Dnevni list Pobjeda 06.07.2020. by Pobjeda

POVODI: Ima li povlašćenih u procesu zapošljavanja nosilaca sudske funkcije

Sudovi tvrde da biraju najbolje, za NVO nepotizam caruje

Sve više zaraženih, ljekari najavljuju predlaganje strožih mjera

ROŽAJE I GUSINJE U FOKUSU NKT-A » Od početka juna 457 inficiranih » Dr Nebojša Kavarić najavljuje zatvaranje glavnog grada ukoliko se nastavi trend » Predsjednik Opštine Tivat prekršio samoizolaciju, policija ga sprovela u karantin » Podgorica dala 10.000 eura Novom Pazaru STR. 8.

» Vrhovni sud: Nema privilegovanih » Tea Gorjanc-Prelević: Medenica za sudiju izabrala kćerku vjenčane kume » Hasnija Simonović: Problem sve učestalijih napada na sudstvo, kako od političkih, tako i od ostalih interesnih struktura » Blagota Mitrić: Nepotizam je jedna od ,,rak rana“ pravosuđa STR. 3.

STR. 4. i 5.

BALKANSKA RASKRŠĆA

Luka Mitrović, direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju o predviđanjima svjetskih meteorologa i klimatologa

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Čeka nas najtoplije ljeto od 1860. godine

Kosovo i Srbija: » Piše: Azem VLASI novi zaplet U ovakvom zaokretu pred susret u Vašingtonu moguće je da je određenu ulogu odigrao neko iz EU. Trampov izaslanik Grenel prilično je ignorisao ulogu Brisela u tom procesu, a Tači je nediplomatski i politički nezrelo demonstrirao potpunu usmjerenost prema Americi. Nikome nije jasno ni kako će se dalje dijalog odvijati, niti kakva će uloga posrednika biti, koliko će to trajati i kakvo će biti finale

STR. 9.

STR. 13.

Poruka Vladimira Bilčika, predsjedavajućeg POSP-a

Evropa će pažljivo posmatrati izbore u Crnoj Gori

STR. 3.

NAŠA TEMA: Nedostatak savremenih likovnih djela na javnim površinama u Crnoj Gori

Tužno odsustvo skulpture STR. 11.

ANALIZA: U susret parlamentarnim izborima 30. avgusta

Lideri prosrpskih partija sramežljivo skriveni iza Amfilohijevih skuta

STR. 2. i 3.

Politika

Poneđeljak, 6. jul 2020.

ANALIZA: U susret parlamentarnim izborima 30. avgusta

Lideri prosrpskih partija sra skriveni iza Amfilohijevih

U novu izbornu utakmicu politički subjekti ulaze sa donekle poboljšanom pravnom regulativom, ali, po svemu sudeći, bez novog krovnog izbornog zakona, Zakona o izboru poslanika i odbornika. Opozicija koja je insistirala na izbornim i drugim reformama, malo je učinila da se to i pretoči u konkretne zakone. Očito da su sada svi opozicioni pogledi upereni u Srpsku pravoslavnu crkvu koja se maksimalno uključila u političku borbu, podižući protestne litije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori biće održani 30. avgusta ove godine. Biće to jedanaesti izbori za izbor poslanika u crnogorskom parlamentu, od 1990. godine i uvođenja višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori. Pravo glasa na ovim izborima imaće 541.232 građanina. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore. Izborni prag iznosi 3 odsto. Istovremeno biće održani i izbori za odbornike za lokalne parlamente u Andrijevici, Budvi, Gusinju i Kotoru. Iako izborna kampanja još zvanično nije počela i još niko od zainteresovanih stranaka nije predao listu sa kojom će učestvovati na ovim izborima, može se reći da žestoka borba dva najveća politička bloka – proevropskog vladajućeg bloka koji predvodi Đukanovićev DPS i prosrpskog i proruskog na čijem čelu je Demokratski front, nije ni prestajala od onih prethodnih izbora koji su se održali 16. oktobra 2016. godine.

SPC POLITIČKI AKTER

Za i protiv države, njenog članstva u EU i NATO-u – to su teme oko kojih se godinama „lome koplja“ suprotstavljenih strana, od kada je Crna Gora krenula putem samostalnosti. Protivnici nezavisne naše države i njenog evroatlantskog puta, u ličnosti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića vide „glavnog krivca“ što je Crna Gora napravila otklon od „majčice Rusije“ i „bratske Srbije“. Zbog toga tokom svih ovih godina glavna oštrica njihovih napada usmjerena je prema njemu. Iz te borbe, na izborima, do sada su uvijek izlazili kao poraženi. No, za razliku od prethodnih

Amfilohije i SPC ušli u političku borbu

izbora, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i njen mitropolit Amfilohije uključili su se u političku borbu, podižući protestne litije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Iza krinke te borbe, SPC pokušava, već nešto više od šest mjeseci, da posvađane proruske i prosrpske opozicione partije u Crnoj Gori ujedini u borbi protiv „zajedničkog neprijatelja“. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra veoma aktivnu ulogu u izdašnoj finansijskoj i svakoj drugoj pomoći, kako kaže, „ugroženom srpskom narodu u Crnoj Gori“. Od kraja decembra prošle godine, kada je parlament usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti, SPC i njen mitropolit u

Parlament je glasovima vladajuće koalicije u decembru prošle godine usvojio izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kao i dopuni Krivičnog zakonika, ali za usvajanje krovnog zakona, zakona o izboru odbornika i poslanika nije bilo dvotrećinske većine Crnoj Gori Amfilohije potpuno su preuzeli od prosrpskih političara u našoj zemlji vodeću ulogu u političkim obračunima. Lideri ovih stranaka se za to vrijeme „sramežljivo skrivaju iza Amfilohijevihskuta“ dok SPC u Crnoj Gori organizuju litije i molebane pod motom „Ne damo svetinje“, prkose državi Crnoj Gori i njenim vlastima. Ne haju što su takvim neodgovornim činjenjem u doba pandemije korona virusa ugrozili zdravlje crnogorskih građana.

Zapaljive izjave i pozivi, čak i pozivi na oružanu pobunu protiv „satanske vlasti“ mogli su se čuti, ne samo od lidera DF, nego i od crkvenih velikodostojnika. Retorika i atmosfera podsjetili su na onu iz devedesetih godina prošloga vijeka i krvavog raspada bivše SFRJ. Što ne čudi jer su akteri – uglavnom isti. Nema sumnje da će se oštriji i neprimjereni ispadi protagonista prosrpskih i proruskih ciljeva u Crnoj Gori zaoštravati kako se bude bližio 30. avgust, dan izbora.

IZGUBLJENI U BOJKOTU

No, u Crnoj Gori smo se već navikli na to, jer je to već mnogo puta viđeno. Podsjetimo, dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, pod izgovorom da je atmosfera tokom izbornog dana bila neregularna nakon objavljivanja vijesti da je uhapšena grupa srpskih državljana koji su planirali da nizom terorističkih akcija

Udruženja Lovćen i Perper smatraju da država treba da reaguje na stavove predsjednika Udruženja Crnogoraca Kosova

Na napade Vujičića da odgovori MVP Lazar Radulović

PODGORICA - Udruženja Crnogoraca Lovćen i Perper smatraju da je nakon najnovijih medijskih napada predsjednika Udruženja Crnogo-

raca Kosova i predsjednika Saveza Srba i Crnogoraca Slobodana Vujičića na institucije u Crnoj Gori kao i na samu državu Crnu Goru, vri-

jeđanja poslanika, Uprave za dijasporu, same države i njenog predsjednika preko društvenih mreža krajnje vrijeme da se zvanično saopštenjem obrate Ministarstvo vanjskih poslova, Uprava za dijasporu kao i ambasador Crne Gore na Kosovu koji je takođe česta meta napada Vujičića.

- Vujičić na jedan perfidan i licemjeran način služi beogradskom režimu, pokušavajući na taj način da negira udruženja koja se od svog osnivanja zalažu za ustavno-pravno priznanje i bolji položaj crnogorske zajednice na Kosovu – kaže se u saopštenjukoje potpisuje predsjednik Udruženja Crnogoraca Lovćen Lazar Radulović.

Dodaje da su to udruženja koja su lojalna i prije svega poštuju matičnu državu Crnu Goru i njenog predsjednika. Radulović navodi da Vujičić na taj način pokušava da onemogući i stopira ustavno priznanje crnogorske zajednice. - Vujičić radi na asimilaciji crnogorske zajednice u srpsku zajednicu što mu i jeste glavni

spriječe proglašenje pobjede bloka kojeg je predvodio p re d s j e d n i k D P S M i l o Đukanović. Demokrate Alekse Bečića i Ura Dritana Abazovića puni mandat ovog saziva Skupštine proveli su bojkotujući rad parlamenta, dok su se Demokratski front i ostatak opozicije nakon prvobitnog bojkota u Skupštinu vratili krajem decembra 2017. godine. Opozicija nikada nije bila destruktivnija i heterogenija nego tokom protekle četiri godine. Međutim, zbog međusobnih svađa i nadgornjavanja da dokažu ko je pravi opozicionar, a ko izdajnik propadali su, zaredom, svi pokušaji da zajednički djeluju – bojkot, građanski protesti, Sporazum za budućnost, (ne)učestvovanje u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, gubitak vlasti u Kotoru i Budvi… Pred prethodne parlamentarne izbore dio opozicije ušao je u vladu izbornog povjerenja koja je trebala da donese set zakona kojim bi se poboljšalo izborno zakonodavstvo i spriječile izborne zloupotrebe. Međutim, neposredno pred izbore „iskočili“ su iz Vlade pred finalizaciju posla. Đukanovićev DPS odnio je pobjedu, a međunarodni posmatrači u izvještajima su ocijenili da su izbori sprovedeni u demokratskoj atmosferi i da nije bilo neregularnosti koje su uticale na konačnu izraženu volju glasača. cilj i zadatak koji je dobio od svojih mentora, potpomognut njihovim medijima koji su mu 24 časa na raspolaganju. Naravno da na njegovu ili njihovu žalost na Kosovu postoje pravi predstavnici Crnogoraca koji se ne prodaju za šaku pirinča – navodi se u saopštenju. Dodaje se da će udruženja Lovćen i Perper istrajati u borbi za ustavno-pravno priznanje i bolji položaj crnogorske zajednice uz podršku matične države koja je, kako se navodi, uvijek i bila oslonac i stub crnogorskoj zajednici. - Mi ćemo nastaviti da budemo most saradnje i dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Kosova – zaključuje Radulović. S. P.

Politika

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Poruka Vladimira Bilčika, predsjedavajućeg POSP-a

amežljivo h skuta Nešto slično se desilo i ovoga puta. U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem, u crnogorskom parlamentu, u avgustu 2019. godine, formiran je skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji je trebao da pripremi set izbornih zakona. Demokrate, iako su bojkotovale rad parlamenta, učestvovale su u radu Odbora. DF nije želio da se uključi. U radu odbora učestvovali su i predstavnici NVO sektora i intelektualne i naučne zajednice. Taman kada je trebalo finalizovati višemjesečni rad, Demokrate su ponovo „iskočile“ iz odbora neobavljena posla.

USLOVI, IPAK, POBOLJŠANI

Parlament je, ipak, glasovima vladajuće koalicije, u decembru prošle godine, usvojio izmjene i dopune zakona o crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kao i dopuni Krivičnog zakonika. Za usvajanje krovnog zakona, zakona o izboru odbornika i poslanika nije bilo dvotrećinske većine, pa je povučen, te nedavno ponovo stavljen u skupštinsku proceduru, s tim što je predsjednik parlamenta Ivan Brajović zatražio mišljenje od Venecijanske komisije. I bez krovnog izbornog zakona uslovi za parlamentarne izbore 30. avgusta, barem što se tiče zakonske regulative, su poboljšani. Tako prema novom Zakonu o biračkom spisku, Ministarstvo unutrašnjih poslova priprema, štampa i ovjerava izvode iz biračkog spiska razvrstane po jedinicama lokalne samouprave i biračkim mjestima i dostavlja ih Državnoj izbornoj komisiji u roku od pet dana od kada je donijeto rješenje o zaključenju biračkog spiska. Propisano je da Državna izborna komisija vrši uvid u birački spisak i ako utvrdi postojanje nepravilnosti u njemu dužna je ukazati Ministarstvu da ih otkloni. Podaci iz biračkog spiska mogu da se koriste u skladu sa zakonom

kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti ili na osnovu pisane saglasnosti osoba na koje se odnose. U novom Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjeno je angažovanje, u toku radnog vremena, na aktivnostima izborne kampanje javnim funkcionerima ( i z u z ev p o s l a n i c i m a i odbornicima), i zaposlenima u državnim i organima državne uprave, lokalne samouprave, javnim preduzećima, ustanovama i državnim fondovima. Političkim subjektima utvrđena je zabrana primanja materijalne i finansijske pomoći i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, NVO, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću...

ADUTI ZA IZBORE

U novu izbornu utakmicu 30. avgusta politički subjekti ulaze sa donekle poboljšanom pravnom regulativom, ali, po svemu sudeći, bez novog krovnog izbornog zakona, Zakona o izboru poslanika i odbornika. Opozicija koja je insistirala na izbornim i drugim reformama, malo je učinila da se to i pretoči u konkretne zakone. I u ovoj izbornoj trci, barem za sada, opozicija ne nudi konkretna rješenja osim da će se ukoliko dođe na vlast obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem. Nije poznato ni u koliko će kolona opozicija izaći na izbore. Ne zna se da li će se prosrpske i proruske stranke ujediniti u takozvanu „Vučićevu listu“ ili će ići u više kolona… Jedno se, ipak, već sada može naslutiti: politička retorika i zakulisne političke i medijske igre, upliv novca sa strane biće žestok sve do 30. avgusta. Zoran DARMANOVIĆ

Evropa će uoči izbora pažljivo posmatrati Crnu Goru Otvorena su 33 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. To je dobar znak za Crnu Goru i ohrabrujući znak za region - navodi Bilčik PODGORICA - Osnovni napredak na putu Crne Gore ka EU mjeriće se zatvaranjem poglavlja i na tom Crna Gora će morati da pokaže napredak - kazao je u razgovoru za Pobjedu Vladimir Bilčik, predsjedavajući parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP). Bilčik ističe i da će sa parlamentarnim izborima za nekoliko sedmica sva evropska pažnja biti usmjerena ka Crnoj Gori. Crna Gora je prošle sedmice otvorila posljednje pregovaračko poglavlje sa EU, poglavlje 8, koje se odnosi na konkurenciju.

Komentarišući ovakvu odluku Brisela, Bilčik, uz čestitke Crnoj Gori, navodi da je to dobar i ohrabrujući znak za Crnu Goru i region. - Otvorena su 33 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. To je dobar znak za Crnu Goru i ohrabrujući znak za region - navodi Bilčik. To, prema njegovim riječima, znači da se proces proširenja kreće uprkos trenutnoj pandemiji kovid-19. - Tokom proteklih nekoliko mjeseci donijete su važne političke odluke, poput otvaranja pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i pristupanje Sje-

To nije „mehanički“ problem, naprotiv - poglavlje se može otvoriti samo kada su kriterijumi ispunjeni. A to je zahtijevalo napredak koji Crna Gora mora da pokaže - ističe evropski parlamentarac

verne Makedonije NATO-u. Zagrebački samit organizovan je usred pandemije. Crna Gora je dobila značajnu humanitarnu, medicinsku i finansijsku pomoć u borbi protiv pandemije. Zaključen je i sporazum o Fronteku sa Crnom Gorom. Otvaranje još jednog poglavlja znači da su za Crnu Goru otvorena vrata EU. Proces se nastavlja - navodi Bilčik. Kada je u pitanju konkretno poglavlje osam, Bilčik navodi da je ono veoma složen dio pregovora o pristupanju EU. - Obuhvata razna ekonomska pitanja sa posebnim obavezama za buduću državu članicu: politika konkurencije, kontrola državne pomoći i drugo. Otvaranje ovog poglavlja znači da su ispunjena mjerila za otvaranje, ali prije zatvaranja poglavlja, potrebno je nastaviti dalje usklađivanje. Pitanja vezana za vjerodostojnu primjenu vlada-

vine prava od presudnog su značaja za ispravnu politiku konkurencije na koju se poglavlje osam odnosi - objašnjava Bilčik. Bilčik smatra i da je otvaranje poglavlja izuzetno politički proces, praćen tehničkom pripremom zemlje koja pregovara o pristupanju EU. - To nije „mehanički“ problem, naprotiv - poglavlje se može otvoriti samo kada su kriterijumi ispunjeni. A to je zahtijevalo napredak koji Crna Gora mora da pokaže - ističe evropski parlamentarac. Zaključuje i da će se osnovni napredak na putu ka EU mjeriti zatvaranjem poglavlja. - Na tom polju Crna Gora će morati da pokaže dodatni napredak. Bliže se parlamentarni izbori za nekoliko sedmica i sva evropska pažnja biće usmjerena ka Crnoj Gori - zaključuje J. ĐURIŠIĆ Bilčik.

Očekivanja glavnog pregovarača od predsjedavanja Njemačke Savjetom EU PODGORICA - Politika proširenja, usljed izazova širokih razmjera kakav je pandemija korona virusa, neće biti glavna tema predstojećeg polugodišta, ali to pitanje neće ostati zanemareno na agendi prioriteta predsjedavanja Njemačke Savjetom Evropske unije, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević. - Uvjereni smo da Njemačka, kako za vrijeme predsjedavanja Savjetom, tako i kao aktivna i uticajna članica EU, prati pregovore sa Crnom Gorom i ostalim zemljama regiona, te da će na pravi način prepoznati napore koje ulažemo na planu reformskih aktivnosti - kazao je Drljević agenciji Mina. On je naveo da se Crna Gora, nakon otvaranja poglavlja 8,

Drljević: Politika proširenja neće biti zanemarena okreće sljedećoj, veoma zahtjevnoj fazi postepenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja, pa je u tom cilju maksimalno usmjerena na ispunjenje preostalih obaveza iz završnih mjerila. On je naveo da je, bez obzira na novonastale globalne prilike, uvjeren da će politika proširenja ostati zapažena na listi prioriteta tokom predsjedavanja Njemačke. - Prisustvo EU u regionu je od

velike važnosti kako za zemlje ZB tako i za Uniju, jer bez integracije država ZB nema potpune i sigurne Evrope i to je stav koji sve češće imamo prilike da čujemo s najvećih evropskih adresa - istakao je Drljević. Na pitanje šta Crna Gora može da očekuje od predsjedavanja Njemačke EU, on je odgovorio da su u aktuelnom trenutku poruke koje dolaze sa diplomatskih adresa Njemačke zai-

sta ohrabrujuće za cijeli Zapadni Balkan i njegov dalji evropski put. Drljević je rekao da je za Crnu Goru, kao najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU, od krucijalne važnosti da perspektiva članstva ostane visoko na agendi Unije i da snažna politička podrška reformskim procesima od strane EU bude prisutna u kontinuitetu. - Kao što je opšte poznato, Njemačka je u ekonomskom i političkom smislu jedna od ključnih zemalja EU i kao takva je od strateškog značaja za Crnu Goru, kako u smislu razvoja kvalitetnih i sadržajnih bilateralnih odnosa, tako i u pogledu njemačke ekspertske podrške i pomoći u realizaciji naših vanjskopolitičkih ciljeva - kazao je Drljević. S. P.

Potpredsjednik SD-a očekuje duplo bolji izborni rezultat nego prije četiri godine

Šehović: Preporučuju nas realizovana obećanja

PODGORICA - Socijaldemokrate (SD) će na izborima 30. avgusta ostvariti makar duplo bolji rezultat u odnosu na prethodne, odr-

žane prije četiri godine, ocijenio je potpredsjednik te partije Damir Šehović i poručio da je Crna Gora građanska, a ne nacionalistička država. On je podsjetio da je SD jednoglasno donijela odluku o samostalnom nastupu na predstojećim izborima. - To je najbolja moguća potvrda da sa velikim entuzijazmom ulazimo u kampanju, tokom koje ćemo sa zadovoljstvom predstaviti

naše dosadašnje učinke u resorima kojima smo upravljali, kao i konkretna rješenja za izazove koji nam predstoje u narednom četvorogodišnjem periodu u budućoj vlasti - kazao je Šehović u intervjuu agenciji Mina. On je naglasio da Socijaldemokrate preporučuju realizovana obećanja, odnosno konkretni rezultati, ali i ljudi koji su za četiri godine pokazali da im se može vjerovati na riječ.

-A takvih ljudi, posebno mladih, obrazovanih i dokazanih je u SD-u sve više. Javnost će jedan broj njih koji će se naći na izbornoj listi imati sigurno priliku da upozna tokom predstojeće kampanje - kazao je Šehović. On je naveo da će SD na ovim izborima ostvariti makar duplo bolji rezultat u odnosu na prethodne, održane prije četiri godine. -To u konačnom više nikog i ne iznenađuje, s obzirom da

smo jedina partija koja od 2016. godine ima konstantan trend rasta, što su najslikovitije pokazali i rezultati lokalnih izbora iz 2018. na kojima smo udvostručili podršku u odnosu na parlamentarne, održane dvije godine prije rekao je Šehović. On je naglasio da je siguran da je jedan od razloga konstantnog trenda rasta SD i dosljednost u slijeđenju vitalnih državnih interesa. - Privrženost nezavisnoj i

građanskoj Crnoj Gori, koja je od 90-ih godina do danas konstanta političkog djelovanja Ivana Brajovića, Mića Orlandića, Đorđa Suhiha i mnogih drugih istaknutih socijaldemokrata, kao i činjenica da nikad sa onima koji se zalažu za zatiranje Crne Gore i svega građanskoj u njoj nijesmo ulazili u koalicione aranžmane i avanture, niti ćemo, jeste očigledno nešto što građani cijene i nagrađuju – poručio je Šehović. S. P.

Aktuelnosti

Poneđeljak, 6. jul 2020.

U FOKUSU: Ima li povlašćenih u procesu zapošljavanja nosilaca sudske funkcije PODGORICA – Nerijetko se u javnosti čuju ocjene da nosioci određenih funkcija u društvenom sistemu zloupotrebljavaju svoju poziciju na način što prilikom zapošljavanja favorizuju svoje članove familije ili srodnike u odnosu na druge bez obzira na njihovu stručnost, te da ni sudstvo nije pošteđeno te pošasti. O nepotizmu smo razgovarali sa predstavnicima sudstva, s jedne strane, i nevladinim organizacijama i određenim stručnjacima iz ove oblasti, sa druge strane, a oni nemaju jedinstven stav o ovoj pojavi. Dok jedni tvrde da sinovi ili kćerke sudija obavljaju taj posao isključivo zato što ih je kvalitet preporučio za te pozicije, drugi u to ne vjeruju, poručujući da nema garancija da im se nije ,,progledalo kroz prste“. Iz Sudskog savjeta, koji sprovodi procedure zapošljavanja sudija, nijesu konkretno odgovorili na pitanje ima li nepotizma u sudstvu ili ne. Kažu da shodno svojim nadležnostima prilikom izbora sudija koji se prvi put biraju, sprovode sve aktivnosti koje su propisane Zakonom o Sudskom savjetu i Poslovnikom o radu, vodeći računa o primjeni normi Poslovnika koje se odnose na identitet i pravila, odnosno anonimnost testiranja. Kako objašnjavaju, tek nakon što testovi budu ocijenjeni od Komisije za testiranje, a neposredno prije početka obavljanja intervjua, kandidat se identifikuje, što znači da se do tog momenta kandidati vode pod šiframa. - Kandidati na testu mogu da ostvare najviše 80 bodova i to za izradu odluke iz krivične materije do 40 i za odluku iz građanske materije do 40 bodova. Na intervju idu samo oni koji dobiju više od 60 bodova – objašnjavaju oni. Dosadašnji izbori sudija koji se biraju prvi put, prema njihovim riječima, pokazali su da je Sudski savjet donosio dobre odluke, posebno imajući u vidu kvalitet i efikasnost u radu, a prije svega njihove ocjene kao sudije. - Shodno zakonu, svako fizičko i pravno lice ima pravo da podnese pritužbu na rad i ponašanje sudije – poručuju oni, dodajući da žalbe zbog nepotizma nijesu dobijali.

SUMNJE

U Crnoj Gori, i uopšte ovom dijelu Evrope, gdje se pod pozitivnom osobinom ,,učinjen“

Zgrada sudova u Podgorici

Sudovi tvrde da bira dokazuju da ima pr

Vrhovni sud: Nema nepotizma / Tea Gorjanc-Prelević: Medenica za sudiju izabrala kćerku vjenčane kume / Hasnija Simonović: Problem sve učestalijih napada na sudstvo, kako od političkih, tako i od ostalih interesnih struktura / Blagota Mitrić: Nepotizam je jedna od ,,rak rana“ pravosuđa

Iz civilnog sektora sumnjaju da je ikome od sudija viših sudskih instanci dijete ostalo na birou

podrazumijeva i usluga zapošljavanja, svi koji su u poziciji da nekoga zaposle u državnim organima, kaže izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, moraju da su stalno pod sumnjom na korupciju. Svaki postupak zapošljavanja bi, prema njenim riječima, morao da bude pod strogim garancijama zaštite od sukoba interesa. - Ovo je, naravno, posebno važno za izbor onih koji treba da dijele pravdu. Međutim,

kod Sudskog savjeta u Crnoj Gori nema dovoljnih garancija – poručuje ona. Smatra da ne postoje garancije nezavisnosti za izbor u članstvo Sudskog savjeta, što je posebno kritikovao GRECO (Grupa država Savjeta Evrope u borbi protiv korupcije), ,,niti ima dovoljno garancija verodostojnosti samog postupka izbora“. Ona zamjera i što se ne primjenjuju ni one garancije koje već postoje, kao što je izuze-

će članova Sudskog savjeta u slučaju sukoba interesa. - Tako je, na primjer, u kontekstu izbora sudija osnovnih sudova, prije godinu, dnevni list Dan ukazao javnosti na to da su mnogi učesnici konkursa na razne načine bili povezani sa sudijama, ali i članovima Sudskog savjeta. Poslije objave tog teksta, Sudski savjet je morao da se trgne i postupi odgovorno, zbog sukoba interesa između kandidata na tim izborima i članova Sudskog savjeta, ali nije – negoduje Gorjanc-Prelević. Podsjeća da je tada, na primjer, predsjednica Vrhovnog suda, kao predsjednica komisije za testiranje i kao članica Savjeta koja je vodila intervjue, ,, za sudije izabrala ćerku vjenčane kume, savjetnicu

iz kabineta i sina dugogodišnjeg zamjenika - koji je dan kasnije glasao za njen izbor u Vrhovnom sudu“. - To je bio skandal koji bi, u nekom odgovornijem društvu, doveo do podnošenja ostavke. Međutim, niti se to desilo, niti je Agencija za sprečavanje sukoba interesa (ASK) do danas pokrenula postupak utvrđivanja sukoba interesa i razmotrila taj slučaj, iako je Savjet Agencije bivšem direktoru to naložio - ističe ona. Zbog načina intervjuisanja svih kandidata na tom izboru, ,,koji je bio takav da intervjua i nije bilo, iako su svi poslije uredno

ZADUŽENA ZA INTERVJUISANJE KANDIDATA: Vesna Medenica

ocijenjeni za ,,intervjue“ po svim kriterijumima, Akcija za ljudska prava je podnijela i krivične prijave, zajedno sa MANS-om i Institutom alternativa, protiv svih članova i članica Sudskog savjeta“. Iako je, kaže Gorjanc-Prelević, ta krivična prijava odbačena bez riječi obrazloženja, ipak je Savjet, poslije toga, unaprijedio praksu u pogledu intervjua. I dalje su, ipak, prema njenim riječima, moguće zloupotrebe prilikom testiranja kandidata. - Što se i nedavno vidjelo. Na prvom mjestu, ostaje sumnja u to kako se čuva tajna o tome šta će biti na testu. Oni koji dobiju tu informaciju ne moraju da se služe ni bubicama ni telefonima i sličnim pomagalima – ističe ona. Činjenica je, prema njenim riječima, da su djeca više sudija Vrhovnog suda i Višeg suda u Podgorici sudije, te da ima mnogo djece sudija među savjetnicima i pripravnicima u sudovima. Kaže da savjetnici koje su konsultovali kažu: ,,Ne znamo da je nekom od sudija viših sudskih instanci dijete na birou“. - Česta je pojava svuda da djeca nastavljaju putevima svojih roditelja i da biraju iste profesije i to, samo po sebi, nije sporno. Sporno je ako činjenica srodstva prilikom

Aktuelnosti

Poneđeljak, 6. jul 2020.

aju najbolje, NVO rivilegovanih

Tea Gorjanc-Prelević

zapošljavanja, u ovom slučaju, prilikom izbora za sudiju, ima bilo kakav uticaj na taj izbor, pozitivan ili negativan – poručuje ona.

