Dnevni list Pobjeda 03.08.2020. by Pobjeda

S. VASILJEVIĆ

NAŠI HEROJI: Infektivna klinika Opšte bolnice Berane, regionalnog centra za osam opština sjeverne regije

INTERVJU Branimir Gvozdenović, politički direktor DPS-a

Opozicija željom da se izbori odgode ogoljava svoje slabosti i strah od rezultata

Kad u medicinskoj sestri vidiš rođenu

STR. 2. i 3.

Glavni odbor Demokratske partije socijalista danas potvrđuje izbornu listu koja će sjutra biti predata DIK-u

„Odlučno za Crnu Goru – Milo Đukanović“ naziv liste DPS-a, nosilac Duško Marković STR. 3.

Institut objavio presjek stanja oboljelih na osnovu obrađenog 431 uzorka

Otkriveno 60 novih slučajeva, jedan pacijent preminuo STR. 8.

RCUD

Gledajući sredovječnog čovjeka kako se muči dok mašina u kratkim dahovima upumpava kiseonik u njegova pluća, u glavi odzvanjaju hiljadu puta ponovljeni apeli stručnjaka građanima širom naše zemlje, da poštuju mjere NKT-a - nose zaštitne maske i drže fizičku distancu na javnim mjestima. Za mučnu borbu sa virusom korona pacijenti koji su imali tešku kliničku sliku kažu: ,,Ni krvniku se ne desilo“... STR. 6. i 7. Arheolog Darko Kovačević pojasnio koju vrstu plovila su otkrili ribari na Adi Bojani

Nije ratni brod već podmornica za koju se zna STR. 15.

Glavni odbor SNP pomjeren za jedan dan, izvjesno potvrđivanje sporazuma o formiranju tzv. velike koalicije

Pregovaraće o mandatima i redosljedu do samog kraja STR. 3.

Politika

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

INTERVJU: Branimir Gvozdenović, politički direktor DPS-a PODGORICA – Politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović kazao je, u intervjuu Pobjedi, da je zadovoljan izbornim ambijentom, posebno doprinosom njegove partije optimizaciji izbornog i drugog zakonodavstva. Istakao je da je termin za izbore adekvatan, a da opozicija željom za prolongiranjem termina izbora ogoljava sve svoje slabosti i pesimizam po pitanju njihovog ishoda. POBJEDA: Da li je DPS počela izbornu kampanju i, ako jeste, na koji način je sprovodi? GVOZDENOVIĆ: Demokratska partija socijalista izbore nikad nije doživljavala ad hoc događajem, za koji je neophodno pripremiti se par mjeseci uoči održavanja, dobro sprovesti kampanju i pobijediti. Kao stalni pobjednici izbora, mi smo konstantno u kampanji, jer prema našim biračima, a i prema cjelokupnoj javnosti, imamo dvostruku obavezu: da realizujemo izborni program, odnosno platformu na bazi koje smo zaslužili najveće povjerenje građana, i uz to ponudimo još ambiciozniji plan za naredni četvorogodišnji period. Dokaz o našoj uspješnosti u sprovođenju prethodnih izbornih programa je kontinuitet naših pobjeda, a novi program koji nudimo biračima je recept za još jedan trijumf, koji ćemo ostvariti 30. avgusta. Ova kampanja se po mnogo čemu razlikuje od svih prethodnih. Tu prije svega mislim na epidemiološku situaciju koja uslovljava potpuno nov način njenog vođenja. Pored tradicionalnih aktivnosti u kampanji, koje ćemo morati da prilagodimo mjerama NKT-a, poseban fokus stavićemo na digitalne i online platforme djelovanja. Siguran sam da ćemo i po ovom pitanju, kao i uvijek do sada, pokazati inovativniji pristup u odnosu na našu političku konkurenciju. Pripremamo i nešto potpuno novo u odnosu na posebne ciljne grupe. POBJEDA: Koliko će epidemiološka situacija uticati na predizborne aktivnosti i tok izbora i kako ste se prilagodili novonastalim okolnostima? GVOZDENOVIĆ: Koliko svi mi kao pojedinci i, svakako, kao društvo u cjelini budemo opredijeljeni za poštovanje osnovnih i posebnih mjera NKT-a, zavisiće i epidemiološka situacija, odnosno ambijent u kojem će se održati izbori. Imajući u vidu činjenicu da je država pravovremeno i adekvatno reagovala u odnosu na importaciju i širenje virusa, najveća odgovornost sada je na nama, građanima. Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, pokazati punu odgovornost kako bismo prije svega sačuvali zdravlje, a posljedično i obezbijedili povoljan ambijent za održavanje najvažnijeg događaja u političkom životu jedne zemlje, kakav su izbori. DPS je pokazala da u potpunosti poštuje mjere, uostalom to javnost može da vidi kroz djelovanje naših predstavnika u

Opozicija željom da se i odgode ogoljava svoje slabosti i strah od rezu Ova kampanja se po mnogo čemu razlikuje od svih prethodnih. Tu prije svega mislim na epidemiološku situaciju koja uslovljava potpuno nov način njenog vođenja. Pored tradicionalnih aktivnosti u kampanji, koje ćemo morati da prilagodimo mjerama NKT-a, poseban fokus stavićemo na digitalne i online platforme djelovanja. Siguran sam da ćemo i po ovom pitanju, kao i uvijek do sada, pokazati inovativniji pristup u odnosu na našu političku konkurenciju. Pripremamo i nešto potpuno novo u odnosu na posebne ciljne grupe - kaže Gvozdenović

zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i na lokalnom nivou. Nije nam teško da se prilagodimo svemu onome što je preduslov za očuvanje javnog zdravlja, a našim primjerom, kao najodgovornija partija, pokazujemo i drugima kako postupati u novonastaloj situaciji. Sve aktivnosti koje organizujemo u susret izborima održavaju se u skladu sa preporukama, iako smo navikli na drugačije formate predizbornog djelovanja, imajući u vidu činjenicu da nas podržava ubjedljivo najveći broj birača, pa su i naši skupovi uvijek bili najmasovniji i najposjećeniji. POBJEDA: Zahtjevi pojedinih partija, koji su i na liniji stavova pojedinih analitičara, jesu da bi, zbog širenja korona virusa, trebalo odgoditi izbore. Kakav je Vaš stav o tome? GVOZDENOVIĆ: Sudeći po aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, kao i prognozama i pretpostavkama medicinske struke, kao i kraj mandata aktuelnog saziva Skupštine i Vlade, mišljenja sam da je termin za izbore adekvatan i da ih, apsolutno poštujući sve mjere i p re p o r u ke, t re b a sprovesti. Moram da priznam da me čudi nezadovoljstvo opozicije terminom izbora. Opozicija, po pravilu, uvijek želi izbore što prije, ali svjedoci smo da crnogorska opozicija nije takav primjer. Sjetimo se samo straha kompletne opozicije da se izbori ne raspišu na polovini mandata aktuelnog saziva Skupštine, nakon ubjedljivih naših pobjeda na predsjedničkim i lokalnim izborima

2018. godine. Željom za prolongiranjem termina održavanja izbora opozicija zapravo ogoljava sve svoje slabosti i pesimizam po pitanju ishoda. POBJEDA: Tokom čitavog perioda između dva izborna ciklusa govorilo se, a djelimično i radilo na izbornim reformama. Kako vidite izborni ambijent u kome će se održati parlamentarni i lokalni izbori i jeste li zadovoljni urađenim na tom planu? GVOZDENOVIĆ: Bez obzira na to što smatramo da je izbor-

Više od 50 odsto novih imena na listi POBJEDA: Šef Kluba poslanika DPS-a kazao je da će predizborna lista DPS-a biti najbolja politička ponuda do sada. Šta to tačno podrazumijeva? GVOZDENOVIĆ: DPS lista će biti, kao što je rekao kolega Rakočević, ubjedljivo najbolja politička ponuda, kao i svaki put do sada. Uz najbo-

lje programe i viziju razvoja Crne Gore, kadrovska politika je posebna komparativna prednost DPS-a, koja je, između ostalog, donosila ogroman doprinos svim našim izbornim pobjedama. Najkvalitetnija kadrovska ponuda je naša obaveza i prema biračima, ali i prema Crnoj Gori, koju naša partija,

dominantnim učešćem u vlasti, vodi svih ovih godina. Ne vrijede nam mnogo ambiciozni izborni programi, ukoliko ne posjedujemo adekvatan kadrovski potencijal da odgovori izazovu realizacije programa. Na listi će biti više od 50 odsto novih kandidata. U fazi finalizacije smo liste odgovornih, profesionalnih,

ni ambijent za sve prethodne izbore bio veoma kvalitetan, uvijek smo bili spremni za unaprjeđenje uslova u kojima se održavaju izbori i propisa koji definišu pravila održavanja izbora. To dokazuje činjenica da smo, samo u ovom sazivu Skupštine, dva puta inicirali rad na daljim izbornim reformama. Prvi put 2017. godine, kad je iz aktivnosti koje je počela interna radna grupa DPS-a nastala parlamentarna radna grupa koja je nastavila rad na nacrtnim verzijama propisa koje smo pripremili. Kao rezultat te naše inicijative, tri od četiri zakona vezana za izbore i izborni ambijent su izmijenjena. Za krovni propis, Zakon o izboru odbornika i poslanika, iz nama nerazumljivih razloga, izostala je neophodna podrška opozicije. Podsjetiću, takođe, da je DPS inicirala formiranje Odbora za dalju reformu izbornog zakonodavstva, ali, nažalost, zbog

Crnoj Gori posvećenih ljudi, koji će iznijeti teret izbora i dobiti ubjedljivo najveću podršku građana za naredni četvorogodišnji period. Trend podmlađivanja naših kandidata za parlament biće nastavljen. Biće dosta i novih, javnosti možda ne toliko poznatih ljudi, ali sigurno sposobnih da doprinesu ostvarenju misije i vizije DPSa, koje su na liniji sigurnog i evropskog puta naše zemlje.

konstantnih opstrukcija opozicije, Odbor nije u potpunosti ispunio svoju misiju. Žao mi je što je dio opozicije načelno iskazao spremnost za rad, a suštinski vršio opstrukcije sve vrijeme i time obmanuo i domaću, ali i međunarodnu javnost, koja je sve vrijeme do detalja bila upoznata sa pregovorima o formiranju odbora i kasnije sa njegovim radom. Zadovoljan sam izbornim ambijentom u kome će se održati izbori, a posebno doprinosom DPS-a optimizaciji izbornog i drugog zakonodavstva u vezi sa izborima. Još jednom smo pokazali najveću odgovornost i spremnost da unapređujemo izborne propise, bez obzira na to što smo konstantni pobjednici izbora. Uvijek sa posebnom pažnjom tretiramo sve preporuke domaćih i međunarodnih partnera i institucija, što smo i sada dokazali u dva navrata tokom aktuelnog saziva Skupštine. POBJEDA: Dva zakona iz seta medijskih zakona usvojena su, ali ne kao rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, već voljom parlamentarne većine, i to u izbornoj godini, mjesec pred održavanje izbora. Može li ta činjenica biti smetnja ambijentu u kojem se održavaju izbori? GVOZDENOVIĆ: Pomenuti zakoni su bili u djelokrugu rada Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Koji su razlozi za odbijanje opozicije da pruži doprinos predloženim rješenjima, pitanje je za njih. Mišljenja smo da se radi o dobrim rješenjima, koja su na liniji međunarodnih standarda i prakse. Ne mislim da bilo šta što je u interesu unaprjeđenja cjelokupnog ambijenta za održavanje izbora, može biti, pa makar i formalna, smetnja za održavanje izbora, usljed činjenice da se propis donosi u izbornoj godini. Nema lošeg tajminga za dobar propis. Mi smo na usvajanje ova dva zakona bili spremni i prije, kad smo usaglašavali sa opozicijom spektar aktivnosti Odbora za izborno zakonodavstvo, pa je bilo dovoljno vremena za zajednički rad. Vjerovatno da je opozicija kao i mnogo puta vođena principom naknadne pameti, sad uvidjela propuštenu šansu za postizanje kompromisa po ovim pitanjima u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, pa se napadima na DPS

pokušava opravdati kod dijela međunarodne zajednice, uključenog u proces pregovora o formiranju odbora. POBJEDA: Na čemu će se bazirati izborni program DPS-a? GVOZDENOVIĆ: Dosadašnji rezultati na razvoju ekonomije osnova su za dalji ekonomski napredak. Počeli smo i nastavili veliki broj krupnih razvojnih projekata čijim će završetkom značajno biti unaprijeđen kvalitet života građana i uslovi za dalji ekonomski razvoj. Ključni prioritet politike Demokratske partije socijalista je stvaranje uslova za unaprjeđenje kvaliteta života po mjeri građana savremene Evrope. Dalje unaprjeđenje poslovnog ambijenta, jačanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti ekonomije, preduslovi su za dalje privlačenje investicija i za stvaranje više šansi za učešće domaćih preduzetnika u realizaciji velikih projekata i otvaranju novih radnih mjesta. Zdravstvena i ekonomska kriza izazvane pandemijom korona virusa i našu ekonomiju su stavile pred brojne izazove. Zbog toga će naš program biti adekvatan odgovor na krizu, ali i šansa i putokaz za dalji razvoj. Dugoročni razvoj turizma na bazi definisanog koncepta, treba da rezultira diverzifikovanim turističkim proizvodom koji se bazira na raspoloživim prirodnim, antropogenim i ekološkim resursima, usklađenim sa trendovima na međunarodnom turističkom tržištu u pogledu održivog razvoja, prožet jedinstvenim odlikama Crne Gore. Osim toga, novim konceptom razvoja u sektoru poljoprivrede otvaramo značajne mogućnosti za novu proizvodnju, nova radna mjesta, novu vrijednost, novi značajni ekonomski rast i svim tim zajedno novi iskorak ka našem krajnjem cilju - u dostizanju evropskog kvaliteta života. Dalje jačanje prerađivačke industrije biće takođe u našem fokusu u narednom periodu. Inovacije i razvoj digitalne ekonomije je naš put razvoja. Ono što je posebno važno, sudeći po nekim aktuelnim pojavama i fenomenima, kao i buđenju duhova prošlosti u mjesecima za nama, je neophodnost daljeg posvećenog rada na učvršćivanju otvorenog, građanskog i demokratskog društva evropskih vrijednosti, uz njegovanje slobodarske tradicije i tekovina antifašizma. Ne smijemo i nećemo dozvoliti da ove vrijednosti, toliko čuvane, bilo ko zatamni pokušajima prekrajanja istorije. Dodatno, naša partija prepoznaje vrijednost koju mladi imaju za našu zemlju, pa ćemo se posebno fokusirati na programe podrške njihovom radu i životu u zemlji. Kroz članstvo u NATO i našu aktivnu ulogu u multilateral-

Politika

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Glavni odbor Demokratske partije socijalista danas potvrđuje izbornu listu koja će sjutra biti predata DIK-u

izbori e ultata Pregovaraće o mandatima PODGORICA - Glavni odbor Demokratske partije socijalista će danas na elektronskoj sjednici potvrditi izbornu listu koja će biti predata Državnoj izbornoj komisiji sjutra u 12 sati.

Prema informacijama Pobjede, lista na kojoj će, osim članova DPS-a, biti i Liberalna partija, nosiće naziv ,,Odlučno za Crnu Goru –

„Odlučno za Crnu Goru – Milo Đukanović“ naziv liste DPS-a, nosilac Duško Marković Milo Đukanović“, a pod rednim brojem jedan na listi biće Duško Marković, zamjenik predsjednika DPS-a.

Liberalna partija će imati ukupno dva mjesta od kojih jedno garantuje siguran poslanički mandat. U prošlom

Glavni odbor Socijalističke narodne partije pomjeren za jedan dan, izvjesno potvrđivanje sporazuma o formiranju tzv. velike koalicije

Predsjednik države ne može biti nosilac liste

I. KOPRIVICA

ta. Nova lista DPS-a sadrži čak nešto više od 50 odsto novih lica. N. Z.

Koalicija DPS-SD Andrijevica predala listu za lokalne izbore

Nosilac Srđan Mašović

i redosljedu do samog kraja

POBJEDA: Predsjednik DPS-a Milo Đukanović prvi put neće biti na čelu liste. Zašto? GVOZDENOVIĆ: Ime predsjednika Đukanovića je u nazivu liste, a on kao predsjednik Crne Gore nije poslanički kandidat, u skladu sa zakonom, i logično je da broj jedan bude premijer Duško Marković, koji je zamjenik predsjednika.

nim i bilateralnim forumima, u proteklom mandatu smo uspostavili temelje novog vrijednosnog sistema u Crnoj Gori i građanima i privredi omogućili pouzdanu i bezbjednu budućnost. Nastavićemo da na tim temeljima gradimo nove prilike i šanse za dalji ekonomski prosperitet, međunarodni integritet i poštovanje Crne Gore na globalnoj međunarodnoj sceni. POBJEDA: Kako se DPS sprema za lokalne izbore i da li, imajući u vidu aktuelna dešavanja u Budvi, namjeravate da u koaliciju uključite i neke druge partije, osim tradicionalnih partnera? GVOZDENOVIĆ: Svjedoci smo optužbi naše političke konkurencije o navodnom prekrajanju izborne volje građana, nakon preuzimanja vlasti od DPS-a i partnera u Kotoru i Budvi. Optužbe su paradoksalne, imajući u vidu činjenicu da je upravo DPS osvojila najveće povjerenje građana u tim opštinama na lokalnim izborima 2016. godine. Kako su pojedine opozicione partije na lokalnom nivou odlučile da uđu u neprincipijelne koalicije nakon izbora 2016. godine, možemo zaključiti da su upravo takvi manevri u formiranju lokalne vlasti eklatantni primjeri prekrajanja izborne volje građana. Vraćanje vlasti u Kotoru i Budvi je, rekao bih, vraćanje na osnovna očekivanja od demokratskih principa u procesu finalizacije izbora, jer partija koja je samostalno osvojila ubjedljivo najveći broj glasova, dobija i obavezu i odgovornost da, dominantno, upravlja tim lokalnim upravama. Drago nam je da su neke partije na lokalnom nivou prepoznale i priznale greške, i ispravile ih, svrstavajući se u korpus progresivnih snaga koje su u stanju da na adekvatan način odgovore izazovima razvoja opština primorskog regiona. Naša otvorenost za nastavak uspješne priče razvoja Kotora i Budve pod koordinacijom naše partije je neupitna, i spremni smo za široki konsenzus partija koje žele dobro ovim opštinama.

sazivu 59. sa liste DPS-a je postao poslanik, a u ovom novom u slučaju osvajanja vlasti vjerovatno i nakon 60. mjes-

Sjednica IO GO SNP

PODGORICA - Glavni odbor Socijalističke narodne partije trebalo bi danas na elektronskoj sjednici da potvrdi odluku Izvršnog odbora o usvajanju prijedloga o koalicionom nastupu na predstojećim izborima sa Demokratskim frontom, Narodnim pokretom, Pravom Crnom Gorom i nestranačkim ličnostima. Sjednica Glavnog odbora je pomjerena za jedan dan budući da do za-

ključenja našeg lista još uvijek nijesu bili završeni pregovori o redosljedu i broju mandata na listi tzv. velike koalicije. Izvršni odbor je u subotu ovlastio predsjednika partije Vladimira Jokovića da u toku nedjelje finalizuje koalicioni sporazum. – Sama činjenica da je GO pomjeren za jedan dan govori da još nije postignut finalni dogovor i pored višesatnih pregovora – rekao je

Koalicija predvođena Urom učestvuje na izborima sa platformom „Crno na bijelo“

izvor Pobjede. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Socijalistička narodna partija će dobiti četiri mjesta među prvih 25 na listi, ali bi članovima Glavnog odbora mogla biti sporna, pa čak i ponižavajuća ponuda da se lider te partije Vladimir Joković pojavi na šestom ili nekom mjestu iza lidera Prave Crne Gore Marka Milačića. Prvo mjesto je rezervisano za nestranačku ličnost Zdravka Krivokapića, kandidata kojeg je nametnula SPC, drugo mjesto je predviđeno za lidera najjačeg konstituenta Andriju Mandića, a treće za Milana Kneževića, četvrto mjesto je predviđeno za ženu, a peto za predstavnika Pokreta za promjene. Marko Milačić je po tom redosljedu na sedmom mjestu. Da se teško pregovara o mandatima, svjedoči podatak da je od svih partija jedino Pokret za promjene juče u toku dana utvrdio sastav svoje poslaničke liste. N. Z.

PODGORICA - Koalicija Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrata Andrijevica predala je juče Opštinskoj izbornoj komisiji odborničku listu za predstojeće lokalne izbore, koji će biti održani 30. avgusta. Kako je saopšteno, na listi „Za Andrijevicu! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ nalazi se 30 kandidata, a nosilac je predsjednik te opštine Srđan Mašović. Mašović je kazao da DPS ima jasno zacrtan program, ciljeve i viziju razvoja Andrijevice. – Ono što je najbitnije jeste da se u Andrijevici, u proteklom periodu, u raznim sferama društva uspjelo zaposliti oko 200 mladih ljudi. Napravili smo od Andrijevice jednu modernu savremenu i urbanu sredinu i tako ćemo zasigurno nastaviti i u narednom periodu – rekao je Mašović. On je najavio da će nova hidrocentrala početkom septembra početi sa radom, a u njoj će početi da radi dvadesetak građana Andrijevice. On je rekao da DPS sa koalicionim partnerom Socijaldemokratama Crne Gore ima jasnu viziju razvoja Andrijevice. – I zato ćemo mi 30. avgusta, i to mogu da obećam, odnijeti najubjedljiviju pobjedu – kazao je Mašović. Predsjednik Opštinskog odbora Radisav Vulević rekao je da su Socijaldemokrate zajedno sa DPS predale koalicionu listu za predstojeće lokalne izbore 30. avgusta. – Želim da istaknem da je lokalna uprava napravila puno toga za poboljšanje života građana Andrijevice. Zajedno ćemo istrajati na tom putu za dobrobit svih naših građana – zaključio je Vulević. R. P.

Koalicija predvođena Demokratskom Crnom Gorom predala izbornu listu

Abazović danas Bečić: Pomirenje je naša osnova predaje liste Bečić je rekao da se na listi nalazi 81 kandidat, od čega je devet doktora, šest magistara, 82 odsto visokoškolaca, preko 50 odsto novih lica i više od 40 odsto mladih ljudi Sa konferencije za novinare

PODGORICA - Koalicija koju čine Građanski pokret Ura, Savez građana CIVIS, Bokeški forum, Stranka pravde i pomirenja i nezavisni intelektualci danas će predati listu za učešće na parlamentarnim izborima 30. avgusta. Oni su sa konferencije za novinare, na kojoj su potpisali memorandum o saradnji, poručili da su im glavni prioriteti smjena vlasti, građanska, evropska i ekološka Crna Gora. Lider Ure Dritan Abazović poručio je da platforma ,,Crno na bijelo“ čini Crnu Goru u malom, da su dio nje ljudi svih vjera i nacija, pravi predstavnici građanske Crne Gore, ljudi željni promjena, pravde, solidarnosti i funkcionalne države. On je kazao da su se oko platforme ,,Crno na bijelo“ skupili ljudi, stručnjaci u svojim oblastima koji žele da na dostojanstven način i dugoročno rade na oporavku crnogorskog društva i države. – Zalažemo se za mirnu i demokratsku smjenu vlasti i oko toga ne pristajemo na bilo kakav vid kompromisa. Nudimo ekspertsku vladu, ljude od struke, depolitizaciju, profesionalizaciju i nudimo pomirenu Crnu Goru, našu državu za koju želimo da postane uspješna evropska priča – poručio je Abazović. R. P.

Aleksa Bečić

PODGORICA - Koalicija koju predvodi Demokratska Crna Gora predala je juče Državnoj izbornoj komisiji listu za parlamentarne izbore, koji će biti održani 30. avgusta. Koalicija koju čine Demokrate, Demos, Partija penzionera, invalida i restitucije, Građanski pokret Nova ljevica i Društvo za istraživanje politike i političke teorije nastupiće na izborima pod sloganom ,,Mir je naša nacija“. Nosilac liste Aleksa Bečić rekao je da se sloganom „Mir je naša nacija“ šalje poruka da je koalicija garant i ekonomskog, socijalnog, političkog, društvenog i, prije svega i iznad sve-

ga, međuvjerskog i međunacionalnog mira. – Mir jesu pobjede, a ne podjele, mir jeste pomirenje i sloga, mir jeste pobjeda nad organizovanim kriminalom i korupcijom, mir je kad mladi ne odlaze iz Crne Gore, mir je kad ne kupujete odbornike, mir je kad ostavite vjerske zajednice na miru, mir je kad ne otimate imovinu – poručio je Bečić. On je rekao da se na listi nalazi 81 kandidat, od čega je devet doktora, šest magistara, 82 odsto visokoškolaca, preko 50 odsto novih lica i više od 40 odsto mladih ljudi. Bečić je naveo da su pred koalicijom tri cilja, tri ključne programske odrednice: pomiren-

je Crne Gore, njeno moralno uzdizanje i ekonomski oporavak. – Pomirenje Crne Gore i izlazak iz začaranog kruga primitivnih balkanskih podjela jeste nešto što je osnova i suština – kazao je Bečić. Predsjednik Demosa Miodrag Lekić je izrazio solidarnost prema građanima Crne Gore i razumijevanje za trenutnu epidemiološku situaciju. – Ono što nas najviše boli je cinična igra podjela kakvu Crna Gora u svojoj istoriji ne pamti, zato je jedna od osnovnih ideja vodilja doprinos integrisanosti zemlje, koja podrazumijeva dostojanstvo svake nacije na vrijednosti integrisane države i odnosa u njoj – naveo je Lekić. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Za građane i privredu pripremljen stimulativni paket - beskamatni krediti i za ugradnju solarnih panela za p PODGORICA - Od oktobra tekuće godine građani i privreda će moći da uzmu beskamatne kredite i za ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije za svoje potrebe s tim da im sve viškove Elektroprivreda otkupi, a kad njima fali moći će da povuku od EPCG. Ovo je jedna od mjera iz Vladinog trećeg paketa podrške smanjenju ekonomskih posljedica kovida-19. Na koji način će ovo funkcionisati i da li je sve spremno i tehnički i pravno Pobjeda je pitala Ministarstvo ekonomije i Elektroprivredu. Iz Ministarstva ekonomije su najavili da uskoro kreću sa realizacijom ovog ekonomski veoma isplativog programa, i objasnili da će već poznati i uspješno primjenjivani Program energetske efikasnosti biti mustra za realizaciju programa proizvodnje za sopstvene potrebe. - Od 370.000 potrošača električne energije samo 10 potrošača trenutno koristi ili će koristiti ovaj, po našem viđenju veoma, ekonomski, isplativ model. Očekujemo da, ukoliko se samo 3 odsto potrošača odluči da instalira solarne panele na svoje objekte, to će biti instalisana snaga od oko 35 MW, procijenjene vrijednosti oko 30 miliona eura. To predstavlja značajan proizvodni kapacitet i investicioni zamah ocijenili su iz Ministarstva ekonomije. Iz ovog resora podsjećaju da je i dosadašnjim zakonskim rješenjima moguće instalirati i pustiti u rad solarne panele za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe. Međutim, veoma mali broj potrošača se odlučio na to, zbog čega je Ministarstvo krenulo da kreira stimulativni model. - U razgovoru sa građanima i pravnim licima koji su zainteresovana da budu proizvođači električne energije dobili smo informaciju da u dosadašnjim zakonskim rješenjima postoje određene barijere, koje su uslovile da imamo veoma malo ovih instalacija. Trenutno 4 objekta imaju ove instalacije dok je 6 objekata u procesu dobijanja odobrenja.Upravo je ovo bilo motiv da krenemo u kreiranje podsticajnog mehanizma za korišćenje ogromnih potencijala koje imamo u

Šansa da se zn smanje računi Ukoliko se samo tri odsto od 370.000 potrošača odluči da instalira solarne panele na svoje objekte, to će biti instalisana snaga od oko 35 MW, procijenjene vrijednosti oko 30 miliona eura, navode iz Ministarstva ekonomije

Građani imaju mogućnost da praktično akumuliraju proizvedenu energiju u proljeće i ljeto, a da je potroše u periodu jesen-zima

obnovljivim izvorima energije - objašnjavaju iz Ministarstva.

