Dnevni list Pobjeda 23.08.2020. by Pobjeda

Predsjednik Vlade poručio da je antidržavna kampanja snažna, ali da će biti samo još jedan neuspjeli eksperiment anticrnogorskih snaga D.MIJATOVIĆ

Vlasnici turističkih brodića ove godine ne ostvaruju ni deseti dio prihoda od lani

Gladni nećemo biti, ribe vazda imamo Marković: SPC uključena direktno u političku akciju, sastavila i listu DF-a

STR. 2. i 3.

D.MIJATOVIĆ

INTERVJU: Azem Vlasi, kosovski advokat i publicista

Da može, Vučić bi Albance iz Crne Gore izvukao iz koalicije sa DPS-om STR. 4. i 5.

NAŠI HEROJI: Učitelji, nastavnici, profesori spremno ušli u drugi krug projekta „Uči doma“

STR. 6. i 7.

D.MIJATOVIĆ

Preminule dvije osobe, pozitivnih 36

Spremni za sve izazove

STR. 6. i 7.

Kako izgleda predizborna kampanja u Crnoj Gori

Raonić: Mirnija retorika, nema inovativnosti STR. 3

Politika

Neđelja, 23. avgust 2020.

Šef delegacije EP o izbornom procesu u Crnoj Gori

Bilčik: Najvažnije je da odlučuju građani, a ne snage van zemlje PODGORICA – Najvažnije je da na izborima odlučuju samo građani iz Crne Gore, a ne snage van zemlje. Crnogorci imaju puno pravo da izaberu ko će voditi njihovu državu. Evropa će pomno pratiti izborni dan u Crnoj Gori – poručio je šef delega-

cije Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Vladimir Bilčik. On je za TVCG rekao da „ako Crna Gora uspije da formira vladu i parlament tako da ubrza ispunjavanje uslova za ulazak u EU, ovo bi mogli biti odlučujući izbori za dalju

Ulcinjski DPS negirao tvrdnje Gencija Nimanbegua

Apsolutna neistina da se bave političkom korupcijom PODGORICA – Demokratska partija socijalista negirala je optužbe Gencija Nimanbegua iz Force da vladajuća partija nedozvoljenim sredstvima obezbjeđuje podršku birača za izbore u Ulcinju, nazivajući to apsolutnom neistinom. Nimanbegu je dan ranije optužio DPS u Ulcinju da djeluju u pravcu političke korupcije, obećavajući posao i zapošljavajući kako bi osigurali glasove. Ulcinjski DPS saopštio je da je to apsolutna neistina. - Koalicioni partneri DPS-a, pa i Nimanbegu, morali bi da znaju da je DPS od uvođenja višestranačja partija sa najvećim brojem članova i simpatizera, sa jednom od najuređenijih stranačkih mreža u regionu. Zato smatramo da Nimanbegu istupima u medijima, koji su naglašeno kritični i neistiniti, samo želi da osvoji koji glas više iz tabora vječitih nezadovoljnika i ojača redove svoje partije – navodi se u saopštenju. DPS navodi da nikoga od njih ne čudi ovakva predizborna retorika. - Ali, zaista čudi da nju upotrebljavaju legitimni predstavnici vlasti, kakav je i dosadašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore - kaže se u saopštenju. Ulcinjski odbor DPS-a pita zašto se Nimanbegu ne obrati crnogorskim institucijama da ispitaju ta njegova navodna saznanja. - Kako bilo, on će imati našu podršku da sve eventualne nezakonitosti procesuira, jer je naš cilj efikasna i djelotvorna vlast u službi građana Ulcinja i Crne Gore – dodaje se u saopštenju. R.P

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u Danilovgradu

Krivokapić: Ko udari na svetinje, mora u prošlost PODGORICA – Ovo je trenutak za biti ili ne biti, sad ili nikad, jer nije u pitanju Zdravko Krivokapić, ni bilo koji drugi građanin Crne Gore, već naša crkva i vjera, a onaj ko se usudio da udari na svetinje taj mora da ode u prošlost - kazao je nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić, juče u Danilovgradu. Krivokapić je poručio da građani Crne Gore na predstojećim izborima imaju jednostavan izbor - vjera ili pare. - Pošto mi znamo da Brda i četiri nahije koje čine Staru Crnu Goru nikad nijesu prodali vjeru za večeru, onda mi znamo što treba da radimo tridesetog. Mi Crnu Goru volimo srcem, a oni parama -

istakao je Krivokapić. Kandidatkinja za poslanicu koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Marina Jočić, kazala je da istraživanja pokazuju da je opozicija pobijedila. - Naš zadatak 30. avgusta je da ta pobjeda bude ubjedljivija. Što bude pobjeda ubjedljivija, to će biti mirnija predaja vlasti – kazala je Jočić. Kandidat za poslanika Dragan Bojović poručio je da je zajednički zadatak svih da „štetočinsku vlast DPS pošalju u političku prošlost“. - Ugrozili su nam slobodu, vjeru, egzistenciju, ime i prezime, istorijsku i duhovnu vertikalu. Ugrozili su nam sve sveto što su nam ostavili preci. Sada je naš red da sačuvamo Crnu GoI. K. ru - kazao je Bojović.

geopolitiku i budućnost Crne Gore“. Bilčik je istakao da je to što nijedna partija ne bojkotuje izbore, jedna od najboljih vijesti. Kada je u pitanju organizacija izbora u uslovima korona virusa, Bilčik je rekao da se nada da su nadležni u Crnoj Gori primi-

jenili najbolju praksu iz drugih država u kojima su izbori održani prethodnih mjeseci. - Važno je da nadležni uspostave ravnotežu između Ustavom garantovanog prava građana na slobodan izbor i njihove zdravstvene bezbjednosti – dodao je Bilčik. I. K.

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio da je antidržavna kam ali da će biti samo još jedan neuspjeli eksperiment anticrnogorski PODGORICA – Aktuelna antidržavna kampanja nije prvi atak na Crnu Goru, ali agresija je ovoga puta veoma snažna jer je u političku akciju direktno uključena Srpska pravoslavna crkva. Do te mjere da su odredili nosioca i sastavili redosljed na listi Demokratskog fronta. Od kad postoje crkva i država ovakvog primjera nije bilo. Nema dileme da će to biti još jedan neuspjeli eksperiment anticrnogorskih snaga – poručio je juče Duško Marković, predsjednik Vlade. Marković je, u odgovoru na pitanja čitalaca CdM-a, kazao da može garantovati da će se zakoni u Crnoj Gori sprovoditi i poštovati, i da nikada neće biti kompromisa sa snagama koje skrnave antifašizam kao jednu od najsvjetlijih tekovina moderne Crne Gore. Premijer je, na pitanje zašto protiv srpskih nacionalista „ne ide malo oštrije“, odgovorio da na svaki pokušaj ugrožavanja crnogorske državnosti Vlada i njene institucije reaguju u skladu sa zakonom. - Nije sankcionisanje takvih nasrtaja isključivo u nadležnosti Vlade. Postoje i tužilačka, i sudska vlast, koje su samostalne. Vjerujem da će i građani 30. avgusta masovno kazati što misle o svima koji udaraju na državnost Crne Gore – istakao je Marković.

MNOGI SU IZMANIPULISANI

Na pitanje da li je moguće da se poslije 14 godina samostalnosti borimo protiv srpskog nacionalizma i onih koji mrze svoju državu, Marković je rekao da se ne bi

SPC uključena u akciju, sastavila

DUŠKO MARKOVIĆ: Najjača odbrana države od ataka je u daljem demokratskom i ekonomskom napretku

saglasio da najveći broj građana ne voli svoju državu. - Vjerujem da su mnogi izmanipulisani i zavarani, mnogi nezadovoljni socijalnim i društvenim statusom, i da ih to opredjeljuje da učestvuju u nečemu što je u suštini upereno protiv interesa države Crne Gore. Taj naš problem nije nastao ni juče, ni prije

Marković je, na pitanje da li su institucije i DPS spremni za scenario u kojem prosrpska opozicija odluči da, na osnovu izlaznih anketa, proglasi pobjedu prije formalnog zatvaranja biračkih mjesta i proglašenja rezultata u nedjelju 30. avgusta i pozove pristalice da slave na ulicama, kazao da „praktično više nije ni tajna da je tzv. prosrpska opozi-

cija pripremila scenario“ i da njihovi lideri već govore o ,,odbrani izborne pobjede“. - Jasno je čime i kako oni mogu da „brane“ izmišljenu pobjedu. Prije četiri godine to je bila tajna akcija pokušaja terorizma u izbornoj noći, koju su takođe najavljivali pozivima svojim pristalicama da „budu spremni“. Nadam se da ljudi neće nasjesti

Vuksanović-Stanković: Uloga SDP-a presudna za budućnost Crne Gore me sigurnosti, napretka, boljeg života i Crne Gore koja ubrzano ide prema Evropskoj uniji. - SDP je položila sve ispite od svog osnivanja. Uvijek smo bili na pravoj strani istorije, i na strani koja je u interesu države Crne

nekoliko godina. Traje duže makar od jednog vijeka i uvijek je podstaknut sa adresa van Crne Gore – kazao je Marković. Premijer je kazao da je uvjeren da je najjača odbrana naše države od takvih ataka u njenom daljem demokratskom i ekonomskom napretku. - Kvalitet života modernog svije-

Pobjednika može proglasiti jedino DIK, institucije spremne da zaštite mir

SDP u Bijelom Polju poručio da je došlo vrijeme za promjene i politiku te stranke PODGORICA – Uloga SDP-a nakon izbora 30. avgusta biće od presudnog značaja za budućnost Crne Gore – poručila je Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica te partije, tokom predizbornog skupa liste „SDP - Jaka Crna Gora“ u Bijelom Polju. Vuksanović-Stanković poručila je da poslije 30. avgusta dolazi vrijeme promjena i politike SDPa, a to, kako je rekla, znači vrije-

Vladimir Bilčik

Gore i svih građana. I danas, SDP je na pravoj strani. To je strana koja garantuje EU članstvo, okrenuta ka Zapadu i demokratskim vrijednostima. Strana koja kroz ekonomski napredak, a ne podjele, garantuje nezavisnost i

oko toga nema kompromisa istakla je Vuksanović-Stanković. Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević rekao je da se nezavisna država Crna Gora najbolje brani jakom ekonomijom. - Država se najbolje brani kada

na njihove sulude akcije i ulaziti u nešto što je direktan sukob sa zakonima države. Državne institucije su apsolutno spremne da zaštite javni red i mir, u to neka niko ne sumnja. Konačno, pobjednika na izborima može da proglasi samo Državna izborna komisija. Svako drugačije proglašenje pobjede je puki avanturizam – odgovorio je Marković.

nema privilegovanih, kada tajkuni bliski vlasti ne duguju stotine miliona eura za poreze dok pošteni privrednici moraju da plate svaki cent poreskih obaveza. SDP se svih ovih godina u parlamentu zalagala za teme koje se odnose na životni standard građana – privrednika, penzionera, zdravstvenih i prosvjetnih radnika, zaposlenih u službama bezbjednosti, Vojsci. Po tome su nas građani prepoznali. O ekonomsko-socijalnim pitanjima govorimo u kontinuitetu zato što

ta je ono čemu težimo i u Crnoj Gori i kako budemo dostizali evropske standarde siguran sam da će ostajati sve manje prostora za nacionalne i vjerske manipulacije. Istovremeno, kroz naš kulturni i obrazovni sistem mora se potencirati istinita slika o našoj istoriji, državotvornoj tradiciji i identitetu. Ne da bi bilo koga drugog degradirali, već da bi mi bili ono što zaista i jesmo – kazao je predsjednik Vlade. Prema njegovim riječima, neupitno je da negiranje crnogorskog identiteta vodi i negiranju potrebe za samostalnom crnogorskom državom. - Tako da svi ataci na državu Crnu Goru imaju svoju osnovu u negiranju crnogorske nacije, jezika, kulture i crkve. Ako sve to ne postoji, ako smo svi mi Srbi, govorimo srpskim jezikom i imamo srpsku crkvu, čemu onda država Crna Gora? Pitanje očuvanja i osnaživanja našeg identiteta ujedno je i pitanje opstanka crznamo da se jedino njihovim rješavanjem može stvoriti jaka Crna Gora. Takva Crna Gora jedino može odoljeti svim izazovima – i onim unutrašnjim i onim vanjskim. Naš cilj je da obezbijedimo prosječnu platu od 700 eura i prosječnu penziju od 350 eura u narednom četvorogodišnjem mandatu - rekao je Konjević. Bivši predsjednik Opštine Pljevalja Mirko Đačić, koji je podržao listu SDP - Jaka Crna Gora, rekao je da, nakon 14 godina od referenduma, postoji utisak da

Politika

Neđelja, 23. avgust 2020.

Završeno štampanje glasačkih listića

Ivanović: Efikasno i kvalitetno, bez zastoja PODGORICA – Štampanje glasačkih listića za parlamentarne izbore u Crnoj Gori, koji će biti održani 30. avgusta, završeno je sinoć, kako nam je nezvanično rečeno, oko 23.30 sati. Predsjednik Državne iz-

borne komisije Aleksa Ivanović kazao je juče za Pobjedu da se u bjelopoljskoj štampariji „Merkator“ štampalo bez zastoja, efikasno i kvalitetno. - Počeli smo u 7 sati sa tehničkim pripremama. Nakon toga štampao se prvi

listić. Svi iz Komisije smo provjeravali ispravnost listića do detalja. Kada smo provjerili da je sve ispravno, svi smo se potpisali i ja sam dao nalog za štampu oko 8 i po – kazao je Ivanović. Št a mpa no je u k upno

mpanja snažna, ih snaga

556.227 glasačkih listića, što obu hvat a u k upa n broj od 520.026 birača, i rezervni broj listića, određen Zakonom, od tri procenata od ukupnog broja birača, odnosno 16.201 glasački listić. Na latiničnom pismu je 518.361, a na dvojezičnom 37.866 listića. Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori učestvuje šest koalicija i pet političkih partija. Glasaće se na 1.217 biračkih mjesta. I. K.

Kako izgleda predizborna kampanja u Crnoj Gori

u političku a i listu DF-a nogorske države. Uvjeren sam da je većinska Crna Gora svjesna ovih opasnosti i da će 30. avgusta odlučno kazati DA svojoj domovini – istakao je Marković. Na pitanje da li bi Vlada radila na kanonskom priznanju Crnogorske pravoslavne crkve ili bi nastojala da Mitropolija crnogorsko-primorska dobije status autokefalne ili makar autonomne crkve, Marković je odgovorio da Vlada nema namjeru da se bavi kanonskim ustrojstvom pravoslavne crkve. - Naša namjera je da pomognemo u prevazilaženju očigledne podvojenosti u pravoslavnom biću Crne Gore. Da li će se to ostvariti pod okriljem jedne, pravoslavne crkve, ili na drugi način – ne želimo da presuđujemo. Želimo samo da budemo konstruktivan partner u rješavanju jednog očiglednog problema koji opterećuje društveni život. Nažalost, u predstavnicima SPC nijesmo naišli na kontruktivnog partnera u ovoj namjeri. Naprotiv. Ali, problem ne može vječito trajati, niti je moguće zatvarati oči pred očiglednim činjenicama. Sigurno je da će nova Vlada i dalje biti strpljiva i tražiti mogućnost za kompromis, upravo u interesu i crkve i države – kazao je Marković. Podsjetio je da su predstavnici SPC odbili prijedlog Vlade za prevazilaženje problema. - Ono što sada imamo kao realnost je Zakon usvojen u parlamentu. Njegov sadržaj nije usmjeren na to da bilo kom vjerniku brani korišćenje vjerskih hramova. Pred nama je procedura utvrđivanja vlasništva nad pojedinim vjerskim objektima, onako kako to predviđa Zakon – rekao je Marković. Podsjetio je da je Uprava za imovinu dobila zaduženje da precizno definiše vlasnički status svih vjerskih objekata. - U pitanju je obiman posao, koji je u toku, ali javnost će biti upoznata

sa rezultatima - poručio je Marković. Na pitanje da prokomentariše simbiozu političara iz DF-a i SPC u izbornoj kampanji, Marković je kazao da u modernoj Evropi, već duboko u 21. vijeku, politički lideri svoje izborne kampanje ne vode po crkvama i manastirima, niti sveštena lica agituju za pojedine političke partije.

su nam problemi samo sve više isplivali na površinu. - Imamo obilje korumpiranih političara i funkcionera koji ne saosjećaju sa narodom. Razvili smo pogrešan sistem vrijednosti gdje političari i funkcioneri nijesu dobar primjer za omladinu – bave se više ličnim bogaćenjem, a zaboravljaju svoju osnovnu ulogu, a to je rad u javnom interesu. Da bismo ušli u EU moramo imati kredibilitet, kapacitete i sprovesti suštinske reforme. SDP će biti ključna politička snaga nakon 30. avgusta. Mo-

ramo iskoristiti iskustvo ljudi iz SDP u ovih 30 godina. Cijenim vas iz SDP zato što ste sačuvali obraz, zato što ste poštovani na svim međunarodnim adresama. Zato će SDP i biti najveći pobjednik izbora 30. avgusta – poručio je Đačić. Potpredsjednik SDP i predsjednik OO SDP Bijelo Polje dr Adnan Striković rekao je da građani na izborima moraju da se opredijele da li žele da prosječna plata bude 700 eura, bolji zdravstveni i obrazovni sistem, veća ulaganja i dinamični razvoj poljoprivrede... I. K.

KO SE KANDIDUJE ZA KOGA

- Kod nas evo i to je moguće, pa građanima nije jasno da li se nosilac liste DF-a kandiduje za mitropolita, ili se mitropolit kandiduje za predsjednika Vlade – rekao je Marković. To što pristalice prosrpskih partija nose srpske zastave na svojim okupljanjima, premijer je prokomentarisao kao „isključivo nepoštovanje sopstvene države i njenih simbola“. - Ne možete pretendovati da budete vlast u Crnoj Gori pod srpskom zastavom – rekao je Marković. Na pitanje da li će biti mandatar za sastav nove vlade, Marković je kazao da ta tema nije bila na dnevnom redu u DPS-u. - Kada budemo imali konačan ishod izbora, pozabavićemo se i tim. Ono što je nesumnjivo je da će novu vladu voditi DPS – dodao je Marković, poručujući da će pobjeda biti „ubjedljivija nego ikad“. Marković je, na pitanje da ocijeni glavni spoljno-politički uspjeh Vlade, rekao da je to brzi završetak procesa pristupanja Crne Gore NATO-u. Kazao je i da očekuje da do 2025. godine bude završen pregovarački proces sa EU, te da naša država bude prva naredna članica Unije. Rekao je da očekuje da do kraja godine, tokom njemačkog predsjedavanja, Crna Gora krene sa fazom zatvaranja pregovaračI. K. kih poglavlja.

PODGORICA – Nema inovativnosti u predizbornoj kampanji. Već viđene su parole, ali je mirnija retorika. Ono što se prvi put dešava je međusobno opoziciono nenapadanje, ali i u vladajućoj koaliciji neuspjela medijacija za hrvatski mandat koji će prosuti određeni broj glasova – ocijenio je za Pobjedu Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse. Asocijacija na predizbornu kampanju jesu predizborni skupovi, pune sale, zagrijana atmosfera, aplauzi. Političari su uvijek nepogrešivo znali kako da podignu adrenalin odanim biračima. Takva atmosfera, puna emocionalnog naboja i izliva podrške, uz „adekvatne“ muzičke strofe i partijske rekvizite, ovoga puta sigurno nedostaje i jednima i drugima, i partijama i građanima koji bi željeli da nakon četiri godine opet budu blizu svojim političkim vođama.

ZDRAVLJE ISPRED POLITIKE

Izbore, zakazane za 30. avgust, čekamo u drugačijoj stvarnosti. Epidemiološka situacija i širenje korona virusa ograničili su politička okupljanja. Nema prepunih tribina, ni adrenalina. Pokazalo se da je svima zdravlje na prvom mjestu i iznad politike. Političari su, ipak, znali kako da i u ovoj situaciji nađu put

Raonić: Mirnija retorika, nema inovativnosti

Boris Raonić

do svojih birača. Umjesto velikih tribina, gledamo političke panele pred određenim brojem birača, koji zbog mjera NKT ne bi smio da pređe stotinu. Predstavnici partijskih rukovodstava obilaze crnogorske opštine i u direktnim razgovorima sa, opet manjim grupama građana, predstavljaju planove i programe. Distanca je obavezna po mjerama NKT-a, ali biračka opijenost ne poznaje granice i distance, pa se i epidemiološke mjere povremeno zaborave.

Tamna strana Boris Raonić ukazao je na pristrasnost dijela medija tokom predizborne kampanje. - Očekivano, mediji su pristrasni, sa izuzetkom svega par njih, a primjetno je da određeni portali koriste lošu regulativu, pa u tom vakumu bivaju za sada jedina tamna strana izborne kampanje – kazao je Raonić.

Intenzivna je i zdravstveno najbezbjednija 24-osatna onlajn kampanja. Borba partija i koalicija za ulazak u parlament vodi se putem interneta i društvenih mreža. Predizborni spotovi ,,iskaču“ na skoro svakom portalu, a najveća vladajuća partija uvela je i „DPS viber community“, čiji je cilj, kako su kazali, što bolja komunikacija sa članovim i simpatizerima. I opozicioni birači u prilici su da vide nešto novo od svojih političkih idola, nešto što je nezapamćeno u kampanji, a i van nje - litije u autima i barkama, uz trobojke i baklje.

ONLAJN KAMPANJA

Raonić kaže da je specifičnost ove kampanje atmosfera u kojoj se organizuje, pa je obilježavaju aktivnosti u virtuelnom prostoru - na društvenim mrežama, por-

talima i platformama poput vibera. - U svim tim aktivnostima nema inovativnosti, već gledamo uglavnom viđene parole, vizuale i spotove. Jedina stvar koja iznenađuje je mirnija retorika, imajući u vidu dešavanja u prethodnom periodu i prethodnim kampanjama, kao i aktivniji nepartijski subjekti, koji ulažu mnogo energije u izbore, sa željom da pomognu svojim favoritima ili naškode onima koje smatraju neprijateljima – kazao je Raonić. Smatra da su partije postale svjesne da se birači ne opredjeljuju na osnovu izbornih programa, pa su, kako kaže, oni rijetki svedeni na parole. - To se može tumačiti time da je vlast uspjela da izbornu utakmicu resetuje na onu sa referenduma, ovoga puta manje-više na pitanje za ili protiv crkve, što joj umnogome olakšava posao, jer brojne loše stvari teško dolaze na dnevni red – istakao je Raonić. Prema njegovim riječima, iznenađenje je da partije nijesu prepoznale zasićenje postojećim kadrovskim rješenjima i ponudile nova lica, imajući u vidu, kako je istakao, da su neki i više od 30 godina u skupštinskim klupama. - Ono što se po prvi put dešava je da među opozicionim subjektima nema napadanja, izuzimajući SDP koji očigledno nije dio strategije, dok u vladajućim partijama ima iznenađenja poput neuspjele medijacije za hrvatski mandat koji će prosuti određeni broj glasova, kao i atak prema SDu koji se gleda u tužilačkim aktivnostima, plavskom scenariju, packama premijera u Skupstini – dodao je Raonić. I. KOPRIVICA

Predizborni skup Socijaldemokrata u Baru PODGORICA – Država se brani srcem i časnim postupanjem, a to nije kleti svoj narod, brata i kuma. Bar je uvijek bio oaza za pristojne, civilizovane ljude kojima je Crna Gora u srcu, a socijaldemokratija u duši – poručeno je na predizbornom skupu Socijaldemokrata u Baru. Predsjednik SD Ivan Brajović rekao je da Bar smisleno, dostojanstveno i pragmatično govori o sebi kroz vjekove svojim trajanjem i suživotom vjera, nacija i kultura. - Kada je more kidisalo na Bar, on se povukao na podrumijske krše i litice. Taj pakt planine i mora traje već vjekovima,

Brajović: Država se brani srcem, a ne kletvama a grad i dalje istrajava na podrumijskim poljima i liticama, kao stari albatros i gleda kako mu ljudi, dobronamjerni i zlonamjerni, kradu slavu, ali zna da vječnost ne pripada prolaznima, nego vjekovima i zato je Bar neprolazan - rekao je on. Brajović je rekao da nije mudro govoriti u Baru o vjeri i duhovnosti. - U gradu Svetog Vladimira,

koji nije pio mudrost sa zdenca pravoslavlja i katoličanstva, već ljudskosti i hrabrosti. Sudbina ga je nagnala da sa Kosarom napiše najljepšu južnoslovensku, a barsku priču i bajku. Sve ostalo je postalo legenda od koje živimo i mi na početku 21. vijeka, milenijum poslije. Uzalud prisvajaju Svetog Vladimira i dižu hramove, njegova moć nije u kultu, već u žrtvi za svoj narod i za svoju

porodicu, za vječnost viševjerja, višenacionalnosti i višekulturalnosti koji nemaju kraj, kao što ga nema ni Bar. I neka znaju da se država brani srcem, čiji damari u svakom časnom Socijaldemokrati biju za svaki pedalj ove zemlje i svaku kap ovoga mora i svaki zrak ovoga sunca - istakao je Brajović. Brajović je kazao da je Bar bio i ostao tvrdi temelj socijaldemokratije 30 godina, te da je Bar kolijevka modernog crnogorskog višepartizma i demokratije. - Zahvaljujući upravo Socijaldemokratama, Bar je učio kako se plemenito i mudro treba ponašati i u opoziciji i u poziciji – kazao je Brajović. I. K.

Region/Intervju

Neđelja, 23. avgust 2020.

Što stoji iza ideje formiranja tima o zaštiti srpskog kulturnog nasljeđa u regionu

Krivudavi put od principa do realizacije BEOGRAD - Najava Srbije da će formirati specijalni tim za zaštitu svetinja, tj. zaštitu srpske i hrišćanske duhovne baštine, ima cilj da pomogne Srbima u završnici predizborne kampanje u Crnoj Gori, ili da ozbiljno riješi ovaj problem.

KULTURA ILI POLITIKA

- U Srbiji od 2008. godine postoji Nacionalna strategija za zaštitu Srba u dijaspori i Srba u regionu i odnosi se na Kosovo, BiH i Crnu Goru i tu su utvrđeni zadaci razne zaštite. To je i dokument u kojem je utvrđeno da Srbi u Crnoj Gori nemaju politička i druga prava i da ih treba podržati u borbi za ravnopravnost - kaže za Pobjedu Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose. Ipak, najavljeno je da u ovom projektu treba da učestvuje široki krug stručnjaka, ali za formiranje tog tima zadužena je Vlada koja je u odlasku: valjda zato Ministarstvo kulture koje se bavi i integralnom zaštitom kulturnog nasljeđa nije odgovorilo na naša tri pitanja. Zato se postavlja pitanje koliko je ozbiljna ta ideja. - Pitanje zaštite srpskog kulturnog i duhovnog nasljeđa na svim prostorima na kojima živi ili je živio srpski narod treba da bude trajni prioritet. Ono prevazilazi dinamiku zbivanja u političkom životu, uključujući i promjene izvršne vlasti, a trebalo bi i da na njega odviše ne utiču ni ideološke razlike i sukobljavanja objašnjava za Pobjedu prof dr Darko Tanasković bivši ambasador Srbije u Turskoj, UNESKU i Vatikanu. Prema njegovim riječima, o tome još ne postoji konsenzus. - Još uvijek smo, nažalost, udaljeni od ostvarivanja potpunog nacionalnog jedinstva u vezi sa prevashodnim, trajnim značajem brige za identitetski temeljno kulturno i duhovno nasljeđe, kako ono u zemlji tako i ono van zemlje - kaže Tanasković. On naglašava da ima utisak da su težina i oštrina opasnosti koje su se nad neke njegove segmente nadvili tokom posljednjih decenija, doveli, i na najširem nacio-

Tanasković: Planirano formiranje tima je izraz svijesti da je srpsko kulturno i duhovno nasljeđe na prostoru bivše Jugoslavije sve izrazitije ugroženo nalnom planu, a i u političkim formacijama, do jačanja svijesti o potrebi adekvatnog reagovanja, dok nije prekasno. - To nije nikakvo ,,buđenje velikosrpskog nacionalizma“ ili ,,kontinuitet hegemonističke i kleronacionalističke politike Beograda“, kako se može čuti, već samo čvrsto uvjerenje da srpski narod ne bi smio da bude jedini u okruženju čije se kulturno i duhovno nasljeđe van sadašnjih granica njegove države, a priori smatra nepoželjnim, a staranje matice o njemu nelegitimnim posezanjem i bezmalo neprijateljskim aktom - navodi Tanasković.