BEZ PROBLEMA

Vrhovnom sudu, sudeći prema rečenom, nje sporno što je lani predsjednica tog suda Vesna Medenica ,,kao predsjednica komisije za testiranje, i kao članica Sudskog savjeta koja je vodila intervjue, za sudije izabrala ćerku vjenčane kume, te savjetnicu iz kabineta“. U pogledu izbora kandidata za sudiju - sina dugogodišnjeg zamjenika predsjednika Vrhovnog suda, iz ovog suda navode ,,da je shodno godišnjem rasporedu poslova za prethodnu, kao i ranije godine, zamjenica predsjednika suda Stanka Vučinić, čiji srodnici nijesu birani za sudiju“. - Potvrda pravilne odluke o izboru kandidata, kako ovih, tako i ranijih, a u konačnom i pozitivnog uticaja roditelja na djecu, koja su se nakon studija, okončanih najvišim ocjenama, opredijelila za sudijsku funkciju, se ogleda u tome što su kandidati, koji su bili birani za sudije, danas među najbolje ocijenjenim mladim sudijama Osnovnog suda u Podgorici, što se može utvrditi godišnjim izvještajem o radu suda, dok se drugi uspješno obučavaju kao kandidati – navode oni. Kandidatkinja iz Osnovnog suda u Podgorici na koju se ukazuje je, ističu iz ovog suda, izabrana za kandidata za sudiju iz trećeg pokušaja. - Savjetnik u ovom sudu,

Hasnija Simonović

Blagota Mitrić

Simonović: Ne vidim problem Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović kaže za Pobjedu da je svako slobodan u izboru svog zanimanja, što je jedno od ljudskih prava i kod nas je garantovano Ustavom, te da bi samim tim bilo neetički, nezakonito i protivustavno spriječiti nekog da odabere svoj poziv, u konkretnom, spriječiti dijete nekog sudije da krene istim profesionalnim putem.

magistar pravnih nauka, je bio izabran za sudiju iz 5. ili čak 6. pokušaja, dok je šefica kabineta predsjednice Vrhovnog suda, takođe, magistarka pravnih nauka, tokom primjene ranijeg zakona bila izabrana iz trećeg pokušaja – navode oni. Dodaju da u pogledu izbora kandidata za sudiju - savjetnice iz kabineta predsjednika suda, bilo koji radni status kandidata (u kabinetu ili u drugim organizacionim jedinicama ovog suda) ne može biti negativni faktor za izbor sudija. - Ukoliko bi to bio slučaj, to bi predstavljalo primjer diskriminatornog ponašanja prema kandidatu, jer bi izuzimanje od glasanja predsjednika Vrhovnog suda dovelo do ograničavanja mogućnosti osvajanja najvišeg broja bodova, odnosno učestvovanja u postupku izbora pod jednakim uslovima, što se mora garantovati svim kandidatima

- Takav odabir profesije se čak može smatrati i prirodnim, jer djeca često kroz svoje roditelje zavole profesije kojima se oni bave i odaberu baš to kao svoj karijerni put. I to je karakteristika svih postojećih profesija, bez izuzetka, recimo, mnoga djeca novinara su pratila put svojih roditelja i postala uspješni novinari. Stoga, u tome ne vidim problem – poručuje ona.

– navode iz Vrhovnog suda. Ukazujući na način sprovođenja postupka izbora sudija osnovnog suda, na osnovu pisanog (i anonimnog) testiranja, ističu da kandidat može osvojiti najviše 80 bodova za izradu odluka, dok se na intervju može ostvariti najviše 20 bodova. Važno je, kako kažu, napomenuti da je predsjednica Vrhovnog suda jedini sudija krivičar u sastavu članova Sudskog savjeta koja je kompetentna da odredi i ocijeni pisane radove iz oblasti krivičnog prava, zbog čega je i izabrana za člana Komisije za testiranje. - Anonimnost kandidata u pisanom testiranju je zagarantovana, a usmenim intervjuom ne rukovodi predsjednica Vrhovnog suda, već učestvuje ravnopravno sa drugim članovima. U konačnoj ocjeni, glas predsjednice Vrhovnog suda je jedan od 10 glasova, koji nije

Vujičić: Javnost s pravom nema povjerenje Koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić kaže da iako su sudovi popravili efikasnost i postoje određeni pozitivni pomaci i dalje nijesu stvorene garancije da se izbor sudija obavlja na transparentan način, a da građani vide sudove kao samostalne i politički nezavisne. - Tako da javnost s pravom

nema povjerenje da se proces imenovanja sudija odvija u skladu sa javnim interesom – smatra on. Problematičan je, kako navodi, i proces praćenja njihovog napredovanja. - To sve skupa stvara lošu sliku o sudstvu u Crnoj Gori. Potrebno je da ovaj proces bude potpuno otvoren čime

bi se eliminisale sve sumnje i gradio integritet sudske profesije. Sve odluke koje se tiču profesionalne karijere sudije trebalo bi da počivaju na objektivnim kriterijumima i da odabir i kretanje u službi počivaju na zaslugama po osnovu kvalifikacija, integriteta, sposobnosti i efikasnosti – precizirao je on.

odlučujući – kazali su oni. Dodaju da Medenica obavlja funkciju članice Sudskog savjeta u skladu sa principima o sprečavanju sukoba interesa u obavljanju javnih funkcija. - U konkretnom slučaju, kod činjenice da Ustav Crne Gore nije predvidio institut zamjenika člana Sudskog savjeta, koji bi u slučaju potrebe uzeo učešće u radu sjednice, a u nedostatku adekvatne procedure za izuzeće predsjednica je procijenila da je pravo kandidata na učešće u intervjuu pod jednakim uslovima, pretežnije u odnosu na lične karakteristike kandidata i njihov radni status – kažu oni. Ističu da neki od savjetnika, na koje se ukazuje, izuzetno doprinose kvalitetu i efikasnosti rada sudova. Napomenuli su i da postupak zasnivanja radnog odnosa kandidata, odnosno budućih savjetnika u sudovima obavlja nezavisni organ - Uprava za kadrove, te da je ,,to jasno da se radni odnos u sudstvu zasniva isključivo na osnovu objektivnih kriterijuma i ocjene znanja, a ne zahvaljujući činjenicama, koje upućuju na postojanje srodstva“. - Vrhovni sud Crne Gore se može pohvaliti radom mladih kadrova, među kojima su školovani pravnici na međunarodnim univerzitetima i nose zvanja magistara. Pažljivo odabran tim, koji čine najbolji, upravo zahvaljujući njihovom voljom za dokazivanjem, pod teretom dodatne odgovornosti, danas ostvaruje vidljive rezultate u sudovima, nezavisno od funkcije, odnosno poslova koje obavOno što je, prema njegovim riječima, sporno jeste testiranje samih kandidata za sudije, a posebno u skladu sa smjernicama za usmeni intervju koji osim opštih pitanja nema kriterijum po kojima kandidati dobijaju ocjene, pa je to jedan od faktora koji mogu napraviti ,,prevagu za

Ne zna se koliko je djece sudija zaposleno u sudovima Koliko je u sudstvu zaposleno djece sudija koja obavljaju posao sudija ili savjetnika, ne zna se, jer iz Vrhovnog suda kažu da ne raspolažu tim podacima i ne kategorizuju sudije i savjetnice po tom, niti bilo kom drugom osnovu. Ističu da su spiskovi sudija, kao javnih funkcionera i državnih službenika u sudovima objavljeni na internet stranicama sudova, ,,čime je transparentnost njihovog radnog angažmana u potpunosti zadovoljena“. - Srodničke veze, koje se u Crnoj Gori mogu utvrditi između dva ili više lica u

ljaju – naveli su, dodajući da je izvanredan rezultat koji je Vrhovni sud Crne Gore postigao u prvoj polovini godine, i to u vrijeme pandemije korona virusa, kada je ostvarena stopa efikasnosti od čak 98,14%. Izričiti su da u sudstvu nema nepotizma, navodeći da nijedna pritužba zbog sumnje na tu pojavu nije stizala na adresu Vrhovnog suda. Takvog je stava i predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović. Kaže da je bitno pomenuti ,,i problem sve učestalijih napada na crnogorsko sudstvo, kako od političkih, tako i od ostalih interesnih struktura“. - Takva negativna praksa zbunjuje, jer je sudstvo u odnosu na ostale dvije grane vlasti ostvarilo i kontinuirano ostvaruje dobre rezultate. Umjesto da takav rad bude cijenjen, zauzvrat bivamo napadnuti i kritikovani bez valjanog povoda. Razlozi za ovakav tretman su nam nepoznati, ali ne sumnjam da ćemo predanim i odgovornim radom pokazati da su netačni i neutemeljeni – poručuje ona. Iako je, kako dodaje, u javnosti kreirana slika po kojoj bi odgovor na pitanje ima li nepotizma u sudstvu trebao biti potvrdan, ,,stvarno stanje je drugačije i slobodno se može reći da u sudstvu nema nepotizma“. - Po definiciji, nepotizam podrazumijeva favorizovanje članova svoje porodice ili prijatelja u poslu, bez obzira na njihove stručne kvalifikacije, školsku spremu, radno iskustvo... Ipak, da bi se postalo sudski pripravnik, savjetnik ili sudija, potrebno je ispuniti propisane uslove i proći kroz strogo definisane procedure, koje niti jedna rodbinska ili prijateljska linija ne može da poništi. Procedure su neumoljive – poručila je ona.

NEMA KRITERIJUMA

Sa njom nije saglasan redovni profesor prava u penziji i pokretač inicijative za osnivanje političke partije Pokreta za pravnu državu, nekadašnji određene kandidate“. - Takođe i pitanje izuzeća članova Sudskog savjeta u situacijama kada poznaju nekog od kandidata posredno ili neposredno je upitno pa onda dolazimo u ovu situaciju – istakao je Vujačić.

sudstvu, postoje i u drugim profesionalnim djelatnostima (u zdravstvenom ili obrazovnom sistemu), a što ne može biti shvaćeno kao negativna pojava, naročito uvažavajući prostor i društvene prilike u kojima živimo – navode oni. Kako dodaju, postojanje same činjenice da mladi ljudi imaju uzor u nastavku jurističke tradicije u svojoj porodici, ne može ograničiti njihovo pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, koje je Ustavom, kao i međunarodnim ugovorima garantovano svakome u Crnoj Gori.

predsjednik Ustavnog suda dr Blagota Mitrić, koji kaže da nepotizma ima svuda u državnim organima, pa i u sudstvu. Ističe da na to ukazuju podaci koji se objavljuju u medijima. - To je jedna od ,,rak rana“ pravosuđa, pored činjenice da su nam tužilaštvo, sudski i tužilački savjet i vrhovni državni tužilac u v.d. stanju ili su predsjednici nelegitimni. Mislim na Vesnu Medenicu. Ona gazi Ustav i preporuke EU, pa onda ne možemo zamjerati mladim ljudima bez obzira što su sinovi ili kćerke sudija u Višem ili Vrhovnom sudu, u odnosu na ovu situaciju. Svojevremeno sadašnja predsjednica (Medenica), kao legalna i legitimna vrhovna državna tužiteljka izjavila je da u pravosuđu postoje ,,trule daske“, a ja bih sada ustvrdio da u pravosuđu postoje ,,truli stubovi“ – poručio je on. Dodaje da se ne može sve posmatrati u apsolutnom opsegu. - Ako ima neki izvanredni kandidat koji ima, na primjer, veoma visok prosjek, odličan edukacioni period, pa je bliska rodbina nekom iz sudstva, onda je u redu da bude izabran za sudiju – rekao je on i dodao da je sporan način izbora sudija koje obavlja Sudski savjet, ocjenjujući da su, prema informacijama iz medija, vrlo subjektivni. Mitrić kaže da toj subjektivnosti doprinosi sistem testiranja kandidata. - Čak mislim da je testiranje protivno Zakonu o redovnim sudovima, jer svi kandidati koji imaju želju da postanu sudije već su testirani kroz četvorogodišnje studije prava, kroz pripravnički staž u sudovima, po stažu saradnika sudskog, takođe, po nekoliko godina i konačno polaganjem pravosudnog ispita pred kvalifikovanom komisijom od najboljih sudija i ponekog profesora prava. Testiranje je regulisano poslovnikom o radu Sudskog savjeta. To je jedan tehničko-pravni akt koji ne može da uređuje odnose, može samo da sprovodi zakon – naveo je on. Dodaje da bi umjesto testiranja trebalo nekim podzakonskim aktom Vrhovnog suda propisati kriterijume – dužinu studiranja, prosjek ocjena i slično, da do izražaja dođu najbolji kandidati. Kada postoje unaprijed propisani kriterijumi garantuje se, zaključuje Mitrić, objektivnost, jer aktuelno testiranje služi za ,,eleminisanje nepoželjnih kandidata“. Nada ĐURĐEVAC

Ekonomija

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Novoimenovana predsjednica Rebuilding.travel organizacije za Balkan Aleksandra GardaševićSlavuljica o posljedicama kovida-19

Trebaće više godina da se turizam oporavi PODGORICA – Najveći negativni efekti kovida-19 odraziće se na turizam, jer je riječ o višestrukoj krizi koja se tiče i zdravstva i ekonomije i politike i međuljudskih odnosa. Turizam je na koljenima i stručnjaci predviđaju da će trebati više godina da se oporavi, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu Aleksandra Gardašević-Slavuljica, novoimenovana regionalna predsjednica Rebuilding.travela za Balkan i dodala da nacionalni turizam i svaki pojedinačni biznis moraju da se aktiviraju, a ne samo da očekuju subvencije. Rebuilding.travel je međunarodna turistička organizacija koja je osnovana u januaru radi suočavanja sa izazovima u oblasti turizma, prije svega hotelijerstva i avio-saobraćaja, što su stradali usljed pandemije. Članovi organizacije su turistički eksperti, ministri, predstavnici nacionalnih turističkih organizacija, kao i akademici iz 117 zemalja. Iz te organizacije je saopšteno da je imenovanje Crnogorke Aleksandre Gardašević-Slavuljice prvo sprovedeno regionalno imenovanje. Predstavljeno je 1. jula na onlajn konferenciji održanoj u prisustvu predstavnika 117 zemalja, a ozvaničeno je i objavom članka o Aleksandrinoj poslovnoj biografiji na prestižnom portalu, eTN – Global Travel Industry News koji prati aktuelnosti iz svijeta turizma i putovanja. Govoreći o traženju rješenja za oporavak hotelijerstva i aviosaobraćaja, naša sagovornica naglašava da ne postoje jedinstvena rješenja, već svaka situacija, zemlja, hotel ili avio-kompanija, zahtijevaju specifičan set mjera oporavka. - Nijedna ekonomija niti biznis ne smiju dozvoliti da budu pasivni posmatrači i da ne učestvuju u procesu oporavka. Šansa nacionalnih ekonomija je da aktiviraju sve uspavane turističke aktere i uključe ih u promociju turizma i stvaranje održivog poslovnog ambijenta. Samo harmonizacijom aktivnosti stvara se povjerenje u destinaciju, servis, okruženje koje očekuje gosta. Čarobna riječ u ovoj situaciji je ,,povjerenje“, ali nećemo ga stvoriti ako pasivno iščekujemo da kovid-19 prođe, naglašava GardaševićSlavuljica. Ona zaključuje da ova funkcija za nju predstavlja izuzetan izazov, budući da Balkan ima ogroman turistički potencijal, ali nedostaje kapacitet u vidu stručnog kadra

koji treba da pokaže da svaka kriza donosi mogućnosti. Osnivač organizacije Rebuilding.travel, Jirgen Štejnmec rekao je za eTN – Global Travel Industry News da im je izuzetno zadovoljstvo da se sa Aleksandrom pozicioniraju na veoma značajno evropsko područje, kao što je Balkan. - Oduševljeni smo što Aleksandra učestvuje u našoj mladoj inicijativi obnove turizma usljed pandemije kovid-19 - rekao je Štejnmec. U tekstu na portalu eTN navedeno je da Gardašević-Slavuljica počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori, da ima veliko iskustvo u marketingu, korporativnim komunikacijama i ljudskim resursima, sprovođenim u zahtjevnim poslovnim ambijentima. Radila je u Montenegro erlajnzu, Vladi Sejšela, kao i mnogim stranim kompanijama, a sada se bavi konsaltingom i savjetovanjem menadžmenta iz oblasti turizma. R. U.-I.

Nijedna ekonomija niti biznis ne smiju dozvoliti da budu pasivni posmatrači i da ne učestvuju u procesu oporavka. Šansa nacionalnih ekonomija je da aktiviraju sve uspavane turističke aktere i uključe ih u promociju turizma i stvaranje održivog poslovnog ambijenta. Samo harmonizacijom aktivnosti stvara se povjerenje u destinaciju, servis i okruženje koje očekuje gosta, smatra Gardašević-Slavuljica

Preporukama i smjernicama do rješenja Aleksandra Gardašević-Slavuljica kaže da joj predstavlja izuzetnu čast što su joj imenovanjem za predsjednicu Rebuilding.travela za Balkan povjerenje ukazali renomirani stručnjaci iz oblasti turizma, koji imaju višedecenijsko internacionalo iskustvo. - Naši kontakti, sastanci, konferencije i konsultacije su svakodnevni, a digitalne forme komunikacije nam to omogućavaju. Jedinstvena je prilika razmjenjivati iskustva sa stručnjacima iz 117 zemalja, koje su članice Rebuilding.travela. Na nivou Borda direktora, a ja sam njihov pridruženi član, donosimo preporuke i gradimo smjernice u kom smislu treba razvijati turizam. Trudimo se da nađemo rješenja za oporavak hotelijerstva i avio-saobraćaja, rekla je Gardašević-Slavuljica.

U skupštinsku proceduru ušao izvještaj Savjeta o finansijskoj stabilnosti u prošloj godini

Zaduženost preduzeća se povećava

PODGORICA – Krediti koji su na kraju prošle godine iznosili više od tri milijarde eura bili su veći nego na vrhuncu kreditnog buma iz 2007/2008. Međutim, bitna razlika između tadašnjeg kreditnog buma i današnje situacije je kontinuirani porast ulaganja u hartije od vrijednosti, ocijenjeno je u izvještaju o finansijskoj stabilnosti u prošloj godini koji je ušao u skupštinsku proceduru. U tom izvještaju se, između ostalog, navodi da zbog epidemije raste zaduženost nefinansijskog sektora, odnosno preduzeća, povećava se javni dug, nastavlja se budžetski deficit, raste negativan uticaj na javne finansije, očekuje se pad BDP… - Neto krediti su tako na vrhuncu kreditnog buma činili 84,8 odsto aktive, dok su na kraju prošle godine bili 63,9 odsto. Banke su i tokom 2019. opsežno investirale u hartije od vrijednosti, a stanje ulaganja u njih je ostvarilo rast od 13,8 odsto i činilo je 12,6 odsto aktive. Kao i u prethodnom periodu, većina novih investicija u hartije bila je u državne hartije od vrijednosti - navodi se, između ostalog, u izvještaju koji je sačinio Savjet za finansijsku stabilnost.

RIZICI

Savjet je ocijenio da se na osno-

vu analize indikatora, stanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori može ocijeniti kao stabilno uz prisustvo pojedinih rizika u sistemu, koji mogu uticati na povećanje neizvjesnosti i potencijalno kreiranje sistemskog rizika u budućem periodu. Oni navode da se rizici prate, dok su mjere ekonomske, monetarne i prudencione politike usmjerene na njihovo smanjenje. - Bankarski sektor, uprkos svim izazovima sa kojima se Centralna banka suočila tokom 2019. karakteriše visoka likvidnost i solventnost i opadajući kreditni rizik. Međutim, iako je ovaj rizik bio u opadanju tokom cijele 2019. godine, pandemija kovida-19 je ponovo stavila u fokus pažnje Centralne banke razvoj indikatora ove ranjivosti. Problemi u privređivanju koji su nastali i koji će se razvijati u narednom periodu, naročito u realnom sektoru, mogu se preliti i otvoriti ranjivosti u bankarskom i fiskalnom sektoru - ocijenjeno je u izvještaju. Rizik je, kako navode, prisutan u bilansima preduzeća i zahtijeva oprezan pristup i aktivnosti svih nadležnih organa u saniranju posljedica kako bi se kratkoročni rizici prevazišli i očuvala stabilnost sistema. U dokumentu se navodi da će pandemija kovida-19 značajno uticati na kretanje mnogih rizika u Crnoj Gori u narednom

periodu. - Imajući u vidu vrlo rigorozne mjere koje su usmjerene na suzbijanje zaraze, može se očekivati da dođe do rasta nezaposlenosti, posebno usljed smanjenja angažovanja radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima koje je izazvano obaveznim zatvaranjem objekata. Može se očekivati rast u djelatnostima poput tehnologije, elektronskih servisa i komunikacija. Investiciona aktivnost je smanjena - ocijenjeno je u dokumentu. Zbog novonastale situacije, kako ističu, preduzeća i preduzetnici dostavljaju brojne zahtjeve za pružanje kreditne podrške, po osnovu dostupnih kreditnih linija koje obezbjeđuje Investiciono-razvojni fond. - Na ovaj način raste zaduženost nefinansijskog sektora. Veliki broj preduzeća odlučio se na odlaganje obaveza po osnovu otplate kredita i moratorijuma, kao što je omogućeno privremenim mjerama koje je donijela Centralna banka u cilju podrške ekonomiji - pojašnjavaju u materijalu. Iako je rizik eksternog sektora u prošloj godini bio niži u odnosu na 2018, treba, kako su ocijenili, imati u vidu da će aktuelna pandemija kovida-19, koja je uticala na zatvaranje granica i obustavu međunarodnog transporta robe i uslu-

Veće pozajmice banaka U izvještaju se navodi da je finansiranje banaka iz pozajmica zabilježilo rast u prošloj godini - u iznosu ali i učešću u ukupnoj pasivi. - Kod određenih banaka udio pozajmica u ukupnim obavezama nije zanemarljiv, međutim, za sada, rast pozajmica ne predstavlja sistemski rizik po finansijsku stabilnost, gledano prema iznosima, ročnosti i valutnoj strukturi pozajmica ocijenjeno je u izvještaju Savjeta za finansijsaku stabilnost.

ga, uticati na povećanje rizika ovog sektora. - Izvoz i uvoz su gotovo obustavljeni osim za potrebe snabdijevanja države u cilju rješavanja pandemije. S obzirom na visok stepen neizvjesnosti po pitanju ishoda i trajanja pandemije očekuje se da investitori smanje svoja ulaganja, a vrlo je neizvjesno i kako će se odraziti na proizvodnju i trgovinu - kazali su iz Savjeta uz podsjećanje da je na ublažavanje rizika na globalnoj sceni tokom 2019. uticalo smirivanje tenzija u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine.

INVESTICIJE

Očekivane investicije, izgradnja infrastrukturnih projekata, realizacija investicija u oblasti energetike mogle bi, ocijenili su, djelovati na dalje ublažavanje rizika nefinansijskog sektora. - Međutim, treba imati u vidu da će pandemija uticati na pad investicija, smanjenje likvidnosti i povećanje zaduženosti privrede u predstojećem periodu - navodi se u dokumentu. Takođe je ocijenjeno da porast troškova poslovanja, koje uslovljava primjena mjera očuvanja zdravlja, može djelovati na troškovnu inflaciju i uticati na povećanje opšteg nivoa cijena. - Međutim, kretanje cijena energenata i agregatne tražnje tokom 2020. godine ukazuje da inflacija može biti i niža od projektovane. Modelska projekcija CBCG za 2020. kreće se od -0,3 do 1,7 odsto, sa centralnom projekcijom od 0,8 odsto. Za decembar 2020. godine, projektuje se inflacija u rasponu od 0,2 do 1,6 odsto, sa centralnom tendencijom od 0,9 odsto. Ovako niska inflacija će biti posljedica slabljenja privredne aktivnosti, ne samo u Crnoj Gori već i u svim zemljama partnerima crnogorske privrede - i smanjenja agregatne tražnje, stagnacije ili smanjenja plata stanovništva i pada cijena goriva - navodi se u izvještaju. M. P. M.

SNP tvrdi da 80 odsto poslodavaca nije zadovoljno Vladinim mjerama pomoći

I dalje potrebne subvencije za isplate zarada PODGORICA - Subvencije za isplate zarada neophodno je nastaviti kako bi se, koliko je moguće, umanjio pad zaposlenosti u narednom periodu, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP). Iz SNP-a je saopšteno da je potrebno proširiti kriterijume za socijalnu pomoć sa ciljem da se obuhvate svi ugroženi, kao i da se omogući da svi nezaposleni dobiju jednokratnu pomoć, a ne samo određene kategorije. - Crnogorski privrednici kao ozebli sunce već mjesecima čekaju treći paket mjera ekonomske pomoći koji je obećala Vla-

da. I premijer Duško Marković je na posljednjem premijerskom satu obećao da će uskoro uslijediti ova pomoć našim privrednicima, ali koliko se mogu osloniti na obećanja izvršne vlasti poznato je svim građanima Crne Gore - naveli su iz SNP-a. Za to vrijeme, kako su kazali, Međunarodna organizacija rada (MOR) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštile su da je, usljed uticaja pandemije korona virusa na crnogorsku ekonomiju, neposredno ugroženo 36.000 radnih mjesta, kao i da se očekuje povećanje broja socijalno ugroženih građana. - Dok ministarka ekonomije

Dragica Sekulić slavodobitno izjavljuje da Vlada ne prepoznaje potrebu privrednika za produženjem subvencija na zarade, istraživanje MOR i EBRD pokazuje da čak 80 odsto crnogorskih poslodavaca nije zadovoljno Vladinim dosadašnjim mjerama pomoći - navodi se u saopštenju. Iz SNP-a su kazali da se čini da Vladini funkioneri ne komuniciraju sa predstavnicima privatnog sektora i da ne znaju kakve su njihove potrebe, ili da to ne žele da znaju. Oni su dodali da je turistička sezona gotovo otpisana, a novi talas korona virusa odvratio je od

dolaska u zemlju i ono malo turista koji su to namjeravali. - Navikli smo od predstavnika vlasti da zabijaju glavu u pijesak i pred najmanjom teškoćom ili problemom, ali moramo im ukazati na činjenicu da se situacija neće popraviti sama od sebe i da je krajnji trenutak da preuzmu odgovornost za katastrofalno ekonomsko stanje u Crnoj Gori, koje je bilo jasno i vidljivo i prije izbijanja pandemije korona virusa - dodaje se u saopštenju. Iz SNP-a su naveli da Crna Gora više nema vremena za čekanje i da mora preduzeti odlučne korake kako bi pomogla građanima. S. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 6. jul 2020.

RAZGOVOR S POVODOM: Generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić

Budućnost crnogorskog turizma je u zdravstvu PODGORICA - Crna Gore može da bude savršeno mjesto za oporavak i održavanje zdravog života. Sa svojim netaknutim prirodnim ljepotama, i sa puno sunca i svježeg vazduha, imamo adekvatne temelje za osmišljavanje jedinstvene i atraktivne turističke ponude – turizma koji će jačati imunitet, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić. Prema njegovim riječima, naša zemlja je bogata resursima u oblasti zdravstvenog turizma, i pravo je vrijeme da se oni „strateški iskoriste za dobrobit svih građana“, posebno ako se ima u vidu da turisti koji putuju da bi očuvali i poboljšali zdravlje troše pet puta više nego ostali gosti, što ukazuje na značaj ove industrije.

CIJENE

Hodžić ukazuje na to da su cijene zdravstvenih usluga u Crnoj Gori niske u odnosu na zemlje Zapadne Evrope i jednog broja zemalja Balkana, a Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima zaključene ugovore o pružanju zdravstvenih usluga sa 23 evropske zemlje. - Za turističku destinaciju kao što je Crna Gora razvoj zdravstvenog turizma predstavlja veliku šansu za otvaranje novih radnih mjesta kao i diverzifikaciju turističke ponude, naročito imajući u vidu da proteklih godina zdravstveni turizam doživljava najbrži rast. Upravo iz tog razloga turizmu se mora pristupati sa posebnom obazrivošću, kako bi se zaista obezbijedio njegov održiv razvoj, u punom značenju te riječi - kazao je Hodžić. Kako naglašava osim produženja turističke sezone, zdravstveni turizam generiše i izuzetne finansijske rezultate. - Tome u prilog govore i službeni podaci o godišnjem rastu zdravstvenog turizma od 20 odsto na globalnom nivou, kao i podatak da je 15 odsto svih putovanja motivisano zdravstvenim razlozima - tvrdi Hodžić. Kako navodi, vrijednost industrije zdravstvenog turizma iz godine u godinu raste i jedina je industrija koja u doba recesije nije zabilježila negativne efekte, već je zabilježen porast od čak 11 odsto. - U skladu sa tim Ministarstvo održivog razvoja i turizma preduzima određene aktivnosti kako bi se u narednom periodu dobili konkretni rezultati. Jedna od njih je i izrada Programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021/2023. sa Akcionim planom do 2023. godine, koja će definisati dalje pravce razvoja ovog vida turizma i doprinijeti unapređenju ove vrste ponude. Riječ je o dokumentu koji treba da predstavlja zajedničku međuresornu platformu za sistemsko podizanje konkurentnosti

Crna Gora ima neophodne preduslove da postane destinacija zdravlja, jer posjeduje prirodne resurse i renomirane institucije, ali je neophodno stalno unapređivati znanja kadra u toj oblasti - kazao je Hodžić zdravstveno-turističke ponude - objašnjava Hodžić. Pod međuresornom saradnjom podrazumijeva se saradnja Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva zdravlja, ali i drugih ministarstava nadležnih za regulisanje i razvoj pojedinih aspekata u zdravstvenom turizmu. - Sproveden je postupak javne nabavke za odabir obrađivača ovog značajnog dokumenta, a 24. juna održan je prvi u nizu sastanaka Komisije za praćenje postupka izrade programa na kojem je razmatrana metodologija izrade dokumenta. Rok izrade programa je sedam mjeseci od dana zaključenja ugovora, dok je rok za proces revizije i usvajanja konačnog teksta tri mjeseca od dana dostavljanja prijedloga teksta programa - objasnio je naš sagovornik. Situacija sa virusom kovid-19 uticala je na odlaganje rokova pa će uložiti napore da konačni dokumet bude spreman krajem ove ili početkom naredne godine. - Strateški cilj razvoja turizma jeste da budemo prepoznati kao visokokvalitetna i cjelogodišnja turistička destinacija. Poznato je da zdravstvena sigurnost značajno zavisi od pridržavanja zdravstvenih propisa, zdravstvenih prilika, ali i od organizacije nacional-

Institut ,,Simo Milošević“ decenijama je simbol zdravstvenog turizma u Crnoj Gori

nog, regionalnog i lokalnog javnog zdravstvenog sistema, što ukazuje na činjenicu da tamo gdje je postojao svrsishodno i kvalitetno organizovan javni zdravstveni sistem, pandemiju je bilo moguće držati pod kontrolom. Pri tome se podrazumijeva da nije važna samo zdravstvena sigurnost turizma, već i zdravstvena sigurnost lokalnog stanovništva - naglašava Hodžić. Kako navodi, imajući u vidu da su ljudi u sve većoj mjeri, zbog načina života, izloženi stresnim situacijama, u svijetu je prisutan trend razvoja preventivnog zdravstvenog turizma. - To je šansa i za Crnu Goru da obogati svoju ponudu u ovom dijelu, ulaganjem u kapacitete koji će nuditi adekvatnu vrstu usluge. Svakako, ostajemo posvećeni i realizaciji projekata koji se odnose na diverzifikaciju turističke ponude, ponudama koje su zasnovane na prirodi, aktivnom, sportskom, zdravstvenom, MICE, kulturnom i ostalim vidovima turizma za koje Crna Gora ima visok potencijal, a koji podrazumijevaju dolazak turista u periodima van sezone kazao je Hodžić. On navodi da velike investicije u ovaj segment turističke ponude u Evropi tek slijede, tim više što su i iz EU najavili da će se od ove godine otvarati evropski fondovi za ulaganja u turizam, što podrazumijeva veća ulaganja u zdravstveni turizam.

