Dnevni list Pobjeda 30.08.2020. by Pobjeda

KRVAVI BIJELI TEROR: Zvjersko ubistvo porodice borca za pravo, čast i slobodu Crne Gore, crnogorskog komite, Cuce Petra Zvicera – nakon skoro vijeka nije do kraja rasvijetljeno

CRNOGORSKO SVETILIŠTE JOŠ ČEKA PRAVDU

Danas parlamentarni izbori u Crnoj Gori, građani biraju i odbornike u pet opština

U trci za poslanike šest koalicija i pet partija

STR. 3.

S.VASILJEVIĆ

INTERVJU: Ministar odbrane Slovačke Jaroslav Nađ

STR. 2.

Direktor MA ukazao da je zbog korone kompanija zabilježila velik pad prihoda

Crna Gora najspremnija za EU, novo proširenje u narednih pet godina

Strani i domaći eksperti o tome da li će odredba o odavanju izvora u novom Zakonu o medijima ugroziti istraživačko novinarstvo STR. 6. i 7.

Ristić: Pomoglo bi otvaranje ruskog tržišta

Apsolutna zaštita nemoguća, ali se strahuje od zloupotreba RAZGOVOR: Ratimir Martinović, direktor Don Brankovih dana muzike

U Đurđevića Tari pronađena veća količina oružja, municije i eksploziva

Kljajevićima određeno zadržavanje do 72 sata

STR. 10.

Potonuli parobrod osam decenija sniva na dnu Karučkog zaliva

Ljeto je bilo kao hod po minskom polju STR. 13. STR. 4. i 5.

STR. 15.

,,Skenderbeg“– atrakcija koja čeka

S.VASILJEVIĆ

Politika

Neđelja, 30. avgust 2020.

INTERVJU: Ministar odbrane Slovačke Jaroslav Nađ

Crna Gora najspremnija za EU, novo proširenje u narednih pet godina PODGORICA – Nova Evropska komisija je saopštila da za vrijeme njenog mandata želi da najmanje jedna zemlja uđe u EU, a Crna Gora je najspremniji kandidat za članstvo – kazao je u intervjuu za Pobjedu slovački ministar odbrane Jaroslav Nađ, koji je protekle sedmice boravio u našoj zemlji. POBJEDA: Kada ste posljednji put boravili u Crnoj Gori razgovarali smo o ambicijama Crne Gore da postane članica NATO-a. To se u međuvremenu i desilo. Kako danas vidite Crnu Goru? NAĐ: Vrlo sam srećan što su se potvrdile one riječi koje smo rekli poslednji put. U međuvremenu Crna Gora je postala članica NATO-a što znači da dijeli osnovne vrijednosti kao i ostale članice NATO-a. To su demokratija i ljudska prava i ja vjerujem da ćemo kada sljedeći put budemo pričali, pričati o tome kako će Crna Gora biti punopravna članica Evropske unije. Vlada Crne Gore je u međuvremenu napravila puno koraka prema EU i danas možemo reći da je Crna Gora najspremniji kandidat za članstvo u EU i da je najviše napredovala u tom segmentu. Nova EK je rekla da za vrijeme njenog mandata žele da najmanje jedna zemlja uđe u EU. Tako da čvrsto vjerujem u to, da pričam o vremenskom horizontu od četiri do pet godina. POBJEDA: Gdje vidite prostor za saradnju Crne Gore i Slovačke kada je u pitanju NATO savez ali i izvan njega? NAĐ: Jako je malo tako prijateljskih zemalja kao što su Slovačka i Crna Gora. To sam danas čuo na više adresa – Slovačku smatraju za prijateljsku zemlju i advokata koji pomaže Crnoj Gori na evropskom putu.I u oblasti odbrane imamo puno prostora za saradnju, bilo da se radi o saradnji među jedinicima ili odbrambenih industrija. Sa ministrom odbrane sam diskutovao i tražili smo da nađemo zajedničke projekte na kojima možemo da radimo u budućnosti. Zajedno nastupamo u operaciji u Letoniji, a ova saradnja ima za rezultat to što vojske iz drugih zemalja NATO-a hvale crnogorske jedinice u toj operaciji, a lijepe riječi za njih imaju i slovački vojnici. POBJEDA: Što je sa misijama u Avganistanu i Iraku? Najavili ste povlačenje vojnika iz Iraka, ali što je sa Avganistanom? NAĐ: Mi smo samo privremeno napravili

Želimo da u Bjelorusiji ne umiru ljudi koji iskažu svoje mišljenje POBJEDA: Kako komentarišete dešavanja u Bjelorusiji? Smatrate li da bi smjena aktuelnog predsjednika Lukašenka dovela zemlju do demokratskog prosperiteta? NAĐ: Kao što ne želimo da se neko miješa u naše unutrašnje stvari, tako se ni Vlada Slovačke neće miješati u unutrašnje stvari Bjelorusije. Naša vlada detaljno prati situaciju i želimo da građani ne trpe, da ne umiru ljudi koji žele slobodu mišljenja. Situacija u današnjoj Bjelorusiji je slična situaciji koja se odigrala nekad na teritoriji Slovačke 1968. ili 1989. godine. Mi jako želimo da se ovaj trend u Bjelorusiji završi kao što se završio u Čehoslovačkoj 1989. a ne da bude nasilan kao 1968.

Obje naše države žele prijateljske odnose sa svim državama u svijetu. Ti prijateljski odnosi moraju da imaju okvir preko kojeg se ne može preći. Razumijem da Rusija ima drugačije interese u spoljnoj politici koji su suprotni od naših, ali isto tako, kao što se mi ne miješamo u njihove interne procese želimo da se niko ne miješa u naše. Mi smo suverena država koja štiti svoj interes - kaže Nađ mjeru po kojoj komanda naših jedinica traži da se naša vojska povuče iz Avganistana, samo zbog korona krize. U slučaju Iraka situacija je drugačija, tamo imamo vojnike u dvije operacije, jedna je operacija NATO-a, a druga je američka operacija. Sada razmišljamo o formatu u kojem će vojnici nastaviti, ali nema govora o tome da će oni biti povučeni iz Iraka. Svaka država odlučuje o svojim vojnicima, ne samo na osnovu uloga koje vojnici tamo izvršavaju. Naši vojnici izvršavaju zadatke a u interesu je NATO-a i Avganistana da naši vojnici ostanu tamo, dok ne ispune svoje zadatke. POBJEDA: Slovačka je najavila modernizaciju vojske i najavila nabavku čak 17 radara vrijednih 155 miliona eura. Da li je to realna potreba Vaše zemlje ili ispunjavate zahtijeve Alijanse? NAĐ: To je realna potreba koju imamo, jer sada imamo radare koji više nisu spremni za upotrebu i moramo da imamo nove, kako bismo zaštitili vazdušni prostor naše zemlje. Isto tako, naš vazdušni prostor je i vazdušni prostor Alijanse, i njen vazdušni prostor će biti toliko siguran koliko budu sigurni vazdušni prostori svih saveznika. Zato ovo sve radimo da i naši saveznici vide da vodmo računa o vazdušnom prostoru kako bi uradili isto. Do kraja septembera očekujemo ponude država a do kraja godine donijećemo odluke od koje zemlje ćemo nabaviti radare.

POBJEDA: Slovačko investiranje u vojsku zadnjih nekoliko godina poraslo je za 20 odsto. U šta ste ulagali? NAĐ: Imamo puno projekata za modernizaciju vojske. Nabavili smo avione F-16, kao i devet helikoptera ,,blek hauk“, kao i dva aviona ,,spartan“. Uz to, kupujemo radare i puno investiramo u infrastrukturu i kompleksno modernizujemo aerodrom Slijač, a to je aerodrom za naše F-16 i realizujemo puno drugih mjera. U najbližem periodu ulagaćemo puno u pješadiju, ali moramo da investiramo i u popravku tenkova i oklopnih vozila. POBJEDA: Od koga dominantno kupujete vojnu opremu i oružje? NAĐ: Uopšteno mogu da kažem, da smo avione i helikoptere kupili od SAD, avioni ,,spartan“ su kupljeni od Italije, a od koje zemlje ćemo odabrati oklopna vozila još razmišljamo. U slučaju radara očekujemo ponude iz desetak država, a vidjećemo na osnovu ponude koga ćemo izabrati. Hoću da naglasim da nas niko ne uslovljava da od nekoga moramo nešto da kupimo, sasvim je prirodno da tražimo isporuke iz država koje imaju proizvode plasirane među državama NATO-a. POBJEDA: Dakle, dominantno ste orijentisani ka zapadnim saveznicima. Kako u tom smislu komentarišete odluku naših susjeda iz Srbije da kupuju vojnu opremu iz Kine i Rusije?

NAĐ: Mi smo primijetili ove trendove, ali svaka zemlja ima suvereno pravo da kupuje oružje gdje hoće. Pošto Srbija nije članica NATO-a, ali ako se deklariše kao da ima aspiracije ka članstvu u EU, onda bi trebala da traži svoj interes među zemljama Unije. POBJEDA: Da li to tumačite kao zaokret od EU? NAĐ: Ja kao predstavnik Vlade ne mogu to da komentarišem to je njihova odluka, ali iza toga vidim interes Ruske Federacije i Kine da indirektno utiču na proces naoružavanja u Srbiji. POBJEDA: Kako vidite sve veću potrebu Balkana da se naoružava. Da li je to realna potreba balkanskih zemalja, ili trka u naoružanju, strah od sukoba? NAĐ: I u slučaju Slovačke kao i u zemljama Balkana vidimo jednu pauzu u nabavci oružja u prethodnim vremenima. Takvi su trendovi da se u prošlim vremenima nije investiralo puno u odbranu i ove nabavke su posljedica te pauze. POBJEDA: Rekli ste da vaša zemlja ima iskustva sa miješanjem trećih strana u njihova unutrašnja pitanja. Kako se jedna demokratska zemlja može zaštititi od prijetnji odakle god one dolazile? NAĐ: Obje naše države žele prijateljske odnose sa svim državama u svijetu. Ti prijateljski odnosi moraju da imaju okvir preko kojeg se ne može preći. Mi smo članica EU i NATO. Razumijem da Rusija ima drugačije interese u spoljnoj politici koji su suprotni od naših, ali isto tako, kao što se mi ne miješamo u njihove interne procese isto tako želimo da se niko ne miješa u naše. Mi smo suverena država koja štiti svoj interes. Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Neđelja, 30. avgust 2020.