SUMNJE

Podsjetimo, ideja o zaštiti ćirilice i očuvanja istorijskih tekovina Srba iz regiona trebalo je da bude pretočena u Deklaraciju o zaštiti Srba u regionu. Ona je počela velikim sasta nkom Srba iz regiona u Novom Sadu u avg ust u 2017. godine, a propala je godinu dana kasnije. Janjić objašnjava da se sada radi o očiglednom nastavku politike iz perioda Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije. - Umjesto da ta politika bude prevaspitana, jer je izvan konteksta multikulturalizma i nacionalnog pitanja i manjinskog pitanja u Evro-

Vučićev princip ne važi kada dođe do Republike Srpske i Milorada Dodika

Janjić: Riječ je o nastavku politike iz vremena Borisa Tadića koja se nadograđuje u vidu pomoći prosrpskim strankama na izborima u Crnoj Gori

Zaštita nasljeđa Na pitanje na koji način jedna država može da štiti kuturnu baštinu koja je van njenih granica, odnosno da li se to može raditi samo preko međunarodnih organizacija koje se time bave, Tanasković ističe da to zavisi od brojnih faktora. - Preduslov na bilateralnom planu je da su države na čijoj se teritoriji nalaze kulturna dobra o kojima je riječ dobronamjerne, kooperativne i spremne da poštuju pravne instrumente i kulturne standarde koji danas regulišu ovu osjetljivu oblast međunarodne saradnje, bez primjene dvostrukih standarda i raznih proceduralnih smicalica – ističe on. Smatra, pak, da se Srbija već duže vrijeme suočava upravo sa takvim, „najblaže rečeno nekorektnim ponašanjem nekih država nastalih kroz raspad Jugoslavije, pri čemu je to izraz političkih, vankulturnih motiva i ambicija, ali sa

pi - ona se sada nadograđuje nečim što mislim da je dnevno politička upotreba. Odnosno, dnevno politčka pomoć prosrpskim strankama na dolazećim izbori-

štetnim odrazom u kulturnoj sferi“. - Takođe, valja imati u vidu i dramatičnu protivrječnost koja proizlazi iz činjenice da je tzv. Kosovo za Srbiju ustavno i pravno dio njene teritorije, dok je, sa druge strane, na toj teritoriji nasilno i jednostrano proglašena i od dijela međunarodne zajednice priznata jedna paradržavna tvorevina. Univerzalno vrijedno srpsko kulturno nasljeđe na teritoriji Kosova formalnopravno nije van granica Srbije, ali joj je objektivno nedostupno, odnosno samo djelimično i posredno dostupno. Pošto ga vlasti kosovskih Albanaca na razne načine ugrožavaju, a ispoljavaju namjeru da ga raznim mahinacijama i kulturno-civilizacijski ,,rasrbe“, jasno je da takva situacija od Beograda iziskuje plansko, organizovano i uvjerljivo nastupanje sa državnog nivoa – smatra profesor Tanasković.

ma u Crnoj Gori. To se, naravno može protegnuti i na pitanje Dečana i iskoristiti kao jedan argument. Ali, u to je jako teško uvesti ovo što radi Milorad Dodik. Zato imamo stalni problem te politike, pa i ove Vučićeve da on jedan princip ne može da istjera do kraja - zaključuje Janjić. Jedno od ključnih pitanja je kako je Srbija do sada štitila svoju kulturnu baštinu van granica, odnosno da li je bilo nekih propusta kada je najavljeno formiranje ovog specijalnog tima... - Srbija se o svojoj kulturnoj i duhovnoj baštini van sopstvenih državnih granica stara na način koji je to uobičajeno u savremenom svijetu, što podrazumijeva i njenu zaštitu, ako za to postoji potreba - odgovara Tanasković. On objašnjava da se, konkretno, ta baština naučno proučava i predstavlja svijetu, izrađuju se studije o njenoj zaštiti, očuvanju i afirmisanju, a u sprovođenju planova i operacionalizaciji svih aktivnosti u vezi sa kul-

JANJIĆ: Golo obećanje - Kada Vučić proglasi jedan princip taman dok on dođe do Republike Srpske ispostavi se da ne važi. Mislim da će od sadašnje najave formiranja specijalnog tima biti više priče a manje konkretnih djela. Da li Srbija treba da formira jedno tijelo koje bi uticalo na politiku Srbije - kada je u pitanju legitimno pravo matične države da brine o svojim djelovima nacije u dijaspori i regionu? Naravno da treba. Ali, napraviti dio da se brane samo svetinje, ili „da ne damo da prođe put“, (mislim na akciju oko Manastira Dečani) to je besmislica. Po meni je to jedno golo obećanje koje se ne može na kraju ni ostvariti - ocjenjuje Dušan Janjić.

turnom baštinom srpskog naroda van sadašnjih granica Srbije ostvaruje se saradnja sa nadležnim organima, službama, stručnim tijelima i ustanovama države na čijoj teritoriji se predmetno kulturno nasljeđe nalazi. - Takođe, briga o kulturnom nasljeđu u inostranst v u ostvaruje se i djelovanjem u međunarodnim organizacijama, a prvenstveno kroz Unesko. Ukupno uzevši, dosadašnje angažovanje Srbije u ovoj oblasti može se ocijeniti kao srazmjerno uspešno, iako je, naravno, moglo biti i efektivnije, posebno kad je riječ o planiranju, institucionalnoj koordinaciji i obimu sredstava izdvajanih za ovu namjenu. Mislim da inicijativa da se na nivou Vlade formira specijalni tim za staranje o srpskom kulturnom nasljeđu nije prvenstveno posljedica uočenih propusta u dosadašnjem radu, već izraz svijesti da je to kulturno i duhovno nasljeđe na prostoru bivše Jugoslavije sve izrazitije ugroženo – smatra Tanasković. Violeta CVEJIĆ

INTERVJU: Azem V Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Kosovo, ambasador Ričard Grenel, najavio je da će se početkom septembra u Bijeloj kući sastati lideri Kosova i Srbije. I predsjednik Aleksandar Vučić i premijer Avdulah Hoti potvrdili su da će se narednog mjeseca sresti u Vašingtonu i nastaviti pregovore koji su bili planirani za 27. jun a odgođeni zbog objave da je optužnica protiv predsjednika Hašima Tačija za ratne zločine tokom 19982000. predata Specijalnom sudskom vijeću sa sjedištem u Hagu. Kosovski publicista i advokat Azem Vlasi za Pobjedu kaže da će administracija SAD, „ova Trampova ili neka druga“, imati ključnu ulogu u postizanju finalnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. „Amerika je presudno doprinijela da se Kosovo oslobodi od Srbije i da postane država; isto će se nastaviti sve do priznanja Kosova od strane Srbije. Dakako, u svemu će važnu ulogu imati i EU, ali ne i presudnu“, tvrdi Vlasi. POBJEDA: Kakvu će ulogu imati EU? VLASI: SAD i EU će i dalje usko sarađivati, ali se pregovori neće razvlačiti u nedogled kao do sada u Briselu. Ipak, teško je procijeniti kada će biti okončani. POBJEDA: Što očekujete od sastanka u Vašingtonu? VLASI: Ništa senzacionalno. Trampov izaslanik za pregovore Ričard Grenel već je najavio da će glavne teme sastanka biti vezane za saradnju dvije zemlje u oblasti ekonomije, trgovinske razmjene, razvoja... Pored avio i željezničkog saobraćaja između Kosova i Srbije, u fokusu će biti i poboljšanje drumskog saobraćaja, za šta ima izgleda da će Amerikanci dati i nešto konkretne pomoći. Vjerovatno će Grenel detaljnije izložiti šta podrazumijeva njegova ideja o slobodnoj trgovinskoj zoni poput one u Shen Zhenu u Kini prije četiri decenije, što je poslužilo kao model za ekonomski bum Kine. POBJEDA: Mislite da je taj model ovdje primjenjiv? VLASI: Amerikanci očito polaze od toga da razvoj, zapošljavanje, slobodna trgovina i slobodno kretanje ljudi utiču i na relaksaciju političkih odnosa na obostranu korist. Tako se lakše dolazi i do sporazuma i do dogovora o teškim političkim temama. Vjerovatno će se u Vašingtonu insistirati da se obje strane

Zanimljivo je da u napadima na crnogorsku vlast Abazović nastoji biti radikalniji od anticrnogorske opozicije, vjerujući da će sve probleme riješiti samo ako vidi leđa Milu Đukanoviću. Onaj ko za šaku novca ili mrvu vlasti može u savez sa svima ne razumije da takav ne treba nikome

Intervju

Neđelja, 23. avgust 2020.

Vlasi, kosovski advokat i publicista

Da može, Vučić bi Albance iz Crne Gore izvukao iz koalicije sa DPS-om Ne znam ima li u Crnoj Gori tako ludog Albanca koji bi se upregao u kolo sa onima koji Crnu Goru vuku u skute Srbije, u nestanak kao 1918. Što bi podrazumijevalo i nestanak Albanaca iz Crne Gore. Na ovakav korak bi se mogao odlučiti samo izdajnik, izrod ili plaćenik obavežu da sva međusobna pitanja rješavaju mirnim putem, dijalogom, čuvajući mir i stabilnost i u međusobnim odnosima i u regiji. POBJEDA: „Zašto je Grenel upotrebio termin ’pregovori’“, pita se predsjednik Vučić. Što nije jasno? VLASI: Vučiću je i te kako jasno da se među državama vode pregovori. Valjda mu je jasno i da je Kosovo država i da se razgovori, odnosno pregovori, ne vode o statusu Kosova - to je pitanje riješeno prije dvanaest godina - već o normalizaciji međudržavnih odnosa. Grenel o tome govori. Vučić, kao i ostali, mora prihvatiti stav Međunarodnog suda pravde, koji je 2010, upravo odgovarajući na zahtjev Srbije, nedvosmisleno i jasno utvrdio da ,,proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, a niti u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 SB UN“. Gospodin Grenel će, vjerujem, to pojasniti Vučiću. POBJEDA: Sa druge strane, Vlada premijera Hotija je, zbog odluke da ukine takse na uvoz robe iz Srbije, od Pokreta Samoopredjeljenje optužena da „sprovodi srpske interese“. Što mislite o toj odluci? VLASI: Princip reciprociteta osnovno je polazište u bilateralnim odnosima između država. Tog principa se Kosovo drži u bilateralnim odnosima sa svim zemljama sa kojima sarađuje; tako će biti i sa Srbijom. Ipak, na sugestiju nama prijateljskih zemalja Zapada, posebno SAD, Vlada Kosova je odustala od reciprociteta u formalnim procedurama kod robne razmene, i to dok ne budu završeni pregovori o normalizaciji odnosa. Cilj je bio da se srpskoj strani izbiju svi aduti za izbjegavanje nastavka pregovora. Uzgred, niko se ne može trajno odreći principa pariteta u bilateralnim odnosima sa bilo kojom državom, naročito ne sa Srbijom. Po završetku pregovora dvije zemlje, nastaviće se i sa kampanjom za dobijanje novih priznanja, iako ni ovih više od stotinu zemalja nije malo. POBJEDA: Mislite li da će tokom pregovora premijer Hoti uspjeti da izađe na

kraj sa predsjednikom Vučićem? VLASI: Iako nije nadmen i arogantan kao Vučić, premijer Hoti je dobar i čvrst pregovarač: dugo je u politici, ima iskustvo, ima znanje i dobro obrazovanje. Najzad, neće izaći iz okvira Ustava Kosova. Pozicija mu je lakša od Vučićeve utoliko što niko od važnih zemalja EU, posebno ne SAD, ne osporava da je Kosovo suverena država sa utvrđenim granicama, teritorijom i ustavnim poretkom. U tom pogledu niko ne traži ustupke od kosovske strane. Jedini hendikep Hotijeve Vlade je što ima tanku većinu u parlamentu i nedovoljno ozbiljne koalicione partnere. POBJEDA: Što je sa bivšim kosovskim pregovaračem? Mediji mjesecima spekulišu o savezu između predsjednika Vučića i Tačija… VLASI: Riječ je o spekulacijama. Taj ,,savez“ niti je moguć, niti im je potreban. Najzad, u čemu bi se pomagala njih dvojica? Svako ima svoj „atar“ i svoju „raju“. POBJEDA: Djelovalo je da su jedan drugome više puta „nabacili loptu“. Mislite li da bi tandem Vučić-Tači na bilo koji način mogao uticati na postizbornu kombinatoriku u Crnoj Gori? VLASI: Ne, ne… To je još apsurdnija spekulacija. Ne znam ima li u Crnoj Gori tako ludog Albanca koji bi se upregao u kolo sa onima koji Crnu Goru vuku u skute Srbije, u nestanak kao 1918. Što bi podrazumijevalo i nestanak Albanaca iz Crne Gore. Na ovakav korak bi se mogao odlučiti samo izdajnik, izrod ili plaćenik. Da može, Vučić bi Albance iz Crne Gore svakako izvukao iz koalicije sa DPS-om, za to ne bi žalio novac. U tom poslu mu saveznik nikada ne može biti Hašim Tači… POBJEDA: Zašto ne može? VLASI: Zato što bi to za Albance bio put izdaje. Ne mogu Albanci ići u savez sa velikosrpskom opozicijom koja bi Crnu Goru pretvorila u srpsku provinciju; sa onima koji su štrajkovali glađu protiveći se odluci Skupštine Crne Gore da prizna Kosovo; koji bi dizali zidove prema Albaniji i Kosovu... Izdajnika i plaćenika ima u svim narodima. Uostalom,

sjetite se da teroristička grupa koja je napravila spisak za likvidaciju dvadeset javnih ličnosti, Albanaca sa Kosova, pa prvo zapucala na mene u martu 2017, nosi albanska imena. Na kraju je utvđeno da je riječ o plaćenicima koji su radili za tuđi račun. Albanci, dakle, nisu mazohisti da bi utrli put svom nestanku u Crnoj Gori. Izuzuev možda Dritana Abazovića, koji ide u Budvu da podrži nasilničko ponašanje protivnika vlasti, onih koji policiji viču ,,Šiptari, ustaše!“. POBJEDA: Pokret Ura, čiji je Abazović formalni lider, najprije negira da je u Srebrenici počinjen genocid; već sjutradan, poručuju da žale „sve žrtve genocida u Srebrenici, kao i sve žrtve drugih zločina“. Možda je to nesrećno saopštenje zaista pisao dopisni član Ure, pop Perović. Međutim, žrtva Srebrenice nije i ne može biti jednaka „žrtvi svih ostalih zločina“; i to na isti način na koji žrtve Aušvica nisu isto što i žrtve Drezdena. Jer time se relativizuje ključna stvar: karakter rata. VLASI: Imate pravo. Zanimljivo je da u napadima na crnogorsku vlast Abazović nastoji biti radikalniji od anticrnogorske opozicije, vjerujući da će sve probleme riješiti samo ako vidi leđa Milu Đukanoviću. Onaj ko za šaku novca ili mrvu vlasti može u savez sa svima ne razumije da takav ne treba nikome. Tim prije što je jasno da u Crnoj Gori postoje samo dvije opcije, samo dvije političke grupacije. POBJEDA: Koje? VLASI: Jedna je ona predvođena DPS-om, koja ima istorijsku zaslugu za obnovu državnosti Crne Gore pogažene 1918. godine; ona koja gradi i čuva crnogorski nacionalni identitet; ona koja korektno tretira manjinske zajednice; ona koja, uprkos svim problemima, slabostima i poteškoćama, gradi državu na temeljima evropskih vrijednosti. Zato na svim izborima dobija glasove većinske Crne Gore. Iza druge opcije stoje političke snage čiji je cilj poništenje države Crne Gore, njeno vraćanje u položaj srpske provincije, a Crnogoraca u status

U Srbiji su, nažalost, još na vlasti Miloševićevi, a ne Stambolićevi nasljednici POBJEDA: Prije dvadeset godina, 25. avgusta 2000, bivšeg predsjednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića oteo je i ubio zločinački režim Slobodana Miloševića. Kakva su Vaša sjećanja na Ivana Stambolića? VLASI: Eliminisanjem Ivana Stambolića sa političke scene, Slobodan Milošević je septembra 1987. krenuo da Srbiju napravi većom. Milom ili silom. Tragedije, zločini i sve što je uslijedilo bile su neizbježna posljedica tog suludog nauma. Doži-

„srpskih gorštaka“. Političke snage druge opcije nisu opozicija kakva postoji u svim parlamentarnim demokratijama. Ne, to je strukturirana politička formacija koja se za svoje ciljeve bori svim sredstvima, uključujući nasilje. Što ne kriju. Njihovi su tragovi u pokušaju nasilnog prevrata 2016. U parlamentu, čupajući mikrofone i fizički napadajući svoje kolege poslanike, prijete i zastrašuju crnogorsku javnost, obasipajući je lažima i dezinformacijama o navodno kriminalnoj vlasti u Crnoj Gori; istovremeno, u stalnoj su vezi sa Beogradom, odakle dobijaju instrukcije za destruktivnu djelatnost. Litijama SPC-a pokušavaju da stvore dojam o širokoj podršci… Ako bi ova opcija na izborima odnijela prevagu, Albanci bi bili dovedeni u položaj teži od položaja Albanaca na Kosovu u vrijeme režima Slobodana Miloševića. Budući da ih je u Crnoj Gori malo, nestali bi, kažem Vam. Istodobno, Bošnjaci/Muslimani bi dobili status kakav imaju u Republici Srpskoj. POBJEDA: Otkud onda toliko Albanaca i Bošnjaka/ Muslimana u partijama koje vode velikosrpsku politiku?

vjevši poraz na svim frontovima, pa i na Kosovu, iz straha da se Stambolić ne vrati na političku scenu i Srbiju, umornu od poraza, okrene na normalan put, angažovao je svoje ubice i Ivan je surovo ubijen. Ivana sam sreo više puta na međunarodnim skupovima, posljednji put u Parizu, dva mjeseca prije nego što će biti ubijen. Prije toga nije pokazivao interesovanje da se vrati politici. POBJEDA: A tada? POBJEDA: Tada je prvi put Kiri Gligorovu i meni rekao da ozbiljno razmišlja o tome da pri-

VLASI: Vašu konstataciju primam sa rezervom. Naprosto, ne mogu vjerovati da takvih Albanaca ima u većem broju. Možda ima pohlepnih, polakomljenih za neku ličnu korist, za mrvicu vlasti, i to zbog osobnih veza sa Srbijom, zbog nekog biznisa... Doduše, uvijek ima i naivnih budala. U vrijeme Miloševićevog režima, na Kosovu smo imali slične „primjerke“, ali ne u broju većem od prstiju dvije ruke. Njihova se imena i danas posprdno spominju kao metafora izdaje. POBJEDA: Rahman Morina, Sejdo Bajramović? VLASI: Tako je. Ljudi se sa njima sprdaju, ismijavaju ih. Takvi završavaju na smetlištu istorije. Među Albancima ima onih koji misle da je, eto, dobro da se promijeni vlast. Naravno, promjena vlasti je dobra, ali se mora znati ko je i šta je politička alternativa. Milo Đukanović, za koga neki kažu da je predugo na vlasti, tri je puta sa te vlasti dobrovoljno odlazio. Ipak, većinska Crna Gora ga je, na slobodnim izborima, svojim glasovima i uz glasove i etničkih manjina, vratila kako bi sačuvala svoju državu od onih koji bi je vratili u status srpske pokrajine ili ruske gubernije.

hvati poziv opozicije da se kandiduje za predsjednika SRJ. Bio je veoma zabrinut zbog stanja u koje je Srbija zapala. Gligorov i ja smo ga ohrabrili. Da Ivan Stambolić te 1987. nije otjeran sa vlasti, Jugoslavija bi se, vjerujem, mirno i civilizovano razdružila. Ne bi se dogodile tolike tragedije, toliki zločini i žrtve... Da je 2000. godine Ivan došao na vlast, proces pomirenja i normalizacije odnosa među narodima i novonastalim državama brže bi se odvijao. U tom slučaju, Srbija bi danas mogla biti u EU, Bosnu, Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru bi ostavila na miru i sa njima održavala dobrosusjedske odnose. Nažalost, u Srbiji su još na vlasti Miloševićevi, a ne Stambolićevi nasljednici.

POBJEDA: Pomenuli ste položaj i status Albanaca u Crnoj Gori… VLASI: Ni u jednoj državi manjine nikada nisu sasvim zadovoljne. Što im država daje više prava, to više demonstrira svoju vitalnost, stabilnost i demokratičnost. U odnosu na šest zemalja u regiji, Crna Gora je danas najbliža članstvu u EU; članica je NATO, što položaj Albanaca i drugih – uključujući Srbe - čini boljim. Nestanak države Crne Gore značio bi nestanak Crnogoraca, Albanaca, Bosnjaka... Ko to ne vidi ili je politički slijep ili je potkupljen. Možda Albanci u Ulcinju ili u Tuzima imaju i neke konkretne probleme. Međutim, sudeći i po Ustavu Crne Gore, sigurno nisu diskriminisani. Koliko vidim, aktuelna vlast ih korektno tretira i uvažava. Njihov interes je da budu uz vlast, ali ne uz bilo kakvu vlast. Mislim da je za Albance u Crnoj Gori važno da imaju podršku iz Albanije i Kosova, koja je usko povezana sa dobrim odnosima koje Crna Gora ima sa obje zemlje. Koketiranjem sa velikosrpskom, anticrnogorskom opoz ic ijom t a bi p o d r š k a , vjerujem, bila ozbiljno ugrožena. Tamara NIKČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 23. avgust 2020.

Presjek Instituta za javno zdravlje, analizirano 427 uzoraka

Preminule dvije osobe, pozitivnih 36

PODGORICA – Tokom protekla 24 sata u Crnoj Gori su, od posljedica korona virusa, preminule dvije osobe, a registrovano je 36 novih slučajeva infekcije - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile su PCR analizu 427 uzoraka na korona virus, među kojima je otkriveno 36 pozitivnih slučajeva infekcije. Prijavljena su dva smrtna ishoda i to kod pacijenata rođenih 1942. go-

dine, liječenih u Opštoj bolnici Kotor i Kliničkom centru Crne Gore. Novopozitivni su upućeni na testiranje iz - Podgorice 15, Rožaja - četiri, Budve - tri, Nikšića, Bara, Berana, Bijelog Polja i Danilovgrada po dva, a Plava, Tivta, Mojkovca

i Herceg Novog po jedan. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 75, a od početka godine 84. Prijavljen je oporavak kod 52 pacijenta. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno je 894.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 4.311. U Podgorici je aktivno 256 slučajeva, Bijelom Polju 129, Nikšiću 119, Baru 81, Rožajama 62, a u Beranama 58. U Budvi je aktivno 50 slučaje-

va, u Ulcinju 32, Pljevljima 25, Kotoru i Plavu po 14, na Cetinju deset, a u Mojkovcu devet. U Andrijevici je aktivno sedam slučajeva obolijevanja od kovida- 19, u Kolašinu i Petnjici po šest, u Danilovgradu pet, u Herceg Novom četiri, u Plužinama i

NAŠI HEROJI: Učitelji, nastavnici, profesori spremno ušli u drugi krug projekta „Uči doma“ PODGORICA – Desetine učitelja, nastavnika, profesora crnogorskih osnovnih i srednjih škola danima se smjenjuju pred kamerama Javnog servisa brižno pripremajući drugi dio programa „Uči doma“, kako bi, za slučaj eskalacije pandemije korona virusa, svojim đacima omogućili da i u tim vanrednim okolnostima nastave sa obrazovnim procesom i spremno dočekaju izazove osvajanja novih znanja i vještina... Učionicu i direktnu komunikaciju, jednoglasni su, ništa ne može zamijeniti, ali, zahvaljujući modernim tehnologijama, u uslovima koje je nametnula pandemija onlajn nastava je pravo rješenje. Većina njih nikada nije ni pomislila da će nekada u karijeri postati televizijske zvijezde. Da će u praznim učionicama, pred kamerama, svojim đacima znanje prenositi preko televizijskih i ostalih ekrana...

VJETAR U LEĐA

Nastavnici nijesu pripremljeni za vanredne situacije, ni

Spremni za sve izaz

Podatak da je u prvom krugu za samo sedam dana snimljeno oko 1.700 predavanja iz 17 nastavnih predmeta g ovaj projekat i kako smo uspjeli da odgovorimo. Sada je drugačije. Navikli smo na kameru i tišinu u učionici, ali djece i podignute ruke, dok s druge strane sada već znamo kako da se bolje organizujemo i pripremimo lekcije profesorica engleskog jezika u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ Nataša Bešović-Bulatović obučeni da rade ispred kamere, kaže profesorica engleskog jezika u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ Nataša BešovićBulatović, ali su, ističe, čitav posao odradili fantastično, organizovali se u vrlo kratkom roku, ne plašeći se kritike i neuspjeha i pokazali da je nastavnik nemjerljiva figura u životu učenika. Zatekli smo je u Gimnaziji, gdje je u toku snimanje časova za prvo tromjesečje, za srednjoškolce, u okviru programa „Uči doma“. Na vratima učionice naljepnica na kojoj piše - „Tiho, snima se“. Profesorica Bešović-Bulatović

Andrijana Deletić-Milačić sa kamermanom Samirom Lačevićem

Komentari Profesori u programu „Uči doma“ više se ne osvrću na komentare koji su, pogotovu u početku, kružili društvenim mrežama i na to što su pojedinci samo „lovili greške“. - Narodu se ne može ugoditi. To je činjenica. Što god da uradite imaće zamjerki – konstatuje Delević-Milačić. Priznaje da je nekad u toku snimanja bila ljuta na sebe – što je koristila poštapalice, ili je neku riječ više puta ponovila. - Ili sam zaboravila nešto da kažem. Ali sve je to normalno, imali smo kratak period, snimanje i montaža se rade odmah i nemamo kad da se vratimo i uljepšamo. Ovom projektu su ipak potrebni ljudi. Svako ko misli da može bolje od mene i mojih kolega koji dajemo maksimum, neka dođu i pomognu nam, nećemo imati ništa protiv - poručuje Delević-Milačić. Neshvatljivi su joj komentari onih koji kude odluku da djeca ove školske godine nastavu počinju 1. oktobra. - Da škola počinje 1. septembra kazali bi da njihovu djecu izlažemo riziku. Sada kažu da djeca neće postići sve. Iskustvo mi govori da se djeca i roditelji u Crnoj Gori suočavaju sa činjenicom pred kojom zatvaraju oči – djeca ne uče radi obrazovanja, već samo radi ocjene. Rijetka su djeca koja to čine radi sebe i obrazovanja, a više njih je koji uče da dobiju ocjenu. Znajte da djeca koja žele obrazovanje do njega će i da dođu - poručuje naša sagovornica. U prvom dijelu projekta radilo je pet profesora crnogorskog jezika. - Sad nas je devetoro, ali je to opet malo, jer predajemo đacima sve četiri godine. Mi smo tim bez sujete koji kolegijalno radi i tu smo jedni za druge. To je najjača karika u ovom lancu - kaže Delević-Milačić.

završila je sa snimanjem časa i čekala je koleginicu koja treba da nastavi sa svojim časom. - Podatak da je u prvom krugu za samo sedam dana snimljeno oko 1.700 predavanja iz 17 nastavnih predmeta govori koliki je izazov ovaj projekat i kako smo uspjeli da odgovorimo. Sada je drugačije. Navikli smo na kameru i tišinu u učionici, ali nam nedostaje žamor djece i podignute ruke, dok s druge strane sada već znamo kako da se bolje organizujemo i pripremimo lekcije za snimanje – priča ona. Kamera im više nije „stranac“, a i učenici su, kaže ona, prilično dobro usvojili koncept onlajn nastave. U „prvom krugu“ ovog programa, ističe profesorica, đaci su bili ažurni, redovno pratili časove, radili domaće zadatke, učili... - Čini mi se da su nekako u tom četvrtom tromjesečju naglo odrasli i sazreli, samim tim i dali nama vjetar u leđa da i mi, u svakom trenutku, damo svoj maksimum i odgovorimo na izazov pred kojim smo se našli - kazala je Bešović-Bulatović. Primjena novog koncepta nastave na daljinu koje Ministarstvo prosvjete realizuje pod sloganom „Uči doma“ počela je 23. marta, nekoliko dana nakon prvog otkrivenog slučaja korona virusa u našoj zemlji. Snimljene materijale su emitovale tri televizije RTCG2, UciDoma1 (MNE sport 1) i UciDoma2 (MNE sport 2). U učionici broj osam, na prvom spratu, dočekali su nas profesorica crnogorskog jezika Andrijana Delević-Milačić i snimatelj Samir Lačević. Nasmijani su, zadovljni do tada urađenim. - Nekad mi nije bilo prijatno da bilo ko uđe na ova vrata dok snimamo časove, da se ne zbunim ili da se ne čuje buka na snimku, sad sam već navikla kaže uz osmijeh Deletić-Milačić koja predaje Crnogorski jezik u podgoričkoj Srednjoj ekonomskoj školi „Mirko Vešović“. Čas je počeo. Vratila nas je u drugi razred srednje škole. Čas o morfemama. Slajdovi uredno pripremljeni, primjera je dovoljno kako bi bila sigurna da će učenicima biti sve jasno. Predavanje teče kao da su đaci tu. U školskim klupama, osim nas, je i njena koleginica Maja

Nataša Bešović-Bulatović

Miomir Brajović

Marija Lazarević

Sekulović. Ona ove sedmice treba da snima časove, pa je došla da vidi kako je to Andrijana pripremila. - Tebi je lako, ti završi, a mene sve ovo tek čeka – kazala je kroz šalu Sekulović nakon što je je snimatelj Samir ugasio kameru.

SARADNJA

Snimatelj Samir Lačević sa profesorima crnogorskog jezika radio je i u prvom krugu projekta „Uči doma“. Delević-

Milačić ističe da ne znaju što bi bez njega. - Tako smo srećni što sarađuje i dalje sa nama. Ovo je čovjek zbog koga smo opušteniji pred kamerama, sada nas već poznaje. S njim je lako sarađivati. U ovakvoj situaciji to mnogo olakšava posao - kaže naša sagovornica dok joj kolega Samir pomaže da namjesti bubicu koja je pala u sred snimanja. Među 160 nastavnika koji su od marta dio programa „Uči doma“ i tada je bila Delević-

Milačić koja priča da u početku nije bilo lako. Rok od četiri do pet dana koliko su imali da pripreme veliki broj predavanja i održe intenzitet koji je trajao skoro dva mjeseca, prema njenim riječima bili su ogroman izazov. - Bila sam u školi kada je objavljeno da zbog korona virusa obustavljamo nastavu i da počinjemo sa onlajn predavnjima. Nije svejedno kad to čujete. Sve je bilo iznenada, ali sada sam ponosna i na sebe i na kolege, jer smo se odlično snašli. Gotovo svakodnevna snimanja, imali smo samo dva do tri dana za pripremu, a onda odmah dva dana snimanja za naredne dvije sedmice kako bi se sve postiglo i kako bi se održao kontinuitet – prisjeća se naša sagovornica. Iako sada već imaju iskustva i dalje je, kaže ona, neobično da u praznoj učionici drži monološke metode „koju smo svi odavno s razlogom zapostavili“. - Predavanja uživo nedostaju. To je važno, da đaci mogu da se uključuju, da ja čujem pitanja, što im nije jasno. Moj cilj je da doprem do što većeg broja učenika, a u učionici uvijek imate učenika koji će podići ruku i reći da nešto nije jasno, da se vratim, da to pojasnim. Toga ovdje nema. Ispričate svoje, a da li je to učenik usvojio, ne znate - objašnjava Delević-Milačić. Živu riječ i druženje sa djecom, dodaje ona, niko i ništa ne može zamijeniti. Komunikacija, ipak, postoji. U stalnom je kontaktu sa đacima kojima predaje u matičnoj školi i redovno joj pišu. - Najvažnije je da imate reakciju. Važno mi je da znam njihov doživljaj. Ja sada predajem svim učenicima koji me gledaju i nemaju svi oni moj broj, niti me poznaju, zbog čega mi je bitan kontakt s mojim učenicima iz škole - navodi ona. Ponosna je, priča, i na poruke koje dobija od svojih učenika da im nedostaje upravo ona i njena predavanja u učionici. - Nedostaje im interakcija sa mnom i sav onaj konakt van nastave, korelacije koje smo pravili kroz predmet. Zadovoljna sam kako usvajaju gradivo, jer su u prvom krugu

Društvo

Neđelja, 23. avgust 2020.

Promovisano izdanje najstarijeg manuskripta sa tla Crne Gore

Tivtu po tri i u Gusinju jedan. U opštinama Šavnik, Tuzi i Žabljak nema oboljelih. Klinički centar saopštio je

zove

govori koliki je izazov i nam nedostaje žamor e za snimanje – priča



Učionicu i direktnu komunikaciju, jednoglasni su, ništa ne može zamijeniti, ali, zahvaljujući modernim tehnologijama, u uslovima koje je nametnula pandemija onlajn nastava je pravo rješenje. Većina njih nikada nije ni pomislila da će nekada u karijeri postati televizijske zvijezde. Da će u praznim učionicama, pred kamerama, svojim đacima znanje prenositi preko televizijskih i ostalih ekrana...

ovog projekta poštovali rokove, iako su oni koji imaju niže ocjene pribjegavali ponekad varijanti „copy – paste“, oni koji su inače imali dobre ocjene trudili su se i za njih i vrijedno radili - kaže profesorica. Samo profesori crnogorskog jezika, podsjeća ona, snimili su tada oko 40 časova za dva mjeseca. - Ponedjeljak i utorak sam prirpemala predavanje za emitovanje, četvrtak i petak smo snimali, a onda sam subotom i nedjeljom pregledala radove učenika - navodi Delević-Milačić, podsjećajući nas kako je tekao proces nastave.