Cijene stomatoloških usluga deset puta niže u odnosu na evropske Kada je riječ o ponudi dentalnog turizma, zaista se možemo pohvaliti postojanjem savremenih stomatoloških ordinacija, koje su kako sa opremom, tako i sa edukovanim kadrom, na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama. - Ono što ih dovodi u prednost u odnosu na ostale u Evropi je cijena usluge, koja je po našim analizama osam do deset puta jeftinija od evropskih, a ako se potencijalnom klijentu uz paket stomatoloških usluga ponudi i neka od naših atraktivnih turističkih destinacija, onda i ne čudi što poseban prioritet dajemo ovom segmentu zdravstvenog turizma - kazao je Hodžić.

EKSPANZIJA

Sve više zemalja je zainteresovano za ovaj vid turizma posebno iz razvijenih zemalja gdje stanovnici idu u zemlje gdje su medicinske usluge jeftinije. - U zemljama zapadne Evrope i Amerike, odlazak u inostranstvo na liječenje doživio je ekspanziju u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su enormne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge, ali i duge liste čekanja i trend starenja stanovništva. Amerikancima ili Britancima se isplati da na nekoliko dana otputuju u Tajvan, Indiju, Brazil, Mađarsku, Rumuniju, Češku, Srbiju ili Crnu Goru da obave intervenciju, ali i da se odmore i upoznaju drugu zemlju - ističe Hodžić. Prema njegovim riječima sa prevozom, troškovima, pratnjom, ukupni troškovi su i ne-



U zemljama Zapadne Evrope i Amerike odlazak u inostranstvo na liječenje doživio je ekspanziju u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su enormne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge, ali i duge liste čekanja i trend starenja stanovništva

Rangiranje našeg zdravstvenog sistema na evropskoj listi Ćazim Hodžić navodi da je od posebnog značaja činjenica da je crnogorski zdravstveni sistem u 2017. godini napredovao za devet

mjesta na osnovu izvještaja Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa. Sada se nalazi na 25. mjestu u Evropi.

koliko puta manji nego da su se liječili u svojoj zemlji. - Osnovni faktori uspjeha između ostalog su: kvalitet usluge, cijene, stručno osoblje, laka dostupnost destinacije, uređena infrastruktura, sertifikacija i akreditacija. Ono što se u svakom slučaju, sa punim pravom može konstatovati jeste da Crna Gora ima neophodne preduslove da postane destinacija zdravlja, jer posjeduje prirodne resurse i renomirane institucije, ali da je neophodno stalno unapređivati znanja kadra u toj oblasti - kazao je Hodžić. Za uspješnu komercijalizaciju nove ponude, odnosno novih proizvoda, neophodno je, ističe on, prethodno imati u vidu ciljna tržišta – geografska tržišta koja će se targetirati, kao i željeni tržišni segment. Takođe, neophodna je saradnja sa posrednicima u kanalima prodaje u definisanju turističke ponude – turoperaterima, turističkim agencijama, ali je važno i direktno istražiti želje i stavove potencijalnih klijenata.

POTENCIJAL

More i planine bili su glavni motivi dolaska turista u našu zemlju, ali po dolasku njihovo interesovanje raste i za druge vidove turizma poput kulturnog, vjerskog, zdravstvenog, sportsko-rekreativnog. - Prostorni plan Crne Gore definiše područja pogodna za razvoj određenih vidova turizma. U tom smislu, primor-

Saradnja institucija Hodžić navodi i brojne aktivnosti koje su realizovane u cilju unapređenja zdravstvenog turizma. - U saradnji sa Privrednom komorom, formiran je Odbor zdravstvenog turizma, čiji je cilj u potpunosti definisati oblast zdravstvenog turizma i postići sinergijski efekat kroz saradnju sektora turizma i zdravstva. Vjerujemo da su institucionalna partnerstva imperativ za poboljšanje uslova poslovanja, i da isključivo zajedničkim djelovanjem svih relevantnih institucija možemo ojačati svijest javnosti o važnosti evropskog zdravstvenog turizma i uticati na buduće politike kojima će se regulisati ovaj sektor - kazao je Hodžić.

ski region posjeduje potencijal za razvoj kupališnog, kulturno-istorijskog, sportsko-rekreativnog, zdravstvenog i velnes, nautičkog i ruralnog turizma. Za razvoj zdravstvenog i velnes turizma, shodno državnom prostornom planu prepoznate su lokacije: Igalo, Petrovac, Prčanj i Ulcinj. Planira se i prenamjena nekadašnjih vojnih kompleksa na Primorju čime se stvaraju uslovi za razvoj novih turističkih zona - navodi Hodžić. Značajni su, kako dodaje i potencijali Ulcinjske rivijere i Sportske dvorane „Topolica“ u Baru, koje mogu biti savršeno mjesto za pripremu sportista 365 dana u godini. - Takođe, sportske dvorane na Žabljaku i u Kolašinu, omogućavaju pripreme sportista na većoj nadmorskoj visini. Kada govorimo o medicinskom turizmu, bitno je pomenuti Institut „Dr Simo Milošević“, koji odavno predstavlja evropski brend, a ne zaostaju ni Specijalna bolnica za plućne bolesti u Brezoviku, Opšta bolnica „Meljine“, Javna ustanova „Kakaricka gora“ i veliki broj privatnih zdravstvenih ustanova sa teritorije cijele Crne Gore - kazao je Hodžić. Ako ovome, kaže, dodamo brojne druge potencijale i već dobro osmišljene programe planinarenja i biciklizma, koji bi se mogli dopuniti sa drugim programima, kao na primjer razvojem šumske medicine, može se zaključiti da i u ovom segmentu ima dovoljno potencijala za razvoj. Na kraju, zdravstveni turizam svakako može biti potencijalno vodeći proizvod u turističkoj ponudi Crne Gore ako se u obzir uzmu kriterijumi atraktivnosti i konkurentnosti, kao i komparativne prednosti. - Komparativne prednosti podrazumijevaju kvalifikovan kadar i dobru reputaciju zdravstvenih usluga, konkurentne cijene, blizinu velikim emitivnim tržištima, prirodne ljepote i povoljnu klimu, sigurnost zemlje kao i dugu tradiciju u turizmu - kazao je Hodžić. Osim pozitivnog učinka na zdravlje i kvalitet života, ova djelatnost ima brojne ekonomske benefite i ujedno podstiče i razvoj ostalih privrednih grana i djelatnosti, a može doprinijeti razvoju manje razvijenih područja. N. KOVAČEVIĆ

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. jul 2020.

JUČERAŠNJI PRESJEK STANJA: 61 novi slučaj, aktivnih 452, a u bolnicama se liječe 74 oboljela

Od početka juna 457 inficiranih

PODGORICA – Institut za javno zdravlje (IJZ) juče je registrovao još 61 novi slučaj korona virusa.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 450 uzoraka na novi korona virus, među kojima je 61 rezultat bio pozitivan – saopšteno je iz IJZ-a. U Rožajama je juče zabilježeno najviše inficiranih - 28, u Bijelom Polju devet,

Podgorici sedam, Baru, Cetinju i Kotoru po tri, Budvi pet, u Pljevljima dva i Nikšiću jedan. Od tih 61 novootkrivenih, 46 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva, a kod 14 oboljelih se traga za izvorom infekcije. Jedan slučaj je importovan. Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 457, a broj aktivnih slučajeva je 452. Pet osoba je preminulo sa korona virusom.

Aktivnih slučajeva najviše ima u Rožajama -126, slijedi Podgorica sa 118, Bijelo Polje 53, Berane 28, Budva 21, Pljevlja 18, Bar 17, Gusinje 14, Cetinje 12, Tivat, Danilovgrad i Nikšić imaju osam, Petnjica sedam, Kotor i Herceg Novi po šest, Ulcinj četiri, Tuzi dva i Andrijevica jedan. U crnogorskim bolnicama od posljedica koronavirusa liječe se 74 osobe, dok su u KCCG hospitalizovana 32 pacijenta.

Ljekari apeluju na poštovanje mjera kako bi se izbjeglo zatvaranje gradova i porast broja oboljelih i preminulih ROŽAJE - Član Kriznog medicinskog štaba i koordinator za domove zdravlja Nebojša Kavarić i direktor Doma zdravlja u Plavu Omer Šahmanović boraviće narednih sedam dana u Rožajama, gdje će pratiti epidemiološko stanje. Zbog sve većeg broja zaraženih, NKT je fokus mjera usmjerio prema Rožajama i Gusinju. Direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković kazao je sinoć u Dnevniku RTCG da je zdravstveni sistem spreman da odgovori velikom broju zaraženih.

Rožaje i Gusinje u fokusu NKT-a

Policija Kusovca sprovela u karantin TIVAT - Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac je prekršio mjeru kućne samoizolacije i sproveden je u karantin, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.

PREVENTIVNE MJERE

Eraković je kazao da su spremni i ako te brojke budu veće, „ali nije prilika ni vrijeme da testiramo te mogućnosti, nego da se usmjerimo na preventivne mjere i to treba da bude u podsvijesti svakom građaninu, da razmišlja o svim mjerama“. S obzirom na veliki broj aktivnih slučajeva u Rožajama, Kavarić i Šahmanović su se sastali sa dr Jahom Pepićem, direktorom Doma zdravlja u Rožajama, i dogovorili smjernice o suzbijanju širenja korona virusa. Pepić je kazao da će organizovati formiranje ljekarskih ekipa koje će ubuduće raditi samo sa pacijentima oboljelim od kovida-19. - Jako je važno da građani Rožaja vjeruju svom Domu zdravlja i zdravstvenom sistemu. Očekujemo od njih dvije stvari - da svi koji su dobili rješenje o samoizolaciji strogo poštuju samoizolaciju i da budu odgovorni prema rodbini, prijateljima i komšijama - kazao je Kavarić. Direktor Doma zdravlja dr Jaho Pepić je demantovao navode koji su se pojavili na društvenim mrežama da rožajski Dom zdravlja ne posjeduje dovoljne količine zaštitne opreme i zamolio potencijalne donatore da prethodno kontaktiraju njihove službe kako bi se sredstva koja se prikupljaju usmjerila prema realnim potrebama. On je izjavio i da kao direktor te ustanove nije tražio pomoć, te da NKT za sada izlazi u susret svim njihovim potrebama. Direktor Kliničkog centra Eraković kazao je da je žarište u Rožajama veliko, a da mjere koje se sprovode imaju za cilj da to ža-

Predsjednik Opštine Tivat prekršio mjeru kućne samoizolacije

Rožaje

U podgoričkom vrtiću medicinska sestra pozitivna na korona virus Medicinska sestra u vaspitnoj jedinici Pčelica, javne preškolske ustanove ,,Ljubica Popović“ iz Podgorice pozitivna je na korona virus zbog čega su djeca jaslene grupe u kojoj radi, kao i svi zaposleni koji su bili u kontaktu sa njom, poslati u samoizolaciju od petka, saopštila je uprava. - Nakon saznanja preduzete su sve neophodne mjere na osnovu instrukcija dobijenih od

Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Zaposleni koji su bili u rizičnom kontaktu su testirani, kao i ona djeca koja su imala bilo kakve simptome slične simptomima virusa - saopšteno je iz uprave vrtića. Komentarišući nastalu situaciju, Eraković je sinoć kazao da za sada epidemiološka istraživanja ukazuju da to nije imalo veći epidemiloški karakter.

Kavarić ne isključuje ni zatvaranje Podgorice Epidemiološka situacija i rast broja oboljelih u Podgorici je zabrinjavajući, kazao je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić. Ukoliko građani ne budu odgovorni poput zdravstvenog sistema i ne redukuju svoje dnevne obaveze, Kavarić je kazao da će predložiti NKT-u uvođenje dodatnih mjera za područje Podgorice. - To ćemo predložiti u cilju sprečavanja dalje eskalacije broja oboljelih, koje bi moglo ugroziti funkcionalnost zdravstvenog sistema – rekao je on. Ne isključuje ni opciju zatvaranja glavnog grada, ukoliko se za tim pokaže potreba. - To je domen epidemiološke službe. Nama ostaje da apelujemo na građane da se ponašaju disciplinovano. Preporučujem da usluge ugostiteljskih objekata koriste samo u nužnoj potrebi uz preporuke koje važe za sve ostale objekte zatvorenog tipa, a to su nošenje maske, distanca i pranje ruku. To su tri jednostavne riječi koje znače mnogo i praktično prekidaju lanac prenošenja. Svi smo svjedoci da se građani toga ne pridržavaju – rekao je.

rište smire. - Jasno nam je da mora da prođe određeno vrijeme – rekao je on.

SOLIDARNOST NA DJELU

Dječjem i internom odjeljenju Doma zdravlja u Rožajama

Podgorica dala 10.000 Novom Pazaru Glavni grad Podgorica uplatiće 10.000 eura Novom Pazaru kao izraz solidarnosti i vid podrške njegovim stanovnicima u borbi s korona virusom, saopšteno je iz Glavnog grada. Prema posljednjim zvaničnim podacima, u ovom gradu u posljednja

dva mjeseca život je izgubilo 46 ljudi, zaraženo je njih preko 500, dok broj hospitalizovanih premašuje 200. - Suočeni s ovakvom situacijom, želimo da pošaljemo poruku da Podgorica stoji čvrsto uz prijateljski Novi Pazar u zajedničkoj

dopremljena je pomoć u vidu posteljina, tečnog sapuna, dozera i maski, koju su obezbijedili predstavnici Medžlisa Islamske zajednice u Rožajama Rejhan Hot, Ramiz Luboder, Enes Burdžović, glavni imam Medžlisa IZ iz Bijelog Polja. Kako se navodi na portalu Radio-televizije Rožaje, očekuje se i pomoć Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, koja će posredstvom fonda Hilal, osim rožajskoj zdravstvenoj ustanovi biti uručena i bolnicama u Novom Pazaru i Tutinu. Dijaspora iz Njemačke je prikupila 34.000 eura za potrebe Doma zdravlja Rožaje. Isto tako, uskoro će rožajskoj zdravstvenoj ustanovi biti dopremljen takozvani dezinfekcioni tunel koji je obezbijedio Hajriz Brčvak, koji aktivno radi na prikupljanju novca za pomoć zdravstvenim ustanovama u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici, Rožajama i Bijelom Polju. F. K. /J. M.

borbi sa pandemijom korona virusa - piše u saopštenju. Oni su u tom saopštenju podsjetili na svoje ranije solidarne akcije, kada su finansijski pomogli da kineska provincija Sičuan kupi medicinsku opremu, kao i na Tiranu i Zagreb u suočavanju s posljedicama razornih zemljotresa.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, po nalogu nadležnog državnog tužioca, podnijeli krivičnu prijavu protiv Kusovca zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Tivatskoj policiji je prijavljeno da je predsjednik Opštine Tivat Kusovac primijećen tokom dana u naselju Žukovica na području Grblja i time je prekršio samoizolaciju koja mu je određena rješenjem zdravstveno – sanitarne in-

spekcije. - Siniša Kusovac se po rješenju sanitarnog inspektora sprovodi u karantin - piše u saopštenju Uprave. Tivatski odbor Socijaldemokratske partije pozvao je Kusovca da podnese ostavku ukoliko se ispostave tačnim sumnje da je prekršio Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i mjeru samoizolacije. – To bi bilo jedino ispravno rješenje budući da prvi čovjek Opštine treba da pruži primjer poštovanja propisa, a ne da bude neko ko će te propise kršiti – saopštio je SDP. U saopštenju se podsjeća na primjer ostavke komandanta Mornarice Vojske Crne Gore zbog kršenja mjera samoizolacije i da to mora biti standard S. K. odgovornosti.

Aktivnosti Fondacije za HIV tokom tri mjeseca epidemije korona virusa

Dostavili 115 terapija

Boris Vuksanović

PODGORICA - Članovi Crnogorske fondacije za HIV su tokom tri mjeseca epidemije korona virusa dostavili antiretrovirusnu terapiju za 115 osoba, rekao je za PR centar izvršni direktor Crnogorske Fondacije za HIV Boris Vuksanović. On je kazao da bi neusvajanjem projektnih prijedloga Fondacija bi prestala sa radom, što bi dovelo do panike među osobama sa HIV-om, neredovnog uzimanja terapije i povećanja broja novoinficiranih.

- Kako je projekat Ministarstva zdravlja trajao do početka marta, kada je proglašena pandemija, a s obzirom na to da se Fondacija finansira samo projektno, bez ikakvih sredstava, članovi Fondacije su volonterski obavljali pomenute aktivnosti - rekao je Vuksanović. Pojasnio je da je kod 170 osoba sa HIV-om, a koje koriste antiretrovirusnu terapiju, postignut terapijski efekat i da je bilo neophodno zadržati takvo stanje. - Zato je sa Savjetovalištem za HIV i Infektivnom klinikom postignut dogovor o propisivaju terapije za sve pacijente koji su se obratili u periodu zabrane kretanja među gradovima. Članovi Fondacije su podizali terapiju u apoteci i slali je poštom na kućnu adresu pacijenata - rekao je Vuksanović. Oni su snabdijevali crnogorske građane koji su ostali „zatvoreni“ van granica Crne Gore „putem svih mogućih kanala prevoza koji su bili ograničeni zbog postojećeg stanja“. kazao je on. S.P.

Društvo

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Luka Mitrović, direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, o predviđanjima svjetskih meteorologa i klimatologa

Najtoplije ljeto od 1860. godine

Prema podacima SMO, posljednjih pet godina su najtoplije u istoriji mjerenja, takođe i posljednja decenija. Dakle, trend otopljavanja se nastavlja. Svaka godina je toplija od prethodne, svako ljeto vrelije. Tako je i u Crnoj Gori. Ovog ljeta ne može se isključiti pojava serija toplotnih talasa, tj. niza dana sa temperaturama vazduha koje prelaze 30 stepeni – kaže Mitrović

PROCJENE

Takva prognoza poklapa se sa očekivanjima Međuvladinog panela za klimatske promjene da će u Jugoistočnoj Evropi temperatura vazduha do 2030. godine, porasti od 0,5 do 1,3 stepena. I naučnici američ-

Do 20. jula promjenljivo vrijeme Do 20. jula u Crnoj Gori u kontinentalnim predjelima, naročito u centralnim i sjevernim planinskim predjelima, očekuje se učestala pojava kratkotrajne kiše sa grmljavinom lokalnog karaktera. Ponedjeljak, utorak (67. jul): Na jugu i u centralnim predjelima, djelimično oblačno sa dužim sunčanim periodima sa umjerenim povremeno i pojačanim sjevernim vjetrom, u popodnevnim satima tek ponegdje moguća je kratkotrajna kiša prvenstveno u planinskom zaleđu Jadrana. Na sjeveru prema centralnim predjelima više oblačnog i promjenljivog vremena, povremeno sa kišom tokom popodneva lokalno i sa grmljavinom. Temperatura u najtoplijim

– Aktuelni meteorološki uslovi i narednih oko 15 dana ne treba da brinu, kada je o šumskim požarima riječ. Ali, situaciju ne treba potcijeniti. Naprotiv. Jun je bio kišovit, što je pogodovalo stvaranju visoke travne vegetacije na velikim prostranstvima, kako mi kažemo tzv. finog gorivnog materijala za

PODGORIČKA VRELINA: Dani kada ni hladovina ne pomaže

ke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu saopštili su da postoji čak 75 odsto šanse da 2020. bude najtoplija godina do sada. Predviđa se i povećanje broja toplotnih talasa. - Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, posljednjih pet godina su najtoplije u istoriji mjerenja, takođe i posljednja decenija, a 2019. bila je druga najtopli-

ja. Dakle, trend otopljavanja u svijetu se nastavlja. Svaka godina, svako ljeto je toplije od prethodnog. Ovog ljeta u cijeloj Crnoj Gori ne može se isključiti pojava serija toplotnih talasa, tj. niza dana sa temperaturama vazduha koje prelaze 30 stepeni. Rizik od njihove pojave povećava i suša, od janura do juna u mnogim je krajevima zabilježen izrazit deficit padavina – kaže Mitrović. U našoj zemlji zabilježen je

rekord 2003. godine, kada je u Podgorici tokom 100 dana neprekidno živa u termometru prelazila 30. podiok Celizijusove skale. - Takođe, važno je navesti da su u julu i avgustu 2007. godine oborene apsolutne vrijednosti maksimalne temperature vazduha na cijeloj teritoriji države. Karakteristična je i 2017. godina, kada je zabilježen niz od 11 dana sa temperaturom od 40 stepeni i više, od 31. jula do 10.

avgusta – ističe Mitrović. On naglašava da se prognoza toplotnih talasa ne može dati na sezonskoj skali, već tokom ljeta valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće razdoblje (nekoliko dana unaprijed, najviše sedam) koje će sadržati upozorenje na vrućinu, odnosno toplotni talas, bude li potrebno. Stoga, dodaje, nije moguće ni predvidjeti da li će ovog ljeta biti oboren rekord iz 2007. godine, kada je 24. avgusta u Podgorici izmjereno čak 44,8 stepeni Celzijusovih. - Iako prognostički materijal ukazuje da će uz veliku vjerovatnoću ostvarenja ljeto biti ekstremno toplo, pa postoji mogućnost obaranja rekorda, valja znati da se prognoze vremena do pet dana ostvare sa više od 90 procenata, za duže od pet dana 70 odsto, dok je za one koje se odnose na 10 dana i

Uticaj kovida-19 na kvalitet prognoze

D. M.

Prognoza vremena do pet dana ostvari se više od 90 procenata, za duže od pet dana 70 odsto, dok je za one koje se odnose na 10 dana i više tačnost oko 50 procenata i manja

Morača

Zavod uskoro član ECMWF Ove godine Crna Gora će preko Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju postati punopravni član Evropskog centra za srednjoročnu prognozu (ECMWF). - To je najvažnija institucija koja se tiče prognoze vremena u svijetu, čiji smo pridruženi član od 2007. godine. Već imamo brojne benefite tog članstva, a kad postanemo punopravni član, možemo naše modele da razvijamo u njihovim superkompjuterima, što će svakako unaprijediti

predjelima oko 31-33 stepena. Od 8. do11. jula: Pretežno sunčano i toplo u najtoplijim predjelima temperatura oko 34-36 stepeni. Od 12. do 14. jula: Promjenljivo oblačno u kontinentalnim predjelima povremeno i na Primorju, kiša i grmljavine. Od 15. do 20. jula: Više sunca, toplo i sparno. U kontinentalnim planinskim predjelima, skoro svakodnevno, dolaziće do pojačanog razvoja oblaka sa uslovima za lokalnu kratkotrajnu kišu sa grmljavinom koji će povremeno zahvatiti i niže kontinentalne predjele i planinsko zaleđe Boke. Temperatura u najtoplijim predjelima oko 35-38 stepeni.

,,Fino gorivo“ i opasnost od požara

PODGORICA – Klimatolozi i meteorolozi predviđaju da bi ovo ljeto moglo biti najtoplije na Zemlji otkada se vrše organizovana i stalna mjerenja temperature vazduha – 1860. godine. Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović kaže da će Crna Gora po tom pitanju, sa velikom vjerovatnoćom, dijeliti sudbinu planete. - Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ljeto 2020. godine biće toplije od višegodišnjeg prosjeka 1981-2010. godina, sa prosječnom temperaturom višom od tri do pet stepeni, uz veliku vjerovatnoću ostvarenja. Pritom je u sva tri ljetnja mjeseca ( jun, jul, avgust) izgledno natprosječno toplo vrijeme, a pozitivno odstupanje od prosjeka moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru, posebno u centralnim i sjevernim djelovima Crne Gore – kaže Mitrović.

kvalitet i pouzdanost naše prognoze. Punopravnim članstvom imaćemo, na primjer, mogućnost da hidrološke ili meteorološke modele koje smo razvili na našim kompjuterskim resursima uz pomoć superkompjutera ECMWF-a, umjesto 10 sati te modele i njihove projekcije dobijaćemo gotove za dva-tri sata. Takođe, nećemo morati kao sada da izdvajamo velika sredstva za kupovinu novih računara, odražavanje jer ćemo koristiti njihove. Ulaskom u EU obave-

zno je članstvo u takozvanoj Evropskoj meteorološkoj infrastrukturi koju pored ECMWF-a čine EUMETNET i EUMETSAT – objašnjava Mitrović. Osim iz ECMWF-a Zavod preuzima i materijale meteoroloških službi Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), SAD-a (IRI) i Japana (JAMSTEC), a sezonska prognoza za ljeto 2020. u skladu je s prognozom klimatskog foruma za Jugoistočnu Evropu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran MedCOF kojih je i Crna Gora članica.

Epidemija novog virusa korona, kaže Luka Mitrović, negativno je uticala i na rad pojedinih djelova sistema Svjetske meteorološke organizacije. Prije svih, taj negativan uticaj se odnosio na prikupljanje potrebnih meteoroloških podataka i informacija Globalno osmatračkog sistema. - Tokom epidemije kovida-19 smanjeni su avionski i brodski saobraćaj. S obzirom na to da prekookeanski brodovi i avioni imaju meteorološke instrumente putem kojih SMO dobija podatke, bila je za njih uskraćena a time i nacionalne meteorološke službe koje ih preuzimaju. To je uticalo i na kvalitet sipnotičkog materijala od kojeg zavisi prognoza vremena – kaže Mitrović. Kada je riječ o radu Zavoda tokom epidemije, Mitrović kaže da su primjenjivali

mjere koje je propisalo NKT. - Sve je funkcionisalo kao da je stanje redovno. Organizovali smo rad po smjenama, omogućili smo našim meteorolozima da od kuće imaju pristup prognostičkim modelima i serverima i na taj način radili prognoze vremena. Nije bilo u tom periodu važnijih ekstremnih vremenskih situacija pa nam je i to išlo naruku. Jedino je trpio terenski dio aktivnosti, na primjer, nijesu vršena mjerenja i uzorkovanja voda za ispitivanje kvaliteta. U međuvremenu smo uspjeli nadoknaditi redovne dvije serije mjerenja i uzorkovanja, tako da smo u potpunosti ispoštovali naše zakonom definisane obaveze. Ostali djelovi naše, veoma važne i kompleksne institucije su obavljale sve svoje aktivnosti po zahtjevu svih korisnka naših usluga i pravovremeno – kaže Mitrović.

pojavu i širenje požara. Čest pratilac takvih pojava je snažan vjetar, pa zbog toga sistem treba da bude spreman za preventivno djelovanje i brzo reagovanje u slučaju pojave požara. Naša uloga u tom sistemu je blagovremeno upozorenje na opasnu meteorološku pojavu – kaže Luka Mitrović.

U Crnoj Gori je zabilježen rekord 2003. godine, kada je u Podgorici tokom 100 dana neprekidno živa u termometru prelazila 30. podiok Celzijusove skale više tačnost oko 50 procenata i manja. Dakle, numerička prognoza vremena je najpouzdanija za period od tri do pet dana. I lokalni faktori (orografija, blizina mora) ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika, pa su prognoze za kraća razdoblja pouzdanije. Stoga treba svakodnevno pratiti službene prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jače lokalne nestabilnosti praćene jakim vjetrom, intenzivnim padavinama (grad ili kiša) i grmljavinama ili upozorenja na toplotne talase – ističe Mitrović.

OSVJEŽENJA

Za kraj saopštava ohrabrujuću informaciju da će tokom ljeta ipak biti osvježenja, mada kratkotrajnih. I ta nestabilnost je, objašnjava, pojava koja karakteriše klimu našeg podneblja a uzrokuje je razlika između temperature planinskih predjela i vodenih površina. Zato je tokom ljeta česta pojava lokalnih nestabilnosti u vidu nepogoda koje mogu ugroziti ljude i nanijeti veliku štetu privredi. - Natprosječnu toplinu, uglavnom nakratko, mogu prekidati prodori hladnijeg vazduha (npr. usljed prolaza hladnog fronta) uz pad temperature na vrijednosti oko prosjeka ili čak niže od toga. Takvu situaciju imali smo minule sedmice kada je prvi toplotni talas ovog ljeta od sedam dana prekinulo kratkotrajno osvježenje u petak i tokom vikenda – kaže Mitrović. Dragica ŠAKOVIĆ

Hronika / Crnom Gorom

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Osumnjičene za utaju poreza i pranje novca sudija za istrage Višeg suda pustio da se brane sa slobode

Nastavak suđenja optuženom za ubistvo Ukrajinke

Stanović danas pred sudom PODGORICA - Suđenje Arseniju Stanoviću zbog ubistva Ukrajinke Anastasije Lašmanove u maju 2018. nastavlja se danas u Višem sudu.