Danas parlamentarni izbori u Crnoj Gori, građani biraju i odbornike u pet opština

Koprivica: Bez tenzija i kršenja propisa

U trci za poslanike šest koalicija i pet partija Biračka mjesta otvaraju se u 7, a zatvaraju u 20 sati

PODGORICA –Peti parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti, odnoso jedanaesti od uvođenja višestranačja održavaju se danas. Osim izbora novog sastava Skupštine Crne Gore uporedo će građani birati lokalnu vlast u pet opština – Kotoru, Budvi, Tivtu, Andrijevici i Gusinju. U izbornoj trci za poslanike učestvovaće 11 lista, odnosno šest koalicija i pet partija. Po redosljedu na glasačkom listiću, to su „Socijaldemokrate - Ivan Brajović - Mi odlučujemo dosljedno“, „Bošnjačka stranka -

Ispravno - Rafet Husović“, „HGI. Svim srcem za Crnu Goru“, „SDP - jaka Crna Gora“, Hrvatska reformska stranka - HRS, „Dr Dritan Abazović – Crno na bijelo – dr Srđan Pavićević – (Građanski pokret URA, Stranka pravde i pomirenja, Grupe birača CIVIS i nezavisni intelektualci) – Građani“, Albanska koalicija „Jednoglasno“-Demokratska Partija, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori, „Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“, „Za budućnost Crne Gore - Demokratski front (Nova srpska demokratija, Pokret za

promjene, Demokratska narodna partija), Socijalistička narodna partija Crne Gore, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore, Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore, Srpska radikalna stranka, Stranka penzionera invalida i socijalne pravde Crne Gore“, Albanska lista - Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj, i „Aleksa Bečić - Miodrag Lekić - „Mir je naša nacija“- Demokratska Crna Gora -Demos - Partija penzionera, invalida i restitucije Građanski pokret Nova ljevica“.

Bjelić: Preliminarni rezultati oko pola devet Centar za monitoring i istraživanje nadgledaće danas parlamentarne i lokalne izbore u pet opština, za koje je akreditovao 1.355 posmatrača koji će biti raspoređeni na gotovo svim biračkim mjestima. PR koordinatorka CeMI-ja Maja Bjelić kazala je da će posmatrači te organizacije pratiti i rad biračkih odbora, opštinskih izbornih komisija, kao i Državne izborne komisije. - Osim toga, imaćemo saradnju sa drugim nadležnim institucijama u vezi sa izbornim procesom - rekla je Bjelić u

izjavi PR centru. CeMI će, kako je pojasnila, obrađivati dobijene nepravilnosti, koje će građani imati priliku da prijave, kao i one koje dobijaju od posmatrača. - CeMI će u toku izbornog dana imati redovne pres konferencije na kojima ćemo obavještavati građane o nepravilnostima, izlaznosti i na kraju dati preliminarne procjene rezultata izbora nakon zatvaranja biračkih mjesta navela je Bjelić. Ona je kazala da veoma važan segment u dobijanju procjene rezultata ima PVT metoda koju

CeMI korist, navodeći da ona omogućava paralelno prebrojavanje glasova u realnom vremenu. Osim redovnih pres konferencija, CeMI će sa javnošću komunicirati putem sajtova www.izbori.cemi.org.me , www.ferizbori.me i www. cemi.org.me. Na sajtu www. ferizbori.me građani će moći preuzeti samu aplikaciju i putem nje prijavljivati sve uočene nepravilnosti. Ona je kazala da se projekcije preliminarnih rezultata izbora mogu očekivati oko pola devet naveče. N. Đ.

Biračko pravo u Crnoj Gori ima 540.026 građana, što je za 7.427 više nego na predsjedničkim izborima 2018. godine. Biračka mjesta otvaraju se u 7, a zatvaraju u 20 sati. U toku ovog vremena ona moraju biti neprekidno otvorena. Biračkih mjesta u Crnoj Gori je 1.217, što je isti broj kao na prethodnim izborima. Biračko mjesto, po Zakonu, određuje se za glasanje najviše do 1.000 birača. Na biračkom mjestu i na 100 metara od njega zabranjeno je isticanje simbola političkih stranaka i drugog propagandnog materijala, kojima se može uticati na opredjeljenje birača. Birač, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, može glasati samo jednom i samo za jednu izbornu listu sa glasač-

Centar za demokratsku tranziciju pozvao je organe za sprovođenje izbora (DIK, OIK i biračke odbore) da danas ostave po strani političke i partijske razlike i da se posvete zakonitom sprovođenju izbornog postupka. Ključni interes ovih organa mora biti zakonit i fer izborni dan, saopštio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica. - Pozivamo liste koje učestvuju na izborima da se zakonito ponašaju u toku izbornog dana, da uklone svoje štabove od biračkih mjesta, da se uzdrže od nasilja i da omoguće biračima da slobodno i neometano donesu odluku da li i za koga žele glasati na izborima. Takođe, važno je da se partije uzdrže i od objavljivanja neprovjerenih i nepouzdanih izbornih rezultata – rekao je on. Apelovao je i na tužilaštvo i policiju na uzdržanost od prekomjernih reakcija u toku izbornog dana, ali i na aktivan odnos prema eventualnim počiniocima krivičnih djela na i oko biračkih mjesta, kao i svih počinilaca djela koja se tiču izbornog procesa. Koprivica podsjeća da je njihov zadatak, da sa svoje strane, omoguće zakonit izborni proces, ali i osjećaj bezbjednosti svih učesnika izbora i građana bez obzira na bilo kakvu pripadnost. - Pozivamo i medijske kuće, NVO, agencije, influensere na društvenim mrežama i sve druge aktere društvenog života da se uzdrže od objavljivanja neprovjerenih i nepouzdanih ili netačnih informacija o izborima, a naročito rezultata izbora, kako bi izbjegli moguće konfuzije i tenzije koje mogu proisteći iz ovih ishitrenih poteza – istakao je on. Dodaje da će se i CDT pridužiti ovom načinu rada, pa će fokus staviti na tačnost, a ne na brzinu objavljivanja podataka. Svako ko drži do demokratskih vrijednosti i pravila, prema njegovim riječima, uzdržaće se i od proslava koje na bilo koji način mogu poremetiti izbornu atmosferu ili provocirati neistomišljenike. - Priželjkujemo ,,dosadan“ izborni dan bez tenzija i kršenja, ali i poručujemo svima koji eventualno planiraju da vrše protivzakonite radnje da smo dobro pripremljeni i organizovani i da ćemo javnost i nadležne organe obavijestiti o svim takvim pokušajima – rekao je Koprivica.. N. Đ.

kog listića. Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa, odnosno zaokruživanjem naziva liste ili imena i prezimena nosioca liste. Birač sam presavija popunjeni glasački listić tako da se ne vidi kako je glasao, a da pri tome ostane slobodan kontrolni kupon, nakon čega, držeći presavijeni glasački listić, odlazi do glasačke kutije i omogućava, žrijebom određenom članu

I Pasareli nadgleda biračka mjesta Evropska mreža, organizacija za posmatranje izbora, akreditovala je ukupno sedam eksperata glavnog tima sa sjedištem u Podgorici. ENEMO je, kako je saopšteno, dodatno je angažovao osam dugoročnih posmatrača (LTOs) raspoređenih u četiri tima širom zemlje. - ENEMO, međunarodna misija za posmatranje izbora dobila je pojačanje od 38 kratkoročnih posmatrača (STOs) raspoređenih u više nacionalnih timova od po dva člana, koji će nadgledati otvaranje biračkih mjesta, glasanje i pos-

tupak prebrojavanja glasova tokom izbornog dana - kazali su iz ENEMO-a, prenosi PR centar. Kako je saopšteno, kratkoročni posmatrači stigli su u petak, 28. avgusta kada je i održan trening gdje su upoznati o svojim zadacima, ulogom i obavezama u pogledu posmatranja biračkih mjesta tokom izbornog dana. - ENEMO će imati ukupno 23 tima, koji će posmatrati izborni proces tokom izbornog dana. Pored toga, šef ENEMO misije dr Đanluka Pasareli nagledaće u nedjelju određeni broj biračkih mjesta – navode oni. N. Đ.

