Dnevni list Pobjeda 26.07.2020. by Pobjeda

KOJI SU BENEFITI ČLANSTVA U UNIJI: Hrvatska će za saniranje krize izazvane pandemijom dobiti 22 milijarde eura, a cijeli Balkan „samo“ 3,3

Član Vladinog tima za pregovore sa SPC kaže da je suprotna strana htjela da se dogovori, ali da nije smjela

U doba korone nije svejedno biti van EU Ana Pisonero: Već smo odobrili 60 miliona makrofinansijske pomoći Crnoj Gori i 53 miliona za zdravstvo

Gordana Đurović: Nerealno je očekivati isti tretman, a naš put je Evropa i to aktuelna kriza i pokazuje

Martinović: Pop se boji vladike, a vladika patrijarha

STR. 2. i 3.

POVODI: Zbog pandemije zatvorena polovina hotela u Crnoj Gori

Dok se granice ne otvore više se isplati katanac

STR. 4. i 5.

Registracija koja je zahtijevana od SPC je registracija djelovanja, a ne nastanka. S obzirom na to da SPC nikada nije bila registrovana i/ili evidentirana, ova registracija ne prekida bilo kakav kontinuitet, jer taj upis nije konstitutivan. I za ovakav stav smo dostavili presude suda u Strazburu STR. 6. i 7.

Ugostitelji ukazuju da skraćeno radno vrijeme ima samo kontraefekat

Na piće u kafanu, pa u park nakon 22 časa

Institut za javno zdravlje analizirao 561 uzorak na kovid-19

STR. 4.

Od korona virusa oboljele još 82 osobe

PRIMJERI: Robin van Gameren i Lusi Hermus prodali restoran i kuću u Roterdamu i preselili se u Lipovsku Bistricu kod Kolašina

STR. 8.

Mir i zdravlje našli u ,,divljoj ljepoti“

STR. 15.

Politika

Neđelja, 26. jul 2020.

KOJI SU BENEFITI ČLANSTVA U UNIJI: Hrvatska će za saniranje krize izazvane pandemijom dobiti 22 mili PODGORICA - Hrvatska, Rumunija i Bugarska samo su neke od članica EU koje imaju sve razloge za zadovoljstvo, budući da će iz evropske kase narednih sedam godina moći da računaju na na više od 120 milijardi eura. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, čija je Vlada uspjela da obezbijedi 22 milijarde eura, taj iznos biće „sjajna poluga za sprovođenje reformi i privredni oporavak Hrvatske“.

U doba korone nije svejedno biti van EU

Sastanak koji je u Briselu počeo u petak, 17. jula u 10 časova ujutro završen je u utorak u ranu zoru, nešto prije šest časova, kada je postignut dogovor o donošenju budžetskog paketa EU od 1.824 milijarde eura za period od 2021. do 2027. A gdje su u priči o evropskoj pomoći Balkan, a posebno Crna Gora? Kada se 22 milijarde namijenjene Hrvatskoj uporede sa 3,3 milijarde eura, koliko je Brisel opredijelio za region, naš dio kolača zvuči prilično skromno. Pitanje je da li Crna Gora, sa iznosom koji je Evropa opredijelila za pomoć može da sanira i dio posljedica koje će pandemija proizvesti, ali nije upitno da bi nam članstvo u Evropskoj uniji u velikoj mjeri olakšalo taj zadatak.

ODGOVOR

Iz EU ponavljaju da je kao odgovor na kovid krizu Evropska komisija je do sada već odobrila 53 miliona eura bilateralne pomoći Crnoj Gori za pokrivanje hitnih zdravstvenih potreba i ekonomskog i socijalnog oporavka. - Crna Gora takođe ima koristi od paketa od 455 miliona eura, kako bi se osigurao kratkoročni opstanak i oporavak u srednjoročnom periodu u privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Komisija je odobrila 60 miliona eura u oblasti makrofinansijske pomoći za Crnu Goru, a Evropska investiciona banka daje regionu paket pomoći od 1,7 milijardi eura – kaže za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero. Za profesoricu ekonomskog fakulteta i bivšu ministarku evropskih integracija Gordanu Đurović, ove brojke kazuju i da EU, u skladu sa svojim mogućnostima i proritetima – misli i na region i Crnu Goru u njemu. Takođe, smatra Đurović, sve govori u prilog tezi da Crna Gora treba da teži punopravnom članstvu u Uniji. Time bi se i otpornost Crne Gore na buduće zdravstvene i ekonomske šokove lakše prevazilazila. Potrebno je ipak kratko pojasniti mehanizam javnih finansija

Ana Pisonero: Već smo odobrili 53 miliona eura pomoći Crnoj Gori za pokrivanje hitnih zdravstvenih potreba, kao i 60 miliona eura u oblasti makrofinansijskep omoći EU, kaže profesorica Đurović. Prema njenim riječima, javne finansije EU imaju dva stuba jedan je EU budžet, koji godišnje čini oko 1,2% BDP-a EU, a drugi stub su evropske banke EIB i EBRD. - Kod prvog stuba, EU prikuplja sredstva od država čla-

nica, a onda ih kroz projekte preraspodjeljuje, podstičući razvoj manje razvijenih i jačanje jedinstvenog tržišta. Znači, Evropska unija funkcioniše tako što jedan dio sredstava koje prikuplja prvenstveno od država članica, svojom određenom preraspodjelom

Takođe, smatra Đurović, sve govori u prilog tezi da Crna Gora treba da teži punopravnom članstvu u Uniji. Time bi se i otpornost Crne Gore na buduće zdravstvene i ekonomske šokove lakše prevazilazila

Gordana Đurović: Svakako da su na „najvećem“ dobitku same države članice. Nerealno je očekivati da imamo isti tretman. Ali naš put je Evropa i to aktuelna kriza dokazuje našim građanima

„vraća“ državama članicama, bilo da su to transferi kroz projekte EU ili da su to povoljna kreditna sredstva, prvenstveno evropskih banaka. Prvo se utvrđuju planirani rashodi, a onda se po dosta složenoj metodologiji utvrđuje kako će se ti rashodi finansirati, odnosno koliko će koja država doprinositi budžetu EU – objasnila je Đurović. Za razliku od nacionalnih budžeta država članica (koji se kreću od 30-55% BDP-a), EU budžet je znatno manji, i

iznosi oko 1,1% ukupnog BDPa Evropske unije.

PODRŠKA

- Ali su to ipak značajna sredstava za ubrzanje razvoja EU ako cjeline. Budžet EU 20212027. u realnom iznosu (1.073 mlrd eura, cijene iz 2018) nije porastao u odnosu na onaj iz perioda 2014-2020. (1.082 mlrd eura, cijene iz 2011). Tada je to bilo 1,4% BDP-a EU28, a danas je to 1,1% BDP-a EU27. On se u odnosu na BDP, relativno smanjio, ali je zato usvo-

jen vanredni paket „Sljedeća generacija EU“ od dodatnih 750 milijardi eura, koji imaju potpuno drugačiju finansijsku konstrukciju, jer će se sa za njih Unija zadužiti na međunarodnom tržištu – navodi Đurović. Prema njenim riječima, najmanje razvijene države članice, tzv. nove države članice u toj preraspodjeli budžeta EU dobijaju više nego razvijene. - Tako npr. u budžetu za 2018. godinu, najviše u odnosu na svoj BDP, dobila je Mađarska,

Odluka opštinskog odbora Demokratke partije socijalista Kotora

Nosilac DPS liste Željko Aprcović

Željko Aprcović

PODGORICA - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Kotor, kao i njegov Izvršni odbor, jednoglasno su podržali prijedlog odborničke liste za predstojeće lokalne izbore koji će biti održani istovremeno sa parlamentarnim, 30. avgusta. Nosilac pobjedničke liste DPS je Željko Aprcović, aktuelni predsjednik

Kotora, saopštili su oni. -Rukovodeći se dobrom praksom DPS-a pri formiranju svake liste, i prijedlog odborničke liste kotorskog DPS predstavlja spoj najkvalitetnijih ljudi iz svih oblasti, koji će biti pouzdana garancija još jedne ubjedljive izborne pobjede i uspješne realizacije programa kroz koji će DPS obezbijediti din-

amičan razvoj grada i tokom naredne četiri godine. Program je realno osmišljen i baziran na postojećim planskim i strateškim dokumentima, a za sve projekte od vitalnog značaja za Kotor obezbijeđena je podrška buduće Vlade koju će predvoditi DPS nakon pobjede na parlamentarnim izborima, kao i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

– naveli su oni. Na sastanku OO DPS Kotor, kako ističu, konstatovano je ,,da je za samo godinu dana, otkad je DPS preuzeo vlast u ovoj opštini, urađeno mnogo kvalitetnog posla i infrastrukturnih projekata, koji značajno popravljaju kvalitet života građana”. - Nova lokalna uprava, predvođena DPS-om, uspjela

Politika

Neđelja, 26. jul 2020.

ijarde eura, a cijeli Balkan „samo“ 3,3

Pitanje je da li Crna Gora sa iznosom koji je Evropa opredijelila za pomoć može da sanira i dio posljedica koje će pandemija proizvesti, ali nije upitno da bi nam članstvo u Evropskoj uniji u velikoj mjeri olakšalo taj zadatak čak 4,1%, Letonija 3,3%, dok je Hrvatska bila u „plusu“ oko 1,3% svoga BDP-a u toj godini. Pri tome treba znati da su Mađarska, Letonija i Hrvatska 82, 69. i 65. respektivno u odnosu na EU prosjek razvijenosti. Tako će se i u paketu „Sljedeće generacije EU“ više sredstava opredijeliti za manje razvijene, ali i one zemlje koje su najviše pogodjene pandemijom kovida-19 – ističe Đurović.

KALKULACIJE

Velike cifre zbunjuju, posebno kada se sabiraju iz različitih izvora i za različite godine. Tako, kaže Đurović, treba tumačiti i izjavu zvaničnika Republike Hrvatske da je će toj zemlji biti na raspolaganju 22 milijardi eura narednih sedam godina, i to kroz instrument „EU sljedeće generacije“ iznos od 9,395 milijardi eura i kroz sedmogodišnji budžet iznos od 12,678 milijardi eura. - To je vjerovatno korektna kalkulacija, na nivou jedne države članice, koristeći složenu metodologiju proračuna, po budžetskim linijama. To je istovremeno i 40% procijenjenog BDP-a Hrvatske za 2019. godinu. To su međutim ukupni iznosi, a ne neto iznosi. I tu nije navedeno kolika će biti „kontribucija“ Republike Hrvatske u budžetu EU za taj isti period. Tek kada se uporedi „koliko je na raspolaganju“ sa onim „koliko se doprinosi budžetu EU“, možemo govoriti o neto operativnom budžetu, koji iz EU dobija neka država članica – rekla je Đurović. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Đurović kaže, da je pomoć regionu u sadašnjem sedmogodišnjem periodu dio budžetskog poglavlja „EU kao globalni igrač“. Ta budžetska linija je 6,1% ukupnog budžeta EU, za sve globalne akcije EU na međunarodnoj sceni. U njoj je pretpristupna podrška IPA II na nivou od 1,1% ukupnog budžeta EU. - Za nas svakao značajna, jer smo po tom osnovu stekli pravno na bespovratnu pomoć od 270 miliona eura u periodu 2014-2020 – ističe Đurović.

je da sanira ogromne propuste ranije lokalne vlasti predvođene DF-om i Demokratama, a da istovremeno pokrene i završi nove projekte, što je još jedan pokazatelj sposobnosti i vizije programa DPS-a. Dosadašnje upravljanje gradskom upravom je, uz nove ideje i projekte, kao i podsticaje i podršku sa državnog nivoa, model po kojem Kotor treba da nastavi svoj dinamičan ekonomski i društveni razvoj, čak i u uslovima trajuće

Napominje da se pomoć mora trošiti u skladu sa pravilima i samo je tako možemo povlačiti, i to po odobrenim projektima. - IPA III za period 2021-2027. će biti i malo veća nego postojeća, odnosno 1,2% EU sedmogodišnjeg budžeta, dok je budžetska linija globalnog igrača povećana na 9,2%, što znači da je broj kriza u svijetu porastao i da EU planira važniju ulogu, ne samo u rješavanju kriza, već i u podsticanju smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte – objašnjava Đurović. Đurović navodi i da je sa pojavom korona virusa, EU krajem marta odobrila prvi paket hitne pomoći za medicinsko snabdijevanje, gdje je Crna Gora dobila tri miliona eura (od paketa 3,3 milijarde eura). - Omogućen nam je pristup brzim rutama za snabdijevanje medicinskom opremom, a mogli smo i pristupiti Fondu za solidarnost. Na jesen dobićemo 60 miliona eura povoljnog kredita u vidu markofinansijske podrške budžetu Crne Gore. Pedeset miliona eura iz IPA II akcija, restrukturirano je za nove prioritete, 10 miliona eura za dvije klinike za javno zdravlje i 40 miliona eura direktne budžetske podrške za podršku privredi za očuvanje zaposlenosti – pojašnjava Đurović. Na pitanje da li je, uprkos tome što zemlje Balkana ne pripadaju savezu ova podjela bila fer, Đurović kaže da brojke dosta kazuju i da EU, u skladu sa svojim mogućnostima i proritetima – misli i na region i Crnu Goru u njemu. - Sve navedeno govori u prilog tezi da Crna Gora treba da teži punopravnom članstvu u Uniji. Time bi se i otpornost Crne Gore na buduće zdravstvene i ekonomske šokove lakše prevazilazila – navodi Đurović. EU je, prema njenim riječima, nadnacionalna organizacija posebne vrste, u koju se ulazi dobrovoljno, baš kao što se iz nje može i izaći. Uniju, navodi Đurović, povezuje pravna tekovina, vrijednosti, ali i interesi. - EU nije način za rješavanje globalnih pitanja, već organizacija evropskih država koje zajedno predstavljaju globalnog igrača i koje se zajedno lakše bore sa rastućim bezbjednosnim, ekonomskim, zdravstvenim i političkim izazovima savremenog doba. Svakako da su na „najvećem“ dobitku same države članice, ali i mi, države kandidati za članstvo, dio smo EU globalne strategije, sa izvjesnom perspektivom članstva. Nerealno je očekivati da imamo isti tretman. Ali naš put je Evropa i to aktuelna kriza i pokazuje – zaključila je Đurović. J. ĐURIŠIĆ

pandemije koronavirusa, koja pogađa čitav svijet i sve segmente društva – poručuju oni. OO DPS Kotor će narednih dana ,,dodatno intenzivirati dosadašnje partijske aktivnosti, kako bi aktivisti što bolje upoznali građane sa izbornim programom partije, sastavom odbornika koji će ih zastupati u opštinskoj Skupštini i što efikasnije sproveli izbornu kampanju uz poštovanje svih preporuka NKT Vlade Crne Gore”. N.Đ.

Ministarstvo vanjskih poslova reagovalo na izjavu ministra vanjskih poslova Srbije

Jedinstven doprinos antologiji diplomatskog neukusa PODGORICA – Regionalna javnost je još jednom bila u prilici da svjedoči pokušaju ministra spoljnih poslova Srbije da komentariše svaki potez i svaku izjavu zvaničnika i institucija u zemljama regiona, ukoliko se oni ne uklapaju u njegov politički i vrijednosni svjetonazor, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. - Već smo, iz godine u godinu, navikli na uobičajene jadikovke nad sudbinom kninskih Srba upravo od onih koji su im, u to vrijeme, takvu sudbinu i pripremili, a u čemu je sadašnji šef sr-

Zgrada Ministarstva vanjskih poslova

bijanske diplomatije imao svoju ulogu. Međutim, ovdje nije riječ o tome, već o predstojećim izborima u Crnoj Gori, pa je ,,zgodno“ na krajnje nepriličan način napasti i u jednoj rečenici vrijeđati čak dvije susjedne države – navode oni. Kažu da ,,rječnik koji se koristi, osim političke promašenosti, takođe je, i ne po prvi put, jedinstven doprinos antologiji diplomatskog

neukusa“. - Jasno je da Dačić ovakvim nacionalističkim izjavama optira da se svojim dosadašnjim koalicionim partnerima i ideološkim istomišljenicima, preporuči za još jedan mandat, čime je opet srbijanska vanjska politika postala talac unutrašnjih previranja i političkih kalkulacija – zaključuju u saopštenju. Kako prenose mediji, Dačić je povodom najave da će

Jasno je da Dačić ovakvim nacionalističkim izjavama optira da se svojim dosadašnjim koalicionim partnerima i ideološkim istomišljenicima preporuči za još jedan mandat

Crna Gora ove godine poslati predstavnika na obilježavanje četvrt vijeka od akcije ,,Oluja“, izjavio da je zvanična Podgorica otišla predaleko u širenju antisrpske politike. - Na ža lost , v iše n ije iznenađenje što se Crna Gora pridružuje jedinoj državi u Evropi koja slavi etničko čišćenje sopstvenih građana. Aktuelna vlast u Podgorici otišla je predaleko u širenju antisrpske politike, pa se poslije priznavanja Kosova, prijetnji da će zvati NATO da ih brani od Srbije i progona Srpske pravoslavne crkve, morbidni tulum na kninskoj tvrđavi nameće kao prirodan tok – kazao je on. N. Đ.

Poslanica DPS-a reagovala na izjavu vladike Joanikija

Savković-Vukčević: Ne smetaju mu bogati u SPC

„Maserati“ vladike Grigorija

PODGORICA - Vladika Joanikije je, iskazujući svoj stav o pretvaranju Aja Sofije u džamiju, uspio čak i ovo pita-

nje da politizuje i zloupotrijebi za obračune sa vlastima u našoj državi. Tako je logičkom manipulacijom po-

kušao da slučaj koji se desio u Istanbulu poveže sa Crnom Gorom, saopštila je poslanica DPS-a Nela Savković-Vukčević. - Ne znamo što je zaista želio da kaže, ali kada već spominje one koji se ,,bogate“, čudi da mu ne smetaju isti takvi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, poput vladike Grigorija, čiji je bio gost na promociji knjige i koga je doveo u Podgoricu da ,,brani svetinje“. To je isti onaj vladika za koga srpski patrijarh Irinej tvrdi da je po Hercegovini gradio vinarije, hotele, ergele, dok ga srpski zvaničnici nazivaju ,,maserati vladikom“ – rekla je ona. Dodaje ,,nek’ ne brinu svi oni za Crnu Goru, ali bi se itekako morali zabrinuti za svoju crkvu“. - Upućeniji tvrde da nikada takvog raskola i soliranja vladika nije bilo, otkad postoji. Patrijarh Irinej samo formalno figurira na vrhu, dok pola vladika jedva čeka njegovo umirovljenje. Zato, očigledno, ni Joanikija, a ni mnoge druge, ne obavezuje mišljenje svoga patrijarha o bilo čemu, pa ni o Grigoriju - zaključuje N. Đ. ona.

Potpredsjednik Skupštine i predsjednik FORCE razgovarali sa ministarkom vanjskih poslova sa Kosova PODGORICA - Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu i predsjednik Nove demokratske snage - Forca Nazif Cungu dočekali su ministarku vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosova Melizu Haradinaj Stubla. Na prvom zajedničkom sastanku, između ostalog, razgovaralo se o mogućnostima i kompromisima, o formiranju jedinstvene izborne liste. - To je i cilj za koji je i dijaspora dala apel i podršku za njeno formiranje.Domaćini su se zahvalili na kontinuiranoj podršci koju imamo od kolega iz Republike Kosova, a sve to dijeleći zajedničke vrijednosti i stavove u unapređenju životnog standarda građana, kao i izazovima koje imaju naše susjedne i prijateljske zemlje – istaknuto je u saopštenju. N. Đ.

Podrška za formiranje jedinstvene izborne liste

DOMAĆINI SE ZAHVALILI NA KONTINUIRANOJ PODRŠCI: Sa sastanska

Ekonomija

Neđelja, 26. jul 2020.

Ugostitelji čekaju odgovor NKT-a na inicijativu o produženju radnog vremena Možemo slobodno reći da je situacija mnogo gora sada, nego dok je rad bio zabranjen u potpunosti, imajući u vidu da tokom ljetnjih mjeseci gosti uglavnom kasnije dolaze u kafiće - smatra Momo Sladaković PODGORICA – Smisao mjere kojom je Nacionalno koordinaciono tijelo ograničilo radno vrijeme kafića i restorana do 22 časa dovodi se u pitanje, imajući u vidu da se nakon njihovog zatvaranja veliki broj Podgoričana okuplja u gradskim parkovima - kazao je za Pobjedu predsjednik Udruženja ugostitelja Podgorice Momo Sladaković. On je naveo da se, u nedostatku noćnog provoda, oni druže na prostoru koji nije predviđen za takve aktivnosti, te da se ne poštuju mjere koje je propisao NKT koje se odnose na socijalnu distancu i higijenu, o čemu ugostitelji u svojim objektima i te kako vode računa. Ovo udruženje je prije nedjelju podnijelo NKT-u i gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću inicijativu za izmjenu ili ukidanje mjera koje se odnose na ograničenje radnog vremena. Oni su naveli da se na ovaj način dovodi u pitanje opstanak na tržištu velikog broja ugostitelja, kojih je, kako navode, prema nezvaničnim podacima na teritoriji Glavnog grada oko 1.700. Ako se uzme u obzir broj zaposlenih i njihov doprinos državnom i lokalnom budžetu, može se reći da su oni jedan od stubova nosioca ekonomije i Podgorice i države, koji je ovom mjerom, kako tvrde, uzdrman više nego ikada. Iako odgovora od NKT-a i Vukovića na ovu inicijativu još uvijek nema, Sladaković ipak ima razumijevanja, zbog obima posla koji obavljaju u ovim teškim danima. - Nadamo se da ćemo uskoro dobiti pozitivan odgovor, jer će u suprotnom, mjere koje se odnose na rad ugostiteljskih objekata do 22 časa dovesti do

Na piće u kafanu, pa u park nakon 22 časa

Oko 1.700 ugostiteljskih objekata ima u glavnom gradu

Adekvatno sprovoditi mjere

Na prekjučerašnjoj konferenciji za medije Senad Begić je kazao da ne bi imali ništa protiv dužeg rada kafića, ukoliko bi se advekvatno sprovodile propisane mjere. - Što se IZJ tiče, da se mjere koje su propisane u kafićima sprovode adekvatno, IJZ ne bi imao ništa protiv da kafići rade od 0 do 24, ali te mjere podrazumijevaju održavanje distance i nošenje maski od strane gostiju i osoblja. Ključnu ulogu imaju sami vlasnici koji moraju da poštuju mjere i preporuke IJZ i da uvažavaju očekivanja gostiju - kazao je Begić.

Žale se i ugostitelji sa sjevera NKT je prije nekoliko dana osvrćući se na zahtjeve pojedinih ugostitelja sa sjevera u vezi ublažavanja mjera, podsjetio da je zdravlje građana najvažnije te da „inficirani i oboljeli građani ne mogu doprinijeti ni ekonomiji niti mogu biti potrošači i gosti“. Najavili su da će na današnjoj sjednici razmotriti epidemiološku situaciju, a uz to i zahtjeve ugostitelja iz sjevernog regiona države.

Rani fajront

teških posljedica kako po ugostitelje u Glavnom gradu, tako i po ekonomiju uopšte – upozorava naš sagovornik. Komentarišući stanje u ovoj djelatnosti, navodi da se prihodi sa onima od prošle godine ne mogu ni uporediti. Prema njihovim saznanjima, većina ugostitelja negativno posluje, otpušten je veliki broj zaposlenih, a njihov rad je sveden na puki opstanak. Na pitanje koliko ih često

Kad nema lokala mladi nađu alternativu

obilaze inspekcije, Sladaković kaže da ih od donošenja mjera ima sve više na terenu, što, kako kaže, podržava. Ipak smatra da bi u ovim teškim vremenima za njihovo poslovanje, inspekcija prvo trebalo da daje upozorenja, a da kažnjava tek u slučaju ako neko nastavi da krši pravila. Upoređujući period kada je rad ugostitelja bio zabranjen i ovaj u kom je njihov rad vremenski ograničen, Sladakov-

ić trenutnu situaciju smatra gorom. - Kada su kafići bili zatvoreni, ugostitelji nisu imali prihoda, ali rashodi su bili mnogo manji, a imali smo i 100 posto subvencije od države. Sada su prihodi svedeni na minimum, pomoći za sada nema, a rashodi su povećani, jer za obavljanje djelatnosti, pored zarada zaposlenima, postoje tekuće obaveze koje se odnose na struju, vodu, obaveze prema dostavljačima, zakupnine, razni porezi i takse koje svakodnevno pristižu. Možemo slobodno reći da je situacija mnogo gora sada, nego dok je rad bio zabranjen u potpunosti, imajući u vidu da tokom ljetnjih mjeseci gosti uglavnom kasnije dolaze u kafiće smatra Sladaković. Navodi da su do sada dobili pomoć od Glavnog grada koja se odnosi na komunalne takse za postavljanje bašti, ali se nadaju i pomoći države, kako bi prevazišli ovu situaciju. Smatra da su mjerama NKT-a najviše pogođeni ugostitelji te da su te mjere i sa zdravstvenog i ekonomskog aspekta, prestrogo postavljene. Zbog toga traže da se one ublaže, a posebno mjeru koja se odnosi na zabranu rada poslije 22 časa. M.Lk.

POVODI: Zbog pandemije zatvorena p U Budvi je otvoreno 50 hotela, dok u Tivtu većina objekata ne radi i ne očekuju značajniji promet jer su njihovi tradicionalni gosti iz zemalja koje su na crvenoj listi. U Baru su otvorena 23 hotela, dok je u Herceg Novom otvoreno 13 od ukupno 41 registrovanog objekta. Veliki broj izdavaoca privatnog smještaja još nije počeo sa radom - kazali su iz Privredne komore PODGORICA - Gotovo polovina hotela u Crnoj Gori ne radi i pitanje je da li će se uopšte otvoriti ove godine, nezvanično saznanje Pobjeda. U ovu, doskoro „destinaciju bez korone“, ne mogu da dođu gosti iz većine zemalja regiona, ali i Evropske unije, te su mnogi letovi otkazani. Ako posmatramo teritorijalno hotele u Crnoj Gori, početkom jula, podaci kojima raspolaže Privredna komora govore da na Žabljaku nije bio otvoren jedan hotel, što je slučaj i u Kolašinu. Na Primorju je situacija različita od grada do grada.

PROMET

- U Budvi je bilo otvoreno 50 hotela, dok u Tivtu još nijesu otvoreni svi hoteli i ne očekuju značajniji promet jer su njihovi tradicionalni gosti iz zemalja koje su na crvenoj listi. U Baru su otvorena 23 hotela,

Više dok s

OTVARANJE LUKSUZNIH HOTELA JE ČIST M

dok je u Herceg Novom otvoreno 13 hotela od ukupno 41 registrovanog objekta. Veliki broj izdavalaca privatnog smještaja još nije počeo sa radom - kazali su iz Privredne komore napominjući da se situacija mijenja od trenutka do trenutka, što zavisi od otvaranja, odnosno zatvaranja granica. Hotelijeri su tokom praznika imali veći broj gostiju, međutim radi se uglavnom o gostima iz Crne Gore, posebno iz Podgorice, čije se posjete ovih dana bilježe. Kako su nam kazali hotelijeri u julu su u Crnoj Gori očekivali turiste sa svih tržišta, međutim prema informacijama od agencija i hotela, većina

Unipromov hotel Budva popunjen je 25 odsto kapaciteta

Ekonomija

Neđelja, 26. jul 2020.

polovina hotela u Crnoj Gori

e se isplati katanac, se granice ne otvore

MINUS: Detalj iz Budve

dosadašnjih rezervacija je otkazana. Rezervacije se uglavnom vrše na par dana pred sam dolazak i zato je procjena popunjenosti za naredni period otežana. Dugoročne procjene popunjenosti nema. Za posjetioce će i dalje biti zatvorena sva tri hotela kompanije Carine, u Bijeloj ,,Park“ i ,,Delfin“ i hotel ,,Kumbor“, kao i Iberostar Herceg Novi u Njivicama. Ovo je trebalo da bude prva godina u kojoj će hoteli Carina poslovati u sastavu španskog turoperatora Iberostar, jednog od najvećih hotelskih lanaca u svijetu. Sezona je prema potpisanom desetogodišnjem ugovoru, o saradnji trebalo da traje 214 dana.

de sačuvali. Redovno servisiraju i sve ostale obaveze. Operacioni direktor Uniprom hotela Saša Šuković kazao je Pobjedi da nije samo upitna ova godina nego i iduća. U sklopu Uniproma su hoteli ,,Tara“ u Bečićima, ,,Budva“ u Budvi i ,,Zija“ u Podgorici. Dok hoteli ,,Zija“ i ,,Budva“ rade u smanjenim kacitetima hotel ,,Tara“ nijesu još otvarali i pitanje da li će.