Sa privođenja Zdravka Kasalice

Kasalice sa advokatom nakon odluke sudije za istrage

Kasalicama zabranjeno da napuštaju Podgoricu PODGORICA – Predsjednik Sindikata Vojske Crne Gore Zdravko Kasalica i njegova supruga Makedonka Kasalica, koji se terete za utaju poreza i pranje novca, pušteni su sinoć da se brane sa slobode. Odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Vladimir Novović kojem su osumnjičeni privedeni oko 13 sati. Novović je odbio prijedlog tužioca o pritvoru, ali je Kasalicama odredio mjere nadzora koje podrazumijevaju da ne napuštaju Podgoricu i da ne kontaktiraju sa svjedocima.

Makedonka Kasalica uhapšena je nakon što su inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja pretresli njenu kancelariju iz koje su izuzeli spise. Ona se tereti da nije prijavila prihode i tako nanijela štetu državnom budžetu. Nešto kasnije uhapšen je i njen muž Zdravko Kasalica. Kasalica se sumnjičila da je iskoristila punomoćja koja su joj dali službenici Vojske Crne Gore kako bi naplatili troškove prevoza i na osnovu tih punomoćja kasnije pokrenula druge sporove bez njihove saglasnosti.

Na teret joj je stavljeno da je na osnovu punomoćja iz 2013. pokretala i radne sporove u 2015. bez znanja i saglasnosti pripadnika VCG kako bi pribavila imovinsku korist. Predmet vodi Specijalno državno tužilštvo i nosi oznaku tajnosti. Inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja oduzeli su dokumentaciju iz kancelarije advokatice. Zdravko Kasalica je kazao inspektorima da je uhapšen po nalogu ministra odbrane Predraga Boškovića, jer podržava litije.

Predsjednik barske opštine u Sutomoru i Čanju razgovarao sa mještanima, obišao i obnovljenu Rutačku ulicu

Raičević: Zajednički rješavamo prioritete BAR - Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sa saradnicima obišao je Rutačku ulicu u naselju Rutke u Sutomoru, u čiju rekonstrukciju je uloženo 48.000 eura. Predsjednik te opštine je obišao i Čanj, gdje je sa mještanima razgovarao o planiranim aktivnostima za ulaganja u tom naselju. Raičević je tokom obilaska MZ Spič kazao da je rekonstrukcija Rutačke ulice duge 800 metara nastavak aktivnosti koje je Opština realizovala nakon što je 2017. izgradila kanalizacionu mrežu u ovom naselju. - Ovim potvrđujemo jasnu posvećenost da zajedničkim

Raičević u razgovoru sa mještanima

djelovanjem sa Odborom mjesne zajednice koji je formiran prije nepunih osam mjeseci, idemo dalje u pravcu realizacije svih prioritetnih projekata koje Odbor kandiduje prema opštini Bar - ka-

zao je predsjednik opštine. Osim rekonstrukcije Rutačke ulice, ranije je sanirana saobraćajnica u blizini Osnovne škole „Kekec“, kao i oštećenja na cesti u naselju Brca, na raskrsnici tri ulice – Talićke,

Bošković je na Tviteru naveo da je protiv supruge Zdravka Kasalice, Makedonke, podnešena prijava 2017. godine kad nije bilo ni litija, ni potpisa, niti je Kasalica bio predsjednik Sindikata. - To što koristi aktuelnu političku situaciju da sebe predstavi kao žrtvu to je njegovo pravo, ali je nevjerovatno da koristi moje ime i odnos sa mnom (za koje je on prije nepunu godinu rekao da su odlični i meni čak uručio poklon povodom toga) kako bi opravdao sebe naveo je Bošković. A. R.

Izvorske i Svetog Andrije. - Raduje dobra saradnja Odbora mjesne zajednice i mještana, koji su u mjesnoj zajednici prepoznali instituciju koja je tu da zastupa njihove interese - zaključio je Raičević. Predsjednik mjesne zajednice Spič - Sutomore Frano Vuksanović naglasio je da je rekonstrukcija Rutačke ulice dokaz dobre saradnje mjesne zajednice, opštine i mještana ovog dijela naselja Rutke. Mještanin Rutačke ulice Blažo Vojvodić kazao je da je zadovoljan izvedenim radovima i istakao značaj rekonstrukcije ove saobraćajnice za naselje i njegove brojne stanovnike. Predsjednik Raičević obišao je i Čanj, gdje je sa mještanima razgovarao o stanju u ovom naselju, infrastrukturnim i drugim pitanjima i mogućnostima za njihovo rješavanje, kao i o planiranim turističkim projektima koji će obogatiti ponudu ovog dijela barske opštine. V. K. V.

Prema navodima iz akta tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao više udaraca ,,oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“. Lašmanova je 11. maja pronađena mrtva u stanu u Kotoru. Samo dan nakon što je pronađeno tijelo sa više ubodnih rana, inspektori su imali saznanja koja su ukazivala da je Arsenije Stanović mogući počinilac. U prilog tim tvrdnjama prikupili su brojne dokaze, snimke sa video-nadzora, DNK tragove… Arsenije Stanović uhapšen je 18. juna u Tirani poslije jednomjesečnog skrivanja u susjednoj Albaniji. Kod Arsenija Stanovića su nakon hapšenja pronađene falsifikovane putne isprave koje je, kako se pretpostavlja, trebalo da iskoristi za bijeg u Sjedinjene Američke Države.

Arsenije Stanović

Arsenije Stanović je ranije bio u emotivnoj vezi sa ukrajinskom državljankom. Lašmanova je u Crnu Goru došla prije nekoliko godina. U kratkom roku ona je postala direktorica kompanije ,,Sitrejd, koja je prije tri godine kupila tivatski hotel ,,Mimoza“ i na tom mjestu je izgrađen hotelski kompleks ,,Perla“. Lašmanova je bila i vlasnica salona ljepote ,,Feme fatale“, koji se nalazi u hotelu M. L. ,,Tre kane“ u Budvi.

Euromost prijavio da se na rijeci Bistrici dogodio ekološki incident

Zatražili od inspekcije da reaguje BIJELO POLJE - Nevladina organizacije Euromost je saopštila da se dogodio veliki ekološki incident na rijeci Bistrici, gdje je, kako kažu, neko od stočara iz istoimenog mjesta iskoristivši neradni dan ispustio ogromne količine otpada sa farme stoke. Međutim, kako navode, nadležni organi još nijesu reagovali, a iz te nevladine organizacije ih pozivaju da to što prije učine. Kako kažu, čim su čuli za incident, odmah su obavijestili vlasnike ribnjaka, te zajedno sa njima pošli na lice mjesta. -O tom slučaju obavijestili smo inspektora za ribarstvo, s obzirom da se na telefone ne javljaju opštinski inspektor za vode Sekretarijata za inspekcije opštine Bijelo Polje, kao i ekološki i veterinarski inspektor, a njih smo obavijestili pismeno. Očekujemo da nalože svojim inspektorima da odmah izađu na teren i reaguju u skladu sa njihovim nadležnostima i

otkriju počinioce. Očekujemo da obavijeste i Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju o čitavom slučaju - ističu iz Euromosta. Oni tvrde da su od vlasnika najvećeg ribnjaka u Crnoj Gori Miška Idrizovća dobili informaciju da se to svake godine dešava. - U razgovoru sa mještanima mjesta Bistrice smo dobili informacije da se pored rijeke nalazi i jedna velika farma stoke, za koju sumnjaju da nema nikakvu dozvolu za rad i dozvolu da se tu nalazi pored rijeke, a o čemu su i inspektori obaviješteni. Postavlja se pitanje kako može nelegalna farma stoke da se nalazi pored rijeke, a da veterinarska inspekcija o tome ćuti - saopštili su iz Euromosta. Osim toga, oni se pitaju šta se dešava sa otpadom iz ovakvih farmi stoke. - Zato pozivamo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Upravu za inspekcijske poslove kojoj pripada ekološki inspektor, kao i lokalnu inspekciju, da odmah reaguju i zaštite ovu rijeku, koja je od životnog značaja za svakog Bjelopoljca i od koje zavisi ne samo riblji fond, već i rijeke Lim jer je Bistrica mrijestište i riba iz Lima - zaključuju oni.

Novi sadržaji u Nacionalnom parku Skadarsko jezero

Otvorena ribolovna staza na Morači PODGORICA - U Nacionalnom parku (NP) Skadarsko jezero juče je otvorena nova sportsko-rekreativna ribolovna staza na Morači, pripremljena i uređena u saradnji sa Sportsko-ribolovnim klubom Podgorica, Ministarstvom poljoprivrede i Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO). Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kazali su da je na novoformiranoj stazi juče održano i državno prvenstvo u sportskom ribolovu za mlađe selekcije.

- Ljubitelji sportskog ribolova imaju priliku da na stazi koriste postavljeni mobilijar, a kreirane su i posebne info-table - navodi se u saopštenju. Direktor NPCG Elvir Klica istakao je da se radi o prvoj fazi uređenja ribolovne staze i da je za naredni period planirano njeno proširenje. - NPCG ima veoma dobru saradnju sa velikim brojem sportsko-ribolovnih klubova koji svoje aktivnosti realizuju na prostoru nacionalnih parkova, a za koje smo pripremili brojne povoljnosti, posebno kada su u

pitanju sportske ribolovne dozvole - kazao je Klica. On je naveo da veliku pažnju posvećuju zajedničkoj promociji fly fishinga kao turističke ponude Skadarskog jezera, rijeke Tare i drugih lokaliteta, gdje je dozvoljen sportsko-rekreativni ribolov. Predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba Podgorica Lazar Vukčević, naveo je da će, nakon odabira najboljih na takmičenju iz sportskog ribolova, biti formirana reprezentacija Crne Gore za mlađe selekcije. - Takmičenje se održalo na

ribolovnoj stazi koju smo uredili uz pomoć JP-a za nacionalne parkove, Ministarstva poljoprivrede i NTO. Napravljena je po svjetskim standardima i zato smo aplicirali da za dvije godine budemo organizatori evropskog i svjetskog prvenstva u ribolovu - rekao je Vukčević. Prema njegovim riječima, staza nije namijenjena samo ribolovcima, već i svim građanima, koji je mogu koristiti kao izletište. - Moram napomenuti da imamo odličnu saradnju sa NPCG i ovom prilikom im zahvaljujem

Detalj sa takmičenja

na pomoći - kazao je Vukčević. Svetlana Tomković iz NTO rekla je da je zadovoljna što se krenulo u realizaciju projekta

uređenja ribolovne staze i da je posebno raduje to što stazu mogu koristiti ribolovci, ali i svi posjetioci. S. P.

Kultura

Poneđeljak, 6. jul 2020.

NAŠA TEMA: Nedostatak savremenih likovnih djela na javnim površinama u Crnoj Gori

Tužno odsustvo skulpture

PODGORICA - Postavljanje savremenih umjetničkih skulptura u javni prostor važno je iz više razloga - mogućnost neposrednog doživljaja djela od šireg auditorijuma, oplemenjivanje javnih površina, neposredni uticaj na društveni i kulturni život u sredinama u kojima su postavljene…

PETROVIĆ: Od ukupnog broja skulptura, 40 odsto bih uklonio / RADOVANOVIĆ: Ubijeđena sam da skulptura reprezentuje vrijednosti izvan vremena / RADONJIĆ: Najmiliji i najubjedljiviji su mi radovi koji su ostali iz SFRJ / PRELEVIĆ: Treba podjednako raditi i na oslikavanju današnjeg trenutka

Mi gradimo spomenike, spomenici grade nas

Pobjedini sagovornici - vajari Ivanka Vana Prelević, Ivana Radovanović, Marko Petrović Njegoš i Nikola Radonjić slažu se u jednom - u Crnoj Gori nema dovoljno savremenih umjetničkih skulptura u javnom prostoru. Predlažu načine na koje se to može promijeniti, a govore i o važnosti ,,useljavanja“ vajarskih djela u urbana tkiva crnogorskih gradova.

Ivana Radovanović podsjeća da se Josip Broz Tito interesovao za sve grane umjetnosti, pratio je izdavačku djelatnost, nije propuštao da pročita dobru knjigu, rado je odlazio u pozorište, zanimalo ga je slikarstvo i skulptura, volio je muziku... - Na putu razvitka jedne velike zemlje, postojala je

DEFICIT

Marko Petrović Njegoš smatra da je u cijeloj Crnoj Gori porazno malo umjetničkih skulptura. - Od ukupnog broja skulptura, 40 odsto bih uklonio jer njihov kvalitet ne zaslužuje privilegiju prezentacije širokim masama - kazao je Petrović Njegoš. Njegova koleginica Ivana Radovanović sličnog je mišljenja. - Imamo jedno tužno odsustvo moderne skulpture i tužno prisustvo neutemeljenih kvaziakademskih tvorevina - smatra Radovanović. Njihovo mišljenje o defictu skuptura u javnom prostoru dijeli i Nikola Radonjić. - Može se reći da se ističu projekti koji su vezani za crnogorski identitet, neki su izuzetno kvalitetni i pošteno istretirani, a neki nijesu ponos za struku. Meni su najmiliji i najubjedljiviji radovi koji su ostali iz SFRJ. Što se tiče savremene skulpture, ona u javnom prostoru postoji, uglavnom se radi o donacijama vajarskih kolonija ili ,,produktima“ raznih projekata koji su realizovani u minulim godinama - istakao je Radonjić. Ivanka Vana Prelević takođe smatra da zastupljenost skulptura u eksterijeru crnogorskih gradova nije na zavidnom nivou. - Pažnja se polaže više na spomeničku, dok savremene skulpture ima na samo par mjesta. Pored obilježavanja istorijskih

„Žena u pokretu“ Vujadina Popovića

događaja podizanjem prigodnih spomenika, treba podjednako raditi i na oslikavanju današnjeg trenutka kroz postavljanje savremenih skulptura u javne prostore - navela je Prelević. Rješenje ovog problema naši sagovornici vide na razne načine. Marko Petrović Njegoš smatra da komisija koja bira temu i mjesto izlaganja mora biti sastavljena od kompetentnih pojedinaca iz oblasti istorije, arhitekture, umjetnosti… - To bi bio prvi korak. Drugi korak je da je konkurs legitiman, marketinški ispraćen, sa korektnim rokom za sprovođenje idejnog rješenja, kao i realizaciju. Smatram da Crna Gora ima veliki broj dobrih vajara koji bi na profesionalan način odgovorili ovakvom izazovu, tako da ne moramo uvoziti vajare iz inostranstva kazao je Petrović Njegoš.

Ivanka Vana Prelević smatra da bi uz predstavnike opštine, tim stručnjaka iz različitih oblasti (urbanista, arhitekta, pejzažni arhitekta, istoričar umjetnosti, skulptor) trebalo da pokrenu niz dugoročnih akcija koje će imati cilj da uspostave institucionalnu angažovanost za vizuelni identitet urbanih sredina. - Njihov posao bi podrazumijevao detektovanje i mapiranje određenih gradskih tačaka pogodnih za umjetničke intervencije. Skulpture u javnom prostoru često nailaze na početni otpor najšire javnosti, a za njihovu sudbinu, osim dobre početne ideje, posebno je važna podrška struke, kao i gradskih vlasti koje obično stoje iza takvih naručenih projekata. Za takve projekte neophodno je da neko čvrsto stoji iza njih i vjeruje, jer umjetnici sami mogu samo da maštaju. Istakla bih, kao dobar potez, nedavno sproveden projekat ,,Mikro 020“ kroz koji će se uređivati mikro-lokacije u Podgorici, u cilju afirmacije umjetničkih sadržaja na javnim površinama - navela je Prelević. Nikola Radonjić smatra da skulptura u javnom prostoru nikad nije dosta, ali da uvijek treba voditi računa o odnosu kvantitet/kvalitet. - Veoma je bitno gdje se stavlja umjetničko djelo, da li je ono u komunikaciji sa okruženjem i kako stoji u odnosu na okolinu. Velika je greška koncentrisati veliki broj skulptura na malu

površinu, a određene djelove grada zanemariti - smatra Radonjić. I on je kao pozitivan primjer pomenuo projekat ,,Mikro 020“ koji, kako je kazao, ima potencijala da oplemeni grad, a cilj mu je sređivanje urbanih džepova u Podgorici, odnosno prostora koji su zaboravljeni i napušteni.

PARKOVI, TRGOVI

Radonjić smatra da ima puno javnih površina na kojima bi se moge postaviti savremene umjetničke skulpture. - To su parkovi, vidikovaci, gradski trgovi itd. Ako je koncept dobar i ima održivu priču, ne postoje granice za kreativno djelovanje, svaka zelena površina, ugao zgrade može biti pogodno mjesto za skulpturu u prostoru ili instalaciju - kazao je Radonjić. Prelević smatra da, kada su javni prostori u pitanju, nema ograničenja na koje bi umjetnici mogli odreagovati. - To zapravo zavisi od inspiracije svakog umjetnika ponaosob. Svakako su prostori trgova i parkova, zbog svoje aktuelnosti, zanimljivi za umjetničku reakciju. Pozicioniranje skulpture u ovakvim prostorima određeno je sadržajem koji se nalaze u njima, koji ih karakterišu (objekti i vegetacija), kao i kretanje i ponašanje ljudi. Slično je i sa ulicama i mostovima, s tim da je njihovo doživljavanje kraće, u prolazu. Za umjetnike može

biti veliki izazov i recikliranje napuštenih i devastiranih prostora, dajući im novo značenje i namjenu - kazala je Prelević. Ona podsjeća da se grupa njenih skulptura, pod nazivom ,,Ritual“, nalazi ispred službenog ulaza zgrade Crnogorskog narodnog pozorišta, a postavljene su 1998. godine. - Učestvovala sam 2013. godine na ,,Međunarodnom vajarskom simpozijumu“ u Skadru, u sklopu projekta prekogranične saradnje. Među ostalim i moja skulptura je postavljena u parkovskom prostoru Skadra, na obali Bojane. Tom prilikom isklesala sam skulpturu u kamenu - istakla je Prelević. Više skulptura Petrovića postavljeno je u javnom prostoru. - Jedna od njih se nalazi u Japanu (Tojama), druga u Skadru, treća u Danilovgradu, četvrta u Budvi i peta je nedavno postavljena u Hillside parku, Portonovi, zahvaljujući firmi ,,Star-landscape arhitecture & construction“ - kazao je on. Rad Radovanović prepoznat je u različitim zemljama širom planete, u Finskoj, Kipru, Bugarskoj, Italiji, Austriji, SAD… - Natrag dobijam energiju da dalje komuniciram oblike i sadržaje. Vjerujem u transcedentalnost skulpture i ubijeđena sam da ona reprezentuje vrijednosti izvan vremena kazala je ona. Prelević podsjeća da se rado odazivala raznim inicijativama i projektima koji su joj pružali mogućnost da odreaguje u javnom prostoru i gotovo svi su bili angažovani. - Međutim, to su bila privremena rješenja. Smatram da su ovakve inicijative jako korisne, ne samo da bi skrenule pažnju na određene teme iz društvenog života, već i da bi omogućile mapiranje za buduće trajno djelovanje - istakla je Prelević.

VAŽNOST

Petrović Njegoš smatra da figuralni (istorijski) spomenici posvećeni istorijskim ličnostima,

,,Zakašnjeli“ spomenici i poklon-skulpture

„Ptica mira“ Lade Perović

Ivana Radovanović ističe da smo svjedoci postavljanja klasično figurativnih spomenika istorijskim ličnostima, koji nijesu podignuti u vrijeme kojem stilski i ideološki pripadaju jer nije bilo prilike, vremena i volje da budu postavljeni.

- Iako je veliki broj tih ličnosti ostavio nesumnjiv trag u crnogorskoj istoriji i kulturi, ta činjenica ne čini smislenim i opravdanim postavljanje ovakvog tipa klasičnih skulptura, danas zakašnjelih. Tako da danas na sceni imamo ,,zakašnjele“ spome-

nike i poklon-skulpture bez kritičkog razmatranja, gdje skulptura nalazi bilo koje mjesto u bilo kom otvorenom prostoru. Vidno je i tako se i čita, da nam nedostaju inovacija, igra, rizik, kritičko i korektivno mišljenje - smatra Radovanović.

ideja i u teoriji i u praksi o kulturnom uzdizanju. Težilo se visokom stepenu materijalne kulture, društvenog razvoja i ujedno duhovne kulture. Sklad koji je postojao među ove tri stvari očitavao se kroz krilaticu: „Mi gradimo spomenike, spomenici grade nas“. Mislim da je poruka jasna - istakla je Radovanović.

piscima, pjesnicima, vojskovođama nastali tokom druge polovine 20. vijeka predstavljaju najveće kulturno blago. - Svjedoci smo da u svijetu već duži vremenski period klasičnu figuraciju preuzima apstraktna forma. U cilju pospješivanja turistički zanimljivih sadržaja ministarstva turizma i kulture Crne Gore trebalo bi aktivnije da sarađuju sa vajarima kako bi naša zemlja odisala nevjerovatnim primjercima moderne apstraktne skulpture. Olako prihvatanje sponzorstava pojedinaca koji na svoju ruku biraju temu i umjetnika uvijek će nas voditi ka, ako ih mogu nazvati, skulpturama nalik Kalimeru - smatra on. Radonjić ističe da bi zahvaljujući savremenoj skulpturi, u kombinaciji sa pejzažnom arhitekturom i pametnim urbanizmom, Podgorica izgradila imidž grada koji brine o svojim građanima tako što im čuva zelene površine. - Što više skladno pozicioniranih mjesta koja su oplemenjena savremenim skulpturama podigla bi moral građana. Podgoričani vole da se hvale svojim mjestima kojima su privrženi jer su dio njihove svakodnevice. To su mjesta okupljanja na kojima se komentarišu svakodnevne teme. Pogledajmo kakvi su parkovi kada obilazimo gradove po Starom kontinentu. Ti gradovi su puni detalja koji pričaju priču o mjestu i karakteru njihovih žitelja - naveo je Radonjić. Prelević smatra da se kroz plastično oblikovanje javnih prostora razvija likovna kultura stanovnika. - Tako se utiče na stvaranje umjetnički obrazovane sredine, zbog čega je skulptura neodvojivi dio savremenog urbanizma. Skulptura, zbog svoje specifičnosi, oblika i značenja posjeduje atraktivnost koja doprinosi otkrivanju i afirmaciji određenih prostora što može pozitivno da utiče i na turizam - kazala je Prelević. Prema riječima Radovanović, skulptura je medijum komunikacije, a ona nam je svima neophodna. - One jesu prošlost, kao i budućnost. Ovdje je neophodna kao podsticaj generacijama, a ne samo uspomena. Nemati Muzej savremene umjetnosti, kao ni moderne skulpture u našem okruženju jeste poruka odustajanja od budućnosti. Jedna zapuštenost i stagnacija - poručila je Radovanović. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Svijet

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj

HDZ pobjednik izbora ZAGREB - Pobjednik parlamentranih izbora u Hrvatskoj je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je, po izlaznim anketama, osvojila 71 mandat. Slabiji rezultat od očekivanog ima koalicija lijevog

OČEKIVANO PRVI: Plenković

centra Restart na čelu sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) koja osvaja 45 mandata. Predizborne ankete predviđale su izjednačeni rezultat, a neke čak i pobjedu SDP. Prema izlaznim anketama, treća snaga

Protesti u Novom Pazaru zbog katastrofalne situacije usljed epidemije korona virusa

je desničarski Domovinski pokret pjevača Miroslava Škora sa 16 mandata. U Sabor ulaze još i desni Most s osam manadata, a isto toliko osvaja i lijevo-zelena koalicija Možemo. Hrvati su birali 151 zastupni-

ka, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u dijaspori, osam su birali pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država. Pravo glasa imalo je 3 miliona 860 hiljada birača, izbore je nadgledalo 75.000 članova i biračk i h o d b o ra i i z b o r n i h komisija, nadziralo ih je oko 8.700 posmatrača.

Statue istorijskih ličnosti povezanih sa kolonizacijom i ropstvom na meti demonstranata

Pitaju da li je preča vlast od života

Novopazarci nijesu građani drugog reda

NOVI PAZAR - Stotinak Novopazaraca okupilo se danas ispred zgrade Gradske uprave protestujući zbog lošeg stanja zdravstvenog sistema u tom gradu i sve većeg broja oboljelih i umrlih od korona virusa. Građani su uzvikivali „Uprava, napolje“ i „Hoćemo istinu“. - Ovo je vapaj za vazduh, za život, koji je ovih dana u No-

vom Pazaru, Tutinu i Sjenici postao gotovo bezvrijedan. Dižemo svoj glas u ime onih čiji su životi mogli biti spaseni i pitamo: zašto se krila istina od nas, da je još 5. juna počelo žarište u Novom Pazaru, zar je preča vlast od ljudskih života - rekao je jedan od organizatora skupa Izet Rizović. Napolje sa politikom iz bolnica, poručili su govornici na

protestu. Na pominjanje imena premijerke Ane Brnabić okupljeni građani su burno reagovali uz zvižduke. Okupljeni su istakli i da se ne radi o političkom skupu i da traže istinu. Oni su, noseći maske i poštujući fizičku distancu, nosili transparente sa natpisima „Hvala doktorima herojima“, „Hvala ljekarima iz Kragujevca i Kra-

Brazil sa 1,5 miliona zaraženih već 50 dana kroz epidemiju vodi osoba bez medicinskog iskustva

General umjesto plašljivog ministra BRAZILIJA - Brazil je obilježio 50 dana bez zvaničnog ministra zdravlja, dok je u zemlji registrovano više od 1,5 miliona slučajeva korona virusa. Tu poziciju privremeno obavlja general Eduardo Pacuelo koji nema medicinsko iskustvo, budući da je posljednji ministar zdravlja Nelson Teih podnio ostavku 15. maja. Teih, koji je proveo manje od mjesec na vlasti, napustio je tu poziciju nakon kritike predsjednika Žaira Bolsonara da je „previše plašljiv za ponovno otvaranje ekonomije i da se založi za upotrebu hlorokina“. Teih, međutim, nije naveo razlog svoje ostavke, a njegovog prethodnika Luiza Mandetu, Bolsonaro je otpustio, podsjeća CNN. Bolsonaro, koji često prkosi smjernicama

za socijalno distanciranje koje preporučuje većina zdravstvenih stručnjaka i odbacuje virus kao „mali grip“, kritikovan je da je umanjio ozbiljnost epidemije. Pod privremenom komandom Pacuela, više od 20 strateških položaja u Ministarstvu zamijenjeno je vojnim osobljem. Ipak, najveća kritika protiv njega uslijedila je kada je, prateći naredbe Bolsonara i želju da se smanje negativne posljedice velikog broja smrtnih slučajeva, promijenio format prezentacije podataka. Nakon snažnog domaćeg i međunarodnog pritiska, Vrhovni savezni sud Brazila presudio je da se podaci moraju objavljivati kao i do sada. Sa više od 1,5 miliona potvrđenih slučajeva i najmanje 63.174 smrtnih slučajeva, Brazil ima drugi najveći broj zaraženih i umrlih na globalnom nivou poslije SAD.

ljeva“, „Hvala Turskoj“, „Hvala, Bosno“, „Hvala, dijasporo“, „Hvala, Novače i Ademe“. Neki su nosili transparente „Mi nismo građani drugog reda“, „Gdje je krizni štab“, „Gdje je gradska vlast“ „Zašto ste krili istinu“ i „Zar su izbori važniji od života“, tražeći odgovornost lokalnih i državnih funkcionera. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar ranije danas je izjavio da su posljednji podaci o broju novoinficiranih u Novom Pazaru i cijeloj Srbiji „znatno“ bolji nego prethodnih dana. Komentarišući slučaj djevojčice u Novom Pazaru koja prima terapiju iza zgrade dečjeg odeljenja lokalne bolnice, ministar Lončar je rekao da djevojčica „nema veze sa koronom“ i apelovao da se „ne zloupotrebljavaju informacije“. - Molim sve medije i građane da znaju istinu. Djevojčica nema veze sa koronom, boluje od astme, primila je terapiju dok ne dođe do Kraljeva. Procijenjeno je da je zbog nje najsigurnije da ne ulazi u bonicu kako bi se smanjio rizik da se zarazi koronom - rekao je Lončar.

Kolumba ruše jer simbolizuje ropstvo BALTIMOR - Demonstranti su u Baltimoru na istočnoj obali SAD oborili statuu Kristofera Kolumba i to je jedan od posljednjih napada na spomenike i statue istorijskih ličnosti povezanih sa ropstvom ili kolonizacijom. Lokalni mediji prenijeli su da su demonstranti u Baltimoru u subotu uz pomoć kanapa skinuli statuu italijanskog moreplovca (1451-1505) koji je doplovio do američkog kontinenta. Nakon toga statuu su odvukli do luke i djelove bacili u more. Kolumbo je dugo slavljen kao „onaj koji je otkrio Ameriku“, a sada ga mnogi smatraju simbolom dolaska Evropljana koji su osvajali zemlju koja im ne pripada. Tokom protesta protiv rasizma poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda kojeg je ubio bijeli policijac, mnogo statua ličnosti iz kolonijalne ere ili povezanih sa diskriminacijom, oboreno je ili oštećeno u SAD i u svijetu. Demonstranti su kazali da je čuveni istraživač odgovoran za genocid i izrabljivanje starosjedilaca u Sjevernoj i Južnoj Americi. Kolumbove statue do sada su srušene ili vandalizovane u više američkih gradova, među kojima su Majami, Boston, Ričmond u Virdžiniji i Sent Pol u Minesoti.