Digitalni forenzički centar registrovao brojne neistinite objave u susret današnjim izborima

Dijeljene objave sa lažnog profila Slavka Perovića, montiran Makronov poziv crnogorskim glasačima PODGORICA - U susret današnjim izborima na društvenim mrežama i u medijima objavljene su brojne lažne vijesti, saopštio je Digitalni forenzički centar. Tako se, prema navodima DFC-a, na društvenim mrežama sinoć pojavila lažna vijest da je predsjednik Francuske Emanuel Makron pozvao Crnogorce da na izborima glasaju za opoziciju. Više profila je objavilo fotografiju sa sajta politika.rs. - DFC je analizom utvrdio da ta vijest ne postoji na tom mediju, da je riječ o fotomontaži, kao i da je posljednja objava

na sajtu politika.rs o Makronu od petka, kada je prenijeta njegova izjava o situaciji u Bjelorusiji i mogućoj interveniciji Rusije u toj zemlji – piše u saopštenju. Dodaju da se na Tviteru juče pojavio i lažni profil osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Liberalnog saveza Crne Gore Slavka Perovića. Njegovu objavu prenijele su opozicione političke partije (Demokrate i nosilac izborne liste Za budućnost Crne Gore, Zdravko Krivokapić), mediji i aktivisti na društvenim mrežama. - Analizom smo utvrdili da je lažni profil kreiran danas oko 16 sati, kao i da gos-

biračkog odbora, a u slučaju potrebe, članu koga odredi birački odbor, da na perforiranom mjestu odvoji kontrolni kupon od glasačkog listića. Birač potom stavlja glasački listić u odgovarajuću glasačku kutiju i napušta biračko mjesto. Zahtjev za glasanje putem pisma dostavlja se biračkom odboru na biračkom mjestu, najkasnije do 13 sati na dan glasanja. I. K.

podin Perović već duže nije aktivan na društvenim mrežama i ne koristi mobilni telefon. Jedini profil koji je Perović aktivno koristio na Tviteru kreiran je 2013, a na njemu nije bilo objava već šest godina – navode iz DFC-a. Podsjećaju da je ranije je Glas javnosti objavio je lažnu vijest da je u Crnu Goru moguće ući iz Srbije bez PCR testa. -U tekstu se navodi da je to omogućeno za posebnu grupu građana (koji imaju crnogorsko državljanstvo), preko graničnog prelaza “Dračenovac” u opštini Rožaje, bez negativnog PCR testa. Dodaje se da je to pokušaj vladajuće De-

mokratske partije socijalista (DPS) da izborni rezultat popravi “uvozom” lica bošnjačke nacionalnosti, nastanjenih u Raško-polimskoj oblasti, koja poseduju crnogorsko državljanstvo, i koji su već počeli na ovaj način da ulaze u Crnu Goru – ističu iz DFC-a. Tu lažnu vijest su, podsjećaju iz DFC-a, nakon Glasa javnosti objavili portali Informer, Večernje novosti, Alo i Espresso. Nakon što je DFC registrovao tu lažnu vijest, Fejsbuk je reagovao i označio objave beogradskih tabloida na toj društvenoj mreži kao lažne informacije. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 30. avgust 2020.

Direktor Mo

Ministarka ekonomije uručila izvršnom direktoru EPCG akt o koncesiji za izgradnju HE ,,Komarnica“

Pom i lib

Hiljadu radnika gradiće hidroelektranu Vizuelni prikaz buduće brane

PODGORICA - Ministarka ekonomije Dragica Sekulić uručila je izvršnom direktoru EPCG Igoru Noveljiću akt o koncesiji za izgradnju hidroelektrane ,,Komarnica“, navodeći da je to svjedočanstvo ,,zrelosti naše ekonomije“. Kako je saopšteno, izgradnja HE ,,Komarnica“ predviđena je na profilu Lonci na istoimenoj rijeci, sa lučno-betonskom branom visine171 m i kotom normalnog uspora 811 mnm. Kažu da će imati instalisanu snagu od oko 172 MW sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 GWh električne energije. - Vjerujem da ni sami nijesmo dovoljno svjesni značaja ovog dostignuća. U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto preko 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine, pustili smo u pogon preko

Kašćelan: Nema napretka bez inovacija Kako je saopšteno, uručenjem akta o koncesiji i simboličnim pokretanjem stare mašine u prvoj centrali na Cetinju, obilježena je 110. godišnjica postojanja nacionalne elektroenergetske kompanije i početak modernog razvoja Crne Gore. Ističu da je svečanosti u prostoru prve centrale na Cetinju, iz koje su potekli

150 megavata „zelene“ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka i još važnije u istom periodu, uključujući današnjih 172 MW, ugovorili smo izgradnju nova 552 „zelena“ megava-

prvi kilovat sati električne energije 1910. godine, što je bio jedan od centralnih događaja dvorskih svečanosti povodom proglašenja Kraljevine Crne Gore, prisustvovao i gradonačelnik te Opštine Aleksandar Kašćelan. - Ponosan sam što svjedočim da 110 godina nakon obnove Kraljevine

ta – rekla je Sekulić. Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić istakao je da je nacionalna energetska kompanija spremna da uđe u investiciju izgradnje prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri decenije. - U odnosu na postojeću HE

Veliko ulaganje u energetiku: Dragica Sekulić i Igor Noveljić

Crne Gore, mi danas na Cetinju obilježavamo taj veliki datum u slobodnoj, demokratskoj, multietničkoj i u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, članici NATO i zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji. Što je vizija jednog kralja - da nema napretka bez inovacija – opravdala sva očekivanja, pa je Elektroprivreda Crne Gore uspješno preduzeće, koje se razvija i pokreće nove projekte - istakao je Kašćelan. N. Đ.

,,Piva“ instalisane snage 342 MW za čije je potrebe izgrađena lučno-betonska brana Mratinje visine 220 m, jedna od najčuvenijih brana u Evropi i svijetu, izgradićemo HE ,,Komarnica“ čeonu elektranu sa instalisanom snagom od 172 MW i jednako impozantnom branom visine od 171 m poštujući sve smjernice zaštite životne sredine bez remećenja prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih uticaja koji bi ugrožavali korišćenje kanjona Nevidio – rekao je on. Dodaje da će HE ,,Komarnicu“ graditi hiljadu radnika ,,na prostoru na kome nema objekata, domaćinstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti stotinu novih radnih mjesta“. - Namjera nam je da u saradnji sa lokalnim samoupravama opština Šavnik i Plužine tokom perioda izgradnje realizujemo program stručnog osposobljavanja kadra tako da upravo mještani tog područja u najvećem broju i budu zaposleni u hidroelektrani R.P. rekao je Noveljić.

Podaci Centralne banke Crne Gore

PODGORICA - Zbog izuzetno negativnih razarajućih posljedica korona virusa na poslovanje Montenegro erlajnza (MA), ova kompanija je u prvih sedam mjeseci ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine zabilježila pad prihoda od čak 80 odsto, saopštio je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor MA Vlastimir Ristić. On navodi da u nacionalnoj avio-kompaniji rade na način da ovu krizu tretiraju kao prolaznu, kao izazov koji će prevazići. On je poručio da čekaju na dobre vijesti koje će im pomoći, prije svega na konačnu liberalizaciju saobraćaja sa Srbijom po pitanju zdravstvenih mjera i otvaranje tržišta Rusije za letenje MA. Ristić je saopštio da će MA biti potrebna pomoć Vlade za prevazilaženje posljedica krize. On smatra da je organizovan i odgovoran nacionalni prevoznik Crnoj Gori potreban minimalno na srednji rok, a po njegovom ličnom uvjerenju i trajno. Ristić je naveo da iako je primjena Zakona o konsolidaciji nacionalnog avio-prevoznika iz razloga koji su više administrativne nego suštinske prirode kasnila, Zakon se od skoro počeo primenjivati i MA koristi sredstva iz Zakona prema planu, namjeni i dinamici kako je i određeno. Zakonom koji je usvojen krajem prošle godine predviđena je dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u periodu od šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj. POBJEDA: Kakve je efekte pandemija korona virusa

Efektivna kamatna stopa neznatno pala PODGORICA- Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je pala 0,01 procentni poen u odnosu na maj i iznosila je 5,93 odsto, pokazuju podaci Centralne banke. -Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa pora-

sla je 0,01 procentni poen u odnosu na maj i iznosila je 5,41 odsto- navodi se u Biltenu CBCG. Kamatne stope na novoodobrene kredite u junu su porasle, efektivna 0,3 procentna poena na 5,07 odsto, a nominalna 0,24 procentna boda na 4,57 odsto. Kamatne stope mikrokredit-

nih finansijskih institucija (MFI) u junu su pale na mjesečnom nivou, efektivna 0,11 procentnih poena na 23,3 odsto, a nominalna 0,04 procentna boda na 20,35 odsto. Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u junu su pale, efektivna 0,33 procentna poena na 21,67 odsto, a nominalna 0,26 procentnih bodova

na 19,25 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u junu je ostala nepromijenjena u odnosu na maj i iznosila je 0,41 odsto. Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u junu je iznosila 5,52 procentna poena i bila je niža u odnosu na maj. R.P.

Sa žaljenjem možemo reći da je u prvih sedam mjeseci, u poređenju sa prošlom godinom pad prihoda od čak 80 odsto

imala na poslovanje MA, kao i na ovogodišnje poslovne planove? RISTIĆ: Izrazito negativne, a slobodno možemo reći da je kovid-19 imao i još uvijek ima razarajuće posljedice po poslovanje svih činilaca avio-saobraćaja. Poseban problem je što kriza još traje, posljedice su vidljive svakog dana u manjku avio-putnika i redukovanoj tražnji za aviouslugama. Tako teška kriza, najteža od osnivanja, već pet mjeseci je svakodnevnica rada u MA. Ograničenje i uslovljavanje kretanja ljudi je faktor sa kojim moramo računati i u narednom vremenu, nadajući se ipak da je to na kratak rok. Sve što iskustveno možemo sada izvesti kao zaključak, je da do masovne vakcinacije ovaj problem neće prestati da efektira avijaciju. Stalna fluktuacija i izmjene pravila putovanja su ozbiljan ograničavajući faktor za planiranje poslovnja čak i na kratak rok. Pokušavamo da budemo fleksibilni, kooperativni i brzi u odnosu na potrebe turističke privrede, dobro organizovani i funkcionalini da bi sebi povećali šanse da preživimo ovu krizu. Razrađeni plan rada je svega za par sedmica unaprijed. Prosto, da ne bi rasipali resurse, moramo biti krajnje pažljivi i odgovorni u radu uz vođenje računa da minimum društvenog interesa koji MA mora da slijedi, a to je povezanost države sa svijetom, uvijek bude zaštićen. POBJEDA: Kakvi su rezultati poslovanja kompanije MA u dosadašnjem dijelu

Ekonomija

Neđelja, 30. avgust 2020.