PRVI DAN

U posljednjoj učionici u prizemlju zatičemo profesora matematike Miomira Brajovića kome je ovo bilo prvo snimanje. Nije učestvovao u prvom krugu projekta. - Zatekli ste me malo ali uđite, radimo linearne funkcije - rekao je Brajović koji predaje drugom i četvrtom razredu Opšte gimnazije i prvom Matematičke gimnazije. Ističe i on da ništa ne može zamijeniti učionicu. - Do tada je ovo jedan od načina da se doprinese i da bude što bezbolniji period dok se djeca ne vrate u učinicu – dodaje profesor.

juče da se u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno liječi 16 pacijenata sa potvrđenim prisustvom virusa, a da su

četiri životno ugrožena. - Jedan pacijent je priključen na invazivnu mehaničku ventilaciju, a dva na neinvazivnu ventilaciju – navodi se u saopštenju KCCG. Opšta bolnica Berane saopštila je da se u njoj liječi 30 kovid pozitivnih pacijenata, a sedam ima tešku kliničku sliku. - Pet pacijenata je na neinvanzivnom respiratoru - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. I. K.

Snimatelji bez kojih se ne bi moglo U ovom projektu jedna od ključnih karika su i snimatelji: bez njih ovaj proces ne bi uspio. Svetozar Čađenović nam je rekao da mu je ovo potpuno novo iskustvo. - Kao i za većinu profesora ovo je i za nas nešto novo. Oni se prvi put suočavaju sa kamerom, a i ja prvi put snimam časove. Veliko mi je zadovoljstvo što radim sa njima, jer su to profesionalci, a kad dođu na čas zaista su nasmijani i raspoloženi i prija nam rad u takvoj atmosferi - naveo je Čađenović. Ističe da pored mnogo posla ima mjesta za šalu i dobru energiju. - Uz osmijeh je lakše i posao obaviti. Nema tenzija, mi smo tu da ih opustimo, da im kažemo da ne treba da imaju tremu navodi Čađenović. Kako pojašnjava svako ima svoju ekipu, a on najčešće radi sa profesorima italijanskog i francuskog jezika. Kroz smijeh kaže da je obnovio gradivo, jer je puno časova snimao. - Vraćam se u tinejdžerske dane. Iz matematike sam dosta toga zaboravio, ali vjerujte da me ovo vraća u školske dane - kaže Čađenović.

Svetozar Čađenović

Dok kamerman Svetozar Čađenović rješava problem sa zvukom, pričaju o fudbalu i atmosfera je opuštena, prijateljska... - Proces pripreme časova je duži nego inače. Treba upakovati sve u elektronsku formu, pa sam još u fazi snalaženja, ali mislim da će biti bolje kako vrijeme bude odmicalo – uvjeren je Brajović. Kategoričan je da će, uz sva ograničenja ovakvog načina rada, đaci koji su uporniji i pažljiviji moći da prate i nadomjeste period bez učionice, bez problema. - Nedostaje nam svima interakcija i to je jedna od mana. Ipak đaci mogu da se jave, postave pitanja, a đak koji je želio da isprati sve što je rađeno mogao je da komunicira s profesorom i da savlada gradivo istakao je Brajović. Kako kaže, na profesorima je da prelaz đacima iz onlajn nastave u redovnu bude što jednostavniji. - Ako samo mjesec budemo kasnili mislim da će oni u velikoj mjeri uspjeti da nadomjeste sve, a ukoliko se desi da moramo da produžimo onlajn nastavu biće malo teže – naveo je Brajović. Časove snima i profesorica engleskog jezika u Srednjoj ekonomskoj školi „Mirko Vešo-

vić“ Marija Lazarević. Zatekli smo je dok se pripremala za predavanje. Ističe da je u ovaj projekat uloženo mnogo truda i rada i ocjenjuje da je rezultat odličan. - Svi moramo biti vrlo ponosni i zadovoljni s obzirom na to da je to velika novina za naš obrazovni sistem - navodi ona i kaže da je i dalje neobično što ispred nje nema đaka. Trudi se, kaže, da zamisli njihove reakcije, pitanja, odgovore i da im na najbolji mogući način objasni i približi gradivo koje prezentuje. - Najveća prednost ovog projekta je dostupnost nastavnog materijala učenicima u svakom trenutku, čime su oni vrlo zadovoljni - zaključila je Lazarević. U Gimnaziji „Slobodan Škerović“ snimaju se materijali za djecu od šestog do devetog razreda osnovne škole i prvog do četvrtog srednje, a u zgradi Javnog servisa snima se nastava od prvog do petog razreda osnovne škole. Učitelji, nastavnici i profesori poručuju da, kako god se bude odvijala pandemija korona virusa, naš obrazovni sistem biće spreman da odgovori izazovima. Katarina JANKOVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

Đukanović: Važno svjedočanstvo o našem istorijskom iskustvu Viševjekovno preplitanje različitih uticaja učinilo je naše prostore osobenom multikulturalnom cjelinom, o čemu svjedoče arhitektonski i pisani spomenici, kao što su Katedrala Svetog Tripuna i pontifikal Kotorske biskupije. U tom mozaiku različitosti posebno mjesto pripada ovom trajnom ministrantu vjere i duha. Izdanje Lekcionara i pontifikala Kotorske biskupije 1166. godine značajem nadilazi i Kotor i Crnu Goru – ocijenio je Đukanović KOTOR - Promocija „Kotorskog pontifikala i lekcionara“, kapitalnog izdanja i najstarije knjige na tlu Crne Gore održana je u petak veče u Kotoru, ispred Crkve blažene Ozane. Promociji je prisustvovao i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ističući da je ovo jedan od najvažnijih kulturnih događaja u novijoj istoriji Crne Gore. - Ova knjiga, koja je među najstarijima na prostoru Crne Gore, svjedoči da je Kotor još u XII vijeku bio jedan od kulturnih centara ovog dijela Evrope. Imao je sve što i veliki evropski centri: Biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu sa razvijenim svijetom, u određenoj mjeri i međunarodne odnose. I svih narednih vjekova imao je izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u pontifikalu 1166, u godini kada je kotorski biskup original prvi put uzeo u ruke, svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora sa najnaprednijim mišljenjima toga doba. Na stranicama ove monografije su i misli utemeljivača engleske književnosti i kulture koji su stvarali od VII do IX vijeka, što potvrđuje da je Kotor uvijek išao u korak sa vremenom. U ,,Lekcionaru i pontifikalu“ vjerno su oslikani najvažniji vjerski, kulturni, pravni i politički trendovi toga vremena - kazao je Đukanović.

PROŽIMANJE KULTURA

On je naglasio da su neprocjenjivo bogatstvo i raznovrsnost materijalnih i nematerijalnih tragova prošlosti koji se nalaze na teritoriji današnje Crne Gore, nesumnjivo odraz uticaja i prožimanje velikih kultura koje su u Kotoru imale najveće domete i ostvarenja. - Ovaj grad je Crnu Goru obogatio i tradicijom multikonfesionalnosti i multietničnosti. Upravo viševjekovno preplitanje različitih uticaja učinilo je naše prostore osobenom multikulturalnom cjelinom, o čemu svjedoče arhitektonski i pisani spomenici, kao što su Katedrala Svetog Tripuna i pontifikal Kotorske biskupije. U tom mozaiku različitosti posebno mjesto pripada ovom trajnom ministrantu vjere i duha. Izdanje ,,Lekcionara i pontifikala“ Kotorske biskupije iz 1166. godine svojim značajem nadilazi i Kotor i Crnu Goru – ocjenjuje Đukanović. Prema njegovim riječima, ovo izdanje predstavlja izuzetan doprinos i podsticaj za dalja naučna istraživanja o našoj istoriji i tradiciji.

Sa promocije održane ispred Crkve blažene Ozane

- To će biti veliki izazov za brojne naučne pregaoce iz raznih oblasti. Gospođa Lenka Blehova Čelebić, čijem interdisciplinarnom znanju, predanosti i posvećenosti možemo zahvaliti za ovo kapitalno djelo koje je trajno obogatilo kulturnu riznicu Crne Gore i upotpunilo evropsko kulturno naslijeđe, visoko je podigla naučne standarde i dala podsticaj za buduće istraživače naše srednjovjekovne prošlosti – kaže Đukanović. On je naveo da je pontifikal važno svjedočanstvo o našem istorijskom iskustvu. - Dokaz je da savremena koncepcija multikulturalne i građanske Crne Gore ima uporište u najboljim primjerima iz našeg bogatog istorijskog naslijeđa. Tradicija koju baštinimo, koja ukazuje da smo i u vrijeme nastanka pontifikala bili dio razvijenog svijeta, potvrđuje i ispravnost strateškog evropskog kursa današnje Crne Gore. Siguran sam da će ovakva grandiozna djela kao značajan dio naše bogate kulturne baštine predstavljati dodatnu vrijednost i za evropsku kulturnu riznicu – kazao je Đukanović.

POVRATAK

U ime izdavača i organizatora promocije prisutnima se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković. Deković je kazao da je kotorski pontifikal, najstariji manuskript na

prostoru Crne Gore, svojevrsna vremenska, istorijska i kulturološka kapsula, vratio kući poslije 150 godina. - Prvi spomen nakon nestanka pontifikala iz Kotora zbio se prije više od 150 godina, a prvi zapisi dolaze iz biblioteke Akademije nauka iz ondašnjeg Lenjingrada 1970. godine. Nakon toga, o pontifikalu je kratko pisao akademik Dušan Sindik, porijeklom iz Tivta. Posljednja je o ovoj knjizi govorila doktorica Manja Radulović-Vulić, poznata crnogorska muzikološkinja. Čini nas posebno ponosnim da je nakon toliko godina od otkrivanja u današnjem Sankt Peterburgu nama pripala čast da vratimo pontifikal u fototipskom izadnju, dopunjen sa naučnim aparatom koji mu pripada, u mjesto njegovog nastanka“ – ističe Deković. Kotorski biskup u penziji, monsinjor Ilija Janjić podsjeća da je pontifikal postojao 326 godina prije nego je Amerika otkrivena. - Raduje me što smo nakon fototipskog izdanja kotorskog misala dočekali još jedno monografsko izdanje liturgijskog i književnog blaga ove biskupije koji vjerno republicira latinski manuskript pisan na pargamentu, te ga, zahvaljujući strpljivom istraživačkom radu dr Lenke Blehove Čelebić, prati i kritičkim aparatom, te eksplikatornim tekstovima - kazao je Janjić. Ovo kapitalno izdanje iz stručne perspektive predstavili su, dr. sc. fra Domagoj Volarević i dr. sc. Lenka Blehova Čelebić. Promocija je održana u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, a uz podršku Opštine Kotor. Izdavanje i promocija ,,Lekcionara i pontifikala“ Kotorske biskupije omogućeni su uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Opštine Kotor. Iv. K.

Ekonomija

Neđelja, 23. avgust 2020.

Predsjednik Vlade obišao prioritetnu dionicu auto-puta

Vlasnici turističkih brodića na Primorju ove godine n BUDVA/KOTOR - Vlasnici turističkih brodića nude vožnju prolaznicima i turistima na rivi, ali nijesu pretjerano orni za priču, naročito ne sa novinarima. Njihova glavna klijentela su stranci kojih je veoma malo. Promet vlasnika brodića koji su odlučili da ipak rade tek je deseti dio prošlogodišnjeg. Neki još nijesu vozili turiste i iskoristili su vrijeme da remontuju brodove i čamce.

Marković: Završeno 90 odsto radova, prvi dio u funkciji iduće godine PODGORICA – Na auto-putu Bar - Boljare završeno je 90 odsto građevinskih radova - saopštio je predsjednik Vlade Duško Marković prilikom obilaska prioritetne dionice auto-puta, poručujući da očekuje da naredne godine bude puštena u saobraćaj. Marković je kazao da je od pojave pandemije korona virusa to njegov prvi izlazak na prioritetnu dionicu auto-puta koja se gradi od Podgorice do Mateševa. On je, kako je saopšteno iz Vlade, obišao prvi dio prioritetne dionice do sjevernog ulaza u tunel Klopot koji je većim dijelom i asfaltiran. - Mogu da iskažem veliko zadovoljstvo stepenom izvedenih radova i dinamikom koju imamo na današnji dan, kao i brojem angažovanih radnika na cijeloj trasi auto-puta kojih je danas između 1,45 hiljada i

1,5 hiljada - poručio je Marković, saopšteno je iz Vlade. Prema njegovim riječima, veliki stepen završenosti radova je na cijeloj trasi auto-puta, skoro 90 odsto, i da je nivo izvedenosti zemljanih radova više od 90 odsto. - Vidimo da su svi tuneli probijeni i da su radovi na tunelima izvedeni na nivou od više od 95 odsto, a i da su hidromašinske, odnosno vodovodne instalacije završene između 60 i 70 odsto i da veoma dobro napreduju radovi na realizaciji aneksa 3,4 i 5 – naknadnih radova koje smo definisali - saopštio je Marković. Istakao je da je već 20 kilometara asfalta ugrađeno na kolovoznoj traci auto-puta. Vjerujem da su radovi dobili potrebnu dinamiku i da ćemo u narednoj godini auto-put imati pušten u funkciju - poručio je Marković. Predsjednik Državne komisije

Već 20 kilometara asfalta ugrađeno na kolovoznoj traci

za reviziju tehničke dokumentacije na projektu autoputa Mladen Ulićević iskazao je posebno zadovoljstvo kvalitetom radova. - Od početka je poštovan princip kvaliteta i bezbjednosti. To su dva faktora oko kojih ne može biti nikakvih pregovora, odnosno preuzeli smo princip nulte tolerancije kada je kvalitet u pitanju - rekao je Ulićević. Prema njegovim riječima, činjenica je da je Crna Gora kasnije od pojedinih država regiona ušla u ovakav projekat, i doprinijela da sada imamo više standarde i veći kvalitet. - Sami projekat rađen je po standardnim propisanim za auto-puteve u Evropi, što znači da su svi elementi auto-puta, ne samo građevinski, nego i elektro-mašinske instalacije, urađeni po tim najvišim standardima koji sada važe u Evropi. Možda smo imali i sreće, ako tako mogu da kažem, što je u Crnoj Gori auto-put kasnio za jednu fazu u odnosu na auto-puteve u okruženju - dodao je Ulićević, dodajući da su u tih desetak godina su standardi iskoračili za još jedan nivo naprijed. - Tako da slobodno mogu da kažem da je naš auto-put, odnosno prioritetna dionica, projektovana i izgrađena, po tim najvišim standardima. I po tome smo za taj mali korak ispred po kvalitetu u odnosu na izgrađene puteve u regionu I. K. - dodao je Ulićević.

Ministarstvo ekonomije pokrenulo program za unapređenje konkurentnosti privrede

Podrška kompaniji Event Montenegro u razvoju internet stranice PODGORICA – Ministarstvo ekonomije je kroz programsku liniju za unapređenje inovativnosti kompaniji Event Montenegro pružilo podršku u razvoju internet stranice. - To je rezultiralo povećanim interesovanjem za usluge koje ta kompanija pruža - navodi se na Tviter nalogu Ministarstva ekonomije. Iz Event Montenegra kazali su da bi programsku liniju za unapređenje inovativnosti, kao i ostale koje sprovodi Ministarstvo, preporučili

kompanijama koje žele da na bilo koji način poboljšaju svoje usluge, a samim tim i položaj na tržištu. Ministarstvo je ranije saopštilo da su u cilju podrške privatnom sektoru pokrenuli program za unapređenje konkurentnosti privrede za ovu godinu. - Ukoliko želite da poboljšate svoje biznis performanse, plasirate ih na tržištu i prilagodite se međunarodnim standardima, računajte na našu podršku – naveli su iz Ministarstva. I. K.

Pojedini kažu da je možda sve ovo dobro. Konačno imaju vremena za porodicu i društvo za koje prošlih godina, od velikog posla, nijesu ,,marili“. Drugi tvrde da će preživjeti od ušteđevine, a dok je ribe imaće za trpezu. Ni smanjenje cijena i do 30 odsto nije pomoglo. Svi su na vezu, a ranijih godina u ovo doba dvije barke nije bilo moguće zateći u marini, jer su svi vozili turiste.

KLIJENTELA

Ivan Petković, vlasnik broda kojeg smo sreli na marini u Budvi, kaže da ove godine nije vozio nikoga. Nije htio da spušta cijene, pa nije imao klijentelu. Iskoristio je vrijeme da remontuje brod i spremi se za sljedeću sezonu. Lovi ribu, pa u šali kaže da od ,,gladi neće umrijeti“. Za vrijeme prvog talas korona virusa prodavao je ribu i bilo je dobro, međutim, sada neće više niko ni ribu da kupi. Naglašava da je njihov posao specifičan i da skorašnje otvaranje granice za zemlje regiona ništa ne znače. - Mi ,,živimo“ od Rusa. Najbolji su nam gosti i najbolje plaćaju. Dolaze pomalo Ukrajinci i Poljaci, ali oni nemaju platežnu moć. Do sljedeće godine dok nam ne dođu gosti smo ,,gotovi“. Ali gladni nećemo biti, ribe vazda imamo. Malo goriva da imamo i to je to - kazao je Petković. Na internetu prati buking i mejlove, ali kaže zadnji put su mu se javili 20. juna dok su turisti još mislili da će se nešto otvoriti pa su rezervisali za kraj jula i početak avgusta. - Sad je sve to otkazano. Ako bude Rusa i najavljenog avio-prevoza u septembru i oktobru to nam je nešto da ,,zakačimo“ ali neće biti ni srazmjerno prošloj i pretprošlog godini. Možda ćemo do nove godine živjeti malo ljepše, poslije ćemo opet jesti ribe... Međutim, dobro je malo se više družimo i više imamo

Ivan Petković

Zoran Drakulić

Ivan Krivokapić

vremena za porodicu. Sređivali smo brodove, jedni drugima pomagali oko toga tako da smo nešto dobro izvukli iz ove situacije. Neke obaveze koje smo odlagali od prije sada smo završili - tvrdi Petković. Kaže i da plovi cijele godine kada ima posla. Organizuje se od 1. oktobra, ,,riba“ do maja

i onda počinje miks turizma i ribolova, a od sredine juna non-stop turizam. - Sad nema toga i ne znam šta ćemo, nešto ima ušteđevine, a poslije ćemo za glavu - kaže Petković malo u šali, ali ističe da mu je pun zamrzivač ribe. A ribolov je kaže uspješan ove godine.

VIRPAZAR: Čamci vezani za obalu, slabo isplovljavaju

Zarađuju samo za dne D. MIJATOVIĆ

Marković tokom posjete trasi auto-puta

Gladni n ribe vazd

FLOTA MIRUJE: Neki brodovi nijesu ni isplovljavali ove godine

VIRPAZAR - Turistički brodovi u Virpazaru stoje vezani, njih 50 do 60. Vlasnici na obali animiraju po kojeg gosta koji ,,naleti“. Mještani ove varoši žive od turizma i ove godine će, kažu, biti teško prezimiti. Prošlih godina u ovo vrijeme nije se mogao vidjeti nijedan brod vezan, svi su isplovljavali puni… Ove godine po koju porodicu provozaju i to im pokriva samo dnevne troškove. Miloša, koji nije htio da se fotografiše i kaže prezime, zatekli smo na obali. Naglašava da su svi u mjestu izgubili ogroman novac. Smatra da bi sve bilo drugačije da su se granice otvorile ranije, a da je sada kasno za njih.

Ekonomija

Neđelja, 23. avgust 2020.

ne ostvaruju ni deseti dio prihoda od lani

nećemo biti, zda imamo

Prevoznici jedini prihod računaju ukoliko potraje lijepo vrijeme u septembru i oktobru, pa bude stranaca, odnosno Rusa i najavljenog avio-prevoza. U domaće goste se ne uzdaju, čak i pored nižih cijena, jer kažu da oni radije daju novac na kafu, nego za panoramske vožnje. Svi ističu da je jedina korist od posne sezone što su mogli makar da se posvete porodici Petkovićev brod je najveći u prvom redu i najviše vozi turiste u ribolov gdje uključuju i ručak. - Imamo roštilj na plin i bukvalno ribu čim ulovimo spremamo na brodu i to je nešto novo u ponudi. Turistima je to doživljaj i svake godine se vraćaju isti gosti. Lovimo udicama, a turistu učimo kako mi to radimo, tehnike i sve kako funkcioniše. Interesuje ih kako ide taj proces, kako se lovi riba i čak plate da to gledaju - priča Petković. Osim Rusa, koji su gosti u 95 odsto slučajeva, dosta je zainteresovanih, ali ne mogu da plate. - Ja radim četiri sata za 300 eura, to je minimum. Na brodu bude do 12 ljudi. Ako se love tune to je 150 eura po satu i u tu cijenu ulaze i mamci i gorivo i sve. Fiksne su cijene. Gostima predlažem da bude 10 ili više sati i te cijene nijesu visoke. U Hrvatskoj je to duplo ili trostruko - tvrdi Petković. Kaže i da je idealno da u ribolov ide 10 ljudi, a da je ,,sve preko mučenje, preskaču se štapovi“. Po njegovom mišljenju granice je trebalo ranije otvoriti i navodi primjer Albanije i Hrvatske koje su bolje prošle sa turističkim rezultatima. - Nije trebalo zatvarati granice onako rigorozno već uz testove je trebalo puštati od juna iz Srbije i okoline. Mislim da bi mnogo manje osjetili gubitke, a od ovoga ćemo se oporavljati narednih dvije godine sigurno - mišljenja je Petković.

ZARADA

Njegov kolega Zoran Drakulić ima jedan brodić i kaže da

se prošlih godina dobro zarađivalo. - Samo od onoga što se za sezonu zaradi živjeli smo cijele godine. Prve turiste sam imao u junu, ali unazad 15 dana nije bilo nikoga. Sada se nešto dešava. Meni lično za moj posao su bitni stranci Rusi, Ukrajinci Englezi... Gostiju iz regiona jedva da bude jedan procenat - kazao je za Pobjedu Drakulić. Kaže da Rusi najviše vole da se provozaju. Domaće goste takva ponuda ne interesuje. - Imate naše ljude koji se nikad nijesu vozili čamcem. To je meni neshvatljivo. Stranac dođe sa udaljenosti 3.000 kilometara i hoće da se provoza par sati da vidi uvale, pećine. Naši, ne. Možete i dva eura staviti vožnju njih to ne zanima. Ljepše im je da sjede u kafiću i na kafu da potroše 30 eura nego da se provozaju, popiju dva tri piva i da se okupaju, da pogledaju

ove ljepote... - ističe Drakulić. Vožnja od Budve do Svetog Stefana košta od pet do deset eura, kako se dogovore. Nekad organizuju i rođendane na čamcu, i tvrdi da to nije nešto što ne može da se plati. - To je kao dva-tri sata u igraonici... I njima je ljepše da ga provedu u zagušljivoj igraonicu, nego da udišu čist vazduh i da nešto vide - kazao je Drakulić. Ovu će godinu, veli, preživjeti svi. - Navikao sam da budem bez para. Sreća je žena što radi inače... najviše se žale ovi što su navikli da zarađuju milione godinama, a neko što živi od 300 do 400 eura, velika je stvar hoće li imati 300 ili 500 - kaže Drakulić. Tvrdi da ne očekuju ništa od septembra i oktobra. - Čisto sumnjam da će nešto biti. Najavljuju i neki drugi, treći talas korone, a zavisi kakvo će vrijeme da bude. Ako

Zainteresovani turisti za vožnje rijetkost su ovih dana

bude lijepo možda se nešto i zaradi, ali ne kao prošlih godina, kada smo se kupali u oktobru. Prošle godine sam i za Novu godinu radio. Bilo je ljudi sa Kavkaza koji dođu sa minus 45 stepeni, a kod nas je more bilo temperature 13 stepeni, i oni nijesu mogli vjerovati - ističe Drakulić. Ove godine, kaže, neće toga biti, nema letova. - Naši će da lete, biće nešto od septembra, dva tri aviona dnevno ali već je kraj sezone. Evo sada nema 10 ljudi da prođe. Na plaži ima nešto ali je daleko od dobrog. Moj brod ima 12 mjesta i ove godine nije bio pun nijednom. Prošlih godina je to bilo često - kazao je Drakulić. Turistima, dodaje on, bitno je da znaju što plaćaju, što dobijaju za uloženi novac, pogotovo Englezi, Njemci... - Solidno se služim engleskim

KVALITET

Ivan Krivokapić iz Kotora potvrđuje da ove godine slabo ima posla. Radi sa bratom i registrovani su kao privatni preduzetnici.

Popust za vez i plaćanje na rate će dobro doći Danilo Mirković, vlasnik brodića u Herceg Novom tvrdi da trenutno uživaju u životu. Imaju toliko slobodnog vremena da provode sa familijom i sa prijateljima i koriste to maksimalno, a što se tiče sezone - nje nema. - Nijesmo još jedan odsto zaradili od prošle godine, ali nekako ćemo mi to izgurati. Međutim veoma je teško ljudima koji žive od toga. Nemam nekog drugog posla ali ćemo izdržati, malo ribamo rekreativno i tako... Nama ne treba puno u životu mi se sa malim stvarima zadovoljavamo - kazao je Mirković. Bilo je kaže ove godine malo domaćih gostiju koji upoznavaju Crnu Goru jer nijesu bili u mogućnosti da putuju nigdje drugo, pa su malo obilazili zaliv i Plavu špilju. Imaju i nešto strana-

ca, Njemaca, i to je to. Imaju šest brodića i gliser. Dva broda nijesu uopšte ,,bacili“ u more, a treći nije vozio uopšte. - Prošle godine je bilo baš dobro, nijesmo imali vremena za porodici, mnogo manje nego ove godine. Ove godine uživamo, družimo se, upoznavamo nove ljude iz Herceg Novog za koje nijesmo znali da postoje... Otvaranje granica nijesmo ,,osjetili“ - kaže Mirković i dodaje da se nadaju da će im penzioneri doći u septembru i oktobru. - Što se tiče organizacije i saradnje sa opštinom zadovoljni smo. Malo su nam izašli tu u susret iz gradske luke što se tiče cijena za vezove. Smanjili su cijene i omogućili iz Marine Herceg Novi da se može na odloženo plaćati - kaže Mirković.

Danilo Mirković

- Bilo je nešto malo domaćih gostiju, ali je to sve pet odsto od onog što se radilo ranijih godina. Baš slaba sezona, ali dobro, treba ostati pozitivan. Tako je svuda u svijetu tako da ne znam što bih rekao. Ne znam ni što bi se moglo uraditi da se situacija koja je trenutno unaprijedi. Jednostavno treba sačekati i pokušati zadržati kvalitet usluge i to je jedini način da preživimo kazao je Krivokapić za Pobjedu. Dodaje da pomoć od države nije tražio jer nije ,,vidio smisao te pomoći“. - Radili smo prošlih godina dobro i ako ne možete kao privatna firma da zaradite da imate sredstava makar jednu godinu da preživite onda ne znam, kako da to objasnim - naglašava Krivokapić. Od kada su otvorene granice nema nikakvih pomaka. Smatra da bi septembar ili oktobar trebalo polako da krene, da bude neki malo veći promet ali nije baš optimističan. - Dok se ta vakcina stvarno ne pronađe i dok se ne riješi problem kovida-19 teško da može biti nekog napretka - kaže Krivokapić. Prošlih godina je, ističe, bilo udarnički. - Sezona dosta dobra, naporno, ali to je naš posao za onoga ko voli more i brod. Sada imamo više vremena za porodicu i druženje, to je jedini plus ove epidemije. Možda je to dobro, da malo svi zaboravimo na neki profit i da se više okrenemo porodicama koje smo u svemu ovome zapostavljali - kazao je Krivokapić. N. KOVAČEVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

,,Badanj“ prazan

nevne troškove - Živimo šest mjeseci od toga što zaradimo u sezoni. Sada imamo promet osam odsto od prošle godine. Svaki brod je vezan. U ovo vrijeme ovi brodovi nijesu bili vezani. Isplovilo je danas par brodova, ali ne može da se uporedi sa prošlom godinom. Ima sada malo Bjelorusa, ali odmah dođu i pitaju za popust - kaže Miloš. Dodaje da ove godine nijesu smanjivali cijene, jer su bile pristupačne i prethodnih godina. - Džabe i da smanjujemo cijene kad nema turista, 95 odsto su nam bili stranci. Kompletna Evropa nam je dolazila. Bukvalno svaki avion koji je sletio

i ruskim, bez jezika ste u ovom poslu „mrtvi“. Sve objasnim gdje idemo za sat, dva ili pola dana. Objasnim što mogu da vide, pričam što mogu, animiram. Dobra je atmosfera, muzika, popije se neki hladni napitak... Oni što bolje plate dođe im gratis. Njih 25 odsto dođu i naredne godine... Dođe i po neki Amerikanac. U stanju su da se pogađaju zbog 20 eura, a na kraju vas časte 50 eura više - sjeća se Drakulić. Kaže i da voli svoj posao, nikada im nije dosadno. - Upoznajemo nove ljude, razne kulture, bude vožnje dvatri sata dnevno, bude nekad i cijeli dan - priča je Drakulić.

iz bilo koje zemlje, njihovi turisti posjetili su Virpazar - kazao je sagovornik, naglašavajući da se mještani ovdje bave samo vožnjom turista i izdavanjem apartmana jer se to već nekoliko godina pokazao kao unosan posao. Milo Petranović ima više brodova i neke nije ni stavljao ,,u pogon“ nego stoje na suvom vezu. - Ove godine nema ništa, na 10 odsto smo od prošle godine. Bude jedna vožnja ili dvije dnevno, po dva tri putnika i to su više domaći gosti nego što su stranci. Odavde sam i od ovoga živim. Ranijih godina smo počinjali od aprila i trajalo je

OTVARANJE GRANICA KASNO STIGLO: Milo Petranović

do kraja oktobra, zavisno od vremena. Cijelu zimu živjeli smo od toga što zaradimo tokom ljeta i to je bilo dovoljno. Ove godine ćemo se snalaziti kaže Petranović. On naglašava da sav prihod ,,dobija“ od turizma, da se ne bavi ribolovom. - Prošlih godina je bilo turista iz cijele Evrope, iz svake

države. Ove godine počelo je sa Poljacima u junu, onda se povećao broj zareženih i Poljaci su ukinuli letove i ostali smo i bez njih. Nešto sada ima malo Francuza. Od kada su otvorili granice nijesmo ništa osjetili kaže Petranović. Domaći gosti su, dodaje, zainteresovani, ali brodova je puno,

U konobi ,,Badanj“ nijesmo zatekli goste. Menadžerka konobe Jovana Lagator kaže da bude po koji sto pun i to je to. Dnevno imaju do 200 eura pazara i to im nije dovoljno ni za troškove. - Prošle godine je bilo puno. Uglavnom su nam dolazli stranci, Fancuzi, Belgijanci nešto malo Britanaca, Njemci i malo Rusa. Na državnu pomoć nijesmo imali pravo jer smo imali dugove za poreze i doprinose, nadamo se da će nam pomoći nešto zimi. Restoran radi zimi samo vikendom - kazala je Lagator za Pobjedu. Dodaje da nemaju ni domaćih gostiju, da im više dolaze zimi. - Ni kada se vraćaju s mora ne svraćaju - kaže Lagator. Imaju četiri stalna radnika i njih moraju sačuvati za sljedeću sezonu a ne znaju šta će biti nakon zime.

pa kada se rasporede onda je to baš malo prometa. - Ove godine smo se malo izreklamirali za domaći turizam pa ima za neke dnevne troškove. Stanovnici Virpazara većinom žive od turizma. Brodovi isplove dva tri puta dnevno, i to sa nekoliko putnika. Mi smo prošle go-

dine isplovljavali sa velikim brojem putnika, bilo je i grupa. Agencije ne rade i ne dovode grupe - kazao je Petranović. O najavama za ovu godinu, kako naglašava, ne može se govoriti, misli da neće biti ništa. Prezimiće pa se nadaju sljedećoj sezoni. N. K.