TARIFE

Dosadašnjim Zakonom o energetici, kako navode, definisano je da se saldiranje

vrši mjesečno. - Definisano je da ukoliko potrošači potroše više nego što proizvedu, razliku plate kao i do sada, a to je oko 11 centi po kWh u višoj tarifi sa svim naknadama. Ukoliko građani proizvedu više nego što su

potrošili, onda snadbjevač EPCG je u zakonskoj obavezi da njima isplati 5,2 centa po kWh, koliko je vrijednost energije, bez naknada. To pokazuje da je ekonomski značajno povoljnije kada proizvođači dimenzionišu -

Vuković: Lijepo zamišljeno, ali komplikovano Član skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik DPS-a dr Filip Vuković Pobjedi je kazao da je projekat stimulacija za ugradnju solarnih panela za sopstvene potrebe dobra šansa za mali biznis, ali i dodaje da je to tehnički komplikovano ako se viškovi predaju u sistem. - Ovo je dobro zamišljeno i šansa domaćinstvima, a i firmama, da dobro smanje trošak za električnu energiju. U suštini to je dobra mogućnost za one građane koji imaju uslove da proizvode električnu energiju i da je koriste u sop-

stvene svrhe, a ukoliko imaju viškove mogu da ih predaju ili prodaju. I to je na prvi pogled lijepo zamišljeno, ali je u suštini mnogo komplikovanije - kaže Vuković. Najveći problem kada se rade mali energetski kapaciteti za proizvodnju električne energije, kako on ističe, obično je mjesto predaje električne energije. - Obično je to mjesto predaje daleko i skupo je doći do njega. Potrebni su transformatori, konvertori... a te instalacije, koje obično idu ispod zemlje, koštaju. Ima eksproprijacije i građevinskih radova. I ako je mala vrijednost i obim električne energije onda nema

ekonomskog opravdanja ili ako ima treba da prođe 100 godina da se ta investicija otplati - kaže Vuković. Ovdje se, dodaje Vuković, nudi mogućnost da operator sistema kupi instalaciju koju izgradi vlasnik kuće i time investiciju učini u kraćem roku ekonomski opravdanom. On kaže da su sada paneli jako jeftini, ali da su mnogo skuplji transformatori koji tu struju koju proizvodu paneli deponuju ili akumuliraju akumulatori. - U praksi je najčešći primjer da se akumulira električna energija i onda se upotrijebi – troši za sopstvene potrebe. Jer to su jako male proizvodnje. Kad kažete solarna elektrana

izaberu veličinu svojih proizvodnih instalacija, ne u odnosu na veličinu svog krova, već u odnosu na svoju mjesečnu potrošnju - ocijenili su iz ovog Vladinog resora. U razgovoru sa građanima i kompanijama koje žele da se ili paneli svi očekuju da će biti veća količina struje. A to je količina koja može eventualno da podrži rasvjetu, neku manju pumpu za centralno grijanje ili rashladni uređaj, toplu vodu objašnjava Vuković. Ako neko panele postavi po ogromnim krovovima onda, dodaje on, može da proizvede značajniju količinu električne energije, ali „i dalje su paneli namijenjeni više za grijanje vode nego za proizvodnju električne energije“. - U svakom slučaju ovo daje mogućnost građanima jer je Trećim paketom ponuđeno značajno učešće u oslobađanju kamata, povoljnih uslova. Postoji mogućnost da neko ko ima uslove dođe do malog biznisa vrlo jeftino i efikasno ocijenio je Vuković.

uključe u proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, došli smo, navode iz Ministarstva, do saznanja da je mjesečno planiranje veoma izazovno jer period kada je najveća proizvodnja (ljeti), nije period kada je najveća potrošnja (zimi). - Novim zakonskim rješenjem smo značajno ovo unaprijedili i postavili da se eventualni višak proizvedene energije ne prodaje EPCG-u po cijeni od 5,2 centa/kWh, već se prenosi u naredni mjesec kada se može iskoristiti značajno povoljnije - po 11 centi/kWh- pojašnjavaju iz ovog resora. Dodatni benifit koji smo uradili za građane je, ističu oni, da se konačni obračun vrši 31. marta u ponoć.

objekta trenutno imaju instalacije dok je 6 objekata u procesu dobijanja odobrenja

Ekonomija

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

proizvodnju električne energije za svoje potrebe

načajno za struju

Završen kapitalni remont, u HE „Piva“ investirano oko 10 miliona eura

Radni vijek elektrane produžiće za 40 godina

HE „Piva“ jedna od najvećih betonskih lučnih brana u svijetu

NIKŠIĆ - Elektroprivreda Crne Gore privodi kraju kapitalni remont i revitalizaciju još jednog agregata Hidroelektrane „Piva“ kojoj će se produžiti radni vijek za još četrdesetak godina i obezbijediti visoka pogonska spremnost i pouzdanost u funkcionisanju.

Elektroprivreda Crne Gore

Definisano je da ukoliko potrošači potroše više nego što proizvedu, razliku plate kao i do sada, a to je oko 11 centi po kWh u višoj tarifi sa svim naknadama. Ukoliko građani proizvedu više nego što su potrošili, onda snadbjevač - EPCG je u zakonskoj obavezi da njima isplati 5,2 centa po kWh, koliko je vrijednost energije, bez naknada. To pokazuje da je ekonomski značajno povoljnije kada proizvođači dimenzionišu - izaberu veličinu svojih proizvodnih instalacija, ne u odnosu na veličinu svog krova, već u odnosu na svoju mjesečnu potrošnju - Na taj način građani imaju mogućnost da praktično akumuliraju proizvedenu energiju u proljeće i ljeto, a da je potroše u periodu jesen-zima - pojašnjavaju iz Ministarstva ekonomije. Iz ovog resora navode i da su izmjenama spremni svi zakonski preduslovi za ovaj projekat. - Dosadašnjim Zakonom o energetici i Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata definisale su se instalacije solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe. Zakon o energetici definiše model razmjene električne energije

dok Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata definiše neophodne građevinske preduslove da bi se solarni paneli instalirali na građevinske objekte koji su izgrađeni u skladu sa ovim zakonom. Nakon sveobuhvatne analize zakonodavnog okvira u Crnoj Gori, došli smo do podatka da je neophodno izvršiti unapređenje oba ova zakona. To smo u zajedničkoj aktivnosti sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i odradili -pojasnili su iz Ministarstva. Krajem protekle sedmice poslanici su usvojili izmjene oba zakona čime su, kako kažu, stvoreni svi neophodni zakonski preduslovi da građani mogu na veoma jednostavan i jasan način postati proizvođači električne energije. - Drugi važan uslov za realizaciju ove aktivnosti je budžet predviđen za finansiranje kamata za kredite onih koji budu dio programa. Budžetom smo za ovu godinu predvidjeli sredstva za ovu namjenu kao i za projekte energetske efikanosti u iznosu od 200.000 eura - ističu iz Ministarstva.

ElEktroprivrEda

I iz Elektroprivrede su Pobjedi kazali da nema zakonskih prepreka za početak ovog programa. - Odnos kupca-proizvođača regulisan je članom 96 postojećeg Zakona o energetici. Naime, krajnji kupac-proizvođač koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora u postrojenjima instalisane snage do 50 kW ili visokoefikasne kogeneracije u postrojenjima instalisane snage do 50 kW, ima pravo na razmjenu električne energije koju predaje u sistem i povlači iz distributivnog sistema -

navode iz EPCG-a. Snabdjevač (EPCG) koji vrši snabdijevanje kupca-proizvođača dužan je, pojašnjavaju, da otkupljuje višak proizvedene električne energije koji se mjeri na mjesečnom nivou. Operator distributivnog sistema, tj. CEDIS vrši odvojena mjerenja količina proizvedene i utrošene električne energije na mjestu konekcije i dostavlja ih mjesečno snabdjevaču. - Ako je proizvedena količina električne energije veća od preuzete, snabdjevač utvrđuje, obračunava i plaća razliku količina električne energije proizvođaču po cijeni jednakoj cijeni električne energije isporučene tom kupcu - proizvođaču u obračunskom mjesecu, i obratno, a bez plaćanja mrežnih usluga i naknada u skladu sa Zakonom - ističu iz EPCG-a. Između EPCG-a i CEDIS-a uspostavljena je, podsjećaju, Procedura o razmjeni električne energije na mjestu konekcije, gdje je detaljnije razrađen postupak razmjene električne energije na mjestu konekcije - predaje, preuzimanja električne energije od kupca-proizvođača. - FC Snabdijevanje (EPCG) trenutno snabdijeva dva kupca-proizvođača, kod jednoga je instalirana solrana elektrana, a kod drugog mala hidroelektrana. Takođe, prije nekoliko dana dobili smo zahtjev za zaključenje kupoprodajnog ugovora za još dva kupca-proizvođača, kod kojih su instalirane solarne elektrane, tako da očekujemo brzo i sa njima zaključen ugovoreni odnos i preuzimanje viška proizvedene električne energije - pojasnili su iz Elektroprivrede. Mira popoviĆ-MiloviĆ

Investicioni ciklus za našu najveću elektranu vrijedan je skoro 17 miliona eura i kontinuirano se, između ostalog, radi na revitalizaciji opreme i postrojenja. Do sada je uloženo oko 10 miliona eura. Revitalizacija generatora A1 završena je 2017. godine a nakon kapitalnog remonta i revitalizacije, do kraja jula u rad će biti pušteni i drugi generator. Vrijednost te investicije je više od dva miliona eura

UrađEno

Direktor HE „Piva“ Dragomir Blagojević kazao je za PR centar da su izvršeni zahtjevni

i složeni radovi na generatoru i radovi na turbinskoj opremi. - Cilj nam je da se realizacijom projekata produži radni vijek elektrane za još četrdesetak godina i da obezbijedimo visoku pogonsku spremnost i pouzdanost u funkcionisanju ovog, za crnogorski elektroenergetski sistem, izuzetno važnog objekta, u dužem periodu - istakao je Blagojević. EPCG je sa izvođačem, JV Litostroj Power iz Slovenije i ABB iz Italije zaključila ugovor u vrijedan više od 10 miliona eura za rekonstrukciju hidromašinske i elektro-opreme agregata i postrojenja sopstvene potrošnje. Vođa projekta rekonstrukcije i modernizacije HE Piva Boško Božović rekao je da je ugrađena oprema nove generacije na sistemu za sopstvenu potrošnju hidroelektrane, zamijenjena turbinska regulacija na agregatu A2 i postavljen novi sistem upravljanja agregatom.

- Ovom investicijoim postižemo veću bezbjednost rada elektrane, automatizaciju upravljanja postrojenjima i elektranom u cjelini, osposobljavanje elektrane za moguće daljinsko vođenje, te pružanje pomoćnih i sistemskih usluga za elektroenergetski sistem Crne Gore - navodi Božović.

plan

U okviru aktivnosti za 2021. godinu planiran je remont posljednjeg trećeg generatora a poziv za javnu nabavku je raspisan. Podsjećamo da je HE „Piva“ jedna od najvećih betonskih lučnih brana u svijetu a u pogonu je od 1976. godine. Rekordnu proizvodnju od 1.286 GWh ostvarila je 2010. godine. Dobrim radom HE „Piva“ je potvrdila da je veoma važna ne samo za Elektroprivredu, nego i opštinu i državu u cjelini, zbog čega menadžmet EPCG nastavlja da ulaže u njeno održavanje i revitalizaciju. r. p.

Značaj novih zakonskih odredbi o finansiranju upravljanja vodama

Nova sredstva za nove razvojne iskorake Nikšića PODGORICA - Novim odredbama Zakona o finansiranju upravljanja vodama koji je usvojen u četvrtak propisana je znatno pravednija raspodjela naknada opštinama na ime korišćenja akumulacija. Opština Nikšić će po ovom osnovu ostvariti dodatne godišnje prihode od oko dva miliona eura, naveo je na sjednici parlamenta potrpedsjednik Vlade Milutin Simović. On je, kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, istakao da će primjena Zakona o finansiranju upravljanja vodama omogućiti mnogo

pravičniju raspodjelu sredstava za korišćenje akumulacija, a što će konačnom biti značajan benefit za jedinice lokalne samouprave, pa i za državu. Zakon, kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede propisuje da Elektroprivreda Crne Gore na ime naknada, kao korisnik akumulacija, godišnje Opštini Nikšić uplaćuje oko dva miliona eura. Tokom rasprave u Skupštini Crne Gore potpredsjednik Simović je izrazio uvjerenje da će ovo uvećanje prihoda Opštine omogućiti dodatna ulaganja u lokalnu infrastrukturu, kako bi se nasta-

vio pozitivan trend razvoja Nikšića. - Dva miliona eura Veselin Grbović i njegovi saradnici znaće i te kako dobro da utroše za dobro svih građana Nikšića, za dalji razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta, za poboljšanje svih onih funkcija koje su od interesa za građane Nikšića, što je posebna vrijednost ovoga Zakona. Lokalni budžet dobiće potrebna sredstva koja će ubrzati inače dobar razvojni zamah koji se već uveliko vidi u Nikšiću i građani Nikšića to već dobro prepoznaju i građani Nikšića to dobro cijene - zaključio je Simović.

Društvo

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

NAŠI HEROJI: Infektivna klinika Opšte bolnice Berane, regionalnog centra za osam opština sjeverne regije BERANE - Ne dao bog nikome nijednu od sedam noći, koje sam u mukama i pod temperaturom proveo u bolnici, boreći se sa virusom korona – započinje razgovor šezdeset trogodišnji Bjelopoljac Vlado Šćepanović, koji je prije tri dana nakon dva negativna testa na virus korona otpušten iz kovid centra u Beranama. Zahvaljujući humanosti i požrtvovanosti medicinskog osoblja tokom 17 dana, koliko je bio na maksimalnim jedinicama kiseonika, on naglašava da je najsrećniji suprug, roditelj i đed jer se vraća nazad svojoj porodici. - Danas započinjem novi život – poručuje Šćepanović dok čeka otpusnu listu iz bolničke sobe u kovid bolnici Berane, centralnoj za sjeverni region. Kod kuće ga, ističe zadovoljno, čekaju supruga, sin, ćerka, snaha i unučad, koji su takođe bili pozitivni na koronu, ali nijesu imali tešku kliničku sliku kao on.

Kad u medici sestri vidiš ro Gledajući sredovječnog čovjeka kako se muči dok mašina u kratkim dahovima upumpava kiseonik u njegova pluća, u glavi odzvanjaju hiljadu puta ponovljeni apeli stručnjaka građanima širom naše zemlje, da poštuju mjere NKT-a - nose zaštitne maske i drže fizičku distancu na javnim mjestima, kako bi se što manji broj ljudi našao u ovako teškoj situaciji. Za mučnu borbu sa virusom korona pacijenti koji su imali tešku kliničku sliku kažu: ,,Ne daj bože nikome to što je mene snašlo“, ,,Ni krvniku se ne desilo“...

OTPUSNA LISTA

Navodeći da je prije nego je zaražen koronom bio potpuno zdrav, vitalni šezdeset trogodišnjak ističe da mu je od ove opake bolesti život bio ugrožen. - Ovo je ozbiljna stvar. Nijesam mogao do toaleta sam da odem, nijesam mogao da dišem, temperatura me lomila, 17 dana sam primao po dvije flaše kiseonika - priča profesor fizičkog vaspitanja, koji radi u specijanoj jedinici MUP-a u Bijelom Polju. Zahvaljujući požrtvovanosti medicinskog osoblja Opšte bolnice u Beranama, koje danonoćno pod zaštitnim kombinezonima daje i nadljudske napore u spašavanju pacijenata zaraženihm virusom korona, preživio je ovaj šezdeset trogodišnjak. - Doktorku Lidiju Kljajić nikad ranije nisam vidio, niti sam čuo za nju. A ona je čak i na dan kada je sinu slavila peti rođendan došla poslije podne, van radnog vremena, da vidi kako sam, kad mi je najteže bilo, kao i ostale pacijente. Ja sam u njoj vidio svoju sestru. Tako je i sa ostalim medicinskim sestrama i tehničarima. To mi je dalo snage da se izborim i preživim – kazao je Šćepanović, koji apeluje na sve da maksimalno poštuju mjere NKT-a, kako bi se što manji broj našao u teškoj situaciji kroz koju je on prošao.

Živković: Prvi talas je bio vježba, ovo sad je rat protiv korone

OdNOs pREmA pAcIJENtu JE dIO tERApIJE: Doktorka Snežana Radovanić, internistkinja

Slušajući ove riječi zahvalnosti svog pacijenta, doktorica Lidija Kljajić, infektološkinja, kaže da je njoj i njenim kolegama najljepši trenutak kada završe otpusnu listu i pozdrave se sa pacijentom koji je izliječen od korona virusa.

- Tada zaboravimo na 35 stepeni napolju, na zaštitni kombinezon u kojem budemo po šest sati. Zaboravimo i na one trenutke kada smo pred kolapsom, jer i mi smo ljudska bića koja imaju pravo da budu dehidrirana, da se onesvijeste. Sve

Nakon napornog dana ne ostaje snage za razgovor sa kćerkom

NAkON ŠEst sAtI pOd mAskOm: Ivana Mirčić, medicinska sestra

O težini posla osoblja u kovid bolnici u Beranama dovoljno govore crvena udubljenja na znojavom licu medicinske sestre Ivane Mirčić, kada je

poslije šest sati provedenih u zaštitnom kombinezonu na infektivnom odjeljenju, skinula zaštitne naočare. - Prvi talas se ne može porediti

sa ovim, sada je puno teže. Molim Boga da ne bude trećeg talasa – kaže Mirčić. Od napornog radnog dana koji joj traje po 12 sati, ovoj samohranoj majci teže pada to što kad dođe kući nema snage za razgovor sa jedanaestogodišnjom kćerkom. - Kad se vratim kući s posla, ćerka me pita zašto sam uvijek nervozna i zašto ne može ništa da me pita. Ali, ja tad niti mogu da jedem, ni da spavam, a najmanje da pričam, a njoj tada najviše trebam – kaže Mirčić. Napominjući da joj njeni otac i majka čuvaju ćerku dok je na poslu, sestra Ivana naglašava: ,,Samo da nam budu zdravi babe i đedovi, koji nam paze đecu, pa ćemo lako za ostalo“.

to se zaboravi u momentu kad pacijentu kažemo da će ići kući – priča Kljajić, koja od početka, tj. od 16. juna, brine o pacijentima u kovid centru u Beranama. Na maksimalnim koncentracijama kiseonika, ističe ona, bio je i pedeset petogodišnji pacijent iz Bjelog Polja (Blažo Knežević) koji je ležao u krevetu pored Šćepanovića, a koji je otpušten istog dana kada i on. - Imao je veoma tešku kliničku sliku. Sedam dana je bio na maksimalnim dozama kiseonika. Razmišljala sam o invazivnoj mehaničkoj ventilaciji,

odnosno da ga priključimo na respirator. Međutim, zahvaljujući njegovoj strpljivosti i mojoj upornosti i pažnji medicinskih sestara i tehničara sve se nakon 28 dana liječenja završilo na najbolji mogući način. I on danas ide kući – kaže doktorka Lidija.

BUNILO

I Blažo Knežević, kao i njegov sugrađanin Šćepanović, iskazuje ogromno zadovoljstvo bolničkom njegom koja mu je pružena u kovid bolnici u Beranama.

pROfEsIONAlAN pRIstup: Dijana Čukić, glavna sestra na infektivnom

Doktor Milovan Živković ističe da je sreća u nesreći to što u prvom talasu korona virusa nije bilo ovako veliki broj zaraženih kao sada. - Prvi talas je bio vježba, ovo sad je rat protiv korone. U prvom talasu smo imali sedam-osam oboljelih. U okruženju je bilo 15 oboljelih. Mi to danas pregledamo u toku jednog dana. Ne daj bože da se ovakav obim polsa desio u prvom talasu. Mislim da ni ljekari ni medicinsko osoblje nijesu bili spremni da se uhvate u koštac u prvom talasu – poručuje Živković, uz pojašnjenje da je ovaj virus bio novina za sve.

- Danonoćno, u svakom momentu su bili tu pored mene. To mi je pomoglo da preživim – kaže Knežević. Kao i ostali pacijenti sa kojima smo razgovarali u kovid bolnici u Beranama, ni ovaj pedeset petogodišnjak nije umio najjasnije da nam opiše stanje kroz koje je prošao boreći se sa virusom korona.

kOd kuĆE NE ZNAJu kAkO NAm JE:

Društvo

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

inskoj ođenu Ugrožene i cijele porodice Opisujući teške sudbine izazvane virusom korona, doktorka Lidija Kljajić navodi da imaju na intenzivnoj njezi šezdesetogodišnjeg pacijenta iz Bijelog Polja, kojem su od korone umrli brat i majka. - Taj pacijent ima tešku kliničku sliku, na makismalnim dozama je kiseonika. Ležao je u sobi prekoputa majčine, ovdje kod nas. Slušao je kako ga ona doziva, u danima dok je primala po 16 litara kiseonika. Pitao je za nju. Kad sam mu javila da mu je umrla, stanje mu se naglo pogoršalo – priča Kljajić. Podsjetivši da je prije dvadesetak dana u bjelopoljskoj bolnici od korone umro brat ovog pacijenta, doktorka Lidija, ističe da mu supruga leži u sobi prekoputa njegove, rođena sestra u donjem bloku, a da mu je i brat zaražen i da je u Bijelom Polju na kućnom liječenju.

DVA pAcIJENTA SU OTpUšTENA, SVE DRUgO NIJE VAŽNO: Doktorka Lidija Kljajić, infektolog

- Teško je to opisati to. Nikad ranije nijesam doživio ništa slično. Nekakav osjećaj iznemoglosti, gubljenja fizičke snage, koncentracije... Teško vam ko to može opisati, jer ste danima u nekakvom bunilu, pod temperaturom – priča Knežević, iskazujući ogromno zadovoljstvo što se vraća svojima kod kuće. Njegovom lošem stanju doprinijelo je to što je već imao propratnih bolesti. - Radim u trgovini, bilo je teško sačuvati se od virusa. Ljudi slabo nose maske, to je i dovelo do ovog haosa u kome smo se našli. Ljudi, čuvajmo i sebe i druge, koliko budemo disciplinovani, tako ćemo i proći. Nijeste svjesni kakva je ovo bolest – poručuje Knežević. I trideset jednogodišnji pacijent iz Berana, koji je imao

Adelina Dašić, sestra na intenzivnoj

malo težu kliničku sliku, kaže da nije mnogo mario da će se zaraziti virusom korona. - Poslije ovoga što sam prošao vidio sam da korona nije šala. Svi treba da vode računa maksimalno da se ne zaraze, zbog sebe, svojih porodica i svih ostalih. Ne znam kako to da opišem, kao neko stanje velike malaksalosti, nekakve nesigurnosti i straha, bunovno stanje zbog visoke temperature, teško disanje. Bilo mi je neprijatno zbog pomisli da sam druge zarazio, ali srećom nijesam nikoga – priča mladić iz Berana.

BORBA ZA ŽIVOT

Provodeći nas pod punom zaštitom odjeljenjima beranskog kovid centra, doktorka Kljajić

nam na odjeljenju Intezivne njege pokazuje pacijenta koji je priključen na tzv. hudelu, neinvazivna metoda (popularno nazvan šator). Gledajući srednjovječnog čovjeka kako se muči dok mašina u kratkim dahovima upumpava kiseonik u njegova pluća, u glavi jedino odzvanjaju hiljadu puta ponovljeni apeli stručnjaka koji mole građane širom naše zemlje da se pridržavaju mjera Instituta za javno zdravlje, da nose maske i drži fizičku distancu, kako bi se što manji broj ljudi našao u ovako teškoj situaciji. Pored su još dva srednjovječna čovjeka koji, navodi doktorka, već 15 dana primaju pune jedinice kiseonika. - Sa težom kliničkom slikom su uglavnom pacijenti sa komorbiditetima. Imamo 11 životno ugroženih pacijenata. Uglavnom imaju dijabetes, visok krvni pritisak... Najveći broj je gojaznih, uz to idu ove ostale bolesti, to nam je pokazatelj da će biti zahtjevnije liječenje i ozbiljnija borba sa koronom – objašnjava Kljajić. Doktorka Snežana Radovanić, internistkinja, jedna od četvoro dežurnih ljekara, naglašava da su medicinski tehničari i sestre najvažnija karika između pacijenta i ljekara. - Oni su ti koji su po šest sati u kombinezonima non-stop unutra i koji prvi prepoznaju kada se pogorša stanje nekom od pacijenata. Šćepanović je živ zahvaljujući odgovornoj sestri koja me pravovremeno pozvala da se obučem i uđem kod njega. I pet minuta zna biti predugo, kada je u pitanju spašavanje života – objašnjava Radovanić. Dočekujući drugu smjenu koja uprkos teškom poslu koji ih čeka dolazi raspoložena, glavna sestra sa infektivnog odjeljenja Dijana Čukić ističući profesionalan pristup naglašava da u njihovim redovima nema zaraženih tehičara. - Kao što vidite, dolaze nasmijani na posao, uprkos teškoj situaciji. Tako lakše izlazimo na kraj u borbi sa koronom – kaže Čukić i dodaje da često primijeti kod svojih kolega i suze koje kriju pod zaštitnim maskama kada izgube nekog pacijenta. I medicinska sestra Adelina Dašić (intezivna njega) jedna je od onih koji svakodnevno odrade smjenu od 12 sati, od čega šest sati pod zaštitnim odijelom unutar kovid bolnice. - Naporno je, vruće je pod zaštitnim odijelom. Šalimo se, to nam olakšava posao, moramo tako. Kod kuće ne znaju kako nam je ovdje, ne opterećujemo ih – kaže Dašić.

KAPACITETI

Doktor Milovan Živković, infektolog, ističe da se u Opštoj bolnici Berane trenutno liječi najviše kovid pozitivnih bolesnika u Crnoj Gori. Navo-

Medicinski tehničari i sestre najvažnija karika između pacijenta i ljekara

U NJIHOVIM REDOVIMA NEMA ZARAŽENIH: Osoblje nakon uspješne smjene

deći da oni imaju težu kliničku sliku nego pacijenti u ostalim opštinama, on objašnjava da se u regionalnom kovid centru za sjever, pored Berana liječe i pacijenti iz Rožaja, Plava, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, ali i Bijelog Polja i Mojkovca, koje inače ne pipadaju regionalnoj bolici u Beranama. - Na sjeveru je epidemija prije počela, mijenjala se struktura oboljelih po opštinama. U početku su bili teški bolesnici iz Rožaja. Sad u Rožajama imamo više oporavljenih, nego aktivno bolesnih. Trenutno je ekspanzija pacijenata iz Bijelog Polja – navodi Živković, uz napomenu da je u pitanju teritorijalno veća površina, mnogo veća nego što pripada ostalim kovid bolnicama. U beranskom kovid centru za sada rade isključivo sa ljekarskim i srednjim medicinskim kadrom iz Opšte bolnice Berane.

- Svako jutro u vizitu idu dva infektologa i jedan internista, po potrebi angažujemo i anesteziologa. Od sedam do 13 časova tu je svakog dana po šest medicinskih sestara, od 13 do 19 (kad je dijeljenje terapije manje) rade četiri sestre, od 19 do jedan sat opet šest medicinskih sestara i od jedan do sedam ujutru, kad je neki smiraj rade četiri medicinske sestre. To je za sada dovoljno. Ni opreme nam ne fali – poručuje Živković, uz napomenu da je dio osoblja prošao obuku za korišćenje opreme u Kliničkom centru Crne Gore, nakon čega su obučavali kolege u Beranama. Navodeći prije tri dana da su imali 64 pacijenta, a da su ranije imali i po 70, on kaže da im je pored trenutnih kapaciteta na raspolaganju i ginekološko odjeljenje za prijem novih oboljelih. - To bi zahtijevalo i angažovanje još ljekara i tehničara – po-

ručuje Živković, uz napomenu da ni kod njih kao, ali i nigdje u svijetu kapaciteti nijesu neograničeni. U kovid bolnici u Beranama, navodi on, dominiraju pacijenti stariji od 55 godina. - Oni imaju i najtežu kliničku sliku, jer su to pacijenti koji imaju neke komorbiditete. Mlađi ljudi nam, srećom, nijesu umirali, ali imamo bolesnika koji je imao dosta ozbiljnu kliničku sliku, a rođen je 1986. godine – ističe doktor Živković i dodaje da imaju deset bolesnika sa teškom kliničkom slikom, od kojih su četiri bolesnika na slep ventilaciji, popularno nazvanoj šatori. Opšta bolnica u Beranama, navodi doktor, raspolaže sa 14 respiratora. - Oni su zadnja karika, a šansa za skidanje sa njih je manja od 50 odsto – zaključuje infektolog iz kovid centra za sjeverni region. Igor MITROVIĆ

Spašavanje života trideset trogodišnjaka Da kovid-19 može ugroziti život i mladim ljudima, potvrđuje trideset trogodišnji Bjelopoljac Bojan Šćepanović, jedan od najmlađih pacijenata u kovid bolnici u Beranama. - Ne snašlo ovo ni najvećeg krvnika. U životu nikad nijesam doživio ovako teško zdravstveno stanje. Deset dana sam kod kuće primao infuzije i ljekove. Kad nije moglo dalje, doveli su me ovdje. Zbog ozbiljnosti situacije htjeli su da me šalju za

Podgoricu. Deset dana sam imao temperaturu. Nijesam mogao da ustanem iz kreveta. Imao sam gušenje, kolaps, borili su mi se za život. I dalje primam kiseonik – priča Šćepanović promuklim, jedva čujnim glasom pod maskom. Napominjući da nije bio bolestan prije nego se zarazio koronom, ovaj trideset trogodišnjak ističe da je najteže bilo izboriti se sa strahom i pomisli da će njegov osmogodišnji sin ostati bez oca.