Korona i banke „pojele“ milione i prijete da ugroze nezavisnost bogate republike

San Marino pred bankrotom RIM - Republici San Marino prijeti opasnosti da zbog ekonomske krize koja je nastupila nakon panedmije kovida-19, a zbog duga mogla bi izgubiti i svoju 1300 godina dugu samostalnost, piše dnevni list „Il Fatto Quotidiano“. Republika San Marino je na početku pandemije oklijevala iz ekonomskih razloga da uvede karantin, a nakon što je zaraženo 1.200 građana od ukupno 33.000 i procentualno skočila na prvo mjesto po broju zaražanih u svijetu, vlasti su bile prisiljene da uvedu restriktivne mjere. Jos prije pandemije bankarski sistem je bio u kolapsu, dugovi zemlje su narasli na 360 miliona eura, a sada da bi izbjegli finansijsku propast, vlasti San Marina traže pomoć od prvog susjeda Italije, i „BankItalije“. Republika San Marino bila je dugogodišnji poreski raj, idelano mjesto za sakrivenje novca i zametanja tragova firmi čije bogatstvo vlasnici nijesu mogli dokazati. Milioni su nestali „pojele su ih banke“, tvrdi Đuzepe Marija Morganti, savjetnik opozicione demokratske partije. Od 11 banaka, šest je bankrotiralo, gubitke je morala da nadoknadi država, a jedna banka je nacionalizovana.

Mogli bi izgubiti i svoju 1300 godina dugu samostalnost

U posljednih pet godina bogatstvo Republike je prepolovljeno, društveni proizvod pred pandemiju virusa korona bio je manji za 28 odsto, a zbog zaraze i karantina opao je za još 12 procenata. Da bi ublažila ekonomsku krizu Republika San Marino je štampala državne obveznice „titano“ (ime po planini Titano na čijim obroncima se prostire država) u vrijednosti od 500 miliona eura. Jedan „titano“ vrijedi jedan evro, ali ni to nije dovoljno, nedostaje novca za isplatu penzija i za život, piše list. Čak se razmišlja i o uvođenju poreza na dodatnu vrijednost, što bi bio presedan u istoriji

najmanje države na svijetu. „Il Fatto Quotidiano“ piše da ukoliko se San Marinu ne pomogne, mogao bi „pasti“ u ruke kineskom ili ruskom kapitalu, što bi ovi onda mogli koristiti za kupovinu glasova u međunarodnih imstitucijama kao sto je UN, OEBS i sl. U San Marinu živi oko 10.000 Italijana koji imaju dvojno državljanstvo, pa je i ovo jedan od motiva što dio italijanskih političara apeluje „da se pomogne, jer ako propadne San Marino, biće to tragedija i za Italijane“, tvrdi član demokratske partije Marko di Maio.

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 6. jul 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Kosovo i Srbija: novi zaplet

» Piše: Azem VLASI Susret predstavnika Kosova i Srbije na najvišem nivou u Vašingtonu, u Bijeloj kuci, najavljen za 27. juni kao važan događaj, koji je trebalo da označi zaokret ka finalnom sporazumu za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije i da potvrdi nezaobilaznu ulogu Vašingtona u tome. No, tri dana prije najavljenog susreta, tužiteljstvo Specijalnog vijeća za suđenje zločinima počinjenim tokom oružanih sukoba na Kosovu, spektakularno je objavilo informaciju da je podnijelo Prijedlog optužnice protiv predsjednika Kosova Hašima Tačija, predsjednika Demokratske partije Kosova Kadri Veseljija i drugih. U optužnici se navodi da ,,postoji osnovana sumnja da su odgovorni za ubojstva i druge zločine počinjene nad civilima u vrijeme i neposredno poslije oružanih sukoba na Kosovu“. Dakle, prije 21 godinu.

EVROPSKO ILI AMERIČKO PITANJE?

Tači, koji je već krenuo za Vašington, prekinuo je put i vratio se na Kosovo. Premijer Avdulah Hoti je zbog nastale situacije predložio, a domaćin susreta Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Trampa - prihvatio da se sastanak u Vašingtonu odloži. Malo je vjerovatno da je tužiteljstvo samostalno i slučajno baš sada objavilo tu vijest. Kogod da je došao na tu ideju, teško je povjerovati da to nije smišljeno uradio da bi se uloga Vašingtona u ovom dijalogu umanjila, a predsjednik Kosova izbaci iz procesa dijaloga. Dijalog između Kosova i Srbije, uz posredovanje EU, vodi se već devet godina. Riješena su neka praktična pitanja važna za građane, ali se finalni sporazum još ne nazire. Već godinu i po dijalog je u potpunom zastoju. Američki predsjednik Tramp imenovao je specijalnog izaslanika Ričarda Grenela kao posrednika sa namjerom da se dija-

Vučić i Tači

DIjALog Dug DeVet goDINA

U ovakvom zaokretu pred susret u Vašingtonu moguće je da je određenu ulogu odigrao neko iz EU. Trampov izaslanik Grenel prilično je ignorisao ulogu Brisela u tom procesu, a Tači je nediplomatski i politički nezrelo demonstrirao potpunu usmjerenost prema Americi. Nikome nije jasno ni kako će se dalje dijalog odvijati, niti kakva će uloga posrednika biti, koliko će to trajati i kakvo će biti finale logu nastavi. Time je pokazao namjeru da Amerika ostane prisutna u regiji zbog širih razloga i interesa, kao i da sačuva uticaj na Srbiju. Ali i EU je nedavno imenovala svog posrednika za dijalog - Miroslava Lajčaka. Time je EU potvrdila da ne želi da inicijativu prepusti Trampovoj administraciji sa kojom inače, već duže, odnosi nisu srdačni i saradnički. EU je puno investirala na Kosovu i u Srbiji i ona pitanje normalizacije odnosa između Kosova i Srbije smatra prije svega evropskim pitanjem.

RAZLOZI ZAOKRETA

U ovakvom zaokretu pred susret u Vašingtonu moguće je da je određenu ulogu odigrao neko iz EU. Prvo, zato što je Trampov izaslanik Grenel prilično ignorisao ulogu Brisela u tom procesu insistirajući na vodećoj ulozi SAD. Drugo, Hašim Tači je nediplomatski i politički nezrelo demonstrirao potpu-

nu usmjerenost prema Americi, ignorantski se odnoseći prema EU. Treće, u evropskim krugovima, posebno u Njemačkoj stvoren je dojam da se Tači zalaže i za varijantu promjene granica ili razmjenu teritorija između Kosova i Srbije, te da u Trampovoj administraciji imaju izvjesno razumijevanje za to. U javnosti se pojavila informacija da je i sa Vučićem razmjenio mišljenja o tome, ali se Vučić elegantno izvukao iz te priče kada je vidio da ona ne prolazi. U Evropi tu ideju smatraju krajnje neprihvatljivom. Izaslanik Grenel je kasnije negirao da takva ideja ima podršku Vašingtona. Ali, Evropljani, posebno Njemci, nisu uvjereni da je ideja o promjeni granica i teritorijama mrtva. Tačiju se po tom pitanju ne vjeruje. Osim toga i u SAD ima razlika između demokrata i republikanaca po pitanju dijaloga Kosova i Srbije. Procurila je i informacija da Vučić i Tači u Vašingtonu mogu iznjeti ideju o obo-

stranoj amnestiji za zločine tokom 1998-99, pa će tako prestati potreba da funkcioniše Specijalno sudsko vijće u koje je sada stigla optužnica protiv Tačija. U Skupštini Kosova lako bi se moglo izglasati poništenje Odluke o formiranju Specijalnog vijeća jer iz svake parlamentarne grupe ima potencijalnih optuženika. Ali tome se protive i EU i SAD.

OPTUŽNICA KAO ADUT

Gledano sa pravnog profesionalnog stajališta, tužilačka strana ne smije ništa dati u javnost optužnicu, dok nju ne potvrdi sudija prethodnog postupka. Tek poslije toga optužnica ide na proceduru suđenja. Tužilaštvo je kršenje ovog pravila obrazložilo time da Tači i Veselji skriveno rade na sve načine da ometaju, ako je moguće i zaustave rad ovog suda, pa eto, javnom objavom žele da ih onemoguće u tome. Pri tome su imali u vidu da je bilo pokušaja krajem 2017. godine da Skupština po-

Aleksandar Vučić sada ima relaksiranu poziciju u dijalogu jer mu se ne žuri. Odlaganje susreta u Vašingtonu mu je dobrodošlo. On traži da dobije nešto, a nije rekao što bi. Hoće neki kompromis, a ne kaže kakav. I da hoće priznati Kosovo, to ne bi smio brzo, jer se tome protivi Rusija. On sigurno ne bi zbog Prištine da kvari odnose sa Moskvom. Priznanje Kosova bilo bi mu važno da skrati put ka članstvu u EU, ali ni tamo mu se ne žuri

vuče ovaj zakon o formiranju toga sudskog vijeća. No, tada je, snažnom intervencijom američkog i britanskog ambasadora u Prištini, to zaustavljeno. Formalno-pravno gledano, dok se optužnica ne potvrdi i ne pošalje u dalji postupak, Tači ne mora da podnese ostavku, što je on i izjavio. Ali iz procesa dijaloga sa Srbijom on je faktički izbačen. Trampov emisar Grenel je javno rekao da se u Vašingtonu 27. juna neće desiti ništa spektakularno niti će se potpisati neki finalni sporazum. Rekao je da će ponuditi sporazum o ekonomsko-trgovinskoj saradnji od koristi za obje zemlje što bi relaksiralo i motiviralo nastavak dijaloga za finalno političko rješenje.

NOVE POZICIJE

Ričard Grenel je najavio da će se susret u Vašingtonu ipak održati u nekom drugom terminu. U međuvremenu najavljen je susret i kod francuskog predsejdnika Emanuela Makrona, te nastavak dijaloga u Briselu. Nije jasno kako će u tome surađivati Amerikanci i Evropljani. Razumljivo je što kosovska strana polaže velike nade i povjerenje u svaku administraciju SAD. Izvjesna suzdržanost prema EU potiče otuda što pet njenih članica nije priznalo Kosovo, a dva EU predstavnika, zadužena da posreduju u dijalogu sa Srbijom su upravo iz tih zemlaja (Ž. Borel iz Španije, M. Lajčak iz Slovačke).

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Aleksandar Vučić sada ima relaksiranu poziciju u dijalogu jer mu se ne žuri. Odlaganje susreta u Vašingtonu mu je dobrodošlo. On traži da dobije nešto, a nije rekao šta bi. Hoće neki kompromis, a ne kaže kakav. I da hoće priznati Kosovo, to ne bi smio brzo, jer se tome protivi Rusija. On sigurno ne bi zbog Prištine da kvari odnose sa Moskvom. Priznanje Kosova bilo bi mu važno da skrati put ka članstvu u EU, ali ni tamo mu se ne žuri. Kosovska strana naizgled je u većim problemima zbog ,,slučaja Tači“, ali i nije, jer pregovore inače treba da predvodi premijer Hoti.

SLIJEPA ULICA

Sve u svemu, dijalog između Kosova i Srbije je u slijepoj ulici. Niko ne zna ni kako će ići, kakva će biti uloga EU i SAD. Predsjednik Tramp je poznat po tome da ne želi duge razgovore ni otezanja. Voli brza rješenja, pa kako bilo. Niko još ne zna sta će sadržavati taj finalni sporazum ni kako će se do njega doći. Osim što se često ponavlja floskula da to treba da bude ,,finalni, sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum“. Pri tome niko od posrednika angažovanih u dijalogu, ni Amerikanci ni Evropljani, nisu kazali, makar načelno, šta bi on trebao da sadrži i kako približno da izgleda. Sa srpske strane Vučić stalno ponavlja da je ,,za kompromisno rešenje gde i Srbija treba da dobije nešto, a ne samo Albanci“ te ,,da nikada neće priznati Kosovo“. Ništa konkretnije od toga. A bez formalnog priznanja, nikakav sporazum se ne može smatrati finalnim. Sa kosovske strane predočeni su osnovni principi o čemu nema dijaloga - ne o državnom statusu Kosova kao suverene i nezavisne države; ne o teritorijalnom integritetu i granicama; ne o unutrašnjoj ustavnoj strukturi Kosova... Nikome nije jasno ni kako će se dalje dijalog odvijati, niti kakva će uloga posrednika biti, koliko će to trajati i kakvo će biti finale. Kosovo je objektivno u povoljnijoj situaciji jer ništa ne traži od Srbije. Tačijevo odsustvo u dijalogu neće se osjetiti. Jedina dobra stvar je što zveckanja oružjem na granici nema. Kosovski Srbi žive normalno i bezbjedni su. Albanci iščekuju da se ova priča već jednom završi.

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Alison Pino, pojačanje Budućnosti, stigla u Podgoricu

Finalni turnir LŠ glavni cilj

Alison Pino, koja će u naredne dvije sezone braniti boje Budućnosti, doputovala je u Podgoricu. Najbolju igračicu na planeti 2009. godine na aerodromu su dočekali predstavnici kluba, dok je u prostorijama dvostrukog šampiona Evrope imala i kratak sastanak sa trenerom Draganom Adžićem, nakon čega je govorila o očekivanjima od novog izazova u karijeri. - Postoje velika očekivanja obje strane i drago mi je da se vra-

ćam u Ligu šampiona koja je naš prioritet u novoj sezoni, nakon što je prethodna prekinuta prije vremena zbog virusa. Znam mnoge igračice Budućnosti, igrala sam sa nekima od njih, a imamo i mnogo međusobnih duela iz prošlosti. Nekoliko novih igračica je pojačalo Budućnost, tim će imati više iskustva, nakon nekoliko sezona u kojima su mlade igračice činile većinu sastava. Finalni turnir Lige šampiona je naš glavni cilj i za mene je teško da razmišljam o nečemu drugom osim o tome - kazala

je Pino. Igračica rođena 2. marta 1989. u Šartru u proteklih 14 godina nastupala je za brojne klubove: Isi, Mec, Nim, Brest i Pariz 92, rumunske Olčim i Baja Mare, makedonski Vardar i slovenački Krim, ali je najveće uspjehe ostvarila u dresu Francuske. Bila je šampionka Evrope i svijet, ima dvije srebrne medalje sa planetarnih šampionata i jednu sa Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru 2016, kao i bronzu sa Evropskog prvenstva u Švedskoj iste godine. A. M.

Zaustavljeni treninzi

Trojica zaraženih u Majamiju Majami Hit, klub NBA lige, potvrdio je da trenutno ima trojicu košarkaša sa pozitivnim testom na korona virus. Nakon što je potvrđen drugi slučaj zaraze, ekipa je zaustavila program rada u dvorani kluba iz američke države Florida. Sada sa čelnicima lige uprava pokušava da dogovori, kada će ekipa dobiti dozvolu da uđe u kompleks Diznilenda u Orlandu, gdje će se održati trening-kampovi i završnica sezone. Tražiće se modalitet koji neće ugroziti bezbjednost bilo kog aktera spektakla. Majami je prvobitno u utorak trebao da započne program timskih treninga u Orlandu, ali će to izvjesno biti odloženo. Klub nije želio da objavi imena dvojice od tri zaražena košarkaša. Poznao je da je prvi bio Derik Džons Džunior, i potvrđeno je da se ne radi o bilo kome od nosilaca igre. S. S.

Dvojica reprezentativaca imaju korona virus, ostali od srijede čekaju rezultate testova

U taboru ,,crvenih“ bez simptoma zaraze PODGORICA - Košarkaši Crne Gore i članovi stručnog štaba koji borave na pripremama u Tivtu su u samoizolaciji, nakon što je utvrđeno da su dva igrača pozitivna na korona virus. Dobra vijest je da niko u taboru ,,crvenih“ nema bilo kakve simptome zaraze. Dvojica koji su imali pozitivne testove su napustili Tivat. Naš list je u petak objavio, da su treninzi nacionalnog tima (kandidati za ,,A“ selekciju i mlada reprezentacija) prekinuti u srijedu, nakon deset dana rada. - Svi mi koji učestvujemo u akciji reprezentacije, članovi seniorske i mlade selekcije kao i stručni štab, se osjećamo dobro i nemamo bilo kakve simptome. Očekujemo rezultate testiranja. Tu smo i dalje u hotelu, pridržavamo se mjera koje zahtijeva ova situacija. Režim je za nas sličan kao onaj koji je važio tokom proljeća kada su pravila samoizolacije u pitanju.

Vjerujem da ćemo prebroditi na najbolji način - poručio je selektor Boško Radović u kratkom razgovoru za naš list. Takođe, zbog opasnosti od zaraze koronavirusom, prekinute su i pripreme ženskog nacionalnog tima u Bijelom Polju. Akcije reprezentacija u Tivtu i Bijelom Polju započele su 22. juna, falilo je nekoliko dana da budu kompletirani... - Sada strpljivo čekamo rezultate testiranja, u srijedu smo testirani svi na korona virus. Što se samih priprema tiče, stručni štab je sveukupno zadovoljan jer je na licu mjesta stekao uvid u kvalitet nekih mladih igrača koje nijesmo imali mnogo prilika da vidimo - dodao je Radović. Iz Košarkaškog saveza Crne Gore je najavljeno saopštenje, koje će javnosti biti dostavljeno ubrzo nakon što stignu rezultati testiranja svih testiranih reprezentativaca i članova stručnih štabova. S. S.

Prvi dan 28. pojedinačnog i 7. ekipnog prvenstva za mlađe juniore i juniorke

Najviše medalja osvojili atletičari Mornara Elitno takmičenje objavilo detalje iz svoje zvanične monografije

Duško među 101 velikana Evrolige

Titogradu. Takođe, ističe se da ga je 1987. Partizan odbio, da je Olimpija nudila izuzetan ugovor - ali da je izabrao ponudu Jugoplastike, zbog šanse da igra u timu izuzetnih talenata.

PODGORICA - Duško Ivanović, trener prvaka Španije Baskonije, legenda naše i evropske košarke, dobio je mjesto u Evroliginoj zvaničnoj monografiji ,,101 velikana evropske košarke“.

LIDER JUGOPLASTIKE

Elitno evropsko klupsko takmičenje je na ovaj način željelo da obilježi uspjehe upravo onih ljudi koji su bili najbitniji za uspon Evrolige i košarke u Evropi u cjelini. Tekst iz monografije posvećen Ivanoviću objavljen je na sajtu Evrlige.

TITOGRADSKI DEBI

Tako se u tekstu na primjer ističe, da je Ivanović u sezoni 19821983 kao igrač Budućnosti bio prvi strijelac Prve lige Jugoslavije, sa 27,4 poena u prosjeku ispred Dražena Petrovića i Šetera Vilfana.

Takođe, pominju se Duškovi košarkaški počeci sa bratom Draganom u rodnom Bijelom Polju. Kao interesantan se navodi početak u titogradskoj Budućnosti sa 19 godina, nakon što je odbio priliku da igra u Crvenoj zvezdi Bratislava Đorđevića. Trener Budućnosti Nikola Sekulović tada nije bio uvjeren u kvalitet Ivanovića, pa se tinejdžer osmjelio i predložio treneru da mu dozvoli da igra 30 minuta u jednoj utakmici. Dobio je šansu u meču Druge lige protiv barskog Mornara, ubacio 35 poena - i postao član startne petorke, pa najbolji igrač prvoligaškog tima... Kao posebno interesantan detalj pominje se da je Duško, u vremenu kada je bio godinama među najboljim strijelcima Jugoslavije, radio kao pravnik u

Kao igrač osvojio je dvije Evrolige i tri prvenstva Jugoslavije sa Jugoplastikom. U borbi za prvu titulu Evrolige, 1989. godine, ubacio je 20 poena Barseloni u polufinalu i 12 Makabiju u finalu, 1989. godine. Godinu kasnije, protiv Limoža je postigao 20 poena u polufinalu i 12 u finalu protiv Barselone - za novu titulu prvaka Evrope. Ističu se i izuzetne partije u završnici igračke karijere, za špansku Đironu, francuski Limož i švajcarski Frajburg, gdje je prvo dobio priliku da bude trener. Monografija pokriva igračke dane košarkaških velikana. A kao trener, Ivanović je za sada tri puta bio prvak Španije, dva puta akter finala Evrolige, prvak u Francuskoj i Švajcarskoj... S. S.

BAR - Na atletskom stadionu SC „Topolica“ u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, održan je prvi dan Pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe junior i mlađe juniorke, na kojem je nastupilo preko 140 atletičara iz 11 klubova (Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Budućnost, Lovćen, Tempo, Podgorica i Nikšić). Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali: predsjednik Gojko Banjević, sekretar Milan Madžgalj, selektor Osman Erović i nacionalni trenere Zoran Jojić, Drago Musić, Marko Ristić i Ivo Popović. Prvog dana takmičenja najviše medalja osvojili su atletičari Mornara iz Bara sa 15 medalja, ispred atletičara Lima iz Berana sa 9 i atletičara Lovćen sa Cetinja sa 6 medalja. Pobjednici po disciplinama: MLAĐI JUNIORI: 100m: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 11,23, 2. Danilo Vujičić (Mornar) 11,67, 3. Savo Bogunović (Mornar) 12,25; 400 m: 1. Ognjen Marsenić

(Lim) 55, 67, 2. Jovan Mašanović (Mornar) 55,97, 3. Nikola M i š e l j i ć ( S a n j a ) 5 7,0 9 ; 3.000 m: 1. Luka Tadić (Nikšić) 11:47,80, 2. Boban Madžgalj (Orion) 11:57,94; 110 m prepone: 1. Stefan Joksimović (Lim) 17,37, 2. Vladimir Martinmović (Lovćen) 20,78; 4x100 m: 1. Lim (Berane) 50,44, 2. Mornar (Bar) 52,39, 3. Lovćen (Cetinje) 56,44; Skok uvis: 1. Stefan Joksimović (Lim) 170, 2. Nemanja Đurišić (Lim) 165, 3. Stefan Petrović (Mornar) 160; Skok udalj: 1. Ognjen Vojvodić (Mornar) 6,17, 2. Jasmin Hulić (Rudar) 5,63, 3. Amar Čoković (Jedinstvo) 5,56; Bacanje kugle (5 kg): 1. Emin Kurgaš (Jedinstvo) 12,99, 2. Petar Tomić (Mornar) 12,68, 3. Aleksa Bošković (Rudar) 12,41; Bacanje koplja (700 gr): 1. Milivoje Pajović (Orion) 38,19, 2. Lazar Jovović (Mornar) 32,45, 3. Marko Šofranac (Mornar) 30,31; MLAĐE JUNIORKE – 100 m: 1. Maša Bubanja (Lim) 13,28, 2. Mare Jablan (Lovćen)

13,44, 3. Dejana Mašanović (Mornar) 13,67; 400 m: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 1:01,67, 2. Amina Suljević (Jedinstvo) 1:05,00, 3. Dejana Mašanović (Mornar) 1:05,95: 1.500 m: 1. Marija Perišić (Lovćen) 5:43,40, 2. Dušica Bošković (Jedinstvo) 6:32,52, 3. Milica Tadić (Nikšić) 7:11,02; 100 m prepone: 1. Maša Bubanja (Lim) 16,64, 2. Ivana Milošević (Sanja) 16,88, 3. Bogdana Mirković (Sanja) 18,64; 4x100 m: 1. Jedinstvo (Bijelo Polje) 54,51, 2. Mornar (Bar) 55,19, 3. Lovćen (Cetinje) 55,39; Troskok: 1. Nevena Dobrašinović (Lim) 10,86, 2. Anabela Mujovi (Sanja) 10,09, 3. Mia Ražnatović (Mornar) 9,55; Bacanje diska (1 kg): 1. Anđela Rosić (Tara) 30,99, 2. Vesna Kljajević (Tara) 29,35, 3. Irena Bošković (Tara) 27,59; Bacanje kladiva (3 kg): 1. Irena Bošković (Tara) 32,86, 2. Iman Zejnilović (Mornar) 31,46, 3. Vesna Kljajević (Tara) 29,42. R. P.

PoneÄ&#x2018;eljak, 6. jul 2020.

Marketing

Arena

Sportski miks

Korona ušla u redove crnogorskog prvaka: Ekipa Budućnosti od petka veče u samoizolaciji

Čekaju rezultate testova PODGORICA - Svim fudbalerima Budućnosti, uključujući stručni štab, sportski sektor i administraciju, određena je dvonedjeljna samoizolacija nakon što je u klubu ustanovljeno da je jedan član prvog tima pozitivan na korona virus. U međuvremenu je reagovao i Fudbalski savez Crne Gore koji je odložio 32. kolo Tele-

kom 1. CFL, a u toku sedmice očekuje se odluka oko dalje dinamike takmičenja - da li će biti prekida, novog odgađanja mečeva ili novih termina za igru. Danas ili sjutra trebalo bi da budu poznati rezultati igrača ,,plavih“ koji su testirani na kovid-19, s tim što ima i onih od kojih nijesu uzeti nalazi. - Od petka veče cijela ekipa je

u karantinu. Dobili smo preporuke da 14 dana budemo u samoizolaciji i to poštujemo. Čekamo rezultate testiranja. Vidjećemo kakvi će biti sljedeći koraci - rekao je Draško Božović, koji je takođe u kućnoj samoizolaciji, iako je nešto ranije, sa još nekoliko prvotimaca, dobio kraći odmor i nije bio u sastavu protiv Petrovca, kao ni na tre-

ningu poslije tog duela. Budućnost je sinoć trebalo da igra protiv Zete na Trešnjici, dok je po rasporedu za četvrtak predviđeno gostovanje Grblju. Malo ko, međutim, u redovima novog šampiona trenutno razmišlja o sljedećim duelima, taktici, razigravanju mladih, bodovima ili uvećanju razlike na vrhu tabele. Glavna tema je kako riješiti pojavu korone unutar kluba. Budućnost je prvi crnogorski fudbalski kolektiv u kojem je konstatovano prisustvo kovida-19 kod jednog igrača, dok je u nekoliko ostalih prvoligaša bilo igrača koji su prijavili sipmtome virusa. Neki članovi podgoričkog tima nikako da pobjegnu od samoizolacije - trener Mladen Milinković, kao i stranci iz Srbije, po povratku kući, nakon prošlog prekida prvenstva zbog pojave pandemije, bili su obavezni da budu u karantinu. Ista stvar sačekala ih je i po povratku u Crnu Goru u maju, iako su u oba navrata bili zdravi. Moraju i sada da prođu predviđeni program, a potencijalno možda nemaju korona virus. Previše dana u zatvorenom prostoru, što može da izazove frustraciju… D. K.

Portugalac postigao prvi gol iz slobodnog udarca u dresu Juventusa

Sari: Ronaldo mi je rekao konačno

Španski AS piše o velikom povratku Brazilca na „Nou kamp“

Nejmar se vraća u Barselonu Nejmar se vraća u Barselonu - vijest je odjeknula u španskom listu AS. Brazilac je prošle godine koketirao sa bivšim klubom, ali PSŽ nije želio da proda svog ofanzivca ispod 200 miliona eura. Pričalo se i o senzacionalnom transferu u Real, ali su se Madriđani povukli iz tog posla jer neće da naruše odnose sa Parižanima, budući da imaju dugoročni cilj - dovođenje Kilijana Mbapea. Za PSŽ se znalo da će ovog ljeta ostati bez jednog člana iz napada, a to se desilo sa Edinsonom Kavanijem koji je otišao kao slobodan igrač. Francuski klub

hoće da zadrži Nejmara i Mbapea, ali Brazilcu navodno neće praviti probleme ako Katalonci pristanu da plate 170 miliona eura. Parižani su snizili cijenu u vrijeme krize izazvane korona virusom, a AS piše da bi PSŽ pristao i na manji iznos ako Barselona pod račun stavi Grizmana ili Dembelea. Ili obojicu. Nejmar sa PSŽ-om ima ugovor do 2022. godine i Francuzi su svjesni da će ga naredne godine prodati za puno manje novca. AS piše da će ,,blau-grana“ uraditi sve da Nejmara vrati ovog ljeta jer bi jedino takav transfer

unio malo mira među Barsine navijače koji su ljuti i gube strpljenje sa aktuelnim rukovodstvom. Najveći Barselonin problem su finansije. Igračima su smanjene plate, klub štedi na svim mogućim poljima i transfer od 170 miliona eura trenutno djeluje neizvodljivo. Ipak, karta na koju igra predsjednik Žozep Marija Bartomeu je da u posao uključi nekog od igrača koje bi rado vidjeli na „Parku Prinčeva“. Tako bi dodatno oborio cijenu Nejmara koji ima želju da se vrati na „Nou kamp“, gdje je ostavio veliki trag. D. K.

Ćavi produžio ugovor sa Al Sadom

Ostaje u Kataru i čeka poziv Barse Ćavi Ernandes nastavlja misiju u Kataru. Legendarni Španac vodiće Al Sad i u sezoni 2020/21, a u ugovoru postoji klauzula da klub neće praviti problem ukoliko Ćavi dobije poziv Barselone. Ćavi je trener Al Sada od prošle sezone i osvojio je Kup i Superkup Katara. - Srećan sam što sam produžio ugovor. Radim sa upravom klubu na produžetku saradnje sa Akramom Afifom, te dovođenju stranaca koji će zamijeniti Gabija i Marka Fabijana - izjavio je Ćavi. Ne. K.

Juventus grabi ka novoj tituli u Seriji A nakon što je u gradskom derbiju ubjedljivo slavio protiv Torina (4:1). ,,Stara dama“ je tako stekla sedam bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Lacio koji je na Olimpiku izgubio od Milana (3:0). ,,Crno-bijeli“ su utakmicu riješili u prvih pola sata kada su preko Dibale i Kvadrada poveli sa dva gola prednosti. Tračak nade gostima je vratio Beloti iz penala u sudijskoj nadoknadi pred odlazak na odmor, ali je Juve u nastavku dodao gas i sa još dva pogotka, od kojih je jedan bio autogol Điđija, otklonio svaku dilemu oko pobjednika. U strijelce se upisao i Kristijano Ronaldo koji je u 61. minutu postigao svoj prvi pogodak iz slobodnog udarca od kada je 2018. godine realizovao transfer iz Real Madrida. - Mislim da ga ti slobodnjaci nijesu mučili do sada, ali je ipak nakon utakmice došao do mene i rekao mi jednu riječ - konačno. Vjerujem da je i Ronaldu sada lakše sa psihološke strane - rekao je Mauricio Sari, trener Juventusa. Ronaldu je to bio 25. gol u sezoni. Portugalac je drugi strijelac Serije A, a vodeći je napadač Lacija Ćiro Imobile koji je 29 puta prevario proD. K. tivničkog golmana.