ontenegro erlajnza ukazao da je zbog razarajućih efekata kovida-19 kompanija zabilježila velik pad prihoda

moglo bi otvaranje ruskog tržišta beralizacija saobraćaja sa Srbijom Ristić je istakao da se posebno za vrijeme prve faze epidemije pokazalo od kakvog značaja je za državu da ima svoju kompaniju i avione koji po društvenom zadatku mogu poletjeti kad treba i đe god treba u bilo koje vrijeme. On je poručio da će nacionalna avio-kompanija ostati više posvećena zaštiti društvenog interesa nego direktnoj profitabilnosti kompanije

Da ne bi rasipali resurse, moramo biti krajnje pažljivi i odgovorni u radu uz vođenje računa da minimum društvenog interesa koji MA mora da slijedi, a to je povezanost države sa svijetom, uvijek bude zaštićen godine? Da li imate procjenu kakvi će biti rezultati poslovanja do kraja godine? RISTIĆ: Sa žaljenjem možemo reći da je u prvih sedam mjeseci, u poređenju sa prošlom godinom pad prihoda od čak 80 odsto. Umjesto prošlogodišnjih skoro 30 miliona eura neto prihoda (prihodi bez areodromskih taksi), ove godine bilježimo prihod od šest miliona eura. Izgubili smo najznačajnije saobraćajne mjesece u godini, skoro kompletnu ljetnju saobraćajnu sezonu. Ovo samo po sebi, dovoljno govori o poziciji u kojoj se nalazimo. Predikcija konačnog poslovnog rezultata je u ovom momentu realno teško moguća, a za nas bi bila i demotivišuća. Zašto? Zato što želimo da vjerujemo i iz sve snage radimo na način da ovu krizu tretiramo kao prolaznu, kao izazov koji će MA prevazići. Čekamo na dobre vijesti koje će nam pomoći, a tu prije svega mislimo na konačnu liberalizaciju saobra-

ćaja sa Srbijom po pitanju zdravstvenih mjera i otvaranje tržišta Rusije za naše lećenje. Što se to prije desi, biće nam ipak olakšan posao i potrudićemo se da pametno iskoristimo tu priliku. POBJEDA: Podsjetite na dosad obnovljene avio-linije kompanije MA? Da li ste zadovoljni popunjenošću aviona na tim linijama? RISTIĆ: Uprkos krizi, MA je pokušao da u ozbiljnoj mjeri ostvari planirani saobraćaj. Za ostvarenje tog plana, osim naše spremnosti, trebalo nam je i malo sreće. Nažalost, nijesmo je imali. Nakon prvog talasa epidemije koji je relativno brzo savladan, uslijedio je drugi, mnogo ozbiljniji koji još uvijek traje. To je uslovilo da privremena dozvola za naše građane da slobodno putuju u EU bude povučena, a da svi državljani EU nakon povratka iz CG, moraju ići u karantin. Takva odluka izazvala je talas otkazivanja putovanja, odustajanja putnika koji su kupili karte i neizbježnu redukciju broja planiranih letova. No, ipak, uspjeli smo da održimo saobraćaj sa Ljubljanom, Frankfurtom, Parizom, Cirihom, Diseldorfom, Kopenhagenom, Hanoverom, Lionom, Londonom, Bečom, Rimom i od skoro i Beogradom. Naravno, redukovan po učestalosti lećenja, ali ipak sačuvan. Opisani uslovi saobraćanja, uslovili su značajno manji broj putnika pa smo špic ljetnje sezone odradili za zimskom popunjenošću, ali u granicama mogućeg, učinili smo

što je realno. Važno nam je bilo da sačuvamo prisutnost na emitivnim tržištima, naviku putovanja sa MA za putnike koji su ipak željeli da putuju, sačuvamo i ojačamo povjerenje putnika u MA, da smo dorasli da i u najtežim uslovima obezbijedimo za naše klijente bezbjedno putovanje. Iako je u ovim uslovima jako teško, pa upitno i koliko je ozbiljno, raditi dugoročne planove poslovanja, MA ipak pokušava da sebe i u uslovima krize pokaže i dokaže kao malu, efikasnu i prilagodljivu kompniju čija adaptibilnost je šansa njenom opstanku. POBJEDA: MA je 19. avgusta obnovio avio-linije sa Srbijom. Koliki je značaj obnavljanja ovih linija za MA ? Kolika je dosadašnja popunjenost aviona MA na linijama za Srbiju? RISTIĆ: Obnavljanje linije za Beograd, je za MA izuzetno važna okolnost. To je i nama i srpskom prevozniku najbolja regionalna linija, linija čija pouzdanost punjenja ima najkvalitetniju postojanost u vremenskom protoku. Sadašnje putovanje je ozbiljno ograničeno obaveznošću PCR testova kako za državljane Srbije po dolasku u Crnu Goru, tako i za naše državljanje po povratku iz Srbije. Ova mjera je uslovila da imamo ozbiljnu popunjenost samo u dolascima iz Beograda u Tivat, dok na svim ostalim letovima, popunjenost je od 20 do 50 odsto kapaciteta. Ovakav rezultat je u ovim uslovima ostvaren uz naše nastojanje da izuzetno povoljnim cijenama povratnih karata i velikom raspoloživosti aviosjedišta po tim cijenama, motivišemo potencijalne putnike da putuju. Mali nam je vremenski prozor za turistička putovanja u ovoj sezoni preostao, pa smo željeli da osim doprinosa kvalitetu ukupne turističke ponude, utičemo i na brzo odlučivanje putnika da putuju, zbog povoljnih cijena avio-prevoza. POBJEDA: Koliko bi vam značilo eventualno ukidanje obaveznih testova za ulazak putnika iz Srbije u Crnu Goru? RISTIĆ: Najnoviji razvoj

Ubijeđeni da će prevazići krizu izazvanu korona virusom

MA redovno isplaćuje zarade POBJEDA: Da li redovno isplaćujete zarade? Da li očekujete da i u narednom periodu budete u mogućnosti da redovno isplaćujete zaposlene? RISTIĆ: I u ovakvim uslovima, MA je isplaćivao i redovno isplaćuje zarade svojim zaposlenima. U periodu od kada sam u MA, mogu reći da su sve zarade isplaćene

epidemioloških prilika kod nas, ali i u Srbiji, nam pojačava nadu da će putovanje ubrzo biti potpuno liberalizovano, što bi za nas bilo veoma značajno i mi bi se potrudili da kvalitetnom zaštitom putnika prije i u toku putovanja, opravdamo povjerenje donosioca odluka i damo doprinos da takva odluka potraje. Do sada uspješno radimo po pitanju svih propisanih mjera i smatramo da nas je stoga EASA opravdano stavila na ne baš dugačku listu kovid bezbjednih avio-subjekata. POBJEDA: Hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric je nedavno saopštio Pobjedi da se MA zbog korona krize nalazi u teškoj situaciji i da se MA neće moći izvući bez ozbiljne pomoći države. Da li očekujete državnu pomoć i smatrate li da je Crnoj Gori neophodan nacionalni avio-prevoznik? RISTIĆ: Svjedoci smo da je u predvečerje kovid krize, osnivač MA, Vlada Skupštini predložila, a Skupština usvojila Zakon o konsolidaciji nacionalnog avio-prevoznika. Ovakva odluka je donešena bez predikcije kovid krize i kao takvu je moramo tretirati. Dakle, Zakon je stabilizacija poslovanja MA za period od 25 godina rada sa otvorenim perspektivama za opstanak i razvoj kompanije. Iako je njegova primjena iz razloga koji su više admi-

u punom iznosu, dakle sa pripadajućim doprinosima na zarade. Imamo zatečeni zaostatak od prva tri mjeseca ove godine u plaćanju doprinosa na zarade, ali se nadam, da ćemo do kraja godine i to uspjeti da podmirimo. U narednom periodu ćemo učiniti sve što je u našoj moći da nastavimo sa ovakvom dinamikom isplate

nistrativne nego suštinske prirode kasnila, Zakon se od skoro počeo primenjivati i MA koristi sredstva iz Zakona prema planu, namjeni i dinamici kako je i određeno. Sa druge strane, da stvar bude gora, došla je kovid kriza sa svim svojim posljedicama. I nažalost, moram se složiti sa gospodinom Šćurićem da će MA biti potrebna pomoć osnivača za prevazilaženje posljedica krize. Međutim, na nama je nešto prije toga. Mi treba da u sadašnjem vremenu pokažemo da smo dorasli izazovima, da imamo kapacitete da ih prevazilazimo i uvjerimo osnivača da se kompanijom upravlja promišljeno, preduzetničkom logikom, ali i uz afirmisanje fer pleja ili razumljivije korektnog odnosa prema poslovnom okruženju, ostalim činiocima avio-saobraćaja, dobavljačima, pružaocima usluga, državnim organima i na kraju, ali ne najmanje važno, prema zaposlenima. I da odgovorim do kraja na vaše pitanje, takav, organizovan i odgovoran nacionalni prevoznik je Crnoj Gori potreban minimalno na srednji rok, a po mom ličnom uvjerenju, potreban je trajno. Ne treba da nam se desi ponovo kovid ili slična kriza i evakuacija naših porodica da bi to uočili. To mora biti vidljivo u svakodnevnom radu i doprinosu razvoju Crne Gore, koji dobrom vazdušnom poveza-

Rade na pokretanju linije za Kijev POBJEDA: Da li možete da najavite i nove linije koje se očekuju u narednom periodu? RISTIĆ: Nastojeći da nas optimizam ne napusti, pokušavamo i priveli smo kraju pregovore sa kredibilnim partnerom sa kojim smo uspjeli da ostvarimo kontakt, da radimo na pokretanju linije za Kijev. Nažalost, po bilateralnom sporazumu između Ukrajine i Crne Gore, ukrajinske kompanije su privilegovane i mogu lećeti kada god žele, gdje god žele u Crnoj Gori i to u čarter ili redovnom prevozu, po njihovoj volji. Sa druge strane MA može da leti samo redovne linije (značajno

komplikovanije i skuplje za organizovanje od čartera) i to samo na Podgoricu, a ne i za Tivat i samo za Kijev, a ne i za druge gradove u Ukrajini. No, nismo htjeli da se obeshrabrimo, ovih dana pregovore privodimo kraju, pa možda vas ubrzo i obradujemo viješću da otvaramo novu destinaciju iz Crne Gore sa cjelogodišnjim saobraćajem. Bilo bi važno da u ovim uslovima, učinimo jednu tako dugu i potencijalno važnu liniju mogućom za godinu dana unaprijed! Da bi u ovome uspjeli, osim promišljenog rada trebaće nam i malo sreće. Trudimo se da je zavrijedimo.