- Situacija u turizmu je promijenjena. I iduće godine oslanjaćemo se uglavnom na individualne goste, ne možemo računati na agencijske, zato što su agencije u problemima i ko zna koliko njih će preživjeti do iduće godine. Te velike agencije su u riziku kao što je ,,Tomas Kuk“, ,,Tui“, ,,,Nekerman“ i ostale. Bez državne intervencije bićemo u velikom

NEMA PREDAJE

No, pandemija je drastično promijenila njihove planove. Vlasnik ,,Carina“, Čedo Popović čeka da vide da li će biti nekih promjena nakon 1. avgusta. Kako je kazao za Pobjedu nemaju još nikakvih najava, ali čekaju otvaranje granica. - Što ćemo, moramo izdržati, nema predaje - kazao je Popović. Ukoliko bi imao makar 20 odsto popunjenosti, kaže, otvorio bi, ali nema. - Domaći gosti nijesu dovoljni. Sve zavisi od otvaranja granica i da li će stranci htjeti da putuju, jer džabe su otvorene ako oni neće da putuju kazao je Popović. Zaposlene kojih imaju blizu 120 su do sada uz pomoć Vla-

Hotel „Delfin“ u Bijeloj je zatvoren do daljnjeg

Saša Šuković

Čedo Popović

problemu - kaže Šuković. Prema njegovim riječima veliki sistemi, veliki hoteli teško operišu na 40 odsto zauzetosti. - To je čist minus. Ali da se to pojača, da se otvore neka tržišta, da krenu rusko ili srbijansko tržište, lakše bi sve ovo podnijeli. Sve to zavisi od situacije, od pandemije. Nama je turizam izvozna kategorija. Sada kada se ljetuje na svom moru, kada se kapaciteti pune domaćim gostima turizam nije izvozna kategorija jer nemamo upliv novca iz inostranstva - kazao je Šuković dodajući da je turizam najveća industrija i ako ona ne radi onda će malo toga po Crnoj Gori raditi... prodaja hrane, građevinarstvo i sve ostalo. - Volio bih da imam optimističke prognoze, ali iako sam po prirodi pozitivan, ovo su ,,lomovi“. Sistemski turizam se ne oporavlja odmah nakon prestanka krize. Čarter letovi treba da se pokrenu, agencije i sve ostalo - kazao je Šuković. Napominje da Hotel ,,Tara“ još nijesu otvorili, a da hotel ,,Budva“ radi sa nekih 25 odsto popunjenosti. - Hotel ,,Tara“ u Bečićima je starija gradnja i energetski ne podržava djelimično otvaranje zato što je u sistemu čitav hotel. To je hotel koji ima 300

soba i ne podržava otvaranje za nekih 20 odsto zauzetosti. Mali hoteli manje trpe, nego veliki - kaže Šuković navodeći i problem zaposlenih koje pokušavaju da zadrže. - Stalnih radnika imamo 20ak i uspijevamo da ih zadržimo za sada, ali koliko ćemo moći to je pitanje - kaže Šuković. Pitanje otvaranja granica je uz povoljnu epidemiološku situaciju od najvećeg značaja za turističku privredu i tok ljetnje sezone. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija sprovode niz aktivnosti na promociji naše destinacije. Kampanje ,,U društvu prirode“ namijenjene stranim turistima i ,,Ljetuj doma“ namijenjene domaćim turistima, imaju za cilj da se stvore što bolji uslovi za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima. Kampanja na lokalnom nivou ,,Ljetuj doma“, doprinosi značajnom broju gostiju i svi izdavoaci smještaja su pripremili izuzetno povoljne paket aranžmane. Takođe, kao rezultat inicijative koju je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama uputila hotelima u

Oporavak se očekuje od proljeća 2021. Prema procjenama UNWTO (Svjetske turističke ogranizacije Ujedinjenih nacija), početna faza turističkog oporavka krenula je u julu, a najznačajniji dio turističkog prometa čine domaći turisti i regionalna turistička potražnja. Ipak značajniji opravak se očekuje od proljeća 2021. godine. Sasvim je sigurno da će se turisti ove godine odlučivati za bliže destinacije i destinacije koje sprovođenjem zdravstveno-sanitarnih mjera, uspješno odgovoraju na epidemiju korona virusa u svojoj destinaciji. Turisti u ovom trenutku žele fleksibilniju politiku otkazivanja zbog samog osjećaja sigurnosti ili mogućnost dobijanja vaučera za otkazane bukinge koji će biti validni do kraja 2021. godine. Razmišlja se o konkurentnijim cijenama, promociji i dodatnim popustima za duži boravak. Adekvatna ponuda i intenzivna promocija je ono što će najviše uticati na povratak turista.

Crnoj Gori, Fond PIO i Savez udruženja penzionera Crne Gore imaju potpisane ugovore o poslovnoj saradnji sa 20 crnogorskih hotela i jednom turističkom agencijom kojim se obezbjeđuju povoljni uslovi za ljetovanje za crnogorske penzionere.

POMOĆ

Hipotekarna banka je, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova. Privrednici smatraju da se implementacijom prva dva paketa mjera Vlade, u maksimalnoj mjeri kontrolisala nastala situacija sa ciljem pomoći preduzećima i privredi da prebrode krizu. Takođe, Vlada je donijela odluku da se od 1. jula ove godine nastavi sa isplatom subvencija dijela junske zarade zaposlenim u privrednim subjektima koji posluju u sektoru turizma i ugostiteljstva. Odbor turizma i ugostiteljstva je u koordinaciji sa privrednicima predložio niz mjera za turizam koje idu u pravcu očuvanja radnih mjesta i likvidnosti poslodavaca, uz sagledavanje opšte situacije u zemlji. Treći paket mjera koji je nedavno usvojen ima razvojni karakter, uz istaknutu ulogu Investiciono-razvojnog fonda i poslovnih banaka. Ovaj paket će obuhvatiti reprogramiranje postojećih kredita, nove linije za likvidnost, obrtna sredstva i razvojne projekte sa povoljnim uslovima otplate. Privrednici vjeruju da će treći paket mjera podrške turističkoj privredi doprinijeti očuvanju turističke privrede kako bi narednu godinu dočekali spremno. N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 26. jul 2020.

Ministar sporta i mladih saopštio rezultate javnog poziva za obavljanje administrativno-tehničkih poslova u omladinskim servisima

Janović: Prijavilo se više od 70 kandidata PODGORICA – Na javni poziv Ministarstva sporta i mladih za angažovanje osoba za obavljanje administrativno-tehničkih poslova, potrebnih za funkcionisanje omladinskih servisa u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Mojkovcu, Petnjici, Plavu i Šavniku odazvalo se više od 70 kandidata. - Cilj jeste da, pored toga što predstavljaju fokalna mjesta u kojima se mladi mogu obratiti za podršku i iskazati svoje potrebe, omladinski servisi značajno doprinose razmjeni iskustava, informacija, znanja i mogućnosti koje će mladima biti od velikog značaja. Odabrani administratori imaju jasan zadatak da budu na raspolaganju mladima iz njihovih lokalnih zajednica i da na najbolji mogući način sprovode politike Vlade i Ministarstva usmjerenih na omladinsku politiku – saopštio je ministar Nikola Janović. Kako se na javnom pozivu

Nikola Janović

nijesu ispunili formalno-pravni uslovi za obavljanje te funkcije u određenim gradovima, za te gradove, prema njegovim riječima, biće ponovo raspisan poziv koji će biti objavljen na oficijelnom sajtu Ministarstva. - Pružanje platforme omladini jedan je od podsticajnih koraka koji na najtransparentniji način prikazuje usmjerenost Vladinih politika ka dodatnoj inkluziji mladih u kreiranju i

sprovođenju omladinske tematike na državnom i lokalnom nivou. Na ovaj način podstičemo crnogorsku mladost da budućnost još jasnije vidi u svojoj državi, a ne na stranom tlu. Neosporan evropski put kojim Crna Gora korača ne isključuje, naprotiv, stimuliše mobilnost mladih sa ciljem razvijanja što svestranije, kreativnijie omladine - kazao je Janović. Podsjeća da su, između ostalog, uspostavljanje institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike, stvaranje i unapređenje uslova za rad omladinskih servisa, edukacija mladih o mehanizmima njihovog uključivanja u aktivne mjere zapošljavanja, podsticanje uključivanja u kreiranje kulturnih sadržaja, samo neki od ciljeva Programa ostvarivanja javnog interesa u oblasti omladinske politike, donešenog na prijedlog Ministarstva, u okviru Zakona o mladima iz 2019. godine. N. Đ.

NVO koje štite prava LGBT osoba traže hitnu reakciju Advokatske komore

Optužili advokata Markovića za netrpeljivost i diskriminaciju PODGORICA - Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni centar zatražile su od Advokatske komore da hitno pokrene disciplinski postupak protiv advokata Velibora Markovića zbog osnovane sumnje da je na Fejsbuku širio netrpeljivost i diskriminatorne stavove prema ovoj zajednici, ,,prijeteći zavrtanjem šije svim istopolnim parovima koji pred njim budu iskazivali nježnosti“. - Naše nevladine organizacije će protiv advokata podnijeti još jednu prijavu – istakli su oni. Objašnjavaju da je Marković putem društvene mreže Fejsbuk, obraćajući se novinarki Vijesti Damiri Kalač, a u sklopu prepiske o Zakonu o životnom partnerstvu istopolnih parova, kazao: „A pošto ovo već prelazi u ponavljanje, samo se vi pičite i drndajte ne znam čim u četiri zida, niko vam to ne može zabraniti, ali budem li vas vidio da se žvalavite na moje oči ili pred mojom djecom i na taj način vršite nasilje nad nama, šiju ću vam zavrnuti“. - Novinarka Kalač je nakon ovog komentara, a uz pravnu podršku NVO LGBT Forum Progres, podnijela prijavu Upravi policije, što je izazvalo dodatnu reakciju advokata Markovića. U daljim komentarima on, između ostalog, navodi: „... Konačno, koristim priliku da objavim da ostajem u svemu kod te moje navodno prijeteće (a u stvari upozoravajuće) objave i dodam da se to moje upozorenje odnosi i za slučajeve žvalavljenja preda mnom i mojom maloljetnom djecom između ljudskih bića i životinja, roditelja i djece, sestara i braće, kao i svih drugih bolesnih pojava. Pošto, dok stigne Komunalna inspekcija, ogadiše mi okolinu“ – naveli su oni. Kažu da su komentari posebno

Ministarstvo osudilo istup Ministarstvo za ljudska i manjinska prava osudilo je ,,svaki istup i pristup koji jedne građane zbog njihovog identiteta odnosno ličnih svojstava, osobina ili uvjerenja stavlja u podređeni položaj u odnosu na druge građane u sličnoj situaciji“. Iz ovog resora u reagovanju su naveli da poštuju nezavisnost i samostalnost svakog advokata, ukazujući da ta profesija ima odgovornost da kroz vladavinu prava doprinosi otvorenom društvu u kojem se na različitost ne odgovara

zabrinjavajući jer, pored inicijalne prijetnje zavrtanjem šije LGBTIQ osobama, advokat Marković ponavlja prijetnju u

najavom nasilja. -Nastavićemo odlučnu borbu protiv stereotipa, predrasuda i heteroseksizma pomažući svakom građaninu u razumijevanju i prihvatanju različitosti – rekli su oni. Dodaju da pružaju podršku novinarki Damiri kalač, iz nezavisnog dnevnika ,,Vijesti”, ,,koja kroz svoj rad preispituje društvene norme i negativne reakcije u odnosu na seksualnu orijentaciju i rodni identitet i prepoznata je po zastupanju i odbrani ljudskih prava različitih društvenih grupa”.

svojoj sljedećoj objavi, te karakteriše LGBTIQ osobe kao bolesne pojave koje gade okoliN. Đ. nu.

Član Vladinog tima koji je vodio pregovore sa SPC kaže da je suprotna strana htjela da se dogovori, al

Martinović: P vladike, a vla Registracija koja je zahtijevana od SPC je registracija djelovanja, a ne nastanka. Budući da SPC nikada nije bila registrovana i/ ili evidentirana, ova registracija ne prekida bilo kakav kontinuitet, jer taj upis nije konstitutivan. I za ovakav stav smo dostavili presude suda u Strazburu – rekao je Martinović

D.MALIDŽAN

PODGORICA – Očigledno je da se nepokretnosti koje drži Srpska pravoslavna crkva koriste za promociju interesa Srbije kao države koju ta crkva smatra maticom srpskog naroda i gdje se nalazi središte i hijerarhijski najviši organ SPC – Patrijaršija, rekao je za Pobjedu advokat Nikola Martinović. Ekspertski timovi Vlade i djelova SPC u utorak su zaključili bez dogovora pregovore o eventualnim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji, uz prekide, traju od marta. Martinović, koji je član ekspertskog tima Vlade, kaže, prije svega, da za vrijeme pregovora nije u javnosti iznosio bilo kakve detalje o toku ili sadržaju sastanaka, jer ga je ,,na tu ćutnju obavezivao usmeni džentlmenski sporazum timova postignut pri prvom susretu, jer su iz oba tima znali da medijski nastupi neće pomoći postizanju dogovora“. - Tog džentlmenskog sporazuma su se držali džentlmeni. Druge nije ni obavezivao, pa se i ne može zamjeriti pojedincima što su nekad istinito, a nekad sasvim krivo informisali medije o sadržaju i toku pregovora. Kako su pregovori okončani, na posljednjem sastanku timovi su dogovorili da je svako slobodan informisati javnost i iznijeti stav o vođenim raspravama – navodi on.

(Ne)čitaju ZakoN

Sporna Markovićeva objava na Fejsbuku

Ističe da sada važeći Zakon o slobodi vjeroispovijesti zamjenjuje vremenski i sociološki prevaziđen akt o položaju

Nikola Martinović

vjerskih zajednica iz 1977. godine, te da treba da obezbijedi veću širinu slobode ispovijedanja vjere. U jednom dijelu, prema njegovim riječima, nužno je, takođe, otkloniti dileme oko imovinskog statusa nepokretnosti koje su do 1918. godine bile u svojini Kraljevine Crne Gore (korišćene od klera autokefalne Crnogorske crkve) ili su iz javnih prihoda te države finansirani, a danas predstavljaju kulturno dobro države i njeno neodvojivo identitetsko obilježje. Martinović kaže da iz dostavljenih dokumenata, nastupa velikodostojnika SPC, te govora pojedinaca na javnim protestima (litijama), svi u Crnoj Gori znaju da je osnovni prigovor novom Zakonu bila bojazan te crkve, plasirana kao tvrdnja, da će im biti oduzeti hramovi (,,ne

damo svetinje“) i na taj način biti onemogućeno slobodno ispovijedanje hrišćanske pravoslvane vjere u okviru SPC. - Te da im kao stranci u eventualnim upravnim postupcima pred Upravom za nekretnine neće biti garantovana prava pravičnog i nepristrasnog postupka. Za svakog ko je pročitao Zakon, a imam utisak da je malo ko od oponenata to uradio, jasno je da ovaj propis pokušava urediti nesređeno ili pogrešno uređeno katastarsko stanje nekretnina koje su kulturno dobro Crne Gore i njeno neodvojivo identitetsko obilježje, a evidentirane su kao dobro neke vjerske zajednice – precizirao je Martinović. Dodaje da se Zakon odnosi na nekretnine koje su nastale/ građene isključivo do 1918. godine, dok ne tretira ni na

,,Ne ukradi i ne poželi ništa što je tuđe“ Martinović kaže da je rad u ekspertskom timu Vlade prihvatio sa entuzijazmom i optimizmom. - Vjerujući da se crkva bavi suštinom i neprolaznim vrijednostima ljudskog roda, najsažetije sadržanim u deset Božijih zapovijesti, smatrao sam da će se pitanje zakonitosti upisa sa crkvom lako riješiti. Da će crkva biti raspoložena za raspravljanje suštine, a ne za formu. Da će za svaki sporni upis, bez obzira kad je i kako nastao reći: ,,Evo našeg osnova za upis. Tu je i juče i danas i sjutra. Mi se držimo zapovijesti: Ne ukradi i ne poželi ništa što je tuđe “– kaže on. Ističe da se, međutim, prevario. - Očigledno je nastojanje SPC da se samostalnost i nezavisnost države Crne Gore minimizira ili omalovaži, a građani crnogorske nacionalnosti predstave u pežorativnom smislu (časnu osobu je sramota ponoviti ono što su velikodostojnici SPC izgovorili o nastanku crnogorske nacije i vrijednosti Crnogoraca). Još nijesam vidio da je na objektima eparhija SPC u Crnoj Gori istaknuta zastava Crne Gore – kaže on.

Društvo

Neđelja, 26. jul 2020.

o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti li da nije smjela

KOMENTAR

Pop se boji U rodoskrvnoj postelji adika patrijarha » Piše: Rajko CEROVIĆ

Prepoznao otvoreno političko djelovanje SPC u svrhu predstojećih izbora Na kraju, postavlja se pitanje, navodi Martinović, da li je država dala previše ustupaka SPC. Smatra da sigurno jeste. - Ali ih je ekspertski tim prihvatio kao davanje ustupaka ne organizaciji SPC koja za načelo ima širenje samo srpskih interesa definisanih u centrali u Beogradu, već kao ustupak našoj braći, komšijama i sugrađanima koji tu organizaciju vide kao mjesto ispovijedanja hrišćanske vjere. Kod toliko nastojanja i ustupaka Vlade da se nađe rješenje i jasnog stava SPC da će litijama i zaoštravanjem odnosa među pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori ostvarivati svoj uticaj, prepoznao sam otvoreno političko djelovanje SPC u svrhu predsto-

jedan način upise na nekretninama koje su izgrađene nakon tog vremena. Kaže da je tokom pregovora SPC jasno saopštila da želi koristiti neažurnost dijela državne uprave i poziva se na protek rokova za provjeru sadašnjih upisa. - Da bi nepravnicima bilo jasno, u našem društvu imamo lijep i aktuelan primjer ovakvog pristupa pravu. Sinu jednog crnogorskog političara, osuđenom na kaznu zatvora uskoro nastupa zastara izvršenja kazne, jer ga susjedna država ne želi isporučiti. Po proteku roka zastari, biće sasvim slobodan i nekažnjen. Naši zapadni susjedi za takav životni stav imaju maksimu: ,,Ko je jamio, jamio je“. Izvjesno je zakonito, a je li moralno, neka svako prosudi – poručuje Martinović.

Kao uvjereni hrišćanin smatra da crkva nema pravo na nemoralno ponašanje. - Inače su licemjeri. Biblijski fariseji - kaže on. Prigovor SPC oko upravnog postupka, bilo je, prema riječima Martinovića, lako logički oboriti. Ako su, objašnjava on, svi dosadašnji upisi obavljeni po pravilima tog Zakona, ,,kako je to sada, isti taj Zakon odjednom nepravedan, i to za stranku koja je upis tim Zakonom ishodovala“. - Osim proste logike, predočili smo i presude Suda za ljudska prava koje govore na isti način. Da je upravni postupak adekvatan – navodi naš sagovornik.

Ključni problem

Kaže da su na kraju shvatili da nije problem u argumentima, ,,već u negativnom i nepovjerljivom odnosu SPC prema Crnoj Gori“. - Tada smo i prihvatili da se dokazivanje izmjesti iz upravnog u sudski postupak. Uvjereni da tako gradimo i stvaramo povjerenje sa vjernicima SPC, a sigurni da se nezaknitost većine upisa na kulturnim dobrima zbog oči-

jećih izbora, i ponovljenu matricu ponašanja ideologa velikosrpskog hegemonizma – kaže Martinović. Dodaje ,,da gdje god su na prostoru bivše SFRJ imali mogućnost da kroz dijalog riješe svoj položaj, odbili su istim stavom kao u Crnoj Gori: dogovor je moguć, ako prihvatite naš stav“. Taj stav je, prema riječima Martinovića, najčešće značio da druga strana nestane. - Sigurno je da Crna Gora i Crnogorci neće nestati. Biće ih više i biće bolji. Za SPC u Crnoj Gori, to znači gubitak građana koje bi u budućnosti mogla koristiti kao argument mase na litijama - zaključuje Martinović.

glednosti, lako može dokazati – rekao je on. Postavili su, podsjeća Martinović, pitanje registracije SPC koje je sporno za tu crkvu. - Da li se nekome čini neumjesnim da u državi u kojoj djeluje, bilo kao zidar, pekar ili apotekar, bude registrovan? Imamo li svi lične karte? Zbog izbora su nas i registrovali i sprejom označili. Registracija je, podsjeća Martinović, odraz uređenosti društva. Registracija koja je zahtijevana od SPC je registracija djelovanja, a ne nastanka. Budući da SPC nikada nije bila registrovana i/ili evidentirana, ova registracija ne prekida bilo kakav kontinuitet, jer taj upis nije konstitutivan. I za ovakav stav smo dostavili presude suda u Strazburu – precizirao je on. Ističe da tokom pregovora tim SPC nije ni ponudio ni napravio bilo kakav korak ka dogovoru, dodajući da vjeruje ,,da su članovi tog tima htjeli, ali nisu mogli ili smjeli“. - Ipak je SPC strogo hijerarhijski uređena organizacija. Pop se boji vladike, a vladika patrijarha. Njihov je stav bio

Pregovori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

jasan i svodio se na: prihvatite sve naše prijedloge i litije staju istog časa.Tako sam se našao u čudu, ja pokušavam da govorim o pravu i principima, a sagovornik o snazi demonstracija – kaže on. Nakon neuspjelih pregovora između Vlade i SPC u utorak je objelodanjeno da je ta crkva odbila ustupke izvršne vlasti koja je zauzvrat tražila jedno - da se registruju. Potpredsjednik Vlade i rukovodilac pregovaračkog tima Zoran Pažin na konferenciji je saopštio da je odbijena ponuda Vlade krajnja linija kompromisa, pa i preko te linije. Vlada je kroz predložene izmjene Zakona prihvatila zamjerku crkve i predložila da se izmjesti nadležnost Uprave za nekretnine za provjeru pravne valjanosti upisa svojine na kulturnim dobrima sakralnog karaketra koje čine kulturnu baštinu Crne Gore, u redovni sudski postupak. Dodatno, SPC su kroz izmjene člana 64. dali garancije da može da koristi kulturna dobra i u situaciji kada sud u redovnom sudskom postupku donese pravnosnažnu odluku da je to državna svojina. - Ostaje nada da će SPC preispitati svoje pravne i političke argumente i svoje mjesto u demokratskom društvu – poručio je tada Pažin. IZ MCP je, međutim, saopšteno ,,da je sve ovo samo jedan velemajstorski marketinški trik, na koji – u crkvi ne mogu da nasjednu“, tvrdeći da Vlada ,,ostaje pri namjeri da otme crkvenu imovinu“. Zakon o slobodi vjeroispovijesti stupio je na snagu 8. januara, a predviđa, što je sporno MCP, da vjerske zajednice moraju dokazati da je crkvena imovina izgrađena prije 1918. godine u njihovom vlasništvu, jer će se u suprotnom smatrati državn. Đ. nom.

Srpska pravoslavna crkva nikad neće pristati na registraciju u Crnoj Gori. Ona bi time negirala svrhu zbog koje postoji, djeluje i namjerava djelovati do Sudnjega dana. Može Crna Gora da je još gaji i mazi, da joj nudi ustupke na koje, toliko nijedna vlada nema pravo, jer se ne radi o njenoj ličnoj imovini, kao što je to nuđeno u upravo završenim pregovorima. Može li sve to baš predugo trajati - naravno, da ne može!

Ništa, ama baš ništa nije novo, ni nepoznato javnosti u vezi sa prekidom pregovora Vlade i Srpske pravoslavne crkve. Sve je srpskoj crkvi, uprkos tobožnjoj visokoj pameti njenih episkopskih brada, sve doslovno sve, evo trideset godina, tako vidljivo kao kozi ona stvar. Čak i svježe laži Miškovog favorita Gojka Perovića, kao navodne nove snage buduće reformske realnosti Srpske pravoslavne crkve. I onoga vladike poduže brade, kojemu je, ne bez razloga, dato svešteno ime vladike afirmisanog kao krvavi kolaboracionista. Sve je to crnogorskim intelektualcima bilo kristalno jasno i onog trenutka kad se današnja crnogorska vlast popela na tron. O svemu smo od tog dana pisali i zapomagali, ali je nezainteresovana vlast, najmanje deceniju uživala u rodoskvrnoj postelji sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Lizali su se međusobno, hrkali i krkali, do besvijesti. Sad, eto, i do kraja svjesno gajena i tako tovljena crkva, ne pristaje da se registruje. Je li moguće? Baš smo iznenađeni! Tim prije što se vlast, svojski dugi niz godina više nego trudila, da dugo vremena nigdje ne imenuje ni jednog crnogorskog intelektualca na mjesto ambasadora ili neku drugu, bar malo uočljivu funkciju. Ne, ne, jer su im favoriti uvijek bili aktuelne ili bivše naložnice. No, došlo je vrijeme da shvate, bez obzira na njeno građansko ustrojstvo, Crne Gore nema bez Crnogoraca. Čak i onda kad se vlast od Crnogoraca gadi. E, sad, treba, bez sentimentalnosti prema Srbima, što je dugo predstavljalo osnovno obilježje vlasti, predviđeti dalji razvoj događaja – Srpska pravoslavna crkva nikad neće pristati na registraciju u Crnoj Gori. Ona bi time negirala svrhu zbog koje postoji, djeluje i namjerava djelovati do Sudnjega dana. Može Crna Gora da je još gaji i mazi, da joj nudi ustupke na koje, toliko nijedna vlada nema pravo, jer se ne radi o njenoj ličnoj imovini, kao što je to nuđeno u upravo završenim pregovorima. Može li sve to baš predugo trajati? Naravno, da ne može! Što predstoji? Crna Gora ni u budućnosti neće pristati da nestane. Ni po cijenu ljudskih žrtava! Ipak se, i uz svjesno angažovanje međunarodne zajednice, neregistrovana Srpska pravoslavna crkva definitivno mora iseliti iz Crne Gore. Ne treba sumnjati da će događaj, uz svu delikatnu crnogorsku mjeru, biti na vrijeme i dovoljno pažljivo najavljen. Porodicama sveštenika koje nemaju sopstveni prevoz treba odmah izaći u susret. Pružiti i svaku potrebnu logistiku. Hoće li se ovo dogoditi sada, ili za deset i više godina, ništa ne mijenja. Dogoditi se mora, ukoliko možda međunarodni pravni poredak ne pređe u divljaštvo. No, da vidimo zbog čega Srpska pravoslavna crkva lako pristaje da se registruje u Hrvatskoj, Mađarskoj ili Rumuniji, a ni mrtva neće u Crnoj Gori. Valjda zbog toga što se Srbija pomenutih zemalja ni malo ne plaši, ali se straha od sile kakva je Crna Gora ni u kom slučaju ne smije lišiti. Uz postojanje Crne Gore jednostavno nema velje Srbije. Ni one padežne Šumadije, koja baštini pravi crnogorski jezik, ali ni bespadežnih Istočne i Južne Srbije. Jednostavno nema ništa. Čak ni deseterca kojeg, kako kaže Mićo Vlahović, nema u ekavskoj Srbiji. Ničega se toliko Srbija ne plaši kao takvog i tolikog gubitka. Koliko god Crna Gora do sada velikodušno otkidala od sebe i poklanjala Srbiji, Srbija nikad nije bila zadovoljna, jer je tražila sve. Doduše, sve su joj poklanjali, posebno crnogorski komunisti – lako je bilo poklanjati ono što su stvorile prethodne nekomunističke generacije. Toliko su nas komunisti unazadili da ni danas ne umijemo razlikovati što je naše, a što tuđe. Pažljivo su skrivali svaku srpsku bruku da biše je valjda nama pripisali? Što da ne kad su, po naredbi iz Srbije, pokušavali da izmisle crnogorski nacionalizam, baš tako kao što današnji vodeći opozicioni list, svaku i najblažu naklonost prema Crnoj Gori tumači, maltene, kao crnogorski fašizam? Ipak, ono iseljenje o kojem smo govorili, treba polako, postupno i dosljedno pripremati. Da ne budemo iznenađeni kao vazda.