Hronika

Neđelja, 23. avgust 2020.

Produžen pritvor optuženima za bacanje eksploziva ispred kuće službenika UIKS-a

Bombaši ostaju u Istražnom zatvoru do daljnjeg PODGORICA - Zoranu Peroviću, Miljanu Dujoviću, Nikoli Ćupiću, Edmondu Mustafi i Stefanu Markoviću, osumnjičenima za bacanje bombe na kuću službenika UIKS-a Saše Burića, produžen je pritvor do dalje odluke suda, potvrdio je za Pobjedu advokat Srđan Lješković.

Perović i Mustafa se sumnjiče da su naručioci, a Dujović, Ćupić i Marković izvršioci bombaške akcije na kuću Burića. Perović, Dujović i Ćupić su uhapšeni u martu, nakon čega je policija pretresla stanove koje su koristili. Pretresom prostorija Perovića, pronađeni su telefon sa visokom kripto zaštitom, kokain i no-

vac za koje se sumnja da potiču iz izvršenja krivičnih djela. Marković, Dujović i Ćupić su, kako se sumnja, 11. februara bacili bombu u dvorište kuće Burića i tada je prouzrokovana veća materijalna šteta kako na stambenom objektu, tako i na vozilima Burića, ali i vozilima koja su bila parkirana u komšiluku. B. R.

Istražni zatvor u Spužu

Osumnjičeni za pokušaj ubistva Stefana Vujačića saslušan kod tužioca

PODGORICA - Vladimiru Jovoviću (34), osumnjičenom za pokušaj ubistva Stefana Vujačića (30), određeno je zadržavanje do 72 sata.

Nakon isteka tužilačkog zadržavanja Jovović će biti priveden sudiji za istrage. Jovović je uhapšen u stanu u Siti kvartu. - Nakon prikupljenih informacija, operativnih saznanja i lociranja stana u kojem se sakrivao, V. J. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnm djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - kazali su ranije iz Uprave policije. Jovović je, kako su podsjetili iz policije, 19. avgusta, u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici pucao iz pištolja u Vujačića koji je tom prilikom zadobio povrede. Jovović je potom pobjegao, a podgorička policija je intenzivno tragala za njim. Jovović je od ranije poznat policiji po nasilničkom ponaša-

S. VASILJEVIĆ

Vladimiru Jovoviću zadržavanje 72 sata

Pucnjava u mjestu Dragova luka u Nikšiću

Sa uviđaja u Nikšiću

Dvije osobe povrijeđene, traga se za napadačem NIKŠIĆ - Slavko Cerović (42) i Milan Doderović povrijeđeni su u pucnjavi koja se sinoć oko 20 sati dogodila u mjestu Dragova luka u Nikšiću, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz policije. Kako nam je saopšteno, oni su ovom prilikom zadobili povrede i ukazana im je ljekarska pomoć, a policija traga za napadačem. Do upotrebe vatrenog oružja, došlo je na parking prostoru u blizini stadiona FK Sutjeska od nepoznatog ili nepoznatih izvršilaca. Policija obavlja uviđaj na mjestu događaja i preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti na rasvjetljavanju ovoga događaja. M.L.-S.D.

Potvrđena optužnica protiv Nikšićanina zbog trgovine ljudima

Forenzičari uzimaju uzorke sa mjesta ranjavanja Vujačića

nju i distribuciji narkotika. Hapšen je prošle godine, krajem septembra zbog pucnjave na Crkvinama. Jovović je sjedio u lokalu sa Kolašincem

Akcija spašavanja na Durmitoru

Zlatkom Vrhovcem, a nakon svađe izvadio pištolj i prijetio. Krenuo je ka automobilu iz kojeg je ispalio više hitaca ka Vrhovcu. Kolašinska policija

je uspjela da sustigne Jovovića i osujeti bjekstvo. Nakon toga, Jovović je i u stanici policije prijetio policajcima i nasrtao na njih. M. L.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo

Požar u Rijeci Crnojevića ugašen Povrijeđena planinarka prevezena na Žabljak ŽABLJAK - Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore uspješno su juče u popodnevnim časovima evakuisali povrijeđenu Blaženku Vasiljević (50) na Durmitoru u rejonu Surutke. Kako su javili iz GSS-a, poziv za pomoć upućen je u 14:30, kada je Vasiljević zadobila povredu skočnog zgloba na planinarenju sa grupom prijatelja. Nakon imobilizacije, ona je transportovana i predata ekipi Hitne pomoći Žabljak. U akciji su sudjelovali pripadnici SZ Žabljak. S. D.

CETINJE - Požar u Rijeci Crnojevića koji je u petak bio aktivan, juče je u potpunosti ugašen - saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar su, kako je navedeno u saopštenju, gasili pripadnici Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja, uz pomoć aviona Direktorata za vanredne situacije MUP-a. - Gorjela je trava, nisko rastinje, ali potencijalno je bila ugrožena i okolna šuma, pa je sinhronizovanom akcijom požar lokalizovan i ugašen - istaknuto je u saopštenju. Trenutno u Crnoj Gori nema aktivnih šumskih požara, a Direktorat za vanredne situacije MUP-a još jednom apeluje na građane da budu odgovorni i da na taj način doprinesu smanjenju rizika od požara. C. H.

Terete ga da je kćerku prodao za 5.000 eura PODGORICA – Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv B. X. iz Nikšića zbog sumnje da je kćerku prodao za 5.000 eura radi braka. Optužnicom se tereti da je počinio krivično djelo trgovina ljudima. Prema navodima optužnice, on je od maja 2017. do jula 2017. godine u P. i N. zloupotrebom povjerenja, odnosa zavisnosti i teških prilika drugog, vrbovao svoju kćerku K. A. (12) 8. jula 2017. godine za oštećenu organizovao prevoz iz N. do neutvrđenog grada u Nj. u cilju sklapanja nedozvoljenog braka, svjestan svog djela čije je izvršenje htio – piše u optužnici. Kako je navedeno, zloupotrijebio je odnos povjerenja, i teške prilike djeteta, te je vr-

bovao da sa 12 godina sklopi nedozvoljen brak sa za sada neidentifikovanim licem koje živi na teritoriji Nj. ili F. - Brak je prethodno ugovorio, a potom u cilju sklapanja braka organizovao prevoz svog djeteta K. A. iz N. do Nj. tako što je, njenoj majci K. A, braći i sestrama obezbijedio novac za dobijanje putnih isprava i kupio im autobuske karte za autobus sa registarskom oznakom BA sa kojim su se odvezli do Nj, gdje su ih čekali članovi porodice lica sa kojim je sklopila nedozvoljeni brak i dalje djevojčicu prevezli do kuće u kojoj to lice boravi u Nj. ili F, a za koje ugovaranje nedozvoljenog braka je B. X. dobio 5.000 eura - čime je izvršio krivično djelo trgovina ljudima – zaključuje se u optužnici. M. L.

Potvrđena optužnica Osumnjičen da je vrijeđao članove DCG za šverc marihuane Prekršajna prijava protiv mladića sa Cetinja

PODGORICA - Protiv D. N. (26) sa Cetinja podnijeta je prekršajna prijava zbog sumnje da je iz vozila u pokretu uputio uvredljive riječi članovima Demokratske Crne Gore.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, postupajući po planskim aktivnostima na pojačanoj kontroli učesnika u saobraćaju i vozi-

la, na magistralnom putu Cetinje - Podgorica u mjestu Belveder, pored ostalih učesnika u saobraćaju, u petak oko 11.45 sati, kontrolisali autobus kojim je upravljao J. M. (34) iz Budve, a u kojem su se nalazili članovi političke partije Demokrate - saopšteno je iz Uprave policije. Prilikom sankcionisanja vozača zbog počinjenog

prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, pored vozila gdje su se nalazili policijski službenici i J. M, prošao je automobil iz kojeg je tada nepoznata osoba uputila uvredljive riječi u pravcu putnika autobusa, nako n č e g a s e u d a l j i l o u nepoznatom pravcu. Cetinjska policija je preduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti i identifikovala

lice D. N. (26) sa Cetinja. Od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik. - Obaviješten je nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama D. N. ne stiču elementi bića krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Protiv D. N. će biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. M. L.

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Nikšićanina Igora Stijepovića (24) za šverc marihuane, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Odluku je donijelo vanraspravno vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Boris Savić. Podsjećamo, Nikšićanin Igor Stijepović uhapšen je početkom juna nakon što je policija u stanu njegovog brata Filipa

Stijepovića (26) pronašla oko 150 grama marihuane. - Pronađeno je 14 PVC pakovanja droge marihuane ukupne mase oko 150 grama, kao i dvije digitalne vage za precizno mjerenje – kazali su tada iz policije. Prilikom ispitivanja Filipa Stijepovića, inspektori su utvrdili da droga i vaga nijesu njegovo, već vlasništvo njegovog mlađeg brata Igora Stijepovića. B. R.

Svijet

Neđelja, 23. avgust 2020.

Osvrt Havijera Solane o tome pred kakvim se izazovima nalazi Bliski istok

Libanu je potreban novi početak Piše: Havijer Solana

MADRID - „Intelektualni glavni grad arapskog istoka“ i „idealno mjesto za maksimalan procvat i pluralizam“ - ovako je pisac Amin Maalouf, jedan od najcjenjenijih sinova Bejruta, opisao grad iz 1960-ih. U svom najnovijem djelu „Brodolom civilizacija“ Maalouf je prikazao pad tog živopisnog i sjajnog Libana, nakon što su ga uništile sekte, koje su opustošile mnoge zemlje Bliskog istoka, pred kojima je bila obećavajuća budućnost. Početkom avgusta, veliki dio libanske prijestonice doslovno je uništen zbog razorne eksplozije u luci. Svi pokazatelji govore da je tragedija bila rezultat ustaljenog nemara koji je direktno povezan s političkom sklerozom zemlje. Uoči katastrofe, libanski ministar spoljnjih poslova je dao ostavku, upozorivši da uski stranački interesi prijete da će Liban doživjeti propast kao država. Eksplozija u Bejrutu samo je vrh ledenog brijega. Liban je već bio u dubokoj ekonomskoj i finansijskoj krizi koja je pokrenula talas protesta prošlog oktobra protiv političkog zastoja, sistemske korupcije i stalnog miješanja stranih sila. Od tada su stvari krenule od lošeg na gore. Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija procjenju-

Da li je moguća mirna rekonstrukcija sistema na koju pozivaju demonstranti

Liban se nalazi u najozbiljnijoj krizi od građanskog rata 1975-90, a nedavna eksplozija u Bejrutu samo je vrh ledenog brijega. Svaka nada da se zemlja može uzdignuti iz pepela polaže se, kao i u Tunisu, u dinamične i glasne društvene pokrete i glasove koji se podižu je da je cijena hrane u Libanu porasla za 109 posto u periodu između oktobra 2019. i juna 2020. Tome se moraju dodati posljedice kovida-19, koje su pogoršane haosom nakon eksplozije. Takođe, ova problematična zemlja ima najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu: danas prognani Sirijci čine 30 odsto stanovništva. Liban se davi u svojoj najozbiljnijoj krizi od građanskog rata 1975-90. Zapravo, nikada nije uspio da zatvori vrata tog krvavog poglavlja. On predstavlja paradigmatičan slučaj onoga što britanska akademkinja Meri Kaldor naziva „novim ratovima“. U ovoj vrsti sukoba, suprotstavljene frak-

cije nastoje da podstaknu ekstremistički identitet i produže neprijateljstva, jer im to daje slobodan put u provođenju ekstraktivne politike. Nadalje, vođe frakcija su sklone korištenju mirovnih sporazuma radi učvršćivanja svojih položaja moći i zaštitničkih mreža, kao što je to bio slučaj sa Taif sporazumom 1989. koji je okončao građanski rat u Libanu. Ovaj pakt je malo izmijenio konfesionalni sistem kvota koji je u državnim tijelima zemlje vladao od nezavisnosti, ometajući djelotvorno upravljanje i izgradnju nacionalnog identiteta. Kao što Kaldor ističe, mirovni sporazumi često ne stanu na kraj nasilju. O tome svjedoči i

pojava šiitske islamističke grupe Hezbolah. Grupa, koju mnoge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju, koristila je iransku i sirijsku podršku da učvrste državu unutar države. Specijalni sud je 18. avgusta osudio člana Hezbolaha krivim za umiješanost u atentat na bivšeg libanskog premijera Rafika Haririja, kada je te 2005 godine eksplodirao kamion koji je odnio još 21 život. Međutim, rukovodskvo Hezbolaha je oslobođeno. Ukratko, Liban je bio veoma napredna zemlja i međunarodna zajednica ne može ni da ga posmatra na drugi način. Ne treba zaboraviti da su prethodnu libansku državu prije

Bjeloruska vlast nalazi način da spriječi informacije o protestima

Blokada za nezavisne novine i više od 20 portala MINSK - Vlasti u Bjelorusiji blokirale su niz portala koji izvještavaju o demonstracijama protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka, koje traju već dvije sedmice. Bjelorusko udruženje novina-

Preporuka SZO i UNICEF-a

Maske nositi od 12 godina

Protesti traju već dvije sedmice

ra saopštilo je juče da je više od 20 veb-stranica blokirano, uključujući i neke strane portale. Državna izdavačka kuća prestala je takođe sa štampanjem nezavisnih novina Narodna Volja i Komsomolskaja Prav-

Rijetka prilika za fotografisanje bijelog pokrivača

tačno jedan vijek osmislile pobjedničke snage Prvog svjetskog rata, nakon raspada Osmanskog carstva. Liga naroda stavila je Liban pod francuski mandat koji je trajao do 1943, a Francuska održava bliske odnose sa zemljom i danas. Francuski predsjednik Emanuel Makron posjetio je Bejrut dva dana nakon eksplozije i nakon toga bio domaćin virtuelne donatorske konferencije koju podržava UN, naglašavajući da Francuska i druge svjetske sile imaju obvaezu da odmah pruže hitnu pomoć Libanu. Evropska unija je to učinila brzo i velikodušno. Ipak, posebno Zapad ima širu istorijsku odgovornost koja uključuje podsticanje djelotvornih sistema upravljanja u Libanu i ostatku regije. No, previše često nije bio na visini tog zadatka, pribjegavajući intervencionističkim ekscesima i paternalističkim stavovima u svojoj želji za uspostavljanjem kontrole. Na primjer, slučaj Libije poka-

zuje kako zapadnjačka bahatost u promjeni režima bez održivih planova obnove može da doprinese neuspjehu države. Svaka politička inicijativa koja se preduzima na humanitarnim osnovama trebalo bi da poštuje maksimum medicine: primum non nocere - „prvo, ne naškodite“. Situacija u Libanu zahtijeva da Zapad sluša ponizno i da čvrsto podržava zahtjeve lokalnog stanovništva, koje pokazuje veći stupanj kohezije od onog kojeg su tražile vođe. Bijes naroda nakon eksplozije već je donio ostavku vlade, ali to nije dovoljno. Demonstranti pozivaju na kompletnu rekonstrukciju sistema, čak i prihvatanjem parola povezanih s Arapskim proljećem, iako takav poduhvat izgleda vrlo komplikovano. Ni vladajuća klasa Libana, ni uticajne komšije te zemlje neće dobrovoljno prihvatiti reforme iz temelja, a iskustvo Arapskog proljeća daleko je od ohrabrujućeg. Samo je tuniska revolucija dovela do demokratije, pa čak ni taj uspjeh nije bio lijek za probleme zemlje. Bez obzira na to, svaka nada da će se Liban uzdići iz svog pepela položiće se, kao i u Tunisu, u to da se lokalni glasni i dinamični društveni pokreti razvijaju. Dopustite mi da zaključim kako sam i započeo, mudrim razmišljanjima Maaloufa. - Trenutno sam uvjeren, kaže on, da se ideal - i za moju matičnu zemlju, i za druge - ne nalazi u sistemu kvota, koji društvo zatvara u perverznu logiku i vodi direktno prema onome što želi da izbjegne, niti u negaciji razlika, već samo maskira probleme i često pogoršava te iste razlike. […] U pitanju je samo opstanak nacije, njen prosperitet, mjesto u svijetu i njen građanski mir. (Project Syndicate) Prevela J.M.

da, navodeći kao razlog neispravnost otpreme. Demonstracije u Bjelorusiji izbile su nakon predsjedničkih izbora zbog nezadovoljstva izbornim rezultatima prema kojima je Lukašenko

osvojio šesti mandat sa 80 odsto glasova. Demonstranti pozivaju predsjednika da da ostavku. Lukašenko za proteste krivi zapad, navodeći da oni podupiru nemire finansijskom i vojnom podrškom.

NjujoRK - Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Unicef savjetuju da djeca do pet godina ne bi trebalo da nose zaštitne maske, a da djeca u dobi od 12 godina i više treba da nose maske pod istim uslovima kao i odrasli, pogotovo onda kada je nemoguće napraviti distancu od jedan metar od drugih. Odluku o upotrebi maski za djecu od šest do 11 godina treba zasnivati na tome da li je korona rasprostranjena u području u kojem dijete živi, na sposobnosti djeteta da na siguran način koristi masku na tome koliko je pranje i zamjena maski dostupna djeci. SZO savjetuje adekvatan nadzor odraslih koji će uputiti dijete kako treba da stavlja, skida i sigurno nosi masku, a zavisi i od toga koliko je dijete u vezi s drugim ljudima koji su pod visokim rizikom da razviju ozbiljne bolesti, kao što su starije osobe i osobe s nekim drugim zdravstvenim stanjima.

Hladni talas s Antarktika izazvao meteo fenomen na najtoplijem kontinentu

Snijeg u Australiji

KANBERA - Snijeg je pao u nekoliko južnih australijskih država usljed prodora talasa hladnog vazduha sa Antarktika, zbog čega su u pojedinim djelovima zemlje zatvoreni putevi.

Fotografije gradova i pejzaža pod snijegom duž Novog Južnog Velsa, Viktorije, Australijske prijestoničke teritorije i ostrva Tasmanija preplavile su društvene mreže dok mještani žure da fotografišu ovaj rijedak fenomen.

- Snijeg je pao u Kanberi, a nekoliko pahulja palo je i na zgradu parlamenta -saopštio je Centralni meteorološki biro. Više od jednog metra snijega palo je u planinskim područjima, a hladno vrijeme zadržaće se i narednih dana. U nekim djelovima Novog Južnog Velsa temperatura je pala ispod 10 stepeni Celzijusovih.

Kultura

Neđelja, 23. avgust 2020.

TVCG premijerno prikazala prvu epizodu serije „Naod“ u sopstvenoj produkciji Mnogi ljudi nestaju još dok su živi. I mislim da to počinje tako što nijesu više u stanju da brinu o nekome. To je granica poslije koje zaborave i sebe i na kraju samo nestanu, rekao je Đonović o svom liku

Šanse za umjetnike

Na snimanju se niko nije štedio

Čović-Jaćimović je kazala da je raduje činjenica da je RTCG nakon dužeg vremena napravio dramu u sopstvenoj produkciji, sa maksimalnim korišćenjem svojih kapaciteta. - Vjerujem da nema boljeg reprezenta za nacionalni servis i državu od dramskog programa koji fali našoj kulturi i da će drama „Naod“ otvoriti vrata za neka nova ostvarenja, i tako dati šansu umjetnicima - rekla je ona.

jao. Sve dok njegova stvarnost nije počela da se lomi i rasipa kao komadići ogledala. Neki bace samo poneki bljesak svjetlosti, neki komadić vremena ili sliku. Naod na kraju „ode“. Ja sam taj odlazak doživio kao nestanak. Mnogi ljudi nestaju još dok su živi. I mislim da to počinje tako što nijesu više u stanju da brinu o nekome. To je granica poslije koje zaborave i sebe i na kraju samo nestanu - kaže Đonović.

PODGORICA - Prva od tri epizode domaće TV serije „Naod“ prikazana je sinoć na Prvom programu TV Crne Gore. Ona je prva nakon višedecenijske pauze, koja je u cjelosti proizvedena TV serija u nacionalnom javnom servisu. Snimana je po tekstu Gojka Kastratovića, u režiji Slobodana M. Šćepanovića. Direktor fotografije je Svetozar Čađenović. Montaža je povjerana Jadranki Ivanović-Drobnjak. - U realizaciju ovog projekta smo krenuli sa ambicijom da sebi i gledaocima koji sa pažnjom iščekuju konkretne rezultate odgovorimo na pitanje što možemo mi sami rekao je urednik Kulturnou m j e t n i č ko g p ro g ra m a Vlatko Simunović. Reditelj Šćepanović je veoma zadovoljan što je Televizija Crne Gore realizovala ovaj projekat. - Serija je rađena s naporom koji podrazumijeva proizvodnja igranog programa. Snimali smo na Ublima u Kučima. Ekipa je djelovala organizovano, racionalno smo koristili i vrijeme i resurse koji su nam bili na raspolaganju. U datim okolnostima, svako od nas pružio je svoj

ekipa iz Snova

Janica i Naod - život u dijalozima

maksimum. Na ovom poslu niko se nije štedio – rekao je Šćepanović.

Snaga na periferiji života

Glumica Ivona Čović-Jaćimović igra ulogu Janice, žene koja sa svojim dementnim suprugom Naodom egzistira na periferiji život. Dejan Đonović igra Naoda čija svijest luta po ostacima nekadašnjeg života. Na njegov život je najdublji trag ostavila trauma iskustva sa isljednicima koji su istraživali politička skretanja ljudi iz njegovog okruženja, uključujući i Janicu. Svi detalji i okolnosti njihovih

života se otrkrivaju kroz dijalog. Čović-Jaćimović je naglasila svoju zahvalnost reditelju Šćepanoviću koji je vjerovao u njen talenat i potencijal. Kaže da joj je dodijeljena uloga kakvu dosad nije imala priliku da igra, jer glumi ženu koja je dvadeset godina starija od nje. - Janica je kompleksna, jaka, stabilna žena kakve samo Crnogorke mogu ga budu. Breme života koje ona hrabro nosi na svojim leđima, vjerujem da su posljedica njenih životnih izbora, koji umnogome naše živote čine sretnim ili nesretnim. Nijesam neko ko vjeruje u sudbine, vjerujem u naše odluke, izbo-

re i karmu koje treba sami da proživimo. Tako je i sa mojom Janicom, ženom velikog srca, koja snosi kompletnu odgovornost za svoj pređašnji izbor... – kazala je ona. Đonović je kazao da je imao samo mjesec-dva da se bavi likom, te da je bio u prilično neodređenoj poziciji. I on je istakao potpuno povjerenje reditelja i prepuštanje da lik donese onako kako ga osjeća, ali da je s druge strane bila nepodnošljiva težina postojanja odgovornosti. - Lijepo je kad vam kažu: „Znam da ti to možeš“ ili „Lako ćeš ti to...“ ali kroz ovakve pripreme za tako složene likove treba i konkretna podrš-

ka (vrijeme, literatura, probe, rediteljski doživljaj i razlog snimanja baš ove priče i slično) – objašnjava Đonović. Iako je imao prilike da odgleda par filmova u kojima su vrhunski glumci tumačili likove koji imaju Alchajmerovu bolest, posebno njemu drago i genijalno tumačenje lika popove majke, glumice Seke Sablić u filmu „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića, Đonović je ipak odlučio da se ne bavi bolešću. - Pokušao sam da se bavim simbolikom koju zaborav nosi. Lik Naoda doživio sam kao čovjeka koji je čitavog života radio i griješio. Stizale su ga razne nevolje, a on je opsta-

Novi broj časopisa „Komuna“ u cjelini posvećen maloj opštini na sjeveru

Priče o Mojkovcu PODGORICA - Novi tematski broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine ,,Komuna“ („Komun@“) u cjelini je posvećen Mojkovcu. Čitaoci mogu naći veliki broj interesantnih tekstova sa područja opštine Mojkovac vezanih za istorijat tog kraja - prvenstveno o Mojkovačkoj bici, znamenitim ličnostima, razvoju školstva i zdravstva, te o kulturi i sportu u ovom gradu. Osim toga, govori se i o turističkim potencijalima, bivšem rudniku Brskovo, arheloškim iskopinama, mojkovačkim akcijašima i sportskim oriđinalima. Priču o Mojkovačkoj bici piše Marjan Mašo Miljić, a o poukama i porukama krvavog Badnjaka 1916. Jevto A. Ružić. Radomir L. Rakočević govorio je o komitama ovog kraja u tekstu „Odlučni i kontra nasilja i terora“, a autor je i tekstova o ustanicima i gerilcima iz Mojkovca iz Drugog svjetskog rata i prvacima i narodnim herojima iz mojkovačkog kraja. Na lik i djelo Milovana Đilasa podsjetio je Milan Maretić, dok je Željko Rutović pisao o posljednjem

premijeru SR Crne Gore Vuku Vukadinoviću. „Bratski trag ne gubi sjaj“ naziv je teksta Radomira Perišića o braći Bulatović, novinarima, u čijoj zaostavštini je ostao veliki broj vrijednih književnih ostvarenja koja potvrđuju njihovu visoku intelektualnu pismenost, za koju su nagrađivani i najvećim priznanjima. Novi broj donosi i podsjećanje dr Todora Bakovića o kojem je pisao Čedomir Liješević, dok je Slavenko Jovanović govorio o Vuku Miniću. O Mići Markoviću, koji je bio živi arhiv i hronika mojkovačkog kraja, pisao je Mašo Miljić. Dražen Drašković razgovarao je sa prvim čovjekom mojkovačke opštine Rankom Mišnjićem, a tu je i esej o Mojkovcu „Groš u suzi Evrope“ koji potpisuje Nataša Žurić. Priča o razvoju mojkovačkog školstva donosi Veselin Konjević, dok je tekst o istorijatu zdravstva u Mojkovcu pisao dr Radovan Rajo Jovanović. O srednjovjekovnom rudniku i trgu Brskovo pisao je Predrag Lutovac, a Borislav Jovanović bavio se novom identifikacijom bivšeg rudarskog mjesta. Dejan Medojević piše

o raskošnim turističkim potencijalima i budućem ski-centru Žarski, o prirodnom blagu Mojkovca Božidar Proročić, a o bajkovitim pejzažima Prošćenskih planina Ranko Ćetković. U najnovijem broju „Komune“ i dostupna je priča dr Mirka Jakovljevića o „Odiseju od Brskova“ - moreplovcu Vladimiru Zindoviću, dok Ranko Ćetković podsjeća na nekadašnji rudnik olova i cinka Brskovo, koji je još uvijek atraktivan za inostrana ulaganja. Kada je u pitanju kultura, Tatjana Pejović piše o Manstiru Dobrilovina koji je u ratnim pustošenjima jedini pretekao u kanjonu Tare, a Rodoljub Rođo Ćorić o Mojkovačkoj filmskoj jeseni. Nataša Žurić govori o KUD-u „Vesna“, dok Ana Marija Ćorić podsjeća na medijsku baštinu, jer su lokalne novine i radio punih 25 godina urbani imidž grada. Tu je i nostalgična priča o mojkovačkim akcijašima pod naslovom „Lijepo ti stoji brigadirska bluza“, a „Komuna“ predstavlja i romane „Ubojtak“, Boža Bulatovića kao i „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića koji potpisuje dr Draško Došljak.

Dražen Drašković predstavlja mojkovačku sportsku razglednicu i trio mojkovačkih oriđinala „Džambo, Marko, Trumo“, dok Vesko Baltić piše o rukometu kao dugogodišnjem sportu broj jedan u Mojkovcu , a o ovoj oblasti govori i doajen mojkovačkog sporta Dragan Baćo Drobnjak. U ovom tematskom broju Komune posebna je priča Stojana Stamenića o Stefanu Saviću, trenutno najpoznatijem mojkovačkom sportisti- fudbalskom reprezentativcu Crne Gore i madridskog Atletika, humanisti i ponosnom Mojkovčaninu. r.k.

Đonović je istakao saradnju sa Ivonom Čović-Jaćimović i Željkom Radunovićem kojem je reditelj Šćepanović povjerio epizodnu ulogu, kao i produkcijsku ekipu TVCG. - Imao sam sreću da igram sa ljudima koje decenijama znam i sa kojima sam prošao puno kilometara scene, sa njima udahnuo puno memljivog teatarskog vazduha. Dobro se slažemo, bliski smo. Volimo se. Razumijemo se. Ne dopuštamo mogućnost sudaranja sujeta. Radovao sam se kad sam čuo ko još sa mnom snima i veliko hvala Ivoni i Čaju. I iskustvo na setu sa ekipom RTCG-a je zaista bilo odlično. Divno je bilo posmatrati sa kakvom brzinom, preciznošću i profesionalnim odnosom je cijeli produkcijski tim pristupio poslu - rekao je Đonović. j.M.

Marković: Bogata prošlost za ponos budućnosti Ovo izdanje „Komune“ otvorio je premijer Crne Gore Duško Marković. Kao rođeni Mojkovčanin, on podsjeća da je veoma dug put od varoši do razvijenog grada. - Mojkovac je dijelio sudbinu sličnih mjesta Balkana, koja, iako na obroncima planinskih masiva, takoreći u netaknutoj prirodi, svoj razvoj nijesu temeljila na turizmu, proizvodnji hrane i drugim održivim djelatnostima, već na nekom od vidova teške i eksploatacione industrije. Uprkos svemu što je prošao u posljednjih sto godina, danas, ipak, možemo reći da je ovo lijepo planinsko mjesto, u kojem je prijatno živjeti i koje ima jasnu i izvjesnu razvojnu perspektivu – zapisao je Marković. On je podsjetio da je prošlost Mojkovca duga, kompleksna i slojevita. Isprepletana brojnim osvajačima i zadesima, ali ništa manje i znamenitim ljudima i događajima.

Kultura

Neđelja, 23. avgust 2020.