zarada i doprinosa na zarade, jer to smatramo svojom društvenom obavezom. Trudićemo se da manir neredovnog izmirivanja obaveza i državnih davanja, ne ulazeći u okolnosti pod kojima je nastao, ostane iza nas i da afirmišemo novu radnu praksu u našem poslovanju koja će pomoći rehabilitaciji povjerenja javnosti u MA.

nošću, MA ima zadatak da permanentno ostvaruje. POBJEDA: Kako ocjenjujete ulogu MA za vrijeme prvog talasa epidemije u Crnoj Gori, kada je avionima nacionalnog avio-prevoznika iz inostranstva u Crnu Goru vraćen veliki broj crnogorskih građana? RISTIĆ: Iako po svom karakteru veoma teška, okolnost kovid epidemije, pogotovu u svojoj prvoj fazi, na samom početku, pomogla nam je da očevidno pokažemo značaj i društvenu funkciju MA, koji je letio kada niko drugi nije. U gotovo pa nemogućim epidemiološkim uslovima, bez provjerenih saznanja o osobinama infekcije i rizicima kojima se u radu izlažemo. Omogućili smo da hiljade naših porodica ne rasuti po svijetu, već zajedno u svojoj zemlji i svome domu, prolaze kroz krizu. MA je dopremao sanitetski materijal u časovima kada su i sati bili od značaja za zaštitu naših građana, a prvenstveno medicinara koji su se direktno suočavali sa rizicima inficiranja. Pokazali smo od kakvog značaja je za državu da ima svoju kompaniju i svoje avione. Koji po društvenom zadatku mogu poletjeti kad treba i đe god treba u bilo koje vrijeme. MA je i tada i sada u službi naših građana i privrede i zadovoljenja njihovih potreba i interesa i ostaće čvrsto posvećen zaštiti društvenog interesa više nego direktnoj profitabilnosti. Takav zadatak, imaju samo nacionalne aviokompanije. Sve ostale, su osnovane radi generisanja sopstvenog profita, što je svakako legitiman zadatak, ali značaj njihovog prisustva je neuporediv u odnosu na značaj postojanja nacionalnog prevoznika. Moramo u javnosti afirmisati tezu da se značaj avio-kompanije sa nacionalnim imenom, ne mjeri samo bilasima uspjeha njenog poslovanja, već, važnije, njenog doprinosa uspješnom poslovanju privrednih subjekata koji nose i kreiraju ekonomsku zbilju u Crnoj Gori. U našem slučaju, to je u ozbiljnom dijelu turistička privreda, pa je tim značaj svoje avio-kompanije i veći. No, na nama je da se dokažemo i da i radom i ponašanjem, zavrijedimo afirmaciju društvenog značaja i ugleda MA, prvenstveno u domaćoj javnosti. S. POPOVIĆ

Društvo

Neđelja, 30. avgust 2020.

Strani i domaći eksperti o tome da li će odredba o odavanju izvora u novom Zakonu o medijima ugro Odredba o zaštiti izvora, smatraju eksperti, je u skladu sa međunarodnim standardima. Postoji, međutim, bojazan od zloupotreba, smatraju neki od sagovornika. Nameće se i dilema hoće li tužilaštvo adekvatno vagati interese države i javnosti PODGORICA – Nakon što je prošlog mjeseca Skupština usvojila novi Zakon o medijima uslijedile su burne reakcije javnosti najviše zbog odredba kojom se definiše zaštita novinarskih izvora – često najdragocjenijih sagovornika novinara. Iako medijski eksperti iz Evrope kažu da je Zakon usklađen sa regulativom Evropske unije, dio domaće javnosti negoduje što će medijski poslenici morati na zahtjev državnog tužioca da otkriju izvor informacija „kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja“. Sagovornici Pobjede ne dijele isti stav po ovom pitanju neki smatraju da se tom odredbom ne ugrožava novinarska sloboda, dok drugi sumnjaju da će primjena ovog člana postati uobičajena praksa, a ne izuzetak kako je to u demokratskim društvima, te da će se ovaj član

Žuan Barata

Apsolutna zaštita nem ali se strahuje od zlou zakona zloupotrebljavati. Član 30. Zakona o medijima propisuje da „novinar koji se u toku prikupljanja, uredničke obrade ili objavljivanja medijskog sadržaja, upozna sa informacijama koje bi mogle da ukažu na identitet izvora informacije, nije dužan da otkrije izvor informacije. Izuzetno od stava 1 ovog člana, novinar je dužan da na zahtjev državnog tužioca, otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja.“

Na kraju svo breme odluke ostaje na novinaru. Da li će dobiti informaciju od izvora koji želi zaštitu i koja je važna za cjelokupno društvo i objaviti je znajući da može dobiti zatvorsku kaznu ili će se odlučiti da je uopše ne objavi bojeći se posljedica - kaže Sandra Bašič Hrvatin

PRAKSA EU SUDA

Medijski ekspert Savjeta Evrope Žuan Barata kategoričan je da je ova odredba u skladu sa međunarodnim standardima kao i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava. -Takođe su prilično slični principima i pravilima koji postoje u većini zemalja članica Savjeta Evrope (dakle i Evropske unije). Prema navedenim standardima, pravo na zaštitu izvora, kao dio prava na slobodu izražavanja zaštićenog članom 10 EKLJP-a, nije apsolutno, jer se može podvrgnuti ograničenjima – kazao je on Pobjedi. Barata, koji je radio nekoliko ekspertiza u pripremi novog Zakona o medijima, naglašava za naš list da sudije i sudovi prilikom tumačenja zakonskih odredbi moraju poštovati interpretativne standarde koje su uspostavile relevan-

Stručnjaci upozoravaju da novinar treba dva puta da promisli prije nego nešto objavi

tne evropske institucije. Šef Medijskog Savjeta za s a m o r e g u l a c i j u R a n ko Vujović smatra da ova odredba zakona ni u kom slučaju ne može da bude prepreka slobodnom novinarstvu. -Radi se jednostavno o prepisanom standardu iz Preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope iz 2000 godine. Zakon o medijima je rađen više od dvije godine uz konstatnu saradnju sa ekspertima Savjeta Evrope kako bi bilo osigurano da svi relevantni evropski standardi budu ispoštovani u zakonu. U tom kontekstu je posebna pažnja posvećena i zaštiti izvora novinarskih informa-

Nikola Marković

Pogrešne informacije o stanju u Crnoj Gori Komentarišući to što su Reporteri bez granica ocijenili da bi obaveza novinara da otkrije izvor, na zahtjev državnog tužioca, bila teška povreda povjerljivosti izvora novinara, što smatra i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, šef Medijskog Savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović tvrdi da to

govore jer su pogrešno informisani o zakonskim rješenjima koja se odnose na zaštitu izvora informacija. -Oni su olako povjerovali dezinformacijama koje su dobili od nekih izvora iz Crne Gore da se radi o restriktivnim rješenjima i da će njima biti ugrožena sloboda izražavanja u

Crnoj Gori. Pošto je ekspert Savjeta Evrope još jednom potvrdio da se radi o rješenju koje je standard u Evropi više se niko od njih nije javljao da komentariše ovu temu- kaže Vujović. Navodi da nije nikakva novost da iz Crne Gore idu netačne informacije o stvarnom stanju stvari ovdje.

cija- naveo je Vujović. Ističe da je u dosadašnjem zakonu zaštita novinarskog izvora bila tretirana kao apsolutno pravo, što nigdje u Evropi nije slučaj. -U preporuci Komiteta Savjeta Evrope o zaštiti novinarskih izvora jasno stoji da su izvori zaštićeni, ali da postoje izuzeci i određene situacije kada to ne mogu biti. Ti izuzeci se odnose na situacije u kojima bi zaštita novinarskih izvora mogla da bude problematična. Od sedam situacija koje su navedene u stavu 2, člana 10, naš zakon je prepoznao samo tri – kada je u pitanju zaštita nacionalne bezbjednosti, zaštita teritorijalnog integriteta i zaštita zdravlja ljudi. Samo u te tri situacije postoji pravo države da traži od novinara da otkrije izvor informacija. Pa čak i u tim situacijama sud će procjenjivati da li je potrebna zaštita izvora, odnosno da li postoji javni interes da se izvor otkrije ili ne otkrije- pojašnjava Vujović. Kaže da ni tu nije kraj - i u takvim situacijama ako postoji drugi način da se otkrije određena informacija, prema Vujovićevim riječima, neće se od novinara tražiti da otkrije izvor. - Ovi izuzeci bi se primjenjivali u zaista ekstremnim situacijama kada zaista ne postoji drugi način da se nešto otkrije, a postoji opravdan interes javnosti da se do određene informacije dođeuvjeren je Vujović. -Dovoljno vam je da pogledate poziciju Crne Gore na listi Reportera bez granica pa da shvatite da je ona proizvod dezinformacija koje ovoj organizaciji šalju lokalni „eksperti“ odavde. Pošto oni nijesu eksperti za zaštitu izvora informacija, morali su provjeriti bar iz još jednog izvora o čemu se u stvari radi u Crnoj Gori kada je ovaj zakon u pitanju- kategoričan je Vujović.