NAJSREĆNIJI TRENUTAK ZA SVE: Knežević i Šćepanović napuštaju bolnicu

Društvo

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Institut objavio presjek stanja oboljelih na osnovu obrađenog 431 uzorka

Otkriveno 60 novih slučajeva, jedan pacijent preminuo PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka do juče u 17 sati završile PCR analizu 431 uzorka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 60 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Najviše novih evidentiranih slučajeva je potvrđeno u Podgorici – 30, u Bijelom Polju 13, Nikšiću sedam, Beranama tri, Budvi dva, dok je u Herceg Novom, Baru, Kotoru, Ulcinju i Gusinju po jedan. Institutu je prijavljen još jedan smrtni ishod kod

U Kliničkom centru 28 pacijenata U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 28 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa kovid-19. U Klinici za infektivne bolesti nalazi se 13 pacijenata, u Internoj klinici 14 i jedan u Klinici za ortopediju i traumatologiju.

Od 14 pacijenata u Internoj klinici, devet se liječi u Poluintenzivnoj jedinici od kojih je jedan na neinvazivnoj ventilaciji i šest u Jedinici intenzivnog liječenja, od kojih su dva na mehaničkoj i jedan na neinvazivnoj ventilaciji, dok su tri na potpori visokim protocima kiseonika.

pacijenta iz Podgorice koji je liječen u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 42, a od početka godine 51. Prijavljen je oporavak 152 pacijenta, tako

da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 1.130. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1762. Od početka godine ukupo je registrovano 3.258 slučajeva infekcije novim korona virusom. R. P.

UCG smatra da će za skok zaraženih nakon izbora biti odgovoran izvršni direktor IJZ, on odgovorio na optužbe

Ekspertkinja Svjetske zdravstvene organizacije pohvalila rad crnogorskih stručnjaka

Mugoša: Borba protiv korone je pravo mjesto da pokažu patriotizam

Najbolje ocjene za laboratoriju Instituta za javno zdravlje PODGORICA - Ekspertkinja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prof. dr Golubinka Boševska je najvišim ocjenama vrednovala stručnost i rad Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku/Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Nju je SZO angažovala da procijeni sveukupne kapacitete i sposobnost crnogorskih laboratorija u borbi protiv novog korona virusa, saopšteno je iz IJZCG. Tokom šestodnevnog boravka u Crnoj Gori Boševska je, osim laboratorija Instituta za javno zdravlje, posjetila i laboratorije Kliničkog centra, Medicinskog fakulteta, Bolnice Brezovik i specijalizovanu veterinarsku laboratoriju.

REZULTATI

- Crna Gora i Institut za javno zdravlje mogu biti ponosni na stručnjake koje imaju i na posao koji je uradio tim s Danijelom Vujošević, načelnicom Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku na čelu. Oni su istinski heroji - naglasila je Boševska tokom prezentacije svojih nalaza, kojoj su prisustvovali šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru dr sci. med. Mina Brajović i direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša sa saradnicima. Ekspertkinja SZO je ocijenila da je laboratorija Instituta za javno dobro opremljena, da se poštuju sve procedure i zadovoljavaju svi najstroži standardi kvaliteta, a posebno je istakla stručnost osoblja i kvalitetan i požrtvovan rad, kao i postignute rezultate tokom epidemije kovida-19. Na prezentaciji je, kako je saopšteno, bilo riječi i o mogućnostima ostalih laboratorija

koje posjeduju PCR dijagnostiku da rade testiranja na kovid -19, ako se za tim ukaže potreba. Takođe, razgovarano je i o mogućnostima proširenja kapaciteta i otvaranja laboratorija na sjeveru i na jugu, koje bi, uz već postojeće, doprinijele rasterećenju kapaciteta Instututa za javno zdravlje, koji od početka epidemije kovida-19, prema ocjeni Boševske, uz ogroman i požrtvovan rad, postiže izvanredne rezultate. Ona je, između ostalog, preporučila da se laboratorija za molekolarnu dijagnostiku IJZ-a i zvanično prepozna kao nacionalna referentna laboratorija za kovid-19, što ona de facto i jeste. Prof. dr Boban Mugoša je, navodi se, istakao dobru saradnju koju Institut za javno zdravlje ima sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i zahvalio na podršci, ne samo tokom kovid-19 epidemije. - Ovo je samo jedan segment podrške koju SZO pruža Institutu i zdravstvenom sistemu Crne Gore. Bez te podrške, mi se ne bismo ovako uspješno borili protiv novog korona virusa. Ponosni smo na to što i SZO, ali i građani Crne Gore ne samo da uviđaju da mogu imati povjerenja u stručnost i kapacitete Instituta za javno zdravlje, već aktivno doprinose ovoj dugoj borbi protiv epidemije kovida-19 - naglasio je Mugoša.

PODRŠKA SZO

Šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru dr sci. med. Mina Brajović je rekla da rad i podrška Svjetske zdravstvene organizacije najviše dolazi do izražaja upravo u ovakvim situacijama, ali da je SZO u svim vremenima bila uz Crnu Goru kad je javno zdravlje u pitanju. - Nastavićemo aktivno da pomažemo crnogorskom zdrav-

NKT donijelo nove propise na prijedlog IJZ

Karantin i samoizolacija 14 umjesto 21 dan PODGORICA - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je juče, na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), da u skladu sa preporukama relevantnih međunarodnih organizacija i praksom koja je već na snazi u većini država Evropske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i mnogim drugim državama, skrati vrijeme samoizolacije i institucionalne izolacije lica koja su bila u kontaktu ili se sumnja da su bila u kontaktu sa inficiranim licima, oboljelima bez kliničke slike ili sa blagom kliničkom slikom, kao i vrijeme institucionalne izolacije lica koja su bila na bolničkom liječenju od novog korona virusa, sa sada propisanih 21 dan na 14 dana. U saopštenju se navodi da najnoviji naučni dokazi ukazuju da je zaraznost oboljelih znatno kraća nego što se prvobitno smatralo, te da su pacijenti zarazni dan ili dva prije pojave simptoma, da zaraznost raste sa pojavom simptoma, da je najveća tokom prva dva dana prisustva simptoma da bi nakon toga polako opala i izgubila se tokom prvih deset dana bolesti kod onih pacijenata koji su imali blage simptome. - Zaraznost asimptomatskih slučajeva očigledno traje i kraće. Ovo ukazuje da pacijenti koji nijesu imali simptome, a kod kojih je prošlo najmanje 14 dana od uzimanja uzorka za test koji je bio pozitivan, ne predstavljaju opasnost po svoje okruženje, te samim tim ne postoji potreba za njihovom samoizolacijom nakon 14. dana – navedeno je u obrazloženju prijedloga IJZ da mjera samoizolacije bude skraćena i u Crnoj Gori. Uvažavajući najnovija naučna saznanja i preporuke relevantnih međunarodnih tijela, NKT je donijelo odgovarajuću odluku koja je stupila na snagu od juče. Mjera samoizolacije se ukida licima kojima je na dan stupanja na snagu ove mjere isteklo 14 dana trajanja samoizolacije, a najmanje tri dana nemaju simptome ni znakove infekcije. R. P.

stvenom sistemu u borbi protiv ove pandemije. Ovo je borba cijelog čovječanstva, svake države i svakog pojedinca i mi ćemo zajedno, jer jedino tako i možemo, u toj borbi pobijediti. Drago mi je što smo i kroz ovu ekspertsku pomoć pružili podršku laboratorija-

ma i što ćemo zajedno nastaviti da unapređujemo dijagnostičke kapacitete zdravstvenog sistema kao okosnice efikasnog odgovora na kovid-19 tražeći i u vremenu pandemije dugoročno održiva rješenja integrisana u sistem - ocijenila je Brajović. I.P.

PODGORICA - Izvršni direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša pozvao je kolege iz medicinskog tima Ujedinjene Crne Gore, koji su ga prozvali da je skrenuo sa trase postulata nauke, da kao ljekari pomognu u borbi protiv kovida-19. - Vidim da te „kolege“ iz tog „medicinskog tima“ neke političke partije imaju dovoljno vremena za besmislene insinuacije. Blago njima. Ako mogu da pomognu zdravstvenom sistemu, pozivam isti taj „politički medicinski tim“ da pomogne, jer nam ljekara uvijek treba, a politiku da ostave političarima. Naravno, ako zbog politike nijesu zaboravili medicinsku struku. To je najbolje mjesto da pokažu svoj patriotizam, na kome insistiraju – naglasio je Mugoša. Prethodno, u saopštenju koje je potpisao medicinski tim UCG, navedeno je da će za eventualni skok broja zaraženih nakon izbora biti odgovoran dr Boban Mugoša koji je, kako navode, politiku stavio ispred struke. - U drugim zemljama su održani izbori možda i u goroj situaciji, izjavili ste. Evo konačno da se u nečem složimo. Koji je rezultat danas, „naučniče“? U svim tim zemljama, nakon izbora imamo drastično povećanje broja zaraženih i nažalost broja umrlih, tome svjedoči i struka i građani. Zar se ne uči na tuđim greškama ili želite po cijenu zdravlja i života građana, da učimo na svojima. Nemate takav mandat, ni od ovog naroda, ni od struke, Mugoša. Odgovornost za tako nešto je samo vaša, ako ona vrijedi uopšte, a infekcija dobije zamah nakon izbora – naveli su iz Ujedinjene Crne Gore. Kako su istakli u obraćanju Mugoši, „tu neće pomoći vaš novi Hipokrat u liku predsjednika države i novi savjetnik iz oblasti nauke u liku predsjednika Skupštine“. - Odgovornost je samo struke, u ovom slučaju vaša, jer će vam struka i suditi! – saopšteno je, između ostalog iz UCG. Mugoša je ocijenio da je jasno da u jeku političke kampanje postoji potreba političkih subjekata da traže dežurnog krivca za svoje neuspjele političke ciljeve. On je kazao da ga ne dotiču ovakvi pokušaji vrijeđanja, ni njega ni zdravstvenih radnika koji su

Boban Mugoša

od početka na prvoj liniji odbrane od zlog neprijatelja. - Nažalost, postoji virus koji je mnogo opasniji, a to je ljudska zloba i manipulacija činjenicama u svrhu ostvarivanja sitnih političkih interesa. Ja sam profesionalac i dugujem ogromnu zahvalnost sjajnim ljudima i ljekarima Instituta na čijem sam čelu, kao i svima onima kojima nije bilo teško da ne gledaju svoje porodice, da ne spavaju mjesecima dok vode brigu o građanima ove zemlje i njihovom zdravlju. Na nevjerovatnim naporima i trudu nijednom riječju ne mogu da se dovoljno zahvalim, jer takav trud prevazilazi sve do sad poznate borbe protiv raznih bolesti. To je trud čovjeka koji se mjeri isključivo dobrotom i požrtvovanošću – naveo je Mugoša. Zato mu je, kako je kazao, dužnost da odgovori na more političkih manevara nepotpisanih i nepoznatih „kolega“ iz neke političke partije, kojima je, očigledno, neistina a ne struka postala svetinja. - Ne znam ni sam šta znači medicinski tim neke političke partije jer mi u ovom trenutku ni internet pretraživač ne pomaže da ovakav primjer nađem u svijetu. Znam šta znači ljekar koji svoju ljekarsku etiku stavlja na prvo mjesto i ne želim da se bavim onima kojima je politička karijera važnija od liječenja ljudi – zaključio je on. Medicinski tim UCG direktno je prozvao Mugošu da je „sramota za esnaf“. - Nakon hvalospjeva o vašem timu, pobjede nad virusom, proglašenja corona free države, novom ili istom talasu sa najviše zaraženih u odnosu na broj stanovnika, danas priznajete poraz... Mirite se sa situacijom, ne što ne znate, već što to od vas traži politika. To u istoriji nikada nije priličilo ljekaru. R. P.

Hronika

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Uprava policije za godinu postigla značajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije Dokaz maksimalnog povjerenja u našu policiju su brojne zajedničke aktivnosti koje je crnogorska policija u saradnji sa partnerskim službama realizovala u prethodnom periodu, rekao je Rakočević PODGORICA - Smatra se da su veoma uspješne u suprotstavljanju kriminalitetu one države koje imaju više od 50% rasvijetljenih teških krivičnih djela. U slučaju Crne Gore taj procenat je čak 81,6% što je, kako je istaknuto na godišnjoj konferenciji Uprave policije, skoro devet odsto više nego u protekloj godini. Kriminolog Velimir Rakočević navodi da taj rezultat zaslužuje maksimalno poštovanje. - Kao neko ko se ovom problematikom intenzivno bavi u dužem vremenskom periodu odgovorno tvrdim, na osnovu dostupnih informacija, da ovako visok procenat rasvijetljenosti najtežih krivičnih djela ima vrlo mali broj država u Evropi i svijetu – istakao je Rakočević.

DOPRINOS SEKTORA

Uprava policije za godinu postigla je značajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i učestvovala u brojnim međunarodnim akcijama gdje je prepoznata kao pouzdan partner, što je saopšteno na godišnjoj konferenciji. Rakočević smatra da je formiranje sektora za borbu protiv organizovanog kriminaliteta i korupcije bitno doprinijelo povećanju uspješnosti i efikasnosti u radu policije u oblasti suzbijanja najtežih krivičnih djela. – U okviru ovog sektora izuzetne rezultate postiže Specijalno policijsko odjeljenje koje se bavi istragama krivičnih djela u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a to su delikti organizovanog kriminaliteta, visoke korupcije, pranja novca, terorizma

Direktno priznanje sa najvažnije adrese - Evropske unije, svjedoči o visokom vrednovanju rada crnogorske policije koja je prepoznata u dokumentu iz juna ove godine za poglavlja 23 i 24, kao pouzdan i kredibilan subjekt u oblasti bezbjednosti na internacionalnom nivou

Crna Gora visoko iznad prosjeka u rasvjetljavanju krivičnih djela Na ključnim pozicijama u policiji nalaze se službenici sa visokim nivoom kompetencija, odnosno znanjima i vještinama neophodnim za djelotvorno obavljanje policijskih poslova što je dovelo do postizanja impresivnih rezultata

Konferencija na kojoj su predstavljeni učinci policije

i ratnih zločina kao i odsjeci za suzbijanje teških krivičnih djela i borbu protiv krijumčarenja droga – kazao je Rakočević. Baveći se neposredno policijskim poslovima još od osamdesetih godina prošlog vijeka, Rakočević je konstatovao da nikada ranije nijesmo imali tako značajnu koncentraciju stručnih potencijala u službi zaštite društva od kriminaliteta kao što je to danas. – Na ključnim pozicijama u policiji nalaze se policijski službenici sa visokim nivoom kompetencija, odnosno znanjima i vještinama neophodnim za djelotvorno obavljanje policijskih poslova što je dovelo do postizanja impresivnih rezultata. Upravo ta sinteza visokostručnog znanja i iskustva pokazala je da se može ostvariti ključni cilj da svi krivci budu privedeni pravdi, a da niko nevin ne bu-

de osuđen – kazao je on. Naglasio je da je prevencija naročito važna kada se radi o organizovanom kriminalitetu, a najznačajniju ulogu imaju operativci. Pojasnio je da je za svakog operativca od posebne važnosti poznavanje indicija koje predstavljaju okolnosti povezane sa krivičnim djelom. - Takođe je važno da imaju saznajnu vrijednost za kriminalističko istraživanje, naročito metodologiju rada sa indicijama koje se pojavljuju prije, za vrijeme i nakon izvršenog zločina. Osim toga za kriminalistu je posebno važno da savlada kriminalistička pravila u provjeravanju kriminalističkih verzija, kao i da ima saznanja o novim mogućnostima planiranja kriminalističke djelatnosti kao što je kriminal profiling itd. Upravo kombinacija operativno taktičkih i istražnih radnji omo-

gućava uspješnu realizaciju kriminalističke obrade i prelazak u fazu tužilačke istrage – objasnio je on.

ISKORAK

Naglašava da je crnogorska policija najznačajniji iskorak ostvarila u postizanju najboljih standarda u oblasti obavještajnog i operativnog rada što je rezultiralo povećanjem stope rasvijetljenosti najtežih krivičnih djela. - Uspostavljen je model kriminalističko obavještajne djelatnosti vođen kriminalističko obavještajnim informacijama (Intelligence Led Policing - ILP), što je u skladu sa Evropskim kriminalističko obavještajnim modelom (The European Criminal Intelligence Model - ECIM) – kazao je Rakočević. Dodaje da tradicionalni policijski rad u oblasti suprotstavljanja kriminalitetu koji

je koristio reaktivni pristup nije dao rezultate u oblasti suzbijanja najtežih formi kriminaliteta, a posebno organizovanog, jer se vezivao samo za aktivnosti nakon izvršenog krivičnog djela. - Policijska djelatnost u Crnoj Gori zasniva se na ovom savremenom proaktivnom modelu koji primjenjuje princip da obavještajna informacija generiše vođenje istrage putem postepene implementacije metoda rada policije vođenog obavještajnim informacijama kao permanentnom djelatnošću. Upravo primjena metodologije rada bazirana na prikupljanju, procjeni, analizi i korišćenju obavještajnih analitičkih informacija dovela je do ostvarenja značajnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminaliteta u našoj državi – rekao je Rakočević. Direktno priznanje sa najvažnije adrese - Evropske unije, svjedoči o visokom vrednovanju rada crnogorske policije koja je prepoznata u dokumentu iz juna ove godine za poglavlja 23 i 24, kao

Crnogorska forenzika jedna od vodećih u svijetu Forenzički centar u Danilovgradu jedan je od vodećih u svijetu – kazao je kriminolog Velimir Rakočević. On je pojasnio da kriminalistička tehnika ili forenzika proučava i primjenjuje metode i sredstva iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka pomoću kojih se pronalaze, obezbjeđuju i tumače tragovi i predmeti krivičnih djela u cilju identifikacije učinioca, žrtve i drugih osoba. - U ovom dijelu naučnog razvoja policije možemo

sa sigurnošću reći da smo odavno u EU, imajući u vidu da Forenzički centar UP predstavlja jednu od vodećih forenzičkih institucija u Evropi i svijetu – kazao je Rakočević. Dodaje da kriminalistička pravila nalažu da se nakon saznanja za izvršeno krivično djelo izvrši obezbjeđenje mjesta zločina u užem i širem smislu i da se izvrši uviđaj u skladu sa najvišim standardima forenzike. - Nakon prikupljenih materijalnih dokaza sa lica mjesta

Forenzički centar u Danilovgradu

slijedi njihova ekspertiza, dok policija u operativnom dijelu primjenjuje metode operativnog i obavještaj-

nog kombinovanja radi dolaženja do kriminalistički relevantnih informacija – rekao je Rakočević.

Velimir Rakočević

pouzdan i kredibilan subjekt u oblasti bezbjednosti na internacionalnom nivou. - U odnosu na poglavlje 24 istaknuto je da je konsolidovan inicijalni bilans rezultata u domenu borbe protiv trgovine ljudima i unaprijeđena interna organizacija i koordinacija agencija za sprovođenje zakona zbog čega je povećan broj lišenja slobode učinilaca krivičnih djela i njihovog krivičnog gonjenja. O uspješnosti i efikasnosti u radu policije najbolje govori dio izvještaja u kome se navodi: ,,Aktivno učešće Crne Gore u međunarodnoj policijskoj saradnji još jednom je rezultiralo uspješnim operacijama protiv crnogorskih kriminalnih grupa u zemlji i inostranstvu koje obuhvataju i istaknute slučajeve“ – podsjetio je Rakočević.

PRIZNANJA

Dodaje da crnogorskoj policiji stižu priznanja od najvažnjih strukovnih organizacija kao što su Interpol, Europol, SELEC i druge. -Da bi zadobila povjerenje naša policija se morala pridržavati kodeksa profesionalnog ponašanja i demonstrirati profesionalizam i integritet. Na početku III milenijuma više nego ikada ranije pokazalo se da međunarodna policijska i pravosudna saradnja predstavlja uslov opstanka ljudskog društva. Crnogorska policija je putem saradnje na bilateralnom, regionalnom i multilateralnom nivou pokazala da je partner dostojan poštovanja što je prepoznato od strane svih relevantnih subjekata, zbog čega je ona nezaobilazni činilac u međunarodnoj borbi protiv svih bezbjednosnih izazova. To je i dodatni podsticaj da dosljedno i energično nastavi sa profesionalnim aktivnostima u cilju zaštite najviših vrijednosti savremenog društva – kazao je naš sagovornik. Prema njegovim riječima, dokaz maksimalnog povjerenja u našu policiju su brojne zajedničke aktivnosti koje je crnogorska policija u saradnji sa partnerskim službama realizovala u prethodnom periodu. - Pripadnici naše policije participiraju u vrlo važnim operacijama na međunarodnom nivou sa izuzetkom osnivanja zajedničkih istražnih timova i prikupljanja dokaza u takvim timovima što će biti moguće kada naša država postane punopravna članica EU – smatra Rakočević. A. RAIČKOVIĆ

10 Hronika/Društvo Uhapšen Danilovgrađanin

Prijetio na Fejsbuku Đukanoviću i Ivanoviću PODGORICA - Danilovgrađanin Radomir Radonjić (56) uhapšen je jer je na društvenoj mreži Fejsbuk vrijeđao predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i poslanika Demokratske partije socijalista Petra Ivanovića. On se tereti da je počinio prekršaj iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru. - R. R. je ovaj prekršaj počinio na način što je 30. i 31. jula na jednoj društvenoj mreži postavio objave sa uvredljivim

sadržajima na štetu predsjednika države Mila Đukanovića i poslanika Petra Ivanovića - navedeno je u saopštenju Uprave policije. R. R. je juče priveden nadležnom sudiji za prekršaje uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. A. R.

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Udes na putu Berane - Ribarevine

Poginula jedna osoba, tri povrijeđene BIJELO POLJE – U saobraćajnom udesu koji se dogodio oko 20 sati u mjestu Zaton na dionici magistralnog puta Ribarevine - Berane stradao je Bjelopoljac B. N. (1953) - potvrđeno je Pobjedi. On je upravljao automobilom “pikap” i sudario se sa “mercedesom” pljevaljskih oznaka u kojem su bile tri osobe.

Povrijeđeni su prevezeni u bjelopoljsku bolnicu gdje im je ukazana pomoć, ali zdravstveni radnici nijesu mogli da se izjasne o intenzitetu njihovih povreda dok se ne obave potrebna snimanja. Uviđaj je obavio osnovni državni tužilac Slavenko Smolović sa ekipom za uviđaje CB Bijelo Polje. Dok je trajao uviđaj, formirale su se velike kolone vozila u oba pravca. B. Č.

Teška nesreća na magistralnom putu

POVODI: Psiholozi govore o tome kako pandemija kovida-19 utiče na bračne odnose PODGORICA – Podatak da se u Podgorici broj razvoda za vrijeme korone u odnosu na isto vrjeme prošle godine blago snizio, za pshološkinju Adrianu Pejaković može da ukaže da se teško odlučujemo na razvod u doba krize što ne znači da nećemo kada kriza prođe.

STATISTIKA

Prema podacima u svijetu stopa razvoda se povećala za vrijeme korona virusa, a Kina je bila jedna od prvih zemalja koja je iznijela podatke o tome. Za razliku od svjetske statistike, broj tužbi za razvod koje su podnijete Osnovnom sudu u Podgorici za vrijeme korone bilježi blago smanjene u odnosu na isti period prošle godine. - Osnovnom sudu u Podgorici je u periodu od 15. marta do 30. jula ove godine podnijeto je 146 tužbi za razvod braka. Takođe, u istom periodu u prethodnoj godini, podnijeto je 166 tužbi za razvod braka – saopšteno je iz podgoričkog Osnovnog suda. Da li je logično da ako smo pod stresom se razvodimo ili pak suprotno, da će nas nevolja približiti? Psihološkinja pojašnjava da je vrijeme pandemije korona virusa doprinjelo da već duže vrijeme živimo na neuobičajen način. - Mnoge navike, ponašanja i odnose smo morali da prilagodimo postojećem stanju pa tako i one bračne. Često se postavlja pitanje kako pandemija utiče na brak i kakva su iskustva sa razvodima u doba korone?

UTICAJI PANDEMIJE

Najprije važno je da znamo kakav je uopšte uticaj pandemije korona virusa na mentalno zdravlje ljudi. Boreći se sa nevidljvim neprijateljem koji može da ugrozi naše zdravlje i život, a i zdravlje i život naših najdražih veoma je logično da se osjećamo povišeno zabrinuto, anksiozno i uplašeno – pojašnjava Pejaković. Ona ističe da se nalazimo u stanju hroničnog stresa, što svakako utiče i na bračne odnose. - Ono što je posebno ugroženo jeste naš bazični osjećaj sigurnosti i spokoja. Kako onda sve to utiče ne brak? Pravila koja su nametnuta korona virusom jesu da, od početka pandemije, više vremena provodimo sa porodicom, a manje sa širom društvenom zajednicom. Naša struktura vremena se poremetila posebno u vrijeme početnog karantina. Djeca se školuju od kuće što predstavlja dodatno opterećenje za roditelje i sveukupno porodična i bračna situacija je izazovnija nego u uobičajenim okolnostima – pojašnjava

Adriana Pejaković

Smanjen broj razvoda u Podgorici Za neke odnose razvod je najbolje rješenje, ali u toku pandemije i dodatnog stresa psihološkinja Adriana Pejaković savjetuje bračne partnere da ne treba žuriti sa ovom odlukom kako bi odvojili stvarne probleme odnosa od nadodatog stresa psihološkinja Pejaković. Ona navodi da ono što bračni terapeuti odavno znaju jeste da se parovi više svađaju na odmoru. - Ovaj zanimljiv podatak govori nekoliko stvari: kada nemamo jasnu strukturu vremena, ne idemo na posao, nismo okupirani uobičajenim aktivnostima na površinu izbije ono što smo potiskivali. Kada provodimo dosta vremena zajedno kao par neminovno će se između nas vratiti teme i problemi koje nismo razriješili ranije – ističe Pejaković.

KRIZA JE I ŠANSA

Ipak, ona poručuje bračnim partnerima da se ne plaše ovih izazovnih situacija koje ih stavljaju na probu, ali i osvjetljavaju snagu njihovih odnosa.

- To ne znači da nećemo imati iskušenja i nevolje čak i ako imamo dobar bračni odnos, ali znači da će nas nerazriješeni konflikti stići, posebno u nezgodno vrijeme. Tamo gdje postoji jaka armatura povjerenja, poznavanja, zajedničkih vrijednosti, davanja slobode, uvažavanja, postavljenih granica u odnosu, ta će armatura izdržati korona zemljotres i možda dodatno zbližiti partnere. Kriza je uvijek ujedno i šansa i rizik – ističe Pejaković. Tamo gdje postoje neke veće pukotine u odnosu, prema riječima Pejaković, uliće se voda i dodatno otežati bračnu konstrukciju. Ono što su bračni partneri gradili, kako kaže ona, sada je na probi.

ODLUKE

Blago smanjenje razvoda u Podgorici u vrijeme korone u odnosu na isti period prošle godine, prema ocjeni Pejaković je podatak koji nam za sada ništa sigurno ne govori. - Još uvijek ništa sasvim sigurno, ali možemo razmišljati u nekoliko pravaca: kao patrijarhalno društvo teško se inače odlučujemo na razvod iako se to mijenja, ne odlučujemo se na razvod u toku krize, što ne znači da nećemo kada kriza prođe i ona najoptimističnija, da su ljudi kod nas pokazali bračnu solidarnost i povezanost tokom krize – pojašnjava Pejaković. Psiholozi savjetuju, kak o k a ž e Pe j a k o v i ć , d a sačekamo u rješavanju problema u braku koji su postali po-

sebno vidljivi tokom pandemije. Bitno je ne donositi ishitrene odluke dok ne prođe kriza i dok se dobro ne razmisli o svemu. - Dobar bi savjet bio i da temeljno analiziramo šta su jake, a šta slabe strane našeg partnerskog odnosa i da ojačavamo jake strane, a razvijamo slabije: nedostatak komunikacije, nerazumijevanje, dogovor oko finansija, vaspitanje djece, seksualne probleme... Sami ili uz pomoć iskusnog stručnjaka možemo raditi na svom odnosu. Važno je da sebi i partneru obezbijedimo podršku ‒ bračna terapija je dobar izbor, zajedničko kvalitetno provođenje vremena takođe, učenje komunikacije i razvijanje jezika ljubavi uz po-

moć upoznavanja sopstvenih i tuđih potreba takođe – poručuje Pejaković. Na kraju ona ističe da je za neke odnose razvod najbolje rješenje, ali u toku pandemije i dodatnog stresa ne treba žuriti sa ovom odlukom da bismo odvojili stvarne probleme odnosa od nadodatog stresa. Pejaković poručuje supružnicima da i u toku pandemije svoj odnos mogu ojačati pronalazeći adekvatne alate u popravljanju kvaliteta bračnog života. Da je jedan broj supružnika stres i pritisak koji je donijela pandemija korona virusa uspio iskoristio na pravi način izgleda da potvrđuju i podaci o smanjenom broju razvoda u podgoričkom Osnovnog suda. B. ROBOVIĆ

Aktuelno

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Zbog progona kolega u Beogradu oglasili se profesori Filozofskog fakulteta iz Nikšića

Pravo na slobodno mišljenje i naučni stav

NIKŠIĆ - Profesori i saradnici studijskog programa za istoriju Filozofskog fakulteta u Nikšiću oglasili su se povodom javnog progona i pokušaja diskreditacije profesora odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dubravke Stojanović i Nikole Samardžića, koji su se našli na meti kriti-

ka zbog protivljenja odluci da ulica u Beogradu dobije ime Blagoja Jovovića, člana bjelopavlićke četničke brigade tokom Drugog svjetskog rata i čovjeka koji je 1957. u Argentini izvršio atentat na Anta Pavelića, poglavnika Nezavisne države Hrvatske. Oni su poručili da daju podrš-

ku kolegama i staju u odbranu njihovog prava na slobodno mišljenje i naučni stav, navodi Portal Analitika. - Kao istoričari podržavamo njihovu kontinuiranu borbu protiv zloupotrebe istorijske nauke i istoriografskog revizionizma i osuđujemo nacionalističku kampanju kojom se dovodi u pitanje njihov lični i

Filozofski fakultet u Nikšiću

naučni integritet. Njihovo protivljenje da ulica u Beogradu dobije ime Blagoja Jovovića,

atentatora na ustaškog vođu Anta Pavelića, smatramo principijelnim stavom, koji počiva

na uvjerenju da istorija mora da bude i učiteljica morala. Teroristi i atentatori ne mogu biti nacionalni uzori, kao što ni njihova djela ne mogu biti primjer koji će slijediti nove srpske generacije. Pozivamo takođe i sve ostale kolege, naučnu i intelektualnu javnost u Srbiji, odnosno, ono što je od nje ostalo, da prepozna napore naših kolega i pruži im podršku u procesu dalje emancipacije srpskog društva, ali i cijelog regiona – navodi se u saopštenju koje potpisuju profesori i saradnici studijskog programa za istoriju Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

ZAPISANO NA TREŠNJEVIKU I KOMOVIMA: Ljepota ipak nije sama

Avgustovski dan „domaćih tablica“ Sezona se ne može uporediti sa prošlogodišnjom. Mi smo tu, radimo svoj dio posla. Dolaze samo domaći gosti, stranaca skoro i da nema. Vjerujemo da će predstojeći dani biti više turistički, priča Marija Ćirović iz Info- centra na Trešnjeviku TREŠNJEVIK, KOMOVI Kada prvih dana avgusta nema Sava Lekića u svojoj znamenitoj krčmi na vrhu prevoja Trešnjevik, onda nešto nije u redu. Naravno, sve je u redu sa Savom Lekićem, ali nije u redu sa turistima, sezonom, gostima. Sve je isto, samo njih nema. Spojili se Komovi i sunce. Svaki turistički detalj od Trešnjevika ka Štavnoj i Komovima, spreman i za goste „oran“. I eko-katun na Štavnoj i smještajni kapaciteti na katunima i turistički objekat koji se gradi na Trešnjeviku i

Poruke turistima na drvetu

Tri stoljeća i cvijeće Krćma Lekića na vrhu Trešnjevika, decenijama je „sakupljala“ brojne zanimljivosti. Inostrani gosti su ostavili zanimljive suvenire, poređani su i lovački trofeji. Spolja je svuda cvijeće, a dio je i postavljen na drvenoj „platormi“ staroj 300 godina. Stablo je odavno „obaljeno“ i prešegano. Ostala je ona osnova koja ima preko metar u prečniku. Može da bude i sto za posluženje gostiju, ali i površina na kojoj je cvijeće izloženo. I kada se prebroje „godovi“, dođe se do tri stoljeća.

Automobili ispod Komova

Marija Ćirović

Brano Rmuš

koji vjeruje Komovima. U simpatičnoj drvenoj kućici je turistički Info-centar. Turističko-propagandni materijal koji „priča“ o Komovima i živa riječ Marije Ćirović, koja je tu zaposlena i koja konstatuje koliko je ovoga ljeta sve drugačije. - Turistička sezona je definitivno neuporediva sa prošlom i sa svim ostalim.

Nema nijednog parametra koji se može uporediti. Turista je mnogo manje, uglavnom se radi o domaćim gostima, a stranaca skoro da i nema. Ipak, mi smo tu, radimo svoj dio posla, nadamo se da će u predstojećem periodu biti bolje, priča Marija Ćirović. Čim naiđe automobil, Marija je tu da pruži informacije,

da objasni što je to najljepše u lijepoj i jedinstvenoj turističko-prirodnoj priči. Podgoričani, Budvani, Beranci, Kolašinci, Andrijevčani, kreće se ka Štavnoj i katunima Komova. Na terasi Savove krčme nekoliko stolova je popunjeno. Da je pravi turistički avgust, sada bi tu bilo više desetina turista iz Češke, Slovačke, Francuske. Puni autobusi, na njihovom zadnjem dijelu su bicikla. Na Trešnjeviku se ostavljaju autobusi i sa biciklima kreće ka Komovima. Tako je bilo prošlih ljeta. Ovako, mještani i „domaći“ ispijaju piće. Brano Rmuš

Rako i planina

Krčma Sava Lekića

Goran Rakočević Rako je rođen u Mateševu. Školovanje, posao, porodica su ga „odveli“ u Podgoricu. Pokušava da što više ljetnjih mjeseci provede na Mateševu. Održava imanje, „sprema“ drva, ali na Komove ne zaboravlja. - Svaki slobodan dan iskoristim da dođem na Komove. Prošlog ljeta sam sa sinom Nikolom i kolegom Dilem Jovanovićem uspio i da se popnem. Osjetim neko posebno zadovoljstvo. Onda

iz Šekulara je svratio da predahne. To što je iz Šekulara, razlog je da se pomene Grujo Matović, njegov školski drug koji se i te kako bavi stihovima. Prisjeća se Brano prošlogodišnjeg susreta sa turistima iz Slovačke koji su između ostalog i brali borovnice. I koji su na opet ponovili rečenicu – ne znate što imate. Na red doGoran Rakočević

pitam prijatelje, nekad i slučajne prolaznike koje sretnem na Komovima – ima li ovakve ljepote iđe ili sam ja

možda nešto uobrazio. Priča, pa zaćuti. Zagleda se u neku daljinu koju su mu Komovi omogućili.

laze i druge teme... - Gledajte šta je nekošenih i zaboravljenih livada. Niko im se ne okreće. Sada da počne nešto da se radi tamo, svi bi skočili da nešto brane i traže. Koliko bi se samo mini-hidrocentrala moglo napraviti „ivicom“ Lima a ovamo se brani gradnja jer se sve gleda kratkoročno. Trebaju nam dobri putevi na svakom koraku. Šta će nam imanje ako nema puteva... Dok Brano priča zavičajno i iskreno. Marija Ćirović nastavlja da izlazi iz kućice Info-centra i da bude na informativnoj i turističkoj usluzi automobilima koji uspore prije „pokreta“ ka Štavnoj i Komovima. Nema gužve ali ima turističkog izazova. Nema ravnodušnosti kada se ka Komovima krene. I oni koji misle da ih poznaju, uvijek otkriju nešto novo. A katuni i planina vjeruju da će im se ipak desiti turistički pohodi. Pozno ljeto, rana jesen, ljepota i moć Komova su vazda isti. A Savo Lekić uvijek spreman. Dr. DRAŠKOVIĆ

12 Svijet

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

ISTRAŽIVANJE: Korona na farmama u Španiji i Holandiji

Ispituje se da li kune prenose virus MADRID - Naučnici ispituju da li kune mogu da prenesu korona virus na čovjeka i kako su se njime zarazile na farmama kuna u Španiji i Holandiji. U međuvremenu, holandske vlasti su na farmama za uzgoj ubile više od milion kuna kao mjeru predostrožnosti. Prema podacima Agencije za bezbjednost hrane i po trošačkih proizvoda, na 26 holandskih farmi na kojima je došlo do epidemije ubijeno je više od 1,1 milion kuna. Tamošnja vlada je saopštila da će biti ubijene kune na još jednoj farmi na kojoj se pojavila zaraza. Iako još nije dokazano, pretpostavlja se da korona virus vodi porijeklo od životinja, i to od šišmiša. Virus je ranije potvrđen kod još nekih životinja, mačaka, tigrova i pasa, ali nije dokazano da mogu da ga prenesu čovjeku. Pretpostavlja se da su se kune zarazile preko inficiranih radnika. Naučnici sada

Grčka ponovo otvorila luke kruzerima Kruzeri će, kako je saopštio ministar pomorskog saobraćaja Gianis Plakiotakis, moći početi da pristaju u grčke luke od 20. avgusta

Holandske vlasti su na farmama za uzgoj ubile više od milion kuna

žele da dokažu da li je to bio slučaj i koliko bi ta situacija mogla da bude opasna. Holandsko istraživanje pokazuje da je vrsta virusa u kunama slična onom koji se širi među ljudima. Naučnici pretpostavljaju da je moguće da se virus ponovo prenese na ljude sa kuna, a

pretpostavljaju da se nekoliko radnika sa farmi upravo tako zarazilo. Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska organizacija za zdravlje životinja i nekoliko univerziteta i centara za istraživanje, ispituju prenos novog korona virusa između ljudi i životinja. Holandija ima oko 160 farmi

kuna i četvrti je najveći proizvođač krzna na svijetu poslije Danske, Kine i Poljske. Španija ima 38 aktivnih farmi za uzgoj kuna, najviše u Galiciji. I Španija i Holandija pooštrile su higijenski protokol na farmama i zabranile prevoz životinja i posjete zgradama u kojima se čuvaju.

ATINA - Grčka je u subotu otvorila šest glavnih luka za pristajanje kruzera, prvi put u ovoj turističkoj sezoni pogođenoj pandemijom novog korona virusa, ali se prvi brodovi očekuju tek za tri sedmice. U pismu koje je ove sedmice međunarodnom udruženju kruzera i glavnim operatorima za krstarenja uputio grčki ministar turizma Hari Theoharis se navodi da su luke Pirej, Rodos, Heraklion, Volos, Krf i Katakolo spremne da ponovo primaju putnike s brodova za krstarenje.

Nakon što pristanu u jednu od šest navedenih luka, kruzeri će moći pristajati i na drugim mjestima u Grčkoj, u skladu s lokalnim zahtjevima vezanim uz pandemiju, prenosi SEEbiz. Kruzeri će, kako je saopštio ministar pomorskog saobraćaja Gianis Plakiotakis, moći početi da pristaju u grčke luke od 20. avgusta. Kako turizam čini četvrtinu njene ekonomije, Grčka ponovo pokušava da oživi taj sektor, ističući da se zemlja uspjela dobro suprotstaviti pandemiji.

Florida se priprema za dolazak uragana Isaja

Detalj sa ulica Jerusalima

IZRAEL: Nastavljene demonstracije protiv Netanjahua JERUSALIM - Na Trgu Pariz u Jerusalimu sinoć se okupilo oko 10.000 ljudi, među njima mnogo mladih, koji su pozvali na ostavku dugogodišnjeg lidera Benjamina Netanjahua. Policija je dozvolila da ostanu na trgu do jedan sat poslije ponoći kada je većina sama otišla. Na kraju su policajci razmješteni da uklone preostale demonstrante i 12 ljudi koji su učestvovali u kontrademonstracijama je pritvoreno, kako je saopšteno. Komandant jerusalimske policije Ofer Šomer je izjavio da je većina ljudi demonstrirala mirno, a da je oko 200 njih ignorisalo pozive da ode zbog čega su angažovane jedinice za rasturanje nereda. Sinoć se protestovalo i u Tel Avivu i ispred Netanjahuove kuće u primorskom gradu Cezareji i na desetinama raskrsnica širom zemlje. Izraelci protestuju nekoliko puta nedjeljno ne samo zahtijevajući ostavku Netanjahua, jer mu se sudi za korupciju, već i zbog lošeg odgovora Netanja-

huove vlade na krizu nastalu zbog pandemije korona virusa. Iako su demonstracije uglavnom bile mirne, u posljednjim danima je bilo nasilja i neki demonstranti su se sukobili s policajcima, optužujući ih da koriste prekomjernu silu, dok su male grupe Netanjahuovih pristalica povezane sa ultradesničarima napadale demonstrante, prenio je Asošiejted pres. Napetost je bila velika na sinoćnjim demonstracijama u Jerusalimu, a u pokušaju da se bar donekle smanji, postavljeni su stolovi za masažu i nuđen besplatan tretman usred haosa. Na takvu ideju došao je 30-godišnji Ohad, a njegova poruka je bila da pomogne ljudima da se oslobode gnjeva i stresa i da simbolično kaže Netanjahuu da već jednom popusti. On je prvobitno namjeravao da masira policajce za koje je rekao da ,,prolaze kroz veoma težak period“, ali su na kraju masirani samo demonstranti, navode izraelski mediji. Masaža će se nastaviti na narednim protestima, kako je najavljeno.

MAJAMI - Uragan Isaja protutnjao je Bahamima, čupajući drveće i bandere i nastavio da se kreće prema obalama Floride, gdje lokalne vlasti strijepe od mogućih komplikacija u sprovođenju vanrednih mjera zaštite od korona virusa. AP izvještava da je Isaja oslabio i da je sada kategorisan kao tropska oluja, a ne uragan, ali guverner Floride Ron de Santis upozorio je da će oluja, dok se bude kretala prema Floridi, po svemu sudeći, ponovo prerasti u uragan. Lokalne vlasti su naredile zatvaranje plaža, parkova i mobilnih ambulanti za testiranje na kovid-19. Santis je apelovao na građane da pripreme zalihe vode i najavio prekide u snabdijevanju električnom energijom. Na Bahamima kroz koje je juče protutnjao uragan Isaja, uveden je policijski čas od 22 do pet sati, a supermarketi, apoteke i benzinske pumpe biće otvoreni sve dok vremenske pri-

Uragan Isaja na Bahamima

like to budu dozvoljavale. Guverner Floride je proglasio vanredno stanje u 16 okruga te savezne države, ali za sada nije izdata naredba o evakuaciji. U Grčkoj, koja broji 10,5 miliona stanovnika, do sada je zabilježeno blizu 4,5 hiljada slučajeva zaraze, dok je od kovida-19 umrlo 206 ljudi. Zemlja je svoje kopnene granice otvorila u junu, a 1. jula

je otvorila i aerodrome, uglavnom za letove iz Evrope. Od tada je od 1,3 miliona turista koji su ušli u zemlju njih 340 bilo pozitivno na kovid-19. Grčka je u suzbijanju pandemije u subotu pooštrila epidemiološke mjere i uvela obavezno nošenje maski u svim zatvorenim javnim prostorima. Posjete bolnicama i staračkim domovima su doz-

voljene samo u određenim slučajevima, a u kafićima može biti samo onoliko ljudi koliko ima stolica. Gosti koji stoje, čak i ako su vani, ne smiju se posluživati, a kazna za nepoštovanje donesenih mjera iznosi 150 eura. Policija provjerava da li se ljudi pridržavaju tih mjera i kontrolišu kafiće i stanje u javnom prevozu.

Temperatura iznad 40 stepeni

talasi vreline. Agencija napominje da se udvostručio broj dana vrelog talasa od 1980-ih godina. Na jugozapadu Francuske požar je 30. jula uništio oko 150 hektara borove š u m e, š t o j e d ove l o d o masovne evakuacije. Žrtava nije bilo, a policija utvrđuje okolnosti izbijanja požara. U Britaniji je u petak temperatura bila 37 stepeni. Temperatura od 37,8 stepeni izmjerena je 31. jula na aerodromu Hitrou, u zapadnom Londonu, i to je bio najtopliji dan u Britaniji ove godine.

Evropa pogođena vrelim talasom

RIM - Više gradova u Italiji u stanju je pripravnosti, nakon što je Evropu zahvatio vreli talas. U Italiji je 31. jula temperatura u oko 14 gradova bila oko 40 stepeni Celzijusovih. Vreli talas očekuje se i u nekoliko drugih gradova na sjeveru, uključujući Rim, Bolonju, Firencu, Torino i Veronu. Turisti i mještani Rima pokušavaju da se rashlade u

hladu krošnji drveća, u javnim fontanama ili uz sladoled, prenosi Skaj njuz. Italijanski prognostičari kažu da je vreli talas došao iz Afrike. I u Španiji je vrelo, temperatura prelazi 40 stepeni, požar je uništio velike površine na jugozapadu Francuske, a Britanci su masovno izašli na plaže. U San Sebastijanu, gradu na sjeveru Španije, temperatura je 30. jula dostigla 42 stepena i

to je bio najtopliji dan od kada je počelo vođenje evidencije 1955. godine. U gradu Palma, na ostrvu Majorka u Sredozemnom moru, ove sedmice izmjereno je 40,6 stepeni. Španska meteorološka agencija Aemet saopštila je da u mnogim djelovima zemlje i noću temperatura ne pada ispod 20 stepeni. Isti izvor navodi da su usljed klimatskih promjena sve češći

Kultura

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Pisci i društvene mreže: Što smo dobili, a što izgubili digitalizacijom književnosti

NOVCA SVE MANJE

Stojičić je i sam dio književne scene koja se probudila na društvenim mrežama, a njegova zbirka priča „Besani“, čiji su prvi segmenti bili objavljeni na Fejsbuku, postala je regionalni bestseler sa šest izdanja na našem jeziku, i po jednim na engleskom i slovenačkom jeziku. Stojičić, očekivano, smatra da je neminovno da se u vremenu hiperprodukcije pisci aktiviraju na društvenim mrežama i da su njihovi angažmani najviše marketinškog tipa. - Novca je sve manje za reklamiranje knjiga, pa je neophodno da autori preuzmu i taj dio posla i upoznaju potencijalne čitaoce sa svojim djelom. Davno je prošlo vrijeme kada je bilo dovoljno napisati i objaviti knjigu – kaže Stojičić. Herceg, jedna od najtalentovanijih pjesnikinja mlađe generacije ne samo na nivou matične Hrvatske, već i šire, i jedna od najnagrađivanijih mladih književnica u posljednje tri godine, navalicu internet književnika pripisuje dostupnosti, brzini širenja

Goran Stojičić

Andrej Nikolaidis

Monika Herceg

stOJiČiĆ: Davno je prošlo vrijeme kada je bilo dovoljno napisati i objaviti knjigu niKOLAidis: Za mene, recimo, književnost nije karijera, nego borba, prije svega sa samim sobom, onda i svijetom HerceG: Vidim da se poezija ipak više čita, da je pomoću interneta nekako vratila svoje mjesto među čitaoce informacija o njihovom radu i postojanju uopšte, i u tome ne vidi ništa loše. Po njenom mišljenju knjževnost je dovoljno velika, sveobuhvatna, široka i u njenim okvirima za sve ima mjesta, bilo da se radi o amaterskom pisanju, ili o onom s ozbiljnijim namjerama. - Često se raspravlja o tome piše li sada svako, barem po onom što pratim, ali čini mi se da je to svačije pravo, kao što se neki late igranja fudbala za bolju kondiciju ili slikanja da se osjećaju bolje, bilo čega na kraju krajeva. Niko tu ne ugrožava nikoga, dobar tekst nađe svog čitaoca, a ovako ga pronađe često i prije – kaže Herceg. Nikolaidis, jedan od najznačajnijih književnika u posljednjih četvrt vijeka na našim prostorima, što će reći i prije nego su zavladale socijalne mreže, kaže da nije registrovao navalicu instant književnika ustoličenih na virtuelnom prostoru. - Ja se zapravo trudim da što manje stvari registrujem. Ako

Današnja Crna Gora je apsolutno van vremena

me nešto baš nema namjeru pregaziti i ispljunuti, ili ukrasti budućnost mome djetetu, sva je prilika da ja to neću primijetiti. Mislim da je svejedno gdje i kako objavljujete: sve što je na kraju bitno je vrijedi li vaš tekst. Kako je to napisano? Takođe i: zašto je napisano, jer to u bitnom određuje i ono pomenuto „kako“. Društvene mreže, ruku na srce, nisu prijatelj pismenosti, niti znanja. Svejedno, to što je nešto objavljeno na društvenim mrežama ne znači da ne vrijedi - rekao je Nikolaidis.

KNJIGA JE ROBA

Pitali smo naše sagovornike što afirmisani književnici koji su se uselili na društvene mreže, dobijaju svojim svakodnevnim izlaganjem javnosti na socijalnim onlajn platformama, a što mogu izgubiti. - Ne bih znao. Razlozi, u svakom slučaju, nisu komercijalne prirode: ovdje malo ko, ako iko, živi od književnog rada. Moje je mišljenje da ja ne mogu dobiti ništa, zato me, između ostalog, na društvenim mrežama nema. No, ponavljam: ja nisam mjerilo. Za me-

ne, recimo, književnost nije karijera, nego borba, prije svega sa samim sobom, onda i svijetom – rekao je Nikolaidis. Stojičić tvrdi da su ozbiljno dobri i prodavani pisci prinuđeni da se bave i ovim „poslom“, a neke je, kako kaže, lično nagovorio. - Najveća izdavačka kuća u Srbiji objavi godišnje oko 350 naslova, kada tome dodamo i ostale, zaista je neminovno da se i sam autor pobrine i utiče na „vidljivost“ svoje knjige. Nekima je to ispod časti, neko nije talentovan, pa se neki drugi, sa neuporedivo manjim kvalitetom, probiju ispred njih, i to je jednostavno tako, čak legitimno, jer i knjiga je proizvod, roba – kazao je Stojičić. Herceg je ocijenila da su društvene mreže dobar poligon za vijesti i razmjenu informacija, ali isto i omogućavaju da se izgubi privid mira. - Meni se često dogodi zasićenje i potreba za povlačenjem u svoju malenu mirnu oazu, koja nije glasna ulica na kojoj svako govori, a to mi se čini da su mreže. Što, naravno, nije loše, svi mi nekad i želimo na ulicu,

među ljude, bili oni virtuelni ili stvarni. Loše je ako se jedna stvarnost zamijeni drugom. Loše je ako se vrijeme za mrežu poveća nauštrb vremena za rad na tekstu ili čitanje – kazala je ona. Brojnost virtuelne publike ne garantuje, po mišljenju naših sagovornika, i realnu ocjenu kvaliteta sadržaja. - Mislim da je publika uvijek samo publika. Ako vam na promociju, ili književno veče, dođe sto-dvjesta ljudi, možemo postaviti isto pitanje. Mogu li ti ljudi biti mjerilo kvaliteta? Hoće li dvjesta ljudi na isti način voljeti nešto, hoće li uopće imati osjećaj za tekst? Ili će svi imati okidač na različite stvari? – zapitala se Herceg. Stojičić je primijetio da mnogi virtuelni život knjige, kao i svoj, pretvaraju u lažnu realnost, a da brojevi prodatih knjiga i onih pozajmljenih iz biblioteke govore drugačije. - ‘Fidbek’ je dobrodošao, utiče na samopouzdanje (posebno kod novih autora), kritike takođe (pozitivne, ali posebno dobronamjerne negativne) i kada pisac to smjesti tamo gdje treba, a ne u svoj ego, onda sve postaje konstruktivno. Međutim, najčešće nije tako – kazao je Stojičić. Herceg je dodala da književnost, kao i nauka, ima svoj način regulacije kvaliteta, i da vrijeme učini svoje u tom slučaju. - Ozbiljan pisac radiće na svojoj književnosti, uvijek. Tome neće škoditi ni publika u virtu-

Književnik Andrej Nikolaidis tvrdi da budućnost književnosti ovisi o biti tehnike. - Nad tom žalosnom činjenicom moguće je do mile volje naricati, ali ne i promijeniti je. A bit tehnike, kako je govorio Hajdeger, nije ništa tehničko. Još prije desetak godina Ilon Mask kupio je malu istraživačku firmu „Neuralink“. Projekat te firme je konekcija ljudskog mozga na internet, direktni pristup ljudskog mozga svemu što postoji na mreži. Nema sumnje da će Mask u tome uspjeti. A kada uspije, nestaje potreba za klasično pojmljenim učenjem, književnošću i jezikom. Komunikacija i distribucija znanja se više neće obavljati tekstom i jezikom, nego učitavanjem podataka. To nije naučna fantastika. To je činjenica koja postoji na berzi. Ako samo tu činjenicu uzmete u obzir, a činjenica koje govore isto ima bezbroj, svuda su oko nas, preostaje da konstatujemo da je današnja Crna Gora apsolutno van vremena, zarobljena u retardiranim identitetskim diskursima i jednako retardiranim kvazi-građanskim diskursima. U intelektualnom smislu, ova Crna Gora je van Zeitgeista u većoj mjeri nego sedamnaestovjekovna Crna Gora, recimo. Sveopšta retardacija, provincijalnost, neznanje i laž će nas skupo koštati. To je uvijek tako. To je neizbježno – kazao je Nikolaidis. Društvene mreže i dostupnost interneta promijenile su odnos prema piscima i književnosti

elnom, ni stvarnom svijetu. A tu je onda jedino bitno da pisac želi biti bolji, da uvijek želi korak dalje, što zavisi od pisca, ne od ljudi koji mu aplaudiraju ili ne – dodala je Monika Herceg.

BORKINJA

T. drAškić

To je u kratkom vremenskom intervalu izrodilo brojne klubove pisaca (nekad je previše reći književnika), brojne konkurse na kojima su komplimenti jedine nagrade, ali je uspjelo da i u opipljivom svijetu književnosti neka imena izdigne ne samo iz anonimnosti, nego da ponudi ozbiljan kvalitet. Tako su neki od spisatelja, nakon što su postali traženi na internetu, naknadno objavili knjige, pobjeđivali na konkursima, postali prave književne zvijezde. O fenomenu književnosti na internetu, a najviše na društvenim mrežama, validnosti publike, te budućnosti štampanih izdanja, razgovarali smo s troje književnika koji su svojim djelima bili u fokusu regionalne književne scene u posljednjih pet godina: Andrejom Nikolaidisom, Monikom Herceg i Goranom Stojičićem.

Jedino je bitno vrijedi li vaš tekst A. Mundi

PODGORICA - Društvene mreže su, pored gomile sadržaja čija je uloga da ukradu vrijeme i poture dosta informacija koje prosječni konzumenti gutaju bez žvakanja, u posljednjih nekoliko godina dale ogroman prostor i ljudima koji pišu i omogućile im da svoj glas, fragmentarno najčešće, puste među ljude.

Pero Zubac je prošle godine u intervjuu za Nezavisne novine izjavio da je internet spasio poeziju i da bi bilo nevjerovatno da se u vrijeme interneta manje čita nego onda kad ga nije bilo. Herceg kaže da je njeno književno postojanje počelo s pojavom interneta i to je jedina stvarnost koju poznaje. - Ali ono što vidim jeste da se poezija ipak više čita, da je pomoću interneta nekako vratila svoje mjesto među čitaoce, da joj se mnogi okreću, ponovo. To me puni optimizmom. Poezija je, kao i sva književnost, jedna prava borkinja i ništa je dosad nije dovelo do ugroze. Kakav god da je svijet bio, što god da ga je zadesilo, i književnost i poezija snašle su se i vraćale – optimistična je Herceg. I Stojičić daje Zubcu za pravo, posebno kada je poezija u pitanju, jer mnoge izdavačke kuće bježe od objavljivanja poezije zato što nije isplativa. S te strane razumije potrebu pjesnika da se posvete promovisanju svog rada na društvenim mrežama, a i publika je zadovoljna ovim načinom čitanja poezije i svojom ulogom „saučesnika“ u procesu popularizacije autora i njegovog rada. - Mnogi se okuraže, dobiju inspiraciju i sami počnu da pišu. To je s jedne strane divno, ali većina takvih, svojim nepoznavanjem i antitalentom degradira poeziju, prozu takođe, posebno kada dobiju veliku naklonost pratilaca na Fejsbuku ili Instagramu. Dakle, mač sa dvije oštrice na globalnom književnom nivou – dodao je Stojičić. Nikolaidis je na ovo pitanje odgovorio anegdotom iz Sovjetskog Saveza, jednom od onih koje, kako kaže, vjerovatno nijesu tačne, ali su savršeno istinite. - Šolohov je, navodno, na nekom od kongresa sovjetskih pisaca izašao za govornicu i rekao: „Dobio sam telegram od drugova iz Jasne Poljane. Oni kažu da je sada, u vladavini naroda, sve mnogo bolje nego prije. Eto, na primjer, kažu drugovi iz Jasne Poljane, prije Revolucije tamo su imali samo jednog pisca. A sada ih imaju dvadeset i pet - ispričao je Nikolaidis. Osvrnuli smo se sa sagovornicima i na predviđanja o budućnosti štampanih izdanja, posebno nakon što su nove životne okolnosti promijenile naše navike i preselile nas u digitalni svijet i okrenule nas digitalnim bibliotekama. Stojičić, kao veliki pobornik štampanih izdanja, želi da vjeruje da knjige nikada neće biti prošlost. - Nemam, naravno, ništa ni protiv e-knjiga, koje su odavno popularne van naših prostora, ali kad god mogu, radije ću se odlučiti za fizičko izdanje. U ovim vremenima su neophodne u svim oblicima – kaže književnik iz Beograda. I Herceg je saglasna da za knjigu ne bi trebalo biti brige. - Mi ljudi smo bića koja vole držati stvari u rukama i čini mi se da će zato „stvarna“ knjiga uvijek imati prednost nad digitalnom. Za mene je osjećaj imanja knjige u rukama kao osjećaj držanja jednog cijelog svijeta u jednom predmetu – zaključila je Herceg. Dragana ERJAVŠEK

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Izgradnja mosta preko Morače na trasi Jugozapadne obilaznice teče planiranom dinamikom

Radovi će biti završeni prije roka Izgradnja novog mosta preko Morače na trasi Jugozapadne obilaznice, koja povezuje Petrovačku i Cetinjsku magistralu intenzivno se odvija i teče u skladu sa planiranom dinamikom. Iz Glavnog grada poručuju da će radovi biti završeni i prije roka.

na središnju osu konstrukcije. Izgradnja Jugozapadne obilaznice počela je u avgustu 2018. godine. Predstavlja saobraćajnicu primarne mreže, koja čini vezu između magistralnog puta Podgorica - Cetinje i magistralnog puta Podgorica - Petrovac.