PODGORICA - Evropska komisija objavila je 31. jula željno očekivane rezultate posebno ustanovljenog konkursa za jačanje kulturne saradnje i konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu. Među 13 projekata koji su dobili podršku od oko pet miliona eura, je i projekat ,,Synergy“ (#synergy) KotorArt festivala Don Brankovi Dani muzike. Projekat koji je podržan sa 410.930 eura, uspio je da okupi neke od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su: Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana festival, Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženja ,,F. Šopen“ sa Kosova. Inspiraciju za projekat su, po riječima Sare Mandić, menadžerke produkcije Don Brankovih dana muzike, koja će u naredne tri godine rukovoditi projektom, pronašli u „Kotorskoj inicijativi“. Radi se o memorandumu o saradnji između vodećih ljetnjih festivala umjetnosti u regionu - Dubrovačke ljetnje igre (Hrvatska), Ljubljana festival (Slovenija), Ohridsko leto (Sjeverna Makedonija) i festivala KotorArt. Ideja o sinergiji izvođača, kompozitora i menadžera u kulturi, te obogaćivanju regionalne saradnje s partnerima bi ovim projektom bila izdignuta na viši nivo. Vijest da su dobili vrijednu podršku ih je obradovala u pravom trenutku, a budući da je projekat pisan u toku prvog talasa korona virusa, odmah su uzeli u obzir i mogućnost dužeg trajanja epidemije. -Naš proaktivan i pozitivan pristup je posebno došao do izražaja ove godine, kada smo na kreativan i inovativan način uspjeli da realizujemo programe festivala, kako za članove lokalne zajednice, tako i za našu publiku širom zemlje, regiona, Evrope, pa čak i svijeta, koja nas prati onlajn. Vjerujem da će se partnerski konzorcijum okupljen oko realizacije projekta #synergy služiti sličnom životnom i poslovnom filozofijom – istakla je Sara Mandić. POBJEDA: Na koji ste način birali partnere za ovaj projekat? MANDIĆ: Svi projektni partneri važni su predstavnici sektora umjetničke muzike u svojim zemljama, dok se njihova lokalna, nacionalna i regionalna reputacija zasniva na bogatom menadžerskom i programskom iskustvu i proaktivnom angažmanu u oblasti umjetnosti. Sve organizacije koje učestvuju u projektu vođene su kreativnom energijom i željom da se publici pruže najbolja moguća iskustva, što se postiže kroz p ro g ra m e ko j i n j e g u j u tradiciju i poštuju kulturno nasljeđe, te kroz promišljanje savremenih tendencija umjetničke produkcije, ali i kroz njegovanje povezanosti sa lokalnom zajednicom i insistiranje na međunarodnoj otvorenosti. Dodatno, svi projektni partneri imaju bogato iskustvo u domenu festivalskog menadžmenta i svi se održavaju u ljetnjem periodu, čime utiču i na razvoj kulturnog turizma u svojim zemljama. Pored zvaničnih partnera na projektu – KotorArt Don Brankovih dana

Sara Mandić, menadžerka produkcije festivala Don Brankovi dani muzike, povodom podrške EU njihovom projektu ,,Synergy“ (#synergy)

Pola miliona za razmjenu znanja i iskustva Čvrsto stojimo iza stava da kulturni poslenici koji djeluju u različitim umjetničkim oblastima i u različitim institucionalnim i formalnim okvirima i te kako imaju štošta da nauče jedni od drugih muzike kao nosioca, Dubrovačkih ljetnjih igara (Hrvatska), Ljubljana festivala (Slovenija), CEBEF-a, koji realizuje BEMUS i BELEF (Srbija), Asocijacije Frederik Šopen (Kosovo*) i organizacije Vox barok (Albanija) – na poziv da budu podrška ovoj inicijativi, odazvale su se i mnoge relevatne institucije, poput: Udruženja kompozitora Srbije, Udruženja kompozitora Hrvatske, Albania Guitar Festival, Kulturnog c e n t ra Tre b i n j e ( B i H ) , Kamernog orkestra Muzikon (Srbija) i mnogih drugih. POBJEDA: Da li već sada imate spisak kompozitora koji će stvarati u okviru projekta ili će postojati selekcioni program u okviru koga ćete birati najbolje? MANDIĆ: Postoji program selekcije, kako za kompozitore, tako i za mlade muzičare koji će učestvovati u realizaciji projekta. Kako bi osigurali visoki kvalitet djela umjetničke muzike koja će nastati tokom projekta, svaki partner napraviće rodno izbalansiranu listu koja sadrži do 10 kompozitora, zajedno sa njihovim referencama, biografskim podacima i radnim portfoliom, a u saradnji sa relevantnim institucijama, poput nacionalnih udruženja kompozitra, udruženja muzičkih stvaralaca, muzičkim akademijama, itd. Ideja nam je da „mapiramo“ talentovane kompozitore, koji su lokalno afirmisani, a koji do sada nijesu imali prilike da se njihov rad čuje širom regiona i Evrope. Zatim će stručni žiri, formiran od uglednih stručnjaka iz oblasti umjet-

Mandić: Mapiramo talentovane kompozitore

ničke muzike izabrati po dva kompozitora iz svake zemlje - ukupno 12. S druge strane, mladi muzičari koji će izvoditi nova djela umjetničke muzike biće birani putem otvorenog poziva, ali takođe od

strane stručnog žirija sastavljenog od eminentih stručnjaka u domenu izvođaštva iz svih zemalja učenica. POBJEDA: Kada pominjete profesionalce u kulturi s kojima biste u naredne tri

Promocija bogatog crnogorskog nasljeđa POBJEDA: Činilo se da međunarodna javnost nije ni do sada ignorisala naše najveće talente. Da li, ako se usmjerite na opšte ciljeve koje ste naveli u projektu, možete da našim muzičarima obezbijedite značajniji prostor na evropskim scenama i u njihovim institucijama kulture? MANDIĆ: Naša polazna pretpostavka, koja se temelji na dugogodišnjem iskustvu u domenu festivalskog i umjetničkog menadžmenta, bila je da se sektor kulture nakon raspada Jugoslavije našao u nezavidnom položaju – od mnoštva prilika i manifestacija za umjetnike i kulturne djelatnike, sektor kulture je morao da se suoči sa izazovima fragmentacije tržišta i publike, da se prilagodi djelovanju u neizvjesnim ekonomskim

i društveno-političkim okolnostima, ali i sa čestim političkim turbulencijama i nedostatkom institucionalne i finansijske podrške. Projekat #synergy je upravo zato iniciran sa idejom da se stvori sinergija i u smislu zajedničkog predstavljanja kvalitetnog umjetničkog proizvoda na širem i veoma kompetetivnom kulturnom tržištu Evrope. Mi smatramo da je to pravi put promocije zaista izuzetnih crnogorskih izvođača i kompozitora široj evrpskoj publici, kao i pravi način njihovog predstavljanja institucijama kulture u Evropi. Takođe, vjerujemo da će ovaj projekat kroz izvođenje i promociju novih kompozicija inspirisanih nacionalnom baštinom, omogućiti i promociju bogatog crnogorskog nasljeđa u regionalnim i širim evropskim okvirima.

godine sarađivali, na koje tačno segmente kulture ciljate? MANDIĆ: Srž projekta #synergy je upravo podizanje kapaciteta i pružanja prilike za razmjenu iskustva, sticanje znanja i predstavljanje, kako kompozitora i izvođača, tako i profesionalaca u kulturi, jer smatramo da jedino kroz sinergiju ova tri činioca može da se postigne održivi razvoj kulture i umjetnosti. Projekat predviđa šest radionica koje će se odvijati u svim zemljama učesnicama, a koje se bave važnim temama kulturne produkcije i menadžmenta: finansiranje, programiranje, razvoj publike, edukacija, produkcija i marketing. Pored radionica, projekat podrazumijeva i blisku saradnju sa interdisciplinarnom UNESCO katedrom Kulturna politika i menadžmenta Univerziteta umetnosti u Beogradu. U pi-



Svi projektni partneri imaju bogato iskustvo u domenu festivalskog menadžmenta i svi se održavaju u ljetnjem periodu, čime utiču i na razvoj kulturnog turizma u svojim zemljama

tanju je program koji je posljednjih decenija iznjedrio neke od najusjpešnijih menadžera i producenata u kulturi, koji danas rade širom Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, ali i Crne Gore. Dakle, iako je projekat najprije usmjeren na razvoj scene umjetničke muzike, naša je namjera da u ovaj segment projekta uključimo i kolege koji su aktivni kao menadžeri i producenti u drugim granama umjetnosti, kao i studente kulturne politike i menadžmenta, ali i predstavnike institucija u kulturi, kako nevladinih, tako i privatnih i javnih. POBJEDA: S realizovanjem projekta bi trebalo krenuti u prvom tromjesečju iduće godine. Da li će i novi ljudi imati priliku da se uključe u projekat, ili ćete se držati provjerenog tima, onog koji već realizuje KotorArt? MANDIĆ: Naravno! KotorArt Don Brankovi dani muzike, kad god se stvore uslovi, veoma rado proširuju svoj tim vrijednim, posvećenim i talentovanim ljudima. U kontekstu projekta #synergy, izmađu ostalog, predviđeno je i formiranje Istraživačke grupe, koju će činiti po jedan mladi kulturni menadžer/istraživač iz svake države. Članovi ove grupe učestvovaće na predviđenim radionicama, ali i u realizaciji ostalih projektnih aktivnosti. Oni će tokom trajanja projekta zajedno analizirati položaj sektora umjetničke muzike, skicirati glavne potencijale i prepreke za njegov razvoj, identifikovati primjere dobre prakse i na kraju razviti skup preporuka za njegov budući razvoj. Glavni rezultat rada ove grupe biće „Vodič za produkciju klasične muzike“ koji će biti dostupan onlajn, ali i u štampanom obliku i distribuiran i promovisan u svim projektnim zemljama. Dragana ERJAVŠEK

Feljton

Neđelja, 23. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

18.

Crnogorac uopšte voli da se umiješa u rasprave i da sudi Cetinje je kameni logor, a ne grad... Ko ne može bez spoljašnjeg sjaja civilizacije na Cetinju nema što da traži, ali će zato poštovalac samosvojnog, patrijarhalnog i veličanstvenog u svojoj jednostavnosti načina života gledati na crnogorsku prijestonicu sa velikom simpatijom. (Knez D.M.Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“1896.) Mislim da je crnogorska jagnjetina bolja čak i od kavkaske. (Knez D.M.Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Crna Gora traži pejzažistu i slikara žanr-scena, koji bi pripomogao da svijet upozna njenu neobičnu i neponovljivu ljepotu. (Knez D.M.Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Kakvo marševanje po crnogorskim gudurama? Od ratnika ne bi trebalo praviti regruta. (Knez D. M. Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Zelena Rijeka Crnojevića po kojoj plove londre sa jedva primjetnim ljudima čas izmigolji, čas se opet izgubi medju brdima, unoseći živost u pejzaž. (Knez D.M.Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Ova žedna zemlja (Crna Gora), pod vrelim nebom, popila je mnogo krvi. (Knez D.M.Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Crnogorci, sve u svemu, dosta piju, ali nigdje nijesam vidio pijanog čovjeka. (Knez D. M. Galicin (Muravlin) (1866-1928) „Kraj sinjega mora“ 1896.) Ja sam na Cetinju naučio u školi života, osobito ove dvije godine, da sva moja pređašnja nauka nije ništa prema tome. Šta je Carigrad? Prevaziđen! Cetinje je mnogo bolja škola za diplomatiju. (Laza Kostić, 1891.) Crnogorac stoji dosta visoko nad svojim susjedima, po živoj osjetljivosti prema svemu novom, prvom uslovu progresa, trezvenom pogledu na stvari

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1200 odrednica

Crnogorac nadmašuje svoje susjede čovječnošću i tolerantnošću u odnosu na druge narode i vjere, svojom neobičnom istrajnošću i energijom, s kojom ostvaruje svoj cilj. Pri tome Crnogorac ima čvrsto određeno saznanje svoje nacionalne individualnosti i političkog zadatka, koje mu je ostavila u amanet istorija (P. A. Rovinski)

Cetinje 1886.

bez religioznih i nacionalnih predrasuda, po dalekovidosti i sposobnosti da se ne zbuni i ne klone duhom u najkritičnijem trenutku, usljed čega on skoro uvijek pobjeđuje svoje mnogobrojne neprijatelje, on nadmašuje svoje susjede čovječnošću i tolerantnošću u odnosu na druge narode i vjere, svojom neobičnom istrajnošću i energijom, s kojom ostvaruje svoj cilj. Pri tome Crnogorac ima čvrsto određeno saznanje svoje nacionalne individualnosti i političkog zadatka, koje mu je ostavila u amanet istorija, što nećete sresti ni kod Turčina, ni kod Arnauta. To je sasvim kulturan i istorijski narod koji, u sadašnje vrijeme silom prilika usmjerava sve svoje sposobnosti isključivo na borbu sa spoljašnjim neprijateljem, da povrati svoje vlasništvo, koje mu je nekada oteto nasilno i da obezbijedi svoje granice. Vrati li mu se to njegovo vlasništvo i obezbijedi li mu se mir, i on će se u mirnom životu, bez sumnje, pokazati tako sposoban i energičan kakav se u sadašnje vrijeme izuzetno pokazuje u ratu.

Crnogorci

Crnogorci pred Cetinjskim manastirom

To je sasvim kulturan i istorijski narod koji, u sadašnje vrijeme silom prilika usmjerava sve svoje sposobnosti isključivo na borbu sa spoljašnjim neprijateljem, da povrati svoje vlasništvo, koje mu je nekada oteto nasilno (P. A. Rovinski) (P. A. Rovinski) Lutajući po okolini Bara a naročito u Zaljevu, osjećate se kao u kakvoj začaranoj šumi. Ne govoreći o maslinama u koje je utonuo sav Bar i sela okolo, vi, bilo koji put da izaberete, idete alejom lovora, koji obrazuju neprekinut zid gustog, neprohodnog rastinja. S vremena na vrijeme zapahne vas miris limuna u cvatu, najružnije, prljave turske kuće, što su se pribile uz bregove usred mora zelenila, izgledaju kao čarobne vile, svaka ograda, svaka ruševina uvijena je u gust pokrov bršljena. Svuda žubore potoci, vode, čiste, hladne, što izvire nedaleko iz dubokih njedara susjednih planina. A tamo na brežuljku grupa džinovskih hrastova, ispod kojih se sada krije nekoliko koliba i do njih nekakva stara razvalina, stoje kao živi svjedoci iz daleke prošlosti - o raskoši šume što je ovdje bila

Pavle Rovinski

prije zasađivanja maslina. More koje udara u podnožje planina što se spuštaju pravo, skoro bez ogranaka i blagih padina, more koje se nudi pogledu do u beskraj, i planine koje sežu u nebo, a svuda okolo skrivaju daleki horizont, čine takve kontraste da vam oni istovremeno očaravaju i pritiskaju dušu. (P. A. Rovinski) Pogledajte Boku. Ovaj zaliv, jedan od najljepših kutaka na svijetu, sav je u kamenitom zagrljaju planinskog masiva koji nosi ime Crna Gora, on se svim svojim granama uvukao u planine koje ga okružuju, kao puž u svoju kućicu, i čini sa njima organsku cjelinu. (P.A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ tom II str. 38) Kod Ceklinjana je svaka kuća imala toliko dukata, da im neki nisu ni znali broja i brojili su ih samo kada bi nešto plaćali ili

kada bi davali u zajam, odnosno kada bi im zajam vraćali, dok su cvancike držali u vrećama, da bi ih povremeno razgrtali po kamenome gumnu da ih prosuše i očiste od plijesni... Tragovi toga bogatstva se vide jedino na starim građevinama, u kočopernom oblačenju i uopšte u manirima i karakteru stanovništva. (P. A. Roviinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 54.) Zajednička mržnja Kuča i Albanaca prema Turcima zbližila ih je međusobno, a i od jednih i od drugih stvorila prijatelje Crne Gore, u kojoj su oni vidjeli svoga saveznika i nadu... U pohodima skadarskih paša na Crnu Goru, učestvovali su i Albanci iz daljih krajeva, ali nikada Hoti, Grude, Klimenti i druga njoj susjedna plemena. Ako je i toga bilo, onda se radilo o pojedincima koje su Turci pridobili svojim obećanjima. (P.A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 71.) Crnogorac uopšte ne pokazuje netrpeljivost ni prema drugoj vjeri, niti prema drugoj narodnosti. (P. A. Rovinski, “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti” tom II, str. 111) Za Crnogorca je najvažnija stvar da se može isticati. (P. A. Rovinski, “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, tom II str. 130) Svaki se Crnogorac diči ne toliko svojim ličnim kvalitetima i zaslugama, koliko svojim porijeklom koje mu daje pravo da se nazove kogovićem. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 143)

Crnogorac do obožavanja voli svoju tradiciju. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 156) Ma kako da se Crnogorac odnosi prema ženi uopšte, majka je za njega svetinja, kakvo osjećanje ne gaji prema ocu. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 157) Crnogorska žena, pokorna svojom voljom, ne pokorava se nasilju. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II str. 172) Crnogorac je manje od svakoga drugoga slušao muziku i muzikalno pjevanje, i manje je imao slobode i dokolice. (P. A. Rovinski, “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, tom II str. 216) Crnogorac veoma kivno prima utiske, vrlo je razdražljiv, toliko da mu ta razdrazljivost neutrališe glas razuma i osjećanje za pravednost. On je spreman da da svoj život za život drugoga, ali taj isto čovjek u stanju je da ubije drugoga zbog sitnice. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II) TREĆE POGLAVLJE Voli Crnogorac rasprave uopšte, jer su to za njega predstave, i čak voli da se u njih umiješa, voli i da sudi, iako mu to nije obaveza. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 262) Samoljublje je najosjetljivija žica u karakteru Crnogorca. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ tom II, str. 264) Crnogorac saosjeća sa siromahom, pa u Crnoj Gori, iako ljudi nijesu bogati, nije bilo prosjaka, jer su ljudi uvijek pomagali one najsiromašnije. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 270) (Nastavlja se)

Magazin

Neđelja, 23. avgust 2020.

Nastupom trupe Siciliano Contemporary Ballet završena Internacionalna smotra ,,Umjetnost & moda“ u Kotoru

Svjetska premijera za kraj FOTO: AGENCIJA FABRIKA

PODGORICA - Internacionalna smotra ,,Umjetnost & moda“, u organizaciji agencije ,,Fabrika“ i uz podršku Opštine Kotor, završena je u petak veče svjetskom premijerom predstave ,,Blunt Eros“ trupe Siciliano Contemporary Ballet.

PERFORMANS Ovaj performans i njegovi akteri, uz koreografa Salvatorea Sičilijana, oduševili su publiku koja im je uputila dug aplauz i vraćala ih četiri puta na bis. Plesači Siciliano Contemporary Balleta izveli su predstavu o ljubavi i slomljenim srcima. Trupa je otvorila program predstavom ,,Unsighted“, koja je postavljena u futuristički svijet koji karakterišu klasne razlike i igre moći. Premijera predstave ,,Blunt Eros“ trebalo je da bude održana na jesen u Berlinu, ali je Sičilijano odlučio da to bude Kotor. Između predstava, kotorskoj

Baletska trupa Siciliano Contemporary Ballet: Performansima oduševili publiku

publici predstavile su se tri crnogorske kreatorke Ivana Miranović, Ivana Murišić i Isidora Ceković, sa po šest modela. Ove tri kratorke odabrale su

crnogorska modna struka i Opština Kotor kao predstavnice budućnosti modne scene. Direktorka ,,Fabrike“ Vesna Mandić kazala je da je srećna što je ovogodišnje izdanje smotre mode bilo izuzetno kvalitetno, a što se moglo vidjeti i po reakcijama publike. Ona je ponovila da je organizacija bila teška, neizvjesna do samog kraja, ali da je ideja o svemu bila zrela i jaka.

IDEJA

Crnogorske dizajnerke Isidora Ceković, Ivana Murišić i Ivana Miranović

- Bilo je beskrajno teško, ali ta ideja je bila toliko zrela i kod nas u ,,Fabrici“ i u Opštini Kotor i mi smo jednostavno znali da svako na svoj način i sa svoje strane moramo da se upregnemo maksimalno i da ne dozvolimo da se ne

održi nešto što je zaista lijepo i tradicionalno. Umjetnost i kultura su beskrajno važni, a posebno danas u ovakom trenutku kada kažu da je to jedini spas od masivne depresije koja nas tek čeka po završetku kovida-19. Srećna sam što je gradonačelnik Kotora imao sluha da pomogne i nama i Kotor Artu podjednako da se smotra mode i sa smanjenim budžetom organizuje. Ali, i taj smanjeni budžet je njihov ogromni napor, kao što je bio i naš napor da sa smanjenim budžetom održimo internacionalni festival koji je po kvalitetu apsolutno u rangu onoga što smo imali prethodnih godina. Festival je zaista kvalitetan, što ste i sami vidjeli, bio je u rangu proteklih godina, a možda čak i jači

Bend Akademia promovisao album „Retrospektiva 2016–2021. (Brz razvoj koči...)“

Detalj sa revije

od pojedinih proteklih smotri mode - kazala je Mandić. Zahvalila je i koreografu Salvatoreu Sičilijanu na maksimalnoj pomoći. - Zahvalna sam Sičilijanu što nam je maksimalno pomogao, jer je u Berlinu ovu modnu reviju igrala potpuno druga baletska grupa i on je uložio dodatni trud da uradi koreografiju sa baletskom

grupom koja dolazi zbog baletske predstave, da ne bismo imali dvije grupe baletana, što naravno pojednostavljuje i samu organizaciju i troškove, tako da nam je izašao u susret. Odlučio je da svjetska premijera bude u Kotoru, što je zaista nevjerovatno, da smo ni manje ni više imali u Kotoru svjetsku premijeru - kazala je Mandić. Iv. K.

Ekipi filma ,,Guči“ pridružili se glumački velikani

BAR - Ispred Doma kulture u Baru na nesvakidašnji način održana je promocija drugog albuma rok grupe Akademia - „Retrospektiva 2016–2021. (Brz razvoj koči...)“, u izdanju barske izdavačke kuće Mediteran Multimedia, a uz finansijsku pomoć Ministarstva kulture u okviru projekta „Živimo kulturu“ i Muzičkog centra Crne Gore.

Prvi put u dvanaestogodišnjem trajanju Akademia je nastupila u akustičarskoj formi, odstupivši od čvrstog rok zvuka, prilagodivši numere at mosferi i a kt uelnom događaju. Tako je „Smrt popa Mila Jovovića“ dobila bosa nova ruho, a „Čekajući XXII vijek“ formu tzv. „srednjeg tempa“, dok je treću numeru „Sanjaj balerina“ kao gostujući vokal izveo Željko Milović, autor pjesme. Gost na kongu u toku svirke bio je nekadašnji gitarista i kompozitor grupe „Bellmondo“ Boban Mijović. U drugom dijelu promocije, o barskoj izdavačkoj kući Mediteran Multimedia, koja je za samo godinu i po rada postigla značajne rezultate (četiri knjige, jedna izložba, jedan CD, uz najavu izrade filma o Baru u saradnji sa Op-

Ž.MILOVIĆ

Muzika i priča za prijatelje

De Niro i Paćino ponovo glume zajedno Nastup benda Akademija tokom promocije

štinom Bar) govorio je urednik izdavačke kuće Željko Milović. O nastanku benda, razvoju, nastupima na velikim skupnim koncertima, radu u svojstvu gostujućeg benda RTCG, ali i klupskim svirkama po kojima su poznati u Crnoj Gori, saradnji sa različitim pjevačima i muzičarima, kao i o nastanku albuma, pričao je šef grupe Božidar Gagović. O tome kako nastaju pjesme i funkcioniše Akademia, „insajderske in-

formacije“ dao je najmlađi član, basista Marko Mitrović, „budući šef grupe“, kako ga je najavio Gagović. Album je podijeljen posjetiocima promocije, uz niz memorabilija koje su djelo prijatelja benda Zorana Andrejića. Promociju je vodila novinarka Silvija Vukelić. Na CD-u „Retrospektiva 2016–2021. (Brz razvoj koči...)“ je 15 numera snimljenih od februara 2016. do jula 2020, kada je dovršen

instrumental „Vilina voda“. Osim standardnih članova - Božidara Gagovića, Ratka Stanisavljevića, Marka Mitrovića, Gavra Ugrenovića, Mladena Kovačevića - u izradi albuma je učestvovalo još 15 muzičara, a na CD-u su pjesme šest autora. Za naslovnicu je iskorišćena slika „Messalina“ dr Miluna Lutovca. Do kraja godine očekuje se ekranizacija dva spota – „Čekajući XXII vijek“ i „Vilina voda“. Z. K.

LOS ANĐELES – Ridli Skot definitivno zna da okupi zvjezdanu ekipu. Iako reditelj mora da dovrši dramski film ,,Posljednji duel“, strani mediji pišu da je u toku kasting za njegov sljedeći projekt, ,,Guči“. Trenutno je Lejdi Gaga jedina glumica koja je službeno vezana za film, a sada će joj se pridružiti i glumački velikani Robert de Niro i Al Paćino. Legendarni dvojac je do sada glumio zajedno u četiri filma – „Kum 2“ (1974), „Vrućina“ (1995), „Pravedno ubistvo“ (2008) i ,,Irac“ (2019). Gaga će ig rati Patriciju Ređijani, bivšu suprug u italija nskog biznismena Mauricija Gučija, piše In-

dependent. Guči, koji je svojevremeno bio šef renomirane modne kuće, ubijen je na stepenicama svoje kancelarije 1995. Bivšoj supruzi Mauricija Gučija suđeno je i osuđena je da je orkestrirala ubistvo svog bivšeg supruga. Patricija je odslužila 18 godina u zatvoru prije nego što je puštena 2016. godine. Scenario za projekt napisao je Roberto Bentivenja na temelju knjige ,,The House of Gucci: A Sensational Story of Murder, Madness, Glamour, and Greed“ Sare Gej Forden. Snimanje bi trebalo da počne kada reditelj Ridli Skot završi film ,,Posljednji duel“.

16 SERIJE

Pogledali smo pretpremijere tri regionalne serije na Sarajevo film festivalu

Nije bilo tako davno kada smo svaki regionalni televizijski projekat dočekivali kao veliki događaj. No, stanje u kojem se na malim ekranima stalno vrte jedne te iste reprize ili ispodprosječne, negledljive produkcije ozbiljno se promijenilo posljednjih godina. Izuzetne serije poput hrvatskih „Novina“ i srpskih „Senki nad Balkanom“ pokazale su da imamo i interesantne regionalne autore i publiku koja je željna da čuje i vidi što imaju da kažu.

Većina ovih TV hitova poletjela je sa piste Sarajevo film festivala. I baš zbog toga se uvijek vrijedi radovati lijepo probranoj selekciji „Pretpremijere“, u okviru koje SFF predstavlja „krem krema“ televizijske produkcije regiona. Na ovogodišnjem, onlajn izdanju SFF-a pogledali smo prvu i drugu epizodu tri desetodjelne regionalne serije koje će se krajem godine zavrtjeti na televiziji RTS. Evo zbog čega (ne) bi trebalo da ih propustite...

vremena i da ubace mnoge autentične detalje i sitnice u vezi sa Banjalukom koje vjerovatno mogu znati i najviše cijeniti upravo Banjalučani. Mimo odlične, tenzične atmosfere, produkcionog dizajna koji je mnogo bogatiji od „Mesa“ i Koljinih opasno tačnih opservacija o društvu u kojem su razorene sve vrijednosti – najveći plus „Kostiju“ je gluma. Jovo Maksić je sila prirode kao Govoruša, a Nikola Rakočević (simpatični Filip u seriji „Jutro će promeniti sve“) lijepo se snašao u ulozi seksualnog predatora koji zapošljava mlade žene uz parolu „ti meni pi*čku, ja tebi pos’o“. Na koncu, početku „Kostiju“ može se zamjeriti samo jedna sitna režiserka odluka: „dvojezični“ tretman lika mutnog Engleza oko kojeg se razvija mreža korupcije u Banjaluci. Da ga ne igra Dragan Mićanović, pitanje je da li bi Englez uopšte djelovao kao osoba od krvi i mesa. Ali, dobro. Ipak je to premali kiks da bi se pokvario glavni utisak. Koljine „Kosti“ definitivno obećavaju vožnju za pamćenje i mesnato televizijsko iskustvo. OcjenA: 4,3/5

MAMA I TATA Se IGRAjU RATA

Bogdan u trileru Olega Novkovića

Drugi dio trilogije o Banjaluci ostavlja mnogo bolji utisak od Novkovićevog trilera „Močvara“ sa Goranom Bogdanom i Kičićeve dramedije „Mama i tata se igraju rata“ koja se nadovezuje na film „Realna priča“ je kej na rijeci, gdje nerijetko i prespava. Kada se dogodi prvo ubistvo eskort dame i samohrane majke muškog djeteta, Nikola ulazi u klinč sa vlastitim demonina, ali isto tako i sa drugovima iz mladih dana, od kojih je jedan okorjeli kriminalac i bivši suprug ubijene, Danilo Kinaković Kinez (Vuk Kostić), koji je nekada radio za državu, a drugi novopečeni biznismen Milan Stanković Mikac (Bojan Žirović). Treći je možda ubica... Nakon prve dvije epizode atmosfera „Močvare“ podsjeća na skandi-noir serije ovog tipa, sa hladnom vanjštinom, a vrelom iznutricom, a Nikola na Harija Hulea iz romana Jua Nesbea. Za produkciju, koja je sve bolja i bolja i u koju se sve više ulaže, ne treba trošiti riječi, kao ni na glumu, jer bi bilo nepravedno istaći nekog posebno, iako je Bogdan u većini scena u prvom planu. Sve je posloženo kako treba da bude u uvodu neke priče, upoznati smo sa akterima priče koji dobijaju svoje okruženje, konstruisan je glavni zaplet, a naziru se i neki sporedni. Pred nama je nadmudrivanje Nikole i ubice, kao šahovska partija Karpova i Kasparova u kojoj se neće znati pobjednik do samog kraja.