BOJAZAN

Sa druge strane, zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Nikola Marković kategoričan je da je novi Zakon o medijima na neprihvatljiv način definisao zaštitu novinarskih izvora i uslove pod kojima je novinar dužan da ih otkrije. Marković se kao član radne grupe koja je radila na izradi ovog zakona, protivio tome da novinar mora da otkrije tužiocu ko je njegov izvor, jer smatra da će zloupotreba i te kako biti. -Insistirao sam da ovako važnu stvar kao što je otkrivanje izvora novinaru može tražiti samo sud, a ne tužilac. Ključni razlog je to što se kod nas nerijetko dešava da tužilaštvo pokreće brojne istrage koje se završavaju odustajenjem krivičnog gonjenja tako da u praksi možemo imati situaciju da vam tužilac traži da otkrijete izvor a da potom odustane od istrage. I dok ste vi kao novinar suštinski završili karijeru jer vam više niko od izvora neće vjerovati, tužilac nema nikakve posljedice zato što je odustao od istrage - pojašnjava Marković. Sumnja da se ova situaciju kod nas gdje je, kako ističe „tužilaštvo partijsko, a ne profesionalno“ itekako zloupotrebljavati. - Posebno u odnosu na izvore i zviždače iz državnih institucija. Zato vjerujem da će primjena ovog člana postati uobičajena praksa, a ne izuzetak kako je to u demokratskim društvimakategoričan je Marković. Vjeruje da će iz ovih razloga većina ozbiljnih novinara odbiti da odaju svoj izvor i po cijenu zakonom zaprijećene kazne. Marković je kazao da ovaj Zakon jeste bio neophodan, jer je prethodni donesen početkom 2000. godine i nije uvažavao realnost i pojavu novih medija. -Očekivao sam mnogo više. Kakav je zakon najbolje govori činjenica da se u njemu ne propisuje poštovanje Kodeksa novinara. Umjesto da država afirmiše primjenu pofesionalnih standarda ona na ovaj način afirmiše tabloidizaciju. Pred-

lagao sam da se zakonom propiše da novinar ne može biti plaćen ni od koga osim od svoje matične kuće za tekstove koje piše: ni od partija ni od korporacija. Vlada nije prihvatila to, pa je omogućen sumnjiv uticaj na novinare i redakcije zaključuje Marković.

POSLJEDICE

Profesorica na Fakultetu za humanističke studije, Univerzitet Primorska u Sloveniji i stručnjakinja za medije u toj zemlji, Sandra Bašič Hrvatin za Pobjedu ističe da treba razmisliti koje posljedice može imati ovakvo zakonsko rješenje po slobodu medija i novinara. -Na kraju svo breme odluke ostaje na novinaru. Da li će dobiti informaciju od izvora koji želi zaštitu i koja je važna za cjelokupno društvo i objaviti je znajući da može dobiti zatvorsku kaznu ili će se odlučiti da je uopše ne objavi bojeći se posljedica. Ne znam što je gore. Da novinar završi u zatvoru zato što obavlja svoj posao ili da je na slobodi i ne obavlja svoj posao. To je definicija učinka zastrašivanja. Dva put, tri put promisli prije nego što ćeš nešto objaviti- poručuje Bašič Hrvatin. Naša sagovornica se pita da li će državni tužilac prilikom upotrebe člana 30. Zakona o medijima jasno izbalansirati interese države i interese javnosti. -Da li će krivično goniti i one koji su od novinara zahtjevali da otkrije svoj izvor, a pokaže se da je informacija koju su objavili tačna, od javnog interesa i upućuje na teške povrede drugih interesa i prava ljudi - pita se naša sagovornica. Kaže da samo u izuzetnim slučajevima kada se radi o informaciji od javnog interesa novinar može svom izvoru osigurati potpunu zaštitu i anonimnost. -I u tom slučaju novinar mora provjeriti ko je ta osoba, da li joj se može vjerovati, koji je njen interes i da li je moguće dobiti potvrdu iz drugog izvora koji je spreman o tome javno da priča. Zaštita izvora

Društvo

Neđelja, 30. avgust 2020.

oziti istraživačko novinarstvo

moguća, upotreba

Sandra Bašič Hrvatin

Ranko Vujović

Uvažene argumentovane kritike Komentarišući to što se u Zakonu o medijima odustalo od rješenja kojim se tražilo da novinar mora otkriti izvor informacija u slučajevima kada se radi o krivičnim djelima za koje je zaprijećena zatvorska kazna od više od pet godina, Ranko Vujović i Sandra Bašič Hrvatin su saglasni da je to korak naprijed. -To je bilo restriktivno rješenje koje je trebalo kritikovati i to je bila slaba strana kada je u pitanju zaštita izvora informacija. Dobro je što je Vlada uvažila kritike u tom djelu i izbrisala taj dio iz zakona. Da je ostalo takvo rješenje onda bi stvarno bila razloga za osnovanu kritiku zakona u tom djelu- kaževujović. Prema riječima Bašič Hrvatin to rješenje bi od novinara napravilo

informacija je izuzetak i ne pravilo u novinarskom radu. Zato je njena funkcija za istraživačko novinarstvo tako bitna - navodi Bašič Hrvatin.

OBAVEZA

Kako ističe, novinar koji svom izvoru obeća zaštitu i anonimnost ima obavezu koju ni pod kojim uslovima ne smije kršiti. -Čak i po cijenu toga da završi u zatvoru. Veliki je broj novinara u brojnim državama koji su se striktno držali tog dogovora, nijesu razotkili izvor informacija i za to su bili kažnjeni zatvorskom kaznom. Ako pogledate neke od najznačajnijih novinarskih priča koje su temeljile na zaštiti izvora informacija vidjećete da je u svakom od tih primjera vlast zahtjevala da se izvor otkrije „kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja“. Povjerljivi izvori informacija su obično pojedinci koji rade unutar državnih institucija ili u preduzećima koji su u svom radu otkrili da se događaju određene zloupotrebe i smatraju da bi novinari trebalo o

policijskog saradnika, pa je dobro što se od toga odustalo. - Novinari nijesu represivni organ. Njihova moć je da govore istinu i vrše javni nadzor nad djelovanjem onih koji imaju moć i tu moć zloupotrebljavaju. Mnogi misle kako su mediji i novinari glavni krivci za teške prilike u kojima živimo. Kakva naivnost. Ukinimo medije i novinare i život će odmah postati bolji, ljepši i pravičniji. Takav pogled na svijet ne postoji niti u dječijim pričama. Bez medija i novinara će stvari ostati iste ili postati gore sa jedinom razlikom da to nećemo znati i nećemo imati žrtveno jagnje koje možemo okriviti za stvari koje uništavaju društvo- kaže Bašič Hrvatin.

tome da obavijeste javnostpojašnjava Bašič Hrvatin. Ipak, kako kaže, novinar nikako ne može biti poštanski sandučić u kojem će se odlagati anonimne informacije koje će bez provjere biti objavljene. -Mediji su dužni objasniti što je zaštita izvora informacija i zašto je važna za slobodu medija i novinara. Novinarski rad se u najvećoj mjeri temelji na jasnom navođenju izvora informacija. Ko govori i što govori je osnova svakog novinarskog teksta. Novinarstvo se temelji i na iznošenju činjenica. Sve više se u novinarskim tekstovima pojavljuju formulacije koje izgledaju kao da iznose izvor informacije, a u suštini to je specifični oblik institucionalizovanog trača. Kada novinar napiše da je nešto o čemu piše dobio iz izvora blizu vladi mi kao čitaoci se odmah moramo pitati: Ko je taj izvor, zašto nije naveden imenom i prezimenom i koji je njegov interes da ta informacija postane javna? Da li je to predsjednik vlade, njegov šef kabineta ili bilo koja osoba koja je zaposlena na vladi - navodi Bašič Hrvatin. K. JANKOVIĆ

Direktor IJZ saopštio da su masovna okupljanja pogoršala epidemiološku situaciju PODGORICA - Ako bi 20 dana svi u Crnoj Gori nosili maske, poštovali fizičku i socijalnu distancu, vodili računa o higijeni ruku problem sa korona virusom bio bi riješen - poručio je direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša, naglašavajući da, kada je riječ o izborima, epidemiološkog rizika nema, ako se poštuju sve mjere. Mugoša je, u intervjuu za PR Centar, kazao da je u Crnoj Gori došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, što je ,,zbog masovnih okupljanja bilo i očekivano“. - Imali smo jedan period gdje je došlo do stagnacije. Čak je i počelo da biva bolje i da imamo manje slučajeva. Računali smo da će biti sve bolje. Ali masovna okupljanja, koja su se dešavala u proteklom periodu, a na koja stalno ukazujemo, izazvala su povećanu transmisiju virusa i povećan broj infekcija - rekao je Mugoša. Kada je riječ o izborima koji se danas održavaju u Crnoj Gori, ukazao je da, ako se poštuju sve propisane mjere, rizika nema. - Ljudi slobodno mogu da idu da glasaju i uz nošenje maski, držanje distance, higijenu ruku i prostora, glasanje može biti i treba biti sasvim bezbjedno. Ja se nadam da će tako biti i da će se svi držati preporuka i mjera - rekao je Mugoša. I izlazak iz samoizolacije na glasanje, uz poštovanje svih mjera, je bezbjedan. - Izlazak iz samoizolacije nije ništa novo. I ranije su ljudi izlazili po zahtjevima, jer se dešavalo da ima dijabetičara koji moraju da se fizički kreću i tražili su izlazak sat ili dva. Bilo je osoba koje su imale zakazane preglede, koje nijesu mogli da odlože, pa su i oni dobijali dozvolu da izađu. Bilo je i obaveza administrativne prirode, kada neko mora da se javi na sud, ili da završi nešto što može samo u određenom vremenu. I onu su dobijali dozvolu da izađu - pojasnio je Mugoša.