Društvo

Neđelja, 26. jul 2020.

AKTUELNO: Institut za javno zdravlje analizirao 561 uzorak na kovid-19

Od korona virusa oboljele još 82 osobe PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje u posljednja 24 časa završile su PCR analizu 561 uzorka na novi korona virus, među kojima su 82 rezultata bila pozitivna. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva koji su povezani sa kovidom-19.

Ukupan broj oporavljenih od 14. juna je 348 - ističu iz Instituta. S druge strane, ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2.040

- Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna je 34 – navode iz Instituta.

U Podgorici 42

Kako je saopšteno, najviše je zabilježeno novooboljelih u Podgorici – 42, u Bijelom Polju 12, Beranama sedam, Nikšiću šest, a u Baru pet. U Tivtu su registrovali četvoro inficiranih, te po dvoje u Pljevljima i Rožajama. U Ulcinju i Herceg Novom zabilježen je po jedan novi slučaj. Od infekcije se oporavio još 21 pacijent. - Ukupan broj oporavljenih od 14. juna je 348 – ističu iz Instituta. S druge strane, ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 2.040.

Šestoro Ugroženo

U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 27 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa. - U Klinici za infektivne bolesti nalazi se 15 pacijenata i u Internoj klinici deset, od kojih je šest u jedinici intenzivnog liječenja i životno su ugroženi

MAsKE i disTANcA ObAvEzNi: Detalj iz Podgorice

– saopštili su oni. Jedan pacijent je priključen na mehaničku, a četiri na neinvazivnu ventilaciju. - U Klinici za ortopediju i traumatologiju liječi se jedan pacijent koji je pozitivan na kovid-19 i jedan u Centru za kardiohirugiju – precizirali su iz KCCG.

Medicinska briga

Drugi talas epidemije korona virusa u Crnoj Gori, za epide-

miologa Novicu Vujoševića nije iznenađenje. Dobro je, kaže Vujošević za RTCG, što naš zdravstveni sistem nije opterećen, pa su svi oboljeli medicinski zbrinuti. Ohrabruju i najave iz svjetskih laboratorija o testiranju vakcina. - Oboljelo je puno ljudi, po broju oboljelih u odnosu na broj stanovnika, mi smo u samom vrhu Evrope - kaže Vujošević. Ipak, naš zdravstveni sistem nije opterećen, pa je svaki

Statistika Crnogorskog elektrodistributivnog sistema

Iz jedne od laboratorija Instituta

oboljeli medicinski zbrinut, a protokoli liječenja su svjetski, kaže Vujošević. Smatra da virus nije mutirao i da bolest teže podnosi starija populacija. Gotovo 20 odsto oboljelih ima težu kliničku sliku, a 80 odsto može da prođe relativno lako. Informacije o vakcini koje stižu iz svjetskih laboratorija su ohrabrujuće. - Vakcine su najjeftinija sredstva, najsigurnija, najefikasnija sredstva i najbezbjednija

sredstva. Ta četiri uslova svaka vakcina mora da ispuni da bi se dalo narodu na veliku upotrebu. Za to su potrebna ispitivanja. A dok vakcina ne počne da se primjenjuje, epidemija će postojati.

Prognoze

Prema njegovim riječima, mnoge prognoze koje se daju, često se daju ne vodeći računa o nekim biološkim istinama.

- Crna Gora u septembru oktobru ili novembru ne bi trebalo da ima epidemijski tok, do tada bi trebalo da bude najmanje 75-80 odsto onih koji imaju neko iskustvo sa tim uzročnikom. Osnovna je stvar da stalno budemo na oprezu, da država bude na oprezu – naveo je on za RTCG. A država je dosadašnjim naporima pokazala da to može da kontroliše, zaključuje Vujošević. n. Đ.

Odluka Vlade Crne Gore

U junu preuzeto 18 Isplata socijalnih odsto manje struje davanja u utorak

PODGORICA – Najviše električne energije, oko 40 odsto, u junu je distribuirano korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema. - Korisnici elektrodistributivnog sistema su u junu preuzeli

ukupno 176.953.251 kWh električne energije, što je za oko 18 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i na nivou potrošnje ostvarene tokom maja. U opštinama Budva, Bar i Ulcinj zabilježen je pad preuzete energije od 39 odsto u odnosu na vrijednosti ostvarene tokom juna prošle godine – navode oni.

Ekipe Sektora za održavanje su u junu 2.088 puta intervenisale na terenu, a vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 310.479 eura. - Tokom prethodnog mjeseca počeli su radovi na zamjeni postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Žabljak“ na Žabljaku, čija je vrijednost oko 50 hiljada eura. Takođe na srednjem i niskom naponu u toku su radovi na realizaciji 27 projekata ukupne vrijednosti oko 900 hiljada eura – ističu oni. Na distributivnu mrežu je tokom juna priključeno 457 novih korisnika. Ugrađeno je 1765 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 327 hiljade, čime je pokrivenost oko 80 odsto. Iz CEDIS-a podsjećaju da distribuiraju električnu energiju za oko 408.000 korisnika na području Crne Gore. n. Đ.

PODGORICA - Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila zaključak kojim će se obezbijediti nastavak prava koje

je korisnicima bilo obezbijeđeno u martu - isplata po osnovu dodatka za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidni-

nu, te materijalnog obezbjeđenja po osnovu nesposobnosti za rad. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja objašnjavaju da je njima pravo utvrđeno u ograničenom trajanju, a isplata će početi u utorak - 4. avgusta. Kažu da je omogućeno svim korisnicima, čiji zahtjev nije razmatrala komisija, kontinuitet u ostvarivanju prava od perioda prestanka prava do ponovnog uspostavljanja rada komisija, kada će se preispitati nastavak korišćenja prava. - Napominjemo da usljed nove epidemiološke situacije izazvane korona virusom nije bilo moguće funkcionisanje socio-ljekarskih komisija. Centri za socijalni rad će korisnicima koji su podnijeli zahtjev, a socio-ljekarska komisija ih ocijeni opravdanim, priznati pravo o d d a n a p o d n o š e n j e zahtjeva, kao i do sada, pa im pravo nije ugroženo – saopštili n. Đ. su oni.

Hronika

Neđelja, 26. jul 2020.

Grčka policija istražuje likvidaciju ,,škaljaraca“ na Krfu

Saslušano više osoba u istrazi o tome ko stoji iza ubistva Kožara i Hodžića PODGORICA - Grčka policija saslušala je više osoba u okviru istrage likvidacije Alana Kožara i Damira Hadžića, ali za sada niko nije uhapšen - rečeno je Pobjedi u grčkoj policiji. Iz policije navode da još uvijek nijesu došli do saznanja ko stoji iza ovog zločina, ali da sarađuju sa Interpolom kako bi otkrili identitete ubica. Kožar i Hodžić su ubijeni prije dva dana na Krfu, ispred iznajmljene vile u kojoj su boravili prethodna dva mjeseca. Ubice su iz zasjede na Kožara i Hodžića ispalili 29 hitaca, u tijelo i glavu, iz dva oružja, ne ostavljajući šansu da prežive, prenijeli su ranije grčki mediji. Portal corfunews.gr piše da Kožar i Hadžić, iako su sa sobom imali oružje, nijesu stigli da reaguju i uzvrate vatru kao i da je na mjestu zločina pronađeno više od 30 čaura. Taj portal piše da ih je pronašla žena koja je odmah pozvala policiju. Policija je u apartmanu koji su koristile žrtve pronašla oružje

Grčke vlasti zanima kako su mediji znali imena ubijenih Grčka policija provjerava kako su crnogorski mediji objavili informaciju o ubistvu Alana Kožara i Damira Hodžića prije nego su ih identifikovali grčki inspektori Odjeljenja za procesuiranje zločina , direkcije Atika, navodi portal Iefimerida.gr Portal navodi da grčka policija istražuje i to što su crnogorski mediji pored informacije o dvostrukom ubistvu naveli i da su žrtve pripadnici ,,škaljarskog“ klana kao i da je likvidacija na Kožara i Hodžića povezana sa ubistvom Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini krajem januara ove godine.

Mjesto ubistva Kožara i Hadžića

i 11.500 eura. Grčka policija kod njih je pronašla slovenačke pasoše, za koje je utvrđeno da su falsifikovani. Zaplijenjen je i pištolj ,,glok“, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve. Kako piše portal kerkyrasimera.gr, citirajući tamošnjeg

Ronioci tragaju za državljaninom Turske

Nestao mladić u Morači PODGORICA – Turski državljanin M.B. (23) nestao je juče u rijeci Morači, u blizini plaže na Smokovcu, potvrdili su iz Uprave policije. -Policiji je u 18.30 časova prijavljeno da je jedna osoba nestala u koritu rijeke Morače – kazali su iz OKC-a. Oni su kazali da se u ovom trenutku ne može govoriti o tome da je došlo do utapanja nestale osobe. U pomoć za rasvjetljavanje ovog slučaja su pozvani i ronioci iz Herceg Novog koji su još sinoć počeli sa pretragom riječnog korita tog dijela Morače. B.R.

Unutrašnja kontrola policije provjeravala primjenu policijskih ovlašćenja u 247 slučajeva

Disciplinski postupci protiv 44 policajca PODGORICA - Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je za posljednje tri i po godine izvršilo kontrolu zakonitosti vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja u ukupno 247 slučajeva, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. U 65 slučajeva je utvrđeno postojanje osnovane sumnje u propuste, nezakonitosti ili nepravilnosti u radu policijskih službenika, kazali su iz MUP-a. - Nadležnim tužilaštvima su na dalje postupanje dostavljeni izvještaji o izvršenim kontrolama zbog sumnje da je 36 policijskih službenika počinilo krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, od čega protiv šest policijskih službenika zbog krivičnih djela zlostavljanje, u sticaju sa krivičnim djelima laka tjelesna povreda – navodi se u saopštenju MUP-a Upravi policije je, kako su kazali, predloženo pokretanje disciplinskih postupaka protiv 44 policijska službenika, od čega protiv četiri službenika zbog teže povrede službene dužnosti izvršene prekomjernom ili nezakonitom upotrebom sile. Iz MUP-a ocjenjuju da je

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije ostvarilo značajan napredak u odnosu na rezultate rada iz prethodnog perioda, naročito u oblasti otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela policijskih službenika izvršenih na radu ili u vezi sa radom, a posebno koruptivnih krivičnih djela i krivičnih djela zlostavljanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova iskazuje čvrstu opredijeljenost da je zakonitost postupanja policijskih službenika u primjeni policijskih ovlašćenja temeljni princip rada policije. Oni ističu da će svi pojedinačni nezakoniti ili neprofesionalni postupci policijskih službenika prilikom primjene ovlašćenja biće sankcionisani. Podsjećamo da je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nedavno kazao da „nikakvo skrivanje iza policijske uniforme nikoga ne može osloboditi eventualne odgovornosti i odgovarajuće sankcije“. - Zalažem se za beskompromisno poštovanje zakona, bez obzira ko su počinioci eventualnog prekoračenja ovlašćenja. Nema i neće biti nedodirljivih – kazao je on . B. R.

Alan Kožar

crnogorski operativci, koji su pokušavali da uđu u trag odbjeglom Kožaru. Isti portal navodi da su likvidacijom Kožara i Hodžića za grčku policiju otvorena brojna pitanja. Tamošnje vlasti zabrinjava zašto je crnogorska mafija našla utočište u Grčkoj, pa će pokušati da utvrdi koliko se pripadnika suparničkih klanova iz Crne Gore nalazi u toj zemlji i najvažnije kada i gdje će se dogoditi sljedeće naručeno ubistvo. Oni su zaključili da se krvavi

ciklus ne završava ovim zločinom. Za Hodžićem je raspisana crvena potjernica zbog ubistva visokopozicioniranog pripadnika ,,kavačkog“ klana, Davorina Baltića u Beogradu početkom 2018. godine. Njegova kriminalna karijera, prema pisanju reader.gr, uključuje i hapšenje u Milanu 2010. godine nakon neuspjele oružane pljačke oklopnog transportera. I Kožar i Hodžić su ranije bili mete napada. B. R. – J. Đ.

patologa, Kožar i Hodžić su najvjerovatnije ubijeni po povratku sa plaže pošto je automobil bio prašnjav i na sebi imao tragove pijeska. Grčki mediji pišu i da još uvijek nije objavljeno tačno vrijeme ubistva. Takođe, ukazuju i da je ovaj slučaj povezan sa ubistvom

Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini koje se desilo prije pola godine. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hodzić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antaliji. Taj podatak imali su i

PODGORICA – Crnogorska policija u posljednje dvije godine podnijela je prijave protiv 33 osobe zbog sumnje da su počinile krivično djelo prevara. Zanimljivo je istaći da među počiniocima prednjače muškarci - od navedenog broja zabilježeno je svega šest žena, a ukupno su za dvije godine registrovana i četiri povratnika koja su ponovila krivično djelo. Kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije, ukupna šteta koju su prevarama izazvale ove 33 osobe iznosila je više od četvrt miliona eura, odnosno 264.991 euro.

Uprava policije za dvije godine podnijela 33 krivične prijave zbog prevara, registrovana četiri povratnika

Za dvije godine ukupna šteta četvrt miliona eura Lažni činovnici

DOKAZIVANJE

Da bi se dokazalo postojanje krivičnog djela prevara, kako objašnjava advokat Dušan M. Jovović, neophodno je utvrditi namjeru okrivljenog da ostvari protivpravnu imovinsku korist tako što je lažno prikazao neke podatke ili prikrio činjenice. U tom slučaju za prevaru se može izreći kazna zatvora do tri godine. - U drugom stavu ovog člana zakona, predviđeno je da ko djelo učini samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci – ističe Jovović. Ako je prevarom ostvarena imovinska korist ili je nanijeta šteta u iznosu koji prelazi 30.000 eura, počinilac može zaraditi kaznu od jedne do osam godina zatvora. Ukoliko je, pak, prevarom pribavljena imovinska korist ili je nanijeta šteta viša od trideset hiljada eura, zakonom je utvrđeno da se počiniocu može izreći kazna od dvije do deset godina. Prema Jovovićevim riječima, ukoliko se krivično djelo svede na sam pokušaj, kazne su blaže. - Građani su dužni da pažljivo i obazrivo postupaju u pogledu čuvanja svoje imovine i imovinskih interesa, a krivično pravna zaštita opravdana je samo u onim slučajevima u kojima se

Advokat Dušan M. Jovović

,,za pažnju prosječnog građanina“ ne bi mogla izbjeći šteta po imovinu. Značajno je da šteta na imovini mora zaista i da nastupi i da nije dovoljno samo njeno ugrožavanje – dodaje Jovović.

BEZ USLOVNE

Kaznena politika, kako objašnjava, ista je u regionu kao i kod nas. - U regionu su zaprijećene gotovo iste kazne za ovo krivično djelo kao i u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, dok je u nekim zemljama - kao na primjer u Srbiji - predviđena kao kazna kumulativno i novčana i zatvorska – ističe Jovović. U praksi, kako navodi, kada se radi o takvim krivičnim djelima prevare da njihova težina i protivpravnost iziskuju izricanje bezuslovne kazne zatvora, onda se ne može izreći uslovna osuda jer se ne bi ostvarila svrha krivične sankcije, a što je u našoj praksi najčešće i slučaj. - Takođe, u praksi se najčešće javljaju slučajevi da se falsifikovane isprave koriste kao sredst-

vo da se neko dovede u zabludu i na taj način se učini ovo krivično djelo – zaključuje Jovović.

KORIST ILI ŠTETA

Da cilj prevara nekada nije sticanje zarade, već da se drugome izazove šteta potvrđuju i zakonske nijanse u rasponu kazni i krivičnom tretmanu prevaranata. Prema riječima advokatice Gorice Vujisić, visina kazne za krivično djelo prevara zavisi od toga da li je djelom pribavljena samo protivpravna imovinska korist, ili je nekom nanijeta isključivo šteta. - U slučaju da počinilac nije pribavio imovinsku korist već je djelo učinio samo u namjeri da drugog ošteti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci – objašnjava ona. Neki od uobičajenih metoda kojima su pojedinci na prevaran način dolazili do velikih suma novca je ranijih godina bila prodaja jednog istog stana na ime više kupaca.

Policija je nedavno podnijela krivične prijave protiv Podgoričanina Dražena Mujovića (40), Novljanina Božidara Vukovića (49) i državljanina BiH Mladena Tadića (49) zbog sumnje da su počinili krivično djelo prevara u produženom trajanju na štetu ruskog državljanina nastanjenog u Herceg Novom. Krivičnom prijavom je obuhvaćen i Veselin Mujović (70) iz Podgorice za kojim se traga. Za njim je ranije raspisana i nacionalna potraga zbog izdržavanja zatvorske kazne zbog izvršenih krivičnih djela u prethodnom periodu . - U namjeri da pribave protivpravnu imovinsku korist, lažnim prikazivanjem činjenica i dovođenjem u zabludu oštećenog, tokom juna i jula 2019. godine, ova četiri lica su se, kako se sumnja, oštećenom licu predstavljali kao službenici državnih organa i od njega protivpravno prisvojili novac u iznosu od 17.100 eura – saopštili su ranije iz policije.

To je naročito bilo popularno prije desetak-petnaest godina kada su neki investitori na volšeban način uspijevali da cijele zgrade u Podgorici prodaju ,,duplo“. M. LAZAREVIĆ

Intervju

Neđelja, 26. jul 2020.

Miroljub Miro Orlandić, povjerenik Matice crnogorske za Makedoniju o iseljavanju Crnogoraca u Bugarsku

Crnogorski jezik i nakon pet generacija podgorica - Tokom XIX vijeka, mali broj ljudi napuštao je Crnu Goru iz političkih razloga. Najveći broj odlazio je u pravcu Carigrada, Srbije, Grčke, Bugarske, Rumunije i Amerike zbog teških uslova života u Crnoj Gori, malih površina plodne zemlje, često nerodnih godina te nepostojanja drugih izvora zarade - kaže za Pobjedu Miroljub Miro Orlandić, povjerenik Matice crnogorske za Sjevernu Makedoniju. Orlandić je jedan od osnivača Zajednice Crnogoraca u Sjevernoj Makedoniji, te prvi čovjek Istraživačkog centra Montenegrin iz Skoplja. Trenutno se bavi istraživanjem migracijskih kretanja Crnogoraca i njihovog doseljavanja u Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Bugarsku. Podršku za rad dobio je od Uprave za dijasporu, Matice crnogorske i Fakulteta za crnogorski jezik. - Još od XV stoljeća stanovnici Crne Gore, u kontinuitetu iz stoljeća u stoljeće, u sve većem broju, tražili su za sebe bolje uslove za opstanak na drugim prostorima. Rijetko ćemo naći ovakve primjere u svijetu da jedna država iz decenije u deceniju, sve intenzivnije gubi dio svog nacionalnog supstrata i da sve to preživi, opstane i sačuva svoj nacionalni i etnički identitet - ističe Orlandić. On kaže i da je veliki dio iseljenika, bez obzira na nove uslove života u novim sredinama, uspio da očuva crnogorski jezik, tradiciju i običaje i to bez komunikacije sa Crnom Gorom, čak i po pet generacija za redom. poBJEda: Kakva je bila društvena i politička klima u periodu kada su počela iseljavanja? orLaNdiĆ: Proces kontinuiranog iseljavanja Crnogoraca traje od kraja 15. i početka 16. stoljeća i vrlo je aktuelan i danas. Prilikom istraživanja iseljavanja u Bugarsku fokus je stavljen na period 19. do početka 20. stoljeća, i razloge iseljavanja. Stoljećima je Crna Gora vodila neprekidni rat sa Turskom i taj rat je onemogućavao da se država, sve do Berlinskog kongresa i međunarodnog priznanja nezavisnosti crnogorske države, bavi svojim ekonomskim i demokratskim razvojem. Čak i nakon ovog perioda, kada je formirana država, nije se mogao uspostaviti red. Trebalo je preći sa plemenskog na demokratsko uređenje, što je po automatizmu podrazumijevalo niz ozbiljnih reformi. Broj stanovnika se uvećavao, jer je u to vrijeme prosječna crnogorska porodica brojala šest članova i počela je transformacija tradicionalne,

S.vaSiljević

Još od XV stoljeća stanovnici Crne Gore, u kontinuitetu, u sve većem broju, tražili su za sebe bolje uslove za opstanak na drugim prostorima. Rijetko ćemo naći ovakve primjere u svijetu da jedna država iz decenije u deceniju, sve intenzivnije gubi dio svog nacionalnog supstrata i da sve to preživi, opstane i sačuva svoj nacionalni i etnički identitet

Miroljub Miro Orlandić

višečlane porodične zadruge, u savremenu porodicu. Ipak, ekonomski razlozi su bili daleko važniji i daleko brojniji i oni se samo nadovezuju na prethodno navedeno. Naime, osnovni razlozi viševjekovnog konstantnog iseljavanja su bili teški materijalni uslovi. Vrlo male površine plodne zemlje, česte nerodne godine, brz priraštaj stanovništva, nepostojanje drugih izvora zarade, predstavljaju osnovne uzroke neprekidnog iseljavanja. poBJEda: Gdje su Crnogorci odlazili? orLaNdiĆ: Samo pojedini iseljenici odlazili su iz Crne Gore zbog političkih razloga dok je najveći dio imao samo jedan motiv, a to je san o boljem životu, preživljavanje od svojega rada i stvaranje normalnih uslova za svoj i život svojih najbližih. Pravci iseljavanja crnogorskog stanovništva su, zavisno od perioda bili različiti, no najčešće se odlazilo u pravcu Carigrada i Srbije, u prvom periodu, a kasnije u Grčku, Bugarsku i Rumuniju. Nakon 1900. godine masovno, u valovima odlazilo se u Śevernu i Južnu Ameriku i to ne na pečalbu, već uglavnom ili većinom u jednom pravcu. Nakon Berlinskog kongresa, dio islamiziranog stanovništva zajedno sa Osmanlijama

počeo je da napušta teritoriju Bugarske, ostavljajući za sobom prazna naselja, kuće, alate i sve što nijesu mogli sa sobom ponijeti upućujući se u Tursku. Ovaj prostor postao je atraktivan za naseljavanje Crnogoraca, posebno nakon vijesti da svaki doseljenik koji prihvati bugarsko državljanstvo dobija trajno kuću i zemlju. Ova vijest se širila brzo i to putem pisama koje su već doseljeni upućivali svojima u Crnoj Gori. poBJEda: U kojem dijelu Crne Gore je bilo najteže živjeti, odnosno iz kojeg dijela je otišao najveći broj ljudi? orLaNdiĆ: Nije moguće izdvojiti samo jedan dio Crne Gore i reći da se iseljavanje događalo samo iz pojedinih područja. Ako izdvojimo 1885. godinu utvrdićemo da je legalno, sa pasošima, samo za prvih osam mjeseci u Bugarsku odselilo 224 Crnogorca, od kojih 158 sa svojim porodicama, koje su brojale 933 članova. Ovim podacima potrebno je dodati i one koji se spominju u diplomatskoj prepisci koja je vođena u to vrijeme. Tako je Austrijski konzul iz Skoplja, 1. juna 1885. godine javio da Piperi tuda prolaze, na putu za Bugarsku, da ih je do tada prošlo oko 500 ljudi.

Institucije da se zainteresuju poBJEda: postoji li veza potomaka crnogorskih iseljenika sa domovinom? orLaNdiĆ: Ne postoje podaci o potomcima naših iseljenika u Bugarskoj, a kamoli da isti imaju bilo kakve veze sa matičnom državom njihovih predaka. Prilikom prethodnog istraživanja u jednoj mjesnoj kancelariji u mjestu Vladaja u blizini Sofije, od administrativne radnice saznali smo da je neka porodica iz Crne Gore prije godinu dana došla kod nje i tražila adresu svojih rođaka za koje su znali da tu žive. Dakle, za razliku od zvaničnih institucija Crne Gore, moguće je da postoje lični kontakti za koje još ne znamo.

To je samo jedan primjer iz bogate diplomatske prepiske, koji ukazuje da bi podacima iz pasoških knjiga trebalo dodati i podatke iz diplomatskih arhiva. Naravno da tu nije kraj, jer je sigurno da su grupe i pojedinci odlazili bez pasoša i da recimo o Vasojevicima nema nikakvih podataka u pasoškim knjigama. Moramo imati u vidu da se pasoške knjige vode od 1853. godine i da je samo dio sačuvan, jer nedostaju knjige od 1861. godine do 1865. godine i od 1893-1903. godine. Ili, ako uporedimo podatke o broju vojnika i to recimo na dan 1.05.1912. godine u Crnoj Gori je bilo 41.805 vojnika a u inostranstvu 11.354 (u Americi 9.306, u Evropi 1.839 i drugim zemljama 209). Naravno, to su podaci o broju vojnika koji su sa dozvolom napustili zemlju dok je broj onih koji su bez takve dozvole otišli nepoznat. Iseljavanje je bilo masovno i broj iseljenika je prelazio 10 odsto od ukupnog broja stanovništva. poBJEda: Kako su reagovale tadašnje vlasti na tako masovan odlazak stanovništva? orLaNdiĆ: Ni u to vrijeme nije postojala jasna predstava o tome kako da se na duži period država odnosi prema procesu iseljavanja svojega stanovništva posebno ako se zna da je više od 10 odsto radno sposobnog stanovništva, uglavnom ,,glava porodica“, napuštalo zemlju. Sa jedne strane imamo sjajne finansijske efekte jer je najveći dio povratnika sa sobom donosio svoje zarade i trošio ih u Crnoj Gori čime se punio državni budžet. Međutim, kada bi vlasti utvrdile da postoji država u koju naglo odlazi veći broj iseljenika sa svojim porodicama reagovano je uglavnom stihijski. Konkretne mjere koje je

preuzeo knjaz Nikola u slučaju sve brojnijih odlazaka Crnogoraca u Bugarsku bila je zabrana izdavanja pasoša i konkretna naredba kapetanima da se ne izdaju biljeti za putovanja. Početkom aprila 1885. godine knjaz je naredio da se, pored članova porodica koje su se odlučile za preseljenje, popiše sva njihova nepokretna i pokretna imovina i sve što im može preko duga ostati, inače se nikome nije mogao izdati pasoš. Ova je naredba upućena organima vlasti u Kolašinu, Grahovu, Virpazaru i Rijeci Crnojevića. p o B J E da : K o l i k o s e Crnogoraca ukupno preselilo u Bugarsku? U kakvim su uslovima živjeli i radili? orLaNdiĆ: Kada govorimo o tačnom broju iseljenika iz Crne Gore u Bugarsku egzaktan podatak nećemo nikada utvrditi, ali je sigurno da je taj broj veći od nekoliko hiljada. Ako slijedimo period od 1896. do 1902. godine koji je karakterističan za doseljavanje Crnogoraca u Bugarsku, riječ je o vremenu kada su počeli veliki radovi na izgradnji pruga, puteva, kao i luke u Burgasu, tako da je dio crnogorskih radnika došao iz Carigrada i počeo sa svojim angažovanjem u Bugarskoj. Radili su uglavnom u grupama od po 10 radnika, u surovim uslovima i bez ikakve zaštite. Nije moguće izdvojiti samo jedan dio Bugarske u kojem su radili Crnogorci ili izdvojiti samo jednu vrstu posla. Naprotiv, radili su u svim djelovima teritorije i bavili se različitim poslovima. U okolini Sofije radili su u selima Vladaja i Kulinovo, u Sozopolu, u Ljutom Brodu kod Vraca, Muslijevu blizu Nikopolja, na Šipki, u Preslavu, u fabrici u Ruseu, u rudnicima u Perniku i u Trunskom, zatim u selima Mrtvica kod Plevena i Hanovu u Srezu Jamboljskom. Posebno treba istaći više sela u okolini grada Šumena, u području Ludogorije, za koje postoji informacija o kompletnom naseljavanju od strane Crnogoraca. Kada govorimo o infrastrukturnim radovima na izgradnji pruga, puteva i luka, treba posebno istaći izgradnju luke u Burgasu. Radilo se na više putnih pravaca i na śeči šuma, no očigledno je da je najviše Crnogoraca radilo na izgradnji pruga i to na pravcu Sofija-Pleven i Trnovo-Trjavna-Boruštica. Radili su na željezničkoj stanici Svoge i to na dionicama pruge kojima su rukovodili preduzimači Penardi i Perlati. Ako analiziramo kakvim poslovima su radili naši iseljenici može se reći da je veliki dio njih radio na velikim infra-

Istraživanja će biti još poBJEda: Što raditi kako bi se veze crnogoraca u Bugarskoj i crne gore produbile? orLaNdiĆ: Jedini put koji treba proći je onaj koji podrazumijeva korišćenje naučne metodologije u pristupu svakom projektu pa i ovome. Dakle, neophodno je dovršiti otpočeti proces istraživanja zatim napraviti analizu dobijenih rezultata i na kraju na osnovu njih donijeti zaključke i osmisliti naredne aktivnosti. Može se slobodno reći da nam ovaj prvi dio istraživanja daje za pravo da potvrdimo postojanje crnogorske etničke manjine u Bugarskoj, u periodu dužem od 100 godina kao i da je dio građana Bugarske na zvaničnim popisima potvrdio da im je maternji jezik crnogorski. S druge strane, u relevantnim državnim institucijama poput Državnog statističkog zavoda i Demografskog instituta Bugarske Akademije nauka, čuvaju se originalna dokumenta kojima se dokazuje da je dio iseljenika iz Crne Gore u Bugarsku sačuvao svoj etnički i jezički identitet do današnjih dana. Istraživački centar Montenegrin i povjereništvo matice crnogorske u RŚ Makedoniji planiraju da produže istraživanja o Crnogorcima u Bugarskoj kako bi obezbijedili nova originalna dokumenta i pronašli žive potomke crnogorskih doseljenika u Bugarskoj.

strukturnim projektima, a da je dio radio u rudnicima, što samo po sebi govori o tome da su imali izuzetno teške uslove rada. Ako ovome dodamo da Crna Gora u to vrijeme nije imala svoje diplomatsko predstavništvo u Bugarskoj naši radnici nijesu imali nikakvu pravnu ili drugu zaštitu. poBJEda: Znamo li danas koliko ima Crnogoraca u Bugarskoj? orLaNdiĆ: Iskreno se nadam da ću u nekom narednom period odgovoriti na vaše pitanje jer očekujem konkretnu podršku koja bi omogućila timu istraživačkog centra Montenegrin da istraži određene dijelove Bugarske, za koje imamo prvobitne informacije o postojanju živih potomaka naših iseljenika. Mi smo Bugarsku već podijelili na tri, za nas interesantna dijela i to na okrug Sofijski, Veliko Trnovski i Šumenski na čijim područjima očekujemo da utvrdimo konkretne građane Bugarske koji su potomci naših iseljenika. Već smo uspostavili kontakte sa pojedincima i očekujem vrlo brzo intervju sa praunukom Petra Orahovca, prvog predsjednika Bugarskog parlamenta kada je 1905 godine isti konstituisan. Takođe sam na tragu porodici Brajović iz grada Ćustendila i jednoj porodici iz Veljeg Trnova. Dakle, ovo je samo najava i ukoliko dobijemo konkretnu podršku Uprave za dijasporu, u nekom narednom periodu ćemo moći da razgovaramo sa Tanja Pavićević faktima.