- I pored problema izazvanih epidemijom korona virusa, odnosno otežane nabavke opreme i materijala, smanjenja broja radnika na gradilištu kako bi se ispoštovala predviđena fizička distanca, radovi na izgradnji mosta biće najkasnije završeni u predviđenom roku, odnosno u aprilu 2021. godine. Imajući u vidu da je izvođač radova kompanija „Bemax“, u saradnji sa kompanijom „Crnagoraput“, koja većinu projekata završava i prije predviđenog roka, očekujemo da će to biti slučaj i sa novim mostom na Morači - saopšteno je iz PG biroa.

Podgorica će na ovaj način izgraditi dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja. Obilaznica je dužine 3.621 metar, a podijeljena je na tri dionice i sadrži tri objekta most preko rijeke Morače, dužine 150 metara, nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra i podvožnjak prema Botunu. Prva dionica, duga 1,35 kilometara, proteže se od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, druga dionica je duga 200 metara i na njoj se nalazi most, dok je treća dionica, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem Podgorica -Petrovac, a duga je Nj. B. dva kilometra.

URAĐENO

Na mostu, dodaju, završeno je pobijanje šipova, urađena su četiri pomoćna stuba za skelu i izgrađen je temelj za

PRSTEN

Intenzivirana izgradnja mosta preko Morače

centralni stub. Obavljeno je i betoniranje stubova oporaca, čeonog i krilnih zidova, kao i montaža oplate. - Završeno je bušenje i ugradnja šipova za zagat, montaža i ugradnja pomoćnih ležaja za „čelični kljun“ i

postavljanje „čeličnog kljuna“ u početni položaj, a započeto je i armiranje prvog takta mosta - navodi se u saopštenju. Za izradu glavnog projekta i izgradnju mosta po sistemu „ključ u ruke“ (druga dionica

Jugozapdne obilaznice, podsjećaju, potpisan je ugovor sa konzorcijumom Crnagoraput AD – Bemax. Vrijednost ugovora je 5.798.320 eura - ističe se u saopštenju. Most je koncipiran kao konstrukcija na dva raspona po 75

metara. Središnji, ujedno i jedini stub se veže s rasponskom konstrukcijom, a završava pilonom koji nadvisuje rasponsku konstrukciju za 31 metar. S pilona se na objekat veže ukupno sedam vješaljki na svaki raspon koje se vežu

Izgrađen montažni objekat na Gorici za potrebe vatrogasaca

Unapređenje protivpožarne sezone

Izgradnja montažnog objekta na brdu Gorica koji će doprinijeti unapređenju protivpožarne infrastrukture je završena, a Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada je na ovoj lokaciji dobila bolje uslove za rad. - Riječ je o manjem montažnom objektu koji je u skladu sa ambijentom lokacije i koji će riješiti dugogodišnji problem neadekvatnih uslova za rad na ovom punktu - saopšteno je iz PG biroa. Objekat, podsjećaju, služiće za potrebe protivpožarne zaštite brda Gorica, kao i obavljanja drugih poslova iz djelokruga rada Službe zaštite i spašavanja. Nj. B.

Temperatura 37 stepeni Danas će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme. Duvaće umjeren, južni i jugoistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko 22 stepena, najviša dnevna 37 stepeni. H.P.

Za godinu uređeno 13 dječjih igrališta

Montažni objekat na Gorici

Vatrogasci u akciji na više lokacija

Za nekoliko dana novo igralište na Ugašena 42 požara Bulevaru vojvode Stanka Radonjića Gradsko preduzeće Zelenilo za godinu je uredilo 13 dečjih igrališta. Za nekoliko dana biće gotovo i igralište na Bulevaru Stanka Radonjića. Do kraja godine u planu je izgradnja još devet igrališta. - Na današnji dan prije godinu mališanima Bloka pet predato je na upotrebu prvo moderno dječje igralište sa s av re m e n i m s p rava m a ugrađenim na bezbjednoj podlozi od tartana. Od tada su nova dječija igrališta dobili i mališani iz Bloka šest, ulica Vasa Raičkovića, Svetozara Markovića, Bulevara serdara Jola Piletića, Ivana Crnojevića, Bloka N (centar) Perojske ulice u Maslinama, kao i djeca iz ulica Nikole

Novouređeni kutak za djecu na Zabjelu

Tesle u Zagoriču, Admirala Zmajevića na Starom aerodromu, Buda Tomovića na Zabjelu, Oktobarske revolu-

cije na Draču, a za par dana novo igralište dobiće i mališani sa Bulevara Vojvode Stanka Radonjića - saop-

šteno je iz Zelenila. U cilju što bolje socijalne integracije najmlađih, Zelenilo je planiralo da na teritoriji glavnog grada do kraja godine izgradi još devet igrališta. - Prilikom izgradnje dječjih igrališta veliku pažnju posvećujemo i uređenju prostora oko njih i obezbjeđivanju uslova za odmor roditelja i drugih posjetioca, pa su tako ova igrališta oplemenjena novim drvećem, žbunjem i drugim biljnim materijalom i opremljena novim parkovskim mobilijarom - klupama i korpama za otpatke. Stoga, sva nova dječja igrališta sa pravom nose epitet manjih parkovskih površina - ističe se u saopštenju Zelenila. Nj. B.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče su imali ukupno 42 intervencije. Od tog broja 31 intervencija se odnosila na gašenje požara na lokacijama - Stari aerodrom, Mataguži, Rogami, brdo Srpska, Zabjelo, Konik, Donja Gorica, kod mosta Milenijum, Golubovci, zatim Milješ, Vladne, Sukuruć, Zagorič, Stara varoš Kurilo, Plavnica, Gostilj, kod K.A.P-a, Donja Gorica, kao i Đurkovići i Duklja. -Takođe, izvršen je prevoz jedne cistijerne vode za piće, dok se ostale intervencije odnose redovne obilaske i druge poslove iz nadležnosti Službe - saopšteno je iz Službe. Nj.B.

Povodi

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Arheolog Darko Kovačević pojasnio koju vrstu plovila su otkrili ribari na Adi Bojani

PODGORICA – Ekspert za podvodnu arheologiju Darko Kovačević, koji ima bogato internacionalno iskustvo, demantovao je juče za Pobjedu informaciju da je u podmorju Ade Bojane otkriven ratni brod. Očigledno je, kako je rekao Kovačević, da se radi o francuskoj podmornici čiji se lokalitet odlično zna. Portal RTCG u subotu je objavio da su lokalni ribari Ivo Knežević i Fikret Dermaja, prije nekoliko dana uočili veliki brod u blizini Ade Bojane. Nakon što su bili sigurni da se na dnu mora nalazi veliki brod, kako piše portal RTCG, ribari su pozvali nadležne institucije i obavijestili ih. Ubrzo

RCUD

Pramac podmornice

izvoR: www.wReCksites.eU

U proljeće 1915. godine Fresnel je imala zadatak da napadne luku u Kotoru, uspjela je da uđe u zaliv bezuspješno pokušavajući da pronađe ciljeve. Kasnije, u decembru iste godine, učestvujući u blokadi Kotora, otkrili su je austrijski brodovi i avioni. Nasukana na ušću Bojane, napuštena je, a posada je zarobljena

RCUD

Nije ratni brod već podmornica za koju se zna

Par torpeda i drvena paluba

Mapa lokaliteta sa pozicijom podmornice

zatim stigla je i ekipa ronilaca Regionalnog centra Bijela.

NASUKANA 1915.

Kovačević je objasnio da fotografije pramca, koje je objavio centar iz Bijele, nepogrješivo pokazuju da se radi o plovilu koje ima potpuno drugačije linije od broda. - Takođe, izmjerena dužina, materijal palube i pozicija torpeda govori da se radi o francuskoj podmornici Fresnel Q65, nasukanoj i napuštenoj 1915. godine – kazao je Kovačević. Francuska podmornica Fresnel Q65, prema njegovim riječima, pripada Laubeuf tipu I Pluviose klasi podmornica, koje su izgrađene za francusku vojsku prije Prvog svjetskog rata. Nazvana po Augustu Fresnelu, ova podmornica je porinuta 1908. godine, opremljena sa parnim motorima za pogon na površini i električnim motorima za pogon pod vodom. Bila je, priča Kovače-

Fresnel podmornica

Pluviose Q51, ista klasa podmornica, sa drvenom oplatom na palubi Darko Kovačević

vić, naoružana sa osam torpeda, dva unutrašnja i šest spoljašnjih, promjera 450 milimetara.

- Jedan par torpeda je bio okrenut ka krmi, drugi ka pramcu, dok je par torpeda montiran na pramcu sa po jedne strane – rekao je Kovačević. Na početku Prvog svjetskog rata ova podmorinica pripadala je francuskoj Mediteranskoj floti. Bila je na zadataku da u Jadranu blokira austrougarske luke. - U proljeće 1915. godine Fresnel je imala zadatak da napadne luku u Kotoru, uspjela je da uđe u zaliv bezuspješno pokušavajući da pronađe ciljeve. Kasnije, u decembru iste godine, učestvujući u blokadi Kotora, otkrili su je austrijski brodovi i avioni. Nasukana na ušću Bojane, napuštena je, a posada je zarobljena. U finalnom onesposobljavanju podmornice učestvovao je razarač Warasdiner – objasnio je Kovačević.

DRVENA OPLATA

Kovačević je kazao da je sa fotografija objavljenih u medijima vrlo lako zaključiti da se

Podmornicu štiti konvencija Uneska Arheolog Darko Kovačević podsjetio je da je riječ o objektu pod vodom starijem od 100 godina, te je stoga striktno zastićen Unesko konvencijom iz 2001. godine, čiji je Crna Gora potpisnik, i koja po Ustavu ima moć zakona. - Tako da bi svako ulaženje u integritet kulturnog dobra, skidanje razoružanja koje je u medijima predloženo, bilo jednako devastaciji – kazao je Kovačević.

radi o plovilu koje nije ratni brod. Linija pramca je, kako je rekao, podmornička linija koja se završava vrlo oštrim uglom. Širina plovila i pozicija dva torpeda, okrenuta ka pramcu i dva ka krmi, kao i drvena oplata palube ukazuju da se radi o podmornici tipa Fresnel Q65 - Pluviouse klase. Objavljena dužina od 50 metara, kako je kazao Kovačević, korespondira sa pravom dužinom ove podmornice koja je bila 51 metar. Nalaz na dubini od odprilike 3-5 metara korespondira sa dubinom nasukanja i napustanja podmornice 1915. godine.

- S obzirom na to da je ušće Bojane vrlo dinamično okruženje sa velikim procentom sedimentacije, ovaj plovni objekat je bio prekriven muljem, o čemu svjedoči dobra očuvanost drvene oplate i naoružanja, te ga je vjerovatno more ponovo otkrilo. Nezainteresovanost za lociranje i identifikovanje podvodne kulturne baštine dovela je do toga da se ovaj poznati lokalitet, o čemu svjedoči mapa u prilogu, ponovo „otkrije“ i pogrešno interpretira kao ratni brod – rekao je Kovačević. J. NIKITOVIĆ

Arena

16 Sportski miks

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Formula 1: Šampion Hamilton sedmi put u karijeri pobijedio u Silverstonu Ćiro Imobile je prije dvije noći uradio tri velike stvari - 36. pogotkom u sezoni (na asistenciju našeg Adama Marušića) izjednačio je rekord Gonsala Iguaina u Seriji A, postao prvi Italijan sa takvim golgeterskim učinkom u italijanskom prvenstvu i, ono najvažnije, potvrdio titulu Zlatne kopačke Evrope.

Luis vlada na Ostrvu Apsolutni rekorder na domaćem terenu - Luis Hamilton dočekao je sedmi trijumf na Velikoj nagradi Britanije u Silverstonu, ispred Maksa Ferstapena i Šarla Leklera. Od prvog do posljednjeg, 52. kruga, niko mu nije ugrozio vođstvo - pa je u posljednjem krugu mogao da priušti čak i da vozi, i sačuva prednost, sa eksplodiranim pneumatikom. Završnica trke dobila je neočekivanu i spektakularnu dramu - u posljednja dva kruga eksplodirali su prednji pneumatici oba vozača Mercedesa, Hamiltonu i Botasu. Šampion svijeta Hamilton prošao je bez posljedica, a Finac Botas pao sa druge na 11. poziciju. Ova, 87. pobjeda karijere ,,crnog bisera“ iz šampionskog tima Mercedesa, bila je odraz izuzetno precizne vožnje. Stekao se utisak, da na ovoj stazi, na kojoj je sazrijevao kao tinejdžer i talenat još u kartingu, Hamilton kao da može voziti i zatvorenih očiju. Do kraja je sačuvao pneumatike mnogo bolje u odnosu na timskog kolegu Botasa i u posljednjih 15 krugova značajno uvećao prednost. - Posljednji krug je bio zaista dramatičan. Mnogo mi je žao zbog Botasa, jer je vozio žestoko do skoro samog kraja, imao je veliki peh... Onda se peh desio meni. Srce mi je sišlo u pete, ali uspio sam da vozim do kraja. Sačuvati kakvu-takvu brzinu u posljednjem krugu, praktično bez točka, bilo je mnogo teško. Ali to je pravo trkanje - rekao je Hamilton.

BOTAS TRAGIČAR

Šta može da učini Valteri Botas u borbi protiv Luisa Hamiltona? Samo dva kruga prije kraja, kada je bio na drugom mjestu, eksplodirao mu je prednji lijevi pneumatik! Pokušavao je duže od 20 krugova da smanji štetu na pneumatiku, nije uspio... - Imao sam vibracije na prednjem točku u finišu trke, šteta što nijesam mogao da se borim

Hilkenberg bez povratka Niko Hilkenberg, njemački veteran, nije dočekao priliku da zamijeni korona virusom zaraženog Serhija Pereza na trci u Silverstonu i nastupi prvi put od jeseni prošle godine. Pred krug za zagrijavanje, uoči trke, uočen je kvar na bolidu Rejsing Pointa koji je mogao ozbiljnu da mu ugrozi bezbjednost. Odlučeno je da uopšte ne nastupi. Do naredne trke u nedjelju postoji šansa da Perez dobije dozvolu da vozi.

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Maks Ferstapen (Red Bul) 3. Šarl Lekler (Ferari) 4. Danijel Rikjardo (Reno) 5. Lendo Noris (Meklaren) 6. Esteban Okon (Reno) 7. Pjer Gasli (Alfatauri) 8. Aleks Albon (Red Bul) 9. Lens Strol (Rejsing Point) 10. Sebastijan Fetel (Ferari)

+5,856 +18,474 +19,650 +22,277 +26,937 +31,188 +32,670 +37,311 +41,857

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Lendo Noris 5. Šarl Lekler

88 poena 58 52 36 33

do kraja na pravi način. Jedan od pneumatika bio je vrlo oštećen. Šteta, duže od pola trke imao sam utisak da mogu da se borim za pobjedu duže od pola trke - rekao je Botas, koji je na kraju ostao i bez boda. Realnost je, da Botas na Silverstonu teško može da parira Hamiltonu, a šanse će čekati do trke u Barseloni sredinom mjeseca.

RIVALI BEZ ŠANSE

Maks Ferstapen završio je drugi, ,,na ničijoj zemlji“ - sa više od deset sekundi zaostatka za Botasom u većem dijelu trke sem u samoj završnici, a skoro

Lov na rekord Šumahera Nakon ove trke, Luis Hamilton ima 87 pobjeda na trkama Formule 1 - samo četiri manje od rekordera Mihaela Šumahera, legendarnog sedmostrukog prvaka svijeta. To znači da Britanac može da dostigne rekord već u Monci, na Velikoj nagradi Italije, 6. septembra. Sve izvjesnije je da će do kraja sezone ,,crni biser“ Hamilton oboriti ovaj rekord.

Težak udes Kvjata Rus Danjil Kvjat iz tima Alfatauri imao je veliku sreću, da prođe bez posljedica u udesu u 13. krugu. U kombinaciji brzih krivina ,,Megots“ izgubio je kontrolu nad bolidom i pri velikoj brzini se zakucao u zaštitnu ogradu pored staze. Bolid je uništen, a Kvjat nije imao bilo kakve povrede.

pola minuta boljim vremenom od Šarla Leklera u Ferariju. - Luis je vozio briljantno i na kraju nijesam uspio da ga stignem. Da nijesam pošao u boks dva kruga prije kraja, možda bi drugačije bilo... Ipak, izuzetno sam zadovoljan i srećan zbog drugog mjesta. Kao ekipa napredujemo - rekao je Ferstapen, koji je imao interesantan duel sa Leklerom na samom startu trke. Lekler, talenat Ferarija iz Monaka, izuzetno je zadovoljan trećim mjestom - na bržim stazama Ferari je nešto konkurentniji u odnosu na uvodni dio sezone. Uspio je da odbrani poziciju i vozio bolje od vozača Meklarena. Šampionat se nastavlja za sedam dana na istoj stazi u Silverstonu, do tada će se Ferari nadati nastavku napretka i borbe za podijum... S. S.

Zlatna kopačka dodjeljuje se najboljem strijelcu u svim evropskim ligama, s tim što se zavisno od kvaliteta ne vrednuju isto svi šampionati. Kristijano Ronaldo iz Juventusa, koji nije igrao u posljednjem kolu, zaustavio se na 31 pogotku, dok je Romelu Lukaku iz Intera dao 23. U trci za najboljeg strijelca Evrope, Imobile je iza sebe ostavio Roberta Levandovskog (34 pogotka), dok je Ronaldo treći. Ovo mu je treći put da je Kapokanonijere Serije A, budući da je sa 22 pogotka bio prvi strijelac u sezoni 2013/14, dok je u takmičarskoj godini 2017/18. nagradu podijelio sa Maurom Ikardijem iz Intera obojica su imala po 29 golova. Uz to, prvi put od sezone 2006/07. i nagrade za Franćeska Totija, Zlatnu kopačku Evrope nije osvojio ili podijelio neki fudbaler iz španske La Lige. Prethodne tri pripale su Lionelu Mesiju, ali se Argentinac ove sezone zaustavio na 25 pogodaka i nije bio na čelu liste strijelaca ni u Primeri.

Ekipa Jamahe vjeruje da Valentino Rosi (41) može osvojiti MotoGP titulu ove godine osmu u karijeri i prvu nakon 2009. godine. Legendarni italijanski veteran bio je treći na posljednjoj trci u Herezu, a Lin Džarvis, šef japanskog tima Jamahe, najavio je pobjede slavnog ,,Doktora“. - Iskreno, svi u timu smo iznenađeni entuzijazmom, kvalitetom Valentinove vožnje na tre-

ninzima, svakodnevnom posvećenošću. Napada titulu i mi ga vidimo u krugu kandidata za titulu. Sigurno neće biti lako trenutno pored Vinjalesa i Kvartarara, ili kad se Mark Markes oporavi od povrede. Ali ima šansu - rekao je Džarvis. Naredna trka šampionata na programu je u češkom Brnu 9. avgusta. Pitanje je da li će aktuelni šampion Markes uspjeti da se do tada oporavi od loma nadlaktice i bori za bodove. S. S.

Čelzi je izgubio finale FA kupa od Arsenala (2:1), a na tom meču ostao i bez nekoliko igrača za revanš osmine finala Lige šampiona protiv Bajerna u Minhenu, gdje bi i kompletnom sastavu imao minimalne šanse za prolaz poslije poraza u Londonu od 3:0. - Nijesmo imali sreće sa povre-

Lijevi bek škotskog Hartsa Aron Hiki nalazi se na meti mnogih evropskih klubova, među njima i Bajerna iz Minhena. Osamnaestogodišnji fudbaler je u posljednjoj godini ugovora sa ,,srcima”, koji za njega traže

dama. Aspilikueta i Pulišić su dođivjeli povrede zadnje lože, dok je Pedru dislocirano rame. Na toj listi je i Vilijan, koji se povrijedio dan prije finala - rekao je Lampard. Mukama tu nije kraj, budući da protiv Bavaraca neće igrati ni Ruben Loftus-Čik i Kante. - Kraj sezone bio je vrlo naporan i igrači su dali sve od sebe. Naravno da postoji razočaranje zbog poraza u finalu, ali gledajući sezonu u cjelini, ono što smo napravili, posebno u Premijer ligi, predstavlja vrlo pozitivan saldo - izjavio je Lampard. Ukoliko napravi senzaciju naredne subote u Minhenu, Čelzi će u četvrtfinalu Lige šampiona igrati sa Barselonom ili NapoliNe. K. jem.

oko milion i po funti. Bolonja je pristala da plati tu cijenu, a Hiki je već boravio u italijanskom klubu. Član mlađih selekcija reprezentacije Škotske ove sedmice otputovaće u Minhen i upoznati se sa trening kampom Bajerna. Za njega su zainteresovani i Aston Vila, Šefild venzdej, kao i škotski velikan Seltik. Harts je prethodne sezone ispao iz škotskog Premijeršipa, ali je Hiki konstantno igrao na visokom nivou i najvjerovatnije neće biti dio tima koji će u oktobru početi sezonu u drugoj ligi. Ne. K.

Trener Intera žestoko kritičan nakon posljednjeg kola Serije A

Konte: Uprava nije stala iza nas Antonio Konte, strateg milanskog giganta Intera, javno je kritikovao upravu kluba i istakao da čelnici nijesu javno zaštitili ni njega ni igrače u nekim fazama sezone. Inter je završio sezonu pobjedom nad Atalantom 2:0, samo bod iza šampiona Juventusa

Juventus ga je 2008. doveo za 80 hiljada eura. Igrao je za mladi tim ,,stare dame“, a 14. marta 2009. debitovao je u Seriji A u pobjedi nad Bolonjom kod kuće (4:1), kada je u 89. minutu zamijenio kapitena Alesandra Del Pjera. Osam mjeseci kasnije upisao je prvi nastup u evropskim takmičenjima, ušavši sa klupe u meču Lige šampiona protiv Bordoa. I tada je zamijenio Del Pjera. U februaru 2010, dao je hettrik protiv Napolija u finalu čuvenog turnira za mlađe kategorije u Vijaređu i doveo Juve do drugog uzastopnog trofeja.

ČELZI DESETKOVAN

Lijevi bek Hartsa na meti Bajerna

Rosi napada titulu

BIO U JUVENTUSU

Trideset šest pogodaka u prvenstvu najbolji je učinak u karijeri Ćira Imobilea, ali iza svih navedenih brojki i drugih podataka stoji dug put, tokom kojeg se Laciov tridesetogodišnjak nije proslavio ni u jednom većem klubu od onog u kojem sada igra - Juventusu, Borusiji iz Dortmunda i Sevilji. Prvi klub bio mu je Salernitana, u čijoj omladinskoj školi ipak nije dugo ostao, nakon čega se pridružio Sorentu i u konkurenciji do 17 godina postigao 30 pogodaka tokom sezone 2007/08, zavrijedivši pažnju skauta Juventusa. Na preporuku Ćira Ferare,

Muke nakon finala FA kupa

Veliko interesovanje za Arona Hikija

U Jamahi vide šansu nakon Markesove povrede

na drugom mjestu. - Rad mojih igrača nije prepoznat, niti rad stručnog štaba. Nijesmo dobili zaštitu kluba, praktično ništa u javnosti. U svim segemtima treba da napredujemo, na terenu i van njega, a veliki klub treba da zaštiti igrače. Realnost je da nas je javnost u Italiji mnogo puta

žestoko kritikovala a da niko iz uprave nije stao iza nas. Čeka me važan razgovor sa predsjednikom Stivenom Žangom, koji je sad u Kini - rekao je Konte. Italijan je kazao da će tek nakon nastupa u Ligi Evrope u avgusti izvlačiti jasnije zaključke o ovoj sezoni. S. S.

Golom riješio pitanje pobjednika u finalu FA kupa

Obamejang ne zna da li ostaje u Arsenalu Pjer-Erik Obamejang (31), napadač Arsenala, odbio je da javno kaže da li ostaje u londonskom klubu, nakon finala FA kupa. Kapiten Arsenala je riješio golom meč protiv Čelzija (2:1). Napadaču iz Gabona ugovor ističe na kraju naredne sezone. - Ne mogu bilo šta da govorim o budućnosti, jer iskreno ne znam šta me čeka. Volio bih zato da govorim o ovom lijepom trofeju koji smo zaslužili. Mnogo sam sretan, naš golman Emiliano Martines je plakao od sreće. To ću pamtiti cijelog života - rekao je Obamejang. Ove sezone na 44 meča u svim takmičenjima Obamejang je postigao 29 golova. U Arsenalu igra od januara 2018. godine, kada je klub pojačao iz Borusije Dortmund. S. S.

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Arena

DA LI JE IGRAČ ZA VELIKANE: Ćiro Imobile prešao dug put do titule Zlatne kopačke Evrope

Osporavani kralj golgetera Prvog jula 2010, zajedno sa Lukom Maroneom, poslat je na pozajmicu u Sijenu, ali je člana Serije B napustio poslije pola godina i svega jednog pogotka u samo četiri nastupa.

BUM Sezonu je završio u Grosetu, postigavši jedan gol u 16 mečeva, da bi i narednu proveo u Seriji B, na pozajmici u Peskari. Na polusezoni je već imao 14 pogodaka i u januaru 2012. Đenova je za četiri miliona otkupila polovinu njegovog ugovora. Peskara je tu sezonu završila kao šampion Serije B, vratila se

u elitu, a Imobile je sa 28 pogodaka bio prvi strijelac lige. Kao igrač Đenove, u sezoni 2012/13. odigrao je 33 meča i postigao pet pogodaka u Seriji A, nakon čega je Juventus za 2,75 miliona otkupio od Đenove polovinu Imobilevog ugovora i isti dan ta prava prodao gradskom rivalu Torinu. Na prvijenac u dresu Torina čekao je do 7. oktobra, a bez pogotka u Seriji A bio je od decembra 2012. Od oktobarskog remija sa Sampdorijom (2:2) krenula je ,,eksplozija“ - postigao je 12 golova u narednih 15 mečeva, a sezonu završio na koti 22 i titulom Kapokanonijerija,

prvom za nekog fudbalera Torina od Franćeska Gracijanija i sezone 1976/77.

BORUSIJA, PA SEVILJA Imobile je postao tražena ,,roba“ na tržištu, a ugrabila ga je Borusija iz Dortmunda za 18 miliona eura. ,,Milioneri“ su bili veliki izazov za Italijana, koji se nije proslavio postigavši 10 pogodaka u 34 utakmice u svim takmičenjima. U Bundesligi - svega tri. Borusija ga je poslala na pozajmicu u Sevilju, sa klauzulom o otkupu ugovora. To se i dogodilo, španski klub ga je otkupio za 11 miliona, uz dodatnih tri za pozajmicu, ali

Titograd ubjedljiv u prvom pripremnom meču

Dobar ritam „romantičara“ OFK Titograd Mladost DG

5 2

PODGORICA - Stadion: OFK Titograda. Strijelci: Alić dva, Škrijelj, Novović i Mrvaljević za OFK Titograd, a Gluščević i Šekularac za Mladost DG. OFK TITOGRAD: Joksimović, Boričić, Alić, Bašić, B. Roganović, Brnović, Kalezić, Ž. Popović, Škrijelj, Gašević, Vukčević. Igrali su još: Spasojević, M. Roganović, Vujisić, Muzurović, Šćepanović, Peličić, Novović, Vujačić, Mendi, Mrvaljević, Popović. MLADOST DG: Lazarević, Paljević, Vuković, Vukčević,

Pljevljaci počeli pripreme: Ostaje Kašćelan, stiže nekoliko povratnika

PV PORTAL

Rudar je sa novim trenerom Vukom Bogavcem juče počeo pripreme za novu sezonu. - Zahvalio bih se upravi kluba na ukazanom poverenju jer ovo je za mene velika čast. Ka-

da su ambicije u pitanju, one su kao i prošle sezone - opstanak. Kako vrijeme bude teklo i kako se ekipa bude kompletirala, možda će i naše ambicije rasti. Za sada radimo sa igračima iz Pljevalja, za nekoliko

bila je to promašena investicija.