Lažna vijest o promjeni režima ulaska Lažna vijest objavljena je popodne u više medija u Republici Srbiji o navodnim promjenama

Mugoša: Da se 20 dana poštuju mjere, ne bi bilo virusa Šestoro ugroženo U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 19 pacijenata sa potvrđenim prisustvom virusa kovid-19. - Šestoro je životno ugroženo – saopštili su iz ove zdravstvene ustanove.

Jedan pacijent umro, 64 novooboljela Laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su PCR analizu 487 uzoraka na novi korona virus - registrovano je 64 novopozitivnih slučajeva infekcije, a umro je jedan pacijent iz Gusinja, rođen 1944. godine. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka

Uz poštovanje svih mjera, izlasci iz samoizolacije bili su, kako je rekao, potpuno bezbjedni i nije bilo nikakvih problema. - I izlazak na izbore je potpuno bezbjedan uz poštovanje navedenih mjera. I samo uz njihovo poštovanje nema rizika, odnosno on je toliko minimalan da nije veći nego što je u društvu. Moram napomenuti da mi imamo infekciju u društvu koja je neprepoznata, jer ima jedan broj asimptomatskih nosilaca koji se nikad ne otkriju. Kad se sve uzme u obzir, rizik maltene ne postoji, ako se poštuju režima ulaska putnika u Crnu Goru preko pojedinih graničnih prelaza, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. - Nema nikakvih promjena epidemioloških mjera koje su na snazi - navedeno je na Tviteru Vlade. N. Đ.

juna mjeseca je 84, a od početka godine 93. Najviše novooboljelih je u Rožajama – 13, dok ih je u Podgorici malo manje- 12. U Beranama su evidentirali devetoro novozaraženih, a u Nikšiću i Cetinju ih je po šestoro, dok ih je po troje u Bijelom Polju, Budvi, Baru i Pljevljima.

U Gusinju je zabilježeno dvoje oboljelih, te u Plavu, Ulcinju, Kolašinu i Kotoru po jedno. Prijavljen je oporavak kod 108 pacijenta. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 795. - Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4727 – podsjećaju iz Instituta za javno zdravlje. N. Đ.

Detalj iz laboratorije Instituta za javno zdravlje

mjere – istakao je Mugoša. Broj oboljelih i umrlih od korona virusa, prema njegovim riječima, rezultat je neadekvatnog ponašanja. - Kako smo mnogo puta rekli rezultat koji imamo u borbi protiv kovida- 19 je rezultat našeg ponašanje u proteklom periodu od deset do 20 dana. Svako masovno okupljanje je veliki rizik i on će se smanjiti samo ako budemo poštova-

li mjere, koje su jednostavne i koje stalno ponavljamo. Nikako nije trebalo da imamo više od 90 mrtvih, preko 4.000 oboljelih, jer da smo poštovali mjere to se ne bi desilo - rekao je Mugoša. Ponekad se, kako smatra, čini da nas ne pogađaju cifre, a one govore „o nama, našem ponašanju i našem odnosu prema sebi i drugima“. N. Đ.

Aktivnosti crnogorskog Crvenog krsta

Pokrenuli 16 zahtjeva za traženje nestalih PODGORICA – Crveni krst Crne Gore je zajedno sa crnogorskim Međunarodnim komitetom Crvenog krsta u prethodnoj godini pokrenuo 16 zahtjeva za traženje nestalih i omogućio više od 750 telefonskih poziva u cilju uspostavljanja porodičnih veza, saopšteno je iz ove ustanove povodom Međunarodnog dana nestalih koji se obilježava danas. - Crveni krst Crne Gore sprovodi i pružanje psiho-

socijalne podrške porodicama nestalih, ali i edukaciju u cilju prevencije razdvajanja porodica, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama – naveli su oni. Međunarodni dan nestalih osoba se obilježava 30. avgusta, kada se ukazuje na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali. U prvoj polovini 2020. godine, Međunarodnom pokretu Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca je prijavljeno

7.300 nestalih, od čega značajan procenat čine maloljetnici. Koliko je pitanje nestalih i razdvojenih lica značajno, ,,govori i činjenica da su na 33. međunarodnoj konferenciji Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, države potpisnice Ženevskih konvencija, jednoglasno podržale Rezoluciju za uspostavljanje porodičnih veza uz poštovanje privatnosti i zaštite ličnih podataka ovih lica“.

- Usvojile su i UN rezoluciju 2474 u okviru Savjeta bezbjednosti kojom se pitanje nestalih uključuje u agendu zaštite civilnog stanovništva – navedeno je u saopštenju. Ističu da Crveni krst Crne Gore pozdravlja usvajanje obje rezolucije i obavezuje se da će kroz svoj mandat i ulogu pružiti podršku, kako korisnicima, tako i državama u rješavanju pitanja nestalih i prevencije razdvajanja porodica. N. Đ.

Društvo

Neđelja, 30. avgust 2020.

KRVAVI BIJELI TEROR: Zvjersko ubistvo porodice borca za pravo, čast i slobodu Crne Gore, crnogorskog ko

Crnogorsko svetilište još ček

MJESTO GDJE SE DOGODIO JEDAN OD NAJBRUTALNIJIH ZLOČINA SRPSKE ŽANDARMERIJE: Kuća komite Petra Zvicera

Gdje su sahranjeni ostaci spaljene porodice Zvicer niko sa sigurnošću ne zna. Baba Olga tvrdi da su ukopani u dvije grobnice na groblju u Trešnjevu, u Cucama. Kad se ulježe u avliju, kaže ona, oni su odmah desno sahranjeni, ima dva groba jedan do drugoga. Na groblju u Trešnjevu našli smo dva neobilježena groba, desno od kapije. Uz samu ogradu. Jedino po čemu se vidi da su tu grobovi je to što su grobna mjesta oivičena kamenjem... CUCE/ROKOČI – ,,Od tada svake zime, te noći u dva sata poslije ponoći, leti žena s krilima od plamena nad mjestom, na kome je bila kuća Petra Zvicera. Spaljena majka obilazi pepeo svoje spaljenje djece. To mjesto je postalo crnogorsko svetište. Nijedan Crnogorac ne prođe pokraj njega, da ne ostane pred njim, gologlav, po nekoliko minuta u molitvi“... U krvavom piru srpske žandarmerije, predvođenom, u Katunskoj nahiji, ozloglašenim majorom Kecmanovićem, u noći između 25. i 26. aprila 1923. godine pobijena je porodica crnogorskog komite – borca za pravo, čast i slobodu Crne Gore Petra Zvicera.

Masakr

U dva sata iza ponoći na vrata porodičnog doma Zvicer pokucali su zlikovci navodno u potrazi za Petrom. Petrovu babu Đurđu, staricu od osamdeset i više godina izveli su pred kuću, zavezali je za drvo, kažu trešnju, stavili joj mačku pod suknju i svezali suknju, a onda u kući pretukli i zaklali Petrovu majku Anđu, koja je imala 60 godina, ženu Zagorku (23), sa troje đece, Vidaka, brata Petrovog, starog 13 godina i sestru mu Planu, đevojku od dvadesetak godina... Kada su završili krvavi pir kuću su zapalili... U narodnom sjećanju ostalo je da se pripovijeda da je iz kuće koju je osvajala vatra odjekivalo zapomaganje Zvicerske nejači, jer su neki od njih još bili živi... Petrova sestra Plana, pričaju Cuce, iako teško izranjavana, u posljednjim trzajima borbe za život uspjela je da se domogne prozora, otvori ga i iskoči ispred kuće, ali su je dočekali

žandari. Izboli su je bajonetima i tijelo vratli u zapaljenu kuću... Cuce kažu da su im preci pričali da su ubice pred kućom Zvicera ostale do jutra, dok nijesu bili sigurni da niko živ nije ostao... Petrova baba Đurđa, bez ikakve mogućnosti da pomogne porodici satima je slušala zapomaganje svojih najmilijih... Dok je mačka ostavljena u njenoj svezanoj suknji ranjavala njeno izmučeno tijelo... Baba Đurđa te noći izgubila je pamet. Krvnici su je, kada su krenuli, odvezali i ostavili pred zgarištm koje je još dimilo. Na cesti odmah iznad kuće pronašao je komšija... Izranjavana, razderane robe, zapomagala je i dozivala snahu Zagorku... - To zlo jutro stric moj Radoje podranio je u mlin, da goni žito. Kad je izaša uz neku stranu na vrh tog osoja, vido je dim iz Zvicerske kuće i znao je da se zlo dogodilo. Odmah se vratio

kući, otovario konja i pošo ka njima. Naša je babu na put, kod Velike grede. Nije ništa znala. Samo je ponavljala: „Zagorka je u Zagoru, došli ljudi, Zagorka je u Zagoru“... On je nju onda potkupio i ponio kući našoj i bila je jedno osam-deset dana kod nas... Onda joj je došla šćer i ponijela je kod sebe – ispričala je za Pobjedu vremešna starica Olga Perović Krivokapić koja više od 50 godina živi na ognjištu Zvicera u Rokočima, pošto su to imanje, kako ona kaže davno, kupili njeni Krivokapići. Olga nema poroda, pa je nekada imanje Zvicera đe je i kuća u kojoj se zlo dogodilo, a koje je poslije smrti njenog muža ostalo u njenom vlasništvu, prepisalam đeveričićima. Nepravda je, kaže baba Olga, što se o stradanju Zvicera ćutalo. Imao je, sjeća se, Petar Zvicer i dva brata Đoka i Lazara koji su otišli u Ameriku i nikada se nijesu vratili. Ni oni ni njihov porod.