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Finac pobjednik prve trke sezone Form

Botas prvi, Hamilton tek četvrti nakon kazne Svjetski vicešampion Valteri Botas pobjednik je prve trke sezone Formule 1 - u austrijskom Spilbergu vodio je od početka do kraja. Samo u njegovom trkačkom danu drama je izostala, a drame je bilo mnogo na stazi u austrijskim Alpima. Epilog - talenti Šarl Lekler (Ferari) i Lando Noris (Meklaren) na podijumu.

Šampion svijeta Luis Hamilton i Botasov timski kolega iz Mercedesa drugi je prošao kroz cilj - ali je ipak trku završio tek na četvrtom mjestu. Zbog krivice u incidentu deset krugova prije kraja, kontaktu sa vozačem Red Bula Aleksom Albonom, dobio je kaznu od dodatih pet sekundi na ostvareno vrijeme. Tako će Britanac, šestostruki i aktuelni prvak svijeta, već za šest dana na istoj stazi biti pod pritiskom da pobijedi i smanji bodovni zaostatak. - Bilo je mnogo pritiska tokom trke, Luis je prijetio više od pola vremena, a sigurnosno vozilo je izlazilo više puta na stazu... Zadovoljan sam jer sam uspio da iskontrolišem sve situacije, da svedem greške na minimum. Žao mi je zbog Luisa i kazne, utisak mi je da smo zaslužili više kao tim iz ove trke - rekao je Botas.

Rezultati 1. Valteri Botas (Mercedes) 2. Šarl Lekler (Ferari) +2,700 3. Lando Noris (Meklaren) +5,491 4. Luis Hamilton (Mercedes) +5,689 5. Karlos Sajnc (Meklaren) +8,903 6. Serhio Perez (Rejsing Point) +15,092 7. Pjer Gasli (Alfatauri) +15,682 8. Esteban Okon (Reno) +17,456 9. Antonio Đovinaci (Alfa Romeo) +21,146 10. Sebastijan Fetel (Ferari) +31,650

Interesantna je bila odluka tima Mercedesa, da sredinom trke Hamiltonu sugeriše da agresivno ne napada Botasa. Za sedmicu na istoj stazi biće sigurno drugačije - očekuje se žestoka borba vozača tima sa ubjedljivo najboljim bolidom.

LEKLER IZNENADIO

Drugi je ,,ni kriv ni dužan“ završio Šarl Lekler iz Ferarija. Mladić iz Monaka je na stazi koja konfiguracijom ne odgovara italijanskom timu proveo skoro cijelu trku na šestom mjestu. Ipak, iskazao je zrelost, iskoristio sticaj okolnosti, čak tri izlaska sigurnosnog vozila na stazu - i završio drugi. U posljednjih sedam krugova pretekao je vozače Meklarena Sajnca i Norisa i odlično iskoristio nešto svježije pneumatike. Timski kolega iz Ferarija, slavni Sebastijan Fetel, završio je tek deseti. - Nijesam očekivao ovo drugo

Jedan od najboljih defanzivaca na svijetu mogao je da bira za koga će da igra

Van Dajk: Klop je razlog mog dolaska u Liverpul Jedan od najboljih defanzivca na svijetu Virdžil van Dajk mogao je da bira gdje će da nastavi karijeru poslije Sautemptona. Odabrao je Liverpul koji je za Holanđanina platio 85. miliona eura prije dvije godine. Dvadeset osmogodišnji štoper otkrio je zašto je prihvatio ponudu sa „Enfilda“. - Imao sam šansu da odem u Siti ili Čelzi. Kod takvih transfera gledaš i kakva je ekipa, kakav je grad i kakvi su planovi kluba, ali najvažniji je trener. Jirgen Klop je glavni razlog zašto sam došao u Liverpul. On ima nešto

posebno, ali ne znam što. Je li to energija, je li to njegov imidž, ne znam. Nekad razmišljam zbog čega je on tako poseban trener i mislim da je zbog međuljudskih odnosa. Danas je to najvažnija stvar u fudbalu. Zbog Klopa se odlično osjećaš. On je tip koji je iskreno srećan kad te ujutro vidi na treningu. Možda zvuči izlizano, ali to ti daje ogromnu motivaciju - rekao je Van Dajk. Van Dajk je bio jedna od ključnih figura u Liverpulovoj renesansi. Za ,,redse“ je odigrao 116 utakmica, dao 11 golova, te osvojio Ligu šampiona i titulu u Premijer ligi. D. K.

Arena

Poneđeljak, 6. jul 2020.

mule 1 u Austriji, Lekler i Noris na podijumu

Sportski miks

Crnogorski napadač Dejan Damjanović igra u velikoj formi

Boske dao dva gola u pobjedi Daegua Dejan Damjanović pomjera granice - crnogorski napadač bio je heroj Daegua koji je preokretom slavio u gostima protiv Gvangđua (4:2).

e Valteri u elitnom društvu Valteri Botas sada ima osam pobjeda u karijeri u Formuli 1 prošle sezone pobijedio je četiri puta. Finac je dva puta slavio u Austriji, kao i Maks Ferstapen, te velikani Mika Hakinen i Mihael Šumaher, bivši prvak svijeta Niko Rozberg, slavni Šveđanin Roni Petersen i Australijanac Alan Džons. Jedini trostruki pobjednik u Spilbergu je Francuz Alan Prost, četvorostruki prvak svijeta.

mjesto, definitivno... Ovo je iznenađenje, ali lijepo iznenađenje. Mnogo toga je dobro funkcionisalo na satazi koja nam ne odgovara, ali treba mnogo da radimo na bolidu, ali je ekipa tokom trkačkog dana odradila dobar posao. Vjerujem da smo odradili zrelu trku. Ono što je bilo do nas, da se odradi tokom trke, odrađeno je perfektno. Rizikovao sam u finišu, pokušao sa preticanjima, isplatilo se. Znamo da nemamo trenutno brzinu za vrhunske rezultate, ali iskoristili smo sve prilike. Svaka čast i Norisu, zaslužio je podijum - kazao je Lekler.

Slavlje Meklarena

U Meklarenu nema razloga za žaljenje, naprotiv - zbog Hamiltonove staze, mladi Brita-

nac Lando Noris dočekao je prvi podijum karijere. Njegovo treće mjesto slavilo se mnogo žešće, nego pobjeda Botasa u boksu Mercedesa... - Bili smo agresivni, pokušavali da napadamo od starta, vjerujemo u kvalitet ovog bolida. Bilo je i momenata kada sam mislio da sam ,,uprskao“ šanse, ali ipak dobio sam na kraju priliku da preteknem Pereza. Posljednjih nekoliko krugova bili su sjajni, nezaboravni za mene. Iskreno ostajao sam bez daha, srce je tuklo jako. Vrlo sam ponosan - rekao je Noris. Britanac iz Bristola ima svega 20 godina, prošle godine debitovao je u F1, a bio je vicešampion Formule 2 2018. godine. Katastrofalnu trku imao je pobjednik u posljednje dvije godine Maks Ferstapen. Nakon

Protestna kontroverza Zvijezde Ferarija i Red Bula, Šarl Lekler i Maks Ferstapen, odbili su da slijede primjer Luisa Hamiltona i prije trke kleče u znak protesta zbog rasnih tenzija u Americi. Umjesto toga, stajali su pored bolida i tako podržali protest. - Ne smatram da bilo kakav gest ovog tipa pomaže u borbi protiv rasizma, već ono što činimo u svakodnevnom životu. Svakako poštujem Hamiltonov način protesta i njegove izbore - poručio je Lekler.

deset krugova morao je da zaustavi bolid Red Bula - u momentu kada je bio drugi na stazi. Trku je završilo samo 11 vozača, što je razlog zbog kojeg je i četvorostruki prvak svijeta Sebastijan Fetel iz Ferarija ipak završio u zoni bodova. To deseto mjesto sigurno nije zadovoljavajući rezultat za slavnog Njemca... S. S.

Boske je postigao dva gola prvi u 51. minutu za vođstvo, a drugi u 54. kada je duplirao vođstvo svog tima. Iskusni napadač je pokazao da ne priznaje godine - iako će krajem jula proslaviti 39. rođendan, i dalje igra u velikoj formi. O tome svjedoči partija u 10. kolu najjače južnokorejske lige, ali i činjenica da je stigao do četvrtog pogotka od početka sezone u kojoj je odigrao sedmu utakmicu. Domaćin je od 16. minuta imao igrača manje, ali je uspio

da povede u 25. minutu preko Silve i zadrži prednost do poluvremena. Ipak, u nastavku su brojčana prednost i kvalitet Daegua došli do izražaja. Kim Dae-Von je izjednačio, potom je stvar u svoje ruke uzeo Damjanović koji je režirao preokret. Silva je u 67. minutu vratio nadu Gvangđuu, ali je domći

Primera (34. kolo): Real slavio u Baskiji

PoNovo - PeNAL, RAmos, PoBjeDA Snagu u šampionskoj trci Real Madrid crpi iz dosuđenih i iskorišćenih jedanaesteraca. ,,Merengesima” je juče protiv Atletika u Bilbau dosuđen treći u nastavku sezone, ponovo za mnoge vrlo sporan - u 71. minutu, poslije duela Marsela i Danija Garsija, sudija Gonsales je konsultovao VAR tehnologiju i dosudio najstrožu kaznu, koju je u pogodak pretvorio Serhio Ramos. Na isti način je u prethodnom kolu srušio Hetafe, a jučerašnji pogodak mu je ukupno četvrti otkad je sezona nastavljena poslije prinudne pauze - treći sa bijele tačke.

- Umoran sam od priča da pobjeđujemo zbog sudija. To se neće promijeniti. Niko osim nas ne može nas odvesti do cilja - rekao je trener Zinedin Zidan. Real je sve bliži tituli, a do kraja su mu ostala četiri meča - sa Alavesom i Viljarealom kod kuće, te Granadom i Leganesom u gostima. - Ovo je veoma važna pobjeda, na komplikovanom gostovanju. Dok matematički ne osvojimo trofej, ne možemo se opustiti i razmišljati o tome - kazao je Zizu. ne. k.

siti čeka konačnu odluku oko zabrane učešća u LŠ, trener Gvardiola poručio

Premijer (33. kolo): mane i Džons sredili Aston vilu

vjerujem da neće biti suspenzije

,,Redse“ prošao mamurluk

UEFA je sredinom februara stavila zabranu Mančester sitiju na učešće u evropskim klupskim takmičenjima u naredne dvije godine. Evropska ,,kuća fudbala“ je takvu odluku donijela nakon procjene da su ,,građani“ prekršili pravila finansijskog fer pleja, toj jest - precijenili ugovore o sponzorstvu u periodu od 2012. do 2016. godine. Ipak, trener Pep Gvardiola vjeruje da će engleski klub izbjeći suspenziju. Siti se žalio i Sportskom arbitražnom sudu (CAS) koji će presudu donijeti 13. jula. - Spremni smo. Čvrsto vjerujem i mislim da ćemo imati pravo nastupa u Ligi šampiona. Uskoro ćemo znati konačnu odluku, ali nadam se da će svi koji u klubu primaju platu, igrači i svi drugi,

moći da nastave razvoj Sitija - rekao je Siti. Mančester siti je jedan od favorita za osvajanje ovogodišnjeg izdanja Lige šampiona koja će se završiti u avgustu u Portugalu. Siti je prvu utakmicu osmine finala protiv Real Madrida na „Santjago Bernabeu“ riješio u svoju korist sa 2:1. D. k.

,,Redsi“ su se ,,otrijeznili“ Liverpul se vratio na pobjednički kolosjek poslije ubjedljivog poraza od Mančester sitija (4:0), upisanog nekoliko dana poslije ovjere prve titule šampiona Engleske od 1990. godine. Izabranici Jirgena Klopa opravdali su ulogu favorita protiv Aston Vile pogocima Sadija Manea u 71. na asistenciju Nabija Keite i mladog Kurtisa Džonsa u 89. nakon dodavanja Mohameda Salaha.

tim u 85. dobio i drugi crveni karton. Velike rupe na terenu kaznio je Češina u 89. minutu kada je postavio konačnih 4:2. Bivši reprezentativac Crne Gore odigrao je čitavu utakmicu. Daegu je četvrti na tabeli, sa 20 bodova, četiri manje od vodećeg Đeonbuka. D. k.

junajted i Real u trci za Pelistrija Fakundo Pelistri (18), veliki talenat urugvajskog fudbala, ovog ljeta vaga između potpisa za Real Madrid i Mančester junajted. Po pisanju londonskog Sana, krilni napadač ima izlaznu klauzulu u ugovoru od 12 miliona eura. To za oba kluba ne predstavlja problem, a sada su u toku pregovori sa agentom i igračevim roditeljima. Menadžer Junajteda Ole Gunar Solskjer se nada da će iskoristiti odlične odnose sa Forlanom i tako ubijediti urugvajskog talenta da dođe u Premijer ligu. S. S.

Rezultati Barnli - Šefild j. 1:1 (1:0) (Tarkovski u 43. - Egan u 80) Njukasl- Vest Hem 2:2 (1:1) (Almiron u 17, Šelvi u 67. - Antonio u 4, Suček u 65) Liverpul - Aston Vila 2:0 (0:0) (Mane u 71, Džons u 89)

Liverpul je pobijedio u svakom od posljednja 34 premijerligaška meča u kojima je prvi stizao do pogotka, a serija traje od duela sa Vest Hemom (1:1) u februaru 2019. Impresivan je podatak i da je neporažen u posljednjih 57 prvenstvenih mečeva kod kuće, a trenutno je u seriji od 24 trijumfa na ,,Enfildu“.

Kao domaćin će igrati još sa Barnlijem i Čelzijem. Mogao bi da postane prvi tim u istoriji engleskog fudbala koji na svom terenu tokom jedne sezone nije izgubio ni bod. Sakupio je 89 bodova i u preostaloh pet kola mogao bi da nadmaši rekord Mančester sitija, koji je u sezoni 2017/18. stigao do kote 100. - Za nas je sada najbitnije da pobjeđujemo, tek onda mislimo o rekordima. U Premijer ligi nikad ništa nije lako - kazao je Sadio Mane. ne. k.

Francuz potencijalno propušta važne mečeve slavni Portugalac suočen sa potencijalnim neuspjehom u Totenhemu

murinjo: Nije kraj svijeta sezona bez evrope Žoze Murinjo, menadžer Totenhema, javno je govorio o tome da će njegov tim teško uspjeti da izbori evropska takmičenja naredne sezone. Za plasman makar u Ligu Evrope potrebno je da se tim plasira

na šesto mjesto u Premijer ligi. Totenhem je trenutno na devetoj poziciji, a poraz od Šefild junajteda u četvrtak je bio veliko razočaranje. Pobjeda u ponedjeljak protiv nezgodnog Evertona je imperativ. - Ako ne izborimo Evropu, nije

kraj svijeta. Vjerujem da bi to za nas bilo više poput početka novog svijeta. Stvari se mijenjaju, za svakog od nas, za klub. Timovi se mijenjaju, motivacije, grupne dinamike... Stvari treba gledati optimistično i kao šansu za promjene - rekao je Murinjo. Portugalac je istakao da je bio duboko povrijeđen porazom od Šefild junajteda, jer je rival pokazao više motivacije i želje da trijumfuje. S. S.

Povreda Kantea brine Lamparda N’Golo Kante doživio je povredu zadnje lože, što je potencijalno veliki problem za Čelzi u završnici Premijer lige. Francuski vezista morao je napustiti teren u završnici meča protiv Votforda, pobjedi 3:0. ,,Plavce“ čekaju važni mečevi

protiv Kristal Palasa, Šefild junajteda i Noriča, prije duela sa Mančester junajtedom u polufinalu FA kupa... - U vrlo smo gustom rasporedu utakmica, tako da se nadam da problem nije ozbiljniji. Moraćemo da sačekamo nekoliko dana za definitivnu procjenu rekao je menadžer Čelzija Frenk Lampard. Klub je trenutno na četvrtom mjestu na tabeli Premijer lige, u borbi za plasman u Ligu šampiona.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 6. jul 2020.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Učestali ataci na gradski mobilijar, komunalnu opremu, spomenike i groblja, počinioci uglavnom nekažnjeni

Sve je na meti vandala Vandalizam u Podgorici ne jenjava. Čak bi se moglo reći da prerasta u svakodnevicu. Na meti vandala je praktično sve - mobilijar u parkovima i na dječjim igralištima, sportski poligoni, kontejneri, reciklažna dvorišta, javne česme, toaleti, fontane, biljni fond, sistem za navodnjavanje pa čak i spomenici i groblja. A Glavni grad svake godine izdvaja velike količine novca za popravku polomljenog mobilijara. Tako je, recimo, gradsko preduzeće Čistoća za popravku pričinjene štete u posljednjih godinu i po izdvojilo više od 18.000 eura, a Zelenilo 20.000 eura. Da nema vandalizma, taj novac bi bio uložen u korisnije stvari, pa bi Podgorica imala više dječjih igrališta i uređenije parkove. Počinitelji su po pravilu NN lica i ovakvi slučajevi uglavnom ostanu neriješeni. Riješeni su jedino neki slučajevi udara na spomenike i spomen-obilježja, za koje su počinitelji kažnjeni.

ČISTOĆA

Devastacija komunalne opreme i dalje je, nažalost, nerijetka pojava. Ekipe Čistoće, kako su iz tog gradskog preduzeća kazali za Pobjedu, pored kontinuiranog obavljanja redovnih poslova, skoro svakodnevno obavljaju i poslove vraćanja u prvobitno stanje oštećene gradske imovine i javnih površina. - Uništavanje komunalne opreme i nesavjestan odnos pojedinaca, najčešće se odnosi na ispisivanje grafita na kontejnerima, na nišama za kontejnere, prevrtanje i lomljenje kontejnera, ispisivanje i lomljenje betonskih korpi i slično. Takođe, u više navrata su i javni toaleti bili na meti vandala, a najsvježiji primjer neodgovornog ponašanja pojedinaca je ispisivanje neprimjerenih sadržaja na mobilnom reciklažnom dvorištu, čije je farbanje i vraćanje u prvobitno stanje u toku - kazao je direktor Čistoće Andrija Čađenović. Najviše štete, ističe Čađenović, prouzrokovalo je uništavanje polupodzemnih kontejnera. - Od onih koje zahtijevaju ulaganje značajnih finansijskih sredstava, ističemo štete nastale na polupodzemnim kontejnerima. Tokom prošle godine je, zbog vandalskog ponašanja pojedinaca, došlo do oštećenja na polupodzemnim kontejnerima te je zamijenjeno 17 vreća oštećenih

Glavni grad svake godine izdvaja velike količine novca za popravku polomljenog mobilijara. Tako je, recimo, gradsko preduzeće Čistoća za popravku pričinjene štete u posljednjih godinu i po izdvojilo više od 18.000 eura, a Zelenilo 20.000 eura. Da nema vandalizma, taj novac bi bio uložen u korisnije stvari, pa bi Podgorica imala više dječjih igrališta i uređenije parkove. Počinitelji su po pravilu NN lica i ovakvi slučajevi uglavnom ostanu neriješeni

Spomenik na Ravnom Lazu

usljed istresanja zapaljivih materija i oštrih predmeta. Na jednom kontejneru je slomljen poklopac i obruč, a jedan polupodzemni kontejner je u potpunosti uništen. Ukupan trošak ostvaren po osnovu ovako pričinjene štete na polupodzemnim kontejnerima iznosio je 12.500,54 eura. Od početka ove godine Čistoća je uložila 5.523,70 eura za zamjenu 11 zapaljenih vreća za polupodzemne kontejnere - ističe Čađenović. Sva ova djela su prijavljena nadležnim službama, ali teško ih je, priznaje Čađenović, identifikovati. - Skoro sve evidentirane štete pričinjene od N. N. lica prijavljene su nadležnim institucijama, ali nažalost nije jednostavno identifikovati počinioce koji ove radnje čine najčešće tokom noći. Zato još jednom upućujemo apel svim sugrađanima da čuvamo zajednička dobra, jer je svrsishodnije da ova sredstva ulažemo u nove sadržaje, umjesto što ih opredjeljujemo za obnovu postojećih apeluje Čađenović.

GROBLJA

Staklarnici na betonskoj ogradi šeste faze Gradskog groblja Čepurci polomljeni su odmah nakon izgradnje ogradnog zida i njihovog postavljanja. Polomljeni staklarnici mijenjani su već nekoliko puta, ali to nije rije-

Česma na raskrsnici Hercegovačke ulice i Ulice slobode

Video-nadzor Glavni grad je u saradnji sa gradskim službama pokrenuo projekat ugradnje video-nadzora u gradskim parkovima i na novoizgrađenim dječijim igralištima kako bi se stopa vandalizma svela na minimum ili čak bila u potpunosti eliminisana.

šilo problem jer su ubrzo po postavljanju novih i oni bivali polomljeni. - Sa potpunim završetkom izgradnje ogradnog zida na Gradskom groblju Čepurci, smanjiće se mogućnost njihove devastacije, pa će društvo izvršiti njihovu zamjenu. S obzirom na to da se lomljenje ne dešava u toku radnog vremena, već u kasnim večernjim časovima, počinioci nijesu otkriveni. Problem smo pokušali da riješimo angažovanjem zaštitarske službe, ali to nije imalo efekta. Kako je površina groblja Čepurci ogromna, otežan je nadzor i zaštita svakog njegovog dijela, pa nastojimo da angažovanjem svojih zaposlenih koji obilaze groblje, smanjimo mogućnost devastacije komunalne infrastrukture kazao je direktor Pogrebnih usluga Srđan Miljanić.

MOBILIJAR

I pored napora koje Zelenilo ulaže u redovno servisiranje parkovskog mobilijara, vandalizam i neprikladno korišćenje dovodi do rapidnog propadanja kako klupa, tako i dječjih sprava i korpa za otpatke. - Rezultati ovakvih činova, polomljene letve, čak i cijele klupe, kao i izvaljene korpe za otpatke, utiču negativno kako na funkcionalni tako i na vizuelni efekat naših parkova, a našim sugrađanima onemogućavaju bezbrižnu šetnju i odmor u parkovima. Osim mobilijara, nije rijetka pojava da je na meti vandala i biljni fond, pa tako imamo

- Za sada je video-nadzor planiran na deset lokacija u gradu i to u Kraljevom, Karađorđevom i Centralnom parku, zatim u Ivana Milutinovića, Dječjem parku i na Kruševcu oko Dvorca kralja Nikole. Postavljanje videonadzora u planu je i na dječjim igralištima u Bloku pet, u Bloku N (u centru grada),

primjere polomljenih mladih stabala, otuđenog cvijeća i uništenih travnjaka - ističe PR menadžer Zelenila Milica Vukčević. Kao poseban čin vandalizma, Vukčević izdvaja uništavanje sistema za navodnjavanje, polomljene ili otuđene hidrante, vodomjere i prskalice. - Prethodne godine za sanaciju posljedica vandalizma utrošeno je preko 20.000 eura, a za navedena sredstva mogli smo pejzažno urediti neku od neuređenih površina ili izgraditi dječije igralište. Nažalost, naši sugrađani koji svoju ličnu korist ili prosto hir stavljaju ispred koristi zajednice, kao da nijesu svjesni da su te iste površine namijenjene i njima, njihovim porodicama i prijateljima, kao i svim drugim građanima Podgorice - kaže Vukčević. Svaki slučaj uništavanja mobilijara ili biljnog materijala, ističe Vukčević, prijavljuju nadležnim institucijama. - Nakon prijave pristupamo saniranju šteta kako posljedice ne bi trpjeli savjesni građani. Građani koji primijete nesavjesno ponašanje pojedinaca koji na bilo koji način ugrožavaju vizuelni i funkcionalni efekat javnih zelenih površina, to mogu prijaviti Upravi policije ili Komunalnoj inspekciji – podsjetila je Vukčević. Podizanje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine, dodala je, od ključne je važnosti za prevenciju vandalizma, zato su vrata rasadnika uvijek otvorena za posjete djece škol-

u ulicama Admirala Zmajevića i Josipa Broza Tita. Smatramo da je to dobar potez, jer će se osim prevencije vandalizma odnosno lomljenja mobilijara, moći utvrditi počinioci koji će biti adekvatno i kažnjeni za svoja djela - kazala je PR menadžer Zelenila Milica Vukčević.

skog i predškolskog uzrasta. - O značaju zaštite životne sredine sa posjetiocima tokom obilaska rasadnika razgovaraju naši inženjeri. Osim toga, uređivanjem neuređenih površina i uljepšavanjem našeg grada jasno stavljamo do znanja da je zeleniji grad osnov za ljepši i prijatniji život u njemu - kaže Vukčević.

SPOMENICI

Na meti vandala su i spomenici. Iz Muzeja i galerija ističu da se najdrastičniji incident dogodio krajem maja na lokaciji Ravni laz u Piperima, nadomak Podgorice. Tom prilikom devastirano je kulturno dobro, spomenik posvećen organizatorima Trinaestojulskog ustanka. Polomljene su dvije mermerne spomen-ploče sa imenima revolucionara, koje svjedoče o istorijskom činu podizanja ustanka protiv okupatora. - Spomen-obilježje je ubrzo sanirano i vraćen mu je prvobitni izgled. Pored ovog, bilo je i slučajeva sporadičnih devastacija u vidu ispisivanja poruka, grafita ili naruživanja spomenika premazivanjem raznim bojama. Jedan od primjera je spomenik u Golubovcima posvećen poginulim borcima Zete, koji je velikim dijelom površine prefarban sa tri boje. Ovo oštećenje je odmah sanirano - kažu iz JU Muzeji i galerije. Prema evidenciji Muzeja i galerija Podgorice, tokom prethodne godine ukradena je spomen-bista Vlada Milića, izlivena u bronzi, koja se nalazila u dvorištu istoimene osnovne škole u Donjoj

Gorici. - Takođe, ukradena je i spomen-bista Đoka Prelevića koja se nalazila ispred objekta škole. Oba slučaja su prijavljena MUP-u. Pored sanacije nastalih devastacija, nastojimo da široj javnosti približimo značaj spomen-obilježja kojima se trajno obilježavaju istorijski događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. U saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport, konstantno radimo na dopunjavanju cjelokupne dokumentacije (tehnički crteži, foto-dokumentacija, istorijski izvori) na osnovu čega raspolažemo sa dovoljno elemenata za rekonstrukciju svakog spomen-obilježja na teritoriji glavnog grada. Prepoznavanje, očuvanje i popularizacija izvorne materijalne i nematerijalne poruke spomenika i spomenobilježja je profesionalna obaveza svih koji se na različite načine bave valorizacijom kulturnog nasljeđa. Kao značajan dio javnog prostora, spomen-obilježja svojim izgledom i simboličkim značenjem manifestuju kulturu društva i odraz su vremena u kojem su nastali, a njihovo očuvanje i njegovanje su odraz sadašnjeg vremena i moramo ulagati napor u većoj edukaciji o značaju i vrijednostima spomenika naše prošlosti - ističu iz Muzeja. Video-nadzor zahtijeva velika budžetska sredstva, ali je, dodaju, neophodan model u zaštiti spomeničke baštine. - Imajući u vidu porast vandalizma, obezbjeđivanje video-nadzora spomenika i spomen-obilježja planski se razmatra za veliki broj spomeničkih lokacija. Taj model zaštite baštine je među prioritetima nadležnih službi, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – poručili su iz Muzeja i galerija. Njegosava BOŠKOVIĆ

20 Feljton

Poneđeljak, 6. jul 2020.

O PRVOBITNOM MANASTIRU NA CETINJU

Konaci u južnom i istočnom dijelu bili su na dva nivoa Na zapadnoj strani Manastira nalaze se dvije građevine, između kojih je bio manastirski ulaz. Duž čitave istočne i južne strane Manastir je imao konake. Sjevernu stranu čitavom dužinom zatvarao je zid vezujući se sa sjeverne strane istočnog konaka i građevine na zapadu. Na ovaj zid, svojim južnim stranama naslanjale su se Crkvica sv. Petra, a istočno od nje i zgrada ispod koje je proticao potok kojeg više nema » Piše: Predrag MALBAŠA, dipl. arheolog istraživač-savjetnik Na zapadnoj strani nalaze se dvije građevine, između kojih je bio manastirski ulaz. Duž čitave istočne i južne strane Manastir je imao konake. Sjevernu stranu čitavom dužinom zatvarao je zid vezujući se sa sjeverne strane istočnog konaka i građevine na zapadu. Na ovaj zid, svojim južnim stranama naslanjale su se Crkvica sv. Petra, a istočno od nje i zgrada ispod koje je proticao potok kojeg više nema. Između sjeverne strane Crkvice sv. Petra i južnog dijela konstrukcije iz koje je nastajao lučni otvor, volat, nad potokom, nalazio se ojačani zid za primanje udara bujičarskih voda i njihovo odvođenje ispod volta. Takođe se može utvrditi da su konaci u južnom i istočnom dijelu manastirskog kompleksa bili izgrađeni na dva nivoa, kao i južni dio građevine nad potokom. Donji prostori ovih građevina bili su lučno zasvođeni a nad njima su bile izgrađene gornje prostorije. Mogući zvonik je najvjerovatnije bio lociran na zapadnoj strani kompleksa i izdizao se iznad ulaza u manastirsku portu. Čitav kompleks sagrađen je od tesanog i pritesanog kamena, slaganog u pravilne redove, vezanog krečnim malterom žućkastih tonova sa većom koncentracijom živog kreča, po kojem se jasno dala zaključiti istodobnost faza gradnje Manastira i obodnih zidova koji zatvaraju manastirski kompleks. Više intervencija je izmijenilo izgled i namjenu pojedinih građevina i prostorija. Pretpostavlja se da je usljed svakodnevnih potreba i povećanja broja monaha, dograđena Crkva sv. Petra koja se ne pominje u povelji Ivana Crnojevića. Pretpostavka o kasnijoj dogradnji Crkve sv. Petra se zasniva na

Grafika sa predstavom meloda iz Trebeničkog oktoiha

Izgled Ćipura prije potonjih arheoloških istraživanja

Čitav kompleks sagrađen je od tesanog i pritesanog kamena, slaganog u pravilne redove, vezanog krečnim malterom žućkastih tonova sa većom koncentracijom živog kreča, po kojem se jasno dala zaključiti istodobnost faza gradnje Manastira i obodnih zidova koji zatvaraju manastirski kompleks tome da je trijem ove Crkve na neki način narušio osnovnu prvobitnu koncepciju manastirskog dvorišta, kao i opservacija sa terena da je apsida rađena od nešto većih kamenih kvadera.