POTEZ KARIJERE Poslije samo dva prvenstvena pogotka i problema sa povredom čija je težina pogrešno ustanovljena vratio se u Torino kao pozajmljen igrač, a pola godine kasnije napravio potez koji mu je oživio karijeru - potpisao je za Lacio u transferu vrijednom oko devet miliona eura. Pod vođstvom Simonea Inzagija ponovo je rešetao mreže i u samo jednoj od četiri sezone nije dostigao cifru od minimum 20 pogodaka. Dva puta je bio prvi strijelac Serije A, osvojio je Kup i dva Superkupa Italije. Standardni je reprezentativac Italije, a sa Lacijom ga čeka nastup u Ligi šampiona. - Ponosam sam na ono što sam uradio. Sjećam se početaka, mislim da mogu da budem dobar primjer za djecu. Učinak iz ove sezone posvećujem porodici. Ako u potpunosti vjerujete u svoje snove, prije ili kasnije će se ostvariti. Zahvalan sam stručnom štabu i saigračima što su mi pomogli da osvojim prestižne nagrade. Osvajanje Zlatne kopačke je razlog za veliki ponos, tjera me da uđem u istoriju fudbala - rekao je Ćiro Imobile. Kralj golgetera, ali i dalje osporavan. Mnogi sumnjaju da bi Ćiro približan učinak mogao da ima tamo gdje je pritisak veći i konkurencija jača, a sloboda u igri manja... N. KOSTIĆ

M. Mujović, Vujović, Đ. Mujović, Šekularac, D. Mugoša, Magdelinić, Gluščević. Igrali su još: Radunović, Vučić, Bakrač, Gazivoda, A. Mugoša, Smolović, Drmač, Raičković, Marković, Dragićević, Lukačević. Titograd je nakon turbulentne sezone, u kojoj je spašen tek u baražu i to dosta srećno, napravio rekonstrukciju tima, koji je prvu provjeru uspješno riješio. Titograd je djelovao dobro u većem dijelu meča, a tim koji ima dosta mladih igrača ne treba da brine za „bonus“ igrače, ali je jasno da će jedan uvijek biti Joksimović, a drugi vjerovatno novajlija Boričić. „Romantičari“ su osim ubjedljive pobjede,ostavili dobar utisak i zbog dobre igre, pa u stručnom štabu imaju razloga za zadovoljstvo. R.P.

Neočekivana promjena na klupi novog drugoligaša

Bogavac počeo rudarski posao Profa odlazi, dana stižu igrači iz drugih gradova, a nadamo se i drugim pojačanjma. Ne bih o imenima, ali nemamo veliki izbor jer su ostali klubovi počeli pripreme na vrijeme. Teško je to stići, imamo desetak dana do početka prvenstva, možda odigramo jednu kontrolnu utakmicu, a znamo da, kao i prošle godine, nakon tri kola slijedi pauza koju ćemo iskoristiti - kazao je Bogavac, prenio je PV portal. U Rudaru će ostati štoper Predrag Kašćelan, novo ime je Orhan Hajrović, dok će u timu za novu sezonu biti i nekoliko povratnika - Dejan Kotorac, Danin Talović, Miloš Zečević i Nemanja Kartal. PV portal navodi da su u toku razgovori i sa Milijom Golubovićem. Ne. K.

Fudbal

Vidojeviću kormilo Igala

PODGORICA - Dvadesetak dana prije početka nove sezone Igalo je ostalo bez trenera. Čelnici kluba nijesu postigli dogovor o nastavku saradnje sa Miodragom Profom Radanovićem, pod čijim vođstvom je Igalo dominiralo južnom regijom, a zatim u konkurenciji tri prvaka regija bilo najuspješnije u baražu, pa se zasluženo vratilo u Drugu ligu. Iako je nedavno stigla vijest da će Profa voditi Igalo i u Drugoj ligi, saradnja neće biti nastavljena. Igalo, koje danas treba da počne pripreme, kako Arena saznaje vodiće Marko Vidojević, dojučerašnji trener Grblja... R. P.

Utvrđen raspored u Drugoj ligi

Mornar protiv Grblja na startu PODGORICA – Tačno osam dana nakon početka fudbalske sezone u Prvoj ligi, kreće i takmičenje u drugoligaškoj konkurenciji. Komisija za takmičenje utvrdila je raspored za narednu sezonu, a zanimljivo je da će u Drugoj ligi čak pet klubova biti sa primorja, prvi put u ovom rangu nastupiće Grbalj. Tako će, na primjer, novi drugoligaš, ekipa Igala u prvih devet kola napustiti jug samo u trećem kolu kada gostuje Drezgi, dok bna primjer Bokelj u prvih devet kola izaće iz zaliva samo u šestom kolu kada gostuje Ibru. Na startu sezone Mornar, koji za sada djeluje kao prvi favorit, dočekaće prošlosezonskog prvoligaša, ekipu Grblja, Bokelj će ugostiti povratnika u drugoligaškoj konkurenciji, ekipu Berana, Drezga dočekuje Kom, dok će Igalo ugostiti Jedinstvo. Već u drugom kolu očekuje se derbi Kom – Mornar, mada po sadašnjoj situaciji veći derbi trebalo bi da bude u trećoj rundi Mornar – Arsenal, s obzirom da oba tima jurišaju na Prvu ligu. R.P. 1. kolo (23.avgust) Igalo - Jedinstvo Ibar - Arsenal Drezga - Kom Mornar - Grbalj Bokelj - Berane 2. kolo (30.avgust) Jedinstvo - Berane Grbalj - Bokelj Kom - Mornar Arsenal - Drezga Igalo - Ibar 3. kolo (6.septembar) Ibar - Jedinstvo Drezga - Igalo Mornar - Arsenal Bokelj - Kom Berane - Grbalj 4. kolo (13.septembar) Jedinstvo - Grbalj Kom - Berane Arsenal - Bokelj Igalo - Mornar Ibar - Drezga

8. kolo (3.oktobar) Jedinstvo - Arsenal Igalo - Kom Ibar - Grbalj Drezga - Berane Mornar - Bokelj 9. kolo (7.oktobar) Bokelj - Jedinstvo Berane - Mornar Grbalj - Drezga Kom - Ibar Arsenal - Igalo 10. kolo (11.oktobar) Jedinstvo - Igalo Arsenal - Ibar Kom - Drezga Grbalj - Mornar Berane - Bokelj 11. kolo (18.oktobar) Berane - Jedinstvo Bokelj - Grbalj Mornar - Kom Drezga - Arsenal Ibar - Igalo 12. kolo (25.oktobar) Jedinstvo - Ibar Igalo - Drezga Arsenal - Mornar Kom - Bokelj Grbalj - Berane 13. kolo (31.oktobar) Grbalj - Jedinstvo Berane - Kom Bokelj - Arsenal Mornar - Igalo Drezga - Ibar 14. kolo (4.novembar) Jedinstvo - Drezga Ibar - Mornar Igalo - Bokelj Arsenal - Berane Kom - Grbalj 15. kolo (8.novembar) Kom - Jedinstvo Grbalj - Arsenal Berane - Igalo Bokelj - Ibar Mornar - Drezga 16 .kolo (15.novembar) Jedinstvo - Mornar Drezga - Bokelj Ibar - Berane Igalo - Grbalj Arsenal - Kom

5. kolo (19. septembar) Drezga - Jedinstvo Mornar - Ibar Bokelj - Igalo Berane - Arsenal Grbalj - Kom

17. novembar (22.novembar) Arsenal - Jedinstvo Kom - Igalo Grbalj - Ibar Berane - Drezga Bokelj - Mornar

6. kolo (23.septembar) Jedinstvo - Kom Arsenal - Grbalj Igalo - Berane Ibar - Bokelj Drezga - Mornar

18. kolo (29.novembar) Jedinstvo - Bokelj Mornar - Berane Drezga - Grbalj Ibar - Kom Igalo - Arsenal

7. kolo (27.septembar) Mornar - Jedinstvo Bokelj - Drezga Berane - Ibar Grbalj - Igalo Kom - Arsenal

19. kolo (3.decembar) Igalo - Jedinstvo Ibar - Arsenal Drezga - Kom Mornar - Grbalj Bokelj - Berane

Arena

18 Košarka

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Cetinjani uspjeli da zadrže kapitena

Đukanović ostaje u Lovćenu ŠENGELIJA

KALATES

SLUKAS

MILUTINOV

DILEJNI

Deset ključnih velikih transfera u Evroligi ovog ljeta

Selice za novu mapu Već na početku avgusta je jasno - Evroliga, elitno košarkaško takmičenje klubova na kontinentu, imaće drugačiji karakter i odnos snaga od starta sezone pred nama. Ukoliko ona počne početkom oktobra, kako je planirano. Za to su prije svega zaslužni veliki transferi između direktnih rivala u borbi za titulu klupskog prvaka Evrope. Budući da na samom tržištu igrača nije ostalo dostupnih velikih zvijezda, izvjesno je da će upravo ovih deset transfera obilježiti ljetnju košarkašku ,,pijacu“ Evrope 2020. godine. Zaključak je da je na tržištu, i pored smanjenja budžeta, najbolje poslovao moskovski CSKA - dok je milanski Armani jedini sa tri nova igrača na ovoj Top 10 listi.

1. ŠENGELIJA Ključni transfer ljeta je dolazak Gruzina Tornikea Šengelije (28), najboljeg igrača španskog prvaka Baskonije, u redove posljednjeg šampiona Evrolige CSKA. Značiće mnogo u igri u oba pravca na poziciji ,,četvorke“ i savršeno se uklapa u fizički dominantnu igru tima Dimitrisa Itudisa.

Ko je ostao dostupan? Prije svega, očekuje se da se tokom avgusta riješi status hrvatskog NBA centra Ante Žižića - španski mediji ga već nekoliko sedmica Njegov dolazak je pratila i politička kontroverza zbog decenijskih loših odnosa Gruzije i Rusije. Sa Šengelijom u timu, CSKA će biti u najužem krugu favorita za Evroligu, sa Barselonom.

2. KALATES A Barselona je riješila kritičnu poziciju plejmejkera na najbolji način - dolaskom Nika Kalatesa, po mnogima najboljeg organizatora igre evropske košarke, iz Panatinaikosa. Kalates ekipi koju je preuzeo slavni Litvanac Šarunas Jasikevičijus donosi izuzetnu ozbiljnost, sjajnu igru u odbrani, racionalne izbore na terenu, mnogo asistencija, ali i skokova, lake poene...

3. SLUKAS Olimpijakos će ponovo biti u igri za fajnal-for, jasno je nakon povratka plejmejkera Kostasa Slukasa, nakon pet njegovih godina u Fenerbahčeu.

individualaca u sastavu. vide kao pojačanje Real Madrida. Takođe, pitanje je što će biti sa španskom legendom, veteranom Pau Gasolom. Do sada nije došlo do dogovora o njegovom povratku u Barselonu nakon dvije decenije.

U dresu kluba iz Pireja Slukas je osvojio dvije Evrolige. Tim će sveukupno biti čvršći i atletski dominantan, a sa Slukasom i Spanulisom u spoljnjoj liniji biće favoriti iz sjenke.

4. MILUTINOV CSKA je na najbolji način riječio odlazak veterana Karla Hajnsa u milanski Armani - dovođenjem Nikole Milutinova za poziciju ,,petice“. Srpski reprezentativac Milutinov igrao je perfektno prethodnu sezonu u Olimpijakosu, već ima 164 odigrana meča u evropskoj eliti i jedan je od najboljih igrača za kontrolu skoka na kontinentu.

5. DILEJNI Milanski Armani imaće dominantnog poentera u Malkolmu Dilejniju, koji nije bio zadovoljan rolom koju je imao u Barseloni prošle sezone. Kombo-bek ima veliko iskustvo mečeva u Bajernu, Lokomotivi Kubanj, Barselo-

ni - a želi više šuteva i loptu u rukama, za još efikasniju igru. To će i dobiti u Milanu, kod trenera Etorea Mesine.

6. VILIJAMS Valensija će biti izuzetno opasna i u Evroligi i legitiman kandidat za titulu u Španiji. Tim našeg Bojana Dubljevića je dobio veliko pojačanje na ,,četvorci“, dolaskom Derika Vilijamsa iz Fenerbahčea. Nekada drugi pik na NBA draftu se potpuno ostvario u Evropi, prethodno kao igrač Bajerna. Garantuje atraktivne poteze i čvrstinu.

8. HAJNS Četvorostruki šampion Evrolige Kajl Hajns, ,,andersajz“ centar koji je obilježio cijelu eru košarke u Evropi, na zalasku karijere stiže u Armani. U Milanu donosi karakter i mentalitet šampiona, biće izuzetno bitan za tim. Iza njega je čak 281 evroligaški meč, u CSKA, Olimpijakosu i Bambergu.

9. KALINIĆ Vrhunsku odbranu, koja je prethodnih sezona falila, Valensiji će donijeti srpski reprezentativac Nikola Kalinić. Iza njega nije vrhunska sezona u Fenerbahčeu, ali biće izuzetno motivisan da u sedmoj sezoni u karijeri u Evroligi pronađe idealnu ulogu u jakom sistemu španskog kluba.

7. DATOME

10. MONRO

Luiđi Datome je sa Fenerbahčeom osvojio Evroligu 2017. godine, a sada to želi u domovini, u milanskom Armaniju. Klubu garantuje dodatnu ozbiljnost u igri, upravo sjajno krilo treba da bude ono ,,vezivno tkivo“ tima koji po mnogima ima previše dominantnih

Himki više neće biti ,,samo tim Alekseja Šveda“ - a razlog je dovođenje američkog krilnog centra Grega Monroa. Bivši NBA igrač je prošle sezone bio dominantan individualac u Bajernu. Sada će podmoskovski tim imati dvojicu lidera na terenu, što garantuje visok plasman. S. S.

PODGORICA - Milutin Đukanović (29), kapiten Lovćena, i naredne sezone igraće za klub iz prijestonice. Cetinjanin koji igra na poziciji beka-šutera odlučio je da potpiše novi ugovor sa timom iz rodnog grada. Igrač sa bogatim internacionalnim iskustvom prošle sezone bio je jedan od najboljih igrača Lovćena. U domaćoj Erste ligi bilježio je 13,7 poena, 2,5 skokova i 2,4 asistencije u prosjeku. U posljednje dvije sezone bek visok 191 santimetar igrao je u Lovćenu. Prethodno, nastupao je za podgoričku Budućnost, mostarski Zrinjski, češku Opavu, turski Turk telekom, Metalac iz Valjeva, mađarsku Dunu i Spars iz Sarajeva. S. S.

Duško na Barsu 12. septembra Baskonija našeg Duška Ivanovića igraće 12. septembra protiv Barselone u polufinalu Super kupa Španije. Za Ivanovićev tim biće to prvi zvanični meč nakon osvajanja titule prvaka Španije krajem juna. U drugom polufinalu igraće Iberostar Tenerife protiv Real Madrida. Tenerife na Kanarskim ostrvima biće domaćin takmičenja. Baskonija, kao šampion, u polufinalu nije mogla da se sastane sa Real Madridom, koji je osvajač Kupa kralja. Finale Super kupa biće na programu već 13. septembra. Sedmicu kasnije očekuje se zvanični početak španske ACB lige - ukoliko epidemiološka situacija to dozvoli. S. S.

NBA šampion odigrao izuzetnu partiju u odbrani

Torontov čas Lejkersima Toronto Reptorsi su u pobjedi nad Los Anđeles Lejkersima 107:92 sveli velike zvijezde ,,jezerdžija“ Lebrona Džejmsa i Entonija Dejvisa na svega 34 poena zajedno. Aktuelni šampion je riješio posljednju dionicu 35:22, a vrhunski je odigrao bek Kajl Lauri sa 33 poena, 14 skokova i osam asistencija. Bek Reptorsa je iz igre šutirao 16-8, a bacanja 15-12. Sveukupno kanadski tim je igrao timski odlično - Anunobi je dodao 23, a Vanvlit 13 poena uz 11 asistencija. Sa druge strane, Džejms je postigao 20 poena, deset skokova i pet asistencija, a Dejvis 14 poena uz loš šut iz igre 7-2. Izuzetno su odigrali Los Anđeles Klipersi u trijumfu nad Nju Orleans Pelikansima 126:103. Pol Džordž postigao je 28 a Ka-

vaj Lenard 24 poena uz šest skokova i pet asistencija. Glavne napadačke opcije rivala potpuno su razočarale. Majami je relativno lako i neočekivano pobijedio Denver 125:105. Čak 38 poena ubacila je ekipa sa Floride u trećoj četvrtini. Ben Adebajo postigao je 22 a Džimi Batler takođe 22 poena uz sedam asistencija u ovom trijumfu. Sa druge strane, nešto bolji od ostalih u blijedom timskom izdanju Nagitsa bio je Nikola Jokić sa 19 poena, šest asistencija i sedam skokova, uz loš šut iz igre 16-7. Na tabeli Istočne konferencije vodi Milvoki (54-12) ispred Toronta (47-18), Bostona (43-22) i Majamija (42-24). Na Zapadu vode Lejkersi (50-15) ispred gradskog rivala Klipersa (4521), Denvera (43-23) i Jute (4224). S. S.

ZAJEDNO I PRIJE POČETKA: KK Podgorica organizovao zajedničko druženje prvotimaca na Primorju PODGORICA - Košarkaši Podgorice su uz druženje, opuštenu atmosferu na pjeni od mora u Bokokotorskom zalivu, šale, te pjesmu, zajedno ,,potrošili“ posljednji slobodan dan (mada ih nije bilo mnogo zbog napornog ritma trenera Zorana Kašćelana, te kondicionog Nemanje Marković koji je gotovo svakodnevno radio sa ekipom), uoči današnjeg zvaničnog početka priprema za novu sezonu, koja će za KK Podgorica bez dileme biti istorijska. Nakon sezone u kojoj se mladi klub iz glavnog grada takmičio u B ligi, sada je Podgorica nešto sasvim drugo - prototip modernog kluba sa jasnom vizijom stvaranja budućih talenata. Da to nije samo standardnan priča, pokazao je i prelazni rok u kojem Podgorica nije jurila Amerikance sa koledža, potrošene strance iz evropskih liga i slično, već je vratila crnogorsku djecu, koja su igrala u mnogim evropskim gigantima. Na taj način novi član ABA 2 lige imaće najveće nade crnogorske košarke, zbog čega je jasno da predstavlja projekat od izuzetnog

Lijepa uvertira značaja… Po ugledu na najveće svjetske klubove KK Podgorica napravio je i još jedan iskorak - odlučio je da organizuje ,,family day“, odnosno dan kada će svi članovi ovog kolektiva biti zajedno, prvi put bez radnih angažmana i obaveza, a sve u cilju stvaranja dodatne hemije I porodične atmosfere uoči izazova, koji tek slijede. Tako su članovi stručnog štaba i igrači, zahvaljujući rukovodstvu kluba i sponzorima, imali mogućnost da uživaju u prelijepom ambijentu Bokokotorskog zaliva, a poseban pečat toj dobroj atmosferi dao je trener Zoran Kašćelan, koji je dokaz da svi Cetinjani imaju izuzetan dar za humor. Već danas Podgorica sa prilično renoviranom ekipom kreće sa obavezama. Klub su pojačali 17-godišnji Stefan Vukčević, koji je iz Reala, godinu stariji Nikola Milošević je došao iz Mege Bemaxa, sa 16 godina Čedomir Žižić dolazi iz Saragose. U Podgoricu su došli Pavle Titić, 20-godišnjak koji je

igrao u mlađim selekcijama Barselone, kao i 18-godišnji Janko Bulajić iz francuskog Nantera, te 213 centimetara visoki 20-godišnjak Aleksandar Kartalović, koji je prošle sezone igrao u Studentskom centru. Podgorica će forsirati mlade igrače, a imaće i iskusnije momke - Ognjena Mićovića, Vasilija Vučinića, Marka Kovačevića, Miloša Koprivicu (Lovćen), Vladana Kaluđerovića (Jedinstvo), Marka Ljuljića (Ibar), Novaka Musića (OKK Beograd), Vladimira Tomaševića (Sloboda) I Mikailea Tmušića (Sigal). Na klupi će biti Zoran Kašćelan, koji se dokazao u Lovćenu u svojoj debitantskoj sezoni na klupi muške seniorske ekipe, a u istom klubu u ženskoj konkurenciji na pravi način započeo je trenersku karijeru i najavio da će njegov otac, nekada sjajni stručnjak Vesko Kašćelan, bez dileme imati nasljednika pred kojim je svijetla budućnost… Zola će već ove sezone u ABA 2 ligi sa najmlađom ekipom imati poseban izazov, ali Cetinjanin to željno i iščekuje. R. P.

Feljton 19

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

13.

KOMITSKI POKRET U NIKŠIĆU 1918-1929.

Petar Lazović: Nijesam i neću lajat na crnogorske svetinje » Piše: Marinko ZEČEVIĆ, istoričar Okružni sud u Nikšiću 9. maja 1924. godine osudio je Zoru Poček, sestru Steva Počeka, na 18 mjeseci zatvora o svom trošku, jer je svom bratu donosila hranu (Arhiv u Nikšiću, Okružni sud i državno tužilaštvo, fond sudstvo 1924. godina, 209/20). Zatvor osvom trošku iscrpljivao je ionako osiromašeno stanovništvo. Izmoreni glađu i pod stalnim pritiskom gonećih odreda, a prevareni pozivom velikog župana na predaju, predali su se Radojica Nikčević, Boško Agram, Ilija Ašanin, Stanko Ivanović-Sabak, Savo i Nikola Vujović i Đorđije Kustudić, a nakon njih i Jokaš Mušikić, Đorđije Radojičić i Blažo Krulanović. Njima je bilo obećano pomilovanje, ako se predaju međutim, kao ni do tada, tako ni ovaj put, vlasti nijesu održale riječ. Nakon predaje odnosno prevare od strane velikog župana komiti počinju da objašnjavaju svoj rad i pravdaju se za svoje postupke. Đorđije Kustudić i Boško Agram za situaciju poslije 1918. krive političare koji su među Crnogorcima izazivali krvoproliće (Slobodna misao, Nikšić, br. 80, 24. 03. 1924, str. 3). Slobodna misao u broju 87. od 12. maja 1924. više da bi kritikovala radikale, nego da bi žalila komite kaže: „Sve bijede i nevolje koje su pale na naš narod da hoće da se sruše na dvadestinu ljudi koji se nalaze u cetinjskom pritvoru“. Početkom mjeseca jula 1924. godine rasformirana su kontrakomitska odjeljenja Boža Markovića, Blaža Pešikana i Mirka Mijuškovića (Slobodna misao, Nikšić, br.95, 07. 07. 1924, str. 3). U svojim člancima u Slobodnoj misli učitelj i poznati bjelaš i demokrata Jovan Ćetković

Spomenik Misji Nikoliću jednom od vođa nikšićkih komita

Petar Lazović piše 1925. godine Milu Martinoviću: „…Ja nijesam nikada izrekao lažnu riječ (kao tamo oni) protivu blaženopočivšeg kralja-gospodara njegovog kraljevskog veličanstva Nikole I Petrovića - Njegoša, kao ni protivu slavne mu dinastije, niti protivu ijednog gorštaka crnogorskog, a niti protivu koga; koji je i jedan fišek opalio za slobodu Crne Gore“

Srpska vojska na Cetinju 1918. godine

optužuje Pašića za šurovanje sa separatistima (br. 96. od 14. 07. 1924). U julu mjesecu premještena je pukovska komanda iz Nikšića u Avtovac, čime je ovaj kraj „mnogo izgubio“. S obzirom na to da nijesu više progonili komite, a i kivni jedan na drugog, Živko Kosović i Božo Marković imaju oštru polemiku preko Slobodne misli. Da je novac u pozadini svega može se zaključiti po glavnoj optužbi Živka Kosovića da Božo Marković nije učestvovao u ubistvu Ilije Lakićevića a za to je dobio odlikovanje i 14.000 dinara. Kosovića je vjerovatno iziritiralo unapređenje Markovića u čin kapetana prve klase (br.113, 10. 11. 1924, str. 3.). Pred Cetinjskim okružnim sudom 25. novembra 1924. godine počeo je pretres optuženim „odmetnicima“ po tužbi državnog tužioca Krs-

ta Raičevića. Optužena su 23 lica. Kustudić je u ime svih izjavio da su oni pozvani na optuženičku klupu nepravedno da prime odgovornost za glavnog krivca svih zločina u Crnoj Gori Jovana Plamenca (Slobodna misao, Nikšić, br.173, 06. 01. 1926, str. 2). O dešavanjima na ovom suđenju piše i “Politika”. Ona najviše pažnje posvećuje upravo pokušajima i tužioca i advokata odbrane da se na sudu ispita Jovan Plamenac. Pored zatvorenika na postupak vlade KSHS prema Jovanu Polamencu oštro protestvuju i građani Nikšića pa 25. januara 1926. na javnom zboru donose rezoluciju u kojoj osuđuju „nepatriotsko, nepolitičko i nedržavničko držanje kraljevske vlade“ (Slobodna misao, Nikšić, br.177, 31. 01. 1926, str. 1. i 2). Na Cetinju 8. decembra 1926. godine izrečena je presuda cr-

U pismenim izjavama nekolicine komita kaže se da su bili zavedeni od svojih vođa. Iz toga se može zaključiti da se u Crnoj Gori poštovala hijerarhija i da se narod povodio za svojim vođama. Moglo bi se čak reći da kod jednog broja ustanika nijesu bili prisutni ideali, već su se priključivali po inerciji misleći da kad ide čitavo selo moraju i oni

Natpis na grobnici „ustaškog“ (ustaničkog) vođe Nikole Nikolića pred crkvom u Broćancu

Žandarmski spomenici na groblju u Nikšiću stoje kao simbol okupacije

nogorskim komitima. „Presudom se osuđuju na vječitu robiju: Vuko Bogićev Radović, Pavle Đukanov Vukićević, Radojica Krstov Nikčević, Nikola Neđeljkov Vujinović, Ilija Milisavov Ašanin. Na 20 god. robije Marko N. Nikolić, Ivo Gr. Nikčević 18, Blagoje N. Radojičić 15, Stevo P. Poček 13, i 8 mj., Radisav K. Obradović 12, Boško S. Abramović 12, Gavro Ašanin 10, Špiro G. Vujović 10, Živko Đ. Vukićević 10 i Stanko R. Ivanović–Sabak 4 god. zatvora za uvredu veličanstva. Oslobođeni iz nedostatka dokaza: Đorđije V. Kustudić, Va s i l i j e M . M i ć kov i ć , Đorđije R. Radojičić, Radosav N. Stojović, Damjan S. Adžić, Obren J . Rajić, Ljubo A. Abramović i Maksim Miljanić.“ Godine 1927. u Crnoj Gori je bilo još 12 komita za kojima je tragala policija. Poglavar šavničkog sreza Pekić organizovao je potjeru za Radonjom Anđelićem i ubio ga 7. januara 1928. godine (Slobodna misao, Nikšić, br. 279, 7 .01. 1928.,str. 3). Anđelić je bio ucijenjen na 30.000 dinara.

ZAKLJUČAK

Kako su se Crnogorci osjećali tokom ovih turbulentnih godina može se zaključiti iz pisma Petra Lazovića koje piše iz Dubrovnika 19. 12. 1925. godine Milu Martinoviću (Milo Krstov Martinović, sudija u penziji. Zbog toga što je u svom notesu vodio evidenciju o srbijanskim zločinima, vlasti su ga uhapsile i organizovale rulju da ga napadne. Ovaj zločin opisan je u Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića, na strani 29). Lazović

Živko Kosović

u pismu kaže: “…ja nijesam nikada izrekao lažnu riječ (kao tamo oni) protivu blaženopočivšeg KRALJA-GOSPODARA Njegovog Kraljevskog Veličanstva NIKOLE I PETROVIĆA - NJEGOŠA, kao ni protivu slavne mu DINASTIJE, niti protivu ijednog GORŠTAKA CRNOGORSKOG, a niti protivu koga; koji je i jedan fišek opalio za SLOBODU CRNE GORE. Ne, i neću, ere ne smijem lajat na SVETINJE” (Arhiv Nikšić, fond Mila Martinovića, kutija broj 7, granične godine 1861-1931). Može se reći da je ovo bio stav većine Crnogoraca koji su bili zatečeni dešavanjima krajem 1918. godine, i koji nijesu mogli shvatiti kako je njihov voljeni kralj, car junaka i oslobodilac preko noći postao najveći izdajnik i „posljednja fukara”. U prvom poglavlju pokušali smo opisati situaciju u Nikšiću prije tzv. Podgoričke skupštine. Dat je i mali osvrt na Nikšić u Prvom svjetskom ratu i njegovo oslobađanje koje su izvršili komiti. Kao što su i za druge gradove tako su i za oslobođenje Nikšića, Srbi preuzeli sve zasluge. U narodu je počelo komešanje, jer je primijećeno da ujedinjenjenje neće biti onako kako ga je većina zamišljala. Na brzinu su izabrani poslanici za skupštinu koja je održana u Podgorici. Drugi dio rada najviše govori o pripremama za ustanak koji nije sproveden po dogovoru. Zbog toga

on i ne uspijeva, iako su ustanici bili brojniji. Čekanje i kolebljivost dali su dovoljno vremena da okupiranom gradu dođe pomoć iz Danilovgrada i Grahova. Nakon propasti ustanka počela su hapšenja, a veliki broj ljudi pred zvjerstvima okupatora odlazi u šumu da se partizanskim načinom ratovanja bori za svoju državu. Treće poglavlje najviše je posvećeno temi ovog rada. Akcenat je stavljen na početak, tok i kraj komitskog pokreta. U njemu su opisani sukobi komita sa vojskom, žandarmerijom i bjelašima. Opisan je i veliki broj zločina koji su vršeni nad komitima i nedužnim stanovništvom. Skrenuta je pažnja i na načine na koje je okupator primoravao na predaju hrabre sinove crnogorskih vrleti. U pismenim izjavama koje je kraju „odmetničkog procesa” predala nekolicina komita kaže se da su bili zavedeni od svojih vođa. To su komiti često ponavljali tokom čitavog procesa i zbog toga su tražili svjedočenje Jovana Plamenca. Iz ovih izjava može se zaključiti ono što smo već ranije napomenuli, a to je da se u Crnoj Gori poštovala hijerarhija i da se narod povodio za svojim vođama. Moglo bi se čak reći da kod jednog broja ustanika nijesu bili prisutni ideali, već su se priključivali po inerciji misleći da kad ide čitavo selo moraju i oni. (Nastavlja se)

20 In memoriam / Drugi pišu

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Odlazak geološkog Don Kihota Otišao je iz života Živomir Žika Nešović, rođeni Šumadinac (1938), koji je sav svoj radni vijek posvetio Crnoj Gori. Radio je u Geološkom zavodu i Tehničkom institutu Crne Gore na brojnim geološkim zadacima: HE „Mratinje“, branama na Morači, mostu Verige, obnovi područja pogođenog zemljotresom i desetinama projekata za potrebe vodosnabdijevanja Crne Gore. Uvijek je bio isti – sistematičan, kaligrafski precizan i sa urođenim darom da rezonski shvati i doživi geološki i sadašnji prostor i vrijeme. Govorio je: „Znanje mora da bude integralno, besplatno i dostupno svima kako bi se kroz vrijeme dograđivalo“. Eto, ovaj korona virus, ja mislim, da je došao iz svemira. Reći ću to mom sinu i snahi,

oboje su ljekari u Kliničkom centru Podgorica. Biotsko i abiotsko moraju se objektivno posmatrati kao međusobno srasli djelovi. Kao veliki zaljubljenik u pisanu riječ i knjigu, Žika je posjedovao neograničenu ljubav prema geološkoj nauci i geološkom znanju. U toj priči geologiju je doživljavao kao vrhunsku planetarnu nauku koja je ispisala svoj bajkoviti životopis u svakom kamenu naše planete. Ostaće po tome upamćen i neprevaziđen. Žika je iz života otišao naglo, kao užaren meteor, ostavljajući za sobom dugačak i blistav ljudski trag. U njegovom slučaju sudbina se grubo i nepravedno poigrala. Počivaj u miru, geološki Don Kihote. I more miruje. Prof. dr Staniša Ivanović

Ubijani dok su kopali grobnicu za Bošnjake » Piše: Dragan BURSAĆ

Rafali, rafali i rafali. Nevini ljudi padaju kao snoplje preko odavno mrtvih ljudi. Novi mrtvi, na stare mrtve od iste dželatske ruke. Da ste bili na toj krivini u toj noći, osjetili bi vrelinu devet ljudskih tijela kako krvlju griju hladnoću 12 ljudskih tijela

Da ste tog 29. jula 1992. godine bili na putu od Donje Ljubije prema Šurkovcu, mogli ste vidjeti jedan od najužasnijih prizora u ovom ratu, koji je rijetko gdje opisan.

DVA MASOVNA ZLOČINA NA ISTOM MJESTU

Na putu 21 beživotno ljudsko tijelo. Leže mrtvi ljudi, pokošeni rafalima u poluraspadnutom stanju. Pored njih bager sa četnicima kopa dvije strašne grobnice. Neljudi, po nekoj naizgled nedokučivoj logici, razdvajaju mrtva tijela. Kada bi se približili bolje vidjeli bi da oni to rade po mirisu i na osnovu izgleda leševa... Jer, da ste bil tu tog 29. jula ‘92. znali bi strašnu istinu. Ovo nije bio jedan, nego dva masovna zločina! U nekoliko dana dogodio se dvostruki masakr. Dvostruki strašni zločin. Četnici su prvo 20. jula baš na tom mjestu, na toj okuci u dubini Potkozarja, ubili 12 bošnjačkih civila iz Rizvanovića (Mataruško Brdo) kod Prijedora. Nedužni civili su bili zarobljeni dan ranije, mučeni su, pretučeni, a onda dovezeni na ovo mjesto. Ljude su tek tako, kao pritke postrojili i naredili im da kleknu. Rafali su zaparali zrak. Memljimo šumsko nebo pamti urlike ranjenih ljudi i „dovršavanje“ pištoljskim hicima i metkom u glavu. Svih 12 mrtvi. Tek tako. Jer su noslili „pogrešno ime“ i „pogrešno“ se Bogu molili. Ubijeni su: Alagić Omer Hadžija, njegovi sinovi Mustafa i Muharem, Alagić Husein, Rizvanović Hase, Duratović Karanfil i njegov sin Fikret, Dedić Nijaz, Rizvanović Hasan, Rizvanović Hasib, Rizvanović Salih i još jedna osoba.

ubijenih Bošnjaka od tijela nedužno ubijenih Bošnjaka i Roma, koji su ubijeni sahranjujući ove prve. Četnička kukvička zamka. Mrtvima su lovili žive i pretvarali ih u nove mrtve. Dva masovna zločina u sedmici dana! Dvije grobnioce za iste ljude. Dobre poštene, vrijedne, predane i nevine ljude. Razlikovalo ih je tek nekoliko sela i nekoliko dana u smrti. I tako biješe sve do 2001. godine kada su svi ekshumirani. Njihove kosti odvezene su u Centar Šejkovaču. I konačno, nakon identifikacije, onih devet ubijenih ukopano je u Hodžića mezarju. Svjedoci i dalje šute. A oni koji su na kašikicu puštali priču i punili male otvore u povijesti zla ne žele da im se imena pominju... Nema odgovornih za dvostruki masovni zločin. Niko nikada nije odgovorao za dvostruki masovni zločin na istom mjestu. Niko nije odgovorao što je pobio nevine Bošnjake, a nakon toga i Rome i Bošnjake koji su došli da ukopaju tijele komšija. I tako do dan danas monstrumi nisu privedeni pravdi.

APENDIX

Ove priče ne bi bilo bez Seada Osmanovića, porijekom iz Volarića, koji nije bio u svom rodnom mjestu kada je zločin počinjen

No strašna, najstrašnija priča ovdje tek počinje. Sedam dana su ljudska tijela ležala pored puta. Naočigled svih. Sedam dana niko od četnika i njihovih pomagača ni prstom nije mrdnuo. Ljudski ostaci su se počeli raspadati odavno. Užareno potkozarsko nebo, muhe i bakterije su činile svoje.

NADNICA ZA KOPANJE JAME JE...

Tek 27. jula, sedam dana kasnije, po naređenju četničkih okupatora, 11 stanovnika zaseoka Volarić, pretežno Roma, određeno je da kopa jamu pobijenim Bošnjacima Mataruškog Brda. Ljudi su došli i ugledali strašni prizor. Tijela u raspadu. Valjalo je raditi.

Kopati jamu, tu pored puta. Cijeli dan se radilo. A onda, negdje oko pola 9 uveče pored njih je prošao jedan automobil. Husein Ahmetović, sav u znoju pomislio je - ovo nije dobro. Jer na sav užas, na svo ovo zlo, neko se vozika automobilom. Od 11 ljudi, koji su bili tu i kopali, dvojica su otišla kućama da naprave tezgere - improvizovana nosila, jer je leševe bilo nemoguće vući u tako raspadnutom stanju do grobnih humki. Noć i prvi mrak su bili tu. Sunce je zašlo, a umjesto onog automobila, na obzorju se pojavio zelenii kamion „Tam“. Huseinu je bilo sve jasno. Ljudi, živi stoje iznad ljudi mrtvih i čekaju zvijeri ljudske sa kalašnjikovima.

Tamić se parkirao pored njiih i naoružani četnici su poiskakali. „Šta radite, balije, kopate li to rovove?“, odjeknulo je sa kamiona. Husein se sjeća da je pored njega prošao Ismet Osmanović raširenih ruku. Pokušao je objasniti četnicima šta rade. „Kopamo ove ljude, po naredbi“, izgovorio je Ismet, a onda mu se metak zabio u lobanju. Ubijen je. Rafali, rafali i rafali. Nevini ljudi padaju kao snoplje preko odavno mrtvih ljudi. Novi mrtvi na stare mrtve od iste dželatske ruke. Krivi, jer se „pogrešno“ zovu. Opet i opet. Noć jede sve. Jede slike, jede svjetlost, jede krv. Mrtvi preko mrtvih. Četnici su se

uz smijeh odvezli u tu noć. Samo je Husein Ahmetović još uvijek živ. Metak mu je prošao kroz butnu kost. Obilno krvari i gubi se. Možda će nekako i preživjeti. A onda ugleda tijelo svog ubijenog sina Esada. Prodera se: „Vidi mog Ese“ i ispusti dah. Da ste bili na toj krivini u toj noći osjetili bi vrelinu devet ljudskih tijela kako krvlju griju hladnoću 12 ljudskih tijela. Osjetili bi tek uskraćene živote, kako se stapaju sa sedam dana smrtnosti u beživotnim tijelima. I prođe jedan dan. I još jedan. I tek 29. jula 1992. godine, prije 28 godina, bager je došao. Pa je predano, pedantno i polako počeo rastavljati tijela od tijela. Tijela nedužno

Ove priče ne bi bilo bez Seada Osmanovića, porijekom iz Volarića. U vrijeme kada je zločin počinjen nije bio u svom rodnom mjestu. On je dugo sklapao strašnu priču. Da nije njega ne bi imali segmente zla koje su četnici kreirali. Sead je prije 4 godine za Dnevni avaz rekao razloge svoje potrage: „Zbog pobijenih koji to zaslužuju, zbog svoja četiri rođaka koja su tada likvidirana, smatra da taj događaj zaslužuje da izađe na vidjelo. I pravdu da se počinioci, oni koji su to uradili, adekvatno kazne - to je moj motiv zbog kojeg sam godinama tragao za ovom pričom“. I uspio je donekle. Uspio je sastaviti jedan mikroarhipelag zla i od zaborava oteti uspomenu na svoje rođake i komšije. Tog 27. jula 1992. godine ubijeni su: Mustafa Prozor (1929); Ramo Ferhatović (1938); Esad Ferhatović (1965); Dermin Sinanović (1966); Đemal Sinanović (1958); Ismet Osmanović (1962); Sadik Sinanović (1928); Husein Ahmetović (1939); Esad Ahmetović (1968) Da se ne zaboravi! Nikada!

Drugi pišu 21

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Makarski memento

Šok i nevjerica » Piše: Boris Dežulović Ovako je bilo: dvije grupe dragovoljaca s makarske rivijere otišle su u Bosnu i Hercegovinu, gdje je bila uspostavljena linija ratišta. Jedna veća grupa, nekoliko stotina makarskih boraca, uputila se prema jugoistoku Bosne i Hercegovine, pridruživši se tamo dragovoljcima iz drugih krajeva Dalmacije i Hercegovine, a nešto kasnije druga, manja jedinica od sedamdesetak makarskih boraca, zauzela je položaj malo južnije, blizu granice s Hrvatskom, u dubrovačkom zaleđu. U bitkama protiv četnika i njihovih pomagača poginulo ih je ukupno više od tristo pedeset, pa su im zahvalni stanovnici rodnog kraja podigli lijepe spomenike: jedan kameni, na mjestu pogibije, u Bosni i Hercegovini, a drugi od bronce, na makarskoj rivijeri, u središtu mjesta na obali mora, kao spomen na sve makarske dragovoljce poginule u borbi za slobodu. Od ta dva spomenika danas nema nijednog. Jedan je srušen u po bijela dana, oboren s postolja i raskomadan, drugi je u po bijela dana razbijen maljem. Tu, od tog trenutka, prestaje svaka upadljiva sličnost njihovih priča. Iako je, baš poput onoga drugog, podignut kao spomenik dragovoljcima s makarske rivijere – poginulima u borbama s četnicima, u ratu za slobodu – rušenje jednog od ta dva spomenika popraćeno je gluhom šutnjom i veličanstvenim ignoriranjem. Nikad nije obnovljen i ostaci mu i danas leže u podnožju. Jedva se itko ikad javno pobunio zbog rušenja, jedva se itko ikad javno pobunio zbog zaborava, jedva ga itko ikad uopće spomene. Iako je, baš poput onoga drugog, podignut kao spomen na dragovoljce s makarske rivijere – poginule u borbama s četnicima, u ratu za slobodu – rušenje drugog spomenika izazvalo je, međutim, tektonski šok i nevjericu: potresne fotografije njegovih ostataka

Famozno

» Piše:Svetislav BaSara Čim napisah „subota, dan za kulturu“, vrapci pod strehom redakcije Danasa prsnuše u grohotan smeh. Neka ih, neki se smeju, imaju i rašta, vaistinu je smehotresno, ali mi ćemo našu da-

Srušeni Augustinčićev bronzani partizan u Gracu kod Imotskog

objavili su svi mediji, bijesni građani traže da se krivci pronađu i najoštrije kazne, n ov i n s k i ko m e n t a t o r i , udruge veterana i predstavnici političkih stranaka natječu se u izljevima pravednog gnjeva, a lokalni funkcioneri već su u općinskom proračunu pronašli novac i počeli s planovima za obnovu: već do kraja ovog teksta spomenik će biti obnovljen i svečano otkriven, uz dojmljive spomene i opomene. Nagradno pitanje za čitatelje glasi: koji od ova dva spomenika treba biti obnovljen? Onaj podignut za makarske borce koji su poginuli u borbama s četnicima na jugoistoku Bosne i Hercegovine, ili onaj koji je podignut za makarske borce koji su na jugoistoku Bosne i Hercegovine poginuli u borbama s četnicima? Ili nijedan? Ili oba? Vi ste – naravno da jeste – do nagradnog pitanja odavno već shvatili da je jedan od dva spomenika u ovoj priči podignut za antifašiste poginule u Drugom svjetskom ratu: samo s makarske rivijere, samo na Sutjesci, poginulo ih je više od tri stotine i pedeset! Na vidljivoj

značenjskoj ravni, od onog drugog razlikuje se samo po tome što već točno dvadeset osam godina leži raskomadan i neobnovljen. Riječ je, prepoznali ste ga, o spomeniku palim borcima u Gradcu kraj Makarske, djelu velikog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića. Spomenik partizanima iz toga kraja, poginulima na Sutjesci i drugdje za Onoga rata, podignut je 1972., a srušen točno dvadeset godina kasnije, 12. siječnja 1992. Pripadnici Treće imotske bojne u po bijela dana vezali su ga sajlom i povukli kamionom. Mještanima su ljubazno objasnili da je riječ o zapovijedi iz stožera. Tadašnji mjesni župnik fra Ante Anić imao je pak ambiciozan plan: umjesto brončanog partizana na vrhu desetmetarskog obeliska trebao je niknuti veliki kameni križ. Iz nekog razloga, križ nikad nije podignut. Augustinčićev partizan i dandanas, gotovo trideset godina kasnije, raskomadan leži u podnožju kamenog obeliska u središtu mjesta, na obali mora. Zbunjeni turisti fotografiraju i pitaju, a mještani vrte glavama

– neki posramljeni, neki ponosni, neki ponosni iz jednih, drugi iz suprotnih razloga. Potpisom slavnog autora, svojom monumentalnošću, javnošću i sudbinom, brončani partizan iz Gradca u tih je tridesetak godina, umjesto herojskoj epopeji p a r t i z a n a , p o st a o t a ko spomenik njihovim spomenicima. I dalje u golemim brončanim komadima ležeći pod slijepim postoljem u centru turističkog mjesta, danas je živ spomen na tri hiljade spomenika organizirano i sustavno rušenih, miniranih, razbijanih, devastiranih, spaljenih i uništenih slavnih devedesetih. Onda je prije par dana u dubrovačkom zaleđu, u kamenoj hercegovačkoj pustoši Slivnice kraj Ravnog, netko u po bijela dana maljem srušio četiri bijela mramorna križa, podignuta u spomen na četiri pripadnika Postrojbe za posebne namjene ‘Kobac’ 156. brigade iz Makarske, poginulima u operacijama na južnom ratištu 1992. – upravo onih dana dok su njihovi suborci u Gradcu kamionom i sajlom ratovali protiv brončanog partizana.

Nakon tri hiljade spomenika srušenih u sveopćoj, gluhoj i slijepoj šutnji, tridesete godine sistematskog memoricida srušen je, eto, tri hiljade i prvi. I odjednom – šok i nevjerica. ‘To je sramotan, kukavički i zločinački čin gubitnika i barbara koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da je Republika Hrvatska samostalna, neovisna i demokratska država, pobjednica u Domovinskom ratu!’ požurili su objaviti iz Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Makarskog primorja. ‘Neshvatljivo mi je da se netko može dirati u križ! Prošli smo sva ratišta i uvijek se znalo da se ne dira u grobove i križeve, što je nepisano pravilo. Želim poručiti svim razinama vlasti koje mogu utjecati na to da se nađe i kazni počinitelj, ne zato što je meni drago da će ga se kazniti, nego da se pokaže da to nije u redu, i da to ne bi činili i drugi!’ izjavio je predsjednik Udruge ratnika PPN Kobac Robert Brzica. ‘Ovo je za mene tragedija, nakon dvadeset osam godina opet nas ubijaju i pucaju u srce i glavu preko spomen obilježja, što normalan ljuds-

ki um ne može napraviti!’ bjesnio je ratni zapovjednik PPN Kobac Ivan Glibota. ‘To je teroristički čin, a tko ga je počinio zna se: mladi Srbi iz Trebinja. Sada jedino od državnih institucija možemo tražiti da zaštiti spomen obilježje Kobcima, a od predstavnika srpske zajednice da se ograde i osude takve činove svojih građana, što bi imalo dobar odjek’, predložio je predsjednik Udruge 156. brigade HV-a Stjepan Kotarac. ‘To je zapravo tragičan čin, stvar kulture i civilizacijskog dosega i poštovanja prema poginulima, bez obzira na to za koju stranu govorimo!’ rezigniran je makarski gradonačelnik Jure Brkan. ‘Ovaj čin osuđujem kao pripadnik 156. brigade, a kao predsjednik Gradskog vijeća imam pravo reći, i mislim da je tako, da to osuđuju svi naši sugrađani iz kojih je iznikla 156. brigada. Sada ovu stvar treba shvatiti ozbiljno i podići na višu razinu!’ prijetio je predsjednik makarskog Gradskog vijeća Marko Ožić Bebek. ‘Bio sam šokiran kada sam saznao da su križevi razbijeni. Tražim da se počinitelji kazne, svjedoci smo da su naučili rušiti crkve i križeve. Nažalost, mi nismo kao oni, ali možemo napraviti pet puta više križeva nego što ih oni sruše. Sram ih bilo!’ vidno uzbuđen izjavio je donačelnik Baške Vode i županijski vijećnik HDZ-a Filip Vidulin. ‘Dignitet i žrtva poginulih b ra n i t e l j a , ko j i s u n a jzaslužniji za obranu domovine, ne smiju biti ni na koji način oskvrnuti, i svaka vrsta devastacije spomenika podignutih njima u čast zaslužuje oštru osudu!’ priopćili su pak iz Ministarstva hrvatskih branitelja. Sramotan, kukavički i zločinački čin? Tragedija? Terorizam? Kazna za počinitelje? Gubitnici i barbari? Normalan ljudski um to ne može napraviti? Ponovno ubijanje? Ne dira se u grobove? Nepisano pravilo? Mi nismo kao oni? Sram ih bilo? Poštovanje prema poginulima? Oskvrnuti dignitet žrtve? Stvar kulture i civilizacijskog dosega? Stvar kulture i civilizacijskog dosega?!? ‘Ajde?’ dodao je na koncu manje poznati jedan hrvatski novinar u svojoj redovnoj kolumni u Novostima.

Heliogabal i Asurbanipal našnju kolumnu ipak posvetiti kulturi i društvenim pitanjima. Apsolvirasmo onomad da je pojam „nacionalni identitet“ rođeni brat lupinga „kolektivno dupe“ i da ga uzimaju ozbiljno poglavito u društvima koja su eksperimentisala sa „kolektivnom ishranom“, što je to vaktile sa nama bio slučaj (a nije isključeno da ponovo neće biti). Velike nacije, neki ih zovu i istorijskim, ne nastaju iz brojnosti stanovništva – njihova brojnost je posledica i proizilazi iz prosperiteta koji ih prati – velike nacije stvaraju

veliki ljudi, uz čija imena obično i ide pridev „veliki“. Karlo, Petar, Fridrih, itd. Narodi (ne nacije, ima tu razlike) koji sistematski sprečavaju, ako ne baš rađanje – što je izvan njihove moći) – a ono razvoj i delovanje velikih ljudi i koji neretko svoje potencijalne velikane skraćuju za glave, osuđeni su na tavorenje na marginama istorije. A kako ta margina izgleda možete se uveriti bacivši pogled kroz prozor. Stvar se dodatno komplikuje kad mali narodi iz nejasnih razloga požele da budu veliki. Takvi narodi – među kojima

smo mi, Srblji, svetski lideri – momentalno dolaze u situaciju muškaraca niskog rasta koji se ne mire sa visinom od 157 cm nego tapiranjem kose i potpeticama od 10 cm krenu da izgledaju visoko. Priča se – izgleda ne bez osnova – da je imperator Heliogabal, rimski tirjanin koji je imao izvesnog smisla za humor, kandidate za visoke imperijalne funkcije procenjivao po pomalo čudnom kriterijumu – na osnovu veličine Sebastiana. Postrojio bi dakle kandidate, kandidati bi poskidali gaće (toge), Heliogabal je mimohodio,

odmeravao sramotne udove i govorio „mašala, ti ćeš, Lucije, biti tribun, ti, Antonije, senator, a ti, Marko, liktor…“. Takođe se priča – takođe ne bez osnova – da su najviše funkcije dobijali kandidati čije su Sebastiani prethodno prolazili ispit Heliogabalovog dupeta. Ima upadljivih sličnosti između današnje Srbije i Rima iz doba najcrnje dekadencije, ali ipak ne bih otišao tako daleko i ustvrdio da naš Visoki Asurbanipal funkcije dodeljuje po Heliogabalovim kriterijumima – mada ne bih ni isključio tu mo-

gućnost – pre mi se čini da ih bira po malenkosti mozgova sposobnih da smisle nešto veliko na primer, jarbol od 300 metara, fontanu veću od trga koji ukrašava, skulpturu Stefana Nemanje visine Beograđanke i sl. Mogao bih vam sad prepričati na osnovu kojih je kriterijuma Heliogabal birao funkcionerke – bilo je rodne ravnopravnosti i u Rimu – pa da ih uporedim sa Asurbanipalovim kriterijuma, ali iako imam dovoljno karaktera, nemam po ovoj skapsi više živaca da zalazim u te mračne dubine. Ajd, zdravo.

22 Marketing

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Ivm.br.1158/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III Sprat, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Milorada Šekularca, Njegošev Trg bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 32,138.59€), dana 31.07.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIOa (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Milorada Šekularca iz Berana, upisanih u LN 1672 KO Berane i to: kat.parcele br. 1462, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 166 m2, sa sledećim posebnim djelovima objekta: poslovni prostor PD 4, spratnosti P, površine 35 m2, nestambeni prostor PD 5, spratnosti P, površine 29 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 7, spratnosti P1, površine 26 m2, stambeni prostor u izbradnji PD 8, spratnosti PN, površine 26 m2, kat. parc. br. 1462, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 20 m2, sa posebnim djelovima objekta: stambeni prostor u izgradnji PD 1, spratnosti P, površine 15 m2, stambeni prostor u izradnji PD 2, spratnosti P1, površine 23 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 3, spratnosti PN, površine 23 m2, svojina izvršnog dužnika Milorada Šekularca sa obimom prava 1/1, kao i na idealnom dijelu nepokretnosti i to: nestambeni prostor PD 9, spratnosti P1, površine 11 m2, nestambeni prostor PD 10, spratnosti P, površine 21 m2, na kojima je izvršni dužnik Milorad Šekularac suvlasnik sa obimom prava 1/2. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.08.2020. godine u 13:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br.1158/2014 od 06.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 32,138.59€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 10.07.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br. 1158/2014 od 22.03.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 80.500,00 €. Na šestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti tj. 8.050,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 03.08.2020. godine. U Beranama 31.07.2020. godine JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG-NOVI Direkcija za imovinu i zastupanje Broj:02-7-426-71/20 Herceg-Novi, 03.08.2020.godine Na osnovu čl.40 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“br.21/09 i 40/11), čl.5, 29, 30 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ br.44/10), Odluke o davanju u zakup lokacija za postavljanje privremenih ugostiteljskih objekata putem javnog nadmetanja br.:01-1-018-1236/20 od 30.07.2020 .godine, Direkcija za imovinu i zastupanje Opštine Herceg-Novi objavljuje sledeći,

JAVNI POZIV za davanje u zakup lokacija za postavljanje privremenih ugostiteljskih objekata putem javnog nadmetanja 1.Opština Herceg Novi objavljuje prvi javni poziv za davanje u zakup lokacija za postavljanje privremenih ugostiteljskih objekata, u periodu od dana zaključenja ugovora o zakupu pa do jula 2024.godine sa mogućnošću produženja trajanja ugovora, u skladu sa Programom uređenja prostora za opštinu Herceg Novi za 2020.godinu („Sl.list CGopštinski propisi“ br.025/20) , na sledećim lokacijama: NJIVICE 1.Lokacija Njivice br.1 na dijelu kat.parc.5984 K.O.Sutorina, Put ža Žvinje, namjene- privremeni ugostiteljski objekat, dužina zakupa od dana zaključenja ugovora o zakupu pa do jula 2024. godine, sa početnom cijenom zakupa u iznosu 90,00 eura mjesečno 2.Lokacija Njivice br.2 na dijelu kat.parc.5958 K.O.Sutorina, Njivički put, namjene – privremeni ugostiteljski objekat, dužina zakupa od dana zaključenja ugovora o zakupu pa do jula 2024.godine, sa početnom cijenom zakupa u iznosu od 240,00 eura mjesečno 2. Predmetne lokacije se daju u zakup za potrebe postavljanja privremenih ugostiteljskih objekata Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u predmetne lokacije u kancelariji broj. 88 na trećem spratu – Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, u vrijeme prijema stranaka. 3.Ugovorom o zakupu će se posebno definisati obaveza zakupca da lokaciju i objekat održava u ispravnom stanju, te da zakupninu za prvu godinu zakupa plati odmah po zaključenju ugovora o zakupu, a za svaku sledeću godinu trajanja zakupa do jula tekuće godine 4.Početne cijene zakupa utvrđene su na osnovu izvještaja o procjeni tržišne vrijednosti zakupa dijela nepokretnosti evidentiranih u listu nepokretnosti 172 K.O.Sutorina od 15.07.2020.godine 5. Ugovori o zakupu će biti zaključeni za namjenu i period u skladu sa članom 1. ovog poziva. 6. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva fizička i pravna lica, koja dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 100,00 eura na žiro račun Glavnog trezora Opštine Herceg-Novi, broj: 510-208-95, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozita za učešće na javnom nadmetanju“. 7. Uz ponudu, zainteresovana lica su dužna dostaviti: -lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG odnosno broj lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica), -ovjerenu punomoć ukoliko ponuđač ne učestvuje lično u postupku nadmetanja, -dokaz u uplaćenom depozitu iz prethodnog člana, -potvrdu izdatu od strane Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihoda Opštine Herceg Novi da nema dugovanja prema Opštini Herceg Novi. - U ponudi i na koverti je potrebno navesti za koju lokaciju se ponuda podnosi, sa rednim brojem lokacije.Ukoliko jedno lice želi da dostavi ponude za više lokacija, za svaku se dostavlja posebna ponuda U prijavi nije potrebno navoditi iznose ponuđene cijene, jer se samom dostavom ponude smatra da se prihvata početna cijena, a od broja zainteresovanih učesnika zavisi i ishod aukcije. Ukoliko lice nakon registracije učesnika odustane od ponude, nema pravo na povraćaj depozita. 8. Rok za podnošenje ponuda je 07.08.2020.godine . Javni poziv će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet stranici Opštine Herceg-Novi i na oglasnoj tabli Opštine Herceg Novi . Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu: OPŠTINA HERCEG-NOVI, DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZASTUPANJE (sa naznakom „PRIJAVA ZA NADMETANJE ZA ZAKUP LOKACIJE POD REDNIM BROJEM – NE OTVARAJ), zaključno sa 07.08.2020.godine, do 14,00 časova dok traje prijem pismena u Gradjanskom birou Opštine Herceg-Novi. 9.Javno nadmetanje - aukcija će se održati dana 10.08.2020 .godine sa početkom u 9.00h u velikoj sali Opštine Herceg-Novi u prisustvu prijavljenih i registrovanih učesnika za nadmetanje . Nadmetanje će voditi Komisija imenovana od strane Predsjednika Opštine Herceg Novi. Registracija učesnika će se obaviti 10.08.2020.godine u sali Opštine Herceg Novi sa početkom u 9.00 časova. 10. Neblagovremene i nepotpune ponude smatraju se nevažećim. 11.Početna cijena zakupa je definisana ovim javnim pozivom, ukoliko više lica prihvati ponuđenu cijenu, ista se povećava za 10% od početne cijene koji iznos predstavlja aukcioni korak do dobijanja najpovoljnijeg ponuđača. 12.Učesnik koji ponudi najviši iznos zakupnine, proglašava se za najpovoljnijeg zakupca, a njegova ponuda biće prihvaćena ponudom za zakup.Sve ostale troškove plaća prvorangirani ponuđač.Uplaćeni depozit se uračunava u iznos zakupnine. Postupak javnog nadmetanja se smatra uspješnim i ako je dostavljena jedna važeća ponuda. Prvorangirani je dužan u roku od 5 dana od proglašenja za prvorangiranog da zaključi ugovor o zakupu, u suprotnom smatraće se da je odustao od ponude, te nema pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, na zaključenje ugovora će biti pozvano drugorangirano lice. Ako dva prvorangirana ponuđača ne prihvate potpisivanje ugovora, Komisija će tender proglasiti neuspjelim. 13. Učesnicima koji ne budu proglašeni za prvorangirane ponuđače, depozit će biti vraćen nakon zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem, uplatom na njihove žiro račune. 14. Opština Herceg-Novi će sa najpovoljnijim zakupcem zaključiti ugovor o zakupu poštujući uslove ovog poziva, po cijeni iz prvorangirane ponude, dok će sredstva uplaćenog depozita biti uračunata u cijenu zakupa, a sva druga prava i obaveze biće precizirani samim ugovorom. 15. Bliža obavještenja po osnovu ovog javnog poziva se mogu dobiti na telefon: 031-321-052 lokal 260 ili neposredno u kancelarijama Direkcije za imovinu i zastupanje u zgradi Opštine Herceg-Novi, u vrijeme prijema stranaka. DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZASTUPANJE

I.br.1491/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, PIB: 02795043, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorad, Njegošev Trg, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 35,982.41€), dana 31.07.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se šesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, upisanih u LN br. 1672 KO Berane, kat parcela br. 1462, zgrada br. 1, po načinu korištenja stambeni prostor PD 6, spratnosti P, površine 71 m2, svojina hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, sa obimom prava 1/1. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.08.2020. godine u 10:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Naveden nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 14.10.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja 35,982.41€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 26.09.2016. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 37.500,00 €. Na šestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (3.750,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“dana 03.08.2020. godine. U Beranama 31.07.2020. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Javni izvršitelj Dušan Nišavić

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju, stečajni upravnik ‘’FLEMER STONE’’ DOO - u stečaju –Budva, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika, blagovremeno OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri prodaje cjelokupne imovine ”FLEMER STONE” DOO u stečaju i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje drugi O G LAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE “FLEMER STONE” DOO U STEČAJU JAVNIM NADMETANJEM I.Predmet prodaje : Predmet prodaje je cjelokupna imovina u svojini stečajnog dužnika koju čini : - Poslovni prostor (podrum + suteren) površine 44m² evidentiran u listu nepokretnosti 2778 KO Nikšić, koji se nalazi na adresi, ulica Njegoševa bb, na kat parceli br: 1423/1 . II.Početna cijena : Početna cijena za prodaju imovine iz tačke 1 (jedan) iznosi 30.000,00 € . III.Uslovi prodaje : Prodaja imovine dužnika izvršit će se javnim prikupljanjem pismenih ponuda koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, ul: IV Proleterske br: 2, putem pošte ili neposredno u Sudu u zatvorenoj koverti sa naznakom ‘’ponuda – ne otvaraj’’ sa nazivom stečajnog dužnika i pozivom na posl.oznaku St.br: 913/19 .Ponude se dostavljaju zaključno sa 04.09.2020.godine, dok će se javno otvaranje istih obaviti dana 07.09.2020.godine u prostorijama Privrednog suda- Podgorica sa početkom u 11:00 časova, kancelarija br: 20 . Pravo učešća imaju pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja na ime depozita uplate 10% od početne cijene nepokretnosti koja je ponuđena na prodaju na stečajni račun prodavca, br: 510-115901-82 . Dokaz o uplati depozita je sastavni dio ponude i mora se staviti na uvid prije početka otvaranja ponuda . Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena dostavljanja ponuda pristigne makar jedna zatvorena pisana ponuda . Pravo na kupovinu ostvariće ponuđač koji ponudi najpovoljniju cijenu . Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na reklamaciju . Troškove prevoda,poreza,takse i troškove uknjižbe svojine snosi kupac . Uplaćeni depozit će se vratiti ponuđačima u roku od pet dana od dana donošenja odluke o prodaji imovine, dok se depozit izabranog kupca uračunava u kupoprodajnu cijenu . Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled imovine dužnika uz dogovor sa stečajnim upravnikom.Bliže informacije se mogu dobiti svakog radnog dana od 10:00 – 14:00h, na telefon stečajnog upravnika ; 069/ 021-201 . Stečajni upravnik

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju, stečajni upravnik ‘’JASTREB’’ DOO - u stečaju, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika, blagovremeno OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri prodaje imovine ”JASTREB” DOO u stečaju i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje drugi O G LAS O PRODAJI IMOVINE “JASTREB” DOO U STEČAJU JAVNIM NADMETANJEM I.Predmet prodaje : Predmet prodaje je imovina u svojini stečajnog dužnika koju čini : - Stambeni prostor površine 130 m² (potkrovlje-mansarda) evidnetiran u listu nepokretnosti 3229 KO Tološi, koji se nalazi u ul. Sima Barovića br: 1, na katastarskoj parceli br: 1818/7 . II.Početna cijena : Početna cijena za prodaju imovine iz tačke 1 (jedan) iznosi 113.000,00 € . III.Uslovi prodaje : Prodaja imovine dužnika izvršit će se javnim prikupljanjem pismenih ponuda koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, ul: IV Proleterske br: 2, putem pošte ili neposredno u Sudu u zatvorenoj koverti sa naznakom ‘’ponuda – ne otvaraj’’ sa nazivom stečajnog dužnika i pozivom na posl.oznaku St.br: 302/12 .Ponude se dostavljaju zaključno sa 04.09.2020.godine, dok će se javno otvaranje istih obaviti dana 07.09.2020.godine u prostorijama Privrednog suda- Podgorica sa početkom u 10:00 časova, kancelarija br: 2 . Pravo učešća imaju pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja na ime depozita uplate 5% od početne cijene nepokretnosti koja je ponuđena na prodaju, na stečajni račun prodavca, br: 520-10416-61. Dokaz o uplati depozita je sastavni dio ponude i mora se staviti na uvid prije početka otvaranja ponuda . Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena dostavljanja ponuda, pristigne makar jedna zatvorena pisana ponuda . Pravo na kupovinu ostvariće ponuđač koji ponudi najpovoljniju cijenu . Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na reklamaciju . Troškove prevoda,poreza,takse i troškove uknjižbe svojine snosi kupac . Uplaćeni depozit će se vratiti ponuđačima u roku od pet dana od dana donošenja odluke o prodaji imovine, dok se depozit izabranog kupca uračunava u kupoprodajnu cijenu . Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled imovine dužnika uz dogovor sa stečajnim upravnikom. Bliže informacije se mogu dobiti svakog radnog dana od 10:00 – 14:00h, na telefon stečajnog upravnika ; 069/ 021-201 . Stečajni upravnik

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja MAli OglAsi RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1 Potreban radnik sa iskustvom na najmanje godinu dana za odrzavanje dvorista (cvijecnjaka i travnjaka), povrtnjaka, vocnjaka i životinja. Visoka mjesecna zarada. Tel. 067/854-444 2

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

U petak, 31. jula napustila nas je zauvijek tetka Дана 2. 8. 2020. умрла је у 81. години наша драга

MARIJA – GITA PEJOVIĆ

ИВКА Тошова ПЕРОВИЋ рођена Вељовић

Voljena tetka Gita, veliko hvala za ljubav, pažnju i brigu koju si čitav svoj život nesebično pružala nama, našoj djeci i tvojoj Ratki. Počivaj u miru.

Tvoji RATKA, VESNA i SNEŠKA

154

Због новонастале ситуације сахрана је обављена истога дана у породичној гробници на Пелевом Бријегу у кругу породице. Кућа жалости Дурмиторска улица број 16 Подгорица.

Ожалошћени: син ДРАГОСЛАВ, ћерка ВЕРА, снаха СУЗАНА, унучад, праунучад и остала родбина ПЕРОВИЋ и ВЕЉОВИЋ

146 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

MARIJA – GITA Branka PEJOVIĆ rođena Berišić S ponosom ćemo čuvati uspomene na tebe. Ožalošćeni: brat ANTO, snaha MARIJA, bratanić ŽELJKO, bratanične ŽELJKA i ANITA sa porodicama

MILIJANI BULAJIĆ

123 Nema Te u vremenu i prostoru, ali te ima u našim srcima.

Posljednji pozdrav bratu

Porodica pokojnog NEŠKA ĐUKOVIĆA 155

VELJKU

Posljednji pozdrav bratu

Mnoge si bitke dobio samo ovu životnu si izgubio. Muški i hrabro, kao što ti dolikuje gledao si smrti u oči netrepnuvši. Počivaj u zasluženom miru. Nikada te nećemo zaboraviti. BOŽIDAR KUSTUDIĆ sa porodicom 153

SLOBODANU RADOMANU

Od ANE i PURE MARTINOVIĆ sa porodicom 156

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

SLOBU RADOMANU Počivaj u miru, dobra dušo. Sestra VESNA MOŠTROKOL sa porodicom 152

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Dana 2. 8. 2020. godine preminuo je naš dragi u 67. godini

Дана 1. 8. 2020. преминула је у 91. години наша

Sa tugom i bolom obavještavamo da se 1. avgusta 2020. u 64. godini poslije kraće i teške bolesti upokojio naš dragi

BRANKO Milunov JOKOVIĆ NIKOLA Radov MILOŠEVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je izvršena u krugu porodice na groblju Bogetići.

ОЛГА – ПУПА Драгутинова ШУНДИЋ Ožalošćeni: brat VOJIN, sestra LJUBINKA, snahe NADA, SVETLANA, MIRA i SONJA, braća od stričeva MILINKO, MIROJE, DRAGAN i MIOMIR, bratanić DEJAN, bratanična DANIJELA, unučad NIKOLA, MILUN, LAZAR, JOVANA, DEJANA i ALEKSANDRA, sestrić PREDRAG, sestrične SLAVA i SANDRA, ujčevina RAIČEVIĆ i ostala mnogobrojna porodica JOKOVIĆ 148

рођена Кековић

Сахрањена је 2. 8. 2020. у присуству својих најближих у породичној гробници на Чепурцима.

Ожалошћени: син МИЛАН - БАТО, снаха СУЗАНА, унучад БОРИС, ЛОЛО, БОБАН, НЕЛА и ЛУКА, праунучад и остала родбина ШУНДИЋ и КЕКОВИЋ

Дана 2. августа 2020. године умро је у 90. години

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 2. avgusta 2020. u 16 časova u krugu porodice na groblju iza Manastira. Ožalošćeni: supruga DUBRAVKA, sinovi DARKO i VASILIJE, kćeri JELENA i TEODORA, braća DRAGAN i SLOBODAN, sestra DRAGICA, sestre od strica DRAGANA i MIRJANA, snahe GORDANA, BRANKA i ALEKSANDRA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala rodbina 128 Dana 1. avgusta 2020. umro je naš dragi

129

БРАНКО – ДРАГО Илијин ПЕЛИЧИЋ

MILISAV BOŽOVIĆ

Посљедњи поздрав Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 2. avgusta u 16 časova u krugu porodice na groblju u Gornjem Polju.

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу породице 3. августа пред Никољ црквом.

Ожалошћени: син РАЈКО, кћерка ЗОРКА, браћа ВОЈИСЛАВ, ЦВЕТКО и СТОЈАН, снаха ЉИЉАНА, унучад МИЛОШ, МАРКО и СЛОБОДАН, унуке СОЊА, НАТАЛИЈА и ДЕЈАНА

Ožalošćeni: sin RANKO, kćeri LJILJANA i ANA, snaha SMILJANA, sinovci MILUN, RADOMAN i BOGIĆ, sinovice NADA i SNEŽANA, brat od strica VUKAŠIN, unučad, praunuci i ostala rodbina

БУДИМИРУ-БУЦКУ ВУКОВИЋУ Почивај у миру.

131

150 БАЈО и НАДА са породицом Дана 1. августа 2020. године преминуо је у 86. години живота

Tužnim srcem javljamo da je 2. avgusta 2020. godine preminuo u 72. godini naš dragi

151 Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom teču i zetu

VELJKO – BATO Danilov RAIČEVIĆ

РАЈКО Душанов ТИОДОРОВИЋ

SPASOJU VUJOVIĆU

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу породице 2. августа 2020. године на гробљу Махала.

Ожалошћени: син ДУШАН, кћерке НАТАЛИЈА и ВЕСНА, унучад РАДОВАН, МАРКО, НИКОЛА, СТЕФАН, ИВАНА, ЈЕЛЕНА и НИНА, праунучад, снахе, братанићи, братаничне, сестричићи, сестричне и остала родбина ТИОДОРОВИЋ

134

Uvijek si nas dočekivao sa toplim osmijehom, nesebičnom dobrotom i ljubavlju. Sa tobom je otišao i dio nas. Ostaješ zauvijek u našim srcima, voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: MOMČILO i MARTA KADOVIĆ 135 Posljednji pozdrav voljenom tetku

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice 3. avgusta u 15 časova, na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: kćerke EVICA i MARIJA, unučad BOŽO, PETAR, ANĐELA i MILICA, braća od stričeva MILAN i BRANKO, sestre od strica MILKA i BRANKA, braća od ujaka RAŠO i SAVO, brat od tetke BOŽIDAR, sestre od tetaka, snahe, zetovi i ostala rodbina RAIČEVIĆ i ČAVOR

133 Posljednji pozdrav svom bratu

Posljednji pozdrav dragom

SPASOJU VUJOVIĆU

RAJKU TIODOROVIĆU od sestričića BATA KLIKOVCA sa porodicom

Bio si nam drugi otac, hvala za svu ljubav, poštovanje i lijepu riječ koju si nam pružio. Dok živimo živjećeš i Ti u našim srcima i uspomenama na tebe, a ti na miru počivaj sa anđelima, jer si to svojim čestitim životom i zaslužio. Voli te tvoja IRENA TIMOTIJEVIĆ sa porodicom

147

136

SPASOJU Simovu VUJOVIĆU

VELJKO-BATO Danilov RAIČEVIĆ

od brata BORA, snahe DESANKE, sinovca DEJANA i sinovične DRAGANE sa porodicom

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

130

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OLGA, RAŠO i SAVO ČAVOR 137

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Poslije duge i teške bolesti 2. avgusta 2020. godine preminuo je naš dragi

Dragom djeveričiću

Danas je četiri godine od kad nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni

SLOBODANU RADOMANU SLOBODAN Mila RADOMAN

Usljed novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana 2. avgusta na groblju Straševina u Nikšiću, u krugu najuže porodice.

BOJAN PETRIČEVIĆ

Riječi je malo da opišem danas moju tugu za tako divnom i čestitom osobom. Tvoja pažnja i ljubav koju si mi poklanjao ostaće u mom ranjenom srcu dok sam živa. Počivaj u miru kod Tvojih dobrih roditelja.

Bojane, srećo, naša prva radosti. Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne mogu ublažiti tugu i bol za tobom. Ljubav i sjećanje su vječni.

Žaliću Te do groba, strina ANKA

Tvoji: otac VELJKO, majka SVETLANA, brat OGNJEN i sestra BOJANA

141

122

Dragom bratu od strica i šuri

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Ožalošćena porodica RADOMAN

132 Voljenom brataniću i bratu

SLOBODANU RADOMANU

SLOBU RADOMANU Zar i Ti, Śole mili, da ostaviš staru tetku. Otišao si onako kako si živio tiho, časno i dostojanstveno. Neka Tvoja plemenita duša nađe vječni mir. Tetka ZORKA i MIŠKO sa porodicom 144

Tvoja dobrota i ljubav koju si mi poklanjao čine da si uvijek u mojim mislima i srcu. Hvala Ti na toplom osmijehu i zagrljaju koji nas je svaki put iskreno dočekao. Počivaj u miru blagorodna dušo. MILIJANA i TARO JANJEVIĆ 143 Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

DUBRAVKE

teških, protkanih tugom i prazninom. Ne prihvatamo da više nijesi sa nama, a sjećanja koja se nižu nas povezuju i u njima smo ponovo zajedno. Ponosni na tebe, čuvaćemo Te od zaborava kroz najljepša sjećanja.

Beskrajno tužni, majka ANGELINA – GINA, sestra JADRANKA i brat IGOR s porodicama

Voljenom bratu

SLOBU RADOMANU 125 Neka Tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo kroz lijepa sjećanja čuvati uspomenu na Tebe, moj brate. MARINA i VLADO KRIVOKAPIĆ sa porodicom 145

SLOBODANU RADOMANU Živio si tiho, nenametljivo i časno. Naše druženje je bilo ne samo prijateljsko nego bratsko. Porodici iskreno saučešće.

Voljenim 2010 – 2020. majci

2018 – 2020. ocu

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu, đeveru i stricu RADIVOJE-BAJA NIKINOVIĆ sa porodicom 142

MILEVI

Posljednji pozdrav

SLOBODANU RADOMANU

Vrijeme ne liječi bol već vraća sjećanje kroz najljepše uspomene. Zauvijek u našim srcima. Ponosni što smo vas takve imali.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

138

SRETENU

BABIĆ

Vaša djeca: VERA, VESNA i VESELIN sa porodicama 127

RADE, BEBA, DUŠKO, DRAGANA i MILOŠ

SLOBU RADOMANU

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i djedu

IN MEMORIAM Sa tugom u srcu opraštamo se od velikog čovjeka, iskrenog prijatelja i partijskog kolege.

3. 8. 2004 - 3. 8. 2020.

31. 12. 1990 – 3. 8. 2020.

JOVAN

DESANKA

MO DPS ROGAMI 149

SLOBODAN Mila RADOMAN 140

POMENI

BRANKA DOLJANICA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka

на наше драге

MIĆOVIĆ

СЈЕЋАЊЕ Tužno sjećanje na naše plemenite roditelje.

двадесет три године од смрти

тридесет пет година од смрти PORODICA 124

SLOBU Mila RADOMANU Brate, neka tvoja plemenita duša počiva u miru sa anđelima. LJILJANA, BILJANA i SNEŽANA sa porodicama 139

НЕЂЕЉКА Радовог ЛЕКОВИЋА

РАДА Јоковог ЛЕКОВИЋА

С љубављу и поштовањем чувамо Вас од заборава. 126

ВАША ПОРОДИЦА

30 TV program

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

FILM

RTCG 2 12:10

SERIJA

RTCG 1 16:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Bog postoji, njeno ime je Petrunija

Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)



RTCG 1

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r. 10:05 Preko veze, r. 11:05 Sat tv, r. 12:05 Montenegro all in one, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni program, r. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom, s. 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Dugi dani mučnih godina, dok. emisija 19:30 Dnevnik 2 20:05 Kasandrin sin, film 21:45 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Birmingemska banda IV, s. 00:00 Kasandrin sin, r. 01:40 Jutarnji program, r.

   RTCG 2

06:30 Zapis, r. 07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r. 09:30 Dnevna soba, r. 11:00 Program za djecu 12:10 Bog postoji, njeno ime je Petrunija, r. 14:00 Sofija, r. 15:00 Dokumentarni program, r. 16:00 Dokumentarni program, r. 17:00 Vjere i zavjere, r. 18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r. 18:40 Luda kuća, s. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, r. 20:30 Fudbal fest 21:30 Dokumentarni program, r. 22:30 Bili smo ponosni ratnici, r. 00:15 Glas Amerike 00:30 Fudbal fest, r. 01:30 E sport

TV PRVA

07:00 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Drugo ime ljubavi, r. 13:00 Zabranjeno voće, r. 13:45 Ko je ta djevojka?, film 15:15 Igra sudbine, s. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Andrija i Anđelka, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:10 Igra sudbine, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r. 23:50 Vaspitačica, film 01:20 Ko je ta djevojka?, r. 02:50 Noćni žurnal, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

NOVA M

06:50 Centralni dnevnik, r. 07:35 Sportisimo, r. 07:40 Kefalica 07:45 Kafanica pored SIS-a, s. 08:00 Ljubav, navika, panika, r. 08:25 Ljubav, navika, panika, s. 08:40 Kafanica pored SIS-a, s. 09:00 Totalni obrt, r. 09:40 M(j)ešoviti brak, r. 10:25 Vijesti 11:30 Među nama, r. 12:35 Ubice mog oca, r. 13:00 Vijesti 13:20 Ubice mog oca, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:35 Sportisimo 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore 17:30 Totalni obrt, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:20 Među nama, e. 20:15 Dijete, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Djevojka iz kluba Golo oko, film 01:10 Roki 3, r.

  VIJESTI

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:06 Zauvijek tvoja, r. 11:10 Pčelica, e. 12:00 Vijesti 12:06 Posljednja šansa za Harvija, r. 14:00 Vijesti 14:06 Gorka osveta, r. 15:10 Boje dana, e. 15:50 Alo, alo, r. 16:30 Vijesti 16:50 Geopolitika, magazin 17:00 Institut javnog zdravlja – konferencija za medije 17:30 Gorka osveta, s. 17:50 Alo, alo, s. 18:30 Vijesti 19:10 Zauvijek tvoja, s. 20:00 Ljubav je sve što nam je potrebno, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 U njenim očima, film 00:00 Dobrodošli u Akapulko, film 01:30 Zaleđeni u ljubavi, r. 03:00 Boje dana, r.

A1 TV

07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 08:30 Jelena, r. 09:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 10:00 Život uživo, r. 10:30 Nedjelja u petak, r. 11:30 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo, r. 15:00 Nedjelja u petak, r. 16:00 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Igra i struktura, r. 21:00 Top A1 21:10 Kapadokija, s. 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:00 Film 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r. 15:30 Scena 16:10 Narod pita, r. 18:30 Scena 19:00 Film 21:00 Zakletva, s. 22:00 Nemoguća ljubav, s. 23:00 Narod pita 01:00 Film 03:00 Film



RTV BUDVA

07:00 Kuhinjica 09:05 Serija 10:00 Celebrity 11:00 Naše ljeto, r. 13:00 Puls, e. 13:40 Muzički program 14:00 Kuhinjica, r. 16:20 Naše ljeto 17:15 Bandolera, r.

18:10 Kuhinjica, e. 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Sportsko popodne 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 22:30 Hronika grad teatra 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r. 00:25 Koncert



777

07:00 Jutarnji program 09:30 Crtani film 10:00 Kućni ljubimci, r. 10:15 Zona sumraka 11:30 Legende 12:00 Sportske vijesti 12:30 Moda 13:15 Goleada 13:45 Grad koji volim, r.

14:45 Teme i dileme 15:00 Sportske vijesti 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 16:30 Zona sumraka 17:00 Sport info 18:30 Zvjezdane staze 19:00 Aktuelno 19:30 Priča dana 20:30 Teme i dileme 20:45 Na domaćem terenu 21:00 Hramovi Crne Gore 22:00 Aktuelno 22:15 Gušteranje

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Marketing

32 Magazin / Marketing

Poneđeljak, 3. avgust 2020.

Dvadeseto izdanje Egzita održaće se od 8. do 11. jula 2021.

Proslava dvije decenije festivala uz Dejvida Getu, Tajgu i di-džej Snejka NOVI SAD - Obilježavanje dvije decenije dvostrukog evropskog festivalskog šampiona iz razumljivih razloga pomjereno je na sljedeće ljeto, a ako je suditi po prvim imenima, naredno festivalsko izdanje može biti i najjače do sada. Od 8. do 11. jula 2021. na Petrovaradinsku tvrđavu stižu neke od najvećih svjetskih zvijezda čiji planetarni hitovi su samo na Jutjubu sakupili čak 33 milijarde pregleda. Listu prvih objavljenih imena predvode najuticajniji svjetski muzički producent i di-džej Dejvid Geta, njegov sugrađanin i izazivač za titulu vodećeg planetarnog hitmejkera di-džej Snejk, dvostruki lider Bilbordove liste singlova i jedan od najvećih repera današnjice Tajga, superzvijezda nove generacije i miljenik domaće publike Boris Brejča. Posebna ekskluziva ostavljena je za zatvaranje mts Dance arene kada će specijalno za ovu

priliku nastupiti godinama unazad najtraženiji di-džej Eric Prydz u specijalnom b2b izdanju sa kultnim Four Tetom, kome će ovo biti prvi nastup u

LOS ANĐELES - Popularna pjevačica Toni Brekston najavila je objavu desetog studijskog albuma ,,Spell My Name“, kazavši da će novi materijal svjetlo dana ugledati 28. avgusta, piše Variety. Brekston je javnosti već predstavila singl ,,Dance“ kojim najavljuje novi album.

Srbiji. Na jubilarni Egzit stižu i indie heroji Metronomi, dobitnik Gremi nagrade za životno djelo i živa ikona panka Marki Ramone, metal legende Se-

pultura, sjajni Denis Sulta, Dax J i Kobosil, hard rok dame Thundermother, te neki od vodećih regionalnih izvođača kao što su Lajbah, Goblini, Marko Nastić, Masimo, After Affair, Ilija Djoković, Kristijan Molnar, Insolate, Lag i mnogi drugi. Objavljenim izvođačima će se uskoro pridružiti i brojni drugi, uz još više iznenađenja jer će se Egzit u 2021. godini održati u punoj snazi, na 40 festivalskih bina i zona. Novi, ograničeni kontingent promo ulaznica sa popustom od 50% u prodaji je od petka. Svi koji žele da ugrabe povoljne ulaznice moraće da požure, jer će promo cijena važiti samo do 8. avgusta. Sve do sada kupljene ulaznice za 2020. važiće za festivalsko izdanje 2021. pri čemu će svi kupci koji ih sačuvaju otključati posebna iznenađenja, među kojima je i mogućnost osvajanja doživotne ulaznice za Egzit.

Toni Brekston priprema album

,,Spell My Name“ stiže u avgustu Brekston je prije nekoliko godina razmatrala opciju povlačenja sa scene, ali vrlo brzo se predomislila, pa je 2014. snimila album ,,Love, Marriage, Divorce“ na kojem je sarađivala sa Bejbifejsom i dosegnula visoke pozicije na mu-

zičkim ljestvicama širom svijeta. Brekston se na muzičkoj sceni pojavila početkom devedesetih, kada je predstavila nekoliko singlova, među kojima su ,,Unbreak My Heart“, ,,Breathe Again“, ,,He Wasn’t Man Enough“...

Bili Ajliš predstavila novi singl

,,Budućnost“ nastala u karantinu

LOS ANĐELES - Nakon što se debitantskim albumom „When We All Fall Asleep, Where Do We Go?“ dokazala kao jedan od najvećih muzičkih fenomena decenije i osvojila pet nagrada Gemi, Bili Ajliš nastavlja sa predstavljanjem novog materijala. Već smo imali priliku da poslušamo odlično prihvaćenu „Everything I Wanted“ i „No Time To Die“, naslovnu pjesmu novog Džejms Bond filma, a sada je za slušanje dostupan i njen potpuno novi singl „My Future“. - Ovu pjesmu smo napisali na samom početku karantina. U tom razdoblju sam vrijeme provodila radeći na sebi, osjećala sam se vrlo optimistično i uzbuđeno, pa je i pjesma bila odraz toga. U međuvremenu je dobila neko novo značenje u kontekstu onog što se trenutno događa u svijetu. Nadam se da će svako u njoj pronaći neko posebno značenje - otkrila je Bili. Bili je pjesmu napisala i snimila u Los Anđelesu, a za produkciju je zaslužan njen brat Fineas. Za „My Future“ je predstavljen i animirani video, koji je kreirao australijski umjetnik Endrju Onorato. Neposredno prije nego se dogodila pandemija, Bili se pripremila za svoju arensku globalnu turneju ,,Where Do We Go?“, čiji su datumi bili odloženi nakon nekoliko koncerata.