Reportaža

Neđelja, 26. jul 2020.

Turistički izvještaj sa Žabljaka - brojke ne idu u prilog ugostiteljima

Čamci miruju na Crnom jezeru

Lani su se mogle vidjeti pretežno inostrane registarske oznake i mnogo veća gužva

Deset puta manje gostiju ŽABLJAK – Godinama su Žabljačani prepoznati po ljetnjoj turističkoj sezoni (epicentar zimske sezone se nezvanično, ali jasno, preselio u Kolašin i na Bjelasicu), a ovog jula, iako je vrijeme išlo naruku, u poddurmitorskom kraju se broje turisti. Zvanični podaci potvrđuju da je na Žabljaku 85 odsto turista manje nego minule godine u isto vrijeme. Posljednjih nekoliko sezona zabilježen je rast, iz godine u godinu sve je više bilo stranaca na obroncima Durmitora, ali virus je učinio svoje. Direktorica TO Žabljak Vanja Krgović-Šarović to objašnjava ovako: - Moglo bi se reći da u predsezoni nijesmo imali turista, ali od juna već bilježimo posjete. U privatnom smještaju imamo oko 300 registrovanih turista, što je za oko 90 odsto manje nego lani. U posljednjih pet dana se malo promijenila situacija, ali su to najčešće domaći gosti iz južnog i centralnog dijela Crne Gore. Kovid-19 je potpuno promijenio situaciju, jer kod nas su, godinama pretežno inostrani

Novonastalom situacijom i virusom pogođeni su svi turistički radnici na Žabljaku, za njima je loša zimska sezona, a mnogi su investirali u sopstvene kapacitete uoči ljetnje sezone – objašnjava direktorica TO Žabljak Vanja Krgović-Šarović

Izgradnja hotela ,,durmItor“ ohrabruje I najavljuje razvoj turIzma: Žabljak

turisti. Sad su nam gosti iz Crne Gore većinom i taj trend očekujemo do sredine avgusta, do kraja godišnjih odmora. Među strancima su najbrojniji Mađari, Slovaci, Hrvati, Česi, Poljaci... Mi se ne možemo izuzeti od ostalih u našoj državi, a to znači da ćemo do kraja sezone zavisiti

Na Žabljaku se bez obzira na korona virus realizuju milionske investicije. Već je završena rekonstrukcija brojnih saobraćajnica, trotoara, vodovoda, ali započeti su godinama najavljivani radovi. Napokon, počeli su radovi na izgradnji parking-garaže sa 130 mjesta, a to finansira lokalna uprava i to sa po 400.000 godišnje. - To je značajan projekat za Žabljak kao tursitičko mjesto, bez obzira što ove ljetnje sezone dijelimo sudbinu ostatka Crne Gore. Na najvažnijim projektima se radi planiranom dinamikom, poodmakao je investitor i s radovima na izgradnji hotela „Durmitor“, a to je objekat koji će i ubuduće biti simbol Žabljaka. Uz to, u trotoare, potporne zidove, vodovod i kanalizaciju u centru grada uložili smo do sada mnogo, a u planu imamo brojne investicije, kao što je adaptacija školskih zgrada u seoskom podučju. Neke od tih projekata već smo zavr-

od širenja virusa, otvorenosti granica, uslova pod kojima se ulazi u Crnu Goru. Predivđanja su naša, kad su u pitanju naredni mjeseci da bi mogli očekivati veću posjetu iz Izraela i Rusije, ali to ponovo zavisi od situacije vezane za virus, bez obzira što su ti letovi najavljeni, kazala je Vanja

Krgović-Šarović. Na Žabljaku je oko hiljadu kreveta u kolektivnom smještaju (desetak hotela) i duplo više u privatnom. - Hoteli rade zavisno od situacije. Većina hotelijera je vrata otvorila početkom juna, povremeno su se zatvarali i otvarali, zavisno od situaci-

Korona ne zaustavlja građevinare šili, ali imamo ambiciozne planove i nijedno selo žabljačke opštine neće biti zapostavljeno. Putevi prema

Virku, Pošćenskom kraju, Maloj Crnoj Gori... dobiće novo ruho, kaže predsjednik Opštine Žabljak Veselin

Veselin Vukićević, predsjednik Opštine Žabljak

je, a od jula su u kontinuitetu otvoreni, ali mi svakodnevno od njih dobijamo izvještaje koji potvrđuju da u prosjeku imaju 20-25 turista dnevno. U privatnom smještaju imamo po stotinu do duplo više turista na dnevnom nivou, ali to su sve domaći gosti ili bar pretežno, riječi su Krgovic-

Vukićević, dodajući da imaju odličnu saradnju i sa državnim institucijama, a posebno sa Upravom javnih radova. - U toku je rekonstrukcija Ulice vojvode Mišića, koja je parlelna sa ulicom koja vodi ka Crnom jezeru, radi se i nova ulica iza nove benzinske pumpe i „Aroma“ centra, zatim kanalizacija u Kovačkoj dolini... Upravo treba da asfaltiramo put ka Tepcima u dužini od nekoliko kilometra, jer to je, takođe, važan projekat za žabljački turizam, a vrijedan je 240. 000 eura. Za neke od ovih objekata lani su završeni projekti, za neke eksproprijcija, ima ih i koji su započeti... ali važno je da se radi i na vodovodu u Dobrom Nuglu, da će Vojska Crne Gore biti angažovana i ove godine na Žabljaku, tako da dolazak inženjerske službe očekujemo uskoro, a oni će biti angažovani na rekonstrukciji i nasipanju lokalnih puteva, riječi su Vukićevića.

Šarović. - Novonastalom situacijom i virusom svi su turistički radnici na Žabljaku pogođeni, za nijima je loša zimska sezona, a mnogi su investirali u sopstvene kapacitete uoči ljetnje sezone. Svi su se po bukingu nadali dobroj sezoni, već od aprila, ali virus je učinio svoje. Ono što mi znamo je činjenica da su tri žabljačka hotela ušla u saradnju sa Fondom PIO, da su snizili cijene, omogućil ljetovanje penzionerima na rate... Na Žabljaku su svi hotelijeri snizili cijene kada je riječ o polupansionu, ali cijene ugostiteljskih usluga u restoranima i lokalima su manje-više ostale nepromijenjene, riječi su direktorice TO Žabljak. Na Savinom kuku su drastično niže cijene, kao i za ulazak u NP Durmitor. - Za 13,5 eura ove sezone možete kupiti ulaznicu za sve nacionalne parkove i to sezonsku, bez ograničenja ulazaka, a na Savinom kuku sve je jeftinije 40 odsto u odnosu na minulu sezonu, a usluge uspinjače iz ljeta u ljeto koristi sve više turista - kazala je Krgović Šarović Ratko PEROŠEVIĆ

U toku je respropijacija vrijedna 335.000 eura za put ka skijalištu Savin kuk, a već je Uprava javnih radova izabrala i izvođača radova na tom pravcu i oni će koštati 1,7 miliona eura. Kako saznajemo, do skijališta će biti izgrađena moderna saobraćajnica, sa pješačkim stazama, rasvjetom... Dakle, na Žabljaku, koliko god da virus kovid-19 harao, žive optimistički, vjeruju da će i ovo proći. Zvaničnici se trude da realizuju ambiciozno zamišljene planove i gradi se kao da nema pandemije. Mnogi bi rekli, samo turisti fale, ali turista će biti, mnogo više i platežno moćnijih, tek kad se Žabljak ojača infrastrukturno, ugostiteljskom kulturom, brojem kreveta i kad ne bude zavisio od vremenskih prilika, jer on je jednako primamljiv i ljeti i zimi. Tu je sve Bogom dano, samo je do onih koji koriste ili iskorišćavaju.

Svijet

Neđelja, 26. jul 2020.

Pandemija korona virusa dostiže vrhunac u cijelom svijetu

Sjedinjene Države ostaju na vrhu liste inficiranih. Ove sedmice su imale više od četiri miliona slučajeva i zabilježile više od 1000 smrtnih slučajeva, četiri dana zaredom

Zdravstveni resursi na ispitu širom svijeta

Svakog dana novi rekord u broju oboljelih

ROJTERS - Gotovo 40 zemalja potvrdilo je rekordni dnevni porast infekcija korona virusom tokom prošle sedmice, što je duplo više nego što je bilo prethodnih sedmica, objavio je Rojters koji navodi da se time pokazuje da pandemija dostiže vrhunac u svim djelovima svijeta.

Procenat slučajeva povećava se ne samo u zemljama poput Sjedinjenih Država, Brazila i Indije, koje su dominirale brojkama, već i u Australiji, Japanu, Hong Kongu, Boliviji, Sudanu, Etiopiji, Bugarskoj, Belgiji, Uzbekistanu i Izraelu. Mnoge zemlje, posebno one u kojima su vlasti ranije ublažile mjere, doživljavaju drugi vrhunac. - Nećemo se vratiti na „staro normalno“. Pandemija je već promijenila način života - rekao je ove sedmice generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebresijus. - Tražimo od svih da razmišljaju o tome gdje idu, što rade i sa kim se srijeću, odnose kao prema odlukama života i smrti - rekao je on. Podaci Rojtersa, prikupljeni iz

Direktor SZO Tedros Gebresijus: Tražimo od svih da razmišljaju o tome gdje idu, što rade i sa kim se srijeću, odnose kao prema odlukama života i smrti

Tedros Gebresijus

službenih izvještaja, pokazuju stalni porast broja zemalja koje prijavljuju rekord dnevnog porasta virusa koji uzrokuje kovid-19 u posljednjih mjesec. Najmanje sedam zemalja zabilježilo je takav porast prije sedmice, a u najmanje 13 zemalja prije dvije, u najmanje 20 zemalja prošle i 37 zemalja ove sedmice bilježi rekord. Stvarni brojevi slučajeva infekcije i smrti su sigurno mno-

Najava direktora američkog Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti

Vakcina „široko dostupna“ kad zađemo u 2021.

VAŠINGTON - Vakcina protiv kovida-19 vjerovatno neće biti „široko dostupna“ ljudima u SAD sve dok ne zađemo „nekoliko mjeseci“ u sljedeću godinu, rekao je Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti. - Mislim da ćemo, nekoliko mjeseci nakon što uđemo u 2021. godinu, imati vakcinu koja bi bila široko dostupna ljudima u Sjedinjenim Državama - rekao je Fauči za Vašington post. Prema njegovim riječima, ključna riječ je „široko dostupna“. - Vjerovatno je da ćemo početkom sljedeće godine imati na raspolaganju desetine miliona doza - naveo je on. Takve najave bazira na procjenama farmaceuta. - Kompanije koje su uključene u izradu ovih vakcina, sa kojima su mnoge savezne vlade u tijesnoj saradnji, obećale su da će, kad uđemo u 2021. godinu, biti na stotine miliona doza. A onda možda nekad nakon toga milijarde doza - zaključio je Fauči, prenosi CNN.

go veći nego što se bilježi, posebno u zemljama koje imaju lošiji zdravstvni sistem, kažu zdravstveni radnici. Za ovo istraživanje, podaci Rojtersa bili su ograničeni na zemlje koje pružaju redovnu statistiku na dnevnom nivou. Porast zabilježenih infekcija obično prethodi porastu broja preminulih, nekoliko nedjelja prije. SAD ostaju na vrhu liste inficiranih. Ove sedmice imale su više od četiri miliona slučajeva i zabilježile više od 1000 smrtnih slučajeva - četiri dana zaredom. Brazil i Indija, za koje epidemiolozi kažu da će u narednim mjesecima dosgnuti vrhunac, takođe su premašili milion slučajeva.

DUGI TALAS

Podaci otkrivaju sve veći broj slučajeva ponovog porasta u svim djelovima svijeta.

U Australiji vlast je sprovela šest sedmica djelimičnog zatvaranja i maske su bile obavezne za stanovnike drugog najvećeg grada u zemlji, Melbourna, nakon proglašene epidemije. Australija i Japan, koji su takođe objavili svakodnevni rast ove sedmice, upozorili su javnost na porast infekcija među mladima, od kojih su mnogi proslavili kraj zatvaranja u kafićima i na zabavama. U Meksiku, koji je i ove sedmice objavio dnevni rekord i ima četvrti najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu, zvaničnici su upozorili da je trend pada koji je počeo sredinom juna otprilike u vrijeme kada je grad počeo da ublažava mjere socijalne distance – mogao da se preokrene. Na osnovu stope primljenih u bolnicu tokom prošle sedmmice, broj hospitalizovanih bi do oktobra mogao da premaši broj registrovanih u junu, rekla je gradonačelnica Meksiko sitija Klaudija Šejnbaum. - Važno je prepoznati da bi, ako ne promijenimo trend, moglo doći do eksponencijalnog rasta - rekla je ona. U Evropi, gdje je sezona ljetnjih odmora u punom jeku, novi dnevni rekord u Španiji vjerovatno će odvratiti turiste od posjete jednom od najpopularnijih destinacija tog kontinenta. U Africi je Kenija zabilježila rekordno visok broj slučajeva manje od dvije nedjelje nakon ponovnog dopuštanja aktivnosti, uključujući domaće putničke letove. Predsjednik Uhuru Kenjata, koji je najavio da će se međunarodni letovi nastaviti 1. avgusta, sazvao je službenike na hitan sastanak u ponedjeljak na kojem bi se raspravljalo o porastu slučajeva. Na Bliskom Istoku, Oman je uveo nova ograničenja koja su počeka juče, to je dvonedjeljno zatvaranje, tokom kojeg će se desiti i islamski praznik, jer je prijavljen rekordan broj slučajeva inficiranih.

Ne jenjavaju reakcije nakon pretvaranja Aja Sofije u bogomolju

Vjernici ispred Ali Sofije

Grci pale turske zastave, Ankara protestuje ANKARA/ATINA - Tursko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je izjave grčkih zvaničnika i paljenje turskih zastava na protestima u Grčkoj povodom konverzije Aja Sofije u islamsku bogomolju i prve molitve muslimanskih vernika održane u toj svetinji u posljednjih devet decenija. - Grčka je ponovo pokazala neprijateljstvo prema islamu i Turskoj uz izgovor u otvaranju džamije Aja Sofija za vjernike muslimanske vjere - ocijenio je predstavnik turskog ministarstva inostranih poslova Hami Aksoj.

TUGOVANJE

Širom Grčke juče su zvonila crkvena zvona da bi se izrazilo tugovanje, dok je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan prisustvovao molitvi u Aja Sofiji. Govoreći juče povodom 46. godišnjice obnove demokratije u Grčkoj, premijer Kirijakos Micotakis nazvao je pretvaranje Aja Sofije u džamiju „uvredom za civilizaciju 21. vijeka“. Tursko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je najoštrije osudilo neprijateljske izjave grčke vlade i članova parlamenta i paljenje turske zastave u Solunu. Aja Sofija je otvorena za molitvu kao džamija u skladu s voljom turskog naroda i pripadala je Turskoj kao i sva kulturna dobra u zemlji, dodaje tursko ministarstvo. Ovo je jedan od nesporazuma i sukoba koji već decenijama potresaju grčko-turske odnose.

APEL SAD

Sjedinjene Američke Države pozvale su Tursku da sačuva Aja Sofiju i ponovile da su ra-

Tramp potpisao uredbe o smanjenju cijene ljekova VAŠINGTON - Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je četiri uredbe o smanjenju cijene ljekova na recept, prenio je Glas Amerike. Jedna od uredbi dozvoljava legalni uvoz jeftinijih ljekova

Kanade i nekih drugih zemalja, dok se drugom zahtijeva da popust koji proizvođači ljekova daju distributerima, od sada dobijaju i pacijenti. Treća uredba odnosi se na smanjenje cijene insulina, a

četvrta - koja možda neće ni biti primijenjena ako ne uspiju razgovori sa farmaceutskim kućama - traži da cijene ljekova u programu zdravstvenog osiguranja Mediker budu iste kao u drugim zemljama, navo-

Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na Uneskovu listu svjetske kulturne baštine zočarane odlukom turske vlade da promijeni njen status iz muzeja u džamiju. - SAD poziva vladu Turske da sačuva nasljeđe ove izuzetne građevine i njenu nenadmašnu sposobnost, tako rijetku u savremenom svijetu, da služi čovječanstvu kao prijeko potreban most između ljudi različitih vjera, tradicija i kultura - navodi se u saopštenju Stejt departmanta za grčki portal Helas džurnal, prenosi Tanjug. Turska vlada, kako se konstatuje, obavezala se da će očuvati i istorijsku vjersku ikonografiju Aja Sofije i osigurati slobodan pristup svim posjetiocima, prenosi ANA. Aja Sofija kao pravoslavna crkva služila je 916 godina, do osvajanja Istanbula, dok je status džamije imala od 1453. do 1934. godine, kada je dobila status muzeja. Turski sud je 10. jula ove godine poništio tu odluku i Aji Sofiji je vraćen status džamije gdje je juče održana prva molitva poslije 86 godina. Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na Uneskovu listu svjetske kulturne baštine. di Glas Amerike. Predsjednik SAD je rekao da su predstavnici farmaceutskih kuća tražili sastanak u Bijeloj kući. -Vidjećemo kako će to ići, mi smo spremni da krenemo s tim - rekla je direktorka programa Mediker Sima Verma. Američko udruženje farmaceutskih proizvođača i istraživača saopštilo je da su Trampove uredbe ,,bezobzirno skretanje pažnje koje oslabljuje odgovor na panedmiju“ korona virusa.

Letilica udarila u zgradu u Njemačkoj

Tri osobe poginule u udesu aviona BERLIN - Tri osobe su poginule u avionskoj nesreći u Njemačkoj kada je mali avion udario u stambenu zgradu u njemačkom gradu Veselu. U nesreći je lakše povrijeđeno

jedno dijete, prenio je Tanjug. Očevici su rekli da se avion, prije udarca u zgradu, sudario sa balonom za letjenje. Nakon udarca u zgradu, vazduhoplov se zapalio, a na mje-

stu nesreće nalaze se i vatrogasci i policija, prenosi Skaj njuz. U pitanju je manji avion u kojem mogu da lete najviše dvije osobe, a iz policije su rekli da

zasad nije jasno koliko se osoba nalazilo u avionu, kao i da identitet poginulih osoba nije poznat. Dijete koje je povrijeđeno pretrpjelo je samo lakše povrede.

Kultura

Neđelja, 26. jul 2020.

INTERVJU: Enes Halilović, pisac i urednik časopisa „Sent“

Čovjek se vraća stihu

Represija umjetnosti je dokaz njenog značaja, a ignorisanje umjetnosti je dokaz postojanja društva koje je prepušteno samo tržištu, a svaka berza, prije ili kasnije, doživi krah

PODGORICA - Pjesnik, prozni pisac, izdavač i urednik Enes Halilović iznenadio je fanove i kritičare novom knjigom poezije „Bangladeš/ Manifest kvantumizma“. Ova zbirka poezije, ep, iščitava se kao pokušaj spoznaje svijeta preko slojevitih značenja, poezije, jezika, nauke, metafizike i estetike. Halilović je u novoj knjizi majstor fragmenta, pjesnik malih/ velikih stvari i poruka o čovjeku koji traga za smislom postojanja u svom malom, ličnom svijetu, upoređujući ga neprekidno sa velikim pitanjima i tajnama Univerzuma. Halilović je objavio desetak zbirki poezije, tri knjige priča, dvije drame i dva romana. Poezija i proza ovog autora objavljeni su u zasebnim knjigama i časopisima na desetak svjetskih jezika. Osnivač je i urednik časopisa „Sent“ koji izlazi u Novom Pazaru. POBJEDA: Novu poetsku zbirku naslovili ste neobičnom sintagmom: Bangladeš/Manifest kvantumizma. Možete li reći nešto više o porukama i značenjima ovog naslova? HALILOVIĆ: Bangladeš! To je država nastala iz jezika. Snagu jezika vidimo u groznici. Tad jezik, koji je nalik na silu potiska, oslobađa riječi koje su u čovjeku bile zarobljene. Naziv neke stvari i sama ta stvar su kao dva zamajca na jednoj osi. Već 43 godine živim na svijetu i vidim da je sazdan iz mnogih čestica. Ovaj svijet je nesaznatljiv, ali ponekad jedno otkriva drugo. Arhimedov zakon važi za sve fluide, a otkriven je kod tečnosti. Svaki kvant može biti na mjestu bilo kog drugog kvanta; i posljednji kvant može biti prvi kvant; to je dokaz cjeline. Kvantumistička pjesma je potraga za kvantovima. Smisao može obitavati na dva mjesta istovremeno, ali nikad između, nikad na pola puta. Svaka čestica je ključna čestica. Kvantumizam ne dolazi, on je već tu. Kvantumizam je osjećaj kvantnosti izliven u poeziju. Manifest je i konstatacija postojećeg pjesništva, ali ne cjelokupnog pesništva. Ne treba pisac cijelog života da piše jednu knjigu. Svaka knjiga je nova adresa. Pjesnik je u svim vremenima želio da obuhvati pjevanjem sve nad čim je okapavao. Sva znanja bila su jedno

POLOŽAJ PISCA NA BALKANU JE DVOSTRUK: Enes Halilović

znanje – nekad. Ali i danas je tako. Iako su se znanja razgranala, sva znanja su jedno. I kvantna fizika i lingvistika, filozofija i agronomija – sve se može naći u jednom vrtu. POBJEDA: „Manifest kvantumizna“ ima, dakle, za polazište filozofiju i nauku, s jednom vašom pjesničkom nadogradnjom. Što su u osnovi značenja „Manifesta kvantumizma“ u kontekstu poezije? HALILOVIĆ: Ne znam da li će čitalac doživjeti „Manifest kvantumizma“ kao filozofski, naučni ili pjesnički tekst. Mislim da će ga doživjeti svako po sebi, različito. Ni ja sam ne znam kakav je to tekst. Njegove veze sa svakodnevicom vidljive su možda u ponašanju čovjeka koji je sad, možda više nego ikad, parcelisao svoja interesovanja i izvore saznanja. Čovjek sluša radio, gleda televiziju, prelistava novine, maže prstom ekran telefona i tamo nalazi svakakve informacije, sluša nekoga ko na ulici reklamira slatku lubenicu ili izdržljivu cipelu. Jedinka u mnoštvu. Čestica među česticama. POBJEDA: Kad su u pitanju pjesnička značenja i traženje odgovora na velike egzistencijalne teme, fragment je u središtu vašega poetskog eksperimenta. Pokušavate li odgonetnuti tajne postanja i makro svijeta preko detalja i fragmenata? HALILOVIĆ: Moje traganje kroz fragmente je dokaz validan izvan prethodnih pokušaja. Sokrat je znao za smrt, ali nije znao za ekspoloziv. Umnožavanje pojmova dovodi do umnožavanja značenja i do proširenja asocijativnog polja. Ja vidim fragmente ovog svijeta na osnovu kojih slutim cjelinu. Ja tragam po sebi. Sadašnjost nije puko ogledalo prošlosti nego oštrica kojom čovjek donosi najdublje odluke: Ko sam i kuda idem? POBJEDA: Novi broj časopisa „Sent“ posvećen je u cjelini teorijskim tekstovima, poeziji i prozi spisateljica sa ex-yu prostora, a objavljujete i veliki broj mladih autora. Čini se da neprestano tragate

za novim formama i stilovima? HALILOVIĆ: Što se tiče „Senta“, kao urednik pribjegavam nekim poznatim trikovima kojima želim da učinim časopis zanimljivim. Teško je često objavljivati papirni časopis i zadržati taj svježi dah periodike. „Sent“ izlazi u četiri broja godišnje, ali posljednjih godina objavljujemo tematske brojeve i na taj način se trudimo da damo veću težinu časopisu. Bilo je tematskih brojeva o dodirnim tačkama, o ocu kao temi u literaturi, o Borislavu Radoviću, Ismetu Rebronji, Živoradu Nedeljkoviću, Mihajlu Mihajlovu. Posljedni dvobroj posvećen je vezi između feminilnog i faunalnog. Imamo 83 autorice koje pišu o životinjama, insektima ili ih kao simbole stavljaju u svoj tekst. Karakterističan je taj odnos žena prema živom svijetu. Žena, kroz istoriju, nije mnogo išla u lov; bila je kroz kuću vezana za tzv. domaće životinje. Imao sam utisak da je odnos žene prema životinjama karakterističan kroz istoriju, te sam želio da to pokažem kroz

Riječ je moj zavičaj POBJEDA: Vaša poezija ima refleksije istočnjačke tradicije, ali i prožetost sandžačkim lirizmom Sijarića, itd. Koliko su Vam u poeziji i razmišljanju važni ti uticaji zavičajnog podneblja, čitalačkog iskustva i porijekla? HALILOVIĆ: Svaka poezija je poezija tla. Imam u „Bangladešu“ jednu slomljenu georgiku, u Vergilijevom duhu. To su moji savjeti o zemljoradnji, jer smatram da čovjek mora ostati vjeran zemlji. Tu, na njivi i livadi, tu se čuva svaki jezik i svaki narod, tu počiva ekonomija. Tamo gdje je dobar sir, dobar je i med, jer pčela učestvuje u oprašivanju biljaka. Ali, moja poezija nije lokalna! Ne! Geografski gledano, moj zavičaj je čitav svijet. Filozofski gledano, moj zavičaj je riječ koju izgovaram.