A na ognjište se nikad nije povratio ni Petrov brat Jagoš koji je te zlokobne aprilske noći smrt izbjegao, jer je bio u bolnici na Cetinju, đe je bio došao da ga vidi i njihov otac Tomaš. A što je bilo sa Tomašom niko nije znao da nam ispriča... Baba Olga kaže da je „prvi dan“ prije zločina „vidio neko, ma ko to (bio), četvorica da su prošli s puškama od Rokočah i svrnuli su kod J. B. u ciglenu kuću tunake“. - Četvoro je Zvicera izgorjelo. Tade su zborli da je umrlo ovoliko i onoliko... Malo je bila Petrova žena za njim i bili su joj zabranili da se kreće ikuđ, da joj Petar ne bi dolazio... A mora da je dolazio na zli put do kuće... Izgorela je žena Zagorka, majka Anđa, i brat Rajko i sestra Plana. Ova je jadna đevojka uspjela da izađe iz kuće, iskočila je bila preko nakoga prozora i oni su je dočekali i izboli i jopet ubacili u kuću... I bolje joj je tako što su je tunake ubili... Nije bilo đece. Bilo je

ZVICERI SE NIKADA NIJESU POVRATILI NA OGNJIŠTE: Olga Perović Krivokapić, v

ovako kako ti ja kažem – sigurna je baba Olga.

Zapisi

Zločin u Cuckom selu Rokoči slabo je dokumentovan. Zvanična istraga nikada nije pokrenuta. Dvoje novina tada je izvijestilo o masakru familije Zvicer koje je počinila srpska žandarmerija. Ali kratko, u svega nekoliko rečenica. Ni oni ne pominju Petrovu đecu. Ipak, ostalo je zapisano, a kako je prenio i istoričar Novak Adžić u feljtonu objavljenom u crnogorskim dnevnim novinama Publika, u aprilu 2002. godine, „Petar Zvicer - crnogorsko hrabro srce“, da je „bivši ministar u doba kralja Nikole i suverene Crne Gore i poslanik Crnogorske stranke u Skupštini Kraljevine SHS Savo Vuletić govorio o ovome čudovišnom zločinu 27. jula 1925. godine u Beogradu na zasijedanju Skupštine Kraljevine SHS. Tada je izrazio žestok protest zbog tog i drugih svirepih ubistava i drugih kriminalnih radnji i akata koji su se u to doba činjeli na teritoriji bivše Kraljevine Crne Gore“. O stradanju Zvicera, kako je podsjetio Adžić u feljtonu, pisao je i Jovan Plamenac, 1925, ali i bivši ministar i poslanik u doba nezavisne Kraljevine Crne Gore i duhovni vođa Crnogorske stranke i njen poslanik u Skupštini Kraljevini SHS, dr Sekula Drljević koji je u knjizi „Balkanski sukobi 1905-1941“ opisao zločin u Rokočima. Upravo u toj knjizi ostalo je zapisano narodno predanje o ženi koja „svake zime, te noći u



Savo Simović kaže da su mnogi znali čitavu istinu o stradanju Zvicera, ali su ćutali, pa i o tome đe su sahranjeni

dva sata poslije ponoći, leti s krilima od plamena... spaljena majka obilazi pepeo svoje spaljenje djece“... - Kroz cijelo vrijeme tih zvjerstava, koja ne mogu nać sebi uzora čak ni u dugoj turskoj vladavini nad Balkanom, nije se našao ni jedan Srbijanac, koji bi osudio beogradsku vladu zbog njih. Nije se našao ni tzv. Srbin prečanin, koji bi to učnio. Ne samo to. Kad sam ja u svome govoru, koji sam držao u Beogradu u Narodnoj skupštini 16. februara 1926. godine, napao Vladu zbog zločina u Cucama, narodni zastupnici digli su zaglušnu viku. Ne protiv Vlade, nego protiv mene. U toj sramotnoj vici natjecali su se sa Srbijancima Srbi prečani. To vrijedi zapamtiti – zapisao je Drljević. Gdje su sahranjeni ostaci spaljene porodice Zvicer niko sa sigurnošću ne zna. Baba Ogla tvrdi da su ukopani u dvije grobnice na groblju u Trešnjevu, u Cucama. - Petrova familija je sahranjena u groblju na Trešnjevu... Kad se ulježe u avliju oni su odmah desno sahranjeni. Ima dva groba jedan do drugoga – kaže baba Olga. Na groblju u Trešnjevu našli smo dva neobilježena groba, desno od kapije. Uz samu ogradu. Jedino po čemu se vidi da su tu grobovi je to što su grobna mjesta oivičena kamenjem... I ostali sagovornici Pobjede iz Cuca vjeruju da su tu sahranjeni Zviceri. Krijući, da se ne zna... Da ih i mrtve ne bi uznemiravala srpska žandarmerija i njihovi pomagači...

Na groblju u Trešnjevu našli smo dva neobilježena groba, desno od kapije. Uz samu ogradu. Jedino po čemu se vidi da su tu grobovi je to što su grobna mjesta oivičena kamenjem... I ostali sagovornici Pobjede iz Cuca vjeruju da su tu sahranjeni Zviceri. Krijući, da se ne zna... Da ih i mrtve ne bi uznemiravala srpska žandarmerija i njihovi pomagači...

Društvo

Neđelja, 30. avgust 2020.

omite, Cuce Petra Zvicera – nakon skoro vijeka nije do kraja rasvijetljeno

ka pravdu

Nagrade i manifestacije koje nose imena najboljih među nama i pronose njihove ideje i ideale, jedan su od načina da zaustavimo nasrtaje na naš identitet i samobitnost istakao je premijer Duško Marković

Petrova osveta

vlasnica imanja na kojem je kuća Zvicera

Poniženja

- Nije se Petar svetio nikom u selu. Nije mogao osvetiti one što su izgoreli... Što će on – kaže baba Olga, koja je sigurna da su svi u selu znali ko je izdao đe je Petrova kuća i famelja...

Izdaja

A do Petrove kuće i danas je, osim ako ste putnik namjernik, teško doći. Sakrivena ispod puta, okružena šumarkom, prekrivena crvenim limenim krovom, zatvorena i „oivičena“ improvizovanom visokom metalnom ogradom, samuje, zajedno sa babom Olgom, čija je kuća nekoliko metara dalje... Crnogorska zabit... Prve kuće daleko kilometrima. Pošto smo i mi bili putnici namjernici tražili smo da nas neko povede. Mještanin Savo Simović, krepki starac od 84 godine, sačekao nas je u Trešnjevu, a na putu do tamo i nazad više puta je ponovio: „Znali su mnogi, a ćutali mnogi“... Znali su, kaže on, ko je izdao Petra.

- Stariji je trebalo istinu da prenose, ali su sve krili... To je žalosno – veli naš vodič koji je siguran da će istina izaći na vidjelo, zbog žrtve i sjeni Zvicera. Ka selu Rokoči sa nama se sa Cetinja zaputio i Gojko Popović koji, takođe iz priča predaka, zna o tragediji Zvicera. - Neko je ošpija đe je kuća komite Petra Zvicera i poveo Kecmanovića i njegove žandare na kuću. Vjerovatno je i on zna ko je špija. Mora je znati, ali se tu, u selu nije svetio... Tijema ljigama... Zulum bi se onda napravio u čitavom kraju kaže Popović. Zla su, priča on, bila ta vremena. Pod okupacijom, pod tuđom čizmom, uz domaće špijune. - Kakav će biti život kad te neko okupira bespravno. Uzme ti državu, pravo sve živo. Kakav će biti – dodaje on. Kakva je odmazda prijetila Crnogorcima za slučaj bilo kakvog otpora srpskoj okupacio-

RIJEČ VIŠE: Premijer Duško Marković uručio Branku Banjeviću nagradu „Božo Bulatović“

Šest partizana ispod jednog šljemena

Nepočinstva

Cetinjanin Gojko Popović, penzioner, priča za Pobjedu da su bila strašna nepočinstva srpske žandarmerije nakon okupacije. - U selu Zovina zapalili su kuću Boška Radanova Popovića. Izgorjeli su Boškova famelja - žena trudna, sin i šćer... Vojska koja je došla nije znala koga je trebalo izgoret›, dok nijesu kazali naši špijuni – priča on. Popa Petra Mijanovića, dodaje Popović, otrovali su, nakon što se vrati sa „Podgoričke skupštine“, gdje je bio delegat. - Usuli su mu otrov u piće. Ko je god je glasao protiv ujedinjenja nekoga su otrovali, nekoga prebili, tako su radila ta „poštena braća“ – prenosi ono što su mu zborili savremenici tog doba naš sagovornik. „Iskopali“ su čitave porodice, dodaje on i ističe da je najzloglasniji zločinac u bijelom teroru bio Stojan Popović, koji je došao iz Srbije.

Cetinjanin Dragan Roganović (75) kaže za Pobjedu da je i on od svojih čuo da su Zviceri sahranjeni na groblju u Trešnjevu. - To su heroji i mučenici crnogorski. Kuća Zvicera trebalo bi da bude crnogorsko svetlište. Moj otac u tim zlim vremenima bio je dječak, poznavao je Petra Zvicera i pričao mi je o njemu – navodi naš sagovornik. Teror koji su trpjeli Crnogorci od srpske vojske, priča Roganović, bio je užasan. - Stolovao je na Čevo zloglasni Stojan Popović, potpukovnik srbijanske policije. On je bio iz Srbije. Pričali su mi stari ljudi da je njegova žandarmerija tada, kada dođu, na primjer Zagarčani i doćeraju krmad na Čevo da prodaju, skidala im crnogorske kape i stave ih onom prasetu na glavu. Pa dođe kakav siromah sa brkovima, a Stojan Popović uzme kliješta iz džepa i čupa mu brke... Bio je uveo i šibiku – najveće poniženje za Crnogorce. Za kakav balvan vežu čojeku, noge i ruke, skinu mu gaće i dvojica ga šibikaju 25 puta, a broji se kao jedan udarac... Strašno poniženje je to bilo, a bogami i bolno... Ženama su mačke vezali pod suknju, pa biju mačku prisiljavajući ženu da oda muža, brata... Kuće su paljenje – prenosi sjećanja svojih predaka i sagovornika sa Čeva Dragan Roganović. Poručuje da Crna Gora ne smije da zaboravi žrtvu Zvicera, