Dnevni list Pobjeda 09.08.2020.

неђељом Neđelja, 9. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19658 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NAŠI HEROJI

RAZGOVOR: Direktorica NTOCG Željka Radak-Kukavičić

Dom starih u Risnu više od sedamdeset dana u karantinu

I najmanji promet u ovim uslovima je uspjeh

Žrtva koju podnose ipak vrijedi

STR. 5.

Zbog korona virusa obustavljene posmatračke misije u inostranstvu

Evropski parlament neće nadgledati izbore D. MALIDŽAN

Budite uvjereni da EP stoji rame uz rame sa Crnom Gorom kada je riječ o suočavanju sa aktuelnim i budućim izazovima, što se odnosi i na ekonomski i društveni oporavak nakon pandemije, kao i u njenim naporima da obezbijedi slobodne i poštene uslove za izbore kaže Sasoli

» Najviše im nedostaju porodice koje ne mogu doći u posjetu i jako

im je teško što ne mogu da izađu iz doma, nemaju život koji su imali prije korone. Ali se sa najmilijim mogu čuti putem video poziva. Mnogo im je lakše kada smo mi sa njima, jer su svjesni da smo na ovo pristali zbog njih i zajednički se trudimo da što prije vrijeme prođe i da što prije izađemo iz izolacije – pričaju zaposleni u domu Grabovac STR. 9.

STR. 2. i 3.

PRESJEK INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE: Analizirano 326 uzoraka na korona virus

UNICEF u Crnoj Gori poslao Ministarstvu prosvjete preporuke za kvalitetniju pripremu školske godine

STR. 6.

Žlijebi iznad Herceg Novog, mjesto gdje se čovjek ponovo spaja sa prirodom

Kameni krovovi između planina i mora

STR. 7.

D. MALIDŽAN

Učenici starijih razreda mogu da se sedmično smjenjuju ili uče onlajn

Novih 39 slučajeva infekcije, jedna osoba preminula

Pero Zubac, jedan od posljednjih živih pjesnika jedne od najslavnijih jugoslovenskih pjesničkih škola

Shvatiš da si opšte dobro kada uđeš u ukrštenice STR. 13.

STR. 15.

2

Politika

Neđelja, 9. avgust 2020.

Zbog korona virusa obustavljene posmatr

USPJEH U POLITICI ZAVISI OD POVJERENJA: Milo Đukanović

Evropski parlam neće nadgledati i

DPS konvencijom u Lješkopolju počeo kampanju za izbore 30. avgusta

Đukanović: Pred nama je još jedna ubjedljiva pobjeda PODGORICA – Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je na predizbornoj konvenciji u Lješkopolju da uspjeh u politici najviše zavisi od povjerenja te da je siguran da je DPS predanim radom apsolutno zaslužio to povjerenje u Donjoj Gorici, kao i u cijeloj Crnoj Gori.

On je uvjeren da će ta stranka zabilježiti još jednu ubjedljivu izbornu pobjedu na parlamentarnim izborima 30. avgusta.

BORBA ZA VRIJEDNOSTI

Đukanović je kazao da su na predstojećim izborima ponovo na probi one vrijednosti „koje smo mukotrpno gradili decenijama budući da se i danas suočavamo sa onima koji žele da promijene kurs državne politike Crne Gore, ukinu njenu suverenost i nezavisnost i vrate je u status kakav je imala do 2006. godine“.

Kako je saopšteno iz DPS-a, predsjednik Đukanović je istakao da to ne smijemo dozvoliti te da je Evropa prirodna kuća i ambijent za našu državu. U tom kontekstu, dodao je, da smo danas na 50 odsto prosjeka životnog standarda EU te da nas očekuje još puno posla i ne smijemo dozvoliti da na tom putu budemo zaustavljeni.

On je, kako se navodi, istakao da DPS ima dvije prednosti koje opozicija ne može pobijediti.

- Prva prednost su ostvareni rezultati: očuvanje mira i stabilnosti, znanje u upravljanju kriznim situacijama, obnova nezavisnosti, obezbjeđivanje ekonomskog dostojanstva, učlanjenje u NATO, liderstvo u evropskim integracijama i značajno poboljšanje kvaliteta života građana. Druga prednost je jasna vizija koju naša partija ima kada je u pitanju dalji razvoj naše države kao i kapaciteti i mudrost koji u njoj stanuju da bi takva vizija bila ostvarena.

Predsjednik je istakao da DPS garantuje stabilnost, te da smo danas na korak od ostvarenja cilja - evropskog kvaliteta života građana Crne Gore: - Nikada nijesmo bili toliko evropska i toliko uvažena evropska država kao danas i to je životno djelo ove generacije – kazao je on.

Kako se navodi, predizborni sastanak u Lješkopolju organizovan je uz puno poštovanje mjera NKT-a. Prisustvovali su član Predsjedništva DPS-a gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednik Odbora Glavnog grada i zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović i koordinator DPS-a za Donju Goricu Miomir M. Mugoša.

STANDARD PRIORITET

Na početku sastanka koordinator Mugoša je, pozdravljajući predsjednika Đukanovića, kazao da je simbolično to što kampanja kreće upravo iz Lješkopolja budući da su Vlada Crne Gore i Glavni grad u prethodnim decenijama uložili desetine miliona eura u ovaj kraj što je promijenilo izgled ovog dijela Podgorice i značajno popravilo životni standard građana.

Predsjednik Odbora Glavnog grada Časlav Vešović zahvalio se mještanima na kontinuiranoj podršci Demokratskoj partiji socijalista i njihovom predanom angažmanu na ostvarivanju izuzetnih rezultata te iskazao očekivanje da će tako biti i ubuduće. Član Predsjedništva i gradonačelnik Ivan Vuković je između ostalog rekao da prisustvujemo dinamičnom razvoju Donje Gorice, nakon čega je pobrojao investicije vrijedne par desetina miliona eura koje se trenutno odvijaju, čime je značajno unaprijeđen životni standard građana u Lješanskoj nahiji.

Ukazao je na značaj predstojećih izbora za nastavak daljeg razvoja i ukupne emancipacije crnogorskog društva – saopšteno je iz DPS-a.

R.P.

Sastanak je održan uz poštovanje preporuka NKT-a

Evropski parlament

Budite uvjereni da Evropski parlament stoji rame uz rame sa Crnom Gorom kada je riječ o suočavanju sa aktuelnim i budućim izazovima, što se odnosi i na ekonomski i društveni oporavak u periodu koji će uslijediti nakon pandemije, kao i u njenim naporima da obezbijedi slobodne i poštene uslove za predstojeće parlamentarne izbore - navodi Sasoli

David Sasoli

Na sjednici SO Budva smijenjeni savjeti i odbori direktora lokalnih javnih preduzeća BUDVA – Na sjednici budvanskog parlamenta, čije je održavanje i juče obilježeno nizom incidenata koje su izazvali opozicioni odbornici, nova većina razriješila je Savjet Radio Televizije Budva i odlučila da lokalnim javnim servisom, dvadeset dva dana do izbora, upravlja Odbor povjerenika.

Na sjednici je izglasano usvajanje Odluke o dopuni Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću lokalnog javnog emitera kojom je predviđano uvođenje Odbora povjerenika.

Odlukom je definisano i da mandat Odbora povjerenika ne može biti duži od pola godine.

Osim RTV Budva, razriješeni su i

O programu RTV Budva odlučuje Odbor povjerenika

savjeti lokalnih javnih ustanova Grad teatar, Muzeji i galerije i Narodna biblioteka Budve.

Na jučerašnjoj sjednici SO, koja je i ovaj put zakazana po hitnom postupku, razriješeni su i odbori direktora Mediteranskog sportskog centra i Sportsko-rekreativnog centra.

Nova odbornička većina, koju u SO Budva od početka juna čine predstavnici Demokratske partije socijalista, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbor-

nik Stevan Džaković, koji im je omogućio prevlast u lokalnom parlamentu, odlučila je da nastavi praksu prethodne vlasti o dodjeli besplatnih udžbenika učenicima osnovnih škola.

Usljed blokade opštinskog računa, zbog izmirenja duga austrijsko-njemačkoj kompaniji WTEEVN koja je u Budvi gradila postrojenje za otpadne vode, zaposleni u RTV Budva i JU Muzeji i galerije nijesu primili tri, a službenici lokalane uprave dvije mje-

sečne zarade.

Govoreći o toj temi, novi predsjednik budvanske opštine Nikola Divanović kazao je da je nova vlast spremna i da se kreditno zaduži kako bi zaposleni primili plate. Poručio je da je to opcija, ukoliko ne pronađu drugo rješenje.

Kada je riječ o postrojenju za otpadne vode, Divanović je naveo da ono nije uknjiženo u katastar i nema građevinsku i upotrebnu Đ. ĆORIĆ dozvolu.

Odbornici opozicije isključeni sa sjednice

Kuč: Bivša vlast u Opštini zaposlila 177 osoba

Ni jučerašnje zasijedanje budvanskog parlamenta nije prošlo bez incidenata, kojima je obilježen dolazak bivše odborničke većine predvođene Demokratskim frontom i Demokratama, u salu Skupštine opštine.

Odmah po ulasku u salu odbornik Demokrata Dragan Krapović je novu većinu optužio za kršenje mjera NKT-a, navodeći da se u sali nalazi više od 50 osoba.

Nova predsjednica SO Anđela Ivanović tražila je potom da predstavnici medija napuste salu kako bi se smanjio broj prisutnih, što je izazvalo novi protest Krapovića, koji je potom odlučio da se obrati medijima.

Tada je reagovalo privatno obezbjeđenje koje je Krapovića pokušalo da izvede iz sale. Nezavisni odbornik Stevan Džaković je predstavnike medija pokušao da spriječi da sve to snime, što je umalo dovelo do fizičkog obračuna između njega i odbornice Fronta Nataše Mitrović. Privatno obezbjeđenje se pobrinulo da između njih dvoje ne dođe do fizičkog kontakta, a Ivanović je potom odbornike Fronta i Demokrata isključila iz sjednice SO, a predstavnicima medija, tek nakon što su oni otišli, dozvolila da prate dalji tok sjednice.

Odbornica DPS-a Snežana Kuč saopštila je juče da je u Opštini Budva, dok su njome upravljale Demokrate i Demokratski front, 177 osoba zaposleno po partijskoj liniji.

Kuč je u saopštenju navela da su Front i Demokrate 2017. godine, kada su preuzeli Opštinu, zatekli 324 radnika, od kojih je 50 u međuvremenu, uzelo otpremninu.

- To znači da bi u Opštini, nakon preuzimanja vlasti, trebali da zateknemo 274 radnika. Međutim, na današnji dan Opština ima 451 radnika. Dakle, DF i Demokrate su po principu partijskog zapošljavanja za tri godine angažovali 177 osoba samo u zgradi Opštine - tvrdi Snežana Kuč.

Ona je kazala i da je u budžetskoj stavci transferi iznos od 5,5 miliona eura u 2016. povećan na 8,8 miliona u ovoj godini.

- Jedva čekamo da tužilaštvo obavijesti javnost o saznanjima do kojih su došli, nakon izuzimanja kompletne dokumentacije o radu prethodne lokalne samouprave. Posebno će biti zanimljivo kad nadležni organi počnu da ispituju koliko je kadrova DF-a i Demokrata zaposleno u javnim preduzećima gdje je osnivač Opština Budva. Tu se tek ne zna broja - navela je Kuč.

Politika

Neđelja, 9. avgust 2020.

račke misije u inostranstvu

ment izbore PODGORICA – Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli odgovorio je u julu predsjedniku crnogorske skupštine Ivanu Brajoviću, da su zbog situacije sa korona virusom, misije EP u inostranstvu zabranjenje, uključujući i posmatračke misije za izbore.

To je za Pobjedu kazao portparol Evropskog parlamenta upitan da li će delegacija EP posmatrati izbore u Crnoj Gori, zakazane za 30. avgust.

Iz kabineta Ivana Brajovića u julu je saopšteno da je ,,predsjednik Evropskog parlamenta David Marija Sasoli, u komunikaciji sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem, vezano za predstojeće parlamentarne izbore, istakao da je Grupa za podršku demokratiji i koordinaciju izbora Evropskog parlamenta na sastanku prošlog mjeseca potvrdila da je posmatranje izbora u Crnoj Gori prioritet“.

OSVRT: Partijske ponude u susret izborima 30. avgusta

Iz Skupštine su juče Pobjedi kazali da dodatne komunikacije između Brajovića i Sasolija nije bilo.

Dolazak Misije, kako su ranije naveli iz Skupštine, biće razmatran u narednom periodu u saradnji sa ODIHR-om na osnovu analize epidemiološke situacije, zbog rasprostranjenosti korona virusa u cijeloj Evropi.

- Budite uvjereni da Evropski parlament stoji rame uz rame sa Crnom Gorom kada je riječ o suočavanju sa aktuelnim i budućim izazovima, što se odnosi i na ekonomski i društveni oporavak u periodu koji će uslijediti nakon pandemije, kao i u njenim naporima da obezbijedi slobodne i poštene uslove za predstojeće parlamentarne izbore - navodi se između ostalog u Sasolijevim pismima Brajoviću koje je Skupština proslijedila medijima.

Iz Skupštine Crne Gore podsjećaju da je na poziv Brajovića evropskim zvaničnicima da se njihove organizacije kao i do sada aktivno uključe u posmatranje predstojećeg izbornog procesa u Crnoj Gori, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope prva formirala delegaciju od 22 člana koja će pratiti predstojeće izbore.

Izbore će pratiti i posmatračka misija OEBS-a, koju će, kako su rekli njeni predstavnici, činiti Glavni tim od 11 eksperata iz osam država članica OEBS-a, kao i deset dugoročnih posmatarača koji će tokom ove sedmice biti raspoređeni u različitim regionima Crne Gore“. Šef Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Tomaš Mesarić kazao je prošle sedmice da će posmatračka misija OEBS-a nepristrasno pratiti izborni proces u Crnoj Gori i pozvao glasače da ispoštuju sve predložene mjere u cilju sprečavanja širenja korona virusa.

Mesarić je kazao da je to ograničena posmatračka misija, ali da će funkcionisati na isti način kao i u punom sastavu.

- Posmatraćemo proces nepristrasno. Ovo je izazovna situacija za vlasti i sve učesnike u procesu.

Preporučujem da glasači i sve zainteresovane strane učine sve što je u njihovoj moći da se ispoštuju sve mjere koje su predložene u skladu sa novonastalim okolnostima zbog korona virusa rekao je Mesarić.

Kako je naveo, zbog novonastalih okolnosti, koje su posljedica pandemije kovid-19, fokus je na javnom zdravlju.

- Kada bi misija nastupila u punom sastavu, imali bismo više od 100 posmatrača, što bi ugrozilo zdravlje ljudi - naveo je Mesarić.

Misija je u Crnoj Gori na poziv Vlade, koja ju je i J.ĐURIŠIĆ akreditovala.

DIK ocijenio da u preporukama nema odredbi koje limitiraju izborno pravo

Građani koji budu u karantinu van prebivališta moći će da glasaju

Zgrada Državne izborne komisije

PODGORICA - Glasači koji budu u karantinu van svog mjesta prebivališta moći će da glasaju na izborima zakazanim za 30. avgust saopšteno je iz Državne izborne komisije.

To je odlučeno juče na sjednici na kojoj je, kako je navedeno, posebna pažnja posvećena tehničkim preporukama za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača.

Iz DIK-a je saopšteno da je tokom višesatne diskusije članova Državne izborne komisije, ovo pitanje se sagledalo u svim pravnim detaljima i praktičnim implikacijama.

- Imajući u vidu reagovanja političkih subjekata kao i nevladinog sektora u vezi sa ovim pitanjem, a cijeneći prije svega usklađenost tehničkih preporuka sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, zakl-

3

jučeno je da u preporukama ne postoji nijedna odredba koja bi ograničila pravo glasa građanima Crne Gore - saopšteno je iz DIK-a.

Tvrde da potpuna usklađenost preporuka sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pravilima o glasanju putem pisma, koja su se primjenjivala duži niz godina, „govori u prilog da je Državna izborna komisija, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, Instituta za javno zdravlje i naredbe Ministarstva zdravlja koje obavezuju sve građane Crne Gore, samo pojasnila proceduru glasanja uz sprovođenje epidemiološke zaštite tokom izbornog dana“.

- Predsjednik Državne izborne komisije je već ranije saopštio da preporuke kao takve, po svojoj pravnoj prirodi ne suspenduju biračko pravo koje je garantovano najvišim pravnim aktom, Ustavom Crne Gore i Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Cijeneći značaj ovog pitanja Komisija je na sjednici usvojila izmjene tehničkih preporuka za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, kojim je iz preporuka brisan dio teksta koji se odnosi na prebivalište kao uslov za glasanje u karantinima – navodi se u saopštenju.

Iz DIK-a su naveli da ostaju pri principu otvorenosti i pozvali političke subjekte, nevladin sektor i stručnu javnost da dostave svoje prijedloge do ponedjeljka 10. avgusta 2020.

R. P. godine do podne.

Sudnji dan Piše: Milorad PUSTAHIJA

Približava se 30. august ili sudnji dan. Toga dana su izbori - kao i uvijek istorijski - i desiće se jedna od dvije apokalipse. Ili će stradati svetinje u Crnoj Gori i umjesto velikosrpskih ponovo postati crnogorske, ili će Crnogorci ostati i bez vjere i crkava i obraza, nacije, istorije i države Još malo pa izborni obračun. U međuvremenu, takozvani pregovori su pokazali da dogovora nema i pored iskazane spremnosti DPS-a da nudi ono što se ne smije nuditi u građanskoj i sekularnoj državi 21. vijeka, Srpska crkva je mangaški grubo odbila čak i pomisao na registrovanje, kamoli da prihvati primjenu makar i izmijenjenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Iako bi se molilo istome Bogu na istim liturđijama na istome jeziku u istim crkvama, po istim knjigama i kanonima, paćena stradalnička nebeska srpska duša ne može da podnese činjenicu da im je imperijalna moć toliko opala da ni CG volovi, kako nas Đedo nazva, više „ne fermaju ni dva posto“ tu čast što ih Serbija naziva svojim cvijetom i svojom Spartom. Hoće svoju državu i svoju crkvu ka što su je imali, a srpska crkva mora da se registruje. Inače, nema vožnje, Miško.

Ali neće svi Crnogorci. Ima jedan dio prepametnih „tradicionalnih“ i iskonskih crnogorskih Srba još od Adama koji hoće carstvo Dušanovo. Jesu manjina, ali su „besni“.

Sve ovo rečeno nije baš ovako, niti mora biti ovako. U suštii, to su fantazmagorije umišljenih balkanskih seljačkih voždova, tranzicionih „valorizatorskih“ emancipatora, i sitnog političkog bašibozluka koji su svi bučno uz talambase krenuli na Skupštinu po apanaže i „benefite“. Ko na većinu, ko na pobjedu ili bojkot, ko na nesretni cenzus.

Ima tu nešto i građanskih likova i stranaka, ali samo da začine. Kao biber po pilavu.

IME (NI)JE ZNAK Kako se snaći u ovome ludilu? Teško. Stari Rimljani su imali poslovicu „Nomen est omen“, odnosno „Ime je znak, predznak, znamenje, kob i slutnja. Ali ova antička mudrost kod nas ne važi.

Evo imamo Demokratsku partiju socijalista, Socijalističku narodnu partiju, Socijaldemokratsku partiju, Socijaldemokrate, Novu ljevicu. Svak normalan bi pomislio da bi programska koalicija ovih stranaka zvučala normalno jer su sve zvučno istakle svoj socijalistički lijevi karakter. Ma nema šanse, jebeš Rimljane i njihove mudrolije. Oni su samo oko 400 godina vladali kompletnim Mediteranom od Španije do Persije i Evropom do Rajne i Crnoga mora i Britanijom do Škotske.

Ovo je Wild beauty, kako rečemo mi u Grblju: SNP i Nova ljevica su sa četnicima, ostali svak za sebe. I ne pomišljaju da nam treba dvotrećinska većina da riješimo problem izbora u tužilaštvu i sudstvu i neophodne izmjene Ustava. I uglavnom radi se o strankama sa po jednim ili dva proroka i desetak apostola ali sa globalnim pretenzijama, i koji će ucjenjivati najmoćniju stranku brljajući je sve dok ne uhljebi nerealo velik broj njihovih klijenata.

Najmoćnija stranka prosipa liberalno demokratsku i euroatlantsku demagogiju, korupcionaši i svojim identitetskim vrludanjem izigrava nacionalne Crnogorce. Ali ona nam je posljednji bastion opstanka države. U stvari nije, mi smo u NATO-u i granice će biti neupitne ali će zemljom vladati velikosrpska crkva i svesrpska oligarhija po ruskim uputstvima i opsjednuti domaći krkanluk.

A nama ponovo 1918. i to ponovo bratski i demokratski, jer ovo će biti najmeđunaroniji izbori koji su se desili.

Izborni proces će nadgledati EU a Srbija i Rusija i strana crkva slobodno diktirati liste

i koalicije i lidere i slobodno upumpavati milionske izborne potpore. Ne samo da se više ne može vjerovati imenima stranaka nego ni izjavama lidera ni bombastičnim programima.

OD DAKE DO JOANIKIJA Demokratski mlađani Krapović uzvikuje živjela Crna Gora, a treći dan nakon pobjede na lokalnim izborima pošao je sa istomišljenicima da stvara Zajednicu opština „Srpska Boka“. Ponešto sam shvatio od Hegela ali evo deceniju ne mogu nikako mesiju Bečića i njegove bombastične proklamacije sa kič bina i govornica i trivijalne bilbord poruke.

Evo sad je bubnuo „Mir je naša nacija“. Mir je vojnopolitičko stanje a nacija je politički istorijski i kulturni fenomen. Opet babe i žabe i kruške i jabuke. Ovo mu je mogao smisliti samo njegov koalicioni intimus Pavićević i predosjećam ponovni pokušaj oživljavanja ustavnog patriotizma, koji je u našem slučaju samo podmuklo lajt velikosrpstvo. Nadu mi daje činjenica da svaka stranka kojoj je Pavićević ideolog prođe poput „Crnogorske“.

Od Dake eurotočivog i Vučića nametnuti, a od Đeda i Joanika hirotonisani novi lider Fronta, gospodin Krivokapić, bio je, neki mjesec, kao lider NVO kodnog imena „Ne damo Crnu Goru“. U prvoj milisekundi sam pomislio da imamo nešto zajedničko ali sam već u drugoj shvatio da oni ne daju Crnu Goru nama Crnogorcima. Imam osjećaj da će ovo završiti kao sa Ćakijem. Kad izgube na izborima onda će mu Radulović podviknuti – ,,Vrati zube šešir auto i odijelo“. Što reći o DPS-u? O njima je već sve rečeno.

Rekla je i EU i opozicija i tužioci i sudije i oni sami... Kako će ko gledati na to, zavisi od toga odakle na njih gleda; da li sa Lovćena ili Avale ili sa Monblana ili Kavkaza. Mi sa Lovćena ne možemo a da im ne priznamo neka dobra i velika istorijska djela. Ipak, glasačka je pučina stoka sitnog zuba ili kako Amfy veli stado. Marks, slava mu i milost je rekao: „Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest“.

Kako to izgleda kod nas objasniću na primjeru Kadmovoga grada Budve. Na vrhuncu vladavine one osuđene garniture DPSovske lokalne vlasti, Budvani su glasali za njih sa 76 posto. Na prvim izborima nakon presuda i zatvaranja sa 33,75 posto. A nakon ustoličenja nove velikosrpske vlasti krenuli su ka njoj preletači u velikom broju, i to jatimice. Srećom, bila je sezona lovostaja pa lovci nisu u Mrčevom polju čekali prepelice na prelet, inače bi bilo pogibije. Sad, 30. avgusta možda opet bude preleta, ali na stranu DPS-a i partnera, ko zna? To brine bata Cara i onog iz kuhinje Demokrata.

Tako je to u Montenegru. Mnogi ovdje ne glasaju na osnovu uma razuma, morala, ideje i opredjeljenja, nego iz maloga mozga, često podlo i interešdžijski, a sve uz heroično busanje u prsa i slavne pretke. I istoriju, bilo lažnu, bilo pravu. E, takva nam je biračka baza, zato nam je ovakva politička i društvena nadgradnja.

Približava se 30. august ili sudnji dan. Toga dana su izbori - kao i uvijek istorijski - i desiće se jedna od dvije prorečene apokalipse.

Ili će stradati svetinje u Crnoj Gori i umjesto velikosrpskih ponovo postati crnogorske, ili će Crnogorci ostati i bez vjere i crkava i obraza, nacije, istorije i države.

4

Aktuelnosti

Neđelja, 9. avgust 2020.

Ministarstvo ekonomije o subvencijama

Isplaćeno 40 miliona eura PODGORICA - Putem programa za subvencionisanje zarada je, nakon 100 dana od kada je počela isplata subvencija, isplaćeno 40 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Vlada je, u okviru seta mjera podrške privredi i građanima, omogućila subvencionisanje zarada u maju, junu i julu, kako bi se ublažili negativni efekti epidemije korona virusa.

Program za subvencionisanje julskih za-

Ministarstvo ekonomije

rada počeo je da se realizuje 1. avgusta. Za taj Program je do kraja godine opredijeljen iznos od 18 miliona eura za zarade zaposlenih kroz subvencije, za 25 hiljada zaposlenih, odnosno za 3,5 hiljada preduzeća.

Zahtjevi za subvencije se podnose, kao i u prethodnom periodu, elektronskim putem i upotrebom digitalnog sertifikata, uz obavezu prethodnog podnošenja IOPPD, posredstvom elektronskog ser-

Evropska komisija dobila 21 zahtjev za pomoć

visa Program za dodjelu subvencija koji je realizovan na portalu Poreske uprave (PU), https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal.

- Preduzetnici koji ne posjeduju digitalni sertifikat za rad sa e-servisima PU, zahtjev podnose unošenjem traženih podataka na veb stranici https://www.subvencije.me, uz prethodno podnešeni GPPFL/ZPO obrazac - objasnili su ranije iz Ministarstva.

R. P.

Statistika od raspisivanja izbora

EK još razmatra crnogorsku prijavu za Fond solidarnosti PODGORICA - Evropska komisija je od Crne Gore dobila zahtjev za finansijsku podršku Fonda solidarnosti EU za ublažavanje posljedica korona virusa, zajedno sa ostalom 21 aplikacijom - kazala je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Vlada Crne Gore aplicirala je za sredstva iz Fonda solidarnosti EU i ukoliko aplikacija bude prihvaćena, moći će da računa na 425.000 bespovratne pomoći od Evropske komisije.

- Komisija trenutno procjenjuje ove prijave u paketu kako bi obezbijedila jednak tretman svih aplikacija. Nakon završetka procjene i ako se potvrdi prijava, Komisija će predložiti mobilizaciju pomoći Parlamentu i Savjetu EU – rekla je Pisonero Pobjedi.

Pisonero je kazala da se 1. aprila nakon prijedloga Evropske komisije za Inicijativu za investiranje u odgovor na korona virus, države članice EU i zemlje kandidati mogu prijaviti za podršku iz Fonda solidarnosti EU iz hitnih razloga javnog zdravlja.

- Finansijska podrška iz Fonda solidarnosti EU ima za cilj ublažavanje finansijskog opterećenja mjerama neposrednog reagovanja, kao što su pružanje medicinske pomoći i kupovina medicinske opreme, podrška ranjivim grupama, mjere za sprečavanje širenja bolesti, jačanje spremnosti i više – rekla je Pisonero.

Ukoliko Brisel prihvati crnogorsku aplikaciju, naša zemlja dobiće 425.000 eura pomoći od EU. - U skladu sa pravilima Fonda, i u slučaju da aplikacija Crne Gore bude prihvaćena od strane Evropske komisije, Crna Gora može očekivati pomoć u iznosu od oko 425.000 eura.

Ova sredstva će biti iskorišćena za finansiranje mjera u oblasti javnog zdravlja, u kontekstu suzbijanja epidemije virusa kovid-19 u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi ranije iz KEI. Evropska unija je ranije ove godine usvojila izmijenjeni tekst Uredbe o Fondu solidarnosti, čime se opseg njegovih sredstava, koji su ranije bili dostupni samo za prirodne kata-

Komisija trenutno procjenjuje ove prijave u paketu kako bi obezbijedila jednak tretman svih aplikacija. Nakon završetka procjene i ako se potvrdi prijava, Komisija će predložiti mobilizaciju pomoći Parlamentu i Savjetu EU – rekla je Ana Pisonero Pobjedi

Sjedište Evropske komisije u Briselu

strofe u zemljama članicama, proširuje na vanredne situacije vezane za javno zdravlje.

Ove fondove, predviđeno je novom uredbom, moći će da koriste i zemlje kandidati, među njima i Crna Gora.

Prema donešenoj Uredbi, država koja je pogođena pandemijom mogla je do 24. juna da podnese prijavu za sredstva koja će se trošiti na medicinsku opremu, zaštitnu opremu, njegu i posebnu pomoć ranjivim grupama.

Važiće princip po kojem će za svaku zemlju biti izdvajana sredstva bez obzira na to ko se

Ana Pisonero

prvi prijavio.

Da bi se država kvalifikovala, potrebno je da predviđeni troškovi za suzbijanje krize budu veći od 1,5 milijardi eura ili 0,6 odsto bruto nacionalnog dohotka te države. Sredstva iz Fonda solidarnosti pokriće 2,5 odsto iznosa ispod navedenog praga, i 6 odsto iznosa iznad njega.

Svaka država mogla je da se po jednom prijavi za sumu novca o kojoj će odluku donositi Evropski parlament i Savjet EU. Da bi Crna Gora mogla računati na sredstva iz Fonda, nagovi-

jestio je nedavno evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji u pismu upućenom premijeru Dušku Markoviću.

On je kazao da bi sredstva iz Fonda solidarnosti EU mogla biti mobilisana, kako bi se Crnoj Gori pomoglo da se izbori sa uticajem krize izazvane korona virusom.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, Varhelji je naveo da su evropske službe bile u bliskom kontaktu, tražeći načine na koje EU može da podrži Crnu Goru u ublažavanju krize kovida-19.

- Sa predloženim izmijenjenim zakonodavnim okvirom Fonda solidarnosti EU očekuje da bi neka sredstva takođe mogla da budu mobilisana kako bi se pomoglo Crnoj Gori da se izbori sa uticajem trenutne krize u javnom zdravstvu – navodi Varhelji u pismu ranije upućenom premijeru.

Ne kasnije od šest meseci nakon osamnaestomjesečnog perioda u toku kojeg sredstva moraju da se upotrijebe, država primalac sredstava će morati da prikaže kako je potrošila dobijena sredstva u posebnom J.ĐURIŠIĆ izvještaju.

Agencija za sprečavanje korupcije

ASK pokrenuo 320 postupaka o trošenju javnih resursa PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije od raspisivanja izbora do sada, pokrenula je 320 postupaka o trošenju javnih resursa državnih organa.

Riječ je, kako kažu u ASK-u uglavnom o nepravilnostima tehničke prirode.

Agencija prati i finansije političkih subjekata tokom izbornog procesa ali i oglašavanje u onlajn prostoru.

Od raspisivanja izbora 20. juna, Agenciji za sprečavanje korupcije državni organi dostavili su preko 13 hiljada dokumenata koji se odnose na isplate putnih naloga, budžetsku potošnju kao i ugovore o zapošljavanju.

- Za sada smo pokrenuli preko 260 postupaka i ti postupci su pokrenuti po službenoj dužnosti znači proaktivnim djelovanjem službenika ASK-a, a pored toga pokrenuto je preko 60 postupaka po prijavama trećih lica - kazala je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović.

Dosadašnjom kontrolom, kažu u ASK-u uočili su da je riječ uglavnom o nepravilnostima tehničke prirode ali, kako poručuju, sve će detaljno ispitati.

- Za sada su nepravilnosti formalne prirode i to je ono što smo sad uočili za putne naloge i njihovo ispunjavanje.

U suštini to je glavna nepravilnost kao i potrošnja iz budžetskih sredstava. Još uvijek je sve to u fazi ispitivanja i ne mora da znači da će na kraju to biti nepravilnost već da će to biti stvari tehničke prirode koje će se moći ispraviti. Tako da ćemo sve pratiti i procesuirati sve što bude za procesuiranje -



Do sada su otvorena 24 žiro računa, o čemu je Agencija obaviještena, dostavljena su 54 dvonedjeljna izvještaja kako bi kontrolisali prihode na računima političkih partija. Do sada je bilo priloga od 711 lica, i to 707 fizičkih i četiri pravna - kazala je Perović

dodala je Perović.

U Agenciji tvrde i da pomno prate i finansije političkih subjekata tokom izbornog procesa.

- Do sada su otvorena 24 žiro računa o čemu je Agencija obaviještena, dostavljena su 54 dvonedjeljna izvještaja kako bi kontrolisali prihode na računima političkih partija.

Do sada je bilo priloga od 711 lica, i to 707 fizičkih i četiri pravna - kazala je Perović.

Zbog pandemije kovida-19 izborna kampanja najvećim dijelom vodi se onlajn. Zato će, Agencija kontrolisati i finansiranje oglasa partija u onlajn prostoru.

- Malo je otežano jer je onlajn prostor velik ali kroz praćenje političkih subjekata i praćenje onlajn prostora, šta se objavljuje i k o se reklamira možemo doći do određenih podataka, što će Agencija i učiniti. Ali svakako mora postojati trag o toj uplati i svakom objavljivanju - kazala je Perović.

A sve to Agencija će pratiti do dana parlamentarnih izbora R. P. 30. avgusta.

Ekonomija

Neđelja, 9. avgust 2020.

5

RAZGOVOR: Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić

I najmanji promet u ovim uslovima je uspjeh Cijeli svijet živi i radi u potpuno novim uslovima kojima se svi svakodnevno prilagođavamo. Najvažnije, za trenutan oporavak crnogorskog turizma je svakako otvaranje granica.

Odgovornim pristupom i pozitivnim stavom moramo da izvučemo maksimum iz postojeće situacije kazala je Radak-Kukavičić PODGORICA - Ovogodišnja turistička sezona nije uporediva niti sa jednom dosad ni kod nas ni u svijetu. Nerealno je, u uslovima pandemije, govoriti o dobroj ili lošoj sezoni i praviti poređenja sa prethodnom. Rezultate možemo da sagledamo u svjetlu trenutne situacije. I najmanji pomak i ostvareni promet u ovim uslovima je uspjeh - kazala je za Pobjedu direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić. Istraživanja koja rade, kao i upite koje svakodnevno dobijaju pokazuju i dalju zainteresovanost gostiju sa naših tradicionalnih tržišta za odmor u Crnoj Gori.

- Ono što moramo da shvatimo jeste da odgovornim pristupom i pozitivnim stavom moramo da izvučemo maksimum iz postojeće situacije - kazala je Radak-Kukavičić.

Digitalna kampanja Sa ciljem da, čim se stvore uslovi za otvoreniji turistički promet, krenu sa digitalnom kampanjom na emitivnim tržištima (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Austrija, Švajcarska, Poljska i Rusija, kao i tradicionalno važnim tržištima Regiona: Srbija, Slovenija, Albanija i BiH) iz NTO su raspisali tender za sprovođenje digitalnog marketinga.

- Putem zakupa oglasnog prostora na većim internet portalima, sajtovima za promociju turizma pretraživačima, kao i putem promocije na društvenim mrežama i angažovanja influensera na ciljnim emitivnim tržištima. Tako bi kampanja o Crnoj Gori trebalo da bude prisutna na Trip advisoru, Lonli planetu, Inspajroku, Lastminut, Gugl, Jutjubu, Fejsbuku, Instagramu, kao i na najposjećenijim regionalnim portalima. Ciljne grupe ove kampanje biće porodice, avanturisti, ljubitelji prirode i oni koji uživaju u autentičnosti lokalnih kultura i hrane, kao i elitni gosti, koji žele da uživaju u skladu sa svojim standardima i osjete gostoljubivost i sjaj luksuza uvezanog sa prirodom - kazala je Radak-Kukavičić.

Po riječima direktorice NTO nedavno otvaranje granica prema Rusiji doprinijeće oporavku crnogorskog turizma i donekle ublažiti posljedice pandemije.

PRILAGOĐAVANJE

- Smanjenje globalnih kretanja u turizmu usljed epidemije virusa kovid-19, odrazilo se ne samo na turistički sektor u Crnoj Gori, već i u cijeloj Evropi i svijetu. Sve zemlje nastoje, u skladu sa svojom epidemiološkom situacijom, kao i mi da u datim uslovima generišemo određeni turistički promet kazala je Radak- Kukavičić.

Svjedoci smo, dodaje ona, da cijeli svijet živi i radi u potpuno novim uslovima kojima se svi svakodnevno prilagođavamo.

- Ovo je jedna nova realnost za sve nas, a kako kaže i UNWTO „nova realnost za turizam“.

Otvaranjem granica zemalja EU prema Crnoj Gori, početkom jula, stvoreni su preduslovi za turistička kretanja ali ograničena turistička kretanja. Period za nama i trenutna situacija, uslovila je nove načine ponašanja i standarde u svim oblastima i u prvi plan ističe opreznost i sigurnost kod razmatranja odluke da li i gdje provesti odmor - kaže direktorica NTO. Najvažnije, za trenutan oporavak crnogorskog turizma je svakako otvaranje granica i Crna Gora je otvorila granice za veliki broj država i lista se ažurira na nedjeljnom nivou.

- Svako otvaranje granica od i ka Crnoj Gori je šansa. To važi za sva tržišta. Očekujemo da se kod nas, ali i u svim zemljama, epidemiološka situacija poboljša, što će usloviti i intenzivnija turistička kretanja u ovom i narednom periodu.

Odluka Nacionalnog koordi-

nacionog tijela da, pored već otvorenih granica, otvori granice i sa Rusijom i Azerbejdžanom, nesumnjivo će uticati da se u značajnoj mjeri obnovi turistički promet sa ovim zemljama, naročito sa tržišta Rusije čiji građani su među najzastupljenijim turistima u Crnoj Gori - ističe direktorica NTO. Dodaje i da očekuju da će sada Rusija recipročno da uvrsti Crnu Goru na „zelenu listu“ i da će se uspostaviti turistički promet između dvije zemlje.

- Prema informacijama koje dobijamo od strane naše hotelsko-turističke privrede, upita koje dobijamo od turoperatora sa tržišta Rusije evidentno je da postoji značajno interesovanje. Najave turoperatora su da bi od 15. avgusta mogli poletjeti prvi avioni i da će letjeti do kraja oktobra, čak i jedan dio novembra. Imajući u vidu da su ruski turisti u pethodnoj godini imali učešće od preko 15 odsto u ukupnoj strukturi inostranih turista i oko 24 odsto kada su u pitanju ostvarena noćenja, vjerujemo da će otvaranje ka ovom strateški važnom emitivnom tržištu doprinijeti oporavku crnogorskog turizma i ublažiti posljedice kazala je Radak- Kukavičić.

U ovom trenutku, navodi ona, aktivne su avio-linije prema više evropskih zemalja, među kojima su Austrija, Turska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Ukrajina, Bjelorusija, Španija, Danska, Slovenija, Švajcarska, Francuska, a od vanevropskih zemalja trenutno je aktivna avio-linija prema UAE. Iako su, kako ističe, tokom perioda predsezone i početak glavne sezone granice bile zatvorene, taj period su iskoristili i promotivne aktivnosti usmjerili na komunikaciju ko-

Očekujemo 30.000 gostiju iz Ukrajine i Bjelorusije Tržišta Ukrajine i Bjelorusije, napominje RadakKukavičić, imaju sve značajniji udio u turističkom prometu Crne Gore.

- Stoga raduju najave turoperatora sa pomenutih tržišta. Prvi avion iz Bjelorusije na aerodrom Tivat sletio je 10. jula, a iz Ukrajine 4. jula, a do

Zaštita i mjere prevencije građana i turista na prvom mjestu Aktivnosti koje se realizuju na svim nivoima, počevši od mjera Vlade, promotivne aktivnosti, aktivnosti turističke privrede, kako kaže direktorica NTO, nedvosmisleno pokazuju da smo spremni da dočekamo sve goste poštujući sve definisane standarde u pogledu sigurnost, bezbjednosti i kvaliteta ponude.

risteći kanale digitalnog marketinga.

- U kontinuitetu na društvenim mrežama kroz različite onlajn aktivnosti, nastojimo da inspirišemo dosadašnje i buduće domaće i strane turiste podsjećajući ih na našu bogatu turističku ponudu. U pravcu što bržeg oporavka turističkog prometa krenuli smo sa novom turističko marketinškom kampanjom pod sloganom ,,U društvu prirode“ čija je ključna poruka da je Crna Gora sigurna i bezbjedna destinacija, te da okružen prirodnim ljepotama čovjek se nikada neće osjećati usamljeno čak i kada je na distanci sa drugima - naglasila je Radak-Kukavičić.

SPOT

U okviru kampanje, navodi ona, urađen je novi destinacijski spot i specijalizovani, intuitivni, vizuelno ujednačen mikrosajt www.see.montenegro.travel.

Sajt omogućava posjetiocima da brzo i lako dođu do informacija, istraže odredišta.

- Novina je da sajt nudi mogućnost posjetiocima da shodno željama i interesovanjima besplatno kreiraju personalizovane itinerere putovanja - ukazuje naša sagovornica.

Namjera je da u ovoj vanrednoj godini podrže nacionalnu ekonomiju time što će podstaći do-

- Cjelokupna turistička privreda je ozbiljno shvatila situaciju i u potpunosti se primjenjuju protokoli i mjere koje se odnose na prevenciju i zaštitu turista. Pratimo odluke i preporuke NKT i primjena mjera prevencije i zaštite građana i turista svima nama je na prvom mjestu.

maći turizam, koji ima važnu ulogu u prvoj fazi oporavka ovog sektora. NTO i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa partnerima kreirali su akcije koje za cilj imaju podršku nacionalnim turističkim kapacitetima.

- U tom smislu, kao glavni partneri pružamo punu podršku realizaciji akcije „Ljetuj doma“ koja ima za cilj da se afirmišu domaći turistički kapaciteti i kroz posebne povoljnosti podstaknu naše građane da odmor ili vikend provedu u svojoj zemlji i iskoriste priliku da je bolje upoznaju i dožive neke od onih, do sada možda neistraženih segmenata bogate i raznovrsne turističke ponude. Na ovaj način omogućili smo građanima da ostvare značajne popuste, a istovremeno turističkoj privredi da besplatno promoviše ponudu putem platforme www. ljetujdoma.me, uz uslov da ponude određene popuste. Akcija je počela da se realizuje 1. juna i do sada se uključilo 205 privrednika od čega oko 30 odsto izdavaoca privatnog smještaja, a 70 odsto hoteli. Preuzeto je više od 1.040 kupona na osnovu kojih se ostvaruje popust - kazala je Radak-Kukavičić.

Pored ove akcije, kao rezultat inicijative koju je NTO u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama uputila hotelima,

Vlada pruža značajnu podršku turističkoj privredi Imajući u vidu da smo dominantno turistička destinacija i da je sektor turizma jedan od ključnih privrednih sektora Radak-Kukavičić je podsjetila da je Vlada od samog početka zdravstvene krize pružila snažnu podršku turističkoj privredi.

- Pored prva dva seta ekonomskih mjera koje se odnose na likvidnost, stabilizaciju i očuvanje radnih mjesta, turizam je neizostavan dio trećeg paketa ekonomskih mjera koji je razvojnog karaktera, za period do 2024. godine, vrijedan 1,22 milijarde eura, od čega pomoć turizmu iznosi 215 miliona. Na kratkoročne mjere, do 2022. godine, odnosi se 83 miliona eura. Kratkoročne mjere, koje su već

sredine oktobra su potvrđeni svakodnevni letovi kojim bi trebalo da stigne 20.000, odnosno 30.000 gostiju iz ove dvije zemlje.

Kako se Bjelorusija i Ukrajina nalaze na ,,zelenoj listi“ njihovim rezidentima je dozvoljen ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova.

počele da se implementiraju, a odnose se na 2020. godinu, iznose 51 milion eura i ogledaju se u reprogramu kredita, povoljnim uslovima finansiranja uz subvencije kamata i subvencijama u cilju očuvanja radnih mjesta. Kroz kratkoročne mjere predviđene su i subvencije za turoperatore, registrovane izdavaoce privatnog smještaja, kao i smanjenje naknade za korišćenje morskog dobra - objasnila je Radak-Kukavičić.

Kao važnost trećeg paketa navodi obezbjeđenje kredita za unapređenje turističke infrastrukture i vanpansionske potrošnje i za podršku ugostiteljstvu, zatim utvrđivanje kategorije ,,stalni

sezonski radnik“ koji ostvaruje pravo na 60 odsto zarade za šest mjeseci kada ne radi, od čega će 50 odsto subvencionisati država (osam miliona eura), a poslodavac 50 odsto.

- Predviđeno je i sniženje stope PDV-a sa 21 na sedam odsto za dio uslužnih djelatnosti. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usluge smještaja u turističkim apartmanima oporezuju se po sniženoj stopi, što do sada nije bio slučaj - kazala je Radak-Kukavičić dodajući da turistički poslenici poštuju propisane standarde bezbjednosti i obezbijedili su visok nivo kvaliteta usluge za sve koji dođu na odmor u našu zemlju.

Fond PIO i Savez udruženja penzionera Crne Gore potpisali su ugovore o poslovnoj saradnji sa hotelijerima kojim se obezbjeđuju povoljni uslovi za ljetovanje crnogorskih penzionera. Novi ugovori za penzionere potpisani su sa oko 20 hotelijera.

- Drago nam je što je crnogorska turistička privreda prepoznala značaj domaćeg tržišta i veliki broj crnogorskih hotela i izdavaoca privatnog smještaja pripremio je posebne povoljnosti i akcije za domaće goste pa su u ponudi uvrstili atraktivne paket aranžmane za porodice sa malom djecom, mlade, parove, ljubitelje wellness&spa programa i dr - navodi RadakKukavičić dodajući da su ove akcije dale rezultate i da će oni i u narednom periodu akcijama povećati udio domaćih gostiju koji je prethodnih godina iznosio tri do pet odsto.

AKCIJA

- Shodno vanrednim okolnostima u kojima se odvija ova turistička sezona, a u cilju pospješivanja avio-turističkog prometa, realizuje se akcija sa nacionalnim avio-prevoznikom Montenegro erlajnz, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

U pravcu podizanja konkurentnosti formirani su promotivni paket aranžmani na svim raspoloživim linijama, koje važe samo uz vaučer za smještaj. U akciju je uključeno 59 hotela, a aranžmani podazumijevaju boravak na bazi polupansiona (2,3,4,5 ili 7 dana u zavisnosti od destinacije, odnosno reda letenja kompanije Montenegro erlajnz) u hotelima kategorije dvije do pet zvjezdica i povratnu avionsku kartu ka sljedećim evropskim destinacijama: Slovenija (Ljubljana), Austrija (Beč), Njemačka (Frankfurt, Dizeldorf, Hanover, od 3. avgusta i Minhen i Lajpcig), Francuska (Pariz, od 25. jula i Lion), Danska (Kopenhagen) i Spisak Švajcarska (Cirih) - kazala je na kraju Radak-Kukavičić.

N. KOVAČEVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 9. avgust 2020.

PRESJEK INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE: Analizirano 326 uzoraka na korona virus

Novih 39 slučajeva infekcije, jedna osoba preminula Smrtni ishod zabilježen je u Podgorici, gdje je umro pacijent star 65 godina, liječen u KCG. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 53 a od početka godine - 62 PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 326 uzoraka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 39 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Kako je saopšteno iz IJZ, novopozitivni su upućeni na testiranje iz deset opština i to 22 iz Podgorice, osam iz Nikšića, dvije osobe iz Kotora i po jedna iz Bijelog Polja, Berana, Herceg Novog, Budve, Plava, Plužina i Tivta.

- Od posljednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod kod pacijenta iz Podgorice, starog 65 godina koji je liječen u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 53 a od početka godine - 62.

Kako navode iz ove ustanove, prijavljen je oporavak 111 pacijenta.

- Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori

Stopa smrtnosti najviša u Sloveniji U regionu je u odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Albanija.

U Sloveniji je stopa smrtnosti 5,61 odsto, Sjevernoj Makedoniji 4,45 odsto, slijedi Kosovo sa 3,13, Albanija sa 3,08, i Hrvatska i BiH sa 2,83 odsto.

Stopa smrtnosti u Srbiji je 2,27 i Crnoj Gori 1,73 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 106.141 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Slovenija sa 65.616, a na trećem mjestu je Crna Gora sa 63.324.

Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 54.585 testiranih na milion stanovnika, slijedi BiH sa 42.181, Hrvatska sa 31.227 i Albanija sa 15.757 testiranih na milion stanovnika.

Crna Gora ima najnižu stopu smrtnosti u regionu

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 26 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa kovid-19 .

Kako je saopšteno iz te medicinske ustanove, na Klinici za infektivne bolesti nalazi se deset pacijenata, u Internoj klinici 15 i jedno dijete sa komorbiditetom u Institutu za bolesti djece.

- U Intenzivnoj jedinici Interne klinike liječi se pet pacijenata koji su životno ugroženi, od kojih su dva priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju (respirator), dok se deset liječi u Poluintenzivnoj jedinici – saopšteno je iz KCCG.

PRESJEK PO OPŠTINAMA

Prema podacima koje je objavila agencija Mina, u Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na de-

PODGORICA - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti pojasnilo je da je odredbama zabranjeno održavanje masovnih političkih skupova ali ne i okupljanje sa unaprijed poznatim brojem učesnika i pridržavanjem svih epidemioloških mjera.

Pojašnjeno da je omogućeno okupljanje na otvorenim javnim mjestima do 40, a na zatvorenim do 20 lica, uz obavezu poštovanja fizičke udaljenosti od najmanje dva metra i obavezu nošenja zaštitnih maski.

- Dakle, smisao mjere je zabrana političkih skupova na koje politički subjekti pozivaju pristalice bez mogućnosti da unaprijed znaju broj i identitet osoba koje će prisustvovati skupu – i time predstavljati epidemiološki rizik, a ne zabrana svake političke aktivnosti - saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore.

Navedeno je da je NKT i ranije dobijao upite više političkih subjekata koji su se interesovali za mogućnost okupljanja

radi predaje izbornih lista.

- I tada je u komunikaciji sa predstavnicima političkih stranaka i koalicija dato tumačenje mjere prema kojoj je svim političkim subjektima, bez razlike, omogućeno okupljanje do 20/40 pristalica radi predaje izborne liste, uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera.

U tom smislu se i dalje tretiraju okupljanja u organizaciji svih političkih subjekata sa unaprijed poznatim brojem učesnika i pridržavanjem svih epidemioloških mjera - navodi se u saopštenju.

Kako je najavljeno, NKT će pratiti razvoj epidemiološke situacije i u skladu sa procjenama Instituta za javno zdravlje Crne Gore razmotriti mogućnost povećanja dozvoljenog broja lica na javnim mjestima kako bi se svim političkim subjektima omogućilo kvalitetnije predstavljanje izbornih programa, izbornih lista svakako uz obavezu dosljednog poštovanja svih propisanih epidemioloških mjera – distance i nošenja zaštitne maske.

Najveći broj hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika registrovan je u Srbiji, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Crna Gora. U Srbiji su registrovana 44 hospitalizovana na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 26, a u Crnoj Gori 25

Detalj iz laboratorije Institituta za javno zdravlje

trenutno iznosi 1.119.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3.588 – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

NKT pojasnio da su zabranjeni politički skupovi, ne i sve političke aktivnosti

set hiljada stanovnika registrovan u Bijelom Polju, Plužinama i Beranama.

U Bijelom Polju je registrovano 30 aktivno oboljelih od kovida- 19 na deset hiljada stanovnika, Plužinama 28, a u Beranama 26 aktivno oboljelih.

U Podgorici su registrovana 24 aktivno oboljela na deset hiljada stanovnika, Budvi 22, Cetinju i Kotoru po 19, Baru 16, Pljevljima 15, i Andrijevici 14 aktivno oboljelih.

U Nikšiću i Ulcinju registrovano je po 13 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Gusinju 12, Rožajama deset, Tivtu osam, Kolašinu i Žabljaku po šest.

- U Intenzivnoj jedinici Interne klinike Kliničkog centra liječi se pet pacijenata koji su životno ugroženi, od kojih su dva priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju (respirator)

U Plavu i Herceg Novom je registrovano po pet aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Petnjici četiri, a u Mojkovcu jedan aktivno oboljeli.

UPOREDNI PODACI

Najveći broj aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika registrovan je na Kosovu, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Sjeverna Makedonija, pokazuju uporedni podaci iz regiona.

Agencija MINA obrađuje zvanične podatke država u regionu koje preuzima sa zvaničnih specijalizovanih sajtova koje su te države pokrenule tokom epidemije.

Podaci se, pored ovih izvora, upoređuju i sa podacima WHO, ECDC-a i drugih relevantnih zdravstvenih institucija.

Na Kosovu je, prema tim podacima, registrovano 220 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, u Crnoj Gori 178, a u Sjevernoj Makedoniji 174.

U Bosni i Hercegovini (BiH) registrovan je 171 aktivno oboljeli na 100 hiljada stanovnika, Albaniji 98, Hrvatskoj 14 i Sloveniji devet inficiranih na 100 hiljada stanovnika.

Na zvaničnom sajtu covid19.

rs danas, kao što je bila praksa posljednjih mjeseci, nijesu objavljeni podaci o broju aktivnih slučajeva, već o broju hospitalizovanih u Srbiji.

Zbog toga u pregledu za broj aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika u regionu nije prezentovan broj aktivno oboljelih u Srbiji.

U regionu je danas registrovano ukupno 1.487 slučajeva obolijevanja od kovida -19.

Najveći broj hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika registrovan je u Srbiji, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Crna Gora.

U Srbiji su registrovana 44 hospitalizovana na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 26, a u Crnoj Gori 25.

U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 18 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, u Hrvatskoj tri, a u Sloveniji jedan.

U regionu je najviše zaraženih korona virusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Kosovo.

U Crnoj Gori su registrovana 5.694 zaražena na milion stanovnika, u Sjevernoj Makedoniji 5.651, a na Kosovu R. P. 5.588.

Društvo

Neđelja, 9. avgust 2020.

7

UNICEF u Crnoj Gori poslao Ministarstvu prosvjete preporuke za kvalitetniju pripremu školske godine

To je za Pobjedu kazala koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Maja Kovačević, ukazujući na važnost da je ovo jedna od preporuka upućena Ministarstvu prosvjete da je ima u vidu pri izradi plana o realizaciji naredne školske godine.

- Kombinovani pristup može da podrazumijeva, na primjer, da djeca koja pohađaju prva tri razreda osnovne škole imaju redovnu nastavu, a da se učenici starijih razreda smjenjuju po sedmicama ili uče onlajn – kaže Kovačević.

Mogućnosti su, prema njenim riječima, brojne, ,,uključujući nastavu na otvorenom kada to prilike dozvoljavaju ili u drugim prostorima u lokalnoj zajednici“.

- Pa je zato najvažnije da se u saradnji sa svim akterima nalaze rješenja koja su u najboljem interesu djece – poručuje ona.

Kovačević je ispričala da je Regionalna kancelarija UNICEF-a u Ženevi, kroz konsultacije sa ekspertima i predstavništvima ove organizacije u cijelom regionu, pripremila ,,Ključna pitanja za donosioce odluka u oblasti obrazovanja na nacionalnom, lokalnom i na nivou škole“. Taj dokument su podijelili sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore, kao i sa ostalim institucijama koje se bave obrazovanjem na nacionalnom nivou, u cilju podrške za kvalitetno planiranje, pripremu i realizaciju naredne školske godine. Kaže da je za primjenu tih smjernica neophodno formiranje timova na nacionalnom i lokalnom nivou sa predstavnicima raznih sektora i svih zainteresovanih strana.

- Ovo pitanje tiče se prije svega učenika, njihovih porodica i nastavnika, ali je ono relevantno i za javno zdravlje i ekonomiju cijele zemlje, tako da sve odluke treba donositi na osnovu kontinuiranih konsultacija i u saradnji sa svima kojih se te odluke tiču – poručuje Kovačević.

KOMPROMIS

Ističe da je upravo jedna od ključnih preporuka UNICEFa da se odluke o organizaciji nove školske godine zasnivaju na konsultacijama sa različitim sektorima, prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, da se uzmu u obzir

Učenici starijih razreda mogu da se sedmično smjenjuju ili uče onlajn Potrebno je unaprijediti, kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i samim tim po cijelo društvo - rekla je za Pobjedu Maja Kovačević iz UNICEF-a u Crnoj Gori

Djeca sa hroničnim bolestima u riziku

Sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija

Maja Kovačević

sve nove informacije o rizicima, kao i da se rad škola prilagođava mjerama očuvanja javnog zdravlja koje se tokom vremena mijenjaju usljed promjena zdravstvene situacije u zemlji.

- Takođe, na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko krupnih izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja. Potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i,

samim tim, po cijelo društvo - kaže ona.

Ministarstvu prosvjete skrenuli su pažnju i da sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija. Istakli su da prema istraživanju koje su sprovele UN agencije u aprilu ove godine, u našoj zemlji skoro svaka peta (16%) porodica s djecom uzrasta 0 – 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca.

Govoreći o ključnim zamjerkama na onlajn nastavu, Kovačević podsjeća na podatke iz istraživanja koje je agencija Ipsos sprovela uz podršku UNICEF-a u aprilu ove godine - kada je 81 posto roditelja djece uzrasta 4-17 godina reklo da je zadovoljno kako su škole i vrtići reagovali na krizu izazvanu korona virusom.

- Svaki drugi (49%) je rekao da i nakon ove krize treba nastaviti sa produkcijom nastavnog sadržaja na televiziji i internetu, a skoro dvije trećine (61%) je izjavilo da su njihova djeca

bolje naučila da koriste nove tehnologije kako bi pratila školski program preko interneta. Ovo je veliki uspjeh ako se uzme u obzir da je inicijativa #UčiDoma pokrenuta za samo nedjelju dana i treba pozdraviti napore svih nastavnika koji su u njoj učestvovali – ističe ona.

PROBLEM

Sa druge strane, kako kaže, kasnije istraživanje koje su Ujedinjene nacije sprovele u junu pokazalo je da skoro dvije trećine (62%) roditelja smatra da su djeca tokom krize naučila manje nego što bi kroz tradicionalne metode nastave.

- Ovi nam podaci govore da su roditelji prepoznali brzu i pravovremenu reakciju obrazovnog sistema na krizu, ali i da su i svjesni mana ovako postavljenog načina nastave na daljinu u vanrednim okolnostima – navodi Kovačević.

Bitno je, poručuje ona, napraviti razliku između „nastave na daljinu u vanrednim uslovima“ i nečega o čemu inače pričamo pod nazivom „učenja na daljinu.“ Nastava na dalji-

nu u vanrednim okolnostima je odgovor na krizu, tako da se ne radi o planiranom obrazovnom programu za učenje na daljinu, jer za planiranje, testiranje i razvijanje kvalitetne onlajn nastave u krizi nema vremena.

- Kvalitetno učenje onlajn podrazumijeva postojanje digitalnog kurikuluma i upotrebu novih medija u nastavi i učenju u skladu sa prinicipima digitalne pedagogije. Onlajn nastava i učenje ne znači samo digitalno opismenjavanje učenika koje je neophodno u 21. vijeku, već i razvoj kvalitetnih digitalnih materijala za učenje, uspostavljanje efikasnog onlajn sistema praćenja napretka i ocjenjivanja učenika, i, podjednako važno, inkluzivan pristup koji podrazumijeva prilagođavanje potrebama svakog učenika.

Na primjer, zahvaljujući digitalnoj tehonologiji, djeca sa smetnjama vida ne moraju da zavise od članova porodice i prijatelja koji im čitaju školske knjige, već mogu imati pristup digitalnim izdanjima ili Daisy udžbenicima čije je uvođenje

d.mijatović

PODGORICA – Škole će, možda, biti potrebno pripremiti za više različitih scenarija tokom narednih godinu ili dvije, zavisno od epidemiološke situacije.

Ključno je da se osmisle kvalitetni i fleksibilni scenariji koji će omogućiti školama da relativno lako i brzo prelaze sa sistema učenja na daljinu, na kombinovani pristup ili na potpuno otvaranje.

Uradiće istraživanje sa roditeljima Kovačević kaže da u narednom periodu planiraju da sprovedu nacionalno reprezentativno istraživanje s roditeljima Crne Gore o obrazovanju djece tokom krize izazvane korona virusom. Cilj je da omoguće da se njihov glas bolje čuje u javnoj debati na ovu temu.

- Nastavićemo da pružamo podršku u već tradicionalnim oblastima naše saradnje sa Ministarstvom prosvjete, a to su predškolsko obrazovanje, inkluzivno obrazovanje, kao i razvoj socijalnih i emocionalnih vještina učenika. Nova velika oblast naše saradnje tiče se uvođenja digitalnih tehnologija u obrazovanje kroz jačanje digitalnih vještina nastavnika. U toku je obuka 2.000 nastavnika uz podršku UNICEF-a, a radićemo i na razvoju platforme za onlajn učenje – rekla je ona.

Ministarstvo prosvjete je saopštilo da se pripremaju za redovan početak školske godine

Kada se škole otvore, kaže Kovačević, potrebno je preduzeti sve neophodne higijenske i zdravstvene mjere za očuvanje zdravlja djece, školskog osoblja i porodica i staratelja. U ovom slučaju ,,mora se uzeti u obzir to da sva djeca nijesu jednako ugrožena od korona virusa“.

- Na primjer, za djecu sa hroničnim bolestima rizik je mnogo veći i o tome se mora voditi računa. Dakle, potrebno je za svako dijete naći rješenje koje je u njegovom/njenom najboljem interesu. Postoje i nastavnici sa hroničnim bolestima koji su više ugroženi od ostalih, pa se i ta činjenica mora uzeti u obzir – objašnjava ona.

Iz ovih razloga, kako navodi, neophodne su konsultacije sa učenicima, roditeljima i nastavnicima kako bi od njih saznali koji su sve izazovi sa kojima se suočavaju i na osnovu tih informacija lakše dolazili do efektnih rješenja po mjeri djeteta.

- UNICEF će podržati ovaj proces kroz istraživanje sa roditeljima Crne Gore na ovu temu. Objavljivanjem njegovih nalaza omogućićemo da se glas roditelja više čuje u javnoj debati – kaže Kovačević.

u crnogorski obrazovni sistem podržao UNICEF – precizirala je ona.

Naš obrazovni sistem se, ističe Kovačević, u tom smislu tek izgrađuje i ,,ključna je dalja podrška nastavnicima za efektnu upotrebu novih tehnologija u učionici, izrada digitalnog kurikuluma, kao i opremanje svih škola“.

Ministarstvo prosvjete ove sedmice objelodanilo je da se pripremaju za redovan početak školske godine, te da će u narednim danima o tome razgovarati sa Instititom za javno zdravlje. Najavili su da će za svaki slučaj snimiti časove za prvo tromjesečje, da to bude plan B, a nikako kao već utvrđena zamjena za redovnu nastavu.

Zbog pandemije korona virusa škole u Crnoj Gori su zatvorene 16. marta, a nakon toga startovala je onlajn nastava kroz projekat Uči doma, te su na taj način đaci okončali nastavu i nijesu se vraćali u školN. ĐURĐEVAC ske klupe.

8

Hronika / Društvo

Neđelja, 9. avgust 2020.

Saobraćajna nesreća na putu Danilovgrad – Nikšić

Stradao Nikšićanin, više povrijeđenih DANILOVGRAD - Nikšićanin Ivan Batrićević (32) poginuo je dok je Z. M. (29) povrijeđen u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u podne u mjestu Kujava, na magistralnom putu Danilovgrad Nikšić, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

U saobraćajnoj nezgodi su učestvovala tri

Udes na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić

POVODI: Mladi prednjače u brzoj vožnji

Od sedam stradalih na putevima, četvorica osamnaestogodišnjaci PODGORICA - Posljednjih dana, zabilježeno je više saobraćajnih nezgoda. I dok policija konstantno nadzire ponašanje vozača, uglavnom mlađe osobe i dalje prednjače u brzoj vožnji.

Uprkos visokim kaznama, policijski službenici, takozvani presretači, redovno bilježe prekršaje posebno kada su u pitanju mladi vozači.

- Problem su samo mladi vozači, vozači koji nemaju navršene 24 godine jer tu imamo porast počinjenih prekršaja. Prošli mjesec smo od sedam stradalih lica u saobraćaju imali četiri mlada vozača koji su bili 2002. godište. Mislim da oni sa 18, 20 godina nijesu svjesni stanja u kome mogu svakog minuta u saobraćaju da budu - kazao je Predrag Petrušić iz Grupe republičke policije za bezbjednost saobraćaja.

Petrušić navodi da su u pojedinim slučajevima morali da sustignu vozače koji su vozili više od 200 kilometara na sat.

- Tu oko 300 do 400 kilometara možda napravimo u toku smjene. Bilo je u toku smjene i oko 30-ak prekršaja koji su sankcionisani. Svi imaju neki svoj razlog. Neko žuri veoma jer mu je hitno a nebitan je razlog, neko opet s namjerom u

vozila: putničko, kamion i cistijerna.

Ubrzo nakon sudara, na mjesto nezgode su došli ekipa Hitne pomoći, policija ali i jedno vatrogasno vozilo.

Tačan uzrok nesreće pokazaće nalaz vještaka saobraćajne struke.

Saobraćaj na toj dionici magistrale je pušten poslije nekoliko sati obustave.

B. R.

U Gornjem Zaostru održan pročetnički skup, reagovalo tužilaštvo

Prošli mjesec smo od sedam stradalih lica u saobraćaju imali četiri mlada vozača koji su bili 2002. godište.

Mislim da oni sa 18, 20 godina nijesu svjesni stanja u kome mogu svakog minuta u saobraćaju da budu kazao je Predrag Petrušić iz Grupe republičke policije za bezbjednost saobraćaja Sa skupa u Gornjem Zaostru

Privedeni pobornici četničkog komandanta Nesvjesni opasnosti koje ih vrijebaju u saobraćaju

pitanju je bolest, u pitanju je nekakva opet obaveza koja po nama nije opravdana - dodao je Petrušić.

A zbog najtežih saobraćajnih prekršaja, slijedi i hapšenje vozača.

Dok vozači na različite načine

pokušavaju da izbjegnu policiju Petrušić ističe da su konstantno na terenu zbog njihove bezbjednosti.

R. P.

Policija zaplijenila kokain, marihuanu, amfetamine, kriptovani telefon

Uhapšena dva Kotoranina zbog šverca droge KOTOR – Srpski državljanin Davor Nikolić (40) nastanjen u Kotoru i Rajko Kovač (29) iz Kotora uhapšeni su juče nakon što je policija kod njih pronašla i zaplijenila drogu i kriptovani telefon, saopšteno je iz Uprave policije.

Akciju hapšenja izveli su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor zajedno sa ko-

legama Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- Pretresom stana koji koristi R. K. policija je pronašla i oduzela oko 41 gram kokaina, vagu za precizno mjerenje i kriptovani telefon. Kod D. N. pripadnici policije su pronašli i oduzeli oko 130 grama marihuane i oko 34 grama amfetamina – precizirano je iz policije.

Oduzeta droga i kriptovani telefon biće poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu a Kovač i Nikolić će uz krivične prijave biti privedeni u Više državno tužilaštvo u Podgorici. B. R.

BERANE – U selu Gornje Zaostro u Beranama juče je održan nenajavljen skup četničkog pokreta. O događaju je upoznat tužilac, a učesnici su privedeni u službene prostorije, saznaje Pobjeda.

Gornje Zaostro je u javnosti poznato kao mjesto gdje se nalazio komandni štab čet-

ničkog komandanta Pavla Đurišića u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Prije tri godine je od strane prosrpskih stranaka iz Berana pokrenuta inicijativa kojom je traženo podizanje spomenika Đurišiću u selu, izgrađen je postament, ali je intervencijom države spriječeno podizanje spomenika ovom ratnom zločincu. R. P.

Uhapšene dvije osobe prilikom kontrole učesnika u saobraćaju

Vozili pod uticajem različitih narkotika KOLAŠIN/MOJKOVAC – D. B. (31) iz Bijelog Polja, koji se vodi kao bezbjednosno interesantno lice, uhapšen je juče na magistralnom putu Kolašin - Mojkovac kada je policija nakon kontrole utvrdila da je upravljao vozilom pod uticajem kokaina i amfetamina, kazali su iz policije.

- D. B. je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – precizirali su iz policije.

U sklopu pojačane kontrole bezbjednosno interesantnih lica u saobraćaju uhapšen je i D. K. (27) koji je u Kolašinu zatečen kako upravlja vozilom pod dejstvom marihuane.

Protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz ZOBS-a.

B. R.

Aktuelno

Neđelja, 9. avgust 2020.

9

NAŠI HEROJI: Dom starih u Risnu više od sedamdeset dana u karantinu

Predanim radom sačuvali jedni druge

Naši sagovornici su saglasni da je karantin težak i za zaposlene i za korisnike, ali da žrtva koju podnose ipak vrijedi, jer su uspjeli da od početka pandemije korona virusa sačuvaju i zaštite najosjetljiviju kategoriju, stare, što im je bio prioritetni zadatak i cilj.

Poštujući sve propisane mjere i procedure, ali i ograničenja koja se odnose na nemogućnost ulaska u samu ustanovu i razgovora sa korisnicima i ostalim zaposlenim, ekipa Pobjede je u bašti doma razgovarala sa menadžerkom za sistem kvaliteta Mirelom Kovačević i šefom socijalne službe Petrom Pajkovićem.

D. MALIDŽAN

RISAN - Ono što nas je ovaj karantin naučio je da smo bez obzira na fizičku distancu, uspjeli da pobijedimo socijalnu distancu. Postali smo svi kao jedno, postali smo jedna velika porodica - poruka je iz Doma starih Grabovac u Risnu gdje trenutno u karantinu boravi 257 korisnika i 78 zaposlenih na čelu sa direktorom Srđanom Dragomanovićem.

Velika podrška

Naši sagovornici su saglasni da je izolacija teška i za zaposlene i za korisnike, ali da žrtva koju podnose ipak vrijedi, jer su uspjeli da od početka pandemije korona virusa sačuvaju i zaštite najosjetljiviju kategoriju, stare - što im je bio prioritetni zadatak i cilj Predah u dnevnom boravku (lica na fotografiji su zamagljena zbog poštovanja prava na privatnost)

jedna velika porodica“.

- Mada smo i ranije tako funkcionisali, ali sad smo se nekako zbližili u svakom smislu te riječi i zaista funkcionišemo kao jedna velika porodica. I ono što je dobra stvar karantina je to da je pružena mogućnost i zaposlenima da se bolje upoznaju, zbliže, ali i da se zaposleni još više zbliže sa korisnicima.

Karantin jeste težak i za nas i za njih, odvojenost od porodice svima nama teško pada. Radimo bukvalno od 12 do 15 sati, nema slobodnog dana, pomažemo jedni drugima - kaže Pajković.

Trude se, kaže, da korisnicima, koliko je to moguće uljepšaju dane.

PLAŽA

KOLEGIJALNOST

Na ulazu doma nas je dočekao portir Dragan Šoć koji sprovod i o b av e z n u p r o c e d u r u mjerenja temperature i saturacije, dezinfekcije i oblačenje uniforme. U dvorištu doma neuobičajeno prazno, osim zaposlenih koji užurbano prolaze obavljajući uobičajene redovne aktivnosti. Na balkonima se primijeti tek pokoji korisnik. Pažnju odvlači, slika iz sale za demenciju gdje direktor doma sa ljekarom, šefom socijalne službe, te nekoliko zaposlenih sa korisnicima igraju fudbal. Nedugo nakon toga, direktora vidimo kako sa još nekoliko zaposlenih, među kojima je i psiholog Biljana Cimbaljević, gura kolica sa upravo pristiglom porudžbinom namirnica za korisnike na H odjeljenju. Svako od njih u svojoj kancelariji ima i krevet, pa su kancelarije postale i njihove spavaone.

Kovačević prilično emotivno počinje ispovijest kako provode dane i kako izgleda kada svoj udobni krevet, dom, porodicu, zamijenite nekim drugim ,,domom“ i drugom ,,porodicom“.

- Ono što nas je ovaj karantin naučio je da smo uspjeli da bez obzira na fizčku distancu, pobijedimo socijalnu distancu, uspjeli smo da uspostavimo i očuvamo tu neku dobru komunikaciju i među zaposlenima i među korisnicima. I ono čime se ja kao dio Uprave doma jako ponosim, to je da su naši zaposleni koji su i tokom prošlog karantina i sada u ovom karantinu, nesebično dali sebe u svakom smislu, profesionalno, humano, kolegijalno. I preteško je naći prave riječi da se to sve opiše. Uz svo dužno poštovanje naših kolega, većinu kolektiva čine žene, nečije majke, kćerke, sestre, supruge, dosta mladih žena koje su ostavile kućama jako malu djecu. To nije mala stvar i nije lako. Imam dugo godina radnog staža i radila sam u dosta kolektiva, ali ovakav

Kovačevič naglašava da su u svim ovim naporima imali veliku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja, IJZ, NKT, te zdravstvenih ustanova, KC iz Podgorice, bolnice za plućne bolesti Brezovik, Opšte bolnice Kotor, Bolnice Vaso Ćuković iz Risna, te epidemiološkinje kotorskog Doma zdravlja, dr Tatjane Lalović i Opštine Kotor, kojima se ovim putem zahvalila.

Dok paze jedni na druge ničega neće nedostajati

Srđan Dragomanović

kolektiv nisam imala prilike da sretnem i ovo je za mene jedno neprocjenjivo iskustvo jer ovo ne može da se prepriča i dočara.

Ovo mora da se doživi, sa ovim ljudima mora da se radi i živi da bi čovjek shvatio da u ovom svijetu stvarno postoje ljudi koji su spremni na ogromne žrtve i koliko god mi sada ovdje da pričamo ne možemo vam sve to prenijeti - priča Kovačević.

ODRICANJA

Da je žrtva zaposlenih u Domu starih zaista velika, najbolje govori primjer jedne medicinske sestre koja svoje dijete nije vidjela četiri mjeseca.

Ona ponosno ističe da svi zaposleni od portira do direktora, daju svoj maksimum svakodnevno, da radni dan traje od 12 do 15 sati i da ne postoji moj posao, tvoj posao.

- I to nije floskula, već je zaista tako. U bilo kom trenutku svako od nas se prihvati bilo koje obaveze ili zadatka, bez razlike ko je gdje i koju funkciju obavlja. Ja nisam medicinski radnik i ne mogu dati terapiju, ali zato mogu oprati suđe, odgurati kolica sa prljavim vešom, hranom, su-

Jovo Sušić

đem i to svi radimo. Tokom oba karantina koja traju evo već duže od 70 dana, nisam još čula nikog od kolega da je rekao ovo nije moj posao. I s ponosom ističem da je to čime svi možemo da se ponosimo, a i država treba da se ponosi sa ovakvom ekipom i ovakvim kolektivom - kaže Kovačević.

Ona ističe da bez obzira na specifičnost i težinu cijele situacije, nivo njege i brige o korisnicima nije pao, da je na visokom nivou, te da je i psihosicijalna podrška takođe na visokom nivou.

- Potrudili smo se da sve što možemo, a što je u skladu sa preporukama Instituta za javno

KONTROLA PRED ULAZAK: Dragan Šoć i naša novinarka

Mirela Kovačević

zdravlje i uz dozvole NKT, omogućimo korisnicima, u cilju poboljšanja kvaliteta života u karantinskim uslovima. I uspjeli smo u tome i dokazali da za nas ne postoje prepreke i granice - kaže Kovačević.

Ona podsjeća da su i prije početka pandemije virusa i uvođenja karantina, reagovali pravovremeno i napravili jedan interni sistem funkcionisanja kako bi sveli na minimum unos virusa, u čemu su uspjeli.

TRI OBJEKTA Kovačević pojašnjava specifičnost ovog doma za stare u odnosu na ostale, a to je veliki broj korisnika i njihovu strukturu.

- Imamo oko 120 korisnika koji su u potpunosti zavisni od pomoći i njege, znači nepokretni ljudi koji se moraju hraniti, presvlačiti. Zatim 80 djelimično zavisnih i svega 50-ak korisnika koji su samostalni. Svi oni su smješteni u tri objekta, pet odjeljenja. Objekti su fizički odvojeni i to je bio jedan od razloga zbog kojeg nijesmo mogli da napravimo smjenski rad na 15 dana, poput drugih domova za stare, jer u tom slučaju ne bi mogli da obezbijedimo dovoljan

Petar Pajković

kadar, što bi uticalo na nivo njege. To nijesmo htjeli da dozvolimo jer preko 70 godina tradicije dobre i kvalitetne njege u ovoj ustanovi ni po cijenu naše žrtve nijesmo htjeli da spustimo taj nivo njege i usluga, već smo dali zadnji atom snage - kaže naša sagovornica.

Kada su u pitanju korisnici, Kovačević kaže, da im najviše nedodstaju posjete porodica, a korisnicima sa H odjeljenja i izlazak i šetnje.

- Odnedavno smo uveli program plaže, tako da im to puno znači. Preko video poziva smo omogućili da ostvaruju komunikaciju sa rodbinom. Jednostavno gledamo koliko možemo da ono što je nemoguće u ovim okolnostima na neki drugi način nadomjestimo. Oni su ovu situaciju prihvatili, shvatili, adaptirali se na ove nove uslove i ono što je najbitnije prepoznajeno kod njih taj osjećaj sigurnosti jer smo mi tu sa njima. I osjećamo svakodnevno sa njihove strane jednu ogromnu zahvalnost - kaže naša sagovornica.

Nakon što je završio partiju fudbala u bašti nam se pridružuje šef socijalne službe Petar Pajković, koji kaže ,,mi smo sada

- Uz propisane mjere NKT, organizujemo razne aktivnosti, akcije, radne terapije, grupne aktivnosti. Upravo zahvaljujući NKT i JP za upravljanje morskim dobrom uspjeli smo ove godine realizovati program plaže, u kojem učestvuje 27 korisnika. Vodimo ih svakodnevno na plažu, naravno odjeljenje po odjeljenje jer je zabranjeno miješanje korisnika između sebe. Najviše im nedostaju porodice koje ne mogu doći u posjetu i to što ne mogu da izadju iz doma, nemaju život koji su imali prije korone. Mnogo im je lakše kada smo mi sa njima, jer su negdje svjesni da smo na ovo pristali zbog njih i zajednički se trudimo da što prije vrijeme prođe i da što prije izađemo iz karantina - kaže Pajković.

U karantinu je 78 zaposlenih, što je za 30 odsto veći odziv u odnosu na prvi karantin, što, kako ističe Pajković, pokazuje kolika je snaga ovog kolektiva i želja da se prije svega zaštite korisnici, da im se obezbijedi kvalitetna njega na nivou kakva je u normalnim okolnostima.

- Ono što je razlika našeg doma u odnosu na ostale je što mi nijesmo bili u mogućnosti zbog velikog broja korisnika da organizjemo rad na 15 dana, jer bi tako pao kvalitet njege i usluge i zato smo jednoglasno donijeli odluku da je bolje da budemo svi zajedno tu - kaže Pajković.

Na odjeljenju za demenciju se organizuju fizičke aktivnosti, ponovo je uvedena radno okupaciona terapija, program plaže, gledanje filmova, psihološke radionice, iako u otežanim uslovima organizuje se i izlaženje časopisa doma ,,Glas Grabovca“.

Pajković na kraju kaže da je ipak najnepolularnija i najteža mjera upravo ta fizička distanca koja se mora poštovati, a koja je u domu do pojave korona virusa bila nezamisliva.

- Međutim, to je postala naša realnost i nadamo se da će sve ovo što prije proći i da ćemo se vratiti nekom normalnom životu i aktivnostima, po čemu je ovaj dom poznat - zaključuje Pajković.

Iv.KOMNENIĆ

10

Crnom Gorom

Neđelja, 9. avgust 2020.

Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da Vladin program intervencija na tržištu daje rezultate

Viškovi sira ustupljeni bolnicama

PODGORICA - Program intervencija na tržištu koji je pokrenut kroz drugi Vladin paket mjera uspješno se realizuje i daje rezultate, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kako je navedeno iz tog Vladinog resora, ovih dana realizuje se jedna od mjera kojom su sirare oslobođene viškova sira koji nijesu uspjeli plasirati, zbog značajno smanjene turističke potrošnje.

- Sir se ustupa bolnicama i cen-

trima kolektivnog stanovanja.

U prethodnom periodu, na ovaj način, viškovi jogurta i jaja ustupani su Crvenom krstu i narodnim kuhinjama – saopštili su iz Ministarstva.

OPSTANAK PROIZVODNJE

Kako ističu, program intervencija na tržištu sadrži niz privremenih mjera čiji je glavni cilj da se pruži pomoć onim proizvođačima kojima je, u okolnostima izazvanim pandemijom kovida – 19, otežan pristup tržištu i ugroženi dohodak i opstanak proizvodnje.

- Riječ je o mjerama koje država može da pokrene u vanrednim slučajevima, a sa ciljem stabilizacije tržišta i sprečavanja potencijalnih šteta, i to intervenišući u onim sektorima gdje je to neophodno – podsjećaju iz Ministarstva.

Pomoć za najugroženije

Napominje se da su u fokusu primjene ovog programa oni sektori koji su svoju proizvodnju planirali očekujući plasman kroz turističku potrošnju. Zbog značajno smanjenje turističke potrošnje, stvorene su zalihe proizvoda u pogonima i postojala je opasnost od propadanja proizvoda.

Kako se navodi, Ministarstvo je pokrenulo mjere intervencije u sektorima proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, uzgoja pastrmke, uzgoja mušlji, proizvodnje jaja i otkupa krupne stoke. Takođe, reagovano je i u sektoru biljne proizvodnje, kada se pravovremeno intervenisalo zbog poremećaja na tržištu lubenice i krompira, čime je obezbijeđena stabilnost tržišta, i sa aspekta cijena i ponuđenih količina.

Odluke na osnovu dnevne komunikacije sa proizvođačima Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, od početka epidemije u Crnoj Gori, pažljivo su praćeni i analizirani izazovi sa kojima su se suočavali poljoprivredni proizvođači i preduzetnici.

- U stalnoj smo komunikaciji sa proizvođačima. Pratimo njihovo poslovanje, probleme sa kojima se suočavaju, situaciju na tržištu.

Uz dodatne terenske i administrativne kontrole, donosile su se odluke o potrebi za pokretanjem neke od mjera intervencija na tržištu – kaže se u saopštenju.

Mliječni proizvodi za Crveni krst

- Mjere koje su sprovedene u sektoru mljekarstva su posebno bile važne za opstanak ovog sektora. Održana je proizvodnja u mljekarama i sirarama, sačuvana su radna mjesta u proizvodnim pogonima.

Posebno je važno što je održana stabilnost otkupa mlijeka i sačuvana proizvodnja i prihodi brojnih crnogorskih farmera, kao kooperanata – navodi se u saopštenju.

Prema podacima Ministarstva, proizvođačima je do sada iz ovog programa isplaćeno više od 360 hiljada eura.

Ovih dana, procjena je, da će biti uplaćeno još najmanje 300 hiljada eura, za mjere čija je realizacija u toku.

TRAJANJE MJERA

Ističe se da će Ministarstvo nastaviti realizaciju mjera sve dok bude neophodna intervencija da se održi stabilnost tržišta i nesmetane poljoprivredne proizvodnje.

- Reagovaće se, kao i do sada, tamo gdje su opstanak proizvodnje i dohodak proizvođača ozbiljno ugroženi. U trenutnim okolnostima, najvažnije je održati proizvodnju, kako bi nakon izlaska iz ove krize nastavili sa aktivnostima i brojnim razvojnim projektima u sektorima poljoprivrede i ribarstva

Prema podacima Ministarstva, proizvođačima je do sada iz ovog programa isplaćeno više od 360 hiljada eura. Ovih dana procjena je da će biti uplaćeno još najmanje 300 hiljada eura, za mjere čija je realizacija u toku – dodaju iz Ministarstva.

Kako objašnjavaju, posebno je važna komunikacija i saradnja sa poljoprivrednim proizvođačima i razumijevanje koje trgovinski lanci sve više pokazuju u odnosu na vrijednost i značaj domaće proizvodnje.

- Time podižu konkurentnost ponude kroz sve veću zastupljenost domaćih proizvoda visokog kvaliteta i kratkih lanaca snabdijevanja, odnosno kratkih i brzih transporta poljoprivrednih roba ‘od njive do trpeze’ – zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

R. P.

Otvorena specijalizovana prodavnica starog škotskog viskija Dvorana za

Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje o planiranoj gradnji fiskulturne sale

Radi se o prvom predstavništvu trejding kompanije „Scotch Whiskey International“ u Jugoistočnoj Evropi TIVAT- Prva specijalizovana radnja starog škotskog viskija na prostoru Jugoistočne Evrope otvorena je u Luštici Bay, u sklopu hotela ,,Čedi“ na promenadi u marina naselju, u ekskluzivnom prostoru rezidencije Kamelija.

Radi se o prvom predstavništvu trejding kompanije „Scotch Whiskey International“ u Jugoistočnoj Evropi ali i prvom od deset podružnica koje SWI planira u najluksuznijim hotelima svijeta. U ponudi u Luštici Bay je ekskluzivna selekcija 55 vrsta viskija

Sa otvaranja luksuznog objekta

starog od 20 do 40 godina, po cijenama od 100 do 3.000 eura po flaširanom pakovanju.

Izvršni direktor kompanije Luštica Development Daren Gibson je rekao da je riječ o vrlo interesantnom konceptu, koji će značajno uticati na podizanje nivoa ponude u marina naselju Luštica Bay. - Ovo znači nastavak razvoja destinacije što je vrlo interesantno budući da je godina na

globalnom nivou bila veoma izazovna. Bez obzira na to, nastavili smo sa realizacijom naših planova, imamo dva interesantna nova sadržaja, otvorena ove godine. Najprije je to bio svjetionik sa restoranom kao svojevrsno obilježje projekta a sada ovaj specijalizovani šop. Uspjeli smo ove godine da sadržaj destinacije dopunimo novim plažama, što je zaista izuzetan dodatak

našoj ponudi. Nastavili smo i građevinske radove i vlasnicima predali jedan segment objekata, u marina naselju ali i novom naselju Central. Sredinom mjeseca otvorićemo i novu obalnu stazu koja će pružiti novi doživljaj posjetiocima - istakao je Gibson.

Tafilj Marković iz SWI Montenegro crnogorskog predstavništva holandske kompanije kojom upravlja Mišel Kapen, rekao je da kompanija ima oko 120 miliona eura investicija u stare vrste viskija.

- U Holandiji imamo najstariju kolekciju od koje smo napravili muzej u kome je i boca škotskog viskija iz 1843. godine. U Luštici Bay smo otvorili specijalizovani šop, predstavništvo ali i klub za ulagače saopštio je Marković.

Marketing menadžerka Luštice Development Slavica Milić izjavila je da je otvaranje šopa veoma važan segment ponude, jer je kompanija ove godine imala u planu osnaživanje destinacijskih sadržaja.

S. K.

65. godišnjicu uspješnog rada

PODGORICA – Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje UCG prof. dr Stevo Popović ocijenio je izuzetno značajnom odluku Vlade da u listu prioriteta u kapitalnom budžetu za narednu godinu uvrsti izgradnju fiskulturne dvorane na ovoj univerzitetskoj jedinici.

- Na ovaj način će se san svih generacija, od početka rada studijskog programa fizičke kulture koji je počeo sa radom, davne 1956. godine pa do danas, konačno ostvariti u 2021. godini kada Fakultet za sport i fizičko vaspitanje proslavlja 65 godina uspješnog rada – kazao je Popović.

Vlada je takvu odluku donijela na sjednici 6. avgusta.Već je urađen glavni izvođački projekat, a dvorana će se zidati uz zgradu fakulteta, podsjećaju sa Univerziteta Crne Gore.

Popović je, kako je saopšteno iz Univerziteta, naveo da posebnu zahvalnost, u ime Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje upućuje Vladi Crne Gore i premijeru Dušku Markoviću jer su „prepoznali potrebu mnogih generacija nikšićkih studenata, jer u gradu pod Trebjesom egzistiraju tri fakulteta“.

- Studenti i profesori Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore iz Nikšića saglasni su da će izgradnjom ove dvorane, pored studenata, ona koristiti i sportistima Nikšića i Crne Gore - naveo je Popović.

Prema njegovim riječima, izgradnjom ovog dugo očekivanog objekta, konačno će se zaokružiti infrastrukturni projekat započet 2008. godine preseljenjem u novi savremeni objekat tog fakulteta, koji postiže izvanredne rezultate i na nacionalnom i na međunarodnom planu.

R. P.

Svijet

Neđelja, 9. avgust 2020.

11

Srbi iz Hrvatske van kontrole Beograda: Zašto traje satanizacija Borisa Miloševića

Matrica sa kojom napretka nema Odlazak Miloševića na proslavu je pokušaj rušenja srpskog jedinstva. Srbi u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i većinski broj Srba u Hrvatskoj misle drugačije i zato se ta odluka nije smjela donijeti na takav način rekao je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić koji je 1995. godine bio portparol SPS-a, partije čija je politika dovela do egzodusa Srba i ogromne ljudske nesreće koja je viđena u konvojima na granici u Sremu BEOGRAD - Medijsko blaćenje Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade Hrvatske, koji je otišao u Knin na obilježavanje 25 godina akcije „Oluja“, ne prestaje u Srbiji.

„našoj strani“ koja je „strana Dobra“ postoje samo žrtve (ili heroji), a na drugoj, „strani Zla“ samo zločinci.

- To je mitološko, manihejsko viđenje svijeta gdje se nema ambivalencija, protivrječnosti, niti kompleksnosti koje su dio konteksta. Iz puke etničke pripadnosti proizilazi moralna superiornost jednih i brutalnost i zloćudnost drugih. Po pravilu se ističu priče o „našim“ herojima, ali i o „našim“ žrtvama i nepravdama koje su „nam“ kao kolektivitetu nanijete - kaže Stojčić.

Navodi da su u sagledavanju prošlosti njihova posljedica često uprošćena crno- bijela objašnjenja, nevidljivost žrtava koje pripadaju strani koja je označena kao loša i nevidljivost počinilaca zločina koji pripadaju strani koja je označena kao dobra, i dekontekstualizacija i/ ili lažna kontekstualizacija sukoba.

Takvim postupkom vlast poručuje da je ne interesuju dobri regionalni odnosi i saradnja, već samo kontrola svih Srba u regionu, jer Beogradu ne odgovara kada su Srbi dio vlasti kao Hrvatskoj, a kritikuju zašto Srbi nijesu dio vlasti u Crnoj Gori.

ZAMJENA TEZA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio je suštinu problema tvrdeći „Pupovac je odluku trebalo da donese u dogovoru sa Srbijom i Republikom Srpskom“ i okrenuo stvarnost tako što je od sebe napravio žrtvu tvrdnjom da ga napadaju hrvatski portali i da će analizu napada predočiti za nekoliko dana.

- Odlazak Miloševića na proslavu je pokušaj rušenja srpskog jedinstva. Srbi u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i većinski broj Srba u Hrvatskoj misle drugačije i zato se ta odluka nije smjela donijeti na takav način - rekao je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji je 1995. godine bio portparol SPS-a, partije čija je politika dovela do egzodusa Srba i ogromne ljudske nesreće koja je viđena u konvojima na granici u Sremu.

Egzodus kojeg se Beograd odriče

Srbi prognanici tada nijesu bili potrebni Srbiji, što svjedoče brojni prognanaici (NIN 11. 8.

1995. i 18. 8. 1995). Međutim, danas Srbija vapi za njihovom nesrećom i na mjestu gde su ih šikanirali 1995. sada se prave pripredbe na kojima patrijarh i predsjednici Srbije i Republike Srpske govore o patnji prognanika.

- Interes Srbije je bio da se ti ljudi odbrane tamo gdje jesu. Mi nemamo ni škola, ni obdaništa, ni bolnica, ni fabrika, ni kuća, ni stanova, ni hrane za taj svijet koji se sliva ovamo. Kad bih se

Nacionalni interes koji vodi u nesporazume - Svako iskazivanje želje da se drugačije pristupi regionalnim odnosima smatra se odsustvom od ‘nacionalnog interesa’. U takvoj klimi ostaje samo i dalje neprekidan niz otvorenih pitanja Srbije sa susjedima - kaže prof dr Dragan Đukanović.

Zbog rijetke bolesti kineski grad Bajan Nuru izdao upozorenje i uveo vanredno stanje

Kuga nije nesvakidašnja, ali je strah sada veći PEKING - Lokalne vlasti u gradu Bajan Nuru u kineskoj provinciji Unutrašnja Mongolija izdale su upozorenje nakon što je preminuo pacijent kod kojeg je dijagnostikovana bubonska kuga.

Slučaj koji je juče objavljen u provinciji Unutrašnja Mongolija je drugi smrtni ishod od kuge ovog mjeseca, javlja Rojters.

Lokalne vlasti su saopštile da su na području gdje je živio preminuli pacijent uvele vanredno stanje i odredile karantin za sedmoro ljudi koji su bili bliski kontakti zaraženog.

Obolijevanja od kuge u Kini nijesu nesvakidašnja, iako je širenje ove zarazne bolesti veoma rijetko u posljednje vrijeme.

Od 2009. do 2018. godine u Kini je registrovano ukupno 26 slučajeva, od kojih 11 sa smrtnim ishodom.

ja pitao, učinio bih sve što mogu da ih vratim tamo gdje su bili – ne zato što ih ne volim, nego zato što bi i moj razlog za bavljenje politikom tada još postojao, što bi to bio znak da Velika Srbija postoji, a drugo, njima nigdje neće biti tako dobro kao što bi im bilo na njihovim, makar i spaljenim ognjištima rekao je Tomislav Nikolić, tada potpredsjednik Srpske radikalne stranke za NIN, 18. 8.

1995.

Nameće se onda pitanje zašto Srbija kritikuje odlazak Miloševića u Knin ako joj je stalo do dobrosusjedskih odnosa.

IZRAZITA SELEKTIVNOST

- Teme iz skorije ratne prošlosti i odsustvo njihovog kritičkog sagledavanja onemogućavaju bilo kakav napredak u bilateralnim odnosima do daljnjeg – kaže za Pobjedu prof. dr Dragan Đukanović sa Fakulteta političkih nauka.

BEZ ZABORAVA

Marijana Stojčić

Prema njegovim riječima „zato i suštinskog napretka do sada nema“.

On smatra da, svakako, nije moguće izgraditi kulturu mira ako napadamo odlazak Miloševića u Knin.

Marijana Stojčić, sociološkinja koja se u Centru za primenjenu istoriju bavi istraživanjima događaja iz 90-ih godina, smatra da „zvanične reakcije iz Srbije nijesu neočekivane kada se ima u vidu da srpski i hrvatski nacionalizam već decenijama funkcionišu po principu spojenih sudova i međusobno se osnažuju“.

Ona za Pobjedu objašnjava da nacionalističke narative karakteriše izrazita selektivnost i tendencioznost u odnosu prema prošlosti gdje po pravilu na

Niko nije rekao da treba zaboraviti progon Srba, ali zašto se u Srbiji istorijski događaji tumače na osnovu selektivniih činjenica: uzimaju se samo akcije nad Srbima „Bljesak“ i „Oluja“, a ne govori se što su Srbi radili.

Stojičić kaže da u Srbiji, iako manjinski, postoji i drugačiji odnos prema prošlosti od dominantnog nacionalističkog iza koga stoje resursi države.

Ona navodi i da je zajedničko i naraciji o trijumfu i slavi i naraciji o mučeništvu i žrtvi da se briše i potiskuje sve ono što iskače iz ovako postavljenog okvira - svi događaji koji bi mogli da budu povezani sa nelagodom, stidom i uvidom da su nad nekim ljudima izvršeni zločini „u naše ime“ i od države u kojoj živimo.

- Zato se u Srbiji zna, govori i obilježava recimo, stradanje Srba u NDH, „Bljesku“ i „Olu-

Predsjednik Evropskog savjeta obišao Bejrut

Mišel: Liban može da računa na pomoć EU BEJRUT - Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel obišao je ruševine nastale u utorak nakon eksplozije lučkog skladišta u Bejrutu i poručio da Liban može da računa na solidarnost EU, ne samo na riječima, već i u konkretnim akcijama - prenosi RTS. Šarl Mišel je uz fotografije koje je objavio na Tviteru rekao da je šokiran obimom katastrofe koja je zadesila Bejrut, kao i da je zadivljen hrabrošću spasilačkih timova.

- Evropa je već uz vas. Obećavam vam da će Evropa biti tu i da vam pomogne u ponovnoj izgradnji - napisao je Mišel na Tviteru.

Dodao je da izražava najdublje poštovanje spasilačkim timovima Crvenog krsta Libana.

Posjeta evropskog zvaničnika

U stravičnoj eksploziji koja se dogodila u utorak poginule su najmanje 154 osobe, više od 5.000 je povrijeđeno, a procjenjuje se da je preko 300.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Od posljedica povreda zadobijenih u eksploziji, preminula

je Hedvig Valtmans-Molider (55), supruga holandskog ambasadora u Libanu, potvrdio je šef holandske diplomatije. Ona je povrijeđena dok je bila sa suprugom u dnevnoj sobi njihove kuće u Bejrutu.

Predsjednici SAD i Francuske Donald Tramp i Ema-

Dobri gestovi - Gestovi Borisa Miloševića i Tome Medveda su simbolički iskorak iz ovako postavljenog okvira. To može da bude korak ka jednom drugačijem kompleksnijem viđenju ratova devedesetih, gdje u odnosu prema žrtvama (a i počiniocima zločina) neće ključna odrednica biti njihova etnička pripadnost. Time se smanjuje i prostor za manipulaciju realnom patnjom ljudi i postaje moguće otvoriti pitanje uloge i odgovornosti državnih struktura, ali i konkretnih ličnosti u okolnostima koje su dovele do viktimizacije. Ne treba očekivati da će onima koji su na viktimizacijama (simbolički i/ili materijalno) profitirali ili danas profitiraju, to biti drago - navodi sociološkinja Marijana Stojčić.

ji“, ali nema ničega od onoga što se dešavalo u periodu između 1991. i 1995. godine. Kao što nema ni recimo, Srebrenice, Foče, Višegrada, ni zločina nad kosovskim Albancima. Nema takođe, ni priče o antiratnom otporu u Srbiji koji je postojao, o odnosu prema izbjeglicama koje su došle iz Hrvatske i BIH, kao ni priče o brutalnim prisilnim mobilizacijama krajiških izbjeglica 1995. odmah nakon „Bljeska“ i „Oluje“, načinima na koje je razoreno i društvo u Srbiji - objasnila je Stojčić.

Ona ističe da pitanje zašto to u Srbiji jedan značajan dio stanovništva podržava, zahtijeva kompleksan odgovor.

- Ali, na nivou vladajućih struktura ne treba potcjenjivati potrebu za legitimacijom sistema uspostavljenog devedesetih, kao i ne samo ideološki, već i personalni kontinuitet koji postoji u odnosu na devedesete – zaključuje ona.

Violeta CVEJIĆ

Protesti potresaju zemlju Hiljade Libanaca izašlo je na ulice izražavajući bijes prema političkim liderima, četiri dana poslije velike eksplozije u Bejrutu u kojoj su poginule najmanje 154 osobe. Premijer Libana pozvao je na vanredne izbore. Prethodno su demonstranti upali u Ministarstvo spoljnih poslova. Policija je koristila suzavac. Ubijen je jedan policajac, a više od 100 osoba je povrijeđeno. Agencije UN upozoravaju na moguć nedostatak hrane u Libanu, a pomoć iz svijeta već je upućena. Vlasti su obećale da će pronaći i sankcionisati odgovorne za eksploziju.

nuel Makron su razgovarali o upućivanju hitne međunarodne pomoći Libanu.

12

Sjećanje / Marketing

Neđelja, 9. avgust 2020.

Reportaža Danila Erakovića, objavljena u Pobjedi 10. novembra 1966. godine

Dvadeset malih, živih apostola

Tako je tu da se ni želja nema gdje roditi, ali se čovjek ipak rodi.

Ako kud kreneš pješke, a pješke se jedino može, dakle i mora, nevještu nogu kamen rani.

Pomislih: ovdje jedino zmija i čovjek mogu drugovati, i hranu sebi iz kamena izvaditi.

Bogo moj, oni nikada nijesu drugovali! Eno, dolje na Velimlju, puna bolnica onih koje su zmije tamo poslale. Ako se bolnice razlikuju po tome koje bolesti liječe, onda bi ova mala, ali veoma lijepo uređena bolnica na Velimlju, mogla da se odredi kao: klinika za liječenje od zmijskih ujeda!

Tako je tu, gdje ni pogled nema kud, odmah ga kamen okuje. Ali čovjek se ipak tu rodi. Rodi se, evo, i besmislena pomisao: kako su biblijski is-

Pismo dječacima i djevojčicama: selo Dubočke, škola Velimlje, opština Nikšić i.božović

Tako je da se ni želja nema gdje roditi. Kud god baciš pogled, zjenicu kamen ispije. Ni duba da gromovi bijes iskale, kao da su i dubovi nekud otišli jer im na vjetrometini dodijalo. Ni momka da konja zaigra, pa djevojkama srce prazno. Ni bistra izvora da putnik žeđ utoli, ni rijeke, ni vira da nestale među davljenicima potraže. Kao da je vjetar sebi puteve tuda trasirao. Ništa se tu začeti ne može.

Krovovi daleko jedni od drugih na puškomet, preko njih se vjetrovi nišane.

Danilo Eraković na promociji knjige

posnici koji su jedino željeli da bosi hodaju po oštrom kamenju, propustili priliku da se ovdje nastane. Kakvi uslovi za pripremanje apostolskog ispita, za mučenje sopstvenog tijela. Ako je, a jeste, ta pomisao besmislica, ipak ovdje i danas žive savremeni apostoli. Oni biblijski, da bi se bogu dodvorili, morali su svakodnevno nekoliko sati po

oštrom kamenju bosi i gladni da hodaju i da noge svoje ranjave i nauk da uče istovremeno. Ovi današnji, ovi moji, što ih ja apostolima nazvah, moraju to isto, ili gotovo isto.

Njih dvadeset dječaka i djevojčica, da bi nauk učili, svakodnevno pješače po 15 kilometara od kuće do škole. I 15 kilometara od škole do kuće.

Dakle, 15 kilometara od kuće

do škole i 15 kilometara od škole do kuće. Toliko su daleko Dubočke od Velimlja, toliko je daleko od malih Dubočana do nauke, one osnovne.

Njih dvadeset malih apostola svakodnevno prevali po 30 kilometara. Poderu opanke za nedjelju dana, jer kamen je oštar, puta nema, izlaz se traži. Za šest dana poderu se opanci. Za šest dana svaki

opanci pređu 180 kilometara.

Pređu opanci, toliki je njihov „vijek“ i - otpadnu, a male noge nastave u novim opancima. Male noge se ne poderu kao opanci, one za mjesec dana prevale preko 700 kilometara, a za devet mjeseci, koliko traje školska godina, oko 6.500 kilometara. Prevale rastojanje možda koliko od Moskve do Vašingtona, ili od Beograda do Vladivostoka.

Prevale to noge mojih malih apostola, koji svake nedjelje moraju promijeniti opanke.

Nastavniče, ne moraš se truditi da objašnjavaš što je maraton. Oni to dobro znaju.

Njima je možda samo nejasno zašto je ušao u istoriju čovjek koji je samo jednom, kao glasnik, pretrčao 40 kilometara. Ako je to uslov da se uđe u istoriju, onda ga mali Dubočani, njih dvadeset, bezmalo svakog dana ispune.

Tako je tu gdje ni pogled nema kud, odmah ga kamen okuje. A oni, mojih dvadeset malih, živih apostola, da bi nauk učili, svakog dana u koloni jedan po jedan veru se tim tvrdim liticama, i taj „put“ tako nekako i zovu - tvrđa.

Tvrd je put kojim oni idu, tvrdu koru hljeba u torbi nose i tvrd komad sira. Tvrda su i njihova stopala. Tvrda je i majčina ruka što ih ujutro pomiluje, tvrdo je sve sem neba

Erakovićeva reportaža u Pobjedi

koje im mekano pomiluje lice. Ali, tvrda je i njihova volja, njihova riješenost da uče. I gotovo svi su primjerni đaci.

Jer, ponavljati razred značilo bi osuditi sebe na novih 6.500 kilometara, koje su već jednom, u prethodnom razredu prepješačili.

Moji mali apostoli ne mjere školu težinom nastave, već dužinom pređenih kilometara.

Tako je tu gdje ni pogled nema kud, jer ga kamen okuje, tako je tu da se ni želja nema gdje roditi, a čovjek se ipak rodi.

Ali, tako ne misle moji mali živi apostoli. Oni imaju tako mnogo želja, od kojih je samo jedna velika: da nauk uče.

Kultura

Neđelja, 9. avgust 2020.

13

Pero Zubac, jedan od posljednjih živih pjesnika jedne od najslavnijih jugoslovenskih pjesničkih škola

Shvatiš da si opšte dobro kada uđeš u ukrštenice

PODGORICA – Pjesnik Pero Zubac, srećom, nije morao da bira, jer su mu zapale i vječnost i dugovječnost.

Ovo prvo zbog jednog mosta i jedne žene koja se mogla zvati bilo kako, a on ju je nazvao Svetlana. Za dugovječnost ne može preuzeti baš sve zasluge, ali je lijepo vjerovati da su ga do današnjih dana održale zdrave misli, duge šetnje s unukom i postulati opšte dobrote kojima se rukovodi omiljeni pjesnik cijelih nizova generacija već više od pet decenija.

FOTO: V. Zubac

Nedavno je u izdanju Art Rabic iz Sarajeva izašla zbirka izabranih djela pod nazivom „Mostarske kiše i neka druga zemlja“ koja na divan način sumira sve stvaralačke dekade jednog od rijetkih predstavnika možda i najvažnije pjesničke škole bivše Jugoslavije, onoga kome je ostavljeno da se sjeća svih drugih. U razgovoru za Pobjedu prepustio se i nostalgiji, kritici, nije krio da je od ponečega ipak malo umoran, ali i da još uvijek ima razloga da uživa u životu.

POBJEDA: Da li još uvijek pišete i koliko često, s koliko žara i za koju publiku?

ZUBAC: Od gimnazijskih dana nisam prestajao da pišem.

Kad nisam pisao pjesme, pisao sam likovne i književne kritike, eseje, kolumne za najpoznatije jugoslovenske listove, pa dvije godine i za „Pobjedu“ u vrijeme moga druga, starog i dragog sa studija Slobodana Vukovića; pisao pjesme za djecu, nikada u isto vrijeme.

Pjesme sam pisao u „naletima“, sa dugim pauzama, kao i sada. Od vremena „korone“ nisam napisao nijednu pjesmu.

POBJEDA: Što Vas najviše iznenađuje u godinama kada Vas vjerovatno više ništa ne može iznenaditi?

ZUBAC: Kako samo vrijeme brzo teče! Čini mi se da to ubrzanje ima neku „tajnu vezu“ sa strahom od starosti, bolesti, onemoćalosti. Čini mi se, a biće i da je tako, da su vrijednosti, vrednote uopšte, drugačije, minimizirane. Često se sjetim ko mi je sve predavao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, pa to uporedim sa današnjim profesorima – ni nalik!

POBJEDA: Da li je ono vrijeme kada je Vaša generacija (a rođeni ste one godine kad je objavljeno remek djelo „Životinjska farma“) bila na vrhuncu i na okupu, bilo izazovnije za poeziju nego ovo danas?

ZUBAC: Kad je bilo malo televizora i malo TV kanala, kad nije bilo interneta i društvenih mreža, mobilnih telefona i svih ovih tehnoloških čuda, poezija je uz radio bila slušana i bila okupljalište nježnih, zanesenih, dobrih, smjernih, ja sam kazivao stihove u Sarajevu u punom Templu i Skenderiji, pa u Lisinskom u Zagrebu (srećom sam sačuvao fotografiju sa tog događaja, kojoj je moj sin Vladimir majstorski vratio svježinu) sa Desankom, Tadijanovićem, Kaštelanom pred nekoliko hiljada slušalaca, a sada je to nezamislivo.

Svako vrijeme ima svoje zvjezdasno doba. Ja sam imao sreću da odrastam kao pjesnik u takvom vremenu.

POBJEDA: Da li je danas ljubavna lirika zastupljenija od rodoljubive ili je samo došlo neko vrijeme u kome je istinsko i iskreno rodoljublje prestalo da bude dio opšteg obrazovanja?

Kako samo vrijeme brzo teče! Čini mi se da to ubrzanje ima neku „tajnu vezu“ sa strahom od starosti, bolesti, onemoćalosti. Čini mi se, a biće i da je tako, da su vrijednosti, vrednote uopšte, drugačije, minimizirane – kazao je Zubac

Ti ne znaš što si napisao

NEMA NIŠTA NEPROMJENJIVO SEM BOGA: Pero Zubac

ZUBAC: Uvijek je ljubavna poezija bila prijemčivija od rodoljubive, ona je za sva vremena, a „patriotika“ kako kada zatreba, nezavisno i zavisno od politike, kada treba narodu neko ohrabrenje i sjećanje na prošla (bolja) vremena.

POBJEDA: Ko Vam od kolega i prijatelja iz velike jugoslovenske poetske ekipe najviše nedostaje?

ZUBAC: Miroslav Antić, Duško Trifunović, Dragomir Brajković, Mira Alečković, Desanka Maksimović, Dragan Radulović, Sreten Asanović, Rade Obrenović, Dragan Lukić, Jure Kaštelan, Slobodan Rakitić, Đorđe Radišić, Slobodan Pavićević, Mile Ninkov, Hadži Dragan Todorović, Izet Sarajlić, Velimir Milošević, Miroslav Nastasijević, Josip Sever, Stevan Raičković, Darinka Jevrić... Mogao bih da dodam još dvadesetak imena, sve sam ih volio i volim. A i oni su voljeli mene.

POBJEDA: Neke od Vaših pjesama se pjevaju. Kakav je

osjećaj čuti svoju pjesmu uz pratnju muzike?

ZUBAC: Nekada, u mladosti, značilo mi je, čak mnogo, kada čujem otpjevanu neku moju pjesmu. Pamtim neke nekoncertne trenutke kada su, na primjer, u jednom mom tv portretu TV Beograda, djelove „Mostarskih kiša“ pjevali „S vremena na vreme“ i Leo Martin, valjda to postoji u trezoru RTS-a. Najviše uspjeha imao je Đani Maršan koji je pjevao jednu moju pjesmu, koju je komponovao Jovan Adamov, na „Opatijskom festivalu“ neke davne godine.

Dobio sam za tekst nagradu „Zlatna kamelija“, poslali su mi je poštom i draga mi je uspomena. Mnogi su me zvali te noći telefonom da mi čestitaju.

Nekada je to bilo važno. Sada ima dosta mojih pjesama koje pevaju kantautori, obradovali su me moj Miloš, Milan Korać, Nemanja Nešić, Nevjerni Tomo (Tomislav Zorić), a neki mladi tražili su dozvolu od mene, pa ponešto pjevaju na Jutjubu. Moje dječje pjesme

Ilustracija za knjigu Pera Zubca (autor: Dušan Petričić)

pjevali su najbolji naši pjevači, od Zdravka Čolića do Leontine, pjevao je i Arsen Dedić nekoliko pjesama, a jednu pesmu u duetu sa Milenom Dravić. Najviše pesama je pjevao moj drug Minja Subota.

POBJEDA: Koliko Vaše unuke vole poeziju za djecu koju ste pisali i još uvijek pišete?

Jesu li svjesne da je generacija njihovog oca odrastala s Vašim imenom u čitankama i pjesmaricama?

ZUBAC: Nisu, srećom, zaslugom njihovih roditelja, nimalo opterećene „dedinom veličinom ili popularnošću“. Ima me u čitankama, a Milena (sad će u šesti razred) na to reaguje sasvim normalno, Mej (šest godina) zna neke pjesme koje Minja pjeva, ima u čitankama Ršum, dedin drug, ima Desanka, ima Mika, ima Pera, što da ne. Lijepo je to. Shvatiš da si „opšte dobro“ kada „uđeš“ u ukrštenice i postaneš pitanje u popularnim TV kvizovima. Nedavno sam prelistavao rukopis „Pesmarice za Mej“, gdje ima dosta zabilješki njenih pitanja i mojih odgovora i neodgovora i naiđem na jedno pitanje na koje sam zaboravio, a Mej je tada imala tri godine. Ona ide u vrtić „Maslačak“ u blizini zgrade u kojoj stanujem i idem često po nju popodne, pa hodamo zajedno do njihove adrese, nekih pola kilometra. Javljaju mi se ljudi, neki me zaustave, pa ja kažem: „Ovo je moja unuka Mej“, a vidim da njoj ne prija što neki ljudi mijenjaju naš ustaljeni ritual šetnje. Jednog dana, iznebuha, Mej mi kaže: „Deda, tebe svi znaju, a mene ne zna niko.“ Pomislih, a ne izgovorih: „Blago tebi, Mej.“ Dakako, ja sam joj, usput, dao neki odgovor. A ono što nisam rekao je suština. Blago tebi, Mej! POBJEDA: Vaš sin Miloš je krenuo stazama koje poznajete. Ne samo što piše, nego pronosi predivne lirsko-mu-

zičke posvete Vašim kolegama među nove generacije ljubitelja stihova, pa su kroz njegove pjesme oživjeli još jednom i Mika Antić, zatim naš Leso Ivanović i mnogi drugi. Da li ste svojoj djeci željeli da budu pjesnici?

ZUBAC: Nisam to želio, a ni slutio. Miloš je sjajan pjesnik i muzičar, harizmatičan, plijeni pojavom, glasom, sala se utiša čim se pojavi. Vidio sam to više puta, u Sarajevu, Beogradu, Mostaru, Novom Sadu... Vladimir je majstor fotografije, od malena je nosio fotoaparat sa sobom, oba su školovani momci, Miloš je doktor književnosti, Vladimir master informatike, sve na državnom univerzitetu postigli bez ikakve moje pomoći. Miloš me posebno obradovao kompozicijom „Kari Šabanovi“, zna koliko mi znači ta Lesova pjesma. I albumom najnovijim „Kosovske“.

POBJEDA: Da li Vam je nekad žao što Vas nije zapamtio svijet sporta i što ste (ako zbrojimo godine staža) više značili onima koji vole književnost, nego onima koji vole fudbal?

ZUBAC: Nije mi žao. Od svih dječačkih želja ispunila mi se jedna: volio sam najviše od fudbalera Branka Stankovića, desnog beka naše najčuvenije fudbalske reprezentaciije iz Tamperea l952. Plijenio je pojavom, otmenošću, zvali su ga zbog toga Ambasador. Kada je bio trener „Vojvodine“, a ja član Uprave, družili smo se nekoliko godina svakodnevno skoro. Divan čovjek. Divna uspomena. U gimnaziji mi je profesor fiskulture bio Petko Radović, prvak države u boksu u bantam kategoriji (nedavno smo se sreli u Sarajevu na promociji jedne moje knjige pjesama). Malo sam naučio boks.

A sada mi je među najbližim prijateljima, a i prvi komšija

POBJEDA: Da li je postojao period života kad Vam je smetalo što Vas uporno vezuju za Svetlanu? S tim u vezi, da li svaki pjesnik ima tu jednu pjesmu koja ga prati gdje god da krene, kao što ste Vi imali „Mostarske kiše“?

ZUBAC: Jedno vrijeme jeste, a docnije nije. Ne mogu ja tu ništa. Kako jednom zapisa Duško Trifunović da je pitanje koja je najbolja pjesma Perova besmisleno. Pa svi znaju koja je. Koliko je zaklanjala moje sveukupno pjesništvo, toliko mi je otvarala razne kapije. I o tome je briljantno, kako samo on to umije, moj sin Miloš pisao u predgovoru svom izboru iz moje poezije, mojoj nedavno objavljenoj knjizi „Mostarske kiše i neka druga zemlja“ u Sarajevu, kod Gorana Mikulića u „Art rabicu“.

POBJEDA: Što biste Vi mislili o pjesmi „Mostarske kiše“ da je niste napisali?

ZUBAC: Ima boljih poema, ali nema takvih. Kako mi reče jednom moj dragi prijatelj Jure Kaštelan u Lukovdolu: „Ti i ne znaš šta si napisao.“

Tadija Kačar, veliki naš bokserski šampion, sa istim onim osobinama kojima je plijenio i Branko Stanković POBJEDA: U jednoj pjesmi („Moja te reč dotakla“) kažete da je sve prolazno i da se sve smjenjuje. Ipak, možda su Vam neki drugi pjesnici preuzeli fokus, drugačije pišu, aktuelniji su, bliži jedni drugima, ali ni Vi niste prošli, niti su teme o kojima ste pisali prevaziđene do sada.

Da li to znači da svijet ipak ima jednu tačku na kojoj se ništa ne mijenja?

ZUBAC: Sve se mijenja, nema ništa nepromjenjivo sem Boga.

POBJEDA: Jednom ste rekli da je internet spasio poeziju, i pjesnici s interneta se kunu u Vaše riječi. Da li zaista mislite da današnji putevi poezije imaju najbolje ukrštanje s publikom baš na internet platformama i šta se dogodilo s onim mirisom knjiga, tvrdim povezima i slatkim iščekivanjima novih knjiga i nikad pročitanih pjesama?

ZUBAC: Uvijek će biti „ papirnih knjiga“. Ne može elektronika uništiti Gutenbergovu galaksiju čuda odštampane knjige. Miris knjige ne postoji na internetu, sem ako malo pošpricaš mirisom tastaturu ili ekran. Najvažnije je da je poezija vječna. Umine li poezija, uminuće i ljubav.

Dragana ERJAVŠEK

14

Feljton

Neđelja, 9. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

4.

Petar I Crnogorcima: Vi ste dragi sinovi, slobodan narod Kotorska opština je odredila na kojim mjestima se smiju a na kojim ne smiju saditi vinogradi. Tamo gdje je bilo dozvoljeno, određeno je kolika površina može biti pod njima.

U Grblju je jedna kuća mogla imati jedan “kvadrangol”, tj. sto čokota vinograda. Višak su opštinski činovnici palili. Strano vino nije smio dovesti ni Kotoranin ni stranac. Vino se moglo prodavati samo u podrumu - krčmi (“taberna”). Podrumar (“tabernarius”), koji ga je krčmio, nije imao stalnu platu, već je od vlasnika imao procenat na prodati dio. Uvoz stranog vina bio je zabranjen u Budvi, Baru i Ulcinju. Uz specijalnu dozvolu, u Budvi se moglo prodavati strano ali samo „kad se naše vino rasproda“. Preprodaja vina bila je zabranjena, a sličan režim bio je i u Dubrovniku.

U Budvi nijedan građanin nije smio „čupati iz zemlje mladice masline ni svoje ni tuđe i nositi ih izvan našeg grada“. U suprotnom morao je platiti kaznu.

Sredinom 1775. godine jedna crnogorska delegacija sa mladim Petrom I na čelu, krenula je preko Dubrovnika, Trsta i Beča za Rusiju. U Dubrovniku ih je sačekao i brinuo oko njihovog prevoza za Trst Miroslav Zanović (Stjepanov brat).

Vladika Sava 25. jula 1775. zahvaljuje dubrovačkom knezu koji je lijepo primio u Dubrovniku Petra I. Pokušaj nije uspio. Petar I piše vladici Savi 26. avgusta 1775. da je ruski poslanik u Beču uskratio im odlazak u Rusiju - nije mu dao pasoš.

Nije bilo niti može biti u svijetu nijednoga maloga ni velikoga naroda srećna ni poštena bez sloge i poslušanja... jer đe nije posluha, tu ne može bit suda, a đe nije suda, tu je svako zlo.

(Vladika Petar I u pismu Njegušima, 1803) Do sada naše arhijereje nije niko vukao ruskom Sinodu da odgovor, pa i našeg arhipastira nećemo pustiti, da iko nad njim trjumfira i da mu sudi.

Kad bi on u čemu prestupio i bio kriv, kao što je nepravedno oklevetan, mi bismo sami mogli mu suditi, ne kao arhijereju, nego kao najprostijem građaninu među nama.

(Iz pisma crnogorskih glavara ruskom Sv. Sinodu o Petru I) Vi ste, dragi sinovi, slobodan narod, vi nemate nagrade druge za vašu svetu borbu do obrane svoje voljnosti, ali znate da je nagrada slobodnog junaka: obrana slobode i milog otečestva, jer ko se za drugu nagradu bori, ono nije plemeniti junak, već najmjeni rob, kog viteštvo nema cijenu, koji junačkoga ponosa i svoje slobode nema.

(Vladika Petar I uoči bitke na Martinićima 1796) Zaklinjem se mukom i rabotom, srećom i napredkom, čašću i obrazom, glavom i oružjem, da ću Crnoj Gori biti vjeran, a zakonu pokoran.

(Zakletva koju su polagali senatori, kapetani i drugi vršioci zemaljskih dužnosti

Povodom petog izdanja donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1.200 odrednica

Vi nemate nagrade druge za vašu svetu borbu do obrane svoje voljnosti, ali znate da je nagrada slobodnog junaka: obrana slobode i milog otečestva, jer ko se za drugu nagradu bori, ono nije plemeniti junak, već najmjeni rob, kog viteštvo nema cijenu, koji junačkoga ponosa i svoje slobode nema (Vladika Petar I uoči bitke na Martinićima 1796.)

Bista Petra I Petrovića na Ivanovim Koritima

Početak Vasilijeve Istorije o Černoj Gori

za vrijeme Petra I) Zar oni ne znaju da vlast ruskoga Sinoda ne izlazi izvan granica ruske države.

(Vladika Petar I u Minsku, 6.12.1785) Držite jednoga agenta kod vladike crnogorskoga (Petra l) i trudite se da se sa tim čovjekom sprijateljite.

(Napoleon u pismu maršalu Marmonu od 26.01.1808. god) Vidim da vi svaki dan više u svoje samovoljstvo i nezakonije napredujete i da vi je milije zlo i sramota, nego li dobro i poštenje, i neka vi bude po želaniju vašemu.

(Iz poslanice vladike Petra Crnogorcima i Brđanima od 30.5.1812. godine) Zaspite to golo kamenje zlatom, i onda nećete uspjeti mene da kupite. Što smo na sablji dobili, to bez sablje ne damo makar se do koljena lila krv. Ne dozvoljava narod da cijepate krvlju kupljenu odeždu, kao što ste navikli činiti s ostalom našom braćom koja stradavaju pod bičem vaše

samovolje.

(Vladika Petar I u pismu austrijskim vlastima) Mi narod crnogorski nijesmo nikada imali među nama i nad nama stranoga zapovjednika poslije našega vojvode (Ivana Crnojevića), pa ga ni sad nikako ne želimo imati.

(Upraviteljstvo suda crnogorskoga u protestu đeneralu Marku Iveliću i ruskom caru) Koji bi kmet ili knez uzeo tajnoga mita a ne bi po duši pravo sudio, da mu se ubiju dva vola i da ih pojede kneževina i da više ne može suditi. (Član 32 Grbljanskog zakonika iz 1427. godine) Kada Grbalj rodi, Boka je sita.

(Narodna poslovica) Čast crnogorska mudrovanje ne trpi.

(Narodna izreka) Crna Gora je “zidina Kotora” (Narodna izreka) Ja ponesoh prvi kraj, a zadnji veziru ostavljam.

(Crnogorska majka, preuzimajući (od vezira) glavu svoga sina) Kuči su ključanica Crne Gore.

(Narodna izreka) Kad je knjaz mogao oprostiti svome krivicu, nije se činilo sramotno ni drugijema.

Tradicija je u Crnogoraca kad otac, glava porodice, krene u rat - sobom povede svoje sinove, da se uče junaštvu.

Carsko-kraljevski dvor želi na svojoj granici prema Crnoj Gori kao i na svim svojim drugim granicama samo prijateljske susjedne odnose i mir, ne želeći da se miješa u unutrašnje poslove crnogorske i još

Crnogorac, crtež

Crnogorci na akvarelu s kraja 18. vijeka

Zaspite to golo kamenje zlatom, i onda nećete uspjeti mene da kupite. Što smo na sablji dobili, to bez sablje ne damo makar se do koljena lila krv. Ne dozvoljava narod da cijepate krvlju kupljenu odeždu, kao što ste navikli činiti s ostalom našom braćom koja stradavaju pod bičem vaše samovolje (Vladika Petar I u pismu austrijskim vlastima) manje da taj narod potčini sebi.

(Grof Koblen, austrougarski državni kancelar, 15. lipnja 1803. godine) Kaluđeri žive u manastirskoj zajednici (njihov broj rijetko prelazi dvadeset), oni se pojavljuju s vremena na vrijeme u raznim nahijama da bi tamo vršili religiozne obrede, manji broj vrši božju službu, drugi se o g r a n i č av a j u d a o b av e krštenje, da vjenčaju, o uskršnjim praznicima svaka osoba prima pričešće, tako stanovnici tokom najvećeg dijela godine provode nedjelje ne prisustvujući bogosluženju, cjelokupno upražnjavanje religije njima se sastoji u tome da izgovore neku molitvu ujutru ili uveče, da se prekrste pred svojim ikonama, da se strogo pridržavaju svoja dva posta i da uskrate sebi meso srijedom i petkom, što je odricanje koje im zbog njihovog načina života ne pada teško. Njihovo vjerovanje je pomiješano s tuđim dogmama, oni su donatisti zato što negiraju vrijednost krštenja drugih hrišćanskih sekta, ikonoklasti, jer, s jedne strane, imaju veliko poštovanje za ikone naslikane na drvetu, prema običaju iz trećeg vijeka, a s druge, odbijaju svaku počast ikonama koje su predstavljene na platnu ili zidovima, kao što se to praktikuje kod katolika, popustljiviji od Origena, koji nije prihvatao

vječnost muka, oni žive u potpunom uvjerenju da molitva i milostinja imaju jedinu svrhu da izvuku duše iz pakla i da ih prenesu u boravište blaženstva, te zablude pothranjuju njihova stara mržnja protiv Latina i interes sveštenika, koji tu nalaze izvor obilan i uvijek nov za svoju korist i dobit, šta više, za milostinju oni će raskinuti svetu vezu braka, i oprostiće krađu ako od nje dobiju dio, oni imaju odoru ostalih grčkih sveštenika, ali samo u toku vjerskih ceremonija, van toga njihova odjeća nema ništa što bi ih razlikovalo od ostalih, nemaju drugih prihoda do milostinje, koju primaju u crkvi i u selima. Oni su do krajnosti neznalice, jedva znaju da čitaju i pišu, a među njihovom pastvom ima ih mnogo koji skoro nikada nijesu čuli za Isusa Krista.

(Dr Simeon Mazarović „Zapisi o Crnoj Gori“, 1808) Petar I Petrović ima lijep stas i prijatno lice, njegovo držanje je ozbiljno, a oči su mu pune živosti, on je dobročinitelj po p r i ro d i i ra d o i z v r š ava dužnosti gostoprimstva, ima brojnu poslugu i pratnju, uvijek željan znanja, on uživa da razgovara sa strancima i da obavještava o onome što se događa u ostatku Evrope, on je slobodan od srpskih predrasuda i praznovjerica, njegov duh je neprekidno aktivan, ljubav prema vlasti upravlja svim njegovim postupcima i svim njegovim mislima. On dobro zna italijanski, francuski, ruski i slovenski, koji je njegov maternji jezik, ali on govori samo ovaj posljednji i, po slučaju, još samo ruski, iako razumije i dva prva, on vjeruje da mu razlozi politike i dostojanstva nalažu da se služi tumačem kad na ta dva jezika treba vani pregovarati.

(Dr Simeon Mazarović „Zapisi o Crnoj Gori“, 1808) (Nastavlja se)

Reportaža

Neđelja, 9. avgust 2020.

Žlijebi iznad Herceg Novog, mjesto gdje se čovjek ponovo spaja sa prirodom

Kameno selo između planine i mora HERCEG NOVI - Nedaleko od mora, u hercegnovskom zaleđu nalazi se selo Žlijebi na 700 metara nadmorske visine u kojem se čini da je vrijeme stalo. Mjesto u kojem se zaboravlja realnost, gdje se čovjek ponovo spaja sa prirodom.

Nalazi se 13 kilometara od kružnog toka u Meljinama i ističe se jedinstvenom autentičnom arhitekturom. Do sela se dolazi i pješačkim stazama. Čim kročite u selo vidite samo kamen. Pogledom na niz kamenih kuća, imaćete osjećaj kao da ste se vratili vjekovima unazad. Kuće su građene od kamenih ploča, ručno vađenih i klesanih u seoskim majdanima. U tradicionalnoj gradnji nije korišćen vezivni materijal.

Krovovi i međe su takođe rađeni od istog materijala. U žlijebskim majdanima kamen se i danas vadi jednako kao i prije 300 godina – ručno, klinima, macama, polugama i vještinom!

Nikola Sikimić, jedan je od preostalih nasljednika koji je ostao da živi u selu, priča nam da su njegovi preci 1628. došli iz Hercegovine u Crnu Goru. Kuće su pravili od onoga što im je priroda dala - kamena. Nikola je sada jedini u selu koji još uvijek vadi kamen iz majdana i tako gradi i obnavlja kuće.

- Vadim kamen ručno. Sjednem, čujem kako krcka i slušam ga do daljine i vazda mi nešto pjeva, priča. I ja njemu. Sve se to prenosilo sa đeda, prađeda, oca, ja sam tu tradiciju nastavio - priča za Pobjedu Sikimić, koji je u Žlijebima i rođen.

U ovom selu živi pet - šest stanovnika, a nekada ih je bilo mnogo više.

Nikolini preci su gradili i gradili, ali su, kako kaže, drugom polovinom prošlog vijeka krenuli da ,,silaze“ uglavnom u Herceg Novi, sve kako bi školovali djecu, što u Žlijebima nije bilo moguće.

Sve je više i više turista koje privlači jedinstvenost ovog sićušnog crnogorskog sela, ali i dalje nedovoljno i ne onoliko koliko domaćin Nikola Sikimić i njegovi mještani zaslužuju.

- Selo je bilo puno, držala se stoka, gorjelo je ognjište. Sad imamo nešto ljudi što su došli sa strane, a mještana nema troje - četvoro. Zimi je ovdje teško. Moja dva brata su do četvrtog razreda išli pješke do dolje, danas je to teško i autom - kaže Sikimić.

Goste koji ovdje dođu posebno zadivljuju kameni krovovi, a naš sagovornik kaže da su još njegovi prađedovi vadili kamen iz mejdana.

- Kamen iz zemlje je najbolji, on je slojevit, u pločama. Te ploče se naslažu i poškaljaju, tj. tanke sitne pločice se podvlače ispod ovih velikih kako ne bi klizile. Inače ove ploče drže strževe grede to je srce duba, hrasta.To je em dekorativno em jako. U to ne možete zakucati ni ekser - kazao je Sikimić.

Naglašava da između ploča, što je zanimljivo, nema vezivnih sredstava, sve se zidalo usuvo.

- Kameni zidovi slagali su se uduplo, a između dva zida u sredinu ide škalja, sitni kamen, što je bio izolator. Svi su zidovi metar debljine. U selo je vazda bilo dva - tri majstora koji su znali oko toga. Danas imate mašinu, a nikad ne može da to izgleda kao što se nekad ručno radilo.

Kamen se obrađivao sa špicama, talentima, glijetima, raznim čekićima

Selo Zlijebi

Sve je više i više turista koje privlači jedinstvenost ovog sićušnog crnogorskog sela, ali i dalje nedovoljno i ne onoliko koliko domaćin Nikola Sikimić i njegovi mještani zaslužuju

15

Na skriveno te vodim mjesto Nacionalna turistička organizacija posredstvom domaćih medija organizuje posjete skrivenim i do sada nedovoljno poznatim mjestima u Crnoj Gori. Jedno od tih mjesta je i selo Žlijebi.

- U skladu sa našom aktuelnom turističkom kampanjom ,,U društvu prirode“, na ovaj način želimo da pozovemo domaće stanovništvo da provedu odmor u svojoj zemlji i dožive neke od onih, do sada možda neistraženih segmenata bogate i raznovrsne turističke ponude Crne Gore.

Potrudićemo se da kroz reportaže otkrijemo najprije građanima, ali i svima koji dođu u našu zemlju nevjerovatna mjesta na kojima će se, ne samo odmoriti, već i povezati sa prirodom i njenom energijom - kazala je PR NTO Nina Vukčević.

Nikola Sikimić u svojoj konobi

Doček na kapiji domaćinstva Sikimić

-

Zaštitnica pomoraca U selu se nalazi i Crkva Svetog Nikole napravljena 1550. godine, podrazumijeva se od kamena, sa čijeg platoa se nalazi jedan od očaravajućih pogleda na ulaz u Bokokotorski zaliv.

Crkva je zaštitnik pomoraca, koja na Jadran gleda sa 700 metara nadmorske visine, i koja se nalazi na visokoj litici okružena grobljem gdje su sahranjeni mještani.

- Prvo se zvala Crkva Sv. Ilija, bila je manja i kako su se stanovnici naseljavali bilo je potrebe za većom crkvom.

Obnovljena je prije pet godina, stavljen novi krov od kamena kazao je Sikimić.

priča Sikimić dodajući da i sad ima pokoji majstor koji ,,zna sa ovim pločama“.

- Ja sam nastavio tradiciju ručnog vađenja kamena. Ovaj ambijent ne dozvoljava da dođe neka mašina jer bi ugrozila ovaj ambijent - kazao je Sikimić. Međutim, ima onih koji u tom pravcu ne razmišljaju, pa su skinuli ploče i na krovove stavili crijepove koji urušavaju autentičnost cijelog sela.

- To su sve moje dobre komšije.

Razgovarao sam sa njima ali nijesu u situaciji finansijski.Teško je izvaditi ploču i doći do ploče - ističe Sikimić navodeći da ovakvih kuća imate u Hercegovini ali samo pokoju.

- Ovako grupno, na jednom mjestu nemate ih u svijetu. To je greota što neko ne zaštiti, da bi se to sačuvalo

za buduće generacije, za turiste koji dolaze - kaže Sikimić koji sa svojim bratom Špirom već 30 godina obnavlja selo i sve rade iz ljubavi.

- Radimo koliko možemo. Ne samo da mi uživamo nego i da sačuvamo i za buduće generacije. Ja bi bio sretan kad bi se selo obnovilo i zaštitilo - tvrdi Sikimić. Osim njegovog bratstva ovdje su živjeli i Šekeri, Vukasovići, Đurovići...

Podsjeća i da su Italijani zapalili selo 1942. godine.

- Mi smo pobjegli iza brda, a oni koji su ostali završili su na Mamuli.

Roditelji su obnovili krov, ali nikad nijesu završili jer su sišli u Herceg Novi zbog posla, djece da idu u školu. Poslije smo ja i brat krenuli u obnovu, stavili ploče i uradili krov priča Sikimić.

Ipak, u Žlijebima su gosti sve češći, naročito u proljećnim i ljetnjim mjesecima. Nikola je zbog njih i kako bi selo opstalo napravio konobu, koju vodi zajedno sa svojom suprugom Slobodankom i dvije ćerke.

Prave hranu na starinski način i sve je domaće proizvodnje. Posebno ističu jela ispod sača, jagnjetinu i teletinu sa krtolom, ,,specijalitete“ od koprive i žućenice… i sve sa prirodnim začinima.

Prostorija gdje se sprema sač ima kameni sto, sudoperu od drveta i prostor gdje može da se izloži sedam sačeva.

U spremanju mesa pomaže komšija Goran Stijepčić koji drži krave, proizvodi sir i pomaže Sikimiću u vađenju kamena.

- Spojili smo kamen i kuhinju. On je u kuhinji zadužen za sač, sve ja to znam raditi ali ne mogu stizati - kazao je Sikimić dodajući da je sve ovo početak i treba dosta vremena dok ne počne da zarađuje.

Porodični muzej

- Ja ovo ne radim da bi brzinski nešto odradio, meni je bitno da u cijelu godinu imam jednog gosta ali da taj gost kaže da je bilo dobro i da prenese drugima - priča Sikimić.

Kada je počeo prije tri godine svi su ga nagovarali da ,,udari“ marketing, ali njemu je jedina reklama zadovoljan gost.

U Žlijebima sve uspijeva od voća i povrća, a on će vam dobrodošlicu poželjeti sa domaćom lozom, sokom od zove, pelina ili drenjine, i neizbježnim priganicama.

Dolaze mu i strani gosti, ali ove godine kaže nema mnogo posjetilaca.

- Samo da ostanemo zdravo, pa ćemo vidjeti sljedeće godine - kaže Sikimić. Jedan od najdražih gostiju mu je bio princ Nikola koji je već tri puta dolazio.

- Princ je oduševljen, čak sam mu poklonio stari ključ od konobe Sikimić da u svako doba kada dođe može da otključa i on se oduševio - pričao Sikimić.

U selu je voda bila problem ali njegov đed zajedno sa još jednim mještaninom Vukasovićem je slao pare iz Amerike i tako su sproveli vodu cijevima sa izvora.

- Seljani su 1935. godine kupili

metalne cijevi, znate što je to bilo tada i napravili su ,,vodovod“. Ja sam je doveo tu do konobe, ali samo je koristim kada mi treba pripuniti bistijernu. Imam bašte... troši se i dobro je kad se može pripuniti - ističe Sikimić.

Nikolina supruga Slobodanka Sikimić glavna je ,,kuvarica“.

- Ja sam 1992. ovdje odgajala djecu Jelenu i Mariju. Bilo je puno selo i bilo je divno, družili smo se, išli jedni kod drugih nikad nijesmo imali grke. Danas je ostala samo jedna žena u selu. Tek od pretprošle godine ovdje boravim i živim sa prirodom, jer sam čuvala svekra i svekrvu dolje u Herceg Novom - priča Slobodanka.

Njeni specijaliteti se baziraju na koprivi, žućenici, peršunu, ruzmarinu... vegetu kaže ne priznaje.

- Koprivu koristim maksimalno i na salatu i u proji, čorbi, dobra je za imunitet. Berem je od 10 centimetara mladu da ne klasa. Norvežani su bili oduševljeni koprivom - otkriva Slobodanka i napominje da gosti posebno vole i proju od koprive, kao i domaće sokove od zove, žalfije, drenjina...

N. KOVAČEVIĆ Foto: D. MALIDŽAN

16

Neđelja, 9. avgust 2020.

Objektiv

Svijet bizarnih čudaka serije ,,The Umbrela Academy“ je u drugoj sezoni jedan od najzabavnijih superherojskih sadržaja u ponudi

facebook.com

forbes.com

Armagedon za ples

Svake neđelje i poneđeljka prenosimo izbor tekstova iz Pobjedinog magazina Objektiv, koji trenutno objavljujemo online, na naštem portalu

gamesradar.com

Ples u momentu tuge u frizerskom salonu za Klausa, Alison i Vanju

syfy.com

Klaus kao idealan vođa kulta

Neodoljivi Ejdan Galager iskazuje fascinantan talenat u ulozi Peta

Superherojska porodica ovog puta ,,zaglavljena“ u šezdesetim

U

koliko ste ovih dana završili bindžovanje druge sezone ,,The Umbrella Academy“ na Netfliksu - nijeste jedini. Ovaj beskrajno zabavni televizijski rolerkoster Džerarda Veja i Gabrijela Ba za samo sedmicu postao je broj jedan na najpoznatijem striming servisu, a prošle godine su od njega bile gledanije samo ,,Stranger Things“ i ,,The Witcher“.

Narativ druge sezone gotovo je identičan onom iz prve, ali kada je u pitanju ova konkretna skupina vrcavih likova, nevjerovatno je koliko je narativ zapravo - beznačajan.

Dalasu, Teksas. I samo je nekoliko dana do ubistva Džona F. Kenedija i nuklearnog rata sa Rusijom…

ZABAVNO I SMJELO

NUKLEARNI SAT

Pa, da prvo rezimiramo. U prvoj sezoni upoznajemo grupu ljudi sa supermoćima koji su rođeni istog dana širom svijeta, iz utroba majki koje do tog trenutka nisu ni bile trudne. Od 43 takve bebe, čovjek po imenu Redžinald Hargrivs (Kolm Fiore) uspio je da prikupi njih sedam i odlučio da ih trenira da bi se borili protiv zla i da bi jednog dana spasili svijet.

Ekipu čine super-snažni Luter (Tom Hoper) i super-ubjeđujuća Alison (Emi Rejver - Lampman), zavisnik i medijum Klaus (Robert Šihan); te Dijego (Dejvid Kastanjeda) o čijoj moći znamo vrlo malo osim da je jako dobar s noževima. Tu su i duh premi-

nulog brata Bena (Džastin Min) i Vanja (Elen Pejdž), čije prave sposobnosti dolaze do izražaja tek krajem prve sezone. Njima se odmah pridruži i brat Pet (Ejdan Galager) koji je zapravo starac zarobljen u tijelu dječaka i istog trenutka omiljeni lik bilo kome ko uloži vrijeme u gledanje serije.

Misija ,,Petice“ u prvoj sezoni bila je da okupe braću i sestre, zajedno sa njima utvrde šta dovodi do apokalipse, i potom spriječe smak svijeta. U drugoj sezoni, Pet ima sličan zadatak.

Razlika je što je ovog puta njegova porodica zarobljena u šezdesetim u

Kako su zahvaljujući lošem vremenskom proračunu svi završili odvojeni u šezdesetim, do trenutka kada ih Pet sve okupi, svako od njih vodi različit tip života. Tako Luter radi za mafijaša dok se Dijego nalazi u ludnici, Alison je član Pokreta za građanska prava, Vanja je izgubila sjećanje i živi na farmi kao bejbisiterka, a Klaus je (zajedno sa Benom) potpuno očekivano i za Klausa i za šezdesete, započeo kult.

U novom okruženju svi u timu, čak i Ben (zapravo, naročito Ben) su daleko interesantniji. Nažalost, ono što ćete možda primjetiti, naročito ako ste fanovi serije ,,Dark“ jeste da putovanje kroz vrijeme ovdje i nije baš do detalja razrađeno, i da su vrlo moguće neke rupe u teoriji. Ipak, ukoliko ste spremni da se prepustite i zažmurite na par detalja, zabava je neminovna. ,,The Umbrella Academy“ još jednom uspjeva da bude uzbudljiva i inspirativna, pritom ne izbjegavajući nešto ozbiljnije, tužnije trenutke, ali u svemu tome nalazeći vremena i za dobar ples. I tako cementira poziciju

jedne od najzabavnijih, ali i najsmijelijih franšiza na Netfliksu. Druga sezona je paket od još deset epizoda koja hodaju po sličnom terenu i vrlo očigledno igraju na ono što je dobro prošlo u prvoj sezoni. Pritom jačajući i prelazeći svog prethodnika - još boljim muzičkim sekvencama, još bržim doskočicama i još ljepšom porodičnom dinamikom u srcu serije.

Porodicu Hargrivs na početku druženja spajala je samo mržnja prema ocu koju im je pružio sve osim očinske ljubavi, ali oni sada napokon postaju prava porodica. Vidljiva je i mnogo veća investiranost glumaca, među kojima se još jednom izdvaja Ejdan Galager kao neusumnjivo najfascinantniji talenet, naročito jer je dječak tek prije par mjeseci napunio 16 godina. On i samodestruktivna sila prirode kakav je Robertov Klaus, i dalje su dovoljan razlog da pogledate seriju i da je samo zbog njih obožavate.

Ovog puta, ipak, nemoguće je ne izdvojiti i Kastanjedu koji je pokazao i nešto ranjiviju, emotivniju stranu Dijega koji kanališe Antonia Banderasa, a na trenutke i svog imenjaka Dijega de la Vegu. Izostavljanjem onih momenata koji nisu dobro prošli u prvoj, druga je postavila temelj za fascinantnu i mnogo originalniju treću sezonu koja će ubrzo biti potvrđena.

MAGIJA JAČA OD MANA

Ova sezona rađena je djelimično po uzoru na strip ,,The Umbrella Academy: Dallas“. Sledeći u nizu stripova jeste ,,The Umbrella Academy: Hotel Oblivion“, a Džerard Vej je najavio i ime sledećeg stripa koji se zove ,,The Umbrella Academy: Sparrow Academy“, tako da materijala za rad

ima, čekamo samo potvrdu Netfliksa.

Druga sezona uspjela je da nam za nijansu više približi njihov svijet i proširi horizonte, ali ostavila nas je i sa velikim brojem pitanja. Većina njih tiču se porijekla Redžinalda Hargrivsa i djece koju nismo još upoznali. U kojem se dijelu svijeta nalaze, jesu li svjesni svojih moći, koriste li ih i kakve moći imaju, samo su neka od njih. Imajuću u vidu način na koji se završila druga sezona gotovo je sigurno da ćemo u sledećoj upoznati bar neke od njih. Sveukupno, projekat ,,The Umbrella Academy“ jedan je od trenutno najzabavnijih superherojskih sadržaja u ponudi. Zapravo, ako izuzmemo projekte DC i Marvela, jedina serija koja mu je za primaći je ,,The Boys“, ali ukoliko uspije da u sledećoj turi dovoljno začini premisu, i njih će ostaviti daleko za sobom.

Toliko je detalja, sjajnih pjesama, kostima i bezazlenih šala zbog kojih će vas ovaj beskrajno bizarni svijet čudaka sačekati raširenih ruku, ali pričati o ovim stvarima bi bilo uništavanje onog što predstavljaju. Raščivijati svaki mogući detalj i tražiti mane ujedno bi značilo i poništiti čini koje vas drže zamađijanim prije nego što i shvatite šta se dešava. Uspjeh ovog projekta leži u njegovoj sposobnosti da vas uprkos krajnje jednostavnoj premisi, nedovoljno razrađenim likovima i očiglednim rupama u teoriji o putovanju kroz vrijeme, natjera ne samo da brinete za likove i da li će spasiti svijet. Već da i vi zajedno sa njima živite za taj jedan poslednji, bezbrižni ples uoči armagedona.

Biljana MARTINIĆ

OCJENA: 3.9/5

Neđelja, 9. avgust 2020.

17

Objektiv

„The Vast of Night“: trijumf režiserskog talenta i erudicije nad niskokaloričnim budžetom Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

U

šli smo u neku vrstu začaranog kruga sa filmovima i televizijskim serijama koje jašu na talasu SF nostalgije. Autori stvaraju, mi gutamo, nešto svarimo, većinu ispljunemo – a oni se opet ne zaustavljaju. Samo pokupe to što smo izbacili i naprave nešto novo.

Naravno, sa ukusom starog. I mi opet gutamo, nešto svarimo, većinu ispljunemo – i tako ukrug.

Samim tim, sa stalnim recikliranjem jednog te istog, smanjuje se kvalitet ponude, a raste skepsa prema toj vrsti filmske i televizijske nostalgije.

ZONA SUMRAKA

Sa svakim novim naslovom sa starinskim SF šmekom, sve smo ubjeđeniji da nas malo što više može iznenaditi, a kamoli donijeti do sada neviđeni retro merak. Ipak, nema boljeg i meračkijeg dokaza da je to ipak moguće od Amazonovog filma „The Vast of Night“.

U niskobudžetnom debiju darovitog Endrjua Patersona, koji je nadjenuo ime filmu po Šekspirovom stihu iz „Bure“, uživaće većina fanova naučne fantastike. Ali, najviše oni koji obožavaju klasike iz pedesetih, poput serije „The Twilight Zone“ (1959-64) ili filma „The Day the Earth Stood Still“ (Robert Vajz, 1951). Što je najbolje, „The Vast of Night“ može biti i po meraku obožavalaca Linklejtera ili Altmana.

Njegovi raspričani likovi više liče na njihove junake uvijene u oblandu na-

REŽIJA: Endrju Paterson ULOGE: Džejk Horovic, Sijera Mekormik, Gejl Kronauer TRAJANJE: 91 min

Retro gozba za SF meraklije Sa debitantskim filmom Endrjua Patersona, konačna destinacija jeste poznata i viđena u sličnim NLO filmovima. No, ovdje je kraj puta sasvim nebitan spram putovanja na koje vode režiser i njegova ekipa učne fantastike nego, na primjer, na Spilbergove – iako Patersonov film ima veze i sa njegovim SF radovima.

Prvi SF omaž Endrjua Patersona stiže već u uvodnoj špici. „The Vast of Night“ otvara kobajagi TV najava serije „Paradox Theater“, vizuelno slične čuvenoj uvertiri kultne „Zone sumraka“ Roda Serlinga.

SAVRŠENSTVO ZVUKA

Prije nego što radijski duo uhvati neki čudnjikavi signal i upusti se u istraživanje zastrašujućeg fenomena koji će, možda, zauvijek promijeniti malo, uspavano mjesto – pratićemo i upoznaćemo Evereta i Fej iz daljine.

Posmatraćemo ih samo kako hodaju dugom ulicom, na mračnom putu ka radio-stanici, verglajući sto na sat o svemu i svačemu. O Kajugi, o radio-novinarstvu, o željama i planovima, o sovjetskoj prijetnji koja se nadvija nad Amerikom... I najviše o budućnosti i uzbudljivim pronalascima o kojima su čitali u naučnim magazinima – jednom od rijetkih prozora u svijet koje može da ima mlada osoba zaglavljena u skučenom gradu nad kojim se nadvilo neko čudno, neobjašnjivo svjetlo.

Već tu, dok budete slušali Evereta i Fej, znaćete da je „The Vast of Night“ malo, tehnički savršeno čudo čiji je režiser potkovan debelim SF znanjem i gotovo opsesivno-kompulsivnom željom da svaki detalj – od šešira i naočara, do starinskog radija, pojača utisak da ste teleportovani u pedesete.

imdb.com

Piše:

šmeka, pun omaža kultnim SF naslovima, a koji je apsolutno autentičan i svoj.

ZA LAKU NOĆ

Dizajn zvuka (Džoni Maršal i Dejvid Rozenblad) toliko je besprekoran, da Patersonov film može da funkcioniše i kao radio-drama. Sva ta čangrljanja i prespajanja radio-operatera, svi ti šumovi, preklapanje glasova, buka, možda će vas čak i podsjetiti na savršenstvo zvuka u Kopolinom potcijenjenom remek djelu „The Conversation“ (1974).

Opet, iako „The Vast of Night“ uz takav dizajn zvuka i savršeno uklopljene kompozicije Erika Aleksandera i Džareda Bulmera, slobodno može da se nazove filmom koji se gleda ušima – element koji najviše fascinira jeste fotografija. Ona je ta koja je kriva zbog toga što bez razmišljanja prihvatate Patersonovu pozivnicu da uđete u ovaj zlokobni svijet.

AUTENTIČAN ŠMEK

Voajeristička kamera je ta koja daje vjetar u leđa inače vrlo statičnoj priči.

Migel I. Litin-Menz obara s nogu dugim, distanciranim kadrovima prije nego što se prebaci na intimnije portrete. Po onom prelijetanju sa jedne na

drugu lokaciju možda i upamtite ovaj film, zauvijek.

Baš zahvaljujući toj punoći kadrova i „obnavljanju“ gradiva iz kultnih naslova „niskofrekventne“ B produkcije bićete prebačeni u Kajugu... I postaćete i svjedok i učesnik događaja u malom mjestu izuzetno mračne aure.