tekstove savremenih književnica. POBJEDA: Današnji život je većinom determinisan /ne/ poetičkim elementima stvarnosti sa velikim uticajem, potrošačke kulture i politike. Ima li poezija izgleda za opstanak i da li je jedini način „montiranje mašine u jeziku“ za otpor destrukciji vrijednosti, kako kaže Žil Delez? HALILOVIĆ: Pjesnik, ako je

zaista pjesnik, tvrdoglav je i ide dalje kao da nije sve usmjereno protiv poezije. Balast svakodnevice daje nam iluziju kako je poezija nepotrebna, jer se čini da ne rješava pitanje parkinga ili vodosnabdijevanja, ali snaga poezije jeste upravo to što preživljava fragmentarno. Neki stih zaživi u čovjeku i često ga vodi ka odlukama. Stih je često obrazac za pojedinca i kolektivitet. Čovjek se vraća stihu. Nedavno sam čitao jednu strašnu čitulju u novinama. Zašto se tužni čovjek obratio u stihovima? Kakvo je to povjerenje, u značenje i ritam? Meni su tri čovjeka tražila spomen u knjizi. Dva roditelja čiji sinovi više nisu među nama i jedan inspektor za krvne delikte koji je vidio 600 leševa i obolio od nekih srčanih tegoba... On mi reče: „Zamisli groblje od šest stotina grobova, to je veliko groblje.“ I tražio mi je da ga u knjizi spomenem. Bar jednom u životu čovjek ugleda književnost kao magiju, a čovjek je predmet te magije. POBJEDA: Kakav je danas uticaj književnosti i poezije? Koliko je ostvarljiva ona tradicionalna teza da poezija zaista može mijenjati svijet i/ili ga učiniti boljim? HALILOVIĆ: Pisci mogu učiniti boljim onaj svijet u ljudima koji traže ljepotu. Ako pjesnici ne učine cijeli svijet boljim, nemoj da ga učine gorim, jer bilo je mnogo pjesnika koji su pustili krv po licu ovog svijeta. POBJEDA: Ako uporedite položaj pisca u našem, ex-yu

regionu i položaj pisca u svijetu danas, kakvi su ti odnosi i što društvo danas očekuje od savremenog pisca? HALILOVIĆ: Nama se, danas, čini da je pisac uvijek bio nosilac baklje koja osvjetljava predjele u noći. Svi pisci tumaraju po državama i traže idealnu državu koja bi piscu omogućila da piše bez obaveze prema bilo čemu. Ipak, pisac mora rasplamsati takav slobodarski duh da bi i u idealnoj državi tražio prostor za kritiku ili satiru. Mnogi veliki pisci prošlosti imali su grandiozne uloge u svojim državama i jezicima – uzmimo npr. Tolstoja, Dostojevskog ili Gorkog – plakala je Rusija za tim piscima iako nije uvijek dijelila sve njihove stavove. Pokušajte zamisliti Dostojevskog kao vladara Rusije! Možda bi bio upamćen kao prosječan ili slab vladar. On je napipavao društvo iz ugla pisca i u tome je njegova snaga, a da li bi kao car mogao ukinuti kamatu i pokažnjavati sve zelenaše? Pitanje je! Kad ste me upitali koliko društvo očekuje od savremenog pisca, pade mi na um da savremeni pisac uglavnom očekuje od društva. Države su danas veliki donatori kulture kad je vrlo malo mecena koji pomažu umjetnike. Umjetnik se suočava sa pitanjem – da li živim u društvu koje od umjetnika i od umjetnosti ne očekuje baš ništa? Možda bi piščev život u takvom društvu bio besmislen, možda i teži nego u društvu koje satire umjetnika, jer se plaši umjetnosti i njenih istina. Represija umjetnosti je dokaz njenog značaja, a ignorisanje umjetnosti je dokaz postojanja društva koje je prepušteno samo tržištu, a svaka berza, prije ili kasnije, doživi krah. Položaj pisca na Balkanu je dvostruk. Njegova riječ je važna onda kada se poklapa sa stavom vladajućih političkih garnitura, važna je baš onoliko koliko je nevažna kada se ne poklapa sa naumima vlastodržaca. POBJEDA: Novi Pazar je ovih dana u žiži interesovanja zbog pandemije korona virusa. Mnogi pjesnici se prinudno zatvaraju u kule od bjelokosti. Kako vi preživljavate pandemiju i njen uticaj na pisanje? HALILOVIĆ: Živim sudbinu koja mi je zapisana. Imao sam sreću da sam bolovao razne bolesti, a bolest je lijepa vatra koja uklanja ono najgore sa čovjeka kao što vatra uklanja rđu sa gvožđa. To su dragocjena iskustva koja baš u vrijeme pandemije dolaze do izražaja, jer se trudim da radim nešto, a ne da strepim. Ne mogu reći da se plašim, ali sam oprezan. Znam nekoliko ljudi koji su otišli... Mnogo me nervira kad vidim na internetu nekakve budale koje govore o virusima, a nikad nisu gledali kroz mikroskop. Ljudi mi šalju na v i b e r n e ke i n f o r m a c i j e. Svjedoci smo da ni ljekari ne znaju kako se ponaša virus, nagađaju, što je normalno; ali postoje neke starlete, neki stručnjaci za sve i svašta – e oni su dočekali da izdaju recepte. Dobro je što se virus pojavio, da se čovjek sjeti koliko je nemoćan pred sićušnim, nevidljivim protivnikom. Ljudi su se uzoholili. Nepravda je na svakom koraku i sebičnost i zavist! Bjesnilo čovjeka zahvatilo je istok i zapad. Pogledajte samo koliko medicinski vulkanizeri napumpavaju sise i usne. Ne znam ko mi je odvratniji, persona koja traži da se napumpava ili onaj što je napumpava. Ljubeta LABOVIĆ

Sjećanje

Neđelja, 26. jul 2020.

POKOLJ U SELU VELIKA: Svjedočanstvo Radojka Đuričanina o masakru ispod Čakora 28. jula 1944. godine

,,Mrtvu sestru Milijanu poljubio sam u kosu“ PODGORICA - Zvjerski masakr koji su 28. jula 1944. godine u selima Velika i Gornja Ržanica počinile njemačke divizije „Princ Eugen“ i SS „Skenderbeg“, kao i postupanje fašista prema pravoslavnom stanovništvu u Plavu i okolini, imao je, prema savremenom shvatanju, sve osobine genocida - ocijenio je u razgovoru za Pobjedu penzionisani sudija Ustavnog suda Crne Gore Radojko Đuričanin (86). Naš sagovornik je u vrijeme tog zločina - u kome je ubijeno više od 400 žena, djece i starih osoba - imao devet godina. Sjećanje na stravične događaje objedinio je u publikacijama i knjigama, a, povodom godišnjice zločina, za naš list svjedoči o masakru u kome je poginulo deset članova njegove uže i šire familije - majka, sestra, strina i sestra od strica, tetka sa dvije kćerke, kao i druga tetka sa jednom kćerkom i baba... On je imao sreću da izbjegne najgore.

KOBNI ODLAZAK U VELIKU

- Tri mjeseca prije nego se desio pokolj majka, sestra i ja napustli smo dom u Gornjoj Ržanici i, na poziv tetka Andra Kneževića i tetke Ljepe, pošli u Veliku. Pozvali su nas da dođemo kod njih da bismo živjeli u boljim uslovima, a ispostaviće se da je dolazak u Veliku bio koban po našu i porodicu našeg domaćina, kao i mnoge druge familije u selu, kaže Đuričanin, napominjući da su njegov otac Marko i stric Rade u to vrijeme radili u Kraljevu. Dan-dva prije stravičnog stradanja u Velici, podsjeća naš sagovornik, partizani su noću iznenada odstupili, a znatno kasnije saznalo se da su preko planine Mokre pošli prema Srbiji, da bi pomogli srpskim partizanima koji su na Ibru bili u teškoj situaciji zbog pritiska bugarske vojske. - O odstupanju nijesu obavijestili domaće stanovništvo, niti upozorili na opasnost što može nastati vraćanjem Njemaca koji su imali dosta gubitaka kod Andrijevice. Da su obavijestili mještane, stradanje u Velici bilo bi manje - smatra on.

Selo Velika

Na dan prije pokolja, pred mrak, mještani su vidjeli manju njemačku jedinicu koja je došla iz pravca Murine i pošla naoružana preko Ivanpolja ka uzvišenju na kojem se nalazila nizamska kula. To je bila prethodnica njemačkih jedinica koje su odstupale od Andrijevice. - Sjutradan su se pojavile njemačke motorizovane kolone i pješadija, pa su kamionskim putem iz pravca Murine nastavile prema Čakoru. Na pravcu prema Gornjoj Ržanici pojavio se dim i čuli su se pucnji. Mi smo predosjetili opasnost pa smo krenuli da bježimo u šumu iznad kuće. Čuli smo ženu kako dovikuje sa puta ispod kuće da Njemci pale partizanske kolibe u Ržanici i da treba da se vratimo u kuću, jer će zapaliti kuću ako mi ne budemo u njoj - sjeća se Đuričanin.

PRVI PUCNJI I STRADANJA

Nikada se, dodaje on, nije saznalo zbog čega ih je ta žena (kasnije su saznali i o kome je riječ), pozvala da se vrate. - Napravili smo fatalnu grešku što smo joj povjerovali i vratili se, jer da smo nastavili dalje još pedesetak metara i zašli u šumu, spasili bismo se - kaže naš sagovornik. Dio familije ušao je u kuću, a ostali ukućani bili su u obližnjem voćnjaku. Tada devetogodišnji Radojko bio je pored zidina porušene kuće. - Sjedio sam na kamenu i jeo ,,sat“ meda donešen prethodnog dana sa nizamske kule iz košnice koju su partizani ostavili prili-

Četnička izvidnica U knjizi Branka Jokića ,,Pokolj u Velici“ u dijelu pod naslovom: „Četnička izvidnica“, navedeno je da „najprije valja istaći ulogu četnika u ubijanju po Polimlju i pokolju u Velici (koja ranije skoro nije ni pominjana). Naznačeno je da se njihovo prisustvo i u zbivanjima od 28. jula 1944. godine ističe i u partizanskim i njemačkim ratnim dokumentima te da se u prvim tvrdi da su sa Njemcima, s kojima su napušali dolinu Lima, četnici bili nemilosrdni u represalijama nad „partizanski orijentisanim stanovništvom u Polimlju i Velici“, a u drugim da su (Njemcima) bili vodiči, odnosno „pomogli im u lakšem snalaženju na terenu“. Dalje se objašnjava da su se četnici Radonje Labovića, koji je prije rata radio kao učitelj u Juniku i nekim selima oko Dečana i Đakovice našli u ulozi „prethodnice koja je izviđala teren njemačkim trupama po Polimlju i u pravcu Čakora“ te da su oni 27. jula, nakon što su se „njemačke, četniče, balističke i vulentarske grupe ponovo okupile na Čakoru“ zajedno sa nekoliko muslimana iz Plava i sela Meteha sišli u Veliku i ubjeđivali stanovništvo „da mu se neće ništa dogoditi“ i pozvali muškarce da „poprave put“ prema Čakoru i Bjeluhi. Tako su se na zajedničkom poslu u Velici našli sa nekim muslimanima iz Plava i Meteha! Osim toga, tu je navedeno da su pohapšeni Veličani na Čakoru, među Njemcima, balistima i vulentarima prepoznali Labovića, „oko koga je bila veća grupa četnika“. Od mještana je zahtijevao da se upišu u njegovu jedinicu, a pošto su ćutali, u ljutnji im je rekao:,,Idete u smrt“.

Radojko Đuričanin u našoj redakciji

Radojko Đuričanin pored spomenika na kome su upisana imena članova njegove porodice

kom hitnog odlaska. I - to me je spasilo! Odjednom se, odozdo, prilaznim putem pojavio Njemac u zelenk a s t o j š a r e n o j v o j n i č ko j uniformi sa automatom u rukama. Čim se primakao grupi žena u voćnjaku, doviknuo je na čistom našem jeziku: „Kuda bježite, p... vam materina!?“ Odmah je rafalom iz automata pucao u njih i čini mi se da su to bili prvi pucnji u Velici. Sve se dešavalo ispred mene i zauvijek sam zapamtio njihovu prodornu kuknjavu dok su padale kao pokošene - govori naš sagovornik o prvom susretu sa pogibijom. U tim djelićima sekunde, i on je gledao smrti u oči. - Njemački vojnik krenuo je prema kući, odakle su se ubrzo čule pucnjava, vriska i kuknjava. Ja sam odmah pobjegao desno i sakrio se u svinjac koji se nalazio u zidinama porušene kuće. Pošto se tu nijesam sigurno osjećao, provukao sam se kroz ogradu koja je bila pored kukuruza, a ispred svinjca, s namjerom da se tu sklonim. Tek što sam se provukao i legao, stigao me je Njemac i preko plota opalio u mom pravcu nekoliko metaka iz mašinke. Užurbano je produžio prema svinjcu, vjerovatno misleći da me je ubio. Mene, srećom, nije zakačio ni jedan kuršum, ali sam kasnije primijetio da mi je razdrvena nogavica od pletenih pantalona na desnoj butini. Njemac je ušao u svinjac, istjerao obje svinje, potjerao ih sa govedima i ovcama, a ja sam iskoristio to vrijeme i sakrio se u kukuruz.

RAFALI I KUKNJAVA ŽENA

Dok je prestrašen ležao u kukuruzu, Đuričanin je čuo pucnjavu ispod seoskog puta, a malo potom i zapomaganje i kuknjavu žena, u koje je pucano kao u pret-

hodnu grupu u voćnjaku. - Iz kukuruza sam vidio kako je zapaljena obližnja brvnara i čuo pucnjavu po cijelom selu. Sa druge strane Veličke rijeke, iz pravca kamionskog puta, čuo se i zvuk rafala iz mitraljeza, a jedna kuća ispod puta bila je u plamenu. Dim se širio po cijelom selu, a meni se činili da gori i kukuruz oko mene. Ne znam koliko vremena sam se tu zadržao, samo pamtim da sam se u velikom strahu molio bogu i svetom Iliji čiji je praznik uskoro padao. Nije se osjećao sigurnim na tom mjestu, pa je odlučio da bježi na suprotnu stranu od kuće, trčeći preko požnjevene njive. - Primijetio sam da se oko mene diže prašina, ali tada nijesam znao da je od kuršuma. U trčanju sam prošao pored kuće koja je gorjela i primijetio mrtvo čeljade preko koga je bila pala greda sa kuće, koja je dogorijevala i osjetio sam miris sagorjelog mesa... Zatim sam nastavio uzbrdo pored velike trešnje i umakao u šumu. Nakon što se dokopao šume, dobio je snagu i samopouzdanje. Pošto je bukova šuma bila gusta, sa zemlje nije mogao vidjeti ništa u selu, pa se popeo na bukovo stablo, ali ni sa njega nije vidio. Doskočio je sa stabla i čuo nečije korake. To je bio njegov tetak Andro sa sinom Dragom i komšijom i ispričao im je što je preživio i vidio. Pošto pucnjave više nije bilo, dijelom iz znatiželje, a i na Androv nagovor, spustio se do kuće, gdje je zatekao prizore od kojih se i mnogo zrelijim od njegovih godina ledila krv u venama. - U kućici našao sam sestru od strica Milevu koja je ležala na postelji na patosu. Na rubu posteljine tinjala je vatra koju sam nogama ugasio. Bila je ranjena

u rame i kuk, tražila je vode, pa sam joj je donio u nekoj štrugli (drveni sud za vodu). Raspitivala se za sudbinu braće Živka i Daša, ali joj, pošto nijesam vidio da su stradali, nijesam ni mogao odgovoriti gdje su. Tada nijesam razmišljao niti je pitao o tome kako se ona našla u toj kućici na postelji koja je gorjela i ko ju je zapalio. Sve mi je to ostalo nejasno, ali je upućivao da je vjerovatno pretprjela nasilje... Kasnije sam se vratio da obiđem Milevu, ali je moja sestra od strica bila mrtva. Otišao sam, noseći sa sobom parče kukuruznog hljeba, koje sam našao bačeno, pamti Đuričanin i detalje iz tog krvavog julskog dana ispod Čakora.

STRADANJE MAJKE I SESTRE

Tu je naš sagovornik zastao, duboku udahnuo, pa nastavio priču o najbolnijem dijelu ispovijesti. - Iznad zidina kuće, blizu mjesta gdje je izginula grupa žena, našao sam mrtvu sestru Milijanu (12). Bila je pogođena u tjeme, odakle je bio odbačen dio kosti tako da se vidjelo tkivo mozga. Tada sam je, ne znajući što da činim, poljubio u kosu. Majku Milicu nijesam našao, ali je kasnije Andro kazao da su je pri sakupljanju leševa našli mrtvu na 50 metara iznad kućice u kojoj sam našao Milevu. Izgleda da je ona pokušala da pobjegne i u bjekstvu bila ubijena. Ostale nijesam našao... Nakon drugog povratka iz sela, Radojko je sa Androm i Dragom, kao i sa još nekoliko izbjeglih lica, pošao za Novšiće. Kada su pretrčavali preko ravne livade na brdu zvanom Ravan iznad Androve kuće, na njih je otvorena mitraljeska vatra iz pravca nizamske kule, ali niko nije stradao

- Divizija ,,Princ Eugen“ bila je formirana 1942. godine i sastavljena od Njemaca-folksdojčera iz Vojvodine. Pripadnici te divizije su u Petoj neprijateljskoj ofanzivi u Pivi izvršili masovni masakr stanovništva. Druga divizija ,,SS Skenderbeg“ formirana je na Kosovu u proljeće 1944. godine, a uglavnom su je činili Albanci iz okoline Podujeva i ostalih djelova te pokrajine sa njemačkim komandnim sastavom, koji su činili uglavnom folksdojčeri - navodi Đuričanin napominjući da je u toj njemačkoj vojsci vjerovatno bilo i muslimana i Albanaca iz Plava i Gusinja niti bio ranjen, mada su kuršumi prolijetali blizu.

JE LI MORALO TAKO BITI

Sada, sa distance duže od sedam i po decenija, Đuričanin navodi da je dosta slušao i čitao o stravičnom događaju koji je preživio kao dječak, ali ga i dalje muči dosta nedoumica. - Koliko je meni poznato, toga dana nije poginuo nijedan muškarac u punoj snazi, jer su se neki od njih nalazili po šumama u okolini. Kasnije sam se pitao zašto oni toga dana nijesu bili kod porodica već u šumama ili zašto nijesu u šumu poveli i spasili svoje porodice pošto je i za njih postojala ista opasnost od njemačke vojske koja se vraćala iz okoline Andrijevice. Mogli su bar, na pojavu pucnjave i dima iz pravca Gornje Ržanice, dozivanjem iz šume pozvati na bjekstvo. Zbog svega toga mi nije jasno što se desilo sa mnogo hvaljenom partizanskom humanošću i brigom o lokalnom stanovništvu i zašto je bila preča i hitnija pomoć partizanima u Srbiji od zaštite lokalnog golorukog stanovništva, kaže Đuričanin. Kaže da se poslije rata o zvjerskom stradanju stanovnika Velike uglavnom nije govorilo ,,vjerovatno zbog očuvanja bratstva i jedinstva“. - Ćutanje o tom događaju pogađalo je i moja osjećanja, a zvanično se o njemu počelo govoriti tek nakon uvođenja višetranačja. Pojedine političke stranke i druge organizacije pričom o toj tragediji prikupljale su političke poene. Suština je da žrtve ne smiju biti zaboravljene, ali je nehumano i neprihvatljivo sabirati bilo kakve političke poene na tuđoj krvi i nesrećama - zaključuje Đuričanin. Radmila USKOKOVIĆ -IVANOVIĆ

Primjeri

Neđelja, 26. jul 2020.

Prirodni materijali u prirodnom ambijentu

Robin van Gameren i Lusi Hermus prodali restoran i kuću u Roterdamu i preselili se u Lipovsku Bistricu kod Kolašina

Mir i zdravlje našli u ,,divljoj ljepoti“ KOLAŠIN - Taj granični prostor između donjelipovskih sela, Blatine i Lipovske Bistrice, ispod „kuća Kovačevića“ i Divnog Brda bio je zarastao u šiblje i međe i bio je teško pristupačan teren pored rijeke Bistrice. Holanđani Robin van Gameren i Lusi Hermus su uprli prstom baš u taj „kovrag“ koji je nama izgledao skoro beskorisno. Kupili su i tu površinu. Kupili su skoro 12 hiljada kvadrata u Lipovskoj Bistrici. Selu koje počinje da se izdvaja hidroelektranom, ribnjacima, budućim golf terenima u susjedstvu. Sada i mještanima - Holanđanima. Robin van Gameren je ovoga jula napunio 31 godinu. Lusi Hermes ima 29 godina. Tač-

Drvene kuće koje su završene

Tražili su prostor za zdravo formiranje porodice i zdrave poslovne planove i našli ga pored rijeke Bistrice u Donjem Lipovu. Izgradili su tri drvene kuće za rentiranje, pripremaju moderan turistički kamp, a pokreću i proizvodnju hrane sa vinogradom otpornim na kolašinske minuse no prije 13 mjeseci su stigli u Lipovsku Bistricu, Kolašin, Crnu Goru... Prodali smo sve nekretnine koje smo imali u Roterdamu i došli u Crnu Goru. Prekinuli smo poslove koje smo tamo imali. Odlučili smo da okrenemo potpuno novu stranicu života. Skoro da započnemo novi život. Tražili smo sredinu koja njeguje porodične i tradicionalme vrijednosti. I to smo našli ovdje. Naš Roterdam je lučki grad i nije nam odgovarao život u takvom

ambijentu. Ovdje smo našli sve što nam treba za viziju života kojem težimo... „Holanđani iz Bistrice“ su „stali“ u dva zvonka nadimka kojima postaju sve poznatiji – Robi i Lusi. Svakog dana imaju sve više prijatelja u Kolašinu. Stiču ih kroz građevinske poslove koje organizuju ali i druženjem i komunikativnošću... U Crnu Goru smo prvi put bili kao turisti prije pet godina. Tada smo dobili neke prve informacije o vašoj zemlji ali je

to bilo tek nešto više od turističkih informacija. Ipak, osjetili smo blagonaklonost i ljubaznost ljudi. Kada smo prodali nekretnine u Roterdamu, tražili smo sredinu gdje se živi zdravo, gdje se u zdravoj atmosferi može formirati porodica. Sve smo to našli na ovoj našoj adresi pored rijeke Bistrice - pričaju Robi i Lusi. Zdrav život i zdrava sredina su morali biti praćeni i zdravim biznisom. Robi i Lusi su se odlučili za turističku po-

Robin i Lusi

slovnu priču. Turistički krov i turistički krevet u prirodi koju ćemo prvo mi, kao domaćini, da „taknemo“. Pa onda što sve to prati... Izgradili smo tri kuće za odmor sa natkrivenom terasom koje smo već počeli da rentiramo. Gradimo našu porodični kuću. Planiramo da stvorimo uslove da u ovakvom prirodnom ambijentu, pored rijeke a ispod planine, dočekujemo kombi-kampere i one koji kampuju u šatorima. Izgradićemo infrastrukturu za takvu ponudu. Hoćemo da još neko uživa, kao što mi uživamo - priznaju Robi i Lusi. Turističke „krovove“ će pratiti i svoja proizvodnje hrane. Planiraju izgradnju ovčarnika kako bi „držali“ ovce. Razmišljaju da za svoje goste „podignu“ vinograd od grožđa koje uspijeva i na niskim temperaturama. Žele da i njihovi budući gosti uživaju u onome u čemu i oni uživaju. Zdrav život, zdravi ljudi, sredina u kojoj se stvara i zdrava porodica. I sa svim tim se radi i zarađuje. I na kraju, najvažnije – Lusi i Robi su svojim prijateljima poslali svoju adresu za sva vremena: Lipovska Bistrica,

Vjenčanje bilo zakazano za 6. jun Robin je u Holandiji bio vrhunski kuvar, a Lusi veterinarka. Prijatelji pričaju kako je Lusi spretna u rukovanju svim vrstama volana od viljuškara pa do automobila. Stručnošču i radom pokrivaju dosta oblasti. Za 6. jun je bilo zakazano vjenčanje i slavlje sa prijateljima ali je zbog aktuelne situacije sa epidemijom odloženo. U posjetu su im bili i roditelji koji takođe vole planine, rijeke, šume, livade, sve ono što nemaju u Holandiji. Porodica Gameren iz Lipovske Bistrice. Ili, „naši Holanđani“.

81210 Kolašin, Crna Gora. Tamo gdje se zdravo živi... Dražen DRAŠKOVIĆ

Arena

Sportski miks

Neđelja, 26. jul 2020.

Miloš Asanović, naš slavni automobilista, dio je protivpožarne posade u Avio-helikopterskoj jed

Na krilima hrabrosti u plemenitoj misiji

PODGORICA - Kako uopšte pitati automobilistu o strahu dok nastupa na brdskim stazama, tamo gdje je listom obarao rekorde - kad vam on odgovori iskustvom sa letova protivpožarnog aviona, gdje se mnogo puta sa misije vraćao sa granama ,,pokupljenim“ na točkovima? Sve to je Miloš Asanović (39) - priča prije svega o dužnosti, pa tek onda o strasti, izazovu, adrenalinu. I nikad nije to samo priča o Milošu, nego o Asanovićima. Kao što nije pravedno Miloša predstavljati kao ,,ostvarenog šampiona, Goranovog sina“ - pa tu, u jednačini sa ocem, crnogorskom i jugoslovenskom legendom automobilizma, zaboraviti i đeda Nika. Jugoslovenskog reprezentativca, jednu od personifikacija duha posljeratnog Titograda... Tako je priča o Milošu - i svjedočanstvo o posebnosti autentičnih tipova jednog grada. A on o svom životnom izboru i strasti govori jednostavno, svakodnevno. - Motori, auta, trke... U tom svijetu sam odrastao, nije bilo drugoga izbora. Kako ja da ganjam loptu, kad niko u familiji lopte igrao nije, niti je umio? U nekoj drugačijoj familiji, možda bi neko rekao: ,,Stani, nemoj, polako...“. A mi smo se svi bavili automobilizmom. Ja sam imao samo podstrek. Šalili su se sa mnom mnogi, sa pitanjem: ,,Jesi li sigurniji na noge, ili na točkove?“. I ja naravno odgovarao - na točkovima. I onda bih im možda i dodao, u vazduhu... - započinje uz osmjeh razgovor Miloš.