FAZE GRADNJE

Relativnu vrijednost u pogledu arhitekture manastirskog kompleksa ima zapažanje da je bilo podizanja novih zidova preko grobova, što upućuje na građevinsku intervenciju izvedenu u vremenskom intervalu od nastanka Manastira do njegovog rušenja. Ovaj se proces može pratiti u sjeverozapadnom djelu Manastira gdje su se grobovi našli ispod nove građevine koja je pregradnim zidovima pretvorena u četiri prostorije, a jugozapadna takođe pregradnim zidovima doživjela podjelu na dva prostora. Ostaje otvoreno pitanje u ko-

Ostaci prvobitnog Cetinjskog manastira

jem vremenu i kojom potrebom je naos Crkve sv. Petra doživio tročlanu podjelu prostora. Najveće promjene Manastir je doživio u periodu 1688-1692. go dine, za vrijeme boravka mletačke vojne posade. Da bi se obezbijedili od turskog napada Mlečani su dva puta vršili utvrđivanje Manastira. Prvo utvrđivanje je po nalogu providura Duoda izvršio Frančesko Barbijeri, a drugo nepoznati fortifikator kojeg je mjesec dana prije turskog napada na Cetinje uputio kotorski providur Nikola Erico. Krajem XIX vijeka, na ovom terenu i kralj Nikola je podigao Dvorsku crkvu. Početkom ovog vijeka je oko Crkve na istočnoj i južnoj strani urađena duga kamena klupa koja sa spoljne strane formira ogradu oko Crkve na Ćipuru. O funkciji otkrivenih prosto-

Grafika sa predstavom meloda iz Oktoiha

Ostaci prvog Cetinjskog manastira

rija, pojedinačnih i sklopnih objekata veoma je teško donijeti određeni sud prvenstveno iz razloga nedostataka čvršćih argumenata i brojnosti pokretnih nalaza, zatim očitog mijenjanja funkcija prostorija kroz vrijeme i činjenice da je u jednom od objekata sigurno bila smiještena i štamparija Crnojevića. Može se konstatovati da manastirski kompleks ostaje i dalje nedovoljno istražen ali razmatrajući sadašnje stanje mogu se ipak iznijeti određeni zaključci. Po pitanju komparacije može se zaključiti da se Pavle Rovinski u svom radu uglavnom služio predanjima i nagađanjima. Njegova istraživačka radoznalost pretežno je bila usmjerena na problem i izgled glavne manastirske Crkve sv. Bogorodice. Za nju Rovinski kaže da je bila u obliku trikonhoza i da je nastala pod uticajem Crkve iz

Loreta. Kako nije imao priliku da vidi Crkvu u Ankoni nalazi joj pandan u Crkvi na Starčevu na Skadarskom jezeru. Ova tvrdnja nema naučnu osnovu a gore pomenuta Crkva u Loretu je trobrodna građevina, sa transceptom na čijem je presjeku sa uzdužnim brodom podignuta velika kupola. Zbog ovakve komparacije i mišljenja da je Ivanova crkva bila trobrodna bazilika, istraživači su apriori odbacili i crtež osnove Bogorodične crkve, koji je Rovinski uradio, neposredno prije gradnje Dvorske crkve. Uz sve zamjerke koje bi se iz sadašnje perspektive mogle naći metodama i radu Pavla Rovinskog, teško je zamisliti da je on izmislio osnovu Crkve na Ćipuru, a činjenica je da njegov crtež i ne izgleda tako nestvarno kada se upoređuje sa planom koji je uradio Barbijeri. Svakako se treba kritički osvr-

nuti i na tezu, koja se nalazi u Istoriji Crne Gore, o običaju da se na gravurama Oktoiha uvijek predstavi Crkva u kojoj su knjige otiskivane. Ovo stanovište ipak dovodi u sumnju činjenica da se na grafičkom prikazu iz Gračaničkog manastira, na kojem se nalazi Gračanička crkva, uočava da su himnopisci na ovoj grafici unešeni naknadno a ne 1593. godine. Odnosno otvara pitanje je da li se radi o običaju da se iza himnopisaca nalazi Crkva u kojoj se štampala knjiga ili se Crkva, u ovom slučaju Gračanička nalazila iza nekog drugog religioznog motiva. Takođe se na osnovu pristupačne literature ne može sa sigurnošću utvrditi da se iza tri himnopisca u Vlaškom oktoihu nalazi Manastir Trgovište. Realni izgled Crkve ovog Manastira dovodi u sumnju i prikaz dva čempresa na gravuri. A ako bi se ovaj običaj uzeo kao siguran onda bi se prema crtežu koji se nalazi na Cetinjskom oktoihu radilo o trobrodnoj bazilici. U tom slučaju mi bi smo cetinjsku Crkvu, prikazanu na gravuri, prepoznavali kao Crkvu sa tri broda i sa kupolom bez kvadratnog postolja. Takav njen plan mogao bi se uporediti s trobrodnom Crkvom kotorskog sv. Trifuna prikazanoj na reljefima Kotorske srebrne pale i sa izgledom stare Dubrovačke katedrale na fragmentu freske. (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Odnos gospodara i krda u Srbiji Piše: Nenad KULAČIN

U Srbiji se desilo upravo ono što je ogroman broj ljudi i predviđao - korona se na velika vrata vratila dan posle izbora. Srbija gori od korone i trese se od groznice koju je izazvalo neodgovorno rukovodstvo zemlje koje je prvo u Evropi potrčalo da ukine sve mere, sve da dozvoli, da stvori privid normalnosti ne bi li na izborima, čija je regularnost sve upitnija, proslavilo još jednu veličanstvenu pobedu svog „šefa“ - Aleksandra Vučića. Koronu, očigledno, nisu pobedili. To pokazuje i stanje na semaforu koje se svakodnevno povećava u korist ove opake bolesti. Srpsko rukovodstvo je moralo da bude prvo koje je liberalizovalo sve one drastične mere ne bi li se stekao privid uspešne borbe sa korona virusom. Srbija je prva u Evropi otvorila granice, omogućila publici da prisustvuje sportskim događajima. Prva je imala izbore, vratila u život noćne klubove, proslave, mature... Kao da je u pitanju bio neki eksperiment u kojem su neki svetski vladari iz senke rekli da Srbiju treba pustiti prvu, a mi ostali ćemo videti šta će da se desi i reagovaćemo u skladu sa rezultatima onoga što se bude dešavalo u toj zemlji na brdovitom Balkanu. Bolnice su prepune. Medicinsko osoblje, ionako u deficitu, sve je podložnije virusu. Bolest je napala svaku državnu ustanovu i instituciju. Pojavile su se informacije o različitim brojevima zaraženih i preminulih. Struka, označena u Kriznom štabu ćuti i deli neke lekcije kojima retko ko pridaje značaj. I dalje iznose različita mišljenja. Sve sigurnije nestaje kredibilitet koji je uvek bio na ivici zbog vezanosti tog tima za Srpsku naprednu stranku koja hendluje celu krizu u pravcu koji njoj odgovara.

BOMBA U SRCU BEOGRADA

A, onda je usledio derbi. Tog trenutka, kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dozvolio da se fudbalski meč između Partizana i Crvene Zvezde odigra pred publikom

Aleksandar Vučić

na stadionu JNA, bilo je jasno da se ne radi ni o kakvom eksperimentu svetskih moćnika, već o nemoći i zavisnosti predsednika Srbije naspram navijača. Davno je rekao da on i država nemaju snage da se izbore sa navijačima, a prošlog meseca je to i dokazao. Morao je njegov omiljeni klub da proslavi još jednu titulu pred publikom na „Marakani“, kao i da ta ista publika uveliča još jedan večiti derbi. Prava korona bomba je servirana u srcu Beograda. Tako je upravo Srbija postala prva evropska zemlja koja je dozvolila da se fudbalske utakmice igraju pred publikom. Znate kako, Barselona, Real, Siti Liverpul, Bajern, Juventus... mogu da igraju pred praznim tribinama, ali crno-beli i crveno-beli ne. Najsmešnije pravdanje za ovakvu odluku dala je članica Kriznog štaba dr Darija Kisić Tepavčević koja je naglasila da je rizik od derbija bio minimalan, jer su se karte za njega prodavale on-line!? Pre izbora je ova država napravila još jednu veliku predstavu predstavljajući sebe otvorenom za razliku od svih ostalih u Evropi. Osokolila je

Famozno

Piše: Svetislav BASARA

Nakon misterioznog odsustva od nekoliko dana – da l’ odmora, da l’ samoizolacije, ostaće zauvek nejasno – Vrhovni Respirator je odlučio do ponovo uzme kormilo naših sudbina u svoje ruke. Posledično je četvrtak u neko doba prestonoj čaršiji i mahalama dojavio blagu preteću vest da će istog dana, posle hitnog sastanka sa kriznim štabom, beogradskom SNiS-u obznaniti paket mera sa suzbijanje pomahnitale epidemije. Zbog opštenarodnosti i urgentnosti teme i situacije, umesto omiljenog Pinka, kao amvon Visokog Obraćanja odabrao je RTS. Živ nisam bio da sačekam 20 h PM da se namestim pred televizor i da na osnovu jednog od tri standardna izraza Visokog Li-

Korona se vratila u punoj snazi i kosi sve redom - a najodgovorniji se ponašaju kao da je narod napala kijavica Novaka Đokovića, uverila ga je da je bezbedno da organizuje teniski turnir u Beogradu. I da se odmah razumemo, nije Novak Đoković kriv što je imao dobru nameru da organizuje humanitarni turnir, već je kriva država koja mu je to dozvolila. Ona je rekla da je bezbedno i da može. Država Srbija, Krizni štab i predsednik Srbije su najodgovorniji što je sada u pitanje dovedena karijera najboljeg tenisera na svetu i što je i sam postao žrtva korone zarazivši se tim virusom. Sve je to dovelo do naglog povećanja broja zaraženih. Broj je počeo da raste nekoliko dana pred izbore, a kulminacija je zabeležena posle pobedničke žurke u štabu Srpske napredne stranke na Novom Beogradu. Redom su se zarazili mnogo-

brojni funkcioneri ove stranke, uključujući i ministra obrane Aleksandra Vulina, predsednicu Skupštine Maju Gojković, direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića... Predsednika Srbije niko u javnosti nije video još od pojavljivanja u Briselu 26. juna, pa sve do srede 1. juna kada je „vaskrsao“ u intervjuu za televiziju Pink. Za neke još ljude iz rukovodstva SNS i države se spekuliše da su pozitivni na korona virus, ali nema zvanične potvrde. On i premijerka nisu pokazali ni zrno empatije za žrtve u Novom Pazaru. Za to vreme, broj ljudi na respiratoru, sa 16 pre izbora, popeo se na 73 posle izbora.

NAROD NAPALA KIJAVICA

Gradovi poput Kraljeva, Kragujevca, Užica... bukte od zaraze, a u Beogradu su bolnice prepune. Najkritičnija je situacija u Novom Pazaru gde je zabeleženo da je zaraženo 160 medicinskih radnika i dešavala se tragedija u najavi. Svakog dana je sve više građana obolevalo, na kraju i umiralo. Prizori sa nemoćnim i bolesnim ljudima u novopazarskoj

bolnici, na podovima i klupama, kao i očaj rodbine zaraženih, preplavili su društvene mreže. Krizni štab ćuti i umesto da nešto radi, deli moralne i patriotske lekcije. Nema više ni kineskih stručnjaka da svojim idejama pomognu u borbi protiv korona virusa. Srbiju je korona virus ponovo zarobio, a bolnice su bez testova i opreme. Gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović, koji se suočava sa situacijom u kojoj treba organizovati ponovljene izbore na biračkim mestima na kojima pravo glasa ima 28.800 ljudi, zvanično kaže da Dom zdravlja u tom gradu nema više testova. Na dnevnom nivou ima pet do deset, a samo u jednom danu više od 130 ljudi je posetilo Kovid ambulantu u ovom gradu. I Srbija je tako postala zemlja sa najvećim brojem no voobolelih od korona virusa. Niko u Evropi ne beleži takav porast kao Srbija, a i tim brojkama koje se saopštavaju malo ko veruje. Predsednik za to vreme tvrdi da nije ništa strašno i optužuje Novopazarce da su pod uticajem dokazanih narko dilera zviždali premijer-

Kormilo sudbine ca anticipiram šta ćemo fasovati. Čim sam ugledao standardnu plačevno-molebnu facu, odmah mi je bilo jasno da neće biti ništa od obnove policajnog sata i hermetičkog zatvaranja prestone megakasabe. Šeretsko, Visokom takođe omiljeno lice, po prirodi stvari, nije dolazilo u obzir. Ali „jebaću-vam-majku-a-vime-posle-streljajte“ izraz lica nije bio isključen. Povremeno se, kako ćemo videti – kad bi mu, dovodeći se u opasnost da završi na TV Mladenovac, Olivera Jovićević postavila neprijatno pitanje – i uključivalo. Pretpostavljam da je i V. D. Bujke u nekom mutlaku grizao nokte i strepeo od Oliverinih pitanja. I njemu se povremeno kiselo smešila TV Mladenovac, gde mu suštinski i jeste mesto. Kad je Visoki blagoizjavio da je on, kao on, bio za drakonske mere, ali da

su ga od tog isceliteljskog nauma odvratile krizne štablije, vrapci pod državotvornim strehama su popadali na ulice od grohotnog smeha. Bio je to hvale vredan pokušaj da se kriznom štabu povrati izgubljeno poverenje. Neuspešan naravno. Da ne dužim. U cilju smanjenja širenja zaraze i bla, bla, bla, u narednim danima će noćni klubovi biti zatvoreni od 23 h PM do 6 AM – što znači da se neće otvarati jer oni u to vreme počinju i završavaju da rade – da će nadalje nenosiocioma maske u zatvorenom prostoru biti odrapljivane kazne i na kraju da će biti pozatvarani studentski domovi, a da će studenti – koji su od starkelja preuzeli žutu majicu najugroženijih – biti deportovani u mesta rođenja. Eeeee, tu se Visoki žestoko zajebao u računu. Jedno su penzioneri, drugo su stu-

denti. Privremeno, nažalost. I oni će kad kucne čas postati penzioneri. Nije Visoki čestito ni završio finalno obraćanje narodu – koje sam blagoizvoleo ne pogledati i ne saslušati – studentarija je izjurila na ulicu i nedugo potom se vrlo masovn o p o j av i l a p r e d D o m o m Kozačke skupštine. Šta se pred Skupštonom zbivalo, ne znam – bio je kucnuo čas da na HBO-u pogledam film „Kockar“ (honni soit qui mal y pense) – bilo, međutim, šta god bilo jutros se obavestih da je Visoka Odluka povučena i da studenti ostaju tu gde jesu. Smem se opkladiti u 1.000.000.000 sendviča da će i to javnosti biti predstavljeno kao „odluka struke“.

ki Brnabić. Po njegovim rečima, situacija u Novom Pazaru je dobra, deset puta gora je u Beogradu. Tako je rekao. A, situacija je u stvari takva da ljudi umiru od korona virusa, a da ni ne stignu do bolnice. Testova nigde nema bez obzira što nas dr Predrag Kon ubeđuje da ih ima 262.000, a predsednik ga ispravlja i kaže da ih ima 270.000. Gotovo da niko više i ne veruje u ono što građanima svakodnevno saopštavaju ljudi iz Kriznog štaba. Poverenje u struku se raspršilo poput mehura od sapunice. Građani veruju da je broj umrlih mnogo veći. Premijerka, za to vreme, pokušava da objasni kako nije svaka smrt osobe sa korona virusom smrt od COVID-a 19, jer moguće da takvu osobu udari, na primer, autobus. Situacija je sada praktično gora nego što je bila pre dva, tri meseca. Korona se vratila u punoj snazi i kosi sve redom. Za to vreme, najodgovorniji se ponašaju kao da je narod napala kijavica. Možda je upravo to taktika ne bi li se stekao takozvani imunitet krda, jer način na koji se ponaša vlast upravo liči na odnos gospodara i krda.

Drugi pišu

„Mi radimo kod Tenisa. U karantinu smo i niko se ne stara o nama!“ Takvim i sličnim apelima iz okruga Gitersloh u nemačkoj pokrajini Severnoj Rajni Vestfaliji preplavljena je redakcija DW na rumunskom. Otkako su počeli da izveštavaju o izuzetno lošim uslovima rada i stanovanja radnika koji su zaposleni preko posredničkih i kooperantskih firmi iz Rumunije, redakcija naših kolega postala je glavno mesto gde se javljaju ljudi ostavljeni na cedilu u vreme korona-krize. Zaboravili su ih i u najvećoj fabrici za preradu mesa u Nemačkoj „Tenis“, i njihove rumunske posredničke firme preko kojih su zaposleni. Preko telefona nam detaljno pričaju o napornom radu u klanici, o nedostatku zaštitnih mera i o tome da su uslovi u kojima žive često nehumani. Naravno, i o iznenadnom karantinu u kojem su prepušteni sami sebi. I sve ono o čemu se već danima izveštava, još jednom se potvrđuje u tim razgovorima.

JEFTINA RADNA SNAGA

Neki sagovornici mirno opisuju svoja iskustva, drugi su uzbuđeni. U pozadini se mogu čuti i glasovi drugih ljudi koji takođe žele da iznesu svoje mišljenje. Mnogi su godinama zaposleni kod „Tenisa“, drugi samo nekoliko meseci. Kažu da su došli u Nemačku preko kooperantskih firmi iz Rumunije. A one, kako pokazuju istraživanja DW u Rumuniji i Nemačkoj, kao jeftinu radnu snagu zapošljavaju desetine hiljada žena i muškaraca. Trik je vrlo jednostavan: u Rumuniji preko oglasa traže radnici za berbu špargli, jagoda

Klasa optimist

Piše: Ante TOMIć

Takav užas ne pamte ni najstariji Zagrepčani. „Mladi se okupljaju kod HNK“, šapuću umirovljenice u frizerajima. „Sjede na klupama i razgovaraju“, opisuju, križajući se, vjernici na jutarnjim misama u crkvi Ranjenog Isusa. „Piju pića s visokim postotkom alkohola“, snebivaju se pijanci u bifeima. „Ostavljaju smeće uokolo“, kriče kumice na Dolcu. „Mokre u grmlju“, tvrdi svjedokinja koja je iz razumljivih razloga htjela ostati anonimna. Građani su, u jednu riječ, zgranuti divljaštvom u centru grada, kod jednog našeg, kakti bi rekli, hrama kulture. Nije, međutim, jasno što bi vlasti trebale napraviti. Po kojoj bi osnovi poslali policijske snage da razjure omladinu, da ih autoritativnim nastupom ili, ako je koji nepokorniji, pendrekom potjeraju na spavanje? Većinu onoga što djevojke i mladići čine kod HNK savršeno je legalno. Nema zakona koji zabranjuje da se okupljate na javnoj površini i razgovarate, u koju god dnevnu ili noćnu uru poželite, jer trgovi upravo za takve prilike i postoje. Pa ni vinjak ili pelinkovac ne možete zabraniti ako je boca u ruci punoljetne osobe, a bacanje smeća izvan kanti ili mokrenje i bljuvanje mimo zahoda može se samo prekršajno kazniti, ia-

Poneđeljak, 6. jul 2020.

„Dok dođeš do dragog Boga, pojedu te sveci“

si čitava porodica. Iako su im poslovođe i vođe smena Rumuni, malo radnika ima hrabrosti da pita da li je ono što se navodi u platnoj listi zaista sve tačno. Do nadređenih Nemaca ionako nisu imali pristup, a kamo li do „velikog šefa“. Ljudi koji se javljaju u DW često ponavljaju poznatu rumunsku izreku: „Dok dođeš do dragog Boga, pojedu te sveci.“ I još jedna stvar u tim razgovorima postaje jasna: nisu sve kooperantske firme iz Rumunije na meti kritika, ali se zato veoma često pominje kompanija „MGM“ iz Ostvestfalena čiji je vlasnik Dumitru Mikulesku.

BIZNISMEN IZ RUMUNIJE

Sve više ljudi se usuđuje da priča o uslovima rada u mesnoj industriji „Tenis“, kao i o mahinacijama kooperantskih firmi iz Rumunije. Redakciji DW na rumunskom svakodnevno se javljaju ljudi koji tamo rade ili rad u klanicama. Ugovori se potpisuju još u zemlji odakle su radnici, a te ljude to obično košta 100 evra. Troškove prevoza autobusom često plaćaju sami, povratna karta košta 240 evra. U svim tim oglasima navodi se da je zagarantovana minimalna satnica 9,35 evra. Onda se dnevno za stanovanje obračunava sedam evra – dakle oko 200 evra mesečno za

krevet u stanu u kojem živi još n e k o l i k o o s o b a . Tu s u uračunate i ostale „dažbine“. Iako je u ugovoru obećano da se prekovremeni sati plaćaju, to se ne nađe uvek na platnoj listi. Mnogi radnici kažu da su mesečno zarađivali između 700 i 900 evra. U nekoliko slučajeva prekovremeni sati isplaćivani su „na ruke“ – dakle na crno i mimo nemačke poreske uprave.

OD PLATE IZ KLANICE ŽIVE ČITAVE PORODICE

Uprkos nepovoljnim uslovima u klanicama i lošem smeštaju, neki ljudi nisu u potpunosti nezadovoljni svojim platama. Mnogi opet kažu da su „uvek imali osećaj da su bili prevareni“. Ali plata je ipak duplo veća nego kod kuće – ako tamo uopšte mogu da nađu posao. Od novca koji mesečno šalju kući često zavi-

DW-istraživanje je pokazalo da Mikulescu kontroliše nekoliko kompanija u Nemačkoj i Rumuniji – od agencija za p o s r e d ova n j e p r i l i ko m zapošljavanja, pa do agencija za promet nekretnina. Karijeru je počeo na jugu Rumunije, u okrugu Dambovica. Tamo je uzgajao svinje i živinu. Mediji su prenosili da je 2011. pravosnažno osuđen na godinu i po zbog korupcije. Ipak, Mikulesku je nastavio nesmetano da radi. Članove porodice i prijatelje uspeo je da postavi na važne položaje i na taj način kontrolisao mrežu kompanija, lokalnih medija i državnih organa. Politički se aktivirao i u zavisnosti od svojih interesa nekoliko puta je menjao stranke. Priča se i da je vršio pritisak, pa čak i pretio neugodnim konkurentima i političkim protivnicima. To mu međutim nije pomoglo u političkoj karijeri: bez ikakvog vidnog uspeha 2016. godine je okrenuo leđa politici i otada se koncentrisao na svoju, stalno rastuću mrežu kompanija u Nemačkoj. Glas da Mikulesku preti oni-

,,I mi smo jednom bili mladi, ali ovo danas, moj gospodine...“ Što na velikoj, što na maloj nuždi, mudrijaši su grdne milione namlatili, pa zapravo i ne čudi da nema zahoda kod HNK ko to nije običaj. Policijski službenici za takve izgrede nevoljko vade blokić i kemijsku iz džepa. Češće će samo usmeno opomenuti prostaka koji je određenom tjelesnom izlučevinom poškropio begonije na travnjaku. Napokon, da mladi za sobom ostave takvo brdo zgnječenih pivskih limenki i upotrijebljenih prezervativa, da se žuta francjozefska krempita HNK ne vidi od njega, a vonj njihove mokraće da se sve do jarunskog jezera može namirisati, to bi bilo manje gadljivo od klajnbirgerske moralne panike, od onih čistunaca koji od postanka svijeta vazda jednako uzdišu: „I mi smo jednom bili mladi, ali ovo danas, moj gospodine...“ Oni koji počinju rečenicu sa „i mi smo jednom bili mladi“, ili nikad zapravo nisu bili mladi ili bezočno krivotvore svoje nježne godine. Mokriti u grml-

ju, molim vas lijepo, pa to je smisao mladosti. To su nam najljepše uspomene. Desetljećima kasnije, na svim godišnjicama mature grcamo od smijeha pričajući kako je u svibnju osamdeset sedme jedan Janko u tri sata iza ponoći uzaludno tražio ortodontsku protezu u bljuvotini ili kako je jedna Divna zadigla haljinu i spustila gaćice da se popiški iza šimšira, a na prvom katu se upalilo svjetlo i jedan muški glas s prozora upitao: „Divna, dušo, jesi to

ti?“ Pomislite kako bi naši životi bili tužni da nema nema takvih glupih i sramotnih uspomena kad idući put prođete pokraj Kazališta, gledajući iz tramvaja nekakvu mlađariju kako se u toploj ljetnoj noći, pod zvijezdama, smije, ljubi, pije i galami. Baš ništa pogrešno oni ne rade, ništa što niste radili i vi i bezbrojne generacije prije vas, valjda još tamo od Mezopotamije. Vama se samo čini da je to pogrešno jer ste umorni i

pospani. Posrijedi je mrzovoljni doživljaj jednog prdonje koji odavno nema snage lumpati cijele noći, nego samo čeka doći kući, iskoprcati se iz nogavica, oprati zube čelom naslonjen na zidne pločice i onesvijestiti se u postelji. U redu, ako ujutro smrdi mokraća, onda to možda ipak nije samo doživljaj. Netko se zbilja popiškio i ostavio limenke i boce na travi kod Meštrovićeva Zdenca, ali ne shvaćamo, zašto se zbog toga osuđuju mladi? Jednaka količina smeća vjerojatno se nađe i u Mariji Bistrici nakon velikogospojinskog hodočašća, ili nakon utakmice na Maksimiru, ili nakon predizbornog skupa s pečenim volom i tamburašima. Pa ni kninske ledine ujutro poslije proslave godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja ne mirišu drugačije. I nitko zbog toga hodočasnike, navijače, tamburaše i branitelje ne naziva prljavim životinjama. Okupi li se negdje veći broj ljudi, komunalne vlasti jednostavno pošalju veći broj čistača s cisternama i šmrkovima. Ako to funkcionira u provinciji, u Mariji Bistrici, očekivali biste da još i bolje funkcionira u Zagrebu kod HNK. Osim toga, zar su studenti krivi jer u centru glavnoga grada ne-

ma koji ga kritikuju i da su njegovi radnici pod pritiskom prati ga i u Ostvetsfalenu. O njegovim „uspešnim poslovnim modelima“ u poslednjih pet godina, a naročito poslednjih dana, izveštavaju i nemački mediji, npr list „Kelner štat-ancajger“ ili magazin „Špigel“. Molba DW da nam da izjavu nije urodila plodom.

ŠTA NJEMAČKA MOŽE DA UČINI?

Karantin u fabrici firme „Tenis“ bi za nekoliko dana trebalo da bude ukinut, a fabrika ponovo da počne s radom. Neki od radnika s kojima smo razgovarali vratili su se u Rumuniju neposredno pred zatvaranje i ne žele više da rade u „Tenisu“. Ostali su nadaju da će se radnim i životni uslovi poboljšati – između ostalog i zahvaljujući brojnim medijskim izveštajima o njihovoj situaciji. U međuvremenu se na internet-portalima ponovo pojavljuju oglasi u kojim se traže radnici u Reda-Videnbriku. U oglasima se navodi da su uslovi „dosta bolji“. I opet će doći ljudi iz Rumunije, oni koji u svojoj domovini ne mogu da nađu dobro plaćen posao. Mnogi s kojima smo razgovarali voleli bi da ih direktno preuzme njihov nemački poslodavac. Bundestag bi o nacrtu odgovarajućeg zakona koji to dozvoljava mogao da raspravlja posle letnje pauze. Još uvek na dnevnom redu nije pitanje da li će taj zakon da važi i za rad u poljoprivredi, građevinarstvu ili službama za dostavu. O tim sektorima i skandaloznim uslovima DW takođe izveštava već godinama. Sigurno je da bi bio jak signal ako bi se Nemačka, tokom predsedavanja Savetu EU, založila za evropske standarde kada je reč o slobodnom kretanju radnika. U korist radnika. ma javnog zahoda otvorenog nakon devet sati navečer? Ne čini li vam se da je ipak nečija tuđa sramota da mi raspravljamo o preventivnom postavljanju modrih plastičnih kabina pokraj žute historicističke građevine Ferdinanda Fellnera, kao da je Zagreb nekakva grmečka visoravan na kojoj se bikovi bodu rogovima? Sjetite se samo afera; da je pretresti novinske arhive, našlo bi ih se desetke u posljednjih nekoliko desetljeća diljem zemlje u kojima su lokalne vlasti gradile zahode za desetke tisuća eura po četvornome metru. Arapski prinčevi i sultani Bruneja kojiput su manje plaćali svoje kupaonice s pozlaćenim slavinama i podovima od mramora iz Carrare nego što je porezne obveznike ovdje stajala priprosta bijela školjka s crnom daskom i plastična četka iz Peveca. Što na velikoj, što na maloj nuždi, mudrijaši su takve grdne milijune namlatili da zapravo i ne čudi da nema zahoda kod HNK. Zahod kod HNK, na ovu skupoću, ne bi stajao manje od Pelješkog mosta. I na to jedino smijete biti ljuti ako rano ujutro, prolazeći pokraj Kazališta, namirišete mokraću iz grmlja. Ljutite se na sebe, krotke klajnbirgerske bedake koji ne vide dalje od vlastitog nosa. Vi ste krivi jer ste to trpjeli kao magarci, jer ste puštali da vas pljačkaju i opetovano glasali za lopove. Mladi koji se tu okupljaju sasvim su nedužni. Vjerujte, oni su još ispali dobri kakav ste vi ološ.

PoneÄ&#x2018;eljak, 6. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ DOO Adresa: DONJA GORICA,OKTOIH BR.2

Tel.: 020-444-412/020-444-498 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. TESAR/KA-ZIDAR/KA, 25 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata od 550-750 E 2. RADNIK/CA NA GRADILIŠTU, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata od 450-600 E 3. ARMIRAČ/ICA, 15 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata od 650-750 E 4. POSLOVOĐA/KINJA TEHNIČAR/KA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -plata od 770-850 E

FORMAL DOO Adresa: INDUSTRISKA ZONA CIJEVNA BB

Tel.: 020-621-002,068-810-100 Email: formal.import@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana

JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE PODGORICA Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6

Tel.: 020-640-408 Email: juzinv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. NOĆNI/A ČUVAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 31.08.2020.godine; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Poneđeljak, 6. jul 2020.

UNIVERZITET CRNE GORE JU Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Na osnovu člana 24 Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG br. 337/15-posebno izdanje i 447/18), u vezi sa čl. 12 i 14 Statuta društva sa ograničenom odgovornošću «Univerzitetski sportsko-kulturni centar» Podgorica (Bilten UCG, br. 374/16), Univerzitet Crne Gore, kao osnivač Društva, raspisuje KONKURS ZA IZBOR IZVRŠNOG/E DIREKTORA/ICE d.o.o „Univerzitetski sportskokulturni centar“ Podgorica Pravo prijave na konkurs ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: - da ima visoko obrazovanje u obimu od 240 ECTS kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - da ima najmanje tri godine iskustva u poslovima rukovođenja. Uz prijavu se podnose dokazi o ispunjavanju uslova i program razvoja Društva za period od tri godine. Izbor Izvršnog/e direktora/ice d.o.o „Univerzitetski sportsko-kulturni centar“ Podgorica se vrši na period od tri godine. Prijave se podnose u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu, na adresu: Univerzitet Crne Gore – Cetinjska br. 2, Podgorica Potrebna dokumentacija: - Prijava na konkurs - Curriculum vitae – CV - Fotokopija lične karte - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci), - Dokaz (uvjerenje/potvrdu) o potrebnom radnom iskustvu. Neblagovremene i nepotpune prijave će se odbaciti.

WIR METALOPRERADA DOO Adresa: NIKŠIĆKI PUT B.B.

Tel.: 078-103-003/069-050-578 Email: wmetaloprerada@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. METALOSTRUGAR/KA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Metalostrugar, Univerzalni metalostrugar Trajanje oglasa: 10 dana 2. BRAVAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana 3. ZAVARIVAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

LOKALNI JAVNI EMITER ,,RADIO I TELEVIZIJA CETINJE'' DOO Adresa: Obilića poljana bb.

Tel.: 041-232-261 Savjet Lokalnog javnog emitera “Radio i televizija Cetinje” d.o.o.,

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

na osnovu člana 25.,stav 1., tačka 13. Statuta Lokalnog javnog emitera “RTV Cetinje” i Odluke broj 01/040od30.06.2020. raspisuje JAVNI KONKURS Za izbor Direktora/ice, 1 izvršilac, na određeno vrijeme od 48 mjeseci, radno vrijeme puno. Osim opštih uslova, predviđenih zakonskim aktima, kandidat treba da ispunjava i sljedeće uslove: - da je državljanin Crne Gore - da ima najmanje pet godina radnog iskustva - da ima visoku školsku spremu Kandidati za mjesto direktora dužni su da dostave dokumenta predviđena Statutom Lokalnog javnog emitera “RTV Cetinje” i zakonom: - Plan i Program rada za prve dvije godine mandata; - Ovjerenu fotokopiju lične karte; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje radnog mjesta (ne starije od 6 mjeseci); - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou obrazovanja VSS VII stepen; - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci). Neophodna dokumentacija dostavlja se u roku od osam dana od dana objave ovog konkursa. Dokumentacija se dostavlja u zatvorenoj koverti na kojoj je neophodno napisati ime i prezime, adresu i kontakt telefon, na adresu Radio i televizijaCetinje, Obilića poljana bb, 81250 Cetinje. Kontakt poslodavca: Telefon: 041 232 261 e-mail: radio_ct@t-com.me v.d. direktorica Ivana Jabučanin

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

ART BETON CO DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT BB

Tel.: 020-815-500, 069-012-609 Email: artbeton.lazine@t-com.me Obnavlja potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/ICA U PROIZVODNJI, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 8 dana

Tel.: 031/350-900 Email: agencijah.novi@t-com.me

stepenu stručne spreme koja se traži. Navedenu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ HERCEG NOVOG DOO, Trg Hercega Stjepana br. 8, sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše.

Objavljuje JAVNI OGLAS za

INSTITUT DR. SIMO MILOŠEVIĆ AD

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ HERCEG NOVOG DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT 1

1.VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA SAOBRAĆAJ, 1 izvršilac/teljka na određeno vrijeme od 12 mjeseci Uslovi su: - visoka stručna sprema, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - 1 godina radnog iskustva, - poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Navedenu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ HERCEG NOVOG DOO, Trg Hercega Stjepana br. 8, sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. 2.SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ CA II ZA ARHITEKTURU, 1 izvršilac/teljka na određeno vrijeme od 12 mjeseci Uslovi su: - visoka stručna sprema, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanjaarhitektonski fakultet, - 3 godine radnog iskustva na stručnim poslovima izrade tehničke dokumentacije i/ili građenja objekata, - poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje o radnom iskustvu u

Adresa: SAVA ILIĆA 5, IGALO

Tel.: 031/659-019 Email: radni.odnosi@igalospa.com Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 5 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Igalo Uslovi: Ekonomista za turizam i viši ugostitelj (VI/1 SSS), Njemački - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - viši ili konverzacijski nivo Trajanje oglasa: 8 dana 2. SPREMAČ/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Igalo Uslovi: Čistac prostorija Trajanje oglasa: 8 dana

OPŠTINA H.NOVI - SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Objavljuje JAVNI OGLAS za SAMOSTALNI/A REFERENT/ ICA-GERONTODOMAĆIN/ CA, 6 IZVRŠILACA/TELJKI na neodređeno vrijeme Uslovi su: - srednja stručna sprema IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - tri godine radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima, - završen program edukacije iz oblasti gerontologije na osnovu kojeg se stiče sertifikat za zanimanje gerontodomaćin/ica. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV,

Poneđeljak, 6. jul 2020.

- Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži, - Sertifikat za zanimanje gerontodomaćin/ca. Probni rad traje jednu godinu. Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa-Staka Kovač, samostalna savjetnica I za kadrovske poslove, tel 031/321-052, lokal 271. e-mail: staka.kovac@hercegnovi.me

PALATA TRADE DOO Adresa: I BOKEŠKE BRIGADE 18, HERCEG NOVI

Tel.: 067/870-988 Email: paffhn@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 8 dana

TEL: 032/325-732

MILIĆEVIĆ I GOGA OD Adresa: MUO 35, KOTOR

Tel.: 032/336-024 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: Trgovački tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 1 dan

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR

Tel.: 032/325-860-lokal 114 Email: www.opstinakotor.com Vrši se ispravka oglasa objavljenog dana 03/07/2020 u dnevnim listovima i sajtu ZZZCG,za radno mijesto samostalni/a savijetnik/ca II za protokol. Ispravka se vrši u dijelu broja dana

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

SPORT VISION DOO PODGORICA Adresa: 4 JULA B.B.

Tel.: 069-124-221/069-525-181 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/VAĆICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 1 dan

KOTOR

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Agović Sadudina i Hasić Sanije oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 02.07.2020. godine, vrši

trajanja oglas i i oglas traje 15 dana a ne 8 kako je greškom objavljeno.

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO JU Adresa: STARI GRAD 320, KOTOR

Tel.: 032/322-686 Vrši se ispravka konkursa objavljena 03/07/2020 u dnevnim listovima i sajtu ZZZCG za radno mijesto NASTAVNIK/CA . Ispravka se vrši u dijelu broja mjeseci rada na određeno vrijeme i glasi 60 mjeseci a ne 6 mjeseci kako je greškom objavljeno.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

JU DOM STARIH ,,PLJEVLJA“ Adresa: DUŠANA OBRADOVIĆA BR.20

Tel.: 052/680-481//068/801-221 Vrši se ispravka oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 03/07/2020 god. za radno mjesto njegovateljica 1 izvršilaca.Ispravka se odnosi na trajanje radnog odnosaangažovanja i glasi radni odnos se zasniva na 3 mjeseca a ne kako je greškom bilo objavljeno 9 mjeseci ostali dio teksta ostaje isti. Prijave dostavljati putem pošte na adresu Dušana Obradovića 20 Vrši se ispravka oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 03/07/2020 god. za radno mjesto medicinska sestratehničar/ka.4 izvršilaca.Ispravka se odnosi na trajanje radnog odnosaangažovanja i glasi radni odnos se zasniva na 3 mjeseca a ne kako je greškom bilo objavljeno 9 mjeseci ostali dio teksta ostaje isti. Prijave dostavljati putem pošte na adresu Dušana Obradovića 20

TEL: 051/271-343

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU LOKALNI JAVNI EMITER »RADIO TELEVIZIJA ROŽAJE« ROŽAJE Adresa: M. TITA BB

Tel.: 273796 Raspisuje konkurs za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Rješenje odlaže se prodaja I.br.1650/2015 od 26.06.2020.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.07.2020.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 02.07.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Nabavka usluga redizajna i nadogradnje web sajta, prilagođavanja starih i implementacije novih servisa, reorganizacije i unapređenja funkcionalnosti, pozadinske (back-end) i bezbjedonosne podrške i administriranja WEB stranice i foruma ZHMS-a (24/7), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 8.200,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-1941 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 03.07.2020. godine. Lice za davanje informacija Milica Mihaljević, telefon +382 20 655 158, e-mail: milica.mihaljevic@meteo.co.me.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TIVAT TEL: 032/674-585

AZALEA DOO

ROŽAJE

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglašava

u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Da je državljanin Crne Gore,da ima prebivalište u Crnoj Gori,da ima najmanje visoku stručnu spremu VII,najmanje pet godina radnog iskustva rada u medijima,Program razvoja i rada RTR za mandatni period,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Prijave na konkurs dostaviti lično ili putem pošte na adresu-Lokalni javni emiter,,RTR,,Rožaje,,ul.13 jul.

Adresa: MOŠE PIJADE 8

Tel.: 032/674-111/032/674-110 Email: boros@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA U PRODAVNICI AUTO DJELOVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tivat Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 5 dana

MALI OGLASI NEKRETNINE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2 – centar Podgorice, na par koraka od glavne Ulice slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parking i garažom sa 12 auta. Prodajem. Tel.069/867-791 1 POSLOVNI prostor 419m2-centar desetak metara od glavne ulice Slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta. Moderan savremen stvoren za biznis. Prodajem. Tel.069/756-194 2 IZDAJEM jednosoban klimatizovan stan na Starom Aerodrumu, blizu Volija i Maksija sad Aroma.

Stan je u stambenoj zgradi, prizemlje visočije. Ekstra namješten komplet. Tel. 069/357-808 3

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 uokviren PRODAJEM ili izdajem kuću u Tološima. Kuća se nalazi između rijeke Sitnice i kanala Mareze. Kvadrature je 170m2, na placu od 816m2. Tel: 067/223-194 5 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od FI-70, dužine 6m sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane. Tel.067/555-215 6

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Дана 5. јула 2020. у 77. години, послије дуге и тешке болести, преминуо је наш супруг, отац, брат, ђед

ПЕТАР Гојков ПАЛИЋ

Због настале ситуације сахрана је обављена у кругу породице на Чепурцима 5. јула 2020. године.

Ожалошћени: супруга СТАНА, синови ДЕЈАН и ИВАН, кћерка МАЈА, снаха РАДОСАВА, унучад, братанићи и остала родбина

197

SLOBO KLAĆ Tužni smo, striko, što si nas napustio, ali ponosni što si bio dio naših života.

Tvoja NAKI i zet DAVOR KORDIĆ sa porodicom 240 Posljednji pozdrav voljenom drugu

DEJU SIMOVIĆU 241

Od VESKA KNEŽEVIĆA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragom komšiji

TELEFON ZA INFORMACIJE MUSI IVKOVIĆU

020-202-455, 020-202-456.

ALEKSA KRUNIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me 242

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Dana 3. jula 2020. u 60. godini preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav našem dragom đeveru i stricu

S tugom i bolom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je naša voljena

PETRU - MUSI IVKOVIĆU

GORAN Boškov GREGL

239 Sahrana je obavljena 4. jula 2020. godine na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice.

VIDOSAVA Radovanova ĐURAŠEVIĆ rođena Pejović

Nedostajaće nam tvoji dolasci i topla riječ. Veliko ti hvala na svemu. ZDRAVKA IVKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

Ožalošćena porodica: brat DRAŽEN, bratanična ANDREA, bratanići FILIP i BOŠKO, snahe SNEŽANA i HAJRA i ostala rodbina

preminula poslije duže bolesti dana 4. 7. 2020. godine. Sahrana drage nam pokojnice obavljena je u užem krugu porodice 5. jula u porodičnoj grobnici na seoskom groblju Obzovica u 14 časova. Ožalošćeni: sinovi ĐORĐIJE i GOJKO, ćerka LJILJANA, brat RADOMIR, sestra MILEVA, snahe SVETLANA, ANA i SENKA, jetrva BEBA, đeveričići DRAGAN i MIŠO, đeverične MARINA i VERA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala brojna rodbina 214

PETRU-MUSI IVKOVIĆU

Prestalo je da kuca veliko i plemenito srce moje voljene majke

199 Dragi brate

Vječno ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati. Tvoja plemenita duša, dobrota i veliko srce zaslužuju vječno poštovanje i od zaborava čuvanje.

VIDOSAVE Radovanove ĐURAŠEVIĆ ZORAN ĐURIŠIĆ sa porodicom

SAKA Ramiza MURATAGIĆ

Hvala ti na bratskoj ljubavi, poštovanju i povjerenju koje si mi nesebično pružao. Boli me što si bez pozdrava otišao u zagrljaj naših roditelja. Oni su te bili željni, sada zauvijek ostaješ sa njima. Čuvaću te kao najveće blago skriveno u srcu, tamo zaborav ne zalazi.

236 Otišao je na vječni počinak naš

Majko, ne možeš čuti moje srce i dušu koja se cijepa od bola, koja neće da vjeruje da smo izgubile našu posljednju najtežu bitku. Zašto, poslije toliko naše zajedničke borbe, vjere da će biti bolje, ljubavi i topline koju smo nesebično pružale jedna drugoj, zašto i sad nijesmo pobijedile? Oprosti mi zbog toga mila moja, napaćena majko. Počivaj u tatinom zagrljaju, a vaša Ljiljana će vas čvrsto zagrliti u svom srcu, dok god ono bude kucalo. Hvala ti majko za svaki tren koji smo proživjele zajedno, tvoja ljubav će mi dati snage kad posustanem da krenem dalje.

Tvoja LJILJANA 215

Sestra MUNA DERVIŠEVIĆ sa porodicom

190 Posljednji pozdrav babi

MUSI

Zauvijek nas je napuštila naša voljena majka, svekrva, baba i prababa

Bila je velika čast i privilegija poznavati te i imati za porodičnog prijatelja. S ponosom ćemo se sjećati svakog momenta provedenog u tvom društvu. Čuvaćemo od zaborava tvoj lik i vedar duh. Počivaj u miru, dragi naš prijatelju. Tvoji STOJKOVIĆI

VIDOSAVA Radovanova ĐURAŠEVIĆ

238 Posljednji pozdrav mami i tašti

RADMILI KOMNENIĆ

Majko naša dobra, anđele naš, nikad ti se ne možemo odužiti za svu ljubav, dobrotu, brigu, pažnju i toplinu koju si nama, našoj djeci i unučadima nesebično darivala. Na svemu ti, voljena majko, neizmjerno hvala. Počivaj u miru pored tvojih i naših voljenih, a u našim srcima ćeš ostati zauvijek.

Tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si vječnu ljubav i doživotno sjećanje.

Tvoji najmiliji: ĐORĐIJE, GOJKO i LJILJANA sa porodicama 216

Tvoja unučad: DRAGICA, SANDRA, MILENKO i NOVICA REŠETAR 195

RADMILI KOMNENIĆ Hvala ti na svemu. Čuvaćemo uspomene na tebe, tvoj lik i dobrotu koju si darivala. Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju.

Dana 4. 7. 2020. u 72. godini iznenada je preminuo naš voljeni

Otišla nam je zauvijek naša voljena baba i prababa

Tvoji: DANKA i ŽELJKO REŠETAR sa porodicom 196

VIDOSAVA Radovanova ĐURAŠEVIĆ

Opraštamo se od naše voljene jetrve, strine i babe

S nevjericom i tugom smo primili vijest da si nas zauvijek napuštila, ti koja si nas toliko voljela i dočekivala raširenih ruku i toplim osmijehom. Ne postoje riječi kojima ti se možemo zahvaliti za sve što si činila za nas mila naša baba-bake. Počivaj u miru, među anđelima, a mi te čuvamo u svojim srcima zauvijek.

RADOVAN Radev JANJUŠEVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 5. 7. 2020. godine u užem krugu porodice na mjesnom groblju pod Trebjesom u 14 časova. Ožalošćena porodica: supruga RADMILA, kćerke VIOLETA, JADRANKA i MARIJANA, unuke KRISTINA i KATARINA, brat NENAD, bratanići ŽELJKO, ŽARKO i MARINKO, bratanična NATAŠA, snaha SLAVKA i ostala ožalošćena porodica JANJUŠEVIĆ i ĐUROVIĆ 207

Tvoji: LIDIJA, SLOBO, ANDREA, DORA, MARTINA i JOVAN MIŠKOVIĆ

VIDOSAVE Radovanove ĐURAŠEVIĆ Tužan je rastanak sa tobom, draga naša Vidosava, poslije toliko godina koje smo proveli zajedno. Hvala ti za pažnju, ljubav i dobrotu koju smo uvijek imali od tebe. Počivaj u miru pored naših voljenih, a mi ćemo te zauvijek čuvati u srcima i sjećanju. Tvoja jetrva KRSTINJA – BEBA ĐURAŠEVIĆ sa porodicom 218

217

Oglasi i obavještenja

Dana 4. jula 2020. u 69. godini preminula je

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav

DEKI

BRANKA Jankova PEJOVIĆ

U ovom za nas teškom trenutku, kada smo spriječeni da te ispratimo na vječni počinak onako kako si zaslužio, uz posljednji pozdrav, želja nam je da nađeš vječni mir.

DEKI

NIKOLA i MARKO MALJEVIĆ sa porodicom 237

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice dana 5. jula 2020. godine u 13 časova na groblju Čepurci.

Brat SAŠA, snaha LILICA, bratanična STAŠA i bratanić OGNJEN VUKOTIĆ

Posljednji pozdrav

DEJANU

Ožalošćeni: sin NENAD, braća MILAN i RADOMIR, snahe ANA, DARKA i LJILJANA, unučad KRISTIJAN, MATIJA i ANDREJ, sestrične, bratanići, bratanične i ostala rodbina

Zla sudbina uze tvoju mladost i život koji je bio tek pred tobom. Dragi Dejo počivaj u miru. 233

210 Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

MILORAD SIMOVIĆ sa porodicom

202

Posljednji pozdrav

DEJAN Radosava SIMOVIĆ DEJANU SIMOVIĆU BRANKI PEJOVIĆ 234 Otišla si na svoj posljednji put, na put bez povratka. Ostaće nam uspomena i lijepa sjećanja na zajedničke trenutke i druženja koje smo godinama njegovali. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

IRENA, MARKO i VUKOTA ČELEBIĆ

Dragi kume, teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustio. Veliko srce, plemenitost, iskreno prijateljstvo su osobine koje su krasile tebe, a koje su ostala nama da ih čuvamo od zaborava. Neizmjerno ti hvala za bratsku ljubav, kumstvo i krštenja. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomene na tebe. Putuj s anđelima. Tvoji kumovi DEJAN i VESNA sa porodicom

Posljednji pozdrav 204

Dragi

AKIM i DOINA 211

DEKA

DEKI SIMOVIĆU

Moja voljena sestro

Prerano si otišao bez pozdrava, a mnogo je lijepih uspomena iza nas. Neka tvoja vječna duša počiva u vječnom miru. Porodici Simović naše najiskrenije saučešće.

232

BRANKA

ŽELJKO SUKAČEV sa porodicom

Dobri ljudi i čiste duše nikad ne umiru. Hvala što si bio i ostao veliki drug, komšija i prijatelj. 208

RAŠO MARKOVIĆ sa familijom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Neka tvoja dobra i iskrena duša počiva u miru.

DEJU SIMOVIĆU

Tvoji: RADŽA, LJILJA, NAĐA i IGOR

Dobri komšija, počivaj u miru, a mi ćemo se rado sjećati tvoje plemenite duše i dobrog srca.

DEKI SIMOVIĆU

235 212

BAJA i SANDRA STANOJEVIĆ

VASKO ŠARANOVIĆ sa porodicom 191 Posljednji pozdrav

Dana 5. jula 2020. umrla je u 90. godini naša draga

Posljednji pozdrav

DEKI DEKI

MITRA Jovanova BAKRAČ

Od ZORANA i DEJA

rođena Varezić 193 Zbog navedene situacije sahrana je obavljena 5. jula u krugu porodice na gradskom groblju.

MIĆO i DUŠKO 192 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sin NOVICA, ćerka RADA, brat MILUN, snahe GORINKA i MAJA, unučad SAŠA, BOJAN, ANDRIJA i KSENIJA, zaove JELKA i JELICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina BAKRAČ i VAREZIĆ

DEKI 205

IKI RAIČEVIĆ

Počivaj u miru. Od PEKE PERIŠIĆA sa porodicom

Tvojoj porodici izjavljujemo saučešće za dobrom i plemenitom majkom.

e-mail: oglasno@pobjeda.me 194

Porodica pok. BOŽIDARA KEKOVIĆA

DEJANU

209

RADIVOJE BEĆO MARKOVIĆ sa porodicom 213

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. jul 2020.

Posljednji pozdrav suprugu Dana 5. jula 2020. u 76. godini, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

ЂОРЂИЈЕ

PETRU PETAR-MUSA Ljubov IVKOVIĆ

Плаве очи, сањате већ годину другу U ime svih divnih dana provedenih skupa, posljednji pozdrav

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 5. jula na gradskom groblju u Nikšiću u 16 časova. Zahvaljujemo se svima koji su htjeli izraziti saučešće.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi DEJAN i LJUBO, kćerka NEVENA, braća VUKOTA, SLOBO i NINO, sestre DANICA i BOSILJKA, snaha SANJA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

ВУК

МАШНИЋ

Tvoja DRAGICA

Свако је болно јутро кад плавих очију није, минули дани ведри у звонки ваш осмјех стају, сунце је прокључало али нас сјенка грије, безбројне успомене потребну снагу дају. Можда су Муњо угоднија твоја небеса, земаљски живот сваки трен муку спрема, док Свевишњи покаже своја чудеса, кажњаваћемо оне због којих вас нема. Безбрижно стануј, оче, у вјечним ловиштима, буди уз своја чеда кад те сјећање зове, који се ријетко рађа њега вјечно има, имаће ко да ти наслиједи снове.

224 Posljednji pozdrav ocu, tastu i đedu

У име Оца и Сина клицаће срце наше, ваша мирна небеса биће нам сигурна лука, који нас раздвојише нека се увијек плаше, јер нема биједна овца права на вука. Не отимају судбине миле и добре људе, на њих мерак има свако људско зло, и није истина да „мораш даље, па како буде“ само беспомоћни вјерују у то.

228 Dragi naš đede

PETRU Plemenita duša, veliko srce i častan život nikad neće umrijeti. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru.

PERO

NEVENA, GORAN, BALŠA, VEDRANA i ADRIJANA

Ne rastajemo se mi od tebe. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima kao simbol nečeg čistog, plemenitog i dobrodušnog. Počivaj u miru!

Не опраштамо што му отеше младост, завише мајку у тугу и инат, увијек ће бити њена трећа радост, а нама свима најмилији брат. Оче, чувај нам осмијех Вуков, сјај очију плавих, и грли га дуго, дуго, умјесто нас свих.

200

Супруга и мајка БИЉА, кћерка и сестра ЈЕЛЕНА, синови и браћа НЕЂЕЉКО и АЛЕКСА МАШНИЋ

Dana 6. 7. 2020. navršavaju se 33 godine od smrti

221

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

Posljednji pozdrav ocu, svekru i đedu

Tvoja unučad: BALŠA, ADRIJANA, VEDRANA, NAĐA, LUKA, VUK, LANA i LENA

219

RISTA I. VUJOVIĆA

СПАСОЈЕ - ПАЈО Вуков БОШКОВИЋ

NJEGOVA PORODICA

Са поштовањем и поносом на његов свијетли лик успомену чува

PETRU 231

Posljednji pozdrav mom ujaku Dobri naš Pero, veliko ti i nezaboravno hvala za sve što si učinio za nas.

6. 7. 1987 - 6. 7. 2020.

198

супруга ВИДА са дјецом

Dvije godine je od smrti

DEJAN, SANJA, NAĐA, LUKA i VUK

PETRU - MUSI IVKOVIĆU Dragi ujače, hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku koju si mi uvijek pokazivao. Neka tvoje dobro srce i plemenita duša nađu mir u rajskim vrtovima. Nikad te neću zaboraviti.

222

SLOBODANA Milivojevog SAVELJIĆA

Posljednji pozdrav ocu i đedu

U najljepšim sjećanjima i uspomenama nećemo te zaboraviti, jer ćemo te uvijek čuvati u našim srcima.

BLAŽO 227

203 Posljednji pozdrav voljenom bratu

PETRU

Tvoji NAJMILIJI

Dana 6. 7. 2020. godine navršava se 16 godina od smrti našeg

Hvala za ljubav, toplinu, podršku, za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.

PETRU-MUSI

Tvoji LJUBO, LENA i LANA

Sa ljubavlju i poštovanjem tvoj lik i tvoja djela ostaće zavjet za moju porodicu. VUKOTA, NELA, GOJKO i GORAN 220

223

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav našem dragom

MUSI

PETRU - MUSI IVKOVIĆU

IVICA GROZDANIĆ sa porodicom

Ujače, zauzimaš posebno mjesto u mom srcu. Počivaj u miru.

Nikada te nećemo zaboraviti, ostaćeš vječno u našim srcima.

MIRJANA ŠĆEKIĆ sa porodicom

MILAN, BLAŽO i ZORICA NIKČEVIĆ

IGOR GROZDANIĆ sa porodicom 229

230

225

JOKA Krcunova RAKČEVIĆA Što su godine u odnosu na vječnost. Tvoja FAMILIJA 206

226

TUŽNO SJEĆANJE 6.7.1992 – 6.7.2020.

LJUBO Nikov JOVIĆEVIĆ Bol nije u riječima i suzama, nego u duši i našim srcima, u kojim ćeš vječno živjeti. 201

Tvoji NAJMILIJI

TV program

Poneđeljak, 6. jul 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

NOVA M 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Razvedi me, zavedi me

Žigosani u reketu

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r. 10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Mostovi, r. 12:30 Buntovne rime II, crtani film 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Montenegro all in one, r. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:25 Zapis, r. 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Meridijani, e. 18:30 Šofrovizija, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Kuća kraljevog namjesnika, film 21:45 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 El Čapo, s. 00:10 NVO sektor, r. 00:25 Press – Institut javnog zdravlja, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Zapis, r. 07:00 E sport 08:30 Dokumentarni program, r. 09:30 Dnevna soba, r. 11:00 Program za djecu 12:00 Marija Kalas, r. 14:00 Podmornica, r. 15:00 Dokumentarni program, r. 15:30 Agrosaznanje, r. 16:30 CFL, pregled 32. kola 17:00 Milijarde, r. 18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, r. 20:30 Fudbal fest 21:30 Milijarde, s. 22:30 Zamka, r. 00:00 Glas Amerike 00:15 Fudbal fest, r. 01:15 E sport

07:00 08:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:15

Praktična žena, r. Andrija i Anđelka, r. Ekskluziv, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Drugo ime ljubavi, r. Zabranjeno voće, r. Milost, s. Igra sudbine, r. Praktična žena, e. Press – NKT Zabranjeno voće, s. Ekskluziv, e. Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s. Igra sudbine Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Razvedi me, zavedi me, film 01:15 Noćni žurnal, r. 01:45 Milost, r.

NOVA M 06:55 07:40 07:45 08:00 08:25 08:40 09:00 09:45 10:25 11:30 12:40 13:00 13:10 14:15 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:20 22:00 22:50 23:35 01:15

Centralni dnevnik, r. Kefalica Kafanica pored SIS-a, s. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Mr. Kitchen Totalni obrt, r. M(j)ešoviti brak, r. Vijesti Među nama, r. Zauvijek susjedi, r. Vijesti Zauvijek susjedi, r. Dijete, r. Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s. Dijete, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Zamka u Hong Kongu, film Lov do smrti, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 02:50

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Ljubav na ledu, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e. Noćni voz za Lisabon, film Bez granica, r. Dnevna pjena, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena)

RTV BUDVA

PINK M SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena

19:00 20:30 21:30 22:00 23:00

Film Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Zadruga, uživo Zadruga, uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Intermeco Top deset Ekstremno Sportski intermeco Sportske vijesti Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 16:00 16:30 17:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 6. jul 2020.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 6. jul 2020.