Gotovo je nevjerovatna, doduše, nepotvrđena priča da je „The Vast of Night“ odbijen na više od 15 festivala prije nego što je 2019. premijerno prikazan na Slamdensu, gdje je osvojio nagradu publike... Paterson je ipak uspio nešto što je rijetkost: da iz gotovo nepostojećeg budžeta stvori film starinskog

Sa filmom „The Vast of Night“ konačna destinacija jeste poznata i posjećena ko zna koliko puta u tematski sličnim NLO filmovima. No, ovdje je kraj puta sasvim nebitan spram putovanja na koje vode Paterson i njegova ekipa. Uzbuđenje i teror ovog filma leže upravo u tome što gledaocima uopšte nije bitno što se dogodilo, nego kako se dogodilo. I zbog toga je na kraju, skroz savršeno ono ambivalentno razrješenje sudbine Evereta i Fej. „The Vast of Night“, pritom, zaslužuje sve pohvale i za kasting - od Horovica i Mekormik koji doktoriraju na temu kako se od niskokaloričnih karaktera prave likovi za pamćenje, sve do Gejl Kronauer u ulozi jezive Madam Blanš, na kojoj bi Patersonu mogao da pozavidi i jedan Dejvid Linč.

Patersonova režija i „zvučni“ scenario Krega V. Sangera i Džejmsa Montegjua (šuška se da je ovo režiserov pseudonim) vraćaju onaj stari, skoro zaboravljeni osjećaj koji je tako neprocjenljiv kada odrastete uz kultne SF naslove... Osjećaj koji ste imali kada ste bili djeca, kad biste se ušuškali ispod jorgana i ne trepćući slušali pomalo strašnu priču za laku noć. To je, malo je reći, dovoljno da barem na trenutak izađete iz začaranog kruga moderne retro nostalgije. I da vam „The Vast of Night“ ostane drag, zauvijek.

OCJENA: 8,2/10

Avgustovski utisci sa julskog putovanja u Frankfurt Miloš MILAČIĆ

C

arinik je mlad. Tek mu je 19.

Službuje tu od februara. Ali već mnogi zaziru od njega. Oči mu siju strah. To je važno za jednog carinika.

- Kuda, pita? - U Crnu Goru! Tamo ne može, vrti glavom. A i pasoš vam ističe kroz koji dan!

- Zato i idem u Crnu Goru. Da izvadim novi. - Ne idete. Tamo ne može, rekoh vam. - Ali zašto?

- Ne dam ja!

Prekriva rukom pločicu na uniformi. - Bolje da mi ne upamtite ime. Mislim, bolje po vas. I pokazuje u pravcu zapada. - Tamo možete po pasoš... Za sad!

MAJN-HETN

kfurtu. To je košnica prepuna medonosnih trgovinskih lanaca na koju podjednako slijeću i turisti - trutovi i turisti – radilice.

Kada je u formi, ta ulica može iznijeti „na mišiće“ i nekoliko hiljada pješaka odjednom. Rekord je, zapravo, postavljen 2014. godine kada je u toku jednog sata Cajlom prošetalo 10.335 ljudi.

Ne zovu Frankfurt na Majni zalud „Evropski Njujork“ ili „Majn-hetn“. Naravno, to je najviše zbog berze i predstavni-

štava oko 240 banaka iz čitavog svijeta. Ali i zbog čuvenih oblakodera („wolkenkratzer“) koji su statusni simbol grada u srcu Hesena.

STO OD POETE

M.MILAČIĆ

Crnogorski konzulat u Frankfurtu na Majni, udaljen je od Beča svega petnaest minuta hoda. I šest i po sati vozom! Ulica Cajl (Zeil) u kojoj se nalazi naše diplomatsko tijelo, najfrekventija je pješačka zona u Fran-

Blickrig na Majni

Boćari na obali rijeke Majne

Dragi Frankfurte, izvini što sve do sad nijesam znao za podatak da je veliki Johan Volfgang fon Gete rođen u tebi! Stoga sam, bez pomoći aplikacije „Google maps“ morao pošto - poto, na slijepo, isplanirati iznenadni, munjeviti frontalni napad, praktično „blickrig“ na Geteovu rodnu kuću koja je pretvorena u muzej. I upravo tamo provesti najveći dio preostalog vremena do polaska voza za Beč. Nećeš mi zamjeriti što nijesam posjetio tvoj zoološki vrt kojim se dičiš ili prošetao obroncima Taunusa koji se nadvija nad tobom baš kao Gorica nad mojim rodnim gradom. Nemoj se ljutiti što se nijesam popeo na vrh tvog Glavnog tornja, gdje se sa 200 metara nadmorske visine pruža možda i najljepši pogled na tebe. Oprosti mi što sam Gradsku

Radni sto (desno) u Geteovoj kući u Frankfurtu

faz.net

Iz Beča:

kuću „Römer“, to nekadašnje rimsko vojno utvrđenje ošacovao samo iz daljine i što nijesam popio ni gutljaj tvog nadaleko čuvenog jabukovog vina. Možda, neki drugi put. Biće prilike, valjda! Jer sve to, baš sve pomenuto - koliko god bilo zadivljujuće, ne može da se mjeri sa onim stolom na trećem spratu u Geteovoj radnoj sobi, za kojim je dvadesetpetogodišnji poeta pisao „Patnje mladog Vertera“!

FRANKFURTSKI BOĆARI

Priznaj, kako čovjek da ostane ravnodušan pred tim? Dugo sam nježno prelazio prstima preko te čudesne drvenarije koja je asistirala Majstoru da izbrusi „dragulj“. Iako je na tabli, na stolu, na tri jezika, naglašeno da se predmeti u muzeju ne smiju dodirivati, to je bilo

jače od mene. Pri ruci sam imao fasciklu u kojoj se nalazila moja biografija, kopija pasoša, kopija radne vize i dokaz iz crnogorskog MUP-a da nijesam osuđivan. A osudilo bi me obezbjeđenje muzeja istog časa, da su me kojim slučajem vidjeli kad sam tu fasciklu teatralno položio na Geteov sto.

Jedna nastrana želja da se kap, makar jedna kap tog božanskog (ili vražjeg!) dara koju dobro pamti drveni astal, prelije možda na neki budući redak biografije iz fascikle. Znam, ništa to ne vrijedi. Jer talenat nije korona da se prenosi dodirom...

Umjesto da me prekoriš zbog tog gesta, ti si mene dragi Franfurte još i častio onom vanvremenskom šetnjom uz rijeku Majnu, na povratku do želje-

zničke stanice. I ja sad, eto, kao neku neprocjenjivu razglednicu, pored svih uspomena, u sjećanju nosim i sliku razigranih boćara koji su se zatekli tu, na pravom mjestu, u pravo vrijeme... Kao da su se srodili s Majnom. I ona s njima. Pa je samo boćarima u čast šumila tog podneva u pola glasa neku staru njemačku melodiju, čiji bi stihovi ako se prepjevaju na naš jezik mogli da zvuče, otprilike, ovako: „Frankfurtski boćari, sva moja braća/ Jedini su ko me shvaća...“

***

Na povratku čeka isti carinik.

Opak i nadobudan. Misli da ima cijeli svijet pod nogama. A tek mu je 19. Pločica kao orden cakli se na ispeglanoj unformi. Na pločici ugravirano ime: Kovid.

18

Arena

Fudbal

TRI CRNOGORSKA TIMA SAZNAĆE DANAS IMENA RIVALA NA STARTU EVROPSKE MISIJE: U Nionu žrijeb za prvo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona, te za pretkvalifikacije Lige Evrope

Sutjeska želi prolaz i meč za istoriju

Svi se uzdaju u sreću PODGORICA – Tokom nikad duže sezone, sa više pauze, neizvjesnosti i borbe na terenu, ali i van njega, četiri crnogorska tima ugrabila su vize za evropska takmičenja – Budućnost će igrati u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, Zeta i debitant Iskra u pretkvalifikacijama za Ligu Evrope, dok će Sutjeska, nakon veličanstvenog ljeta prošle godine i dodatno ,,napumpanog“ koeficijenta jedina od naših timova biti povlašćena na žrijebu, a takmičenje će krenuti od prvog kola kvalifikacija drugog po kvalitetu evropskog takmičenja.

Na današnjem žrijebu u Nionu, svi osim Sutjeske, koja će čekati žrijeb u ponedjeljak, dobiće rivale na startu evropske misije, a svi crnogorski timovi uzdaju se u sreću, odnosno da će ih žrijeb spojiti sa ekipom sa kojom ravnopravno mogu igrati za prolaz i ostanak na evropskoj mapi, što bi istovremeno dodatno napunilo klupsku kasu, što je kod nas godinama i primarni cilj.

BUDUĆNOST Nakon što je dvije godine uzastopno Crnu Goru u Ligi šampiona predstavljala Sutjeska, sada je došao red na Budućnost. Šampionski sastav je 17. jula počeo pripreme za narednu sezonu i Evropu, a koliko se sve shvatilo ozbiljno govori i činjenica da je prvi čovjek kluba Vesko Mijač omogućio ,,plavima“ da i dalje budu u posebnom režimu, s obzirom na to da su svi smješteni u hotelu ,,Ramada“, a jedini izlazak je do Starog aerodroma, odnosno trening kampa. Pazi se na sve detalje, zbog korona virusa, ali i da ekipa što spremnije dočeka nove izazove.

Danas u podne Budućnost će na žrijebu dobiti rivala.

Fudbaleri Budućnosti igraće protiv Kluža, Ludogoreca ili Omonije u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. UEFA je sinoć podijelila učesnike prve kvalifikacione runde u više grupa sa povlaštenim i nepovlaštenim timovima, a prvak Crne Gore nije imao sreće u toj podjeli. Potencijalni rivali su šampioni Rumunije (Kluž) i Bugarske (Ludogorec), te Omonija, koja je u trenutku prekida prvenstva Kipra bila vodeća ekipa na tabeli. Pored podgoričkih “plavih” među

800

hiljada eura zagarantovane sume ima Budućnost od Uefe samim plasmanom u prvo kolo kvalifikacija za LŠ

nepovlaštenim timovima u grupi 3 su Ararat (Jermenija) i Florijana (Malta).

U taboru Podgoričana nadaju se da uz malo sreće možda mogu napraviti podvig poput Sutjeske prošlog ljeta, kada su Nikšićani eliminisali Slovan.

- Nema nekih posebnih želja.

Manje-više ko god dođe, mi smo spremni. Tu smo da odigramo utakmicu i napravimo najbolji mogući rezultat - jasan je direktor Budućnosti Zvezdan Milošević.

Budućnost će na žrijebu saznati i da li će igrati 18. ili 19. avgusta, kao i to da li će biti domaćin ili gost, a naknadno ćemo svi saznati da li će utakmicu igrati na neutralnom terenu zbog nepovoljne situacije sa koronom, kao i zbog trenutnih restrikcija po pitanju putovanja i zahtjeva karantina izdatih od nadležnih državnih vlasti. Prijavljeni neutralni tereni su Poljska, Kipar, Grčka i Mađarska.

Ono što je sigurno jeste da se u prva tri kola kvalifikacija igra samo jedan meč, dok će se tek u plej-ofu za Ligu šampiona igrati dvije utakmice.

- Naravno da bih više volio neku lošije rangiranu ekipu iz toga povlašćenog žrijeba, recimo Sarajevo, možda Dandalk...

Moramo da budemo realni i da priznamo da bismo imali male šanse protiv četiri - pet najbolje rangiranih ekipa koje mogu da nam dođu. Svakako se radujemo Evropi, ali ostaje žal što neće biti navijača - rekao nam je Petar Grbić.

Njegov nastup je pod znakom pitanja zbog povrede koljena na treningu, a zbog crvenog kartona od prošle godine prvo kolo mora propustiti Draško Božović.

Potencijalnog protivnika u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona ,,plavi“ će saznati u ponedjeljak, kao i eventualnog rivala u drugom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope, gdje nastavljaju takmičenje u slučaju poraza na startu kvalifikacija za Ligu šampiona.

ZETA

U Ligi Evrope imaćemo tri predstavnika. Ali za razliku od prethodnih godina, sada naši timovi nemaju direktno obezbijeđen plasman u prvo kolo kvalifikacija (samo Sutjeska), već su nas loši rezultati doveli u rang sa četiri najslabije plasirane države (San Marinom, Gibraltarom, Farskim Ostrvima, Andorom), zbog čega će Zeta i Iskra evropsku misiju krenuti iz pretkvalifikacija.

Na današnjem žrijebu, odmah nakon Lige šampiona, biće žrijebani i parovi pretkvalifikacija Lige Evrope, koji se igraju 20. avgusta.

I Zeta i Iskra su u nepovlašćenom šeširu u pretkvalifikacijama, a potencijalni rivali su im Linkoln Red Imps (Gibraltar), Santa Koloma, UE Engordani (Andora), B36 Toršavn, NSI Runavik, HB Toršavn (Farska Ostrva), Fiorita i Tre Pene (San Marino).

Ali Zeta je u problemima – otišli su Baošić, Sopo, Sekulić, Milojko, Bošnjak, Goranović…

- Činjenica je da smo prilično oslabljeni. Vidjećemo kako ćemo i sa kojim timom nastupiti u Ligi Evrope, ali svjesni smo da je to veliki izazov za ovaj mladi tim. Igramo u pretkvalifikacijama, protiv ne toliko zvučnih imena timova iz četiri najslabije rangirane zemlje, ali nikoga ne možete podcijeniti, što se i pokazalo prošlih godina. Nadam se da ćemo uz malo sreće, iako imamo sada izuzetno mlad tim, uspjeti da ostavimo dobar utisak – kazao je Zoran Aković, golman Zete.

ISKRA UEFA je davno najavila u Ligi Evrope, sve do plej – ofa, da će se igrati samo jedan meč, a oba naša predstavnika se nadaju prolazu u 1. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope. Upravo će u ponedjeljak 10. avgusta, Iskra i Zeta (baš kao i Sutjeska) na žrijebu saznati potencijalne rivale u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.

Ukoliko naši timovi dobiju domaćinstvo na žrijebu, vjerovatno će igrati na neutralnom terenu (Poljska, Kipar, Grčka ili Mađarska su se ponudili Uefi da budu domaćini, a UEFA je to prihvatila) zbog nepovoljne situacije sa koronom, kao i zbog trenutnih restrikcija po pitanju putovanja i zahtjeva karantina izdatih od nadležnih državnih vlasti.

A svakako da će pretkvalifika-

Sutjeska je nosilac na žrijebu 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope, koji će se održati sjutra. Istovremeno u ponedjeljak će saznati i rivala u drugom kolu, gdje bi je u slučaju prolaza čekao vjerovatno neko od evropskih giganata.

Već u drugom kolu Sutjeska bi mogla za rivala da dobije Milan, Totenhem, Glazgov Rendžers, Galatasaraj, ali i Bazel, Partizan, Standard Lijež, Granadu, Steauu, Rozenborg, Hajduk iz Splita, Dinamo Moskva, Aberdin...

Da bi došla u priliku da čeka nekog od tako atraktivnih protivnika, Sutjeska mora preskočiti prvu prepreku. Ekipe koje Nikšićani priželjkuju su estonski Paide, Sirens sa Malte, Dinamo Batumi iz Gruzije, Sfantul iz Moldavije, Kauno iz Litvanije, Union iz Luksemburga... Ali ekipe koje bi otežale put do naredne runde su svakako bugarska Lokomotiva Plovdiv i Slavija iz Sofije, slovački timovi Žilina i Ružomberok, Željezničar, te predstavnici Poljske Krakovija i Pjast Gljivice.

- Neće biti lako, ima atraktivnih rivala, veoma opasnih i nekih za koje se smatra da se možemo nositi sa njima. Nadam se da ćemo imati sreće na žrijebu prvog kola – kaže Božo Marković, napadač Sutjeske.

Sutjeska je prošlo ljeto imala evropsko putešestvije za pamćenje, a ovog puta može ostati upisana kao crnogorski tim koji će za rivala imati najjačeg protivnika.

- Ako prođemo u drugo kolo, više bih volio nekog protivnika s kojim može da se igra, gdje bismo imali šansu. Ali ako ne budemo imali sreće na žrijebu, svjesni smo da nam rival može biti i neko iz samog evropskog krema.

Međutim, sada se razmišlja o prvom kolu, sve ostalo je daleko – dodao je Marković. cije biti dobra prilika za Iskru da debituje u Evropi pobjedom.

- Treniramo maksimalno, kako bismo spremni dočekali početak nove sezone, ali i iskušenja u Evropi. Sve teče po planu, novajlije se polako uigravaju, tako da vjerujemo da ćemo da budemo spremni. Svi su vrlo motivisani, svjesni da je ovo poseban moment za klub - rekao je Miroje Jovanović, univerzalac Danilovgrađana.

Trideset trogodišnji bivši reprezentativac svjestan je da Iskra može da napravi i još veći podvig.

- Ispisali smo istorijski uspjeh za klub, nastojaćemo da se što bolje pokažemo i da naravno prođemo u narednu rundu takmičenja. Sačekajmo žrijeb, ali nadam se da ćemo imati rivala po mjeri - rekao je Jovanović.

R. PEROVIĆ

Neđelja, 9. avgust 2020.

LIGA ŠAMPIONA: Barselona pobijedil

Traje Mes Od septembra 2017. Lionel Mesi čekao je gol protiv neke italijanske ekipe. U noći Lige šampiona lansirao je Barselonu u četvrtfinale, golom za nezaborav protiv Napolija (pobjeda 3:1) u 23. minutu.

Slalom po desnoj strani, prodor niz ,,ćošak“ šesnaesterca, karambol među pet igrača. Savršen balans, šut lijevom u suprotan ugao - i gol! Sve dok je Mesi, najbolji igrač planete, u vrhunskoj formi Barselona je legitiman kandidat za titulu u evropskoj eliti. U narednoj rundi, protiv minhenskog Bajerna, neće biti favorit, ali ima vanserijske adute. Protiv Napolija, nakon nezgodnih 1:1 u prvom meču, na ,,Nou kampu“ pokazala je pravi stav - proaktivno, u visokom presingu, u traganju za brzom realizacijom. Mesijevom golu prethodili su kontakti sa loptom i dodavanja svih 11 igrača Barse...

Ekipa koja je napadala od starta dočekala je ,,sumnjiv“ gol štopera Klemona Lenglea nakon samo deset minuta igre. U guranju u šesnaestercu, na zemlji se našao defanzivac Napoja Kulibali - a Lengle glavom realizovao centaršut hrvatskog veziste Rakitića. VAR provjera regularnosti gola ovog puta je možda pogriješila; ali to ne umanjuje činjenicu, da je Barsin trijumf čist kao suza.

Lengle je, interesantno, prvi put pogodio u Ligi šampiona još od septembra 2017. godine, kada je

bio strijelac za Sevilju protiv moskovskog Spartaka. Postigao je ukupno 600. gol za Barsu u Kupu ili Ligi šampiona; 83. je igrač Katalonaca koji se upisao u strijelce u eliti. Barselona je 36. put zaredom kao domaćin u Ligi šampiona ostala neporažena (32 trijumfa, četiri remija) - samo Bajern ima dužu seriju, sa 43 meča bez poraza kao domaćin u eliti od 1969. do 1991. godine.

Nikšićani bolji od Koma

Pobjeda za samopouzdanje Sutjeska Kom

1 0

NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice.

Bez prisustva gledalaca. Strijelac: Bojović u 65. minutu.

SUTJESKA: Giljen, Cicmil, Stijepović, Mitrović, Eraković, Raičević, Marušić, Vuković, Pajović, Ćetković, Adrović Igrali su još: Ličina, Bubanja, Šofranac, Bulatović, Osmajić, Bojović, Grivić, Marković KOM: Novović, Đukić, Brnović, Radulović, Duculović, Joković, Golubović, Hot, Radenović, Iguči, Otašević Igrali su još: B. Bulatović, L. Bulatović, Drašković, Vukčević, Vujošević, Milošev, Medenica, Roganović, Filipović.

Sutjeska je u posljednjoj provjeri pred početak šampionata bila bolja od Koma, slavila je zahvaljujući pogotku mlađanog Bojovića nakon sat igre.

Međutim, nije igrala lepršavo, pa ni bila efikasna kao u prethodna tri prijateljska meča, protiv Podgorice, Adrie i Bokelja, jer u ta tri susreta izabranici Dragana Radojičića postigli su ukupno 13 golova. Šef struke nikšićkog sastava nakon meča kazao je da je zadovoljan zalaganjem, da se vidi da su momcima još „teške“ noge i da se nada da će sve to sasvim drugačije izgledati kad počne ozbiljna priča, a to će početi naredne subote, za njih baš kraj Bistrice, kada u premijeri dočekuju ekipu Petrovca. Ćetković je imao prvu priliku u 19. minutu. Dugom loptom pronašao ga je Stijepović sa lijeve strane, ali je iskusni napadač prebacio gol. U 39. minutu Marušić je šutirao lukavo, po zemlji, ali je golman gostiju bio

na pravom mjestu. Nijesu se mnogo fudbaleri Koma sastavljali s loptom, pa se u finišu prvog poluvremena okušao i Stijepović i, takođe, prebacio.

U nastavku je Radojičić dao priliku odmornim momcima, zadržao je mlađanog Pajovića, ali je zato po lijevoj strani Sutjeska bila ubojitija zahvaljujući agilnom Bojoviću, koji trese mrežu u 60. minutu. Marković je kreirao napad, pronašao Grivića uz desnu aut-liniju, a ovaj loptu vraća u srce kaznenog prostora upravo na Bojovića, koji je „poklopio“ tako da je čuvar Komovog gola ovog puta bio nemoćan.

Kako je vrijeme odmicalo, Radojičić je tražio da se pojača ritam i djelovala je Sutjeska ofanzivnije, pa je u 73. minutu Bojović ponovo imao priliku, a asistirao mu je Marković, pa dva minuta kasnije i Osmajić šutira, ali i promašuje. I Vuković je imao priliku u finišu, ali...

Ostalo je da se čeka subota, a Nikšićani se nadaju da će uspješno započeti još jednu sezonu u nizu sa najvećim ambiRa. P. cijama.

Arena

Neđelja, 9. avgust 2020.

la i izbacila Napoli, Bajern rutinski odradio posao

sijeva magija Bajern

Čelzi

42 1

Barselona

Bajern će ipak biti favorit u čevtvrtfinalu; ekipa koja je sa 3:0 razbila Čelzi u prvom meču u martu, je demonstrirala izuzetnu ozbiljnost sa mješovitim sastavom i slavila 4:1 u Minhenu. Meč je riješen za pola poluvremena, prvi strijelac Lige šampiona Robert Levandovski (13 golova) se upisao sa bijele tačke, pa u finišu - a imao je i dvije asistencije protiv oslabljenog londonskog tima.

S. S.

33 1

1

Stadion: ,,Alianc arena“ u Minhenu.

Sudija: Ovidiu Hategan (iz Rumunije).

Golovi: 1:0 Levandovski u 10(pen), 2:0 Perišić u 24, 2:1 Ejbrahan u 44, 3:1 Toliso u 76, 4:1 Levandovski u 85. minutu. Žuti kartoni: Kabaljero, Emerson (Čelzi).

Napoli

1

Stadion: ,,Nou kamp“.

Sudija: Džuneit Čakir (iz Turske).

Golovi: 1:0 Lengle u 10, 2:0 Mesi u 23, 3:0 Suarez u 45+1(pen), 3:1 Insinje u 45+5(pen) minutu. Žuti kartoni: Suarez (Barselona), Zjelinski (Napoli).

Bajern

Čelzi

Barselona

Napoli

Nojer Dejvis Alaba Boateng (od 64. Sule) Kimih (od 71. Odriozola) Alkantara (od 71. Toliso) Gorecka Perišić (od 64. Kutinjo) Gnarbi (od 81. Martinez) Miler Levandovski

Kabaljero Emerson Zuma Kristijansen Džejms Kante Kovačić Barkli Maunt Hadson-Odoi Ejbraham (od 81. Žiru)

Ter Štegen Alba Lengle Pike Semedo Rakitić De Jong Roberto Grizman (od 84. Monču) Mesi Suarez (od 90+2. Suarez)

Ospina Rui Kulibali Manolas Di Lorenco Deme (od 46. Lobotka) Zjelinski (od 70. Lozano) Ruiz (od 79. Elmas) Insinje (od 79. Milik) Kaljehon (od 70. Politano) Mertens

Kralj nokaut faze Lionel Mesi je u posljednjih šest mečeva eliminacione faze Lige šampiona bio akter čak 12 pogodaka.

Od toga, legendarni Argentinac postigao je devet golova, a tri puta bio je asistent.

U Ligi šampiona ukupno je postizao golove protiv 35 ekipa (Kristijano Ronaldo je strijelac u LŠ protiv 33 tima). Napoli je četvrti italijanski tim protiv kojeg se Mesi upisao u najjačem takmičenju kontinenta.

Drugoligaši igrali neriješeno u Baru

Nedostajali samo golovi Mornar Arsenal

0 0

BAR - Stadion. SRC „Topolica”. Odigrano prisustva publike. Sudija: Petar Lalić (Bar).

MORNAR: Nikčević, Perišić, Kajević, Pajović, Martinović, Idrizović, Vukmarković, Kažić, Kacić, Škrijelj, I. Bulatović.

Igrali su još: Begzić, Mucević, Vujačić, Bugarin, Bracanović, Leverda, Merdović, Seratlić, Cvijović, Mudreša, N.Bulatović.

ARSENAL: Lemajić, S. Mršulja, Radinović, Manojlović, Radulović, Batuta, V. Mršulja, Montenegro, Krgović, Muhović, Tačibana.

Igrali su još: Zoran, Ličina, Delić, Popović, Asanović, Mirković, Kovačević, Kotorac, Itautović Fudbaleri Mornara nakon ubjedljive pobjede protiv Adrie (6:0), juče su igrali neriješeno protiv Arsenala u pripremnom meču na ,,Topolici”.

U meču otvorenog garda, oba tima stvorila su nekoliko dobrih šansi, istakli su se golmani, a za potpun utisak nedostajali su samo golovi.

Mornar, koji je prvi favorit naredne sezone u Drugoj ligi, pokazao je dobre stvari, ali je i Arsenal jasno pokazao da će se boriti za sam vrh.

R. P.

Budućnost i Titograd remizirali u provjeri na Starom aerodromu

Igra po ukusu oba trenera Titograd Budućnost

1 1

PODGORICA - Teren na Starom aerodromu. Sudija: Luka Pejović (Podgorica). Strijelci: Novović u 49. (OFK Titograd), Božović u 60. iz penala (Budućnost). Žuti kartoni: M. Roganović, Bašić (OFK Titograd), Božović (Budućnost).

TITOGRAD: Joksimović, M. Roganović, B. Roganović, Alić, Bašić, Peličić, Brnović, Vukčević, Popović, Kalezić, Novović.

Igrali su još: Spasojević, Mrvaljević, Gašević, Škrijelj, Vujačić, Muzurović, Magdelinić, Mendi.

BUDUĆNOST: Dragojević, Vukčević, Adžić, Ćuković, Sekulić, Mirković, Ivanović, Božović, Zarubica, Raičković, Mijović.

Igrali su još: Bojović, Babić, Milić, Janketić, Dašić, Đuričković,

Vukotić, Terzić, Vlahović.

Fudbaleri Budućnosti i Titograda remizirali su sinoć u pripremnom meču za nastavak sezone. U prvom poluvremenu nike viđen posebno dinamičan fudbal, ali je zato nastavak donio golove, šanse, dobre poteze, a ono što je najvažnije oba tima su ostavila dobar utisak. Zoran Govedarica posebno može biti zadovoljan, jer tim koji je nedavno bio ne pragu eliminacije iz Prve lige igrao je dobar meč, bio ravnopravan šampionu i dokazao da će naredne sezone biti mnogo bolji.

Titograd je poveo na startu drugog dijela nakon lijepog gola Novovića (na asistenciju Peličića), ali je vrrlo brzo odgovorila Budućnost. Vukotić je izborio penal, koji je majstorski izveo Draško Božović - 1:1. Odmah zatim Vukotić je na asistenciju Janketića mogao da preokrene, ali je pogodio prečku. Budućnost je u tim momentima djelovala bolje, ali je kiks Dragojevića Titograd mogao da kazni. Međutim, udarac Petra Vukčevića izblokirao je mladi Anto Babić. U dva navrata istakao se Janketić, ali je u 74.minutu nakon njegovog pokušaja, golman domaćih Spasojević bio na visini zadatka...

R. P.

Fudbal

19

Sari smijenjen, Zidan kritikovan nakon ispadanja Reala iz Lige šampiona

Pirlo je ,,damin“ izbor Andrea Pirlo novi je trener Juventusa! Svega 15 i po časova bilo je potrebno ,,staroj dami“ da otpusti Mauricija Sarija nakon ispadanja u osmini finala Lige šampiona.

Nekad ni šampionska titula u Italiji nije dovoljna da zadržite posao. Očekivala je to cijela fudbalska Italija - samo ne Sari.

Pirlo (41), legenda italijanskog i svjetskog fudbala, promovisan je u prvog trenera sinoć oko 20 časova. Mjesto stratega najtrofejnijeg italijanskog kluba biće mu prvi trenerski posao karijere. Torinski gigant pokazao je da je spreman na radikalne rezove i hrabre odluke; sada je sva odgovornost na Pirlu, ,,Mister“ Treba da pokaže da je dorastao poslu, onako kako je to činio tokom igračkih dana, kao komandant sredine terena.

LABUDOVA PJESMA

Trijumf 2:1 u revanšu u Torinu protiv Liona (Francuzi slavili 1:0 na svom terenu u prvom duelu) u petak nije bio dovoljan. ,,Staroj dami“ falile su nijanse, oštrica u realizaciji, kreativnost u napadu, pravi pritisak na liniju odbrane rivala. I to je slika igre Juventusa i iz završnice Serije A; zbog toga je Sari kriv...

Njegova ,,labudova pjesma“ bila je tirada pred predstavnicima medija.

- Sve to je vrlo uvredljivo. Ne na moj račun, jer mene glasine ili bilo šta ne mogu poremetiti.

Već uvredljivo na račun odgovornih u Juventusu, jer niko od njih ne donosi veliku odluku zbog jednog meča. Vjerujem da će uzeti u obzir cijelu sezonu. Što se mene tiče, imam ugovor! Ne očekujem bilo šta, poštovaću odluku, kad god stigne i kakva god bude - govorio je Sari u posljednjem obraćanju kao trener Juventusa.