PLANIRA POVRATAK U fokusu javnosti posljednjih mjeseci bio je nekoliko puta,

Prije sam imao avionsku dozvolu, nego drumsku vozačku. Bilo je i situacija da nas dižu iz kreveta, tipa u pet ujutru kad je bio požar u Tivtu... Da se hitno ide i leti. Od kreveta do polijetanja, maksimum 45 minuta bude kazao je Miloš Asanović

Sjećanje na đeda Nika Sa posebnim ponosom Miloš je govorio o tradiciji automobilista i motociklista u podgoričkoj porodici Asanović. - Đed je bio reprezentativac. Nastupao je za Jugoslaviju, ali prvo - u biciklizmu. Pa vozio motor... Pa je otac nastavio, i ja... Goran je bio popularan, a u vrijeme đeda Nika možda i nije bilo toliko medija da se to isprati. Tata kada je vozio, već je brujala Jugoslavija. Drugačija su vremena bila, bio je i jedan period uličnih trka titogradskih... Bilo je popularno u cijeloj Jugoslaviji, postojao je šampion Evrope. Pred sam Drugi svjetski rat vožen je i gran pri, preteča današnje Formule 1, u Beogradu na Kalemegdanu. A kad su bile trke automobila u Titogradu, pričalo se da je pored staze bilo više ljudi nego na bilo kojoj utakmici koja bi se na beogradskoj ,,Marakani“ održala - kazao je Miloš. kao član ekipe pilota MUP-a na protivpožarnim avionima. Ali se rekorder staza u Pljevljima, čuvene Kotor-Troica, ili one kružne na beogradskom Ušću u svojoj kategoriji - ne odriče sportske ambicije. Iako već nekoliko godinama ne nastupa na trkama. - Nije kraj, nije definitivno. Da je definitivno, lagao bih... Nije stvar ni rekorda, želje da jurim neke rezultate. Na primjer, na Lovćenu, prototip koji sam imao nije bio baš pogodan za obaranje rekorda Lovćena, dosta je staza uska... Ali ne razmišljam o tome, da nešto jurim. Imam jedan automobil koji polako spremam, jedan ,,BMW“... - otkriva nam Asa-

Ponosni na flotu Asanović je istakao, da Avio-helikopterska jedinica MUP-a zadužena za protivpožarne zadatke ima letilice sasvim primjerene namjeni. - Avioni sa kojima raspolažemo su skoro novi. I odlični su za naš posao, za našu konfiguraciju terena i potrebe, skoro su perfektni. Možda bi nam još jedan avion bio potreban da ,,ful“ pokrijemo, ali zaista sam zadovoljan. ,,Izbacimo“ deset tona vode iz jednog ,,izlaza“, vrlo dobro. Hrvatska, na primjer, ima kanadere koji nose pet tona vode. Za našu konfiguraciju terena takvi avioni nijesu dobri. Da se sa njim ,,zavučeš“ između brda, ne bi mogao ni da se okreneš sa njim... Kao autobus u uskoj ulici.

nović. Svi rekordi i pobjede ne bi ni mogli biti nabrojani. Ono što je Milošu najdraže su ipak neke lijepe uspomene, ono što je dijelio sa rivalima, kolegama... Na prvim moto-trkama nastupao je sa šest ili sedam godina. Već sa 18 bio profesionalni pilot! - Ne bih izdvajao neke uspjehe i pobjede. U sjećanju na primjer ostaju neka lijepa druženja sa samih početaka. Poput tih trka motora na Sutjesci, 87. i 88. godine... Još uvijek je bila stara Jugoslavija, i bilo je 240 takmičara tada na Tjentištu. To pamtite za cijeli život - dodao je Miloš. I ne tiče se to samo aktera spektakla. Već onih dana, kada na crnogorskoj stazi i petocifren broj gledalaca dođe da isprati trku... - Dok sam vozio trke, uvijek sam imao osjećaj da publika pruži vjetar u leđa, iako su oni tu samo da gledaju, nijesu direktni akteri... Daju ti motivaciju, da sebi i njima pokažeš nešto. Ali kako su godine odmicale, sve je manje i manje publike bilo. Prije nego sam ,,batalio“, u Kotoru, kompletno brdo, pored staze, bilo je popunjeno. Pri cilju, brdo se nije viđelo od

naroda. I tih godina sam ostvario drage i bitne pobjede, 2015. i 2016. godine - prisjeća se Miloš.

PRVO PILOT PA VOZAČ U kokpitu letilice, na plemenitoj misiji, ostvario je sebe uporedo sa karijerom sportiste, automobiliste. - Uporedo sa srednjom školom sam završavao školu avijacije. I već 1999. dobio profesionalnu dozvolu za pilota. Prije sam imao avionsku dozvolu, nego drumsku vozačku! Bila je ,,Pelikan“ škola, Dragana Ivančevića, i dan-danas vodi obuke... Mogu slobodno reći, svi piloti Montenegro erlajnza, kod njega su se iškolovali. Crnogorska avijacija zahvaljujući njemu još uvijek živi. Školu je otvorio u Podgorici. Bili su ispiti kao na fakultetu, a iz Vršca, iz JAT-ove škole dolazili su profesori da drže predavanja, obuke, ispite - kazao je Miloš. Potom je otkrio put do angažmana u policiji... - Jedno vrijeme sam radio kod Dragana, letio... Želio sam stalni posao, sigurnost za porodicu, i u MUP-u se otvorilo jedno mjesto za poziciju pilota za gašenje požara. A to je zahtijevalo veliko iskustvo, jako je opasan posao. Najopasniji u avijaciji. Od 2012. sam u MUP-u

MOTOGP: Markez probao, pa odustao od kvalifikacija

Fabio Kvartararo opet na polu Fabio Kvartararo (21), mladi lider MotoGP šampionata, sa pol-pozicije boriće se za pobjedu na trci u Herezu (nedjelja, 14h), za Veliku nagradu Andaluzije. Kvalifikacije je obilježila borba talenta iz Petronas Jamahe sa Špancem Maverikom Vinjalesom iz fabričke Jamahe, koji je u uzbudljivoj završnici ostao drugi. Treći će startovati Italijan Banjaja iz Dukatija,

a četvrti legendarni Italijan Valentino Rosi. Ključni detalj kvalifikacija ipak se desio na startu. Aktuelni i šestostruki šampion svijeta Mark Markez je, četiri dana nakon operacije polomljene nadlaktice, pokušao da nastupi na Hondi - ali je vrlo brzo nakon početka prve sesije kvalifikacija parkirao motocikl u garaži. Da je u nedjelju na trci odlučio da ipak nastupi, Španac

Markez krenuo bi sa posljednje pozicije. Ipak, zbog ozbiljnosti povrede, to nije više opcija. Francuz Kvartararo je sada u idealnoj poziciji - da nakon samo dvije trke, eventualnom drugom pobjedom u Herezu, stekne ranu veliku prednost u generalnom plasmanu u odnosu na Markeza od čak 50 bodova. - Ne razmišljam pretjerano o tome. Vidjelo se prethodne

sedmice kada je Markez pao i povrijedio se, kako se sve za sekund može promijeniti. Biću fokusiran na detalje i samu trku - rekao je Kvartararo. Talenat Petronas Jamahe već ima osam pol-pozicija u najjačoj MotoGP klasi, a u nedjelju će se boriti za drugu pobjedu. Vinjales (25) je očigledno odličan konkurent. Prošle sedmice na istoj stazi bio je drugi. Jamaha je očigledno spremi-

Čuveni prototip Momenat kada bi se Miloš na brdskoj stazi pojavio sa prototipom formule ,,Radical 2,8“ bio je uvijek spektakularan. - Taj tip prototipa je pravljen za kružne staze. Potom su recimo Italijani imali modele koji su pravljeni i za brdske i za kružne staze... I to se na brdskim stazama pokazalo boljim od mog modela. Na bržim stazama se stvarno dobro pokazao, bio je izuzetno brz. Ali nije bio za kratke, spore staze - govori Miloš. - rekao je Asanović. I potom zastao, da pravim riječima odmjeri, koliko je opasan posao kojim se bavi... - Nikad nijedan zadatak nije isti u protivpožarnoj avijaciji. Nikad to nijesu panoramski letovi, kad je požar nikad nijesu uslovi idealni, ili je vjetar, ili je visoka temperatura... Na jako malim visinama se leti, a najveći problem su dalekovodi. Kad duva vjetar na brdskom terenu ti ,,povuče“ letilicu... Da imaš deset motora, čini ti se ne možeš lako da se izvučeš. Bilo je dosta puta, da se vratimo sa akcije i da donesemo grane na točkovima. Ali dobro, takav je posa’... A ja mogu reći, ono što radim to i volim. Svjestan sam svega, i koliko je opasno - dodaje Miloš. Posao je apsolutno adrena-

linski, svaki put drugačiji i neponovljiv izazov donese. Ali zahtijeva pedantnost... - U avijaciji nema toga, da možeš da žuriš. Imaš proceduru koju moraš da ispratiš. Da stekneš uvid u meteo situaciju, ispratiš vjetrove... Priprema da se upozna teren, da se vidi ima li dalekovodskih žica, svega onog što bi moglo biti opasno za nas. Što se Crne Gore tiče, te terene znamo izuzetno dobro. Dosta puta je bio jak vjetar, pa ne možeš da poletiš i ljudima pomogneš... Desi se u Podgorici duva na aerodromu, a da tamo gdje gori nema vjetra, pa ne možeš da poletiš. Kad duva jak vjetar, nema efikasnosti nikakve. To dosta ljudi ne shvata, i kad nisko letiš, jak vjetar rasprši vodu i desi se da samo kiseonik dodatno potpiri vatru. Nikakvog efekta,

PUIG: Markez neće voziti Mark Markez, šampion svijeta, neće u nedjelju nastupiti na MotoGP trci u Herezu, potvrdio je šef tim Honde Alberto Puig. - Dosta smo se igrali i rizikovali. Sada je vrijeme za oporavak i Markovu pripremu za naredne trke - kazao je Puig. Španac je već sada u situaciji da mora juriti i do 50 bodova zaostatka u generalnom plasmanu šampionata.

la sjajan motocikl, o čemu svjedoči i rezultat Rosija. - Optimista sam, voziću agresivno. Svjestan sam prilike koju imam. Kvartararo je veliki borac i vrlo precizan vozač - rekao je Vinjales. Nakon ove trke, u šampiona-

tu će uslijediti dvije sedmice pauze - do trke u češkom Brnu 9. avgusta. Do tada valja očekivati i potpuno oporavljenog Marka Markeza, za izuzetno uzbudljivu borbu za titulu najjače klase motociklizma. S. S.

Neđelja, 26. jul 2020.

dinici MUP-a Crne Gore

Arena

Sportski miks

,,Plave“ prekidaju pripreme u Kolašinu

Rukometašica Budućnosti pozitivna na korona virus PODGORICA - Rukometašice Budućnosti juče su završile pripreme u Kolašinu, jer je jedna od igračica pozitivna na korona virus. Ona je testirana i rezultat je bio pozitivan, što je automatski značilo da kompletan tim Budućnosti spakuje kofere i vrati se u Podgoricu. Stručni štab i igračice čeka samoizolacija, kako bi se ispoštovale mjere Instituta za javno zdravlje u cilju sprječavanja daljeg širenja korona virusa. Kompletan tim testiran je pred odlazak na pripreme, a rezultati su bili negativni. Klub će blagovremeno informisati javnost o narednim aktivnostima u sklopu priprema za novu sezonu, a kada se za to steknu uslovi i ispoštuju mjere nadležnih državnih inA.M. stitucija.

Stefan Pješivac putuje u utorak u Berlin, 23. avgusta nastavlja se šampionat

Špandau čeka našeg reprezentativca Crnogorci u misiji u BiH Posebno tešku misiju naši piloti imali su ovog proljeća, kada su se odazvali na poziv kolega iz Bosne i Hercegovine, da intervenišu u okolini Konjica. - Tako težak teren do sad nijesam doživio. Onaj suvi kamen, u beskraj... Da te strah uzme. Od Mostara, prema Jablanici i Konjicu... Goli krš. Ali milo mi je da smo tim ljudima pomogli. Uz dobru saradnju na svim nivoima, desilo se da smo bili efikasni. samo gore bude. Kao da benzin dodaš - objašnjava Miloš.

IZ KREVETA U KOKPIT Desi se, poziv za intervenciju ga dočeka u pola sna. Za 45 minuta je spreman za polijetanje. - Otprilike pola sata, 40 minuta nam treba da poletimo i obavimo sve pripreme. Tokom ljeta imamo dežurstva, pa je uvijek neko na aerodromu... Ako nijesam na aerodromu, deset minuta mi treba da dođem od kuće. Bilo je i situacija da nas dižu iz kreveta, tipa u pet ujutru kad je bio požar u Tivtu... Da se hitno ide i leti. Od kreveta do polijetanja, maksimum 45 minuta bude. Avioni su uvijek spremni. U onom periodu dok ga tehničari pripreme, odvežu, maknu sve zaštite,

mi piloti se upoznamo sa zahtjevima zadatka, meteo brifingom. Teren znamo odlično, to nam mnogo pomaže - objasnio je Miloš. I na kraju, uz osmjeh, otkrio je gdje bi i kako volio povratak na trkačku stazu. I borbu za sportsku pobjedu... - Na primjer, Kotor. Divna publika, odlična organizacija. Sve to ti pruži dodatni motiv. U Austriji su divne staza. Svi vole Lovćen, a opet to nije staza koja je dobra za moja auta... Sporija staza, nemam gdje vozilo ,,zaletjeti“. Na primjer, Pljevlja imaju odličnu, divnu stazu, preglednu, sa sjajnom organizacijom. I imamo mi u Crnoj Gori divnih staza, da automobilizam živi na našim terenima - zaključio je Miloš Asanović. S. STAMENIĆ

PODGORICA - Stefan Pješivac u utorak putuje za Berlin. Naš vaterpolo reprezentativac počeće pripreme u Njemačkoj sa Špandauom, kojeg 23. avgusta čeka nastavak domaćeg šampionata. Njemci će igrati u drugačijem sistemu, gdje će se pet ekipa boriti za naslov najboljeg.

- Idem u utorak, liga se ipak nastavlja, 23. avgusta očekuje nas prva utakmica, to je ono što znamo. Ali kao što je poznato, zbog situacije oko virusa, termini i sve ostalo mijenjaju se iz dana u dan. Rekli su nam da je situacija takva da se prvenstvo nastavlja, jer se i mnogi drugi sportovi igraju. Pješivac u Berlin ide spre-

man. Poslije rada sa selektorom Vladimirom Gojkovićem spreman je za napore koji ga čekaju sa klubom. - Gore niko ne trenira i biću najspremniji. Imaćemo skoro tri sedmice da se pripremimo kao ekipa za nastavak prvenstva. Poslije rada sa selektorom Gojkovićem ništa mi teško neće pasti. Ekipa je ostala na okupu, ojačana bivšim članom Jadrana Marinom Čagaljem. - Ekipa je ista, Čagalj ima prvo da igra za nas, kao što ima pravo i Macan za Hanover. Našeg reprezentativca raduje što će od marta vrlo brzo odigrati prvu zvaničnu utakmicu. - Najvažnije je da igramo. Fale utakmice. Vidjećemo kako ćemo funkcionisati, jer baš dugo nijesmo bili na okupu. Vjeruje Pješivac da će kroz Ligu šampiona i mečeve u domaćem prvenstvu, održati formu u kakvoj je i bio u januaru na Evropskom prvenstvu. - Mislim da ću biti spreman, samo povrede da izbjegnem. Cilj je zdrav da ostanem - poručio je Pješivac. A. M.

Uspješno realizovan projekat OSCG i Glavnog grada

Otvoren teren u Podgorici Odbojkaški savez Crne Gore, u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, završio je rekonstrukciju otvorenog terena za odbojku u sklopu kompleksa SC ,,Morača“. Teren, čije će besplatno korišćenje biti na raspolaganju odbojkaškim klubovima iz Podgorice, svečano su otvorili predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore - Cvetko Pajković i gradonačelnik Podgorice - Ivan Vuković. Tom prilikom je predsjednik Pajković uručio gradonačelniku Podgorice i bivšem odbojkašu Vukoviću dres reprezentacije Crne Gore. - Rekonstrukcijom terena za odbojku, na kom su ponikli mnogi naši reprezentativci,

Vašas bolji od Honveda u prvoj utakmici Kupa

Brguljan postigao dva gola PODGORICA - Draško Brguljan sa dva gola predvodio je Vašaš do prve pobjede (9:6) protiv Honveda na premijernom turniru mađarskog Kup takmičenja u Tatabanji. Kapiten ,,ajkula” sa novim klubom imao je start kakav je priželjkivao prije tri sedmice kada je stigao u Mađarsku. Drašku je ovo bio prvi zvanični meč nakon što je u martu zbog korona virusa stao vaterpolo. Naš reprezentativac je nakon toga napusti tadašnji klub OSC, koji se pozdravio sa strancima. Vašaš danas igra sa domaćinom turnira i Egerom. A. M. uspjeli smo da na još jedan način pomognemo odbojkaškim klubovima iz Podgorice, koji će ove terene koristiti besplatno za rad sa djecom. Nakon terena u Budvi, koji smo takođe opremili prije dvadesetak dana, sada smo uspjeli da uz pomoć Glavnog grada realizujemo i ovaj projekat, a nadamo se uskoro da ćemo opremiti sličan teren i u Baru rekao je Pajković. Na otvaranju je odigrana i revijalna utakmica između ekipe OSCG za koju su igrali: Cvetko Pajković, Igor Vušurović, Srđan Popović, Vladimir Racković, Zoran Vukčević, Predrag Đonović, Branko Kljaić, Dragan Baćo Drobnjak (trener) i ekipe Glavnog grada za koju su nastupili: Ivan Vuković, Ivan Rašović, Ivan Bošković, Mladen Brnović, Slobodan Kovačević, Matija Vuković i Ivan Joksimović (trener). D. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 26. jul 2020.

OFK Titograd sa dosta izmjena počeo pripreme za novu sezonu

Novi igrači za ozbiljnije ambicije

Osmanović

PODGORICA – Titograd je prije desetak dana jedva ,,spašen“, a nakon dosta sreće i penal ruleta u Kotoru protiv Bokelja, bilo je jasno da će ,,romantičarima“ trebati svježe krvi kako u novoj sezoni ne bi imali iste probleme. Ljudi iz kluba nastojali su

Popović

PODGORICA – Vuk Radović nije više član Budućnosti. Mladi čuvar mreže prije tačno godinu stigao je u redove podgoričkog kluba, a proteklu polusezonu proveo je u na pozajmici u Bokelju. Radović je u drugoligašu iz Kotora imao sjajnih partija, bio sa ekipom na pragu senzacije protiv Titograda u baražu...

Boričić

Kako Arena saznaje novi član Titograda je i Nigerijac Ejike Uzoeni. Riječ je lijevom krilu, a u Titograd Ejike stiže iz Zvijezde 09 Etno Selo Stanišić za koju je nastupao na

Radović je u karijeri nastupao za Mladost, bio u Bratstvu, Dečiću, branio za Rudar i to u mečevima kvalifikacija za Ligu Evrope, da bi nakon togao došao u Arsenal. Sa Tivćanima je imao zapaženu polusezonu, a onda je došao u Budućnost. Ipak, podgorički tim u međuvremenu je angažovao još dva golmana – Ljubomira Đurovića, nekadašneg čuvara mreže Zete i Jedinstva, te Đorđe Pavličić iz Koma. S obzirom da je Radoviću istekao ugovor, sada će 27-godišnji čuvar mreže biti slobodan u izboru nove sredine. R. P.

samo dva meča u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je Uzoeni nastupao za Nigeriju na Svjetskom prvenstvu 2014. godine.

iz Petrovca, te doskorašnjeg kapitena Koma Žarka Popovića, koji je, iako su Zlatičani eliminisani, u tek završenoj sezoni ostavio izuzetno dobar utisak. Čelnici tima sa Starog aerodroma pokušaju da pojačaju gotovo svaki dio tima. Titograd je, međutim, doveo i mlade fudbalere, jer će

PETROVAC POČEO PRIPREME: Tim ostao bez ofanzivne okosnice, stigao Sava Gardašević

Odlasci aktuelniji od dolazaka PODGORICA - Petrovac je juče počeo pripreme za novu sezonu u koju će, kako stvari stoje, ući znatno oslabljen u odnosu na prethodnu. Pod Malim brdom za sada su aktuelniji odlasci nego dolasci. - Otišli su Miloš Kalezić, Petar Vukčević, Milivoje Raičević i Demir Kajević, četiri veoma bitna igrača, dok je Halil Muharemović pod velikim znakom pitanja. Za sad su ostali tu, ali moguće da se još nešto desi po pitanju odlazaka - rekao je trener Nenad Vukčević. Na sinoćnjem treningu bilo je i novih lica. - Za sad je došao napadač Sava Gardaševič iz Koma. Priključili smo prvom timu nekoliko omladinaca, a jedan broj mlađih igrača je na probi. Pokušaćemo u hodu da nadomjestimo odlaske, da u kratkom roku dovedemo igrače, pa onda ih koliko to bude moguće uigramo jer je malo vremena do početka prvenstva - dodao je Vukčević. Najviše ,,rupa“ treba zakrpiti u ofanzivi.

Fudbaleri Sutjeske uspješni u prvoj provjeri

Prvo poluvrijeme obećavajuće NIKŠIĆ - U prvoj provjeri pred novu sezonu Nikšićani su bili bolji od Podgorice. Igralo se kraj Bistrice po izuzetno sparnom vremenu, vidjelo se da su momcima i jednog i drugog tim teške noge, da su tek počeli da se uigravaju. Ipak, tim koji će za koji dan i zvanično rukovoditi Dragan Radojičić, pokazao je nadmoć, bar u prvom poluvremenu kada su igrali iskusniji igrači, mada je Sutjeska i u nastavku bila nadmoćnija, ali mreža gostujućeg gola je mirovala. Za domaće od početka su igrali: Giljen, Grivić, Vučić, Mitrović, Šofranac, Dubljević, Janković, Ćetković, M. Vuković, Raičević i Marković, a u nastavku su šansu dobili i: Ličina, Pajović, Eraković, Osmajić, D. Vuković, Bubanja i Vlahović. Za goste su nastupili: Ivezić, Šćekić, Marjanović, Đajić, Živković, Nikolić, Tripković, Vujović, Vučićević, Sekulić i Suzuki, a u drugom poluvremenu su pokušali da se dokažu Perović, Ukšanović, Božović, Nikočević, Bajović Sintoku, Kordić, Jovanović i Maraš.

Vukčević

što prije da nađu adekvatna rješenja, pa je Titograd na prvom okupljanju imao pet novajlija, a sudeći po imenima, jasno je da će Titograd opet imati ekipu koju će uglavnom činiti mlađi igrači, uz par iskusnijih. Kada je riječ o iskusnim, Titograd je uspio da dogovori Miloša Kalezića

Igrao na SP i stiže u Titograd

Golman slobodan u izboru nove sredine

Radović otišao iz Budućnosti

Spasojević

Sava Gardašević, novi fudbaler Petrovca

- Nije lako kad se ostane bez pet mnogo kvalitetnih igrača, teško je to nadomjestiti, ali uvijek sam optimista u takvim situacijama, ne želim da kukam i da žalim za nekim ko je otišao. Uvijek se to nadoknadi. Možda u startu neće biti dobro, ali kako sezona bude od-

micala vjerujem da će sve dolaziti na svoje. I drugi klubovi imaju iste ili slične probleme, tako da - kako nama, tako i drugima. Bez svakog ko ode se može i mora, a veoma mi je bitno da je makar ostao kostur tima u odbrani - istakao je mladi stručnjak.

Vukčević je rekao da će ,,neboplavi“ sve vrijeme trenirati u Petrovcu i da će pokušati da do starta Telekom 1. CFL (vjerovatno sredinom avgusta) organizuju jednu ili dvije prijateljske utakmice. Bivši trener Budućnosti, Koma i Rudara, te član stručnog štaba mlade reprezentacije Crne Gore, preuzeo je Petrovac krajem septembra 2019. i uspio da ga izvuče iz ambisa i dovede do sredine tabele, kao i do polufinala Kupa, čija završnica nije odigrana. Realnost je da će se Pod Malim brdom i naredne sezone zadovoljiti ostankom u društvu najboljih. - Ambicije sigurno neće biti velike. Nijesu bile ni prošle sezone, pa je Petrovac konkurisao za trofej Kupa, a bodovno smo se bili primakli Evropi i generalno napravili dobar posao u proljećnom dijelu. Moramo da promijenimo pola ekipe, da krenemo ,,Jovo nanovo“, ali vjerujem u naš rad, u momke i da će krajnji rezultat biti dobar - naglasio je Nenad Ne. K. Vukčević.

Madridski klub planira transfer-budžet

Rasprodaja u Realu od 180 miliona eura Real Madrid planira da ovog ljeta zaradi 180 miliona eura od prodaje igrača, objavila je madridska Marka.

Prvi pogodak viđen je već u devetom minutu, a strijelac je bio Marko Vučić. Šutnuo je iskusni prvotimac Sutjeske sa 20-ak metara i pogodio, a svega nekoliko minuta kasnije i Marković se potvrdio kao dobar golgeter. Imali su Nikšićani još izglednih prilika, pogotovo u prvom poluvremenu, ali... U nastavku su šansu dobili i mlađi, igrači od kojih mnogi do sada nijesu ni zaigravali u važnim prvoligškim mečevima i vidjelo se da im fali iskustva, ali tek će Sitjeska da stvara tim, tim koji će i naredne sezone imati najveće ambicije. Ra. P.

Izvor iz uprave šampiona Španije je otkrio, da bi se taj novac potom uložio u dovođenje pojačanja za ekipu Zinedina Zidana. Prije svega, klub želi da pokuša da proda Velšanina Gareta Bejla - što će biti izuzetno teško, budući da je Bejl jedan od najplaćenijih igrača planete, a dugoročno je kritikovan zbog loše forme. Očekuju se odlasci Hamesa Rodrigesa i Luke Jovića. Od prodaje Havija Sančeza i

Ašrafa klub je već zaradio oko 44 miliona eura. Za sada se ne spekuliše, ko

bi mogli biti potencijalne mete Reala za dovođenje ovog ljeta. S. S.

Arena

Neđelja, 26. jul 2020.

naredne sezone oni imati posebnu ulogu, s obzirom da će dva igrača do 21 godine morati da budu u startnoj postavi prvoligaša.Doašo je golman Iskre Stefan Spasojević, te talentovani desni bek Luka Boričić, inače član Koma i omladinske reprezentacije,a iz te nacionalne selekcije ,,romantičari“ su angažovali i štopera Abela Osmanovića, koji je bio član Budućnosti. Titograd je napustio iskusni čuvar mreže Saša Ivanović, dok se još čeka odluka o sudbni Admira Adrovića, koji je dobio nekoliko ponuda crnogorskih prvoligaša. R. P.

Mladi reprezentativac vraća se u elitni rang

Pešukić u Dečiću PODGORICA – Danilo Pešukić novi je član Dečića. Sjajni vezista, koji je neočekivano posljednjeg dana prethodnog prelaznog roka došao u Mornar, sada je dobio ponudu Tuzana, tako da se nakon godinu vraća opet u elini rang. Pešukić je novi dres Zete, stigao i do mlade repezentacije, a onda je neočekivano došlo do problema. Ofanzivni vezista bio je na pragu prelaska u Podgoricu, što se izjalovilo u ,,mi-

nus do 12“, a zbog nesporazuma oko angažmana prvi dio prethodne sezone je propustio. Nakon pola godine pauze vratio se fudbalu dolaskom u Mornar, a iako su Barani igrali neočekivano lošu ulogu u Drugoj ligi, te bili umjesto u gornjem u donjem dijelu tabele, Pešukić je ostavio dobar utisak i pokazao da polugodišnja pauza nije ostavila traga na njega. Tuzani su tokom sezone u Drugoj ligi ,,snimili“ Pešukića i čim je počeo prelazni rok, krenuli su pregovori, koji su ekspresno završeni, tako da će mladi vezista zadužiti opremu prvoligaša iz najmlađe crnoR. P. gorske opštine.

Iskusni napadač slobodan u izboru novog kluba

Poraz Vučevićevog Orlanda u pripremnom meču

Dobar otpor Lejkersima Orlando našeg Nikole Vučevića poražen je od lidera Zapadne konferencije Los Anđeles Lejkersa 119:112, u pripremnom meču uoči nastavka NBA lige. Baranin Vučević, prva zvijezda tima, na ovom meču upisao je deset poena uz šest skokova. Za Orlando u ovoj utakmici najbolji su bili bekovi Majkl Karter-Vilijams sa 15 poena i osam skokova i Di Džej Ogustin sa 21 poenom i osam asistencija. Eron Gordon dodao je 14 poena. Tim sa Floride je nakon prve dionice imao 16 poena defici-

ta (35:19), ali je upak u uvodnom dijelu četvrte četvrtine uspio da preokrene. Lejkerse je predvodio krilni centar Kajl Kuzma sa 25 poena i sedam skokova, dok je prava zvijezda lige Lebron Džejms upisao 20 poena uz sedam skokova. Slavni centar Entoni Dejvis dobio je nezgodan udarac u oko u prvom poluvremenu i morao je da tada završi meč. Za obje ekipe ostala je još po jedna pripremna utakmica u kompleksu Diznilenda u Orlandu, uoči zvaničnog nastavka sezone 30. jula. S. S.

Virtuelni gledaoci u Orlandu NBA timovi su odlučili da se u dvoranama kompleksa Diznilenda u Orlandu, gdje će se održati završnica takmičenja, montira 300 video panova na mjestima uz teren.