Ipak, ono za čim ostaje žal već na samom početku, jeste to što se „Močvara“ ni po čemu ne razlikuje od desetine sličnih koje se bave ovakvom tematikom. Autori kao da su preslikali ziheraški recept ovakvih serija, ne unoseći vlastiti pečat ni u jednom trenutku, osim nekoliko dosjetki u naraciji, koje su mogle da budu i sekunde glumčeve inspiracije i improvizacije. Čvor zločina će se otpetljavati kako vrijeme odmiče kao na traci, osim ako nas režiser u preostalih osam epizoda ne uvjeri u suprotno. Bilo bi lijepo to da se desi, jer bi bilo zanimljivo dobiti jednu domaću čistokrvnu krimi-seriju koja može stati rame uz rame sa nekim stranim koja su osvojila srca gledalaca. OcjenA: 3,7/5

KOSTI

Ako ste gledali seriju i film „Meso“ (2017), onda sigurno nestrpljivo čekate da vidite što su u drugom dijelu banjalučke trilogije skuvali režiser Saša Hajduković i scenarista Nikola Pejaković - Kolja. „Kosti“ su njihov povratak na teritoriju koju najbolje razumiju: u samo srce poslijeratnog haosa, kriminala, nasilja, korupcije i razorenih vrijednosti. Središnji dio trilogije „Meso,

kosti, koža“ vrti se oko dva čovjeka koji, naizgled, imaju zajedničko samo ime. Kosta Govoruša (Jovo Maksić) je siromah, poštenjačina bez ambicija, izbjeglica iz Krajine, brižni brat koji je posvetio život mlađoj sestri Kristini (Lea Sekulić) nakon što su im roditelji stradali u „Oluji“. Drugi Kosta je njegov opozit. Gajić (Ljubiša Savanović) je poslušni, dobrostojeći činovnik na putu da postane ministar policije, a od njegove želje za uspjehom veća je samo ambicija njegove supruge Zorice (Milica Janevski). Hajduković i Kolja, koji ima i sporednu ulogu sveštenika Dragana, iskoristili su prvu i drugu epizodu da rasporede figure po šahovskoj tabli. Predstavili su zaleđa glavnih likova, potcrtali njihove karakterne razlike i objasnili kako će doći do sudara njihovih svjetova. Takav start jeste „nesadržajan“ ako ga posmatrate isključivo kroz broj događaja. No, s obzirom na to da je izgradnja čvrstog temelja veoma važna za dalji razvoj ovako atmosferičnih trilera, utisak da će serija biti sve bolja i bolja dok epizode budu odmicale – uopšte nije minus. Štoviše, za svaku pohvalu je to što režiser i scenarista odbijaju da žure i što uzimaju

FOTO: Fcs.rs

Beograd nikada ne spava. Javnost se nije još smirila nakon afere koja je potresla grad zbog malverzacija tajkuna Vladana Simonovića i njegove okoline, a već je potrešena novim zločinom: serijskim ubistvima žena. Ko je taj „srpski Ted Bandi“? Uz pomoć policijskog inspektora i bivšeg huligana Nikole (Goran Bogdan) u seriji „Močvara“ to će nam otkriti režiser Oleg Novković, do sada prvenstveno poznat kao autor kvalitetnih filmova i njegova supruga i scenaristkinja Milena Marković. Oni nas vode kroz raj i pakao moderne metropole, od splavova, preko bezličnih solitera, do zatvora i nazad, otkrivajući obrnute sisteme vrijednosti koji vladaju u jednom tranzicionom društvu. Na putu da riješi ovaj zločin, Nikola ulazi u Gordijev čvor sadašnjosti i prošlosti. Nezadovoljan vlastitim životom, u policijskoj stanici vodi svakodnevne „borbe“ sa šefom i prijateljem Vasom (Boris Isaković), mladom pripravnicom željnom dokazivanja Milkom Bjelić (Jana Bjelica) i partnerom Bobanom (Stefan Trifunović). Kod kuće se ne slaže baš najbolje sa ženom Majom (Marta Bjelica), a bjekstvo od problema mu

FOTO: Fcs.rs

Najmesnatije Koljine „Kosti“

MOČVARA

Neđelja, 23. avgust 2020.

Objektiv

Kičić i Janković u TV nastavku filma „Realna priča

Jovo Maksić – najjači glumački adut u „Kostima“

Ako volite glumu Gordana Kičića i/li njegov režiserski debi „Realna priča“, dopašće vam se i „Mama i tata se igraju rata“. Štoviše, sudeći prema prvoj i drugoj epizodi, tek sa televizijskim nastavkom priče o nesnađenom glumcu Veljku Radisavljeviću (Kičić), postaće vam jasno koliko je bioskopski hit iz 2019. godine mogao da bude bolji. Prvih pet epizoda „Mame i tate“, čiju režiju potpisuje Kičić, pokrivaju događaje iz filma. Veljkova tragikomična potraga za dobrim glumačkim ulogama, kriza braka sa Jadrankom (mlaka Nina Janković), odnos sa četvorogodišnjom kćerkom koja je odjednom prestala da govori i opšte odbijanje da sazri i prestane da krivi svemir za životne probleme – sada djeluju znatno uvjerljivije, iako se radnja nije bitno promijenila. Produžavajući i tjerajući u remont već viđene scene i dodajući svega nekoliko noviteta, Kičić je postigao mnogo prirodniji tempo. „Mama i tata“ djeluju mnogo realnije od „Realne priče“. Simpatični sporedni igrači poput Jadrankinih koleginica i Veljkovog najboljeg prijatelja dobili su više pažnje, a dodavanje malih, „tranzicionih“ razgovora, poput onog automobilskog mini-eseja o besmislu glumačke profesije, uradilo je mnogo za karakterizaciju likova. Opet, čak i pored poboljšanja i novih muzičkih bravura uvijek dobrodošlog Kralja Čačka i Marka Marića, „Mama i tata se igraju rata“ ne može ni da se primakne dramedijama o krizi identiteta kao što je „Jutro će promeniti sve“. Taj utisak će se možda promijeniti u drugoj polovini sezone, nakon što uslijedi pet epizoda koje je režirao upravo Vladimir Tagić. Ali, ne previše. Tagić i Goran Stanković su ipak krenuli od „nule“, a za mnogo čvršći temelj „Jutra“ imali su i mnogo bolji glumački materijal na raspolaganju. Njihova serija spada u kategoriju „must see“, a Kičićevi „Mama i tata“ su gledljivi, pristojni, sasvim okej – i to je sve. OcjenA: 2,8/5 Davor PAVLOVIĆ Marija IVAnOVIĆ-nIKIČeVIĆ

ZERKALO

Branimir Popović igra babinog mezimca Baneta

Režiserova teza, da da je do kataklizme velike jugoslovenske porodice došlo zbog pohlepe i korumpiranosti daleko je od nečega što već nijesmo čuli. Opet, Žalica uspijeva i da nasmije, i da isprovocira, i da zaglavi knedlu u grlu Piše: Marija IVAnOVIĆ-nIKIČeVIĆ

Taman kada pomislite kako nam je više svima preko glave i ratnih, i predratnih, i postratnih priča o raspadu Jugoslavije – pojavi se filmski dokaz da je ta kolektivna trauma i dalje neiscrpna. Oni kojima se nikako nije dopala vulgarno bučna „Gori vatra“ (2003) vjerovatno nijesu mogli da pretpostave da će jedna takva uspjela (pred)ratna priča stići od Pjera Žalice. Ali, to se jeste dogodilo sa njegovom crnom komedijom „Koncentriši se, baba“, i to 16 godina nakon što je snimio posljednji film „Kod amidže Idriza“ (2004). „Koncentriši se, baba“, koji je otvorio onlajn izdanje Sarajevo film festivala, jedno je od najpozitivnijih iznenađenja u ovogo-

Sedamdeset godina od

Objek

Kiša je olujno lila niz teške i mračne tropske krošnje; kompletna ekipa snimanja filma imala je zadatak da se posipa solju i tako odbija najezdu šumskih puževa... Asistenti režije su proklinjali sudbinu: bili su osuđeni na takav rad, a da pritom nijesu imali pojma o čemu uopšte govori taj film ,,Rashomon“! Pred duboko naklonjenom trojicom asistenata, što su ko zna koji put tražili objašenjenje, reditelj Akira Kurosava nije imao ni bilo kakav ključ, šifru, tajnu lozinku. Umjesto toga je samo ponavljao: ako čitate pažljivo, bićete u stanju da razumijete. Drage kolege, tekst za ovaj film je napisan sa namjerom da bude razumljiv.

SVI POMALO KRIVI

Uz specijalna DVD izdanja, ,,Rashomon“ uvijek napismeno prati objašenjenje Kurosave koje je konačno izrekao pred asistentima, neposredno nakon snimanja fil-

Neđelja, 23. avgust 2020.

Objektiv

Mira Banjac u ulozi zle majke Marije

FOTO: mOndO.ba

FOTO: klix.ba

FOTO: pObjeda.me

„Koncentriši se, baba“: neočekivano uspjela crna komedija Pjera Žalice

Alma Prica je ogorčena Aša, a Emir Hadžihafizbegović dobroćudi Muhamed

Mikro-studija rata u „našem Sarajevu“

dišnjem programu, a sudeći prema reakcijama (za prva dva sata na SFF platformi „on demand“ pogledalo ga je više od 14.000 gledalaca) ima potencijala da postane hit kada dođe vrijeme da se bioskopi otvore.

supruga Seka od koje „ne smije ni prnut“ (Vedrana Božinović); a iz Kotora pristižu najmlađa šćer Suzana (Dženita Imamović-Omerović) i njen muž, babin mezimac Bane (Branimir Popović). Marija ima još jednog sina, ali Braco ne dolazi. Samo šalje telegram iz Italije sa porukom za sestre i brata da što prije pošalju djecu kod njega u Milano. Bracov predlog nema nikakve veze sa babom, već sa rovovima koji polako niču oko grada. Ali, ostali članovi porodice kao da ne vide da se granatiranje Dubrovnika može dogoditi i Sarajevu. Tačnije, možda bi i osjetili da im je rat na kućnom pragu, da nemaju preča posla. Da ne spletkare, da se ne svađaju oko Marijinog testamenta, da ne kukaju oko pogrešne prognoze doktora Ranka (sjajni Izudin Bajrović) da baba neće dočekati jutro. No, sve to nerviranje ukućana kao da i održava Mari-

Mala Juga

Radnja filma, za koji je Žalica napisao i scenario, odvija se u aprilu 1992, nekoliko dana uoči početka rata u Sarajevu. Oko samrtnog odra majke Marije (Mira Banjac), okupljaju se njena djeca rasuta po svim krajevima Jugoslavije. Srednja kćerka Kika (režiserova supruga Jasna Žalica) i njen muž Muhamed (Emir Hadžihafizbegović), koji žive sa babom, dočekuju ostatak porodice kao prava bosanska raja. Iz Zagreba dolaze najstarija, ljuta Aša (Alma Prica) i njena bogobojažljiva kćerka Julija (Jadranka Đokić); iz Srbije Marijin sin - papučar Dado (Admir Glamočak) i njegova

Režija i scenario: Pjer Žalica Uloge: Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegović, Mira Banjac, Branimir Popović Trajanje: 92 min

ju u životu. Zašto je to tako – zbog čega je naizgled slabašna bakica zapravo glavni izvor zla u čitavom filmu, saznaćemo iz nastavka priče.

Krah porodice

Žalicin film od početka funkcioniše na dva nivoa. Na prvom, „Koncentriši se, baba“ je crnohumorna kitchen-sink drama o traumi odrastanja u disfunkcionalnoj porodici, a na drugom – uspjela metafora o raspadu Jugoslavije. Svi likovi služe kao simboli država na koje se rasparčala nekadašnja zemlja. Makedonija je jedina koja fali da bi utisak o „Jugoslaviji u malom“ bio kompletan. Režiserova teza, da „za rat jeste potrebno samo pola budale“ i

da je do kataklizme velike jugoslovenske porodice došlo zbog pohlepe i korumpiranosti - daleko je od nečega što već nijesmo čuli. Opet, „Koncentriši se, baba“ uspijeva i da nasmije, i da isprovocira, i da zaglavi knedlu u grlu prodajući kao svježe i novo nešto što odavno znamo: da su svi vjerovali da se svugdje može zaratiti, ali ne i u „našem Sarajevu“. Da bi jedan mikro-budžetski film funkcionisao i kao porodična drama i kao vrlo precizna studija raspada velike Jug o s l av i j e, Ž a l i c i s u b i l e potrebne dvije stvari: likovi koji pucaju od života i glumačka ekipa kojoj smije da ih „proslijedi“ bez bojazni da mogu postati karikature.

Baš zahvaljujući velikoj posvećenosti cijele ekipe, Žalica i jeste dobio mogućnost da fokusira režiju na glumu. Jasna Žalica i Hadžihafizbegović dali su mu bračni par koji je najljepša slika dobrodušnosti bosanske raje; Prica je briljirala u ulozi kćerke koja ne može da se pomiri sa zlobnom majkom ni u trenutku kada umire, a Đokić je savršeno otjelotvorila jedinu vjernicu u porodici.

KuMovsKe veze

Glamočak nije dozvolio da njegov beskrajno simpatični papučar Dado sklizne u kliše; staložena Imamović-Omerović uspjela je da omekša Popovićevu bučnu ulogu, a on je izvukao maksimum iz klasičnog Crnogorca iz viceva – onog koji komanduje i pušta žene sve da rade, a onda sjedne, otpuhne i popije XXX čokanjčadi rakije jer, Bože moj, „umorismo se.“ Poseban naklon ide legendarnoj Banjac

koja je uspjela da ulovi svu zlobu svoje junakinje – i to sa vrlo ograničenim vremenom i sredstvima na raspolaganju. „Koncentriši se, baba“ je odličan primjer režije koja izvlači maksimum iz veoma ograničenih uslova. Za svaku pohvalu je to što nije dosadno snimljen (za razliku od, na primjer, jednog od minulih SFF hitova „Žaba“ (Elmir Jukić, 2017)), iako se skoro cijela radnja odvija između četiri zida, a i koncept djeluje kao nešto što bi još bolje funkcionisalo kao pozorišna drama. Ima tu viškova, poput nefunkcionalnog „gepekovanog“ dezertera Rifata (Dino Sarija), ima i jednokratnih fora koje ne uspjevaju da se prizemlje, ima i momenata kada Popović i Božinović zaškripe i dovedu svoje zlobne likove previše blizu karikature. Opet, sve su to male zamjerke spram glavnog utiska da je Žalicin „Koncentriši se, baba“ neočekivano uspio film koji govori mnogo i o nestanku Jugoslavije, i o tragediji jedne (fiktivne) porodice, ali i o novim-starim boljkama sadašnjih država na koje se ona velika raspala. E, od takvih boljki nas već ne može spasit ni onaj Banetov kumašin koji „ima tako dobre veze, da može dić i mrtve iz groba“. Zna to odlično Pjer Žalica. I baš zbog toga je njegov film toliko dobar. ocJena: 7,8/10

d premijere kultnog filma ,,Rashomon“ Akire Kurosave

ktiv okrenut ka suncu ma prije 70 godina. Uz podsjećanje, da su dvojica majstorovih šegrta bila vrlo zadovoljna izrečenim, a da je treći nastavio da se joguni... Čudna mu čuda: u filmu za različite ispovjesti četvoro svjedoka zločina postoji objašnjenje; ali ne i razrješenje, solucija slučaja. Jer u ljudskoj je prirodi to da se iskustva istine, zamislite, potpuno drugačija. Jedini Kurosavin ključ je upravo kiša: ona je ta koja najavi promjene vremense ose. Za gledaoca je isključivi putokaz. Doduše, put slijepih ulica. Jer zamislite, Akira Kurosava je prvi reditelj koji flešbek koristi tako, da se sjećanje uopšte ne slaže sa onim što je gledaocu servirano u ,,sadašnjosti“. Možete misliti, koliko je bilo teško da se takav film uopšte ,,proda“... Manji japan-

FOTO: rOgereberT.cOm

Jedini ključ radnje je kiša: ona je ta koja najavi promjene vremense ose. Za gledaoca je isključivi putokaz ali za put slijepih ulica. Jer Kurosava je prvi reditelj koji flešbek koristi tako, da se sjećanje uopšte ne slaže sa onim što je gledaocu servirano u ,,sadašnjosti“

jednog drvodjelje, bandita, žene govore mnogo toga sočnog - ali ne i dovoljno korektnog o slučaju. Jedan samuraj je ubijen, njegova žena silovana a bandit optužen: svi su pomalo krivi i svi užasno različito ,,istiniti“. U jednačinu je, naravno, ubačeno i ono viđeno očima ubijenog samuraja. A on je daleko od toga da bude onaj koji će u smrti ponuditi razrješenje. Naprotiv, njegovo sjećanje će sav slučaj ljudskog života učiniti apsurdnijim!

nabuJali tropsKi život

Toširo Mifune u nezaboravnom kadru

ski studiji su ga odbijali sa gađenjem. Onaj koji ga je silom prilika o b j av i o, j e t o l i ko b i o revoltiran Kurosavinim radom, da je ime reditelja prvobitno izbačeno iz postkreditsa! A onda

se čovjek prosto pojavio na Venecijanskom festivalu. Pa osvojio Zlatnog lava. Prije 70 godina, jednim filmskim potezom, otvorio svijetu vrata japanske kinematografije...

U svijetu u kojem je svako sjećanje i svjedočanstvo isključivo nečija subjektivna tačka gledišta, film postaje grozničava potraga za istinom za svakog gledaoca. Lavirint, u kojem riječi

U takvom metežu od filma, mnogo je vike, teatralnih gestikulacija, izraženih emocija po kojima danas često svjesno karikiramo japanski film. Kurosava je prosto želio izražajnost nijemog filma, a u toj silnoj kakafoniji, najljepši su i bitniji momenti tišine. Poput magičnog simboličkog prelaska iz svijeta realnosti u sjećanje za drvodelju; ili dugog, mučnog duela bandita (briljantni, veliki i epohalni Toširo Mifune, ključna glumačka figura Kurosavinih filmova) i samuraja (Masajuki Mori). Njihov užegli, ujađeni

umor i smrvljeni dah kao da pulsira iz filmskih kadrova. I kao da hvata svu kakafoniju od ludog života i življenja nabujale tropske šume. Oslikao ju je briljantni kinematograf Kazuo Mijagava; koji je sa ,,Rashomon“ obarao i neke davno postavljene konvencije i pravila filmske umjetnosti. Objektiv uperio prvi na sunčanu stranu, i hvatao sjenke tako da djeluju poput paukove mreže za krivicom zarobljene likove... ,,Rashomon“ je te iste 1950. postao globalni fenomen; najgledaniji titlovani do tada ikad prikazan u Americi. Onaj kojem je naslov ostao potpuno neprevodiv - ali takav, da je u jednoj riječi stala cijela njegova ironična suština. A poruka je suštinski plemenita: da sebi nekad ne treba da dozvolimo ni to, da vjerujemo sopstvenim očima. Da uvijek i konstantno preispitujemo usvojene stavove i uvjerenja. Tako jedini pouzdan svjedok zločina ostaje Akira Kurosava. Onaj što je u istoj rašomonijadi vidio podjednako odbljesaka istine i laži. A u konačnoj računici, ipak pronašao nešto do kraja i istinski ljudsko. s. staMenić

Telekom 1. CFL

Arena

Neđelja, 23. avgust 2020.

Budućnost nakon dva vezana poraza dočekuje Sutjesku pod Goricom u utakmici bez publike

Neka derbi opet bude okidač pozitivne serije

Sutjeska

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: N. Radulović i S. Jovanović. Početak: 18.30 časova. Dragojević Adžić

Ćuković

Vukčević

Raičković

Ivanović

PODGORICA - Kiksevi u Evropi surovo se kažnjavaju - uglavnom eliminacijom, dok u prvenstvu ima vremena da se greške isprave. Tako će Budućnost u najvećem crnogorskom derbiju protiv Sutjeske, sjutra od 18.30 časova pod Goricom, nastojati da kompenzuje šokantan poraz od Dečića na premijeri nove sezone na prvoligaškoj sceni. Jesenji sudar sa Nikšićanima kraj Bistrice bio je okidač za ,,plave“ koji su tom pobjedom krenuli u bijeg na vrhu tabele, te na kraju superiorno osvojili titulu. Podgoričani su slavili i u junu, a oba puta je na klupi sjedio aktuelni trener Mladen Milinković. - Nadam se da ćemo i ovoga puta od duela sa Nikšićanima krenuti u pozitivnu seriju rekao je Milinković na pres konferenciji. Nije uobičajeno da Budućnost veže dva poraza, da na taj način počne takmičarsku godinu - jedan je bio neočekivan na Zlatici od povratnika u elitni rang, a drugi prošle srijede od Ludogoreca u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šmapiona. - Kada se nešto desi, onda više nemam za čim da žalim. Dečić i Ludogorec su prošli, a pred nama je novi izazov. Derbi je uvijek nešto posebno. Ima svoju draž, uglavnom su to neizvjesni, dobri i zanimljivi mečevi. Od kada sam došao, igrali smo dva puta sa Sutjeskom. Oba puta smo pobijedili. Jesenas je to bila prekretnica našeg puta ka tituli. Kakav god sada bio epilog neće odrediti ništa u prven-

Budućnost

Marković

Mirković

Sekulić

Božović

Moraitis

Bojović

Raičević

Ćetković Janković

Kojašević Eraković Stijepović

Vlahović Mitrović

Šofranac

Giljen

Trener Mladen Milinković

stvu, jer ostaju još 34 kola. Ali, pobjeda u ovakvom meču znači dosta iz više razloga. Vjerujem u svoje igrače i očekujem da izvuku maksimum - ističe šef stručnog štaba ,,plavih“. Nije ni Sutjeska najbolje otvorila ligu nakon što je u prvom kolu remizirala sa Petrovcem na svom terenu, gdje je stvorila sijaset prilika i napravila mnogo propusta u odbrani (3:3). - Biće teško, ni rival nije dobro počeo prvenstvo i biće motivisan protiv nas. Sutjeska je kvalitetna, timski i individualno, ali gledamo sebe. Ako

odigramo kako možemo - vjerujem da rezultat neće izostati - poručio je Milinković, koji nastavlja: - Prvenstvo je tek počelo, ima prostora da se ispravi svaki kiks, ali nije dobro da se kiksevi ponavljaju. Napravili smo jedan na startu, a sada hoćemo da ga ispravimo. Više bih volio da nakon poraza od Ludogoreca igramo sa lakšim protivnikom, ali ne možemo da biramo rivale ili utičemo na raspored. Spremni smo ii demo na sva tri boda, kao uvijek - ističe kormilar podgoričke ekipe.

Raspored Juče Berane: Jezero - Zeta Nedjelja Podgorica: Budućnost - Sutjeska Pljevlja: Rudar - Titograd Danilovgrad: Iskra - Dečić Petrovac: Petrovac - Iskra

(1:1) (18.30h) (18.30h) (18.30h) (18.30h)

VJERA U POBJEDU

Spremni su Nikšićani za derbi i u Podgoricu odlaze po sva tri boda, što u najavi djeluje ambiciozno, ali po Nikšićanima i ostvarivo. Šef struke Dragan Radojičić ne skriva tu želju i kaže da će na svako gostovanje putovati sa istim željama.

- Derbi je derbi. Ne odustajem od tri boda i vjerujem da tako razmišlja moj tim. Ne očekujemo lak posao, Budućnost je lani sezonu završila sa 20-tak bodova prednosti i to mora da se poštuje, ali imamo i mi pravo na svoje želje. Nadamo se da neće biti u najboljem izdanju, mada su igrajući s Ludogorecom pokazali da su se vrlo brzo vratili u dobar ritam, nakon poraza od Dečića. To je znak da imaju karakter, ali i naša ekipa ne bi trebala da zastaje. Znam da očekuju cijeli plijen, ali na nama je da ih obuzdamo, da taktički, trkački, pa i psihološki

Trener Dragan Radojičić

izdržimo tih 90. minuta, a o našoj evropskoj utakmici ćemo razmišljati nakon toga. Za očekivati je i sparno vrijeme, jer se igra u predvečerje, ali momci koji dobiju šansu da igraju u dresu Sutjeske treba svega toga da budu svjesni, kao i da moramo nadoknaditi bodove koje smo izgubili igrajući sa Petrovcem. U principu, sve što se može uzeti danas ne smijemo ostavljati za sjutra, tako razmišljam i onda je jasno kakve su nam ambicije. Oni su na evropskoj sceni, bez obzira što su poražani, dokazali kvalitet, motiva im neće faliti ni protiv nas, ali ja vjerujem da imamo kvalitetniji sastav, da smo bolji... To treba da potvrdimo na terenu - kazao je uoči meča sa Podgoričanima strateg Sutjeske, Dragan Radojičić. Janković je posljednjih dana trenirao s prvotimcima, ali je pitanje da li će biti spreman da izdrži cijeli meč, jer ne smije se zanemriti da Sutjesku za koji dan očekuje i Borac, i to u Banjaluci. Uz to, povrijedio se na treningu Bulatović, pa će gostima biti smanjena mogućnost kombinovanja sastava, tim prije što, kao i ostali, moraju imati dva omladinca u sastaD. K. - Ra. P. vu.

DUEL PORAŽENIH: Rudar čeka Titograd nakon neuspješne premijere obje ekipe PODGORICA - Rudar želi bolji rezultat u prvom ovosezonskom meču pod Golubinjom nakon neuspješne premijere u Beranama. Biće to duel poraženih, budući da su Pljevljaci izgubili od Jezera, a Titograd od Podgorice prošlog vikenda. Međusobni duel šansa je za obje ekipe da se pomjere sa nulte tačke u novoj sezoni. - Ostaje žal zbog prethodnog meča jer je utisak da smo mogli do boljeg epiloga. Šta je - tu je, probaćemo da budemo bolji protiv Titograda. Riječ je o dobroj ekipi sa dosta mladih igrača predvođenih sa nekoliko iskusnijih momaka. Biće teško, ali vjerujemo u neke bodove. Da li će to biti jedan ili tri vidjećemo nakon utakmice, s tim što bismo svakako voljeli da upišemo pobjedu - rekao je trener Vuko Bogavac. Rudar je najkasnije formirao tim i počeo pripreme, u zaostaku je sa brojem treninga i period do prve dvonedjeljne pauze pokušaće da prebrodi

Vjera sa obje strane

što bezbolnije. - Pauza će nam prijati kako bismo se dodatno spremili za obaveze koje slijede. Do tada imamo dvije utakmice i potrudićemo se da popravimo učinak. Ako makar za nijansu podignemo nivo igre u odnosu na prošli meč - šanse da ostvarimo pozitivan rezultat su veće - dodao je Bogavac.

Gorući problem Pljevljaka je nedostatak špica. - To je ono što nam fali. Igrač koji bi bio garancija golova. Imamo dva mlada napadača, ali treba nam provjereni igrač u vrhu ofanzive. Primarni cilj je da popunimo tu prazninu do kraja prelaznog roka, ali ne ide lako. Ako ne uspijemo da dovedemo napadača biće-

mo u velikom problemu do kraja polusezone - ističe Bogavac.

BOD DOBAR, HOĆE SVA TRI

Titograd je izgubio na „DG areni“, ali moglo je da bude drugačije. ,,Romantičari“ nijesu iskoristili penal kod 0:0, da bi u fini-

šu primili dva gola sa igračem manje. U tim se vraća Miloš Kalezić, pojačanje iz Petrovca, sa kojim bi izabranici Zorana Govedarice trebalo da dobiju balans između odbrane i napada. - Bili smo u grču u prošloj utakmici, nijesmo bili ni kompletni, a ni sreća nije bila naš saveznik. Rudar u Pljevljima nije za vađenje, ali vjerujemo u sebe. Vraćaju nam se neki igrači sa kojima imamo više opcija. Očekujem da se nametnemo, da se nadigravamo, a u krajnjem i da pobijedimo. Ni bod nije loš, ali borićemo se za sva tri - rekao je Mirko Ćiro Raičević, asistent u stručnom štabu Titograda. Nije lako juriti rezultate i forsirati veliki broj mladih igrača, a upravo je to priča koja prati ,,romantičare“. - To je rudarski posao, ali nećemo odustati. Bitan nam je razvoj mladih igrača, a trudićemo se i da bodovni učinak bude što bolji - ističe nekadašnji kapiten Budućnosti i Titograda, te dugogodišnji internacionalac u Ukrajini. Podgorička ekipa jedna je od

Rudar

Titograd

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Golubinjom. Kapacitet: 5.500. Sudija: M. Cerović. Pomoćnici: M. Brajović i D. Dević. Početak: 18.30 časova.

Helić

Tomašević

Kašćelan

Kartal

Kotorac Striković

Merdović

Hajrović Tahirović

Zečević Vlaisavljević Brnović

Škrijelj Novović

Vukčević

Popović

Kalezić M. Roganović

B. Roganović Bašić

Alić

Joksimović

Trener Vuko Bogovac

Trener Zoran Govedarica

onih kojima fali klasični napadač. - Rješenje za sada tražimo iz sopstvenih redova. Nadam se da će realizacija biti dobra protiv Rudara jer je to uslov da dobijemo utakmicu - zaključio je Raičević. D. K.

Arena

Neđelja, 23. avgust 2020.

Telekom 1. CFL

Jezero u finišu izbjeglo poraz od Zete na stadionu u Beranama

Svakome po bod BERANE - Upamtiće navijači iz Plava - Jezero je prvo na tabeli prvoligaške tabele, makar na jednu noć, dok se večeras ne odigraju ostale utakmice 2. kola Telekom 1. CFL.

Iskra u dobrom raspoloženju dočekuje Dečić

Traže snagu za novu pobjedu PODGORICA - Nema predaha za izabranike Aleksandra Nedovića od kojih se sada očekuje još veće zalaganje i još bolji rezultati nakon pobjede na prvenstvenoj premijeri i plasmana u prvo kolo kvalifikacija za Ligu Evrope. To svakako imponuje igračima i stručnom štabu, ali sa druge strane obavezuje sve njih u klubu da ne poklekne u trenucima kada treba ovjeriti prethodne uspjehe. Upravo susret sa Dečićem predstavlja i te kako važan ispit na početku prvenstvenog semestra. ,,Crveno-bijeli“ su odlično startovali u Golubovcima, a nakon toga osigurali evropski meč sa bugarskom Lokomotivom. Osokoljena dobrim početkom sezone, Iskra će večeras na stadionu „Braće Velašević“ nastojati da ponovo obraduje vjerne navijače. - Poslije veoma teškog meča sa Santa Kolomom moram priznati da smo i fizički i emotivno iscrpljeni. To nam, naravn o, n e s m i j e p o l j u l j a t i samopuzdanje i mi se maksimalno moramo potruditi da uknjižimo tri nova boda, svjesni činjenice da za protivnika imamo uigrani sastav koji je snagu pokazao protiv Budućnosti. Tuzani ne zaziru ni od koga. Naprotiv - u stanju su da pomrse račune svim pretendentima na titulu - rekao je Nedović, sa određenom dozom opreza i upozorenja svo-

Iskra

Dečić

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: ,,Braće Velašević“. Kapacitet: 2.000. Sudija: A. Šćekić. Pomoćnici: V. Radenović i V. Đuranović. Početak: 18.30 časova. Blažić

Malešević

Kumburović

Drinčić

Rogošić

Jovanović

Šahman

Obradović

Boričić

Vuković

Adžović

Camaj Vuljaj

An. Rudović Božanović

Ljuljđuraj Ad. Rudović

Đoljaj Marković Drešaj Tući

Velimirović

Trener Aleksandar Nedović

Trener Edis Mulalić

jim pulenima da budu odgovorni i koncentrisani svih 90 minuta. On je uvjeren da će ovoga puta i realizacija biti mnogo bolja, te da će strijelci konačno doći do izražaja. - Nastupićemo sa jasnim stavom, da strategija koju već odavno afirmišemo ponovo bude u prvom planu - da nam napad bude najbolja odbrana. Jednostavno rečeno ne smijemo dozvoliti protivniku da se razmahne. Pokušaćemo da težište igre bude uglavnom na njihovoj polovini i u njihovom šesnaestercu. To je pravi re-

cept ukoliko želimo da nastavimo seriju dobrih rezultata koja praktično traje punih osam mjeseci - dodao je Nedović.

CAMAJ: IGRAĆEMO NA TRI BODA

Dečić je priredio veliko iznenađenje na startu kada je savladao Budućnost, a danas gostuje još jednoj ekipi koja je prošle sezone bila u vrhu tabele. Iskra je favorit, ali Tuzani vjeruju da znaju recept za novi pozitivan epilog. - Sve je dobro kada se ne izgubi protiv tima koji i ove sezone ima naglašene ambicije. Ipak, ne idemo u Danilovgrad da igramo na bod, nego da se borimo za sva tri. Naša pobjeda protiv šampiona nije bila slučajna, već odraz kvaliteta koji imamo. Želimo to da potvrdimo i protiv Iskre - rekao je Ilir Camar. Nadač Dečića bio je igrač utakmice na premijeri protiv ,,plavih“. Na Zlatici je dao gol i asistent u trijumfu od 2:0. Skrenuo je pažnju, a sada i Iskra ima razloga da oposebnu pažnju obrati na snažnog ofanzivca. - Bilo bi lijepo da opet dam gol ili asistiram. Mada, moj učinak nije bitan. Važan je tim, svi smo u službi kolektiva, za što bolja izdanja Dečića. Odmah potpisujem i da neko drugi iskoči u prvi plan samo da se nakon duela u Danilovgradu vratimo kući zadovoljni - poB. K. - D. K. ručio je Camaj.