Sari je u finišu oproštajnog meča u Torinu pokušao sa ,,rovitim“ Dibalom u igri; nakon samo 14 minuta Argentinac je morao van igre, mišićni problem nije zaliječen...

- Rizikovao sam, nadam se da se njegova povreda nije pogoršala. Kad da ne rizikujem, ako ne u takvom meču... Da nijesam ubacio Dibalu, tek bi me kritikovali - dodao je Sari.

ZIZUOVI IZBORI

Realu se nikad ne oprašta neuspjeh - pa i ako je to ispadanje od favorita Lige šampiona Mančester sitija, pet mjeseci nakon poraza 2:1 na svom terenu u prvom duelu dvomeča osmine finala. Španski mediji traže objašnjenje za selekciju tima; zašto je mladi ofanzivac Vinisijus ostao na tribinama...

Real je od ovog ljeta prvak Španije, prevazišao je očekivanja, pronašao igru... Ipak, poraz od Sitija 2:1 u petak u revanšu u Mančesteru je bio povod za žestoke kritike trenera Zidana.

- Prvo, ne pitajte me za budućnost, tu sam i ostajem - otklonio je sve dileme Zinedin Zidan kada je pozicija trenera Real Madrida u pitanju.

Prvi put u trenerskoj karijeri slavni Francuz ispao je u nekoj rundi Lige šampiona. I prvi put od povratka u klub suočen je sa kritikom madridske štampe.

Bez obzira na to što su porazu

Juventus: Od Maestra do Mistera Kratkom objavom uprava Juventusa obratila se navijačima, nakon promocije Andree Pirla u glavnog trenera.

- Za vrijeme igračke karijere, Andrea Pirlo je osvojio sve.

Od Svjetskog prvenstva do Lige šampiona. U četiri

godina tokom kojih je bio general sredine terena Juventusa, osvajao je Seriju A, Kup Italije, Superkup.

Kako život promijeni sve za manje od sedmice: onaj koji je za sve nas bio Maestro, od sada je Mister, kratko nakon što je preuzeo rukovođenje mladim timom. Vjerujemo da Andrea ima sve što je potrebno da uspije, imaće punu podršku od prvog dana na klupi tima - saopštio je Juventus.

De Brujnova klinika Kevin de Brujn, belgijski ofanzivac i organizator igre Mančester sitija, dodavanjima je stvorio čak devet gol-šansi u revanšu osmine finala Lige šampiona. U Ligi šampiona, od osnivanja, nijedan igrač nije stvorio toliko šansi protiv ,,merengesa“.

Prethodno, Rus Andrej Aršavin je u dresu Zenita 2008. godine protiv Reala bio kreator osam gol-šansi. Real je prvi put od sezone 2008-9 izgubio oba duela eliminacione faze LŠ, kada je u osmini finala ispao od Liverpula.

od Sitija u Mančesteru ,,kumovala“ dva poklon-gola i dvije velike greške štopera Varana.

Madridska Marka čak je objavila i spisak taktičkih greški koje je Zidan napravio tokom meča. Zaključak je - propusta je bilo previše da bi Real dominirao na meču na bilo kakav način. Zamjeraju mu, što praktično do 80. minuta nije napravio bilo kakvu taktičku modifikaciju, što je jedina ključna izmjena bila zakašnjeli ulazak Asensija...

- Sigurno da ne možemo biti zadovoljni rezultatom. Niti smo zadovoljni tim što smo ispali u osmini finala, daleko od toga. Na kraju, možemo biti zadovoljni i ponosni na sve što smo uradili ove sezone. Ovo je fudbal, izgubili smo od sjajnog rivala dva puta - rekao je Zidan.

Madridske medije posebno je interesovalo zašto je u finišu uvodio Jovića, Valverdea, Vaskeza, igrače koji su odavno van ritma...

- Imali smo šanse za drugi gol, u drugom poluvremenu stvarno nijesmo bili daleko od preokreta... Vjerujem da smo bili bolji u dugim fazama meča dodao je Zidan.

SITI NAPADA TITULU

Mančester siti je pod pritiskom igrao proaktivno, hrabro, napadački - i zaslužio je pobjedu 2:1 nad Real Madridom. ,,Građani“ su pokazali zašto su favoriti takmičenja. Sa mnogo poštovanja prema Realu, ali i ambicije, govorio je menadžer Sitije Pep Gvardiola.

- Čestitao sam Zidanu osvajanje titule u Španiji. Uradio je sjajan, izuzetan posao. On i Real su sjajan par - rekao je Gvardiola.

Potom je govorio o jasnom cilju, da Sitiju nakon neuspjeha u Premijer ligi donese prvu titulu Lige šampiona ove sezone.

- Morali smo biti vrlo oprezni i precizni protiv ovakvih rivala, znamo za iskustvo i uspjehe Reala iz prethodnih godina, to je fantastično... I pored toga smo napadali, vjerovali u naš koncept. Realnost je, naš klub nema tu težinu u Evropi kao Real. Za to su potrebne titule. Želimo u finale, vjerujemo da imamo kvalitet da idemo do kraja u Lisabonu - poručio je Gvardiola.

Naredni protivnik je Lion, Siti će biti apsolutni favorit. S. S.

20 Sportski miks

Arena

NOVO LICE U KOŠARKAŠKOM KLUBU PODGORICA: Sportski psiholog Nikola Mijušković imaće poseban zadatak sa mladim igračima

Akcenat na psihologiju dokaz ozbiljnosti kluba PODGORICA - Istraživanja pokazuju, a sportska praksa potvrđuje da su psihološke vještine faktor od koga u najvećoj mjeri zavisi da li će sportista ostvariti i iskoristiti sve svoje potencijale.

U svijetu, naročito u vrhunskom sportu, sportski psiholog je neizostavan dio tima koji brine o sportistima ili ekipi.

Kod nas, međutim, takva praksa baš i nije primjer.

Ipak, novi član ABA 2 lige, KK Podgorica, za koji već ide prefiks ambiciozni klub, angažovao je mladog Nikšićanina Nikolu Mijuškovića, magistra sportske psihologije, koji će imati poseban zadatak sa mladim igračima. Jasno je da i ovaj potez čelnika Podgorice pokazuje ozbiljnost kluba, ali i koliki značaj pridaju pravilnom razvoju mladih košarkaša.

- Iskren da budem poziv sličan ovom sanjam već duže vremena, jer vjerujem da angažman toga tipa može pomoći prvo mladim sportistima na putu ka uspjehu, a onda i meni u svom profesionalnom razvoju – kazao je Mijušković.

Mladi Nikšićanin zatim je i objasnio u kratkim crtama sam značaj svoje profesije.

-Za sportsku psihologiju možemo reći da predstavlja upotrebu znanja iz opšte psihologije na oblast sporta. Često volim da kažem da je sportska psihologija savršen uzorak opšte psihologije jer se bavi uglavnom zdravljem, takmičenjem sa samim sobom i motivacijom da iz dana u dan tra-

Nakon pauze od 25. jula ,,plave“ od sjutra kreću sa radom

Vjera jača od svih zamki

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti sjutra kreću sa radom, nakon što su od 25. jula, kada je jedna od igračica bila pozitivna na korona virus, bile u samoizolaciji. Svi: od stručnog do igračkog kadra. Ali to je iza njih, borba se nastavlja, a trener Dragan Adžić na putu do starta Lige šampiona (12. septembra) vidi puno zamki, ali i vjeru da se rad neće prekidati.

gamo za najboljom verzijom sebe. Sportski psiholog pomaže sportistima u njihovim svakodnevnim izazovima. Iako na prvi pogled može izgledati da se sportski psiholog bavi samo mentalnom sferom sportiste, istina je zapravo drugačija.

Sportski psiholog ukazuje na značaj i svih ostalih komponenti sportskog procesa, motivišući pojedinca da zauzme optimalan stav i izgradi karakter koji će omogućiti pobjede na svim životnim poljima.

Za razliku od velikih klubova, gdje svaki kolektiv ima psihologa, kod nas se očigledno psihologiji ne daje toliki značaj.

- Najgore je to što se sportska psihologija sistemski ne praktikuje kod nas, pa tako reprezentacija ili profesionalni klub uglavnom nemaju u svom stručnom štabu psihologa. Sve se svodi na individualne poku-

šaje onih koji prepoznaju korist od takvog rada. Ostaje ipak nada da će se u budućnosti stvari mijenjati na bolje, a da će predan i kvalitetan rad sportskih psihologa biti osnovna preporuka.

Ipak, KK Podgorica osim što je uspjela da okupi brojne crnogorske talente, bolje reći bisere, koji su bili širom Evrope, da sastavi stručni kadar od eminentnih stručnjaka, dala je i posebnu važnost psihologiji.

- Mislim da je ova saradnja prije svega pokazatelj razvijene svijesti u upravljačkoj strukturi kluba, jer se teži holističkom pristupu sportu i pokušava se pozitivno uticati na svaki segment razvoja mladih ljudi.

Nemam dilemu da ćemo u vremenima pred nama postati primjer dobre prakse, ne samo u Crnoj Gori, već i šire – podR.P. vukao je Mijušković.

- Tek ćemo na kraju treće sedmice početi sa normalnim rukometnim treningom.

Moraćemo da smanjimo rizik i lagano da ulazimo u priču koja je prekinuta u Kolašinu.

Ovo je nešto novo za sve nas, kao i pauza od marta - rekao je trener Budućnosti.

Djevojke nijesu gubile fokus, pokazale su odgovornost i u

PODGORICA - Ozbiljnost, obimnost i dubina problematike upravljanja rizikom na sportskim bazenima stale su u knjigu mr Vojislava Markovića, u izdanju ,,Sportskih objekata“, objavljenu prošlog mjeseca u glavnom gradu.

Naučno zasnovan pristup, uz jasne i praktično primjenjive smjernice, su jasna vrijednost knjige ,,Upravljanje rizikom na sportskim bazenima“. Kao takva, djelo referentnog stručnjaka dobija na značaju u krugovima širim od Crne Gore.

Magistar pravnih nauka Marković je nosilac crnog pojasa (treći dan) u karateu i višestruki šampion Crne Gore. Takođe, višestruki je šampion Jugoslavije i Crne Gore u streljaštvu.

Dugogodišnji je predavač na

Policijskoj akademiji u Danilovgradu i ispitivač u Upravi za kadrove Crne Gore. Dugogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u sektoru bezbjednosti u državi je jasno utkano u ovo književno djelo.

Trenutno je direktor Društva ,,Sportski objekti“ u Podgorici.

Sa takvim iskustvom, Marković je u ovom djelu, vodeći se opštepoznatim metodološkim razbio predrasudu, da ovakva analiza rizika predstavlja prije svega teorijsku diskusiju o snazi i važnosti dejstva negativnih i pozitivnih fatora na sistem poslovanja.

Autor upravo insistira na upravljanju, kao dominantnom parametru koji je krajnji i glavni nosilac uzroka i posljedica dejstva rizičnih faktora na sportskim bazenima.

Potencijalni rizici su objedinjeni i sistematizovani kroz osam potpoglavlja - uz komentare i smjernice, kako ih identifikovati, pratiti, konrolisati i njima upravljati na adekvatan način.

A sve u skladu sa složenošću i specifičnostima sistema kojim se upravlja.

Takođe, autor je upotpunio razmišljanje o standardizaciji upravljanja na sportskim bazenima, kroz provjerene i primjenjive uslove i aktivnosti neophodne da se rizicima upravljana adekvatan način. Time je ovo djelo dobilo dodatan značaj.

Knjiga ,,Upravljanje rizikom na sportskim bazenima“ je sveukupno primjer, kako se povezivanjem nauke i prakse dolazi do najviših standarda u oblasti upravljanja, pogotovo u konkretnoj oblasti.

R.A.

uslovima koji nijesu prilagođeni radu i vrhunskim rezultatima.

- Imale su sjajaj odnos u Kolašinu. Bile su na zavidnom nivou. Pokazale su sa koliko su motiva kompletan ovaj period odradile. Sada nas čeka povratak koji nas vraća, ne samo na početak priprema, već žestoko unazad. Ovo mirovanje se odrazilo na tijelo, zato moramo biti rezervisani u trenažnom procesu. Polako ćemo ući u priču kako bi bez posljedica došli do nekog nivoa. Zdravlje je, svakako, najvažnije. Želimo da se djevojke oporave od svega i da krene-

mo polako da gradimo igru i dočekamo prvu utakmicu u Koprivnici na objektivnom nivou, koliko to bude moguće.

Vjerujem da ćemo i kroz Ligu šampiona podići nivo forme i uigranosti i da ćemo na pravi način posložiti stvari do kraja takmičenja.

Od puta u Francusku i utakmica sa Mecom neće biti ništa. Možda, ako se steknu uslovi, pođu nekoliko dana u Ljubljanu.

- Otvoreno je sa Krimom. U datom momentu, ako bi se stvorili uslovi, možda odemo u Ljubljanu. Ali svakoga je strah putovanja, ponovnog boravka

Orlando stao u finišu Orlando našeg Nikole Vučevića izgubio je od Filadelfije 108:101, sada ima tri poraza zaredom u NBA ligi.

Za rasizam 12 mečeva suspenzije

Nauka i praksa za najviše standarde sigurnosti

Adžić: Čeka nas povratak koji nas vraća, ne samo na početak priprema, već žestoko unazad

NBA: Poraz Vučevićevog tima od Filadelfije

Klubovi na Ostrvu dogovorili jasne i drakonske kazne

Knjiga ,,Upravljanje rizikom na sportskim bazenima“ objavljena u Podgorici

Neđelja, 9. avgust 2020.

Bilo kakva rasistička poruka ili javno iskazano ponašanje, na terenu ili van njega, povlačiće automatsku suspenziju od 12 mečeva kada su fudbaleri na Ostrvu u pitanju.

Na svim nivoima takmičenja, od Premijer lige do amatera, usaglašen je jasan set pravila u borbi protiv rasizma. Sa posebnom pažnjom će se pratiti aktivnost fudbalera na društvenim mrežama, što do sada nije bio slučaj.

Najavljene suspenzije od 12 utakmica su za četiri meča strožije od prethodnih pravila. Fudbalska asocijacija Engleske (FA), najstarija fudbalska nacionalna organizacija na svijetu, obećala je da će sve više raditi na edukacijama i ulagati u te programe - kako za edukovanje samih aktera mečeva, tako i navijača.

Obećana je i bezrezervna podrška za kampanju i pokret ,,Black Lives Matter“ (eng. ,,Crni životi vrijede“), koji je aktuelan posljednjih mjeseci u jeku rasnih tenzija u Americi i širom svijeta.

S. S.

Centar naše reprezentacije Vučević duel je završio sa 21 poenom i 12 skokova, uz šut iz igre 18-9. Francuski bek Evan Furnije dodao je 22, a Di Džej Ogustin 16 poena - nije bilo dovoljno za ekipu koja je uoči posljednje četvrtine imala dva poena prednosti.

Filadelfiju, koja je odigrala odličnu odbranu u posljednjoj dionici, predvodio je Tobajas Heris sa 23 poena i 15 skokova.

Centar Džoel Embid dodao je 23 poena i 13 skokova - a Siksersi su pokazali prije svega kvali-

tet više u rotaciji.

Direktni rival Orlanda za sedmo mjesto Istoka Bruklin pobijedio je ubjedljivo Sakramento Kingse 119:106. Levert je postigao 22, Heris 21, Alen 17 poena uz 11 skokova u odličnoj timskoj predstavi Netsa. Sa druge strane, bek Bogdan Bogdanović je odigrao drugi sjajan meč zaredom sa 27 poena i šest skokova.

Serija šampiona Toronta je prekinuta - Boston je bio inspirisan protiv Reptorsa 122:100. Čak 39 poena u trećoj dionici ubacili su Seltiksi.

Džejlen Braun ubacio je 20, Tejtum 18, Voker 17 poena za bostonski tim. Toronto je bio napadački potpuno limitiran,

Zvaničan početak sezone zakazan za 26. septembar

Start košarke u Turskoj tek 9. januara?

Turska Super liga, elitno košarkaško nacionalno takmičenje, trebala bi da počne 26. septembra, saopšteno je iz takmičenja.

Ipak, u slučaju nepovoljne pandemijske situacije, spreman je i alternativni scenario. Tada bi sezona počela tek 9. januara naredne godine, a igalo bi se po skraćenom formatu ligaškog

dijela. Kraj sezone planiran je za 3. maj naredne godine.

Prethodna sezona je zbog pandemije prekinuta 18. marta, a potom definitivno proglašena nevažećom 11. maja. Zbog prekida u 23. kolu, posljednjeplasirani Sigortam uspio je da sačuva status u eliti. U momentu prekida, na vrhu tabele je bio aktuelni šampion Efes, sa pobjedom više od Karšijake. S. S.

Neđelja, 9. avgust 2020.

Arena

Sportski miks

21

Draško Brguljan sa Vašašom stigao do kraja Kup takmičenja

SLIJEDI BORBA ZA TROFEJ

PODGORICA - Vašaš našeg reprezentativca Draška Brguljana boriće se za mađarski Kup trofej.

Tim iz Budimpešte je sa u sobama. Ne znam koliko je pametno.

Bez obzira što je start Lige šampiona zakazan za drugu sedmicu septembra i što vrijeme ne ide od ruke našim šampionkama, Adžić kaže da neće žuriti.

Fred van Flit je postigao 13 poena. U Istočnoj konferenciji kanadski tim je drugi sa učinkom 49-19, a upravo Boston treći sa skorom 46-23.

- Polako, igraće se i dalje rukomet.

Budućnost je u ovoj pauzi napravila strategiju koja bi mogla da zaštiti igračice od novih iskakanja.

- Tanja i Maja, naši kondicioni treneri, znaju kako se vraćaju

Velika borba vodiće se za sedmu poziciju, a Vučevićev Orlando posustaje tokom ove sedmice. Sada je Bruklin sedmi (33-36), a ,,magični“ osmi (32-

sportisti. Imaju vrhunske studije i napravile su prijedlog najmanjeg mogućeg rizika.

Usvojili smo protokol u sali, teretani, van sale i ambulanti.

Poštovaćemo sve, jer želimo da se sačuvamo, a pametniji smo i nakon novog iskustva. A. M.

38). Na devetom mjestu je Šarlot (23-42). Orlando će u nedjelju veče, od 23 časa po našem vremenu, igrati protiv Boston Seltiksa.

S. S.

Tuhel polomio kost stopala Tomas Tuhel, trener Pari Sen Žermena, doživio je neuobičajnu povredu - na timskom treningu polomio je kost stopala.

Njemački stručnjak je četiri dana uoči duela sa Atalantom u četvrtfinalu Lige šampiona nezgodno stao i iskrenuo članak. U gipsu će voditi duel na neutralnom terenu u Lisabonu.

Pari Sen Žermen će izvjesno žestoko oslabljen dočekati meč sa italijanskim timom. Čeka se oporavak zvijezda Kilijana Mbapea, Marka Veratija i Lajvina Kurzave. Klub je napustio slavni napadač Edinson Kavani, nakon isteka ugovora.

Izvjesno neće igrati desni bek Toma Menije, dok je argentinska zvijezda ofanzivac Anhel di Marija suspendovan.

A. M.

Paragvajsko tužilaštvo odlučilo da popusti sa zahtjevima

Ronaldinjo blizu odlaska u domovinu Ronaldinjo Gaučo (40), nekada najbolji fudbaler svijeta, u narednim danima konačno bi mogao dobiti dozvolu da napusti Paragvaj.

Dvostruki dobitnik Zlatne lopte trebao bi da se tokom sedmice pred nama vrati u domovinu Brazil. Tužilaštvo u Paragvaju je saopštilo, da se neće protiviti ,,uslovnoj suspenziji“ slučaja.

Bivši šampion svijeta je 6. marta uhapšen sa bratom Robertom Azisom, kada su pokušali da uđu u Paragvaj koristeći laž-

ne pasoše. U zatvoru su proveli 32 dana, nakon čega su pušteni 7. aprila kada je plaćeno čak 1,36 miliona eura kaucije.

Paragvajsko tužilaštvo je saopštilo, da nema bilo kakvih dokaza kojim bi se moglo dokazati da je Ronaldinjo učestvovao u krivotvorenju dokumenata.

Nekada fudbaler Barselone, Pari Sen Žermena i Flamenga proslavio je 40. rođendan u zatvoru, a potom je četiri mjeseca bio pod nadzorom u jednom paragvajskom hotelu.

S. S.

Štoper Juventusa ima ozbiljnu povredu ramena

De Liht mora na operaciju Matijas de Liht, defanzivac prvaka Italije Juventusa, polovinom mjeseca operisaće povrijeđeno rame.

Nastavlja karijeru u Prvoj diviziji NCAA lige

Žižić u Južnoj Dakoti Košarkaš Olimpijakosa Kostas Papanikolau je pozitivan na korona virus.

Klub iz Pireja je naveo da Papanikolau nema simptome i da je kod kuće u izolaciji.

Klub je, takođe, saopštio da medicinski tim prati stanje dvostrukog osvajača Evrolige jer se bliži početak priprema za novu sezonu.

Egera (16:10), savladao je BVSC (11:5) uz dva gola kapitena ,,ajkula“, a u posljednjem kolu izgubio je od Honveda (15:13) uz gol Brguljana. A. M.

Problem za Pari Sen Žermen povreda trenera

Saopštenje kluba iz Pireja

Kostas Papanikolau pozitivan na korona virus

sedam pobjeda i porazom završio učešće na tri kvalifikaciona turnira.

Mađarski tim je na posljednjem turniru bio bolji od

PODGORICA - Veliki talenat naše košarke Nikola Žižić (20) karijeru nastavlja na Univerzitetu Južna Dakota, u NCAA ligi američke koledž košarke.

Iza centra iz Podgorice godine su stasavanja u drugom timu Barselone, u mladom timu slavnog evroligaša iz Španije.

Igrač visok 208 santimetara, naš mladi reprezentativac, imaće tako priliku da igra u elitnoj Prvoj diviziji u NCAA, ali i da dobije vrhunsko obrazovan-

je na američkom univerzitetu.

Nikola je u sezoni za nama dobio značajnu ulogu u drugom timu Barselone, koji nastupa u LEB Silver ligi u Španiji.

Odigrao je 24 utakmice, od čega 13 kao starter. Sa minutažom od 15,9 minuta u prosjeku bilježio je 5,3 poena i 4,3 skoka po utakmici, uz 53 procenta šuta iz igre.

U Barseloni Nikola napreduje još od 2014. godine. Prošao je sve mlađe selekcije našeg nacionalnog tima.

S. S.

Holanđanin je sa problemom suočen još od novembra prošle godine, što je značajno uticalo i na njegove performanse

tokom sezone.

- Veoma sam razočaran što nijesmo prošli dalje u Ligi šampiona, stisnuo bih zube i igrao, kao do sada. Na redu je operacija, to je ono što je u mom fokusu do kraja ljeta. Trebaće mi vremena da se oporavim - rekao je De Liht, bivša zvijezda Ajaksa.

Očekuje se da propusti uvodni dio sezone pred nama, koja počinje sredinom septembra. A. M.

Ultimatum Borusije Dortmund Mančester junajtedu

Rok za transfer Sanča poneđeljak Mančester junajted dobio je rok do poneđeljka veče da kompletira transfer Džejdona Sanča iz Borusije Dortmund.

Njemački klub ne želi da odustane od cijene engleskog reprezentativca - ili će zaraditi ovog ljeta 120 miliona eura od obeštećenja, ili Sančo neće uopšte napustiti klub.

Takođe, po saznanjima najtiražnijeg njemačkog lista Bild, ,,milioneri“ iz Dortmunda su, u

slučaju da ofanzivac ostane u klubu, planirali da mu povećaju godišnju platu sa šest na deset miliona eura.

U sezoni za nama Džejdon Sančo imao je po 20 golova i asistencija u svim takmičenjima. Ostrvski mediji su prenijeli, da je trenutno Junajted spreman da za njega plati oko 110 miliona eura.

Svi detalji ugovora sa igračem, u slučaju uspjelih pregovora sa Dortmundom, su već dogovoreni.

S. S.

22

Arena

Sportski miks

Neđelja, 9. avgust 2020.

FORMULA 1: Finac kreće prvi ispred Hamiltona na neđeljnoj (15.10h) Velikoj nagradi Britanije

Botasov odgovor Luisu Valteri Botas (30) ne odustaje od borbe za titulu Formule 1. Samo dva dana nakon potpisa novog ugovora za tim Mercedesa, zaslužio je pol-poziciju pred nedjeljnu (15.10h) trku u Silverstonu, na kojoj će se proslaviti 70 godina od prve trke u istoriji šampionata.

Finac iz Nastole je vozio po mnogima njegove najbolje kvalifikacije karijere - o čemu svjedoči skoro desetinka prednosti na kraju u odnosu na timskog kolegu, svjetskog šampiona i lidera prvenstva Luisa Hamiltona. Treći će startovati Niko Hilkenberg iz Rejsing Pointa, u drugom redu pored Maksa Ferstapena iz Red Bula.

GLAVNI RIVALI Botas je na prethodnoj trci, prošle nedjelje takođe u Silverstonu morao da zaustavi bolid zbog eksplozije pneumatika dva kruga prije kraja. Pobjeda, za njega potencijalno druga u sezoni, bi učinila da se taj peh zaboravi.

- Veliki dan, veliki motiv i sjajan osjećaj. Odustajanje prošle sedmice u finišu trke mi

Jubilej sedam decenija

je teško palo, ali sveukupno se bolje i komotnije osjećam u bolidu od prvih treninga pred ovu trku, što se vidjelo u kvalifikacijama. Vjerujem da imam tempo za vrhunsku trku, od starta do kraja. A start će naravno biti izuzetno bitan - rekao je Botas.

Luis Hamilton se ne opušta iako ima veliku prednost u generalnom plasmanu. Vidjelo se nakon kvalifikacija, da mu nešto ubjedljiviji poraz od Botasa nije lako pao. Veliki

Valterijev 13. pol Valteri Botas zaslužio je 13. pol-poziciju karijere u Formuli 1, po čemu je jedan od samo 31 vozača kojima je to pošlo za rukom.

Takođe 13 pobjeda u kvalifikacijama imaju, recimo, bivši šampioni svijeta Džek Brabam, Žak Vilnev i Grem Hil, slavni Kolumbijac Huan Pablo Montoja, belgijska legenda Džeki Iks i Australijanac Mark Veber. Ispred njega sa 14 polova su velikani - Alberto Askari, Roni Peterson, Džejms Hant i bivši vozač Ferarija Rubens Barikelo.

Rezultati 1. Valteri Botas (Mercedes) 1:25,154 2. Luis Hamilton (Mercedes) 1:25,217 3. Niko Hilkenberg (Rejsing Point) 1:26,082 4. Maks Ferstapen (Red Bul) 1:26,176 5. Danijel Rikardo (Reno) 1:26,297 6. Lens Strol (Rejsing Point) 1:26,428 7. Pjer Gasli (Alfatauri) 1:26,534 8. Šarl Lekler (Ferari) 1:26,614 9. Aleks Albon (Red Bul) 1:26,669 10. Lando Noris (Meklaren) 1:26,778

takmičar juriće rekordnu osmu pobjedu u Silverstonu u nedjelju, na stazi čiji je već apsolutni rekorder. Džentlmenski je čestitao timskom kolegi.

- Valteri je bio sjajan, to je razlog mog poraza, ne moja loša vožnja. Vjerujem da će biti teže nego prethodne sedmice, sa drugačijim izborom mekših pneumatika... Mnogo toga biće drugačije, jednostavno svaki dan, kamoli sedmica u Formuli 1 donosi velike i važne promjene. Ali ostajem fokusiran i želim pobjedu.

Glavna borba uvijek se vodi u

Jubilej 70 godina Formule 1 proslavlja se u Silverstonu - iako je prva trka šampionata vožena 13. maja 1950. godine. Razlog je to što je prvi gran pri vožen upravo u tom britanskom kompleksu, na stazi koja je tada imala značajno drugačiju konfiguraciju.

Tog dana potpuno je dominirao legendarni Italijan Đuzepe Farina - vozač Alfa Romea bio je najbolji i u kvalifikacijama i na glavnoj trci, uz vrijeme najbržeg kruga.

Farina je na kraju sa tri pobjede i jednim četvrtim mjestom osvojio prvu titulu prvaka svijeta, ispred legendarnog Argentinca Huana Manuela Fanđa (tri pobjede i tri odustajanja).

Hamilton lovi rekord Sa pol-pozicije, Valteri Botas će se boriti za devetu pobjedu karijere - a Luis Hamilton, sa druge startne pozicije, za čak 88. trijumf! Na vječnoj listi vodi Mihael Šumaher sa 91 pobjedom, a daleko iza na trećem mjestu je Sebastijan Fetel sa 53 trijumfa.

Hamilton već u Monci u septembru može dostići sedmostrukog šampiona svijeta Šumahera. nedjelju - kazao je Hamilton.

MAKSOV IZBOR Po mnogima, glavni heroj kvalifikacija bio je Njemac Niko Hilkenberg. Veteran je zamijenio korona virusom zaraženog Serhija Pereza u bolidu Rejsing Pointa - i potpuno zasluženo stigao do trećeg mjesta. To je potvrda onog što kolege vozači već godinama govore, da je Hilkenberg jedan od najboljih i najkompletnijih vozača u karavanu ,,najbržeg cirkusa.

- Iz dana u dan se osjećam bolje u sjajnom bolidu i timu

Rejsing Pointa. Odraz toga je ovo treće mjesto. Prošle sedmice imali smo peh, možda mi se sada vratilo na ovim kvalifikacijama. Pamtiću ovaj rezultat - rekao je Hilkenberg, kojeg će Serhio Perez izvjesno zamijeniti u bolidu Rejsing Pointa već na narednoj trci.

Na komponenti srednje tvrdih pneumatika startovaće Maks Ferstapen. Bio je to izuzetno hrabar potez mladog Holanđanina, koji je rizikovao i imaće izdržljiviju komponentu na raspolaganju - za kasniji odlazak u boks. U kvalifikacijama je bio četvrti, uz dobar

start može čak ugroziti rivale iz Mercedesa.

- Jasno je da oni imaju najbrži bolid, oko toga nema neke velike rasprave. U takvoj situaciji, red je bio da u ekipi Red Bula razmišljamo kreativno, da reagujemo. Nikako se ne možemo zadovoljiti samo trećim mjestima, to nije pravo takmičenje, to onda nije Formula 1 - rekao je Ferstapen.

U Silverstonu je potpuno razočarao Ferari - Šarl Lekler startuje sa osme pozicije, a Sebastijan Fetel nije ni stigao do posljednje sesije kvalifikaS. S. cija...

MOTOGP: Francuzi dominirali u kvalifikacijama u češkom Brnu

42

Zarko ispred Kvartarara Bez Svitoline i Bertens na US openu Elina Svitolina, peta teniserka svijeta, neće nastupiti na US openu od kraja ovog mjeseca, što je potvrdila na društvenim mrežama.

Ukrajinka koja je prošle godine igrala u polufinalu njujorškog

gren slem turnira je kazala da se trenutno ne osjeća ugodno da bi putovala.

Sedmoplasirana na planetarnoj WTA listi, Holanđanka Kiki Bertens, takođe je odustala od takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao razlog je navela da se brine zbog mjera karantina po dolasku u SAD. Prethodno, od US opena odustala je i trenutno prva igračica svijeta, Australijanka Ešli Barti.

Svjetsko prvenstvo u snukeru u Šefildu

Tramp ,,preživio“ za četvrtinale Džed Tramp (30), aktuelni šampion svijeta u snukeru, plasirao se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva, pobjedom u teškom duelu protiv 13-11 protiv Kineza Jan Bingtaoa.

Slavni Englez imao je deficit 109 u frejmovima protiv velikog talenta, deset godina mlađeg Kineza. Ipak, u čuvenom ,,Kru-

sibl teatru“ u Šefildu uspio je da preokrene i spriječi veliko iznenađenje. Tramp je favorit za osvajanje najbitnijeg takmičenja u sezoni, a trenutno je najbolje rangirani snukeraš svijeta.

Naredni rival, u borbi za mjesto u polufinalu, biće mu Met Gold ili Kajren Vilson.

S. S.

Umijeće vrhunskog vozača Francuz Johan Zarko (30) demonstrirao je u Brnu, osvajanjem pol-pozicije za Veliku nagradu Češke, koja je u MotoGP šampionatu na programu u neđelju od 14 časova.

Motociklista iz Kana startovaće prvi ispred zemljaka, lidera u generalnom plasmanu, mladog Fabija Kvartarara. Italijan Franko Morbideli startovaće treći; Maverik Vinjales iz Jamahe zaslužio je tek petu poziciju. Legendarni Valentino Rosi bio je tek deseti u kvalifikacijama na stazi na kojoj je pet puta pobjeđivao u najjačoj klasi.

Za Zarka, bivšeg Moto 2 šampiona, ovo je šesta pol-pozicija karijere a prva od Le Mana, prije više od dvije godine. Još čeka trijumf u najjačoj klasi - i to isključivo zato jer je do sad vozio u inferiornim timovima. Na motoru Avitija Dukatija neće imati velike šanse na glavnoj trci u nedjelju ali će se boriti makar za sedmi podijum karijere u MotoGP klasi.

- Napravio sam neke prave izbore u završnici kvalifikacika, imao sreću jer sam imao čistu stazu, odvezao sam stvarno dobar krug. Odgovara mi ova staza, srećan sam zbog plasmana - rekao je Zarko, trenutno deveti u generalnom plasmanu, nakon kvalifikacija.

Rival iz Nice, mladi Kvartararo (20) iz Petronas Jamahe, sigurno nije nezadovoljan drugim mjestom. U posljednjem krugu u borbi za pol je forsirao, na kraju izgubio kontrolu nad motociklom... Srećom prošao je bez posljedica. Biće veliki favorit, da

pobjede u svim klasama u Brnu ima tim Honde, a 31 trijumf rivalska Jamaha

Sedmostruki pobjednici Čak po sedam puta na stazi u Brnu, kada se računaju sve klase, slavili su legendarni Italijani Đakomo Agostini, Maks Bjađi i Valentino Rosi.

Najtrofejniji šampioni Agostini i Rosi u naj-

već sada dođe do treće pobjede sezone.

Svjetskog prvaka Marka Markeza nema na trci, oporavlja se od druge operacije polomljene nadlaktice, to je velika šansa za Kvartarara.

- Loše sam tempirao posljednji krug. Biću oprezan, racionalan i tražiti pravu trkačku šansu u nedjelju na posebnoj stazi - rekao je Kvartararo.

Očekuje se da glavni konkurent bude Vi-

jačoj klasi su najuspješniji - ,,Doktor“ Rosi slavio je pet a vladar 60-ih i 70-ih Đakomo četiri puta. Aktuelni prvak Mark Markez slavio je u Brnu 2013, 2017. i 2019. godine, a Horhe Lorenco 2010. i 2015. godine.

njales, koji je u petak na treningu imao nezgodan pad. Na kvalifikacijama bio je očigledno vrlo oprezan.

Već sljedeće sedmice voziće se MotoGP trka u Austriji, do tada se očekuje i povratak svjetskog prvaka Markeza na stazu...

Rivali žele da što bolje iskoriste priliku dok ga nema na takmičenju, a ukoliko Kvartararo pobijedi u Brnu, prednost od 75 poena bila bi skoro nedostižna... S. S.

Horoskop

Neđelja, 9. avgust 2020.

23

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (10. 8 - 16. 8) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

14:35. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih po-

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars. com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal

slova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje..

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojav-

Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

ljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gu-

bitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ne naročito povoljni dani.

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 14:35. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

24

Enigmatika

Neđelja, 9. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. avgust 2020.

25

Dana 8. avgusta 2020. godine iznenada je preminuo u 73. godini naš dragi

MILOŠ Božov DAMJANOVIĆ Usled novonastalih okolnosti u državi sahrana će se obaviti 9. avgusta u 13 časova u krugu uže porodice na mjesnom groblju Broćanac u Nikšiću.

Ožalošćena porodica: supruga MARTA, sin BOŽO, kćerke NATAŠA i DANIJELA, sestre RADOJKA i MIJOJKA, snahe STANKA i MILJA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

539 Posljednji pozdrav

MILOŠU - MINJU DAMJANOVIĆU Zbogom, moj dobri i pošteni ujače.

RAJO i BEBA sa porodicom 526

DARINKA DARE Petrova JOVIĆEVIĆ Dragoj našoj babi, S ljubavlju koju smrt ne prekida živjeti ćeš vječno, u srcima našim.

Tvoji: PETAR, LUKA, HAJDANA, JELENA sa praunučadima 516 Dragom prijatelju

JOVANU – JOVU RAIČEVIĆU posljednji pozdrav.

VESNA i BRANO ĐUKIĆ 491

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. avgust 2020.

Са великим болом у срцу обавјештавамо родбину, пријатеље и комшије да је 8. августа 2020. године, послије дуге и тешке болести, у 42. години преминула наша драга

ТАТИЈАНА - ТАЊА Иванова ЧУЧУК рођена Ђурановић

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице, 9. августа у 12 часова на мјесном гробљу испред Цркве Св. Николе у Чучуцима - Бечићи. Стевана Штиљановића бр. 1

Ожалошћени: супруг ИВАН, дјеца ХАНА, ЛАРА и ВАСИЛИЈЕ, мајка СЛАВИЦА, сестра ИВАНА, зет МИЛУТИН БУЛАЈИЋ са породицом, свекар БРАНКО, свекрва ЕМИЛА, ђевер МАРКО, јетрва САЊА са дјецом, те породице ЧУЧУК и ЂУРАНОВИЋ и остала родбина

529 Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

Četrdeset je dana od smrti našeg

PETRA – MUSE IVKOVIĆA

ANĐELKI - ANĐI ĆERANIĆ Zbogom, moja draga seko! Moj uzore!

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir među zvijezdama i anđelima, a napaćeno tijelo odmori u ovoj zemlji koju si tako voljela.

Za mene ćeš biti u sjećanju, uvijek živa, spremna na savjet i pomoć uz blagi i dragi osmijeh.

Počivaj u miru i neka ti je zemlja laka!

Sestra MILOJKA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti supruga

Ostavio si nam sjećanje na tvoju plemenitu dušu i veliko srce za svakog, a tvoj čestiti život kao zadatak da idemo tvojim stopama.

PETRA - MUSE IVKOVIĆA Zaborav ne postoji. Nedostaješ...

Tvoja PORODICA

Tvoja DRAGICA

536

534

Četrdeset dana je od smrti našeg

Četrdeset je dana od smrti oca

507 Posljednji pozdrav

PETRA - MUSE IVKOVIĆA SAVU Milanovom MARTINOVIĆU

Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ.

PETRA - MUSE IVKOVIĆA Ti živiš u našim srcima, uspomenama i živjećeš vječno.

DEJAN, SANJA, NAĐA, LUKA i VUK

Počivaj u miru.

NEVENA sa porodicom 533

537 ANA i RAJKO VUKOVIĆ Posljednji pozdrav našem dragom

504

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Četrdeset je dana od smrti oca i đeda

Posljednji pozdrav dragom kumu

SAVU Milanovom MARTINOVIĆU

SAVU Porodica RADIŠIĆ 486

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodici najiskrenije saučešće.

Od porodice pok. NENADA MARTINOVIĆA 485

PETRA IVKOVIĆA

PETRA – MUSE IVKOVIĆA

Uspomenu na tebe čuvamo u svom srcu i sjećanju.

Hvala ti na svemu. Čuvaćemo uspomenu na tebe, tvoj lik i dobrotu koju si nam darivao.

MILAN, BLAŽO i ZORICA NIKČEVIĆ

LJUBO, LENA i LANA

538

535

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. avgust 2020.

27

С неизмјерним болом опраштамо се од нашег Дана 8. августа 2020. године у 65. години преминуо је наш драги

Tužnim srcem javljamo da nas je, poslije duge i teške bolesti, napustila naša voljena

МИЈА ЈАНКОВИЋА VESNA Radoša IVANČEVIĆ

МИОДРАГ Вељков ЈАНКОВИЋ Брат ВАСКО ЈАНКОВИЋ са породицом Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 9. августа у 14 часова у кругу породице.

Ожалошћени: супруга РАТКА, ћерка АНЂЕЛА, брат СЛОБО, сестрична САНДРА са породицом, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака са породицама. Ожалошћене породице ЈАНКОВИЋ и РАЖНАТОВИЋ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na groblju Pričelje.

Ožalošćeni: sestre TANJA, BOSA, RADA i BRANKA, sestrići MIROSLAV i MILOŠ, sestrične MILENA, BOJANA, TIJANA i IVA, zetovi SRĐAN VUJOVIĆ i ZORAN NIKOLIĆ, sestra od tetke LIDIJA MARTINOVIĆ sa porodicom, ujak VUKAŠIN VUJOVIĆ sa porodicom, braća od ujaka VLADIMIR i RATKO, sestre od ujaka, braća od tetaka, sestre od tetaka i ostala rodbina

517 Посљедњи поздрав драгом

482 Moj dragi

506

МИЈУ ЈАНКОВИЋУ

Посљедњи поздрав нашем

Остаћеш заувијек у нашим срцима и мислима, заувијек вољен и поштован.

BOŠKO

Брат БРАНКО ЈАНКОВИЋ са породицом

МИЈУ ЈАНКОВИЋУ

518

Hvala ti za svu ljubav i sreću koju si mi pružio. Čuvaću te od zaborava u mom srcu vječno.

Посљедњи поздрав стрицу С невјерицом и тугом у срцу,

Tvoja LJEPOSAVA твоје СНЕЖАНА и ЗВЕЗДАНА са породицама 531

519

МИЈУ

Посљедњи поздрав чика

Dragi tata

ДАНИЈЕЛА и ИВИЦА БОКОВАЦ са породицом

521

МИЈУ

BORO

Прошло је 40 дана откако нас је напустила наша Твоји: МАРИЈА и НИКОЛА КЕКОВИЋ, КАТАРИНА и НЕМАЊА ШОБОТОВИЋ и ЗОРАНА

Mnogo nam nedostaješ.

520

Tvoje ćerke NATAŠA i OLGICA

БРАНКА Јанкова ПЕЈОВИЋ

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

Мила моја мајко, љубав и мисли према теби трајаће док трају и наши животи. Нек бог да спокој твојој души. Син НЕНАД, снаха АНА, унучад КРИСТИЈАН, МАТИЈА и АНДРЕЈ

532 Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

527 Нашој баби

MIJU JANKOVIĆU Počivaj u miru, dobra dušo.

RAJKO i ĐINA ŠOFRANAC sa porodicom 523

BORISLAVA – BORA POLOVIĆA

БРАНКИ Посљедњи поздрав драгом ђеверу, стрицу

Тужно је без тебе, недостаје нам твоја топлина и твој искрени загрљај. КРИСТИЈАН, МАТИЈА и АНДРЕЈ

МИОДРАГУ ЈАНКОВИЋУ

Prođe pola godine, minu kraj nas, tiho, sa nekim osjećajem ispraznosti.

Tako je valjda, kad odlaze oni najdraži.

Nedostaješ nam.

528 Тешко прихватамо истину да је ово посљедњи поздрав. Нека твоја племенита душа почива у рају, ми ћемо те чувати од заборава. СЕНКА, АЛЕКСАНДАР и ВЕСЕЛИН ЈАНКОВИЋ 522

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Tvoji: DUŠAN, DAVID i LIDIJA

530

28

Oglasi i obavještenja

Dana 7. avgusta 2020. u 83. godini preminuo je

Neđelja, 9. avgust 2020.

Навршава се пет година од смрти наше драге

Zbogom, moj dragi oče

SLOBODANE Bio si moja zvijezda vodilja na životnom putu.

SLOBODAN Krstov VUKSANOVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice.

МИЛАНКЕ ЋУПИЋ

Tvoja DEJA

498 Dragi deda

Својим одласком оставила си велику празнину и бол коју вријеме не може да излијечи. Тугујемо за тобом као првог дана и никада те нећемо изневјерити. С љубављу и поносом чувамо те у најљепшем сјећању.

Ožalošćeni: supruga JASNA, kćerka DEJANA, sinovi SRĐAN i IGOR, sestra ZORKA, snahe LJILJANA i OLJA, unučad, praunučad i ostala porodica VUKSANOVIĆ

Твоји: РАТКО, ДУШАН, АНА и СТЕФАН

SLOBODANE Nedostajat će nam tvoja topla riječ i zagrljaj.

MARIJA i JOVANA

479

499

Dragi

Посљедњи поздрав драгом брату и ујаку

490

SJEĆANJE 2015-2020.

SLOBODANE MILANKA ĆUPIĆ

инг. СЛОБОДАН К. ВУКСАНОВИЋ

Bio si divan suprug, otac i deda. Otišao si tiho, nečujno do zadnjeg daha poštovan i voljen.

Uvijek si bio moj oslonac i najveća ljubav. Ovaj put mi nisi pružio ruku da budemo zajedno kako smo bili kroz naš život.

Traješ u našim mislima kroz najljepše uspomene.

S ljubavlju i poštovanjem, Његови ЗОРКА, МЛАДЕН, МАРИЈА и СНЕЖАНА

Tvoja JASNA

524

MIJO, BILJANA, DANILO i NINA

Pet godina je od kada nije sa nama naša draga 494

500

POMENI

Мом драгом и једином брату

Tužno sjećanje na naše voljene 9. 8. 2010.

MILANKA ĆUPIĆ

11. 7. 1993.

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol i tugu od kada si nas napustila, samo još više pravi prazninu u našim srcima.

S tugom, ljubavlju i ponosom,

инг. СЛОБОДАН Крстов ВУКСАНОВИЋ

525 посљедњи поздрав

JELENA

ЗОРКА Шегова ВУЈОШЕВИЋ

SENKA i DRAŠKO sa porodicom

BOŽO

ĐURĐEVAC

Dana 9. avgusta navršava se 15 godina od smrti naše drage

Ostavili ste nam sjećanja na vaš čestiti život kojim se neizmjerno ponosimo. Živite u našim srcima.

Vaša PORODICA

495

502

Posljednji pozdrav dragoj snahi

Voljenom bratu

ADLIJE ALIBALIĆ Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već potvrđuje bolnu istinu da si nas napustila. Ostaćeš u našim srcima voljena i nikad zaboravljena.

484

ZORKI

MUSI

Od zaova VIDE, STANKE, MILEVE i ZORKE sa porodicama

Riječi su suvišne, a bol je prejaka, vrijeme prolazi, zaborav ne postoji.

Nedostaješ nam za sve što je prošlo i za sve što dolazi.

Počivaj u miru, moj dobri brate.

Draga

Posljednji pozdrav kumi

S ponosom,

porodica ALIBALIĆ

493 Navršava se 40 dana od kada si nas napustila, voljena sestro

VUKOTA sa porodicom 481

KIĆE Ujaku

ZORE iskreno te žali

DUŠKI PERUNOVIĆ

Otišla si, ali sjećanje na tebe i sestrinska ljubav ne jenjava i vječno će ostati u meni.

Sestra MEDUNA sa porodicom

Godine će proći, ali ne i naše sjećanje na tebe i Mika.

porodica PERIŠIĆ 505

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Kumovi JOVANOVIĆI

497

TELEFON ZA INFORMACIJE

MUSI IVKOVIĆU

020-202-455, 020-202-456.

Tvoja plemenita duša i topla riječ sa kojom si me dočekivao ostaće vječno u mom srcu.

483

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MIRA ŠĆEKIĆ sa porodicom 480

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. avgust 2020.

Dvije godine su od smrti voljenog

29

Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog

MILENKA M. PEROVIĆA 1959-2018.

DEKE

VUKO Radulov MARKOVIĆ

Čijim odlaskom izgubismo previše da bi utjehu tražili u vremenu koje nije lijek, već tiha patnja i bol.

Tvoj plemeniti lik živi u ljudima u čijim si životima ostavio vječni trag.

Hvala Ti zauvijek. Mir i spokoj tvojoj duši.

Četrdeset dana... umivene našim suzama, ispunjene bolom. Teško je živjeti, a ne moći sa tobom dijeliti radost i tugu, uživati u tvojoj sreći i osmijehu. U srcu i mislima uvijek si sa nama.

2017-2020.

S tobom u srcu, čuvamo uspomene naše.

Tvoji NAJMILIJI

515

Vječno tuguju: supruga RADA, sinovi MIRKO i BOŠKO, brat MOMČILO – MOMO, snaha RADMILA, tetka MILENA

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog sina

492

Tvoji NAJDRAŽI 8. 8. 2010 – 8. 8. 2020.

Десет година поноса и сјећања

501 Dvije su godine od kada nije sa nama naša majka, baba, prababa

DEKE Sudbina je jača bila, pa ovaj dan tugom zamijenila, mojoj tuzi nema kraja, a ovaj dan da ti čestitam rođendan. Majka će te i dalje dozivati, tvoju sliku ljubiti i suzama zalivati.

Počivaj u miru, srećo i tugo moja.

РАДОМАН – ДОМО ГОЛУБОВИЋ

Majka MILA

514

Корачамо кроз живот са Твојим аманетима. Чувамо их Јованиним и Андријиним дипломама, Страхињиним осмијесима. Увијек нам стигне Твоја ријеч подршке, љубави, мудрости... Да се памтиш и да трајеш...

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

KSENIJA Miloradova ĆULAFIĆ

Твоја ПОРОДИЦА

rođena Nikolić

478 Sjećanje na naše najdraže 10. 8. 2012 – 10. 8. 2020.

24. 4. 2015 – 10. 8. 2020.

DEJANA Radosava SIMOVIĆA

Živiš u sjećanjima, uspomenama i mislima.

U našim si razgovorima, sve više nedostaješ.

Sudbina je bila jača od želje da živiš sa nama. Tvoja smrt je ostavila bol koju nam niko ne može izliječiti, a tvoja ljubav i sjećanja koja nam niko ne može uzeti.

U srcu tuga, a u domu našem velika praznina.

Ponosni što smo te imali i vječno tužni što smo te izgubili. Živjećeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Voli te tvoja PORODICA

GORAN Božov RADONJIĆ

Vole te tvoji

ZORKA Božova RADONJIĆ

Vrijeme nikad neće izbrisati našu ljubav i bol za vama.

Ujak i brat DIMITRIJE – VUJO PEJOVIĆ sa porodicom

supruga MIKICA, kćerke KATARINA i VALENTINA 488 489 Dragi naš Sjećanje na našu ćerku

487 Дана 11. августа 2020. навршава се година од смрти нашег вољеног супруга, оца и ђеда

DEKA LJILJANU BEČIĆ

Tužno je sjećanje na tvoj prerani odlazak. Dobrotom i vedrim duhom ostavio si trajno mjesto u našim srcima.

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol u srcu ostaju...

508

Прошла је година туге и бола након твог одласка на вјечни починак. У добру и злу 64 године заједничког живота биле су испуњене радошћу, али и великом тугом када смо прије 27 година остали без наше Нене. Много нам недостаје твоја пажња и брига према нама. Доброта твог срца и топлина твоје душе увијек ће нам недостајати. Дана 9. августа породица ће посјетити његову вјечну кућу.

511

Brat MITA, snaha NINA, MATEA i KIKI

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog brata i đeveričića

TUŽNO SJEĆANJE

СТЕВАНА Машова БАНОВИЋА

Тугују за тобом: супруга ЈОВАНКА, син ДРАГАН и кћерка СЛАВИЦА са породицом

513

Otac SAVO i majka BOSA JANKOVIĆ

LJILJANA BEČIĆ Bolne su i teške sve ove godine bez tebe, voljena sestro...

Brat JANKO 509

Deka. Neizmjerno smo ti zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nesebično dijelio sa nama.

TUŽNO SJEĆANJE

Strina BORKA, braća od strica VENJO, ACO i RADE sa porodicama

JOVANOVIĆ sestra

majka

otac 496

СТЕВАН Машов БАНОВИЋ

Dana 11. avgusta navršava se pola godine od kada nije sa nama

11. 8. 2019 – 11. 8. 2020.

Драги оче, Племенитост и доброта су особине које су те красиле за живота. Много ми недостају наши свакодневни разговори, твоји савјети и брига о нама. Хвала ти, оче што сте ти и мајка бринули и чували моју породицу и што сте имали велики утицај да моја дјеца буду добри људи. Жао ми је, оче што нисам чешће долазила, али мајка добра и честита жена је увијек на прави начин бринула о теби. Заједно са Неном почивај у небеском рају. У мислима са тобом, кћерка СЛАВИЦА са породицом 512

VJERA

DARA

25. 12. 1972.

6. 1. 1981.

28. 7. 1988.

I poslije toliko godina ostaje ista bol u srcu i duši. S ponosom vas pominjemo i čuvamo od zaborava.

Vaše BORKA i MILENA sa porodicama 510

BLAŽO - MUSA ĐUKANOVIĆ

BOŽO

Zauvijek u našim sjećanjima.

Počivaj u miru.

Vječno tvoja porodica 503

JOVANKA, SLOBODAN, ĐURĐA i MIRIJANA

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. avgust 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Starom aerodromu između Maksija i Volija – zgrada prizemlje. Tel: 069/357-808 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2 Potreban radnik sa iskustvom na najmanje godinu dana za odrzavanje dvorista (cvijecnjaka i travnjaka), povrtnjaka, vocnjaka i životinja.

Visoka mjesecna zarada.

Tel. 067/854-444 3

TV program

Neđelja, 9. avgust 2020.

SERIJA

FILM

RTCG 1 21:45

31

RTCG 2 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Francuska veza

Viktorija III

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program, r.

14:30 Muzika 15:00 Lajmet 15:00 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Žene, dokumentarni program 17:30 Muzika 18:10 Dokumentarni program 18:30 Program za djecu 19:15 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Filmske zvijezde ne umiru u Liverpulu, film 21:45 Viktorija III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:10 Rasprskavanje, film 01:10 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 10:00 12:00 13:30 14:00 15:00 15:30 17:15 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:10 01:00

Muzika Obrati pažnju, r.

E sport Dokumentarni program, r.

Rukomet (ž): Španija – Holandija, EP, r.

Dnevna soba, r.

Otkrij me, r.

Sofija, r.

Zapis, e. Šta god uspijeva, film Operacija Hromit, r.

Dokumentarni program Dnevnik 2 Dokumentarni program, r.

Sofija, s.

Francuska veza, film, r.

Dokumentarni program, r.

E sport

07:15 Pepeljuga 2: Snovi se ostvaruju, crtani film 08:30 Zemlja daleke prošlosti, crtani film 09:30 Drugo ime ljubavi, r.

11:00 Muzički program 13:00 Prva Intervju – Gost: Branko Rihtman, r.

14:00 Medena 2, film 15:45 Auto moto show, r.

16:30 Auto moto show, e.

17:00 Žurnal 17:15 Folk, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

21:00 Muzički program 23:15 Non stop, film 01:00 Medena 2, r.

02:45 Non stop, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NOVA M 06:30 Centralni dnevnik, r.

07:35 Ljubav, navika, panika, r.

08:20 Kefalica, r.

08:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

09:45 Muzički program 11:00 Vijesti 11:45 M(j)ešoviti brak, r.

12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 M(j)ešoviti brak, r.

14:05 Moja majka, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s.

21:00 Ubice mog oca, s.

22:00 Muzički program 23:30 Dok nisam srela tebe, r.

01:15 Opasnost u Bangkoku, r.

02:55 Istina o ljubavi, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:20 Bejblejd, crtana serija 09:10 Pčelica, e.

10:00 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

14:00 Vijesti 14:07 Kutija, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Vjerni saputnik, film 20:30 Hajd park na Hadsonu, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Dnevna pjena, film 00:10 Izdajnik, r.

02:10 Randevu, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Zakletva, r.

10:00 Magazin in, r.

11:30 Film 13:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice 19:00 Zakletva, s.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

RTV BUDVA

PINK M 20:00 22:00 23:00 01:00 03:00

Film Sestre, s.

Narod pita Film Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 09. 08. 2020.

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica

14° 23° 15° 15° 22° 14° 23° 21° 14° 21°

24° 32° 26° 26° 33° 30° 35° 33° 24° 30°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

17° 12° 15° 14° 23° 13° 14° 23° 22° 10°

30° 26° 26° 25° 35° 25° 25° 32° 32° 21°

Ponedjeljak 10. 08. 2020.

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.43 sati

desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

ZALAZAK SUNCA

19.52 sati

Sjutra pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, povremeno umjerena oblačnost ali uglavnom bez kiše, a ujutru po kotlinama magla ili sumaglica. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 22, najviša dnevna 23 do 35 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 11. 08. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 9. avgust 2020.

U pripremi nova verzija ,,Prljavog plesa“

Dženifer Grej ponovo u glavnoj ulozi LOS ANĐELES - Nova verzija filma ,,Prljavi ples“ je u pripremi, a glavna glumica Dženifer Grej 30 godina kasnije ponovo će igrati ulogu Frensis Bejbi Hausmnen.

Orginalni film o ljubavi mlade Frensis i njenog učitelja plesa kojeg je glumio Patrik Svejzi, izašao je 1987. godine.

Protagonistima je donio svjetsku slavu, a prestižnog Oskara osvojio je za pjesmu

,,(I’ve Had) The Time of My Life“.

Grej će u novom filmu, uz to što će glumiti, biti i producent.

- To će biti ona vrsta romantičnog i nostalgičnog filma

koji fanovi očekuju - navela je kompanija Lionsgate, koja će snimati film. ,,Prljavi ples“ koji je bio film s malim budžetom, zaradio je više od 210 miliona dolara.

Film je 2004. imao i nastavak

,,Prljavi ples – havanske noći“ sa cijelom radnjom premještenom na Kubu, ali bez Dženifer Grej.

Za sada se ne znaju detalji scenarija novog filma, koji će režirati Džonatan Livajn.

Glavni glumac u originalnom filmu, Patrik Svejzi, preminuo je 2009. godine u 57. godini od raka pankreasa.

Barski rok bend Akademia započeo ljetnju koncertnu sezonu

PODGORICA – Muzičari i bendovi u Crnoj Gori pretrpjeli su velike posljedice tokom prvog, a kasnije i drugog talasa virusa korona.

Svi događaji bili su otkazani, a shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela, pojedini se tek sada vraćaju nastupima.

Među njima je i barski rok bend Akademia, koji je u petak u matičnom gradu otpočeo ljetnju koncertnu sezonu u kafe-baru „Azzuro“.

Vođa benda Božidar Gagović kazao je da je situacija sa virusom učinila da budu ,,ilegali“, te da je Akademia prošle godine imala stotinjak nastupa od maja do avgusta.

- Naravno, željni smo nastupa, ali još i više našeg uobičajenog kontakta s publikom.

Za ovu priliku i početak mini turneje koju smo nazvali ,,Privedite muziku“, malo smo promijenili repertoar, pa je u prvom sporijem dijelu bi-

Z. MILOVIĆ

Željni smo nastupa i publike Za ovu priliku i početak mini turneje koju smo nazvali ,,Privedite muziku“, malo smo promijenili repertoar

Sa nastupa Benda Akademia

lo i skoro zaboravljenih pjesama Bijelog dugmeta, numera Pink Floyda, Ekatarine Veli-

ke i Azre, koje Akademia ne izvodi prečesto, fanki obrada Šabana Bajramovića, da bi-

smo se nakon toga vratili u svoj kolosijek, na domaće rok hitove - rekao je Gagović.

On je najavio skorašnji izlazak drugog CD-a, pod nazivom „Retrospektiva 20162021 (Brz razvoj koči…) i njegovu promociju koja će biti organizovana 20. avgusta.

- Riječ je o prvom ,,regularnom“ albumu naše grupe. Na njemu će se naći sve pjesme nastale tokom posljednjih pet godina, pa i one koje smo u studijima završavali za vrijeme korona izolacije. Album je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru projekta ,,Živimo kulturu“ - istaZ. K. kao je Gagović.

Bend Pixies objavio novi spot za stari hit

,,Velouria“ u drugačijem fazonu

NJUJORK - Američki bend Pixies objavio je novu verziju spota za pjesmu ,,Velouria“ sa albuma ,,Bossanova“.

– Skinuvši prašinu poslije 30 godina u skladištu (izdavača) 4AD stiže neviđena, alternativna verzija ,,Velouria“ videa – saopštio je bend.

Povodom 30 godina od albuma ,,Bossanova“, nova ,,Velouria“ se pojavljuje pred reizdanje albuma na crvenom vinilu.

Prvobitna ,,Velouria“ ugledala je svjetlost dana u trenutku kad nije mogla predstavljati veću suprotnost svemu ostalom, u jeku šljokičastih, prenapucanih i prenaduvanih MTV spotova.

U potpunosti uhvativši alternativni duh Pixies, jednostavni spot prikazuje u jednom jedinom usporenom kadru članove benda kako se spuštaju niz kamenolom. Nova verzija ponavlja istu estetiku i pristup, jer dobitnu kombinaciju ne treba mijenjati.