Osipaju se redovi Koma nakon napuštanja prvoligaškog karavana. Jedan od igrača koji u narednoj sezoni neće nositi dres kluba sa Zlatice je iskusni napadač Goran Vujović. Trideset trogodišnjem Cetinjaninu istekao je ugovor i slobodan je u izboru nove sredine. - Žao mi je što nijesmo uspjeli da izborimo opstanak. Na to je uticalo dosta stvari. Nijesmo imali ni sreće - rekao je Vujović, koji dodaje: - Volio bih da se Kom brzo vrati u elitu, a ja se okrećem novim izazovima. Vjerujem da ću uskoro riješiti svoj status. Zdrav sam i spreman da se priključim budućim saigračima - kazao je dugogodišnji internacionalac. Vujović je u nedavno završenoj sezoni odigrao 23 utakmice i postigao šest golova, te upisao sedam asistencija u Telekom 1. CFL. Bio je drugi strijelac ekipe. Zbog prehlade nije putovao sa timom na revanš baraža protiv Jezera u Plavu. - Bili smo oslabljeni u revanšu. Neko je bio povrijeđen, neko bolestan, a to je sigurno doprinijelo da ne ispunimo cilj. Nakon pobjede od 1:0 kod kuće, tamo smo izgubili 3:1. Svima nam je krivo zbog toga. Što se tiče mene, moglo je da bude bolje, ali nijesam igrao neke utakmice u prvenstvu, a ne znam razlog zbog kojeg nijesam bio u sastavu. I tako to biva u fudbalu - kada je trebalo najviše da pomognem nijesam mogao

Zek Lavin (25), najbolji košarkaš Čikago Bulsa, velika je želja Njujork Niksa i Bruklin Netsa za ljeto 2021. ili 2022. godine, objavio je ESPN. Ti timovi su procijenili, da je Lavin potencijalno marketinški izuzetno atraktivna zvijezda za razvoj njihovih projekata. Pobjednik je ,,Slam Dunk“ takmičenja za najbolje zakucavanje na Olstar vikendima 2015. i 2016. godine. Mladi košarkaš visok 198 santimetara iza sebe ima najbolju sezonu karijere do sada. Za Bulse je bilježio 25,5 poena, 4,8 skokova, 4,2 asistencije i 1,5 uradenu loptu u prosjeku, uz 45 procenata šuta iz igre. Lavin pokriva pozicije bekašutera i plejmejkera, a aktuelni ugovor mu ističe na ljeto 2022. godine. Za naredno ljeto opcija je trejd. S. S.

Plan NBA lige i kompanije Majkrosoft

Goran Vujović napustio Kom

Na taj način će 300 navijača imati iz svojih domova priliku da ,,prisustvuju“ na svakoj utakmici, putem video-linka. Zahvaljujući tehnologiji kompanije Majkrosoft, ekipe će imati ovaj vid podrške tokom mečeva, a samo iskustvo utakmica biće bliže klasičnim duelima koji se igraju sa prisu-

zbog prehlade. Čak se sumnjalo da simptomi koje sam imao ukazuju na korona virus. Srećom, testirao sam se i nalaz je bio negativan kazao je Vujović. Iskusni golgeter bio je dio šampionskih generacija Sutjeske i Budućnosti, a na domaćoj sceni nosio je dres Lovćena i Mogrena. Inostranu karijeru gradio je u Banatu, Kečkemetu i Egriju, a trag je ostavio i u mađarskom Videotonu. Igrao je za Arsenal Tulu, a bio je i mladi reprezentativac Crne Gore. Jedan nastup upisao je D. K. za naš najbolji državni tim.

najete me. Cijeli život sam se morao boriti, niko nije vjerovao u mene, pa sam morao vjerovati u sebe. Neki su pokušali da me slome, a zbog toga sam postao jači. Neki su pokušali da me iskoriste, a zbog toga sam postao pametniji. I sada mislite da sam gotov? Svima želim da poručim

Navijači će od 31. jula imati priliku da prisustvuju mečevima plej-ofa kineske CBA lige, odlučile su tamošnje vlasti. To je prvi primjer dozvole prisustva utakmicama za fanove nekog poznatog profesionalnog košarkaškog takmičenja od proglašenja pandemije korona virusa.

samo jedno - nijesam poput vas. Ja sam Zlatan Ibrahimović i tek se zagrijavam - rekao je Ibra.D. K.

Pregovori o ostanku u Interu u zastoju

Sančez mora da se vrati u Junajted Aleksis Sančez (31) će se vratiti u Mančester junajted nakon završetka takmičenja u Seriji A, objavio je londonski San. Kako sada stvari stoje, ostanak u milanskom Interu na pozajmici nije opcija za Čileanca. Po

saznanju londonskog lista San, klub sa ,,Old Traforda“ insistira isključivo na prodaji igrača, ne na novoj pozajmici. Mančester junajted želi da od prodaje Sančeza zaradi oko 20 miliona eura. Igrač je zaintereso-

dima na tribinama. NBA je odlučila i da unaprijedi televizijsko iskustvo na mečevima, pa će preko 30 kamera biti montirano uz terene u Orlandu. S. S.

Prvi navijači na košarci

Ibrahimović: Tek se zagrijavam razloga dobre forme ekipe poslije restarta fudbala u Seriji A. Ibrahimović je nakon prekida sezone usljed korona virusa dao četiri gola i upisao tri asistencije, a ima i odličan odnos sa trenerom Stefanom Piolijem. - Mislite da sam gotov, da mi je karijera uskoro gotova? Ne poz-

stvom navijača u dvorani. Sami fanovi će, zahvaljujući ,,Michelob ULTA Courtside“ tehnologiji, imati iskustvo dijeljenog virtuelnog prostora i utisak kao da su sa drugim lju-

Dozvola za prisustvo na tribinama prvo u Kini

MOGUĆ OSTANAK NA ,,SAN SIRU“: Švedski napadač jedan od glavnih razloga dobre forme Milana

Stvari se mijenjaju oko Zlatana Ibrahimovića - italijanski mediji su pisali da je odlazak vremešnog Šveđanina iz Milana gotovo izvjestan, a sada je realnost da ostane na ,,San Siru“. To bi moglo da se nasluti nakon promotivnog videa iskusnog napadača, koji je jedan od glavnih

Njujorški timovi u klinču za Lavina



Kao što je Arena nedavno najavila Petar Vukčević od sinoć je i zvanično član Titograda

Sportski miks

van da ostane, ali milanski klub trenutno nije spreman da odvoji toliko novca za njega. Po informaciji Sana, za Sančeza su trenutno zainteresovana tri kluba. Ove sezone je, na 19 mečeva u Seriji A, postigao tri gola. A.M.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji, na stadionu u gradu Ćingdao, gdje će se odigrati plej-of, moći će da uđu navijači stariji od 12 godina. Takođe, svi koji žele da prisustvuju mečevima, uz kupljenje ulaznice moraju da prilože negativan test na korona virus, ne stariji od 48 časova. Fizička dis-

Njegov SPAL ispao u Seriju B, sa Krotoneom ušao u Seriju A

Marko Janković između prve i druge lige Crnogorski fudbaler Marko Janković izborio je sa Krotoneom ulazak u Seriju A. Tim iz Kalabrije je u 36. kolu kao gost u petak savladao Livorno 5:1 i dvije runde prije kraja obezbijedio drugo mjesto u Seriji B. Promociju u elitno društvo ranije je osigurao Benevento. Janković je u meču sa Livornom zamijenjen u 63. minutu (umjesto njega ušao poznati Argentinac Maksi Lopes), a to

tanca će se poštovati na tribinama, a svi prisutni moraće da nose maske, uz obavezno mjerenje temperature uoči ulaska u kompleks košarkaške arene. S. S. mu je i prvi put da je bio starter od dolaska u Krotone posljednjeg dana januarskog prelaznog roka. Zanimljiv je slučaj dvadeset petogodišnjeg ofanzivca sa Cetinja. Klub koji ga je zimus poslao na pozajmicu u drugu ligu, SPAL - ispao je u Seriju B, a klub u kojem igra na pozajmici - ušao je u Seriju A. Janković je imao zanemarljivu minutažu u SPAL-u u koji je došao iz Partizana u januaru 2019. za dva miliona, ali nije se naigrao ni u Krotoneu. Odigrao je četiri meča prije i tri utakmice poslije pauze zbog pandemije virusa kovid-19, a od tih sedam samo jedan kao starter. Prosječno je provodio 24,6 minuta na terenu. Crnogorski reprezentativac u karijeri je igrao i za Olimpijakos, OFK Beograd i Maribor. Ne. K.

20 Feljton

Neđelja, 26. jul 2020.

KOMITSKI POKRET U NIKŠIĆU 1918-1929.

Ustanici drže vlast u okolnim naseljima, narod ih podržava » Piše: Marinko ZEČEVIĆ, istoričar Srbijanske trupe su 25. decembra (stari kalendar) 1918. godine ušle u sela Straševinu, Ozriniće, Kličevo i ostala mjesta oko Nikšića i opljačkale kuće najuglednijih ljudi. To je bilo planski urađeno, jer šta da očekuje običan seljak ako se tako postupa sa kućom Marka Đukanovića, predsjednika Državnog savjeta ili pak narodnih poslanika Milisava Nikolića i Vuka Krivokapića. Tada je stradao veliki broj kuća između ostalih još i kapetana Boška i Marka Ćetkovića, popa Ljuba Nikolića i kaluđera Nikodima Janjuševića. Zbog svoje funkcije koju je imao za vrijeme kralja Nikole, Marko Đukanović je naročito bio na meti srbijanskih vojnika i domaćih pomagača. Njega su svezanog proveli kroz grad, a pristalice prisajedinjenja su ga pljuvale, vukle za bradu i gađale raznim predmetima (DACG, FEV, Ministarstvo spoljnih poslova 1920-1922, f 107). Prema spisku zatvorenika Centralnog kaznenog zavoda u Podgorici dostavljenom Andriji Radoviću i Izvršnom narodnom odboru, a sačinjenom 13. februara 1919. Godine, od ukupno 125 zatvorenika, iz Nikšića je bilo utamničeno 24 lica i to: 1) Stanko Grubač, pješadijski komandir; 2) Petar Vujović, artiljerijski komandir; 3) Jošo Jovović, pješadijski kapetan; 4) Puniša Bojović, pješadijski kapetan; 5) Nikola Nikolić, artiljerac; 6) Staniša Nikolić, artiljerac; 7) Jakov Urošević, artiljerac; 8) Blažo Vujović, artiljerijski potporučnik; 9) Pero Kustudija, pješadijski potporučnik; 10) Jovan Kustudija, pješadijski potporučnik; 11) Petar Vujović, pješadijski potporučnik; 12) Tomica Peković, pješadijski potporučnik; 13) Miloš Kruška, pješadijski potporučnik; 14) Marko Đukanović, ministar na raspolaganju; 15) Filip Pejović, oblasni sudija; 16) Savo Kustudija, predsjednik opštine; 17) Maksim Pavićević, arhimandrit; 18) Zarija Kilibarda, pisar; 19) Blažo Đuranović, težak; 20) Luka Koprivica, težak; 21) Andrija Mirković, vodnik; 22) Božo Petrović, vojvo-

Sredinom aprila 1919. ustanici preduzimaju akcije od Grahova do Trubjele, a žandarmi ne smiju da im se suprotstave jer je ustanika mnogo više. Sve češće je i bježanje gardista i vojnika iz nikšićkog bataljona u komite, kao i bježanje komita iz zatvora, ponekad čak zajedno sa stražarima

Srbijanske trupe su 25. decembra (stari kalendar) 1918. godine ušle u sela Straševinu, Ozriniće, Kličevo i ostala mjesta oko Nikšića i opljačkale kuće najuglednijih ljudi. To je bilo planski urađeno, jer šta da očekuje običan seljak ako se tako postupa sa kućom Marka Đukanovića, predsjednika Državnog savjeta ili pak narodnih poslanika Milisava Nikolića i Vuka Krivokapića

Grof Džon Frensis Čarls de Salis

da i ministar u penziji; 23) Đur o Pe t r o v i ć , v o j v o d a i brigadier; 24) Marko Petrović, brigadir. Da su Crnogorke uvijek dijelile sudbinu domaćina, pokazuje i slučaj Ilinke Simović koju su zločinci uhapsili, proveli kroz grad naopako okrenutu na magaretu i utamničili je. Noću su je odveli na obalu Bistrice i ubili. Koliko su se iživljavali, pokazuje i podatak da kad je pronađena na njoj je bilo 18 uboda od bajoneta. Da bi arsurd bio veći, načelnik nikšićkog okruga Novaković u izvještaju Pukovskoj okružnoj komandi za ovaj zločin optužuje crnogorske komite. Krajem februara i početkom marta 1919. godine komitski pokret u Nikšiću jača i dostiže tu snagu da na komite u Ozri-

Arhimandrit Nikodim Janjušević

Đuro Petrović

Major Pavle Pavlović je radi sređivanja situacije u Nikšiću predložio sljedeće: 1) Zamijeniti sve crnogorsko činovništvo i oficire ljudima od spreme iz Srbije; 2) Crnogorske regrute smijeniti drugom kojom trupom a ove poslati u Srbiju; 3) Poslati ovde žandarme iz Srbije, jer crnogorska garda smatra za najveći svoj poziv iskaliti neku staru grešku i izvući materijalne koristi iz ovog haosa nićima i Straševini vojska nije smjela izvršiti napad, već se povukla u grad, a ustanici obećali da neće vršiti napade. Za borbu sa ustanicima vojska traži artiljeriju, a u pismu Komandi zetske divizijske oblasti isto to zahtijevaju i poslanici Kosta Lješević, Ljuba Pavić i Mirčeta Golović. Na njihove molbe komanda šalje brdski top i majora Pavla Pavlovića da preuzme komandu nad trupama u Nikšiću. Koliko je situacija u Nikši-

ću bila ozbiljna, vidi se iz naredbe vojvode Stepanovića komandantu Zetske divizijske oblasti da lično ode u Nikšić i ispita situaciju. Major Pavlović odmah po dolasku u Nikšić preduzeo je neophodne korake u cilju sređivanja stanja. U svom izvještaju komandantu zetske divizijske oblasti od 07. marta 1919. godine navodi krivce za nemire i predlaže niz mjera koje će se kasnije pokazati veoma uspješnim. Po njemu glavni krivci su komandant mjesta Dragović i Izvršni odbor zbog neprincipijelnog rada. U ovom izvještaju imamo i zanimljiv podatak vezan za odmetanje Radivoja Nikčevića. Naime, on tvrdi da se Nikčević odmetnuo ne zato što je protiv prisajedinjenja već zato što nije postavljen za načelnika sreskog. (Pretpostavljamo da se ovdje radi o Živku Nikčeviću koji je u vrijeme Kraljevine Crne Gore vršio niz značajnih poslova. Vjerovatno major Pavlović nije bio dovoljno upućen sobzirom da je tek preuzeo dužnost pa je naveo ime Radivoje, što bi moglo značiti da se odnosi na Radojicu Nikčevića, ali je to malo vjerovatno.) Da bi se situacija u Nikšiću dovela u red, Pavlović predlaže sljedeće: „1) Zameniti sve crnogorsko činovništvo i oficire ljudima od spreme iz Srbije, 2) Crnogorske regrute smeniti odavde drugom kojom trupom a ove poslati u Srbiju, 3) Poslati ovde žandarme iz Srbije, jer crnogorska garda

smatra za najveći svoj poziv iskaliti neku staru grešku i izvući materijalne koristi iz ovog haosa, 4) Uputiti sve i svakoga na red i rad, da se ne smatra svak pozvanim da predlaže mere i utiče na rad onih koje mora da sluša, 5) Ukinuti Izvršni odbor koji je u mnogome kriv ovome stanju, 6) Uputiti narodu proglas u kome im predočiti veličinu krivice što rade protiv otadžbine i kao agenti neprijatelja ove zemlje, 7) Pozvati odmah sve regrute u kasarnu i predočiti im veličinu njihove krivice zbog bekstva iz komande” (Šerbo Rastoder, Skrivana strana istorije, Bar, 1997, knjiga I, str. 258). Ustanici pod komandom Radojice Nikčevića tokom marta kontrolišu saobraćaj na putu Nikšić – Podgorica pa zbog toga združene snage iz ova dva grada preduzimaju akcije ali bezuspješno. Povjerenik kraljevske vlade Ivo Pavićević preuzima vlast od Izvršnog odbora 20. aprila 1919. godine. I on odmah po stupanju na dužnost traži da se u Nikšić pošalju žandarmi iz Srbije. Sredinom aprila ustanici preduzimaju akcije od Grahova do Trubjele, a žandarmi ne smiju da im se suprotstave jer ih je mnogo više. Sve češće je i prebježavanje gardista i vojnika iz nikšićkog bataljona u komite kao i bježanje komita iz zatvora poneked čak zajedno sa stražarima. I sam komandant mjesta u Nikšiću Bogda-

nović priznaje da u svim naseljima u okolini grada ustanici drže vlast i da ih narod podržava. Okupatori u Nikšiću uvode policijski čas i zatvaranje svih lokala u 21:30 h. Takođe, zabranjeno je svako kretanje iz mjesta u mjesto bez dozvole. Početkom maja u Nikšić dolazi grof Salis koji je pod izgovorom da radi kao ljekar američke misije posjetio zatvorenike. (Džon Frensis Čarls de Salis, šef međunarodne misije koja je ispitivala stanje u Crnoj Gori 1919. On je 21. 8. 1919. poslao Izvještaj sa Cetinja. Izvještaj nije integralno objavljen, iako je izazvao veliko interesovanje pa čak i rasprave u engleskom parlamentu.) Ustanici iz Kličeva i Straševine sve češće izvode akcije, pa su u roku od 4 dana izvršili 2 napada na vojne konvoje. Naime 10. maja od Trubjele prema Kusidama napali su prvi konvoj a 14. maja presreli su konvoj na putu Danilovgrad – Nikšić. Kao vođe napadača okupator je identifikovao Srdana Backovića i Iliju Kontića. O snazi komitskog pokreta govori i to da se u Ozrinićima javno održavaju vježbe. I u srezu šavničkom jača nezadovoljstvo, pa mještani sela Sirovac zarobljavaju načelnika Tomića i tri žandarma. Zbog ovih dešavanja komandant zetske divizijske oblasti naređuje sljedeće: „Da se uputi radi umirenja i razoružanja i to: a) ka Šavniku 1 četu sa tri mitraljeza iz Nikšića, b) iz Nikšića 1 četu i 2 brd. topa ka Kličevcu i Ozriniću, v) iz Podgorice 1 četu sa 6 mitraljeza ka Nikšiću. Pokret 20 t.m.g/ Sem ovoga da se mobiliše: 1 Bjelopavlićki bataljon i stavi na raspoloženje Komand. Nikšić. Puk. Okr.komande i 1 bataljon Durmitorskog za rad na Šavniku i Bohanu.” (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 26. jul 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (27. 7 - 2. 8) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Biku Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pri-

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars. com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal

paziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK

Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

tima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autorite-

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit se završava u nedjelju u 9:27. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Enigmatika

NeÄ&#x2018;elja, 26. jul 2020.

Neđelja, 26. jul 2020.

MAli OglAsi RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jul 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našoj Dana 25. jula 2020. poslije teške bolesti, preminula je u 83. godini naša draga

BRANKU Petkovom RAIČEVIĆU

BOSILJKI VUJOVIĆ

Hvala za svaki dan proveden sa tobom, veliki moj prijatelju. Tvoj IVICA JOVIĆEVIĆ sa porodicom 1268

rođena Stanković

Tvoj bol je prošao, ali naš za tobom će trajati zauvijek. Počivaj u miru, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 26. jula u 14 časova na mjesnom groblju na Čevu.

Sin JOVAN i snaha BRANKA

BOSILJKA Radovana VUJOVIĆ

Ožalošćeni: sinovi JOVAN i ZORAN, ćerke NJEGOSAVA i MARTA, sestra RUŽA, bratanići MILORAD i GOJKO, bratanična VIDOSAVA, sestrići i sestrične, snahe BRANKA i SNEŽANA, đeveri VUKAŠIN i DRAGO sa porodicama, đeverična TANJA iz Zagreba, unučad, praunučad i mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i STANKOVIĆ

1264 Opraštamo se od naše

1218 Našoj voljenoj

BOSILJKE VUJOVIĆ BOSI VUJOVIĆ U srcima zauvijek ostaje sjećanje na tebe.

Hvala ti za sve što si nam pružila. Bila si veliki borac i osoba za poštovanje. Uvijek ćemo te čuvati u srcima. Počivaj u miru.

Ćerka NJEGOSAVA, zet RAKO, unuke IVANA i DRAGANA KONJEVIĆ

Sin ZORAN, snaha SNEŽANA, unučad PETAR i IRENA

1228 1265 Draga snaho Dana 24. jula 2020. preminuo je naš voljeni ujak

BOSILJKA R. VUJOVIĆ rođena Stanković

VUKO Vujice MILIKIĆ

Nedostaješ nam da nas dočekaš na vratima i pružiš topao osmijeh i zagrljaj. Ostaje nam da te čuvamo od zaborava.

Bio si ujak koji nam je uvijek pružao ljubav, toplinu i pažnju. Radovao si se svakom našem uspjehu i sreći. Zato ćemo te mi voljeti i čuvati od zaborava, kroz naše priče, misli i sjećanja.

Đever VUKAŠIN i jetrva MARTA sa porodicom

Sestrići MILAN i NIKOLA NEDIĆ, sestrične RADMILA – RADA JEVTOVIĆ i JOVANKA KOVAČEVIĆ sa porodicama

1266

1243

Naša draga

Posljednji pozdrav

BOSILJKA - BOSA Radovanova VUJOVIĆ Saučestvujemo sa tvojim najdražim i ostajemo u bolu zbog tužne vijesti da si preminula, naša draga strina i baba. Tvoju dobrotu i pažnju nećemo nikada zaboraviti. Počivaj u miru. 1267

VUKU MILIKIĆU Počivaj u miru.

SLAVKO, SLOBODAN i ĐORĐIJE VUJOVIĆ SAŠA, MAJA, NINA, LUKA i JOVANA ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji 1224 Posljednji pozdrav

NJANJU Od restorana „FOREST“

VUKU MILIKIĆU 1226

Tvojim odlaskom izgubili smo iskrenog prijatelja, a naši zajednički unuci nježnog đeda. Plijenio si dobrotom i izvanrednim smislom za humor. Svaki trenutak proveden sa Tobom bio je prava svečanost. Žalimo što takvih trenutaka više neće biti, ostaju samo lijepe uspomene kojih ćemo se sjećati za čitav život. Neka Tvoja plemenita duša počiva u miru, dragi prijatelju. VESELIN ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1225

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jul 2020.

Posljednji pozdrav ocu naše koleginice

Dana 24. jula 2020. u 84. godini umro je naš dragi

KOLEKTIV POBJEDE

1262 Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru, stricu i đedu

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, đedu i svekru

BRANKO Petkov RAIČEVIĆ

BRANKU RAIČEVIĆU

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 25. jula u 12 časova na mjesnom groblju u Tološima. Kuća žalosti: Blaža Raičevića 99

BRANKO Petkov RAIČEVIĆ

Mnogo je lijepih trenutaka da o tebi s ponosom govorimo. Tvoja dobrota, poštenje, posvećenost porodici, tvoje veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas, učinili su te velikim čovjekom i po tome ćemo te vječno pamtiti.

Ožalošćeni: supruga RADOJKA, kćerka VESNA, sinovi VESKO i VLATKO, sestra MILEVA, brat BORO, snahe MIKA, GORICA, TANJA i ANĐELA, bratanići BOŽIDAR i VANJA, bratanične MAGDALENA, BILJANA i KSENIJA, braća i sestre od ujaka i tetaka, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji VESKO, GORICA i ANĐELA

1257

1253 Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu, đedu i prađedu

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

BRANKU RAIČEVIĆU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava i pamtiti sve lijepe trenutke provedene sa tobom. Neka ti je vječna slava.

Brat BORO sa porodicom

BRANKU

1275 Nijesam stigla da te zagrlim i da ti stegnem ruku na kraju. Tvoju milu ruku koja je mene sa bezgraničnom ljubavlju uvela u život. Teško će mi biti bez tebe, tvojih savjeta, zagrljaja i uvijek lijepih riječi. Da u životu treba biti hrabar, naučila sam od tebe. Hvala ti za sve, dobri moj roditelju.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Tvoja VESNA, zet MIJO, unuci MARKO i MILOŠ, snahe TAMARA i MILICA i praunuci BALŠA, ALEKSA i RELJA

BRANKU RAIČEVIĆU

1254

BRANKU Najdraži naš, bolna je istina da te više nema, ali mi ćemo te čuvati u našim srcima. U sjećanju ostaju najljepše uspomene, tvoj dragi osmijeh, mile plave oči i blage ruke oko našeg vrata. Hvala ti za svu pruženu ljubav i nježnost, toplinu i sigurnost kojom si zauzeo posebno mjesto u našim srcima.

Zauvijek tvoji Sin VLATKO, snaha TANJA i unuke TEA i IVA

1258

Posljednji pozdrav svom voljenom đedu

Posljednji pozdrav mom najmilijem svekru

Dragi ujače, kroz sjećanja na djetinjstvo provedeno sa tobom, nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao, čuvaćemo te vječno u našim srcima.

Od ALEKSANDRA, BORISA i MILANKE KOVAČEVIĆ sa porodicama

BRANKU BRANKU 1274 Posljednji pozdrav svome bratu i šuraku

Tvoji savjeti i šale, ljubav, toplina, osmijeh će ostati sa mnom. Bio si veliki čovjek koji je ostavio vječan trag u meni. Ponosan sam što sam te imao. Hvala ti na svemu što si me naučio i što si za mene učinio. Dok živim živjećeš u mojim mislima i srcu.

Prošlo je dvadeset godina otkako ponosno nosim tvoje prezime. Sve ovo vrijeme, obasipao si me ljubavlju i pažnjom, pružao sigurnost i utočište, bio oslonac i figura oca u mojim najtežim trenucima života. Nedostajaće mi naši iskreni razgovori i osmijeh kojim si mi uljepšavao dan. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i Hvala ti na svemu. Tvoja snaha TANJA 1259

Tvoj unuk MARKO CAUŠEVIĆ sa porodicom Dragi đede

BRANKU P. RAIČEVIĆU 1230

od sestre MILEVE i zeta MIRKA

Posljednji pozdrav dragom stricu

1255 Posljednji pozdrav dragom đedu

BRANKU

BRANKO

Bio si čovjek vedroga duha, dobronamjeran i velikodušan. Počivaj u miru.

BRANKU

RAJO sa porodicom

Teško prihvatamo činjenicu da je ovo posljednji pozdrav sa tobom. Zauvijek će nam ostati u sjećanju druženje sa tobom.

1261 Teško je prihvatiti istinu da te neću više viđeti. Tvoja topla riječ puna ljubavi nedostajati će mi. Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si me obasipao.

Tvoj RADOVAN, snaha ANĐELA i praunučad LARA, ANJA i VASILIJE

Tvoj unuk MILOŠ CAUŠEVIĆ sa porodicom

1260

1256

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jul 2020.

Dana 24. jula 2020. iznenada je preminula u 70. godini naša draga Dana 25. jula 2020. preminuo je u 80. godini naš dragi

Дана 25. јула 2020. у 92. години преминула је наша драга

OLGA Miodragova BALTIĆ rođena Rašković

DUŠAN Milovanov KOMNENIĆ

СПАСА Васова КАЛУЂЕРОВИЋ рођена Радоњић

Usled novonastale situacije sahrana će se obaviti 26. jula u 14 časova na mjesnom groblju, selo Pilatovci - Banjani u užem krugu porodice.

Због новонастале ситуације сахрана и опијело ће се обавити у кругу уже породице у породичној гробници у Даниловграду. Ožalošćena porodica KOMNENIĆ

1247 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Ожалошћени: синови МАРКО и ДРАГОЉУБ, кћерке ЗАГОРКА и ТАТИЈАНА, снахе ЉИЉАНА, СЕКА, МИЛИЦА и МАРИЈА, унучад ВЛАДИМИР, НИКОЛА, ГОРАН, ДРАГАН, ВУК, МАРИЈА, ИВАНА, ЗОРАНА и ДРАГАНА, праунучад АНДРЕЈ и ПАВЛЕ и многобројна родбина КАЛУЂЕРОВИЋ и РАДОЊИЋ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 25. jula u prisustvu uže porodice u 13 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: suprug MIODRAG - MIŠO, kćeri MARIJA, JELENA i BOJANA, brat RAJO, sestre KOVILJKA, JULKA i DANKA, đever BATO sa porodicom, zaova ZORICA, jetrva JULIJANA sa porodicom, unučad i ostala rodina BALTIĆ i RAŠKOVIĆ

1232 Mojoj voljenoj majci

1263 Voljenoj majci i babi

MILICI VASOVIĆ

OLGI BALTIĆ

rođenoj Marotić Želim da stane cio svijet bar na tren, želim da vrisnem najače što mogu, da u moru ljudi ugledam tvoj lik, želim još samo jedan dan sa tobom.