Nakon startne pobjede nad Rudarom, izabranici Milije Savovića remizirali su sa Zetom u još jednom meču u kojem su bili domaćini na Gradskom stadionu u Beranama. Golubovčani su poveli u finišu prvog poluvremana sa bijele tačke, penal je iznudio Kalezić, a realizovao Milojko, dok je izjednačenje stiglo u 81. minutu preko rezerviste Radenovića koji je glavom sa desetak metara efektno matirao Akovića. Četiri boda iz dva meča - dobar početak novajlije u elitnom rangu. - Častili smo protivnika golom u prvom poluvremenu, a onda smo došli u situaciju da moramo juriti rezultat. Svakako moramo da budemo zadovoljni ishodom meča. U drugom poluvremenu smo dosta dobro odigrali i uspjeli da izjednačimo. Možda smo mogli i do preokreta, ali Zeta se nije dala iznenaditi - rekao je trener Jezera, Milija Savović. U prvom poluvremenu igralo se uglavnom ravnopravno bez izrazitih šansi. Ali, kada

se očekivalo da se na odmor ode bez pogodaka, u 40. minutu neoprezan je bio Radunović koji je srušio Kalezića u svom šesnaestercu. Sudija Bešović opravdano je pokazao na bijelu tačku. Siguran izvođač bio je Milojko, mada je golman Asanović bio na pravoj strani i loptu zakačio vrhovima prstiju, doduše nedovoljno da je spriječi da uđe u mrežu. U nastavku susreta domaći tim je zaigrao dosta ofanzivnije i češće napadao, što mu se na kraju isplatilo. Poslije nekoliko propuštenih prilika u 81. minutu Jezero je poravnalo. Prvo je na sredini terena dobro loptu sačuvao rezervista Matanović, proslijedio je do Radunovića na desnoj strani, odakle je stigao centaršut za Radenovića, koji lijepom egzekucijom donosio bod svom timu. - Znali smo da nas očekuje teška utakmica protiv Jezera, s obzirom na njihov uspjeh u prvom kolu protiv Rudara. Mislim da smo odigrali korektno u prvom poluvremenu, bez obzira na određeni umor poslije gostovanja u Andori. Imamo kratak roster igrača koji mogu da iznesu teret igranja u Evropi i prvenstvu. Ovo je bila za nas veoma teška utakmica prije svega fizički, jer se osjetio umor kod nekoliko veoma važnih igrača. Meč je

Jezero

Zeta

10 1

Stadion: Gradski. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Golovi: 0:1 Milojko u 41 (pen), 1:1 Radenović u 81. Žuti kartoni: Radunović, Matanović (Jezero) L. Lambulić (Zeta).

Jezero

Zeta

Asanović Dinoša Drešković Osmajlić (od 71. Ne. Tmušić) Pavlović (od 60. Radenović) Isljami Radunović Kontić (od 46. Matanović) Đurković Vučićević (od 90+1. Redžepagić) Dedić

Aković Milić Sopo Ceklić Krstović Vukčević (od 77. Đurović) Milojko L. Lambulić (od 66. Đinović) Tuzović Mi. Lambulić (od 77. Ma. Lambulić) Kalezić (od 74. Tripunović)

išao onako kako smo željeli. Međutim, u finišu je došlo do pada koncentracije, što je Jezero iskoristilo da izjednači. Ne mogu da budem nezadovoljan krajnjim rezultatom - rekao je trener Zete, Dejan Roganović. O. BOŠKOVIĆ

Petrovac na krilima remija sa Sutjeskom dočekuje Podgoricu PODGORICA - Petrovac je napravio jedno od većih iznenađenja na startu sezone Telekom 1. CFL kada je na gostovanju Sutjesci uzeo bod kandidatu za titulu. Mogao je i tri, budući da je vodio 2:0. Završeno je 3:3, dovoljno za zadovoljstvo u taboru ,,nebo-plavih“, koji su pretrpjeli brojne promjene u odnosu na prošlu sezonu. - Možemo da budemo zadovoljni urađenim u Nikšiću, igra iz prvog poluvremena nam daje za pravo da možemo da se nadamo dobrom početku sezone - rekao je Zoran Mikijelj. Bod iz Nikšića dobiće na značaju ukoliko večeras pod Malim brdom saldo bude uvećan nakon duela sa Podgoricom. - Očekuje nas vrlo težak meč, u goste nam dolazi ekipa koja je startovala pobjedom i sigurno dolazi u dobrom raspolože-

Valorizovati bod iz Nikšića

nju. Međutim, bod u Nikšiću nas obavezuje da ponovimo dobru partiju i ostvarimo pobjedu na našem terenu - dodao je Mikijelj. U Petrovac su stigla dva pojačanja, Nikola Zvrko i Luka Merdović, koji će šansu u večerašnjem meču vjerovatno čekati sa klupe. - Doživljeli smo velike kadrovske promjene u ovom prelaznon roku, otišao je veliki broj igrača, sa druge strane stiglo nekoliko novajlija i nadam se da će se brzo uklopiti u sistem rada i da će Petrovac igrati značajnu ulogu u prvenstvu izjavio je Mikijelj.

ŽELE NA KOTU 6

Značajna uloga predviđa se Podgorici, koja je startovala pobjedom u gradskom okršaju

protiv Titograda (2:0). - Veoma smo zadovoljni početkom sezone, odigrali smo baš dobro. Nije tako djelovalo na pripremama gdje su rezul-

tati bili lošiji, ali protiv Titograda smo odigrali pametno i pobjeda nije mogla da izmakne - naveo je Marko Vukčević, akvizicija iz Grblja.

Lješkopoljci priželjkuju maksimalan učinak iz dva kola, ali u Petrovac idu sa oprezom. - Igrali su 3:3 sa Sutjeskom, što znači da uopšte neće biti lako. Na krilima tog rezultata, posebno tri postignuta gola, željeće da upišu još jedan dobar ishod, ali i mi dolazimo u dobrom raspoloženju. Očekujem zanimljiv meč - dodao je Vukčević. Podgorica je premijernu sezonu u Prvoj ligi završila na petom mjestu, u ovoj bi mogla da napravi korak više i izađe u Evropu. - Rano je govoriti o ambicijama, idemo meč po meč. Sigurno je samo da se nikome nećemo pomjeriti. Rastemo kao ekipa, imamo vrlo kvalitetnog i mladog trenera Pekovića, tako da sam optimista - zaklju-

Petrovac

Podgorica

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Malim brdom. Kapacitet: 1.500. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: N. Vujović i G. Šućur. Početak: 18.30 časova.

Popović

Savović

Mikijelj

Medigović Marković

Savić

Ražnatović

Ivanović Đurđević

Ilić Vukčević Dapčević

Sentoku Vujović

Kaluđerović

Suzuki Čelebić

Muharemović Nikolić

Vukčević Marjanović Ivezić

Trener Nenad Vukčević

Trener Milorad Peković

čio je bivši fudbaler Budućnosti, ljubljanske Olimpije...

Ne. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 23. avgust 2020.

GLAS STANOVNIKA PARIZA: Selektor Crne Gore Faruk Hadžibegić pred finale LŠ

Katalonski klub cilja rekordnu zaradu

Čelnici Barse spremni na prodaju Mesija Dio članova uprave Barselone već se izjasnio da nijesu protiv prodaje Lionela Mesija ovog ljeta, objavio je ESPN. Argentinski superstar je novom treneru Ronaldu Kumanu sredinom sedmice kazao da je blizu odluke da napusti klub. Sada dio uprave lobira da se prodaja Mesija desi - jer je to sjajna prilika za Barsu da dođe do rekordne zarade za obeštećenje. Mesi ima 33 godine, ali i klauzulu u aktuelnom ugovoru po kojoj može napustiti klub za

obeštećenje od čak 700 miliona eura. To nije realna cifra u slučaju prodaje, ali će Barselona razmatrati samo ,,bezobrazno velike ponude“, objavio je ESPN. Kao potencijalne destinacije Argentinca koji je kompletnu profesionalnu karijeru proveo u Barseloni pominju se Inter i Pari Sen Žermen. Očekuje se da upravo Parižani, koji u nedjelju igraju finale Lige šampiona, mogu ponuditi rekordno obeštećenje. Za Nejmara PSŽ je 2017. platio Barseloni čak 222 miliona eura. S. S.

Gvardiola želi Argentinca u timu, cijena 90 miliona eura

Siti spremio ponudu za Lautara Lautaro Martinez (22) je glavna meta Mančester sitija za transfer ovog ljeta, objavio je londonski San, pozivajući se na izvore iz kluba. Napadač Intera je tokom prethodnih mjeseci nekoliko puta bio u pregovorima sa Barselonom. Ipak transfer nije dogovoren, jer španski klub nema

dovoljno novca za obeštećenje. Menadžer Sitija Pep Gvardiola je upravi kluba iz Mančestera jasno poručio da mu je napadač Martinezovog profila potreban. Iskusni Argentinac Serhio Aguero je često povrijeđen i ekipa je kompletnu završnicu sezone odigral bez njega. Cijena Martineza na tržištu je oko 90 miliona eura, što ne bi trebalo da predstavlja problem za Siti, čak ni u uslovima fudbalskog tržišta u periodu pandemije korona virusa.

BAJERN U SRCU JER JE GOSPODSKI KLUB, PREDNOST DAJEM PARI SEN ŽERMENU

Faruk Hadžibegić je od 1987. život vezao za Francusku. Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore je te godine potpisao za Sošo, koji mu je bio drugi klub u inostranstvu nakon što je 1985. dres Sarajeva zamijenio opremom španskog Betisa.

U zemlji pjetlova je i završio igračku karijeru nastupajući za Tuluz, da bi se po kačenju kopački o klin vratio u Sošo i tu počeo svoju trenersku priču. Uz kratkotrajne ,,izlete“ kao selektora Bosne i Hercegovine i trenera turskih klubova Gacijentepspora, Dijarbakirspora i Denizlispora, biografiju je dominantno popunjavao radeći u Francuskoj - vodio je Trou, Šamou, Dižon, Bastiju, Arl-Avinjon, Valensijan i Red Star. Stanovnik je Pariza i stoga relevantan sagovornik na temu večerašnjeg finala Lige šampiona, u kojem će igrati klub iz ,,njegovog“ grada - Pari Sen Žermen. ,,Sveci“ su sada potpuno drugačiji klub nego kada je Hadžibegić stigao u Francusku prije 33 godine, sistem koji košta milijarde eura... - Pari Sen Žermen je totalno drugačiji projekat od Bajerna. Mnogo je mlađi klub, ali ima sve mogućnosti da napreduje, da dostigne nivo velikih. U ovom momentu, ipak, prošlost Bajerna sve govori - kazao je Hadžibegić za Arenu.

MOTIV ADUT ,,SVETACA“

Tradicija, međutim, ne odlučuje finale Lige šampiona.

nesa koji je takođe uvijek imao gospodske poteze. Volim njihov stil rada, Henes i Karl Hajnc Rumenige su napravili čudo od tog kluba. Ustvari, Bajern je više od kluba, sportska institucija državnog nivoa - kazao je šezdeset dvogodišnji Sarajlija.

POBJEDA FUDBALA

- Kad Bajern uđe u finale, to je sasvim normalno. Briljantno su završili sezonu. S druge strane, iznenađenje je što je PSŽ stigao do finala, niko to nije očekivao budući da su zbog korona virusa prvenstvo završili ranije. Ekstremno su motivisani i utakmica će za Bajern biti vrlo komplikovana, naročito jer Nejmar ima priliku da osvoji Ligu šampiona sa Pari Sen Žermenom, prvu u istoriji tog kluba. Doveden je kao dio tog projekta i ovim trofejom bi došao u rang Mesija i Ronalda - smatra Hadžibegić. - Očekujem veliku utakmicu, a

MOTOGP: Španac startuje prvi danas (14 h) Pol Espargaro (29) dočekao je prvu pol-poziciju u karijeri u MotoGP šampionatu. Danas (14 h) Španac iz tima KTM startovaće prvi, ispred Japanca Takakija Nakagamija i junaka kvalifikacija - Johana Zarka, ekspresno oporavljenog nakon operacije ruke.

S. S.

Danas startuje Druga liga

Svjetski šampion MotoGP mora da pauzira od dva do tri mjeseca

Mornar na premijeri ŠOK ZA MARKEZA, dočekuje Grblalj Utakmicama 1. kola danas startuje Druga crnogorska liga. Da se ovo takmičenje kvalitetom približilo prvoligaškom rangu pokazala je prošla sezona u kojoj su dva drugoligaša izborila plasman u elitu - Dečić kroz regularni dio i Jezero preko baraža. To će biti motiv za Kom i Grbalj da se vrate u Telekom 1. CFL, a slične ambicije gaje Mornar, Bokelj i Jedinstvo. Svih pet mečeva na premijeri igra se u istom terminu

KRAJ NADA O TITULI

Parovi 1.kola Igalo: Igalo - Jedinstvo Rožaje: Ibar - Arsenal Spuž: Drezga - Kom Bar: Mornar - Grbalj Kotor: Bokelj - Berane

(17h) (17h) (17h) (17h) (17h)

- od 17 časova. U Baru se sastaju Mornar i Grbalj, dok će u Kotoru snage odmjeriti Bokelj i Berane. Igalo će na stadionu „Solila“ ugostiti Jedinstvo, Drezga je u Spužu domaćin Komu, a pod Bandžovim brdom za bodove će se boriti Ibar i Arsenal. D. K.

ako baš moram nekome dati prednost onda bih je dao Pari Sen Žermenu, u procentima 51 naspram 49 odsto, isključivo zbog motivacije koja je ogromna u ovom momentu. Znači li to i da navijate za PSŽ u finalu? - Nemam razloga da navijam ni za Bajern, ni za Pari Sen Žermen, ali budući da sam 30 godina u Francuskoj onda ću odabrati PSŽ. Moram, ipak, reći da mi je Bajern u srcu, poslije Sarajeva jedan od dražih klubova, isključivo zbog gospodskog ponašanja decenijama, a pogotovo zbog Ulija He-

Na klupi finalista LŠ su njemački stručnjaci. Hans Diter Flik je na kormilo Bajerna došao kao privremeno rješenje koje se pokazalo kao idealno, dok je Tomas Tuhel od ,,svetaca“ napravio skladnu ekipu i eliminisao Nejmarove ,,bubice“. Za čiji rad ,,glasa“ Faruk Hadžibegić? - Više volim Bajernov stil. Više igraju kolektivno. PSŽ je kvalitetna ekipa, ali sve se vrti oko Nejmara. Na kraju, selektor Crne Gore dao je pohvalu na račun Evropske fudbalske unije. - To što se igralo poslije korona virusa je pobjeda fudbala, UEFA je odradila vrlo dobar posao odlukom da se odigra završnica u Lisabonu. Mnogo je iznenađujućih rezultata, Lion je prošao Juventus i Siti, PSŽ i RB Lajpcig igrali polufinale, sve to nije bilo za očekivati. Draž fudbala je na vrhuncu. Dobro je što je bilo nekoliko iznenađenja, ali na kraju je ipak kvalitet pobijedio. Dvije najbolje ekipe su u finalu. Biće interesantno i zbog toga što je rivalstvo između njemačkog i francuskog fudbala veliko - zaključio je FaNe. K. ruk Hadžibegić.

Mark Markez neće moći da nastupa na MotoGP trkama u naredna dva do tri mjeseca, potvrdila je ekipa šampiona svijeta - Honda. Ova vijest je šok za svjetsku sportsku javnost, jer se očekivalo da se slavni Španac, šestostruki šampion planete, oporavi do trke u San Marinu za tri sedmice. Prelom nadlaktice doživio je na prvoj trci aktuelne sezone, u Herezu, polovinom jula. Potom je dva puta operisan. - Procjena oporavka je od dva do tri mjeseca, a ekipa trenutno ne može da prognozira ka-

da bi Mark mogao da nastupi stoji u saopštenju Honde, koja je nagovijestila da Markez uopšte neće voziti do kraja godine. Šef tima Alberto Puig je istakao da je sada samo važno da Markez bude definitivno oporavljen. - Jedini imperativ je da ga imamo u potpunosti spremnog. Nema potrebe za žurbom. Obavijestićemo javnost čim budemo sigurni da je Mark spreman - rekao je Puig. Sada je izvjesno, da ćemo ove godine imati novog šampiona svijeta. S. S.

Na specifičnoj stazi u austrijskim Alpima u Spilbergu, zakazali su favoriti u jučerašnjim kvalifikacijama. Maverik Vinjales iz Jamahe kreće tek šesti, pobjednik prethodne trke u Austriji Andrea Doviciozo iz Dukatija tek sa devete pozicije - a lider šampionata Fabio Kvartararo deseti. Legendarni Valentino Rosi iz Jamahe nije ni stigao do posljednje sesije kvalifikacija u kojoj je učestvovalo 12 vozača. Espargaro je u MotoGP od 2014. godine, u 106. nastupu u najjačoj klasi dočekao je pol. Prethodno imao je i jedan plasman na podijum. Motociklista iz Granoljersa 2013. godine bio je Moto2 šampion, godinu ranije vicešampion druge klase po jačini. Trenutno je šesti u MotoGP šampionatu, a jedini podijum imao je prije dvije godine... Vozi četvrtu sezonu u ekipi KTM. - Iskoristio sam lijepu priliku, biće

Esparg Nove postave Dukatija Iz Spilberga je stigla nezvanična potvrda, da će za fabrički tim Dukatija naredne sezone voziti Australijanac Džek Miler i Italijan Franćesko Banjaja. U ekipi Pramak Dukati šansu će dobiti Francuz Johan Zarko, koji već nekoliko godina važi za jednog od najtalentovanijih vozača u šampionatu. Timski kolega trebao bi mu biti Horhe Martin. U sadašnjoj Zarkovoj ekipi Avintija Dukati prvi vozač trebao bi da bude Španac Tito Rabat, a drugi italijanski talenat Enea Bastajanini.

sigurno mnogo teže na trci u neđelju. Drago mi je, ovakav uspjeh sam dugo čekao i pamtiću ga. Potvrda je da već dugo u KTM-u radimo dobro - rekao je Espargaro, koji je

Neđelja, 23. avgust 2020.

Arena

Sportski miks

Baksi lako savladali Vučevićev tim za 2-1 u plej-of seriji

ORLANDO NEMOĆAN, MILVOKI UBJEDLJIV

Orlando je izgubio i drugi put zaredom od Milvokija 121:107, tim našeg Nikole Vučevića ponovo nije ni zaprijetio favoritu za NBA titulu.

Pari Sen Žermen i Bajern Minhen večeras (21h) u Lisabonu igraju za titulu prvaka Evrope

Krunisanje u tišini Na jednoj strani petostruki šampion Evrope i isto toliko puta poraženi u finalima Lige/Kupa šampiona, na drugoj debitant u mečevima za najvažniji trofej u klupskom fudbalu.

Razlika u tradiciji je ogromna, ali na terenu (trebalo bi) minimalna - Bajern Minhen i Pari Sen Žermen na zatvaranju najduže i najneobičnije sezone u istoriji fudbala, pred praznim tribinama stadiona Benfike u Lisabonu, večeras (21h) igraju meč za koji se očekuje da bude spektakularan. ,,Sveci“ su osvojili već tri trofeja ove sezone, ali nijedan ne može da se poredi sa onim za koji se večeras bore i koji bi opravdao stotine katarskih miliona uloženih od 2011. godine. - Razlog zbog kojeg sam došao u PSŽ je osvajanje Lige šampiona. Uvijek sam govorio da želim da pišem istoriju francuskog fudbala. Imam još jednu šansu da to uradim - izjavio je Kilijan Mbape, koji je sa 18 godina bio strijelac za Monako u polufinalu LŠ,

puta sastajali su se PSŽ i Bajern. ,,Sveci“ imaju pet, Bavarci tri trijumfa

sa 19 pogodio u finalu Svjetskog prvenstva koje je i osvojio, a sada kao dvadeset jednogodišnjak igra još jedan veliki meč. PSŽ ima kadrovskih problema pod znakom pitanja su golman Kejlor Navas, roviti su Marko Verati i Idrisa Gaj, a ni Mbape nije na maksimalnom nivou spreme. - Pričao sam mnogo sa Navasom kao nekim ko je ranije osvajao Ligu šampiona. Razgovarali smo o faktoru iskustva i prije polufinala. Imamo u timu i Nejmara i Di Mariju, koji su takođe osvajali ovo takmičenje. Bajern Minhen jeste u maloj prednosti jer je većina njegovih igrača navikla da igra ovakve mečeve, ali ipak to nije nešto što odlučuje - naveo je njemač-

ki stručnjak Tomas Tuhel, koji je sjedio na klupi Bajernovog velikog rivala, Borusije iz Dortmunda. Bajern je zgromio Barselonu u četvrtfinalu (8:2), potom lako izašao na kraj sa Lionom (3:0), sada je na korak od trećeg trofeja u sezoni. - U posljednjih 10 mjeseci uvijek smo se trudili da nametnemo svoj stil igre i uvijek smo napadali visoko, što nam je donosilo dobre rezultate. Nećemo ni sada mnogo mijenjati - poručio je trener Hans Diter Flik. Nejmar i Mbape su igrači oko kojih se gotovo sve vrti u igri PSŽ-a, ali Flik potencira da snaga francuskog šampiona nije samo u ofanzivi. - Primili su samo pet pogodaka u Ligi šampiona, najmanje od svih timova. To znači da njihova posljednja linija funkcioniše dobro kao napadačka. Imamo plan i nadam se da ćemo ga sprovesti - dodao je Flik, čija bi ekipa mogla da postane prva u istoriji koja je do trofeja LŠ stigla ostvarivši sve pobjede. Ne. K.

prošlu sezonu završio na 11. mjestu u generalnom plasmanu. Heroj kvalifikacija je Johan Zarko. Francuz iz tima Avintija Dukati je prošle sedmice operisao zglob ruke. Pod bolovima je nastupio; nije učestvovao na treninzima uoči kvalifikacija. Potom je u prvoj sesiji završio prvi, obezbijedio završnicu - i u posljednjem krugu stigao do trećeg startnog mjesta. - Svima je jasno koliko sam motivisan, koliko želim da u Austriji

napravim nešto posebno. Trudim se da zaboravim sve što je bilo prošle sedmice, incident, dramu, greške... Uspjeh čini da se bol zaboravi - rekao je Zarko. Lider šampionata, Francuz Fabio Kvartararo, završio je kvalifikacije tek na desetoj poziciji. Nakon lošeg izdanja na prethodnoj trci, očigledno je da mladoj zvijezdi i njegovoj ekipi Petronas Jamaha ne odgovara staza u Austriji... - Pokušaću da ostavim što bolji utisak i popravim plasman. Vjeru-

Tuča Enisa i Vilijamsa Varnice na meču Orlanda i Milvokija u plej-ofu NBA lige rezultirale su fizičkim obračunom dvojice košarkaša - Džejmsa Enisa i Marvina Vilijamsa. Najprije koškanje, a onda i udarci, te umalo ozbiljna tuča u Orlandu, a među onima koji su loše prošli jeste i sudija koji je slučajno dobio jedan udarac u glavu. Incident se desio krajem prvog poluvremena, nakon promašaja Vučevića je Vilijams gradio poziciju u odbrani, a Enis pokušao da ga izgura. Koškanje je tada krenulo, a dvojica igrača su ostala pod košem Milvokija iako su svi ostali otrčali na drugu stranu. Kada su vidjeli što se dešava, svi igrači su potrčali ka dvojcu koji je već tada bio u klinču. Žustriji je bio Enis koji je mahao rukama u želji da udari rivala, bacio je na pod jednog pripadnika obezbjeđenja i sudiju zakačio po glavi - što mu nije bilo dovoljno. Uspjeli su nekako da razdvoje igrače pripadnici obezbjeđenja, a potom su i Enis i Vilijams bili isključeni.

poena. Sa druge strane, na vrhunskom nivou igrao je centar Džoel Embid sa 30 poena i 13 skokova. Već u neđelju, od 19 časova po našem vremenu, Boston ima priliku da u četvrtom meču izbori drugu rundu plejofa Istoka. Juta je drugi put zaredom deklasirala Denver - 124:87 za vođstvo 2-1 u seriji Zapadne konferencije. Konli je postigao 27, Gober 24, Mičel 20 a Niang 16 poena u vrhunskom napadačkom izdanju ,,džezera“, koji su već u prvom poluvremenu imali 20 poena prednosti. Sa druge strane, Denver u napadu nije imao prava rješenja. Jokić je sveden na 15, Marej na 12 a Bol na 11 poena. Njihov četvrti meč na programu je u noći između neđelje i poneđeljka, od tri sata S. S. po našem vremenu.

Nurs trener godine Nik Nurs, strateg Toronto Reptorsa, dobitnik je nagrade za najboljeg trenera u NBA u ovoj sezoni. Strateg aktuelnog šampiona je odlično posložio tim nakon odlaske prve zvijezde Kavaja Lenarda prošlog ljeta. Toronto je obezbijedio drugo mjesto u Istočnoj konferenciji pred plej-of, blizu je plasmana u drugu rundu. Interesantno, Nurs je prije dvije decenije vodio londonski Tauers protiv Budućnosti u Podgorici, u meču Evrolige.

Kolašinac među 36 internacionalnih košarkaša koji konkurišu za NBA

) u Austriji, Zarko treći nakon operacije

garo na polu

Baksi su vođstvo 2-1 u seriji prve runde plej-ofa nagovijestili već do poluvremena - sa prednošću 70:43. Prednost je iznosila i više od 30 poena, da bi ekipa sa Floride makar smanjila deficit do kraja. Vučević je meč završio sa 20 poena, pet skokova, dvije asistencije, ali i tri ukradene lopte. Šutirao je 19-8 iz igre. Plan Milvokija, da ga u situacijama u postu ekspresno udvaja, je funkcionisao. Sa druge strane, Janis Adetokumbo bio je perfektan za Milvoki, sa 35 poena, 11 skokova, sedam asistencija i fantastičan šut 14-12 iz igre. Naredni duel je na programu u poneđeljak, od 19.30 po našem vremenu. Los Anđeles Klipersi uspjeli su da preokrenu u plej-of seriji protiv Dalas Meveriksa trijumfom 130:122 u trećem meču. Za vođstvo 2-1 favorita u prvoj rundi Zapadne konferencije najzaslužniji bio je Kavaj Lenard. Najbolji igrač prethodnog NBA finala je za 39 minuta na parketu ubacio 36 poena uz devet skokova i osam asistencija. Tako je uspio da nadomjesti loše izdanje zvijezde Pola Džordža, koji je ubacio svega 11 poena uz loš šut iz igre 16-3. Ključni detalj meča bila je povreda Luke Dončića. Mladi Slovenac iz Dalasa je tokom meča izvrnuo zglob, a srećom ne radi se o ozbiljnijem problemu. Duel je završio sa 13 poena, deset skokova i deset asistencija. Letonac Kristaps Porcingis odigrao je vrhunski za Dalas sa 34 poena uz 13 skokova. Boston već vodi 3-0 u seriji protiv Filadelfije, nakon pobjede 102:94. Kvalitet rotacije je potpuno na strani Seltiksa. U timu Breda Stivensa ovog puta najbolji je bio Kemba Voker sa 24 poena i osam skokova, Braun je dodao 21, Tejtum 15 a Smart 14

Agostinijev rekord

Simonović i dalje prijavljen za draft

Velika nagrada Austrije u MotoGP šampionatu vožena je od 1971. do 1997 (uz dva prekida) i ponovo od 2016. godine, na stazama ,,Salcurgring“ i ,,Red Bul ring“. Njen rekorder je legendarni Italijan Đakomo Agostini, sa šest pobjeda (po tri u tada najjačim klasama od 350 i 500 kubika). Takođe šest trijumfa, ali u klasi od 125 kubika, ima slavni Španac Anhel Nijeto. Od aktuelnih vozača, tri pobjede u Spilbergu ima Andrea Doviciozo, po jednu Horhe Lorenco i Andrea Janone - sve za tim Dukatija.

Naš reprezentativac Marko Simonović je na listi 36 internacionalnih košarkaša koji su i dalje prijavljeni za NBA draft. Kolašinac, centar Mega Bemaxa, mogao bi biti izabran u drugoj rundi drafta koji je na programu 15. oktobra. Međutim, Marko i dalje ima pravo da, do početka oktobra, odloži izlazak na ,,NBA pijacu“ za narednu godinu. Kada su igrači iz regionalne ABA lige u pitanju, za draft uz Simonovića trenutno konkurišu Darko Bajo iz Splita, Nikola Mišković iz Mege i Uroš Trifunović iz Partizana. Očekuje se da među deset uvodnih pikova prve runde budu izabrani Kilijan Hejns iz Ulma, Deni Avdija iz Makabi Tel Aviva, a možda i Teo Maledon iz Asvela. Simonović, centar visok 211 santimetara, u sezoni za nama bilježio je 16,8 poena, osam skokova i 1,2 blokadu po meču na 24 odigrane utakmice za beogradski Mega Bemax, uz 50,9 procenata realizacije šuta iz igre. S. S.

jem da sam u boljoj poziciji nego prošle sedmice. Svjestan sam da je svaki poen bitan i skroman sa ambicijama. Želim da uživam u trci, ne razmišljam o velikim ambicijama - poručio je Kvartararo. Nakon trke u Austriji, 13. septembra voziće se Velika nagrada San Marina u Mizanu – a zatim slijede tri sedmice pauze. S. S.

Srpski centar nastavlja karijeru u Monaku

MITROVIĆ DOVEO ŠTIMCA Zvezdan Mitrović, naš bivši selektor, a sada trener Monaka, odlučio je da u tim dovede srpskog reprezentativca Vladimira Štimca. Iza centra je dobra evroligaška sezona, u kojoj je nastupao za Fenerbahče i Crvenu zvezdu. Prvi put u karijeri igraće u francuskoj LNB ligi. Mitrović se u Monako vratio nakon dvije godine u Asvelu, a nakon brojnih pojačanja jasno je da su ambicije tima sa Azurne obale šampionske. Takođe, Asvel cilja i titulu u Evrokupu, gdje će biti jedan od favorita drugog po jačini evropskog takmičenja. S. S.

Horoskop

Neđelja, 23. avgust 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (24. 8 - 29. 8) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate side- Nedjeljni bioritam za Portal Analitika izrađuje poznati ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan đotiš astrolog Mladen Lubura rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od nave- Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo pladenih informacija. netarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nak- i podijelne karte (specifična područja života) u horoskošatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete pu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer tima, možda i putovati negdje. Emocije se stvari lako mogu zakomplikovati. su vrlo snažne te je moguća i napetost, Prisutan je gubitak energije i resursa. nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. ČETVRTAK I PETAK Ovo su relativno nepovoljni dani. Ge- VIKEND neralno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo vlastitom djecom ili podređenima. su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je Problemi sa finansijama. Stomak je jedna od najtežih mjesečevih pozicija osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. u tranzitu pa najbolje da ne počinjete Moguća su neplanirana putovanja. ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se Dani ispunjeni brigom. stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. VIKEND Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od PONEDJELJAK autoriteta ili od strane države. Imate Prisutan je nemir, napetost, dosta menkarizmu i napredak po pitanju statusa. talnih izazova. Postoje pritisci od straOdlično vrijeme i za provesti lijepe ne nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa trenutke sa svojim voljenima. majkom. Zdravlje i energija nisu na vi sokom nivou.