Hvala ti za svu pažnju, ljubav i podršku, koju si nam nesebično pružala.

Vole te tvoji JELENA, CALE, NIKOLA i BOGDAN

SPASI KALUĐEROVIĆ 1248

Tvoji ŽELJKO i MILANKA sa djecom Draga majko, opraštamo se od tebe. Tvojim časnim životom satkanim od najljepših ljudskih vrijednosti, tvojim velikim srcem, dobrotom i plemenitom dušom zaslužila si vječno sjećanje.

1235

Posljednji pozdrav majci

Posljednji pozdrav tetki Tvoja kćerka ZAGORKA, zet MIŠKO, unuci GORAN i DRAGAN, snaha MARIJA i praunuk PAVLE

MILICI VASOVIĆ rođenoj Marotić

OLGI Miodraga BALTIĆ Bez pozdrava zašto mi ode? Toliko toga sam ti reći htjela. Kako ću dalje, kaži mi... S tobom sam bila bezbrižna i srećna, tužno je srce a oči suzne, zašto nam je, Bože, uze.

1273

Posljednji pozdrav dragoj

Nenametljiva, tiha, pravična. Nedostaješ kao da si mi majka, prijatelj i kao podrška. Još jednom, tetka, hvala za sve.

Tvoja ćerka MARIJA, zet TIHO i unučad MILANA, DUŠAN, JAKŠA i MIJA 1249 Posljednji pozdrav majci, baki i tašti

Tvoj bratanić IVO MAROTIĆ

OLGI BALTIĆ Najteže životne bitke si uspjela pobijediti kao pravi borac. A svoj kraj života za tren i tiho završi. Počivaj u miru.

1236 Posljednji pozdrav tetki

OLGI

DALIBOR, BATO, SVETLANA, VUK i NEMANJA

Draga majko, hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično darivala. Uvijek ćemo te se sjećati s ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru.

1270 Posljednji pozdrav

Ćerka BOJANA, zet NOVO, unučad MAŠA, ENA i DAMJAN 1269

MILICI VASOVIĆ rođenoj Marotić

Poslednji pozdrav

OLGI BALTIĆ Draga tetka, hvala ti za neizmjernu ljubav koju si mi pružala.

Ponosni što smo te imali, a tužni što smo te izgubili. 1271

Brat RAJO, sestre JULKA i DANKA

Tvoji NADA i MIĆKO

OLGI BALTIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1237

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Sestra KOVILJKA sa porodicom 1272

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jul 2020.

Посљедњи поздрав драгом деди

Časnom i poštenom Piperu

МИРУ ПОПОВИЋУ Драги деда, пуно те волимо. Твој живот ће за нас бити примјер.

Унуци АНДРИЈА и БОЈАН ЋУЛАФИЋ

MIRO Mijajlov POPOVIĆ nosilac Partizanske spomenice 1941. godine

koji je umro 23. jula u 94. godini. Rođen je u Dubravi, izviše Seoca u Piperima. U partizane 1941. godine pošao je sa 16 godina, a njegova braća Radomir i Branko bili su istaknuti borci u ratu u našoj Crnoj Gori. Branko je poginuo na Sutjesci, a Radomir na Kalinoviku. Miro je bio u Petoj proleterskoj i učestvovao je u svim njenim borbama, a bio je i na Sutjesci. Miro je od 1946. godine, studirao dvije godine u Zagrebu na fakultetu ekonomije, i nakon toga fakultet je završio u Beogradu. Radio je u Vladi Crne Gore, dugo godina u dva mandata, bio je poslanik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore i član Izvršnog vijeća. Bio je generalni direktor Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Crne Gore. Nakon toga 1974. do 1978. godine došao je za predsjednika opštine Titograd. Na 6. kongresu komunista Crne Gore biran je u Centralni komitet Crne Gore. Od 1978. do 1982. godine bio je potpredsjednik Skupštine Republike Crne Gore. Od 1982. do 1986. bio je član Predsjedništva Socijalističke Crne Gore. Miro je bio dobar i pravedan političar i svi građani su ga izuzetno cijenili i voljeli. Miro je bio ponos svih naših Pipera i imali smo veliku sreću što smo se sa njim družili i srijetali, a bio je plemenit, čestit i pažljiv prema svim građanima Podgorice i naše Crne Gore. Odajemo mu posljednju poštu, za njim smo ožalošćeni i neka mu je vječna slava.

UDRUŽENJE BORACA I ANTIFAŠISTA PIPERA PREDSJEDNIK MILUTIN - MILAN LJUMOVIĆ

1222 Посљедњи поздрав драгом оцу и тасту

МИРУ ПОПОВИЋУ С поносом и љубављу чуваћемо те у нашим срцима.

АНИТА и БРАТО ЋУЛАФИЋ

1223

POMENI Dana 25. jula 2020. navršava se 40 dana i dva mjeseca od smrti moje braće

1250 Posljednji pozdrav dragom

DIMITRIJE RADULOVIĆ

Тужним срцем и болом у души јављамо да је 25. јула 2020. у 50. години изненада преминуо наш драги

RADOMIR RADULOVIĆ

Dragi moji, bili ste moj ponos i moja radost. Mnogo sam tužna za vama.

MIRU POPOVIĆU Sa pijetetom, 1239

Porodica pok. RAJKA MILIČKOVIĆA

ЂОКО Савин АНДРИЈАШЕВИЋ

Vaša sestra BRANKA sa porodicom 1251 Двије године су од смрти наше драге мајке, свекрве и бабе

Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i iskrenom patrioti Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у ужем кругу породице 26. јула у 14 часова на мјесном гробљу Балосави. Кућа жалости: Балосави Ожалошћени: брат БОЖО, сестра ЉИЉАНА, сестрић ЛУКА, сестрична ЈУЛИЈАНА, стрина ТОМАНА, браћа од стричева РАДОЈЕ, ДРАГО и МИЛАН, снахе НАДА и ДАРА, братаничне и остала родбина АНДРИЈАШЕВИЋ и ЂЕДОВИЋ 1233

ДРАГИЦЕ Миланове ЧАРАПИЋ ZDRAVKU NIKČEVIĆU Počivaj u miru i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Вријеме које пролази не може избрисати сјећање и љубав које си нам оставила. Увијек ћемо те чувати у нашим срцима. Почивај у миру.

„BLUZ BAR“ 1244

Синови ГОРАН, СРЂАН и ДРАГАН са породицама 1203

Umro je komita crnogorski, borac za pravo, čast i slobodu Crne Gore

Двије године од када није са нама наша драга

PAŠI DIVANOVIĆ ZDRAVKO Spasojev NIKČEVIĆ Pamtićemo te kao velikog čovjeka i dobrog prijatelja.

Familiji Nikčević iskreno saučešće. S poštovanjem

FADIL REDŽIĆ sa porodicom

ДРАГИЦА Миланова ЧАРАПИЋ

LJUBO i MIRKO PETROVIĆ NJEGOŠ s familijama

Са љубављу, поштовањем и поносом чуваћемо те од заборава и вјечно жалити за тобом.

1245 Сестра ВЕСНА и зет ЗДРАВКО ВОЈВОДИЋ

1231

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1204

Oglasi i obavještenja SJEĆANJE 26. 7. 2017 – 26. 7. 2020.

Neđelja, 26. jul 2020.

Danas su dvije godine otkako nije sa nama naš unuk, sestrić i brat

Dana 26. jula 2020. navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš

MILORAD – MIKO Blažov ĐONOVIĆ IVANA ŠARANOVIĆ

ČEDOMIR Svetozara BULATOVIĆ

rođena Domijan

Svakog dana si u našim mislima i riječima. Nedostaješ nam.

Tvoji: VUJADIN, SANJA, SAŠA, FRANĆESKA, KJARA, LUKA, SUZANA i FERDINANDO

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i čežnju za tobom. Nikada umrijeti neće ljubav, ponos i sjećanje na tebe. Ostaćemo te željni dok nas bude.

Đed MILI, baba LIDIJA, tetka DIJANA, sestre KSENIJA i IVA

Zbog novonastale situacije pomen će se obaviti u krugu uže porodice. Porodica će donirati 1000 eura Odboru sela Tomići. Oni koje volimo ne odlaze, svakodnevno su pored nas, uvijek voljeni, uvijek u našim srcima i mislima. Od zaborava te čuvaju: otac BLAŽO, supruga DRAGICA, sinovi JOVO i DALIBOR, snahe MAJA i MIRJANA, unučad JELENA, DUNJA, PAVLE i ANĐA 1220

1214 Navršava se godina od smrti voljene majke

1252

MILORAD – MIKO Blažov ĐONOVIĆ

MILODARKE KOJIČIĆ ČEDOMIR BULATOVIĆ U srcima ćemo te čuvati, naša draga i plemenita dušo.

Tvoja PORODICA 1215

Četrdeset dana je od našeg rastanka, a ti u meni živiš i postojiš dok sam ja živa. Supruga DRAGICA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. STOJAN TRAJKOVSKI sa porodicom

1221

1208 Napustio nas je zauvijek naš dragi

Četrdeset je dana od smrti brata i ujaka

Godina je od smrti naše

MILORADA ĐONOVIĆA VELIMIR R. DRAGNIĆ

MAJKE

Tužna je ova godina od kada nijesi sa nama. Svaki dan te kroz sjećanje čuvamo od zaborava. Hvala ti, majko, na neizmjernoj ljubavi koju si nam pružila.

Ostaju nam ljubav i divna sjećanja na dragog i plemenitog čovjeka. Puno će nam nedostajati druženja i njegovi mudri i dobronamjerni savjeti, što je bila velika privilegija.

Dragi brate, tvojim odlaskom ostala je velika tuga i praznina u srcu mom, a ti otišao si u zagrljaj majke. Počivajte u miru.

1209

PAVIĆEVIĆ NADA s porodicom

Četrdeset je dana od smrti ujaka

Tuguju za njim

MILORADA ĐONOVIĆA DRAGICA i DRAGAN BATRIĆEVIĆ sa porodicama Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.

1227

Sestrići DEJAN, SRĐAN i MITAR

Tvoje kćerke MIKICA i LJILJA Četrdeset je dana od smrti naše majke i babe

1210 Dvije godine su od smrti naše

1216 Tužno sjećanje na našu dragu

VENKA PEJOVIĆ Uvijek ćemo te se sjećati. SUZANA, NINA, MARIJA i ANA 1219

MILE MILIĆ

BABU SJEĆANJE 26. 7. 2017 – 26. 7. 2020.

Nedostaješ nam i često pričamo o tebi. Tvoji mudri savjeti, blaga narav i vedri lik uljepšali su naše živote. Hvala ti na svemu a mi ćemo sa ponosom da te čuvamo od zaborava.

Ponosno te čuvamo od zaborava.

LJUBOMIR LJUBO Dušanov JANKOVIĆ

Tvoja unučad MAJA, LJUBICA, FILIP, IVANA, JUCA i MARIJA

PORODICA

Počivaj u miru, a meni ostaje tuga, bol i samoća.

1217

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja supruga RADOJKA 1238

1211

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jul 2020.

Voljenim

Deset godina je od smrti jedinog sina, brata i sestrića

ZORANU Velimirovom i VELIMIRU Dušanovom 26. 7. 2017.

10. 8. 2017.

RADOMANU Tri godine je punih nevjerice, bola, suza i patnje koja ne prestaje. Svaki dan nam je sve teže. Zoki mili, čekamo da se pojaviš, izliječiš rane, vatiš sreću, da vas vidimo kakve vas pamtimo - Uzalud. Tvoja ljepota i anđeoska duša sada krase neko drugo mjesto. Opaka bolest prerano Te otela od nas. Dragi Tata, ostali smo bez naše velike uzdanice i ponosa, bez toplog krila i sigurne ruke koja nas je od svega čuvala. Tješimo se da je Tvoje ranjeno srce pronašlo vječni mir u zagrljaju našeg Zokija. Ostaje nam da budemo ponosne na vaše časno i dostojanstveno življenje i sjećati se srećnih dana života sa vama. Počivajte u miru.

ARSENIJE – SAŠA DRAGOVIĆ

Tuguju za vama ANKA i MILIJANA 1205

Deset godina smo bez tebe, Sajo. Nije se nikad rodilo plemenitije stvorenje od tebe i nisi nas mogao gore kazniti nego svojim odlaskom. Srca si nam iščupao. Beskrajno nam nedostaješ. Molimo se da ti je duša našla vječni mir. Mi ga bez tebe ne možemo naći. Tvoji pacijenti, knjige, gitara i priče, ne poznaju odjek tišine otkad te nema. Bio si nam najveća radost, sad si tuga dovijeka.

Tri godine bola i tuge za vama

26. 7. 1980 – 26. 7. 2020.

ZORAN

RADOMAN

VELO

Tvoji LJILJANA, ALEKSANDRA, ZORAN i SLAVICA

Mili naši, kao da nije dovoljno teško što ste u 14 dana otišli, još mi je teže što ovako bolesna ne mogu obići vašu vječnu kuću. Mnogo puta ste nam bili potrebni da sa vama podijelimo i dobro i loše, kao što smo naučili, no život je toliko surov da nam je to uskratio. Ovu prazninu što osjećamo za vama, niko ne može popuniti i zato Hvala vam za svu ljubav i ljepotu življenja koju smo imali sa vama, voljeni naši. Sestra ZORKA i MIŠKO sa porodicom 1234

ЉУБО Јагошев РОГАНОВИЋ Вјечно ће те памтит РАТКО и АНЂЕЛИЈА са породицама

1246

1241

Voljenim bratu i šuri Voljenom bratu

RADOMAN

ocu i tastu

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

VELIMIRU

MILOSAVE Božove DAPČEVIĆ

voljenom ujaku

ZORANU ZORANU

VELU

Brate Zorane, neprebolna rano i ujače, zar je moguće riječima opisati ovu žestoku bol koju osjećamo vašim odlaskom. Ne, ne može jer ste vi bili dio naših života. Od našeg rođenja poklanjali ste nam nesebičnu ljubav i pažnju na poseban način. To se samo jednom rađa. Uvijek ste bili prvi uz nas u radosti i u tuzi. Puno nam nedostajete u svemu. Ostale su prelijepe uspomene i srećni dani provedeni sa vama. Ponosne na vaš častan i dostojanstveni život sa ponosom ćemo pričati o vama i čuvati od zaborava. Počivajte zajedno u miru, u nebeskom Raju sa Anđelima.

RADOMANU

Vrijeme prolazi, ali praznina, bol i želja za vama nikada neće proći. Bili ste velika zaštita i sigurnost u mom životu. Brate mili, uvijek si u mojim mislima i nigdje dalje od mog srca dok budem disala. Bio si mi sve. Tata, otišao si tiho i bez pozdrava u zagrljaj našeg Anđela. Počivajte u miru jedan kraj drugoga. MILIJANA i TARO JANJEVIĆ

1206

Počivaj u miru i hvala ti na svemu.

1242

TVOJI NAJMILIJI

Godina od kada je prestalo da kuca plemenito srce naše drage

Dragom sestriću i zetu

Tužne LJILJANA, BILJANA i SNEŽANA sa porodicama

tetke KIĆE

1229

Ljubav i sjećanje na Tebe vječno će trajati.

ZORANU

Tri godine bola i tuge za vama, mili naši

RADOMANU

VELIMIRU

RADMILA, NADA i ŽELJKO sa porodicama 1212

Sve što je bilo plemenito i časno bilo je u vašoj duši. Ostaćete uvijek voljeni i nikad zaboravljeni. Mnogo nedostajete...

Navršilo se godina od smrti naše drage sestre i zaove

RADIVOJE – BAJO NIKINOVIĆ sa porodicom

ZORAN

RADOMAN

VELO

Uvijek ste bili u našim srcima i tu ćete zauvijek ostati. Hvala vam za svu ljubav i dobra koja ste nam podarili. Počivajte u miru, voljeni brate i striko.

1207

KIĆE SEKULIĆ Počivaj u miru, voljena i plemenita dušo.

RADE, SLOBO, BRANKA i BEBA 1240

LAZAR i JULKA MUDREŠA 1213

TV program

Neđelja, 26. jul 2020.

SERIJA

NOVA M 20:00

FILM

RTCG1 23:00

Ubice mog oca

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Ubistvo svetog jelena

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Oriđinali, r. 13:10 Živa istina, r. 14:30 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Program za djecu 15:30 Dnevnik 1 16:00 Putovanje, film 17:35 Muzika 18:10 Dokumentarni program, r. 19:00 Program za djecu 19:15 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Na plaži Česil, film 21:50 Viktorija III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Ubistvo svetog jelena, film 00:40 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 10:00 12:00 13:30 14:00 15:00 16:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:00 00:55

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Dokumentarni program, r. Sport, r. Dnevna soba, r. Otkrij me, r. Sofija, r. Gazija, film Dvostruki život, film Dokumentarni program Dnevnik 2 Dokumentarni program, r. Sofija, s. Napulj pod velom, r. Dokumentarni program, r. E sport

06:45 Savršeni tata, r. 08:45 Alisa u Zemlji čuda, crtani film 09:30 Drugo ime ljubavi, r. 11:00 Muzički program 13:00 Prva Intervju – Ivan Đikić, molekularni biolog, r. 13:45 Savršeni tata, r. 15:45 Auto moto show, r. 16:30 Auto moto show, e. 17:00 Žurnal 17:15 Folk, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:00 Muzički program 23:15 Potomci, film 01:00 Teško je biti fin, r. 03:00 Folk, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NOVA M 06:05 Centralni dnevnik, r. 06:50 Sportisimo, r. 06:55 Ljubav, navika, panika, r. 08:00 Kefalica, r. 08:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 09:45 Muzički program 11:00 Vijesti 11:45 Zauvijek susjedi, r. 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r. 14:00 Dijete, r. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:15 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Ubice mog oca, s. 22:00 Muzički program 23:30 Vruća potjera, r. 01:05 Van Vajlder, r. 02:35 Šesnaest blokova, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Evropske bajke, r. 08:30 Bejblejd, crtana serija 09:30 Pčelica, e. 10:00 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 Mala sirena, r. 15:00 Snovi, kuća, dom, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Ljeto u vinogradu, film 20:35 Poljubac kraj logorske vatre, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Voljeni, film 00:50 Lov, r. 02:40 Poljubac kraj logorske vatre, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:30 13:30

Film Nemoguća ljubav, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Film Premijera Vikend specijal 16:15 Narod pita, r. 19:00 Scena, pregled sedmice

20:00 22:00 23:00 01:00 03:00

Film Zakletva, s. Narod pita Film Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 26. jul 2020.

Marketing

Magazin

Neđelja, 26. jul 2020.

Amir Kažić Leo objavio singl ,,Dan po dan“

Legendarna grupa Aba odložila okupljanje

Pjesme stižu iduće godine

Oda ljubavi ZAGREB – Hrvatski pjevač Amir Kažić Leo objavio je singl ,,Dan po dan“. Muziku potpisuje Antonija Šola, dok je za muziku bio zadužen autor brojnih hitova Branimir Mihaljević. - Kada smo nakon singla ,,Reci nešto al’ ne šuti više“, Branimir Mihaljević i ja razgovarali o mom budućem albumu i preslušavali neke demo snim-

ke, u jednom trenutku mi je rekao ima nešto zanimljivo i misli da će mi se svidjeti. Tada mi je pustio demo ,,Dan po dan“, nijesam se dvoumio i odmah smo se složili da je to moj idući singl. Lepršava melodija sa lijepim, pitkim, nježnim i životnim tekstom Antonije Šole upakovan u moderan aranžman, a opet tako nostalgičan, svaki put dok je slušam

ili pjevušim budi u meni radost, ljubav i nostalgiju nekih davnih vremena i davnih ljubavi - rekao je Leo i dodao da bi želio da publika prepozna tu pozitivnu energiju i iskrenost. Pjesma dobila je i spot koji je sniman u Istri. - Bilo je izuzetno ugodno snimati, dva dana smo obilazili mala istarska mjesta, a dio spota je sniman i u Leovom

domu u Brtonigli - rekla je Sandra Mihaljević, redateljica spota. - Sa Leom sam prvi put radio 1997. na albumu za koji mu je tada Đorđe Novković napisao neke od najvećih hitova. Do danas smo dobili puno zlatnih ploča i brojne druge nagrade - kaže Branimir Mihaljević, muzički producent i autor pjesme.

Grupa Colonia predstavila spot za novu pjesmu

,,Doza“ u duhu osamdesetih

ZAGREB – Najpoznatija hrvatska dens grupa objavila je singl za pjesmu ,,Doza“. Singl prati i atraktivan spot za čiju je režiju zadužen reditelj Dario Radusin. Njihova brojna publika je navikla na odlične spotove, a novi je rađen u stilu osamdesetih, kasetofon, „ford mustang“ i zanosna Ivana u zagrljaju Sandra Stanojevića. - Obožavam ovu pjesmu i mislim da totalno paše uz ovo ludo vrijeme u kojem se trenutno nalazimo. Što se tiče spota, potrudili smo se da bude drugačiji od svega do sada i da ljudima ponudimo nešto što je na svjetskom nivou. Moram da priznam da nijesam bila ovoliko uzbuđena od izlaska pjesme ,,Que sera“, koja je bila moja prva pjesma u Coloniji -

rekla je Ivana Lovrić. Kompletni autor novog Colonijnog hita je Boris Đurđević, a trend vraćanja u osamdesete koje su prigrile aktuelne zvijezde svjetske muzičke scene mu itekako odgovara. - S obzirom na to da sam odrastao uz muziku iz osamdese-

tih godina, ovo je moj svojevrsni ,,tribjut“ svim velikim hitovima koje obožavam. Uživao sam radeći na pjesmi ,,Doza“ koja je spoj moderne produkcije i sintpopa. Nadam se da će se ovaj svojevrsni svjetski trend vraćanja u osamdesete nastaviti, jer se tu osjećam

,,kao kod kuće“ - rekao je Boris. Novi singl ,,Doza“ Colonia će uživo izvesti na ovogodišnjem CMC festivalu u Vodicama 5. septembra, a zavisno od situacije u kojoj su se mnogi muzičariovih mjeseci našli, nadaju se da će je izvesti i na još nekim ljetnim pozornicama. Prije dvije godine Colonia je albumom ,,Nova era“ započela svoje novo poglavlje, a uspješni singlovi ,,Que sera“, ,,Melem“, ,,Alarmantno“, ,,Miris parfema“ i ostali dokazali su da njihov muzički pravac nikad ne zastarijeva. S pjesmom ,,Zumbuli“ nastupili su u internacionalnoj večeri 25. jubilarnog festivala Ohird fest – ohridski trubaduri kada su osvojili drugu nagradu publike i stručnog žirija.

STOKHOLM - Ponovno okupljanje legendarnog sastava Aba odloženo je za 2021. godinu, piše Independent. Kao glavni razlog naveli su pandemiju virusa korona. Poznata četvorka planirala je da se ponovo okupi i predstavi nekoliko novih pjesama pred kraj 2020. godine, ali to se ipak neće dogoditi u skorijem periodu. - Grupa je snimila pet pjesama koje su trebale da budu objavljene krajem 2020. godine. Ipak, zbog tehničkih problema, ali i pandemije, objava novog materijala moraće da pričeka do 2021 - rekao je Bjorn Ulvaeus. Posljednji album ovog sastava objavljen je 1982. godine, dok su tri pjesme objavljene nešto kasnije - 1993. i 1994. godine. Bjorn Ulvaeus, Beni Anderson, Ani-Frid Lingstad i Agnet Faltskog kazali su da im je ponovno okupljanje proteklo vrlo ugodno, prisjetili su se lijepih zajedničkih momenata i vrlo brzo uklopili. - Osjećaj je neobičan, ali u isto vrijeme i veoma poseban objasnio je Ulveaus. Osim toga, najpopularniji švedski sastav planira i hologramsku turneju. – Odluka da nastavimo sa pripremama za uzbudljivu avatar Aba turneju imala je nepredviđene posljedice. Svi smo smatrali da bi, nakon 35 godina, bilo zanimljivo da ponovo ujedinimo snage i uđemo u studio – kazali su iz grupe. Na turneji, članovi grupe Aba će se pojaviti u svojim mlađim verzijama. – Slikali su nas iz svih mogućih uglova, pravili smo grimase ispred kamera, crtali su nam tačke po licu, mjerili nam glave. Izgleda da se lobanja ne mijenja s godinama dok ti se ostatak tijela raspada – rekao je Bjorn Ulvaes za medije.

Pop diva Kajli Minog sprema album

,,Disko“ objavljuje u novembru

Stonsi objavili duet sa Džimijem Pejdžom

Davno snimljeni dragulj ugledao svjetlo dana

LONDON - Nakon što su Rolinstonsi otkrili da će njihov klasik „Goats Head Soup“ doživjeti reizdanje i predstavili neobjavljenu pjesmu „Criss Cross“, legendarni rokeri svijetu su pružili još jedan davno snimljeni muzički dragulj.

Riječ je o pjesmi „Scarlet“, koja je snimljena 1974. godine na koji su sarađivali sa Rikom Grehom i velikim Džimijem Pejdžom. - Sjećam se da smo se našli u istom studiju kao i Cepelin. Imali smo rezerviran termin za snimanje nakon njih, baš su

bili na odlasku kad je Džimi odlučio da će ostati. Nije nam bila namjera da napravimo zajedničku pjesmu, željeli smo da to bude nekakav demo, samo da možemo da osjetimo muziku. Na kraju je rezultat bio vrlo dobar, a sa imenima koja su učestvovala u tom procesu, bila bi šteta da to ne ugleda svjetlo dana - otkrio je Kit Ričards. Reizdanje albuma „Goats Head Soup“ možemo očekivati 4. septembra, a biće dostupno u više formata, uključujući četvorostruko CD izdanje i vinil boks set. Fanovi će na deluks reizdanju imati priliku da čuju deset bonus pjesama, među kojima će se uz ,,Scarlet“ i ,,Criss Cross“ naći i još jedna

neobjavljene pjesma „All The Rage“. Boks setovi će sadržati i „Brussels Affair“, lajv album od 15 pjesama snimljen 1973. godine za vrijeme koncerta u Belgiji. Na izdanju će se naći klasici poput „Tumbling Dice“, „Midnight Rambler“ i „Jumping Jack Flash“. Uz navedena muzička iznenađenja, dostupna će biti i ekskluzivna knjiga od 100 stranica koja će sadržati fotografije, te eseje čiji su autori Ijan MekKen, Nik Kent i Daril Izla. Album „Goats Head Soup“ objavljen 1973. godine, ostvario je veliki uspjeh. Na izdanju se našla očaravajuća balada „Angie“, koja je po objavi sastavu osigurala najveći komercijalni uspjeh do tada. Uz nju, na „Goats Head Soup“ našle su se „Dancing With Mr. D“ i „Doo Doo Doo Doo Doo (Heartbreaker)“, koje su se tokom godina istakle kao pravi rok klasici.

SIDNEJ - Pop diva Kajli Minog se, kako prenose mediji, uveliko priprema za izdavanje albuma inspirisanog disko muzikom, koji bi trebalo da izađe u novembru. Australijska pop zvijezda je, kako prenosi San, objavila novi singl pod imenom ,,Say Something“ uoči izlaska svog 15. studijskog albuma. Materijal koji priprema opisan je kao „disko klasik“ koji će značiti stilsko odstupanje od njenog posljednjeg albuma ,,Golden“ iz 2018. koji je bio na vrhu liste najpopularnijih albuma u Britaniji. Pjevačica je bila aktivna i na drugim poljima, pa je za učešće u reklamnim sadržajima u kojima se Britanci pozivaju na turi-

stičko putovanje u Australiju, Kajli dobila skoro milion dolara. Nažalost, uslijedila je pandemija, pa i problemi u turizmu. Novi album navodno nosi naziv ,,Disko“ i biće objavljen 6. novembra. U maju, pedeset dvogodišnja Kalji, otkrila je da je tokom boravka u karantinu, snimala novu muziku iz svoje dnevne sobe. - Zaista sam bila zaposlena, napravila sam kućni studio u dnevnoj sobi i mnogo sam naučila o snimanju. Bio je to težak način brzog učenja za čitav tim jer postoje tehničke prepreke, ali sam zahvalna što mogu da nastavim da radim na svom albumu makar i na ovaj način. Kreativnost mi je bila od velike pomoći - rekla je tada popularna pevačica.