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dosu povoljni dani za Vas. Pojavljuju se pobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autorite- slovne prilike, finansijska situacija se

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Lavu

ČETVRTAK I PETAK

zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubi- VIKEND taka. Povoljno je uglavnom za duhov- Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo nost, milosrđe... su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, UTORAK I SRIJEDA Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi životnosti i oštrom intelektu. Tranzit za rukom. Uživaćete u sopstvenoj sna- je naročito povoljan za partnerske odzi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit nose. Porodično okruženje je stabilno. PONEDJELJAK je naročito povoljan za partnerske od- Ovo je povoljno vrijeme za kraća putoProblem je manjak vitalnosti, slaba nose. Porodično okruženje je stabilno. vanja, nove početke i poduhvate. koncentracija i pad respekta u očima Ovo je povoljno vrijeme za kraća putodrugih. Ne ulaziti u porodične raspra- vanja, nove početke i poduhvate. ve. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. PONEDJELJAK ČETVRTAK I PETAK Generalno pripaziti na međuljudske Ovo su nepovoljni dani za Vas. ProUTORAK I SRIJEDA odnose, naročito se čuvati rasprava sa blem je manjak vitalnosti, slaba konOvo su povoljni dani. Imaćete višak centracija i pad respekta u očima dru- vlastitom djecom ili podređenima. Proenergije i bićete naročito privlačni što blemi sa finansijama. Stomak je osjetgih. Ne ulaziti u porodične rasprave. je odlično za intimne odnose. Novac Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, po- ljiv pa oprezno sa jelom i pićem. može da dođe iz više izvora. Imate sebno na vid. Previše je prepreka. Poenergiju, odvažnost i inicijativu. Pravo UTORAK I SRIJEDA kušajte biti istrajniji ali imati na umu vrijeme za unapređenje odnosa. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvada ovo nisu dani za megdan. renja. Poteškoće lako rješavate. DobićeČETVRTAK I PETAK VIKEND te podršku ili razumijevanje osobe od Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je neTranzit počinje od subote u 15:43. Ovo autoriteta ili od strane države. Imate mir, napetost, dosta mentalnih izazosu povoljni dani. Imaćete višak energi- karizmu i napredak po pitanju statusa. va. Postoje pritisci od strane nadređeOdlično vrijeme i za provesti lijepe treje i bićete naročito privlačni što je odnih ili previše obaveza koje ne stižete nutke sa svojim voljenima. lično za intimne odnose. Novac može da uradite na vrijeme. Može biti potešda dođe iz više izvora. Imate energiju, koća sa ukućanima ili sa majkom. ČETVRTAK I PETAK odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme Zdravlje i energija nisu na visokom niOvo su povoljni dani za Vas. Imate doza unapređenje odnosa. vou. Čuvajte se gubitaka. bro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za VIKEND nova poznanstva i generalno za družeTranzit počinje od subote u 15:43. Ne nje, putovanja, komunikaciju, nove poPONEDJELJAK naročito povoljni dani. Postoji opačetke kao i za uspješan završetak starih snost da budete pogrešno shvaćeni ili Imate dobro zdravlje, energičnost, uži- poslova. Takođe je veoma povoljno za da budete poniženi. Dijete može imati tak u komforu i dobrom društvu. Kori- finansije i planiranje. sno za nova poznanstva i generalno za problema sa zdravljem ili manjak druženje, putovanja, nove početke. Ta- VIKEND energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet živ- kođe je veoma povoljno za finansije i Tranzit počinje od subote u 15:43. Neplaniranje. ljenja i neusklađenost sa okolinom. povoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. InteUTORAK I SRIJEDA Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, ligencija može zakazati pa najbolje da naročito sa bližnjima i autoritetima. In- bitne stvari ostavite za neki drugi dan. PONEDJELJAK teligencija može zakazati pa najbolje da Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životno- bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. sti i oštrom intelektu. Tranzit je naroči- Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Na- Povoljno je uglavnom za duhovnost, to povoljan za partnerske odnose. Po- glašena je ideja troškova i gubitaka. Po- milosrđe... rodično okruženje je stabilno. Ovo je voljno je uglavnom za duhovnost, milopovoljno vrijeme za kraća putovanja, srđe... nove početke i poduhvate.

Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliUTORAK I SRIJEDA skost sa intimnim partnerom. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati PONEDJELJAK novce. Pripaziti na zdravlje, posebno Ovo su povoljni dani. Imaćete višak na vid. Previše je prepreka. Pokušajte energije i bićete naročito privlačni što biti istrajniji ali imati na umu da ovo nije odlično za intimne odnose. Novac su dani za megdan. može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo ČETVRTAK I PETAK vrijeme za unapređenje odnosa. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što UTORAK I SRIJEDA je odlično za intimne odnose. Novac Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemože da dođe iz više izvora. Imate mir, napetost, dosta mentalnih izazova. energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo Postoje pritisci od strane nadređenih ili vrijeme za unapređenje odnosa. previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa VIKEND ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo energija nisu na visokom nivou. Čuvaj- su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, te se gubitaka. napetost, dosta mentalnih izazova. Po-

poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Ribama

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, VIKEND naročito se čuvati rasprava sa vlastitom Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i oprezno sa jelom i pićem. Moguća su pad respekta u očima drugih. Ne ulazi- neplanirana putovanja. Dani ispunjeni ti u porodične rasprave. Čuvati novce. brigom. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. ČETVRTAK I PETAK Previše je prepreka. Pokušajte biti Ovo su povoljni dani za poslovna istrajniji ali imati na umu da ovo nisu ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. dani za megdan. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane drža ve. Imate karizmu i napredak po pitastoje pritisci od strane nadređenih ili nju statusa. Odlično vrijeme i za provepreviše obaveza koje ne stižete da ura- PONEDJELJAK sti lijepe trenutke sa svojim voljenima. dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa Poteškoće lako rješavate. Dobićete poukućanima ili sa majkom. Zdravlje i dršku ili razumijevanje osobe od auto- VIKEND energija nisu na visokom nivou. Čuriteta. Imate karizmu i napredak po pi- Tranzit počinje od subote u 15:43. Ovo vajte se gubitaka. tanju statusa. Odlično vrijeme i za su povoljni dani za Vas. Imate dobro provesti lijepe trenutke sa svojim volje- zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova nima. poznanstva i generalno za druženje, UTORAK I SRIJEDA putovanja, komunikaciju, nove početPONEDJELJAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate do- ke kao i za uspješan završetak starih Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnji- bro zdravlje, energičnost, užitak u kom- poslova. Takođe je veoma povoljno za ma i autoritetima. Inteligencija može foru i dobrom društvu. Korisno za nova finansije i planiranje.

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Jarcu

NeÄ&#x2018;elja, 23. avgust 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Starom aerodromu između Maksija i Volija – zgrada prizemlje. Stan je u stambenoj zgradi, prizemlje visočije. Ekstra namješten komplet. Tel: 069/357-808 1

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

PRODAJEM stan u City Kvart 34m2/1350 eura. Tel.069/725-845 2 IZDAJEM namještenu garsonjeru preko Morače preko puta Pobjede, 180e do 200e Tel.068/074-033 3

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 6

PRODAJEM grožđe Šardone(Chardonnay) Tel.069/252-504, 063/445-707 7 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od FI-70, dužine 6m sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane. Tel.067/555-215 8 PRODAJEM kvalitetno grožđe Chardonnay(Šardone) Ćemovsko polje- Kuće Rakića Tel. 067/851-900 9 PRODAJEM TA peć, 40 eura, Sutomore. Tel. 067/522-803 10

Neđelja, 23. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. avgust 2020.

Драги брате Дана 22. августа 2020. године преминуо је наш вољени

МИЛОВАНЕ МИЛОШ Богића САВЕЉИЋ 1942 - 22.8.2020. Занавијек ћу осјећати твој срдачни братски загрљај, памтити твоје осмијехе пуне радости, среће, и очи озарене добротом и чистотом. Нијеси изашао као побједник из борбе са тешком болешћу, али ћеш за мене увијек то бити, јер си ти, мој драги брате, доказ да у овом нечистом свијету постоје душе без мрље. Посљедње збогом.

Сахрана је обављена у кругу породице истог дана у 18 часова на гробљу Горњи Мартинићи.

Ожалошћени: супруга СОЊА, син ВИКТОР, ћерка ВЛАДАНА, сестра МАРИЈА, сестра од стрица ВЛАДАНА, унучад, и остала родбина

Tвој брат ВУКАЛЕ ВУКОТИЋ

1329

1332

Збогом

Посљедњи поздрав

МИЛОШУ Богића САВЕЉИЋ

МИЋКО љепото, доброто, младости... Живјећеш заувијек у нашим срцима и мислима. РАЈО, ДАНИЦА, МАРИЈА, ТАМАРА и ВУКАЛЕ 1330

Драги тата, Док постојимо бићемо поносни на тебе и бићеш у нашим срцима. Нека твоја племенита душа почива у миру. Волимо те и хвала ти за све. Твоји ВИКТОР и ВЛАДАНА 1333 Посљедњи поздрав

МИШУ Трудим се али узалуд, не могу да се сјетим ријечи да кажем колико си добар човјек био ... Почивај у миру ЉУДИНО МИЛЕНКО, СЛОБА, ГИГА, НИНА, НЕВЕНА 1334

Oglasi i obavještenja

Дана 21. августа 2020. године преминула је наша драга

Neđelja, 23. avgust 2020.

Dana 22. avgusta 2020. umrla je u 76. godini naša draga

ANĐA Novakova KOVAČEVIĆ rođena Daković

ДРАГИЊА Радомира ЖИВКОВИЋ рођена Митровић

Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju u Straševini, 23. avgusta u 15 časova. Због новонастале ситуације сахрана је обављена 22. августа у 15 часова у кругу породице на мјесном гробљу Убли – Кучи.

Ожалошћени: синови СЛАВКО и ИГОР, кћерке СЕНКА и СЛАВИЦА, брат РАДОВАН, ђеверичић МИЛЕНТИЈЕ, јетрва БОСА, снахе ВЕРА, ЉИЉАНА, ДУБРАВКА, ВЕСНА и БОЖИДАРКА, унучад, братанићи, братаничне, ђеверичне и остала родбина ЖИВКОВИЋ и МИТРОВИЋ

Tinči naša, rekla si mi da našu djecu svojom zoveš... Boli tvoj odlazak mnogo. Nedostajaćeš zauvjek...

Ožalošćeni: sin SAVA, ćerke RAJKA, STANKA, BRANKA i SVETLANA, snaha MARIJA, bratanići MIODRAG, MLADEN, MILAN, JOVAN i DRAGAN, zaove GOSPAVA i JULKA, unučad i ostala rodbina KOVAČEVIĆ i DAKOVIĆ Tvoji: ANDRIJANA, IVAN, DAMJAN, DAVID i LILI 1292 Umro je gospodin 1325

1324 Posljednji pozdrav dragoj svekrvi i babi

BRANKO KOSTIĆ

DRAGINJI Radomirovoj ŽIVKOVIĆ

Naš poštovani i dragi komšija. Iskreno saučešće porodici. STANARI MOSKOVSKE 16 1278

Počivaj u miru. 1267

KSENIJA, TANJA, RANKO i BORO

Dragi

TINA KLAĆ

GAŠO Ponosni da smo te poznavali, žalosni da te nema. Uvijek ćemo te se rado sjećati. 1289

Pozitivo naša, Otišla si na neko bolje i ljepše mjesto, neka nam te Anđeli čuvaju, a mi, mi ćemo te čuvati od zaborava. Volimo te.

Tinče moja, mislila sam da ću ti jedino svadbeni govor pisati, a sad treba da se oprostim od tebe. Kako da te pustim nakon više od 20 godina prijateljstva, svih uspjeha i padova, sreće i tuge, a najviše smijeha, čak i kad je najteže? Kako da te pustim kad nas toliko toga čeka? Anđele naš, zauvijek te čuvam u svom srcu. Čekaj me T, uz čašu crnog vina...

Tvoje koleginice i drugarice SLAĐANA RADOMAN i JELENA PAVIĆEVIĆ

Porodica BURIĆ: PAJO, MIRA, ITANA, JELENA, KATARINA i LAZAR

Tvoja DIDA

1291 Četrdeset dana je od smrti moga brata

Tužni što nas je napustila naša drugarica, prijateljica i komšinica

2326

BORA VUJAČIĆA Sestrinska bol i tuga su veliki. Uspomena na tvoju dobrotu i pažnju zauvijek je urezana u mom srcu. Otišao si tiho, iznenada... Sada si u zagrljaju svojih roditelja, supruge Zorke i sestre Ljubice, naše rane bez lijeka. Mnogo mi nedostajete. Počivajte u zasluženom miru. Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji su mi putem telegrama, telefona ili lično izjavili saučešće. Voli vas i tuguje za vama ZORICA VUKMIROVIĆ sa porodicom

TINA KLAĆ

Sjećanje na naše zajedničko djetinjstvo i mladost ostat će trajno u našim srcima.

Tinči moja, Na mjestu gdje su te anđeli odveli, ne može napraviti daljinu između nas. Bila si oslonac, podrška i pravi prijatelj. Uvijek će nedostajati tvoj zagrljaj, ali ćeš vječno živjeti u mom srcu.

1328

Tvoja KEKIĆ Posljednji pozdrav našoj dragoj

Tvoje komšije: KOVAČEVIĆI, BOŽOVIĆI, MRVALJEVIĆI 1322

VUKICI 1321 Hvala ti na prijateljstvu, dobroti i na svoj ukazanoj pažnji koju si nam pružala. S poštovanjem, CAKO, TAMARA, ANĐELA i ALEKSA MILOŠEVIĆ 1331

TINČI TINA Posljednji pozdrav, drugarice. Moje misli će uvijek biti s tobom.

Faliće mi naše priče, da ti čujem glas, da ti čujem smijeh. Divila sam se tvojoj hrabrosti, tvom dostojanstvu. Zahvalna sam što sam tebe takvu imala za prijatelja. Sada mirno spavaj. Tvoja MAŠINA

MIRJANA BOŽOVIĆ 1327

1323

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. avgust 2020.

Тужним срцем јављамо да је 21. августа 2020. послије дуге и тешке болести преминуо наш драги

Драги

Dana 22. avgusta 2020. preminula je u 67. godini naša draga

VUKICA Markova MRVALJEVIĆ

МИЛОВАНЕ МИЛОВАН ВУКОТИЋ

Због новонастале ситуације сахрана је обављена 22. августа на Чеву у кругу породице.

Када смо прије три године добили вијест о твојој болести, нико није ни слутио да ћемо се овако брзо опростити од сина и брата, али прије свега изузетног младог човјека и великог борца. Отишао си како си и живио – храбро и достојанствено, ниси дозволио себи да никога оптеретиш својом патњом и болом. Овом приликом се захваљујемо особљу КЦЦГ и Министарству здравља на несебичној помоћи.

Ожалошћени: мајка СТАНКА, отац МИЛАН, сестра СНЕЖАНА и остала многобројна родбина

Заувијек твоји: СТАНКА, МИЛАН и СНЕЖА

Zbog novonastalih okolnosti sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju u Bajicama u 16 časova.

Ožalošćena porodica: sin DUŠKO MARTINOVIĆ, brat MILO, sestra ZORICA, snaha GORDANA, unučad LAZAR, IVONA i ANJA i ostala mnogobrojna rodbina

1313 Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi

1279

1280 Sa velikom tugom smo primili vijest da više nisi sa nama

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

VUKICI

MILOVANU LEMIJU VUKOTIĆU

MILOVAN VUKOTIĆ

Prije svakog momenta koji smo kao kolege dijelili, prije svakog osmijeha koji je bio tvoj zaštitni znak, prije svega toga, pamtićemo tvoju veličinu i posebnost. Počivaj u miru. KOLEKTIV RESTORANA „100 MANIRA“

Iskreno saučešće Snežani i njenoj porodici od kolega sa posla.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Živjećeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

DUŠKO, GORDANA, LAZAR, IVONA i ANJA 1314 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

1311

ANĐELKO, MAJA, VALENTINA, JELENA, HRISTINA, NIKOLA, IVANA, MIRA, ANA, DANIJELA, IVAN, MAJA Č, MILICA i IVANKA

S tugom i poštovanjem se opraštamo od iskrenog prijatelja naše kuće

VUKICI MRVALJEVIĆ Uvijek si bila iskrena podrška i oslonac u teškim trenucima mog zdravstvenog stanja i zato ti veliko i bratsko hvala. Počivaj u miru, sestro moja.

VUKICE MRVALJEVIĆ

1310

Hvala na svemu što si uradila za nas, što si nas sa ljubavlju i radošću pratila kroz život.

Посљедњи поздрав нашем

1309

Ožalošćeni: brat MILO MRVALJEVIĆ, bratanići ZORAN i GORAN sa porodicama

Posljednji pozdrav

Porodica pok. DRAGA LIPOVINE 1315 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

МИЋУ

VUKICI

Волимо те пуно.

1304

SAŠA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

СНЕЖА, БАЛША, ВОЈИН и ДИМИТРИЈЕ

VUKICI 1281

Hvala ti za sve. Četrdeset dana bez tebe, striko

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

1308

Posljednji pozdrav prijateljici

ZORE, VIDO i SNEŽANA 1316

VUKICI

Posljednji pozdrav i počivaj u miru

DRAGICA JABLAN

1305

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

VUKO PEROVIĆ sa porodicom

VUKICI

DRAGANE

Posljednji pozdrav

Nedostaješ isto kao prvog dana. Čuvamo te od zaborava.

VUKICI MRVALJEVIĆ

Tvoji VLADAN, SNEŽANA, BORO i BOJANA 1319

od DRAGANA, DARKA i DRAGANE 1307

e-mail: oglasno@pobjeda.me

VUKICI Porodica pokojnog DRAGANA PEROVIĆA 1306

Oglasi i obavještenja

POMENI

Neđelja, 23. avgust 2020.

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

Dana 20. avgusta navršile su se dvije godine od smrti

Navršava se deset godina od kada nije sa nama naša voljena

DANKA Stevanovog PEJOVIĆA

MITRA – MIJA Lekina BUKILIĆA 1953-2020.

DANICA J. PAVIĆEVIĆ rođena Popović Ostaju nam divna sjećanja na Tvoju iskrenu dušu i toplo, veliko srce. Bila si i ostaješ naš anđeo čuvar koji će nam zauvijek nedostajati. TVOJA PORODICA

Dragi Mijo, Vrijeme teče, ali ne umanjuje bol za tobom. Trese se život još od Vitlejema, stari cvjetovi na okupu, ti si bio živi trenutak neprolaznosti, rana koja i danas sija u vječnosti! Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Dani i godine prolaze, a bol za tobom nikada ne prestaje. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ožalošćeni, tvoj brat PREDRAG i sestra VESNA 1269

Supruga VJERA i porodica BUKILIĆ

IN MEMORIAM

1275

23. 8. 2003 - 23. 8. 2020.

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

1312

23. 8. 2003 – 23. 8. 2020.

MIRKO Miloša VEKOVIĆ LJUBA Petrova BOŽOVIĆA BLAGOTA Radovanov ROGANOVIĆ Kao da je bilo juče. I dalje žive sjećanja i uspomene na svaki dan života proveden sa tobom.

Dragi naš Ljubo, bol u srcu je sve veća i veća. Ovim putem smo zahvalni svima koji su nam usmenim i pismenim putem izjavili saučešće. Počivaj u miru. Supruga CVIJETA i sinovi MILOŠ i PETAR

S ljubavlju, tugom, poštovanjem i zahvalnošću. PORODICA 1270 Navršava se 40 dana od smrti naše snahe i jetrve

1294

TVOJI NAJMILIJI 1290

Navršava se 40 dana od smrti mog brata, đevera i strica

Навршава се година од смрти нашег драгог и вољеног

MLADENE Bogićeve MARAŠ

LJUBA Petrova BOŽOVIĆA

МИЛАНА ДОМАЗЕТОВИЋА

Živio si časno i tiho, tako si i otišao. Sa ponosom te pominjemo, sa ljubavlju čuvamo, a sa tugom i bolom živimo. Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1268

Đeveri RADOMIR i MILUTIN - MIĆO, jetrve DRAGICA i RUŽA sa porodicama

Brat SLOBO BOŽOVIĆ sa porodicom Наш Милане, остаћеш нераскидиви дио наших животних срца и наших душа. Туга је велика, али ћеш наставити да живиш са нама и у нама. Дана 23. августа 2020. године ужа породица посјетиће Миланову вјечну кућу.

1295 Navršava se 40 dana od kada nijesi sa nama, dragi

MIODRAG – MIKI BJELOBRKOVIĆ

Ожалошћени: супруга БОЖИДАРКА, синови РАЈКО и БРАНКО, кћерка ДЕСАНКА, снаха НАТАША и унуци МАТИЈА и АНДРИЈА

Miki, veliki i dobri ljudi nikad ne umiru, već žive sa nama. Počivaj u miru.

LJUBO 1293

MIŠO PALADIN sa porodicom

Vrijeme prolazi, a bol ne jenjava za tobom.

Godina je od smrti našeg oca, svekra i đeda

1296

Tvoji JELENA, ĐORĐE i MIRJANA

1282

Navršava se 40 dana mom voljenom bratu

MIODRAG – MIKI BJELOBRKOVIĆ

LJUBU BOŽOVIĆU MILANA

Uvijek sa nama i u našim srcima. Ponosni na tebe, živjećeš vječno.

Tvoj bol je prestao, a moj bol i tuga ostaju vječno, voljeni Ljubo. Tvoja sestra DRAGICA LJUMOVIĆ sa porodicom 1297 Dana 23 avgusta navršava se 7 godina od smrti našeg voljenog

Prođe četrdeset dana od tvoje iznenadne i rane smrti

Vrijeme koje je prošlo nije izbrisalo sjećanje na tebe. Počivaj u miru. LJUDMILA PJEŠČIĆ 1283

Tvoji: RAJKO, NATAŠA i MATIJA

1318

KIĆA Uvijek u našim sjećanjima.

LJUBO Brate, počivaj u miru, neka te anđeli prate, a ja ću te čuvati od zaborava. Sestra OLGA VUJOVIĆ sa porodicom

ZORA, NINA i JELENA 1320

MIODRAG – MIKI BJELOBRKOVIĆ Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih pamte.

1298

MAURO i MILICA PETRANOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1284

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. avgust 2020.

Godina je od smrti

STANOJKE Milonje JOVANOVIĆ

46 godina i jedan mjesec od smrti našeg oca

Навршава се четрдесет тужних дана од када нас заувијек напусти наш вољени

БОЖИДАР БОРО ВУЈАЧИЋ

Dragi naši, počivajte u miru. Ponosni smo što ste bili naši roditelji.

1286 Našoj dragoj

Danas se navršava 40 dana otkad nas je napuštio naš voljeni suprug, otac, brat, stric i đed

NIKOLA Ilije GLENDŽA

MILONJE Petrovog JOVANOVIĆA

Vaši VUKOTA, MIŠKO, RATKO, DRAGAN i MILIJANA sa porodicama

Драги Боро, болест је била јача од наше жеље да оздравиш и останеш међу нама. Борио си се храбро, тихо и достојанствено, баш онако како си и живио цио свој живот. Био си посебан, честит и праведан, али ми знамо да се испод тог челичног оклопа налазио један њежан и брижан човјек. Доказао си то стотину пута. Борио си се, али си осјећао да је крај близу, тако си говорио а нама је било тешко да у то повјерујемо. Ипак, на крају си само желио мир и спокој, да опет видиш твоју Зорку, сестру Љубицу, твоје старе. Твоја посљедња жеља, али и вријеме у којем живимо, није нам дало да се опростимо од тебе онако како смо жељели. Драги Боро, тугујемо за тобом занавијек.

Tvojim odlaskom u našim srcima zauvijek će ostati velika tuga i bol. Neka tvoja dobra duša caruje na nebu kao što je carovala i na zemlji. Zauvijek u našim srcima. Najuža porodica će u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u Očinićima. Tvoji: supruga MARINA, sinovi JOVAN i ILIJA, ćerke DRAGANA i JOVANA sa porodicama, brat LJUBO sa porodicom i sestre SLAVKA i DANICA sa porodicom 1299 Voljenom suprugu

NIKOLI STANOJKI M. JOVANOVIĆ Твоја неутјешна ПОРОДИЦА

Prolaze dani, ništa nije kao prije, jer u svakom dijelu naših života nedostaješ. Ostavila si neizbrisiv trag, uspomene koje ne blijede, dobrotu koju je teško dostići. To je jače od zaborava za sve nas koji te volimo i čuvamo u našim srcima.

Četrdeset je skoro dana otkad tebe nema s nama. U grudima mene steže, svakim danom sve je teže. Dragi Gospod prerano te k sebi uze, sakriti neću moći nikad svoje suze. Počivaj u miru, Nidžo moj. Tvoja MAKE

1300

1273 Tvoji MIŠKO, LJILJA, IVANA, IRENA i BOGDAN

Našem ponosu i uzoru

Драги наш деда 1287 Godina je od smrti naše drage

NIKOLI БОРО

STANOJKE - ĆARE Milonje JOVANOVIĆ Draga mama, mnogo nam nedostaješ. Nema tvoje podrške, pažnje, vedrine, toplog osmijeha... Nema te ni na jednom mjestu gdje smo te sretali i gledali. Trgnem se sa tugom kad god tuda prođem, ali zauvijek ćeš biti u mom srcu. Počivaj u miru.

Тако би те сад загрлили, смијали се са тобом, причали и веселили се. Волио си нас више од свега, више од живота, а ми смо тебе обожавали. Знамо да си сада на небу и да ти је лијепо тамо. Зато ми гледамо у небо и тражимо те. Молимо те, деда, да нам пошаљеш неки знак, трептај само, само да знамо да си ту. Пази на нас, деда, и чувај нас. Волимо те, деда Боро.

Vole te tvoji JOCO i IKO

1301

Твоја унучад АЊА, АНДРИЈА, МИЛАН и МИА

Tvoja MILJA sa porodicom 1288

Koki naš... Kako dani prolaze sve je teže prihvatiti da tebe nema više s nama. Mnogo boli tvoj iznenadni odlazak i boljeće zauvijek. Mnogo nam fališ sa svim svojim vrlinama i falićeš zauvijek.

TAJO MOJ

1272

Godina je od smrti naše majke, svekrve i babe

Još se nisam navikla da te nema, da te neću viđeti da te neću čuti, da te neću zagrliti. Vjerovatno se neću nikad ni navići. Jako mi nedostaješ. Za sve ljepo što mi brzo dolazi ti mi trebaš i nedostaješ. Počivaj u miru, anđele moj.

Dragi moj

Voli te tvoja ćerka JOVANA 1276 Dragi brate

STANOJKE JOVANOVIĆ Život nestane u trenu, sjećanje i tuga za tobom nikad. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BORO

Sin VUKOTA sa porodicom 1285

Tvoj zet EDVARD BERLOVAN sa porodicom 1271

2010-2020. 1992-2020.

NIKOLIĆ Dragi roditelji, Vaše plemenite duše i veliko srce zaslužuju vječno pamćenje, zaborava nema, a tuga za vama je vječna. Sin VUKO, kćerke SENKA, TANJA i NADA, snaha LJILJANA, unuci VLADIMIR i ALEKSANDAR, unuke SANJA, VANJA, DARIA, TIJANA i BOJANA 1274

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje žal i tugu koju osjećam zbog tvog odlaska na vječni počinak. Tvoja sestra SLAVKA

Tužno sjećanje na naše najmilije

STANKU i VELIMIRA

NIKOLA

Moj iskreni i istinski prijatelju, počivaj u miru i spokoju sa tvojom Zorkom.

1302 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

40 je dana od smrti našeg dragog

NIKOLE

Ne mirimo se sa činjenicom da te više nema. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Striko, vrijeme koje prolazi ne ublažava bol za tobom.

TAJO , Otiš ,o je petlovi kad se bude. Kao da u šetnju nekud kreće. , Otiš, o je s mirisom jutra. Dal ,je znao da se vratiti neće? Otiš o je tajo moj polako. Otiš o je stazom što vijuga. Pratile ga neke stare pjesme, sve do rijeke kojom teče tuga. Tajo, boli svaki tren bez tebe. Voli te tvoja ćerka DRAGANA

1277

1303

Tvoj brat LJUBO sa porodicom

MAJA sa porodicom 1317

TV program

Neđelja, 23. avgust 2020.

SERIJA

NOVA M 21:00

FILM

RTCG 2 22:15

Sladak život

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Ubice mog oca

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 13:00 Mjesta u parteru, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Predstavljanje lista za parlamentarne izbore 16:30 Sat tv 17:00 Debate za lokalne izbore 19:00 Muzika 19:15 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:20 Kerol, film 22:20 Parlamentarni izbori 5 23:35 Dnevnik 3 00:00 Sportski dnevnik 00:15 Izborni blok 00:35 Duhovi Ismaila, film 02:30 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:15

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Dokumentarni program, r. 10:15 Sport, r. 12:00 Više od ljeta, r. 14:00 Šetland, r. 15:15 Šolaja, film 17:00 Dangube, r. 18:45 Otkrij.me, r. 19:00 Dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 20:20 Dokumentarni program 21:15 Šetland, s. 22:15 Sladak život, film 01:15 E sport

06:15 Uspavana ljepotica, crtani film 07:00 Zvonar Bogorodične crkve, crtani film 07:45 Vjerujem u čuda, film 09:30 Drugo ime ljubavi, r. 11:00 Muzički program 13:00 Prva Intervju, r. 14:00 Tri musketara, film 16:00 Auto moto show, r. 16:30 Auto moto show, e. 17:00 Žurnal 17:15 Folk, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:00 Prva tema, e. 21:30 Muzički program 23:45 Smrt joj lijepo stoji, dok. film 01:30 Vjerujem u čuda, r. 03:15 Variola vera, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

NOVA M 06:30 Sportisimo 07:35 Ljubav, navika, panika, r. 08:20 Kefalica, r. 08:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 09:45 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 11:00 Vijesti 11:10 Muzički program 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 M(j)ešoviti brak, r. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:45 Moja majka, s. 21:00 Ubice mog oca, s. 22:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, e. 00:15 Pljačka zatvora, r. 01:45 Keš i metak, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:20 Bejblejd, crtana serija 09:10 Pčelica, e. 10:00 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 U šetnji sa psom, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Džejn Ejr, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Grinberg, film 00:15 Koža u kojoj živim, r. 02:15 Džejn Ejr, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:30 13:30

Film Sestre, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Film Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice 19:00 Zakletva, s.

20:00 21:00 23:00 01:00 03:00

Sestre, r. Film Narod pita Film Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

NeÄ&#x2018;elja, 23. avgust 2020.

Marketing

NeÄ&#x2018;elja, 23. avgust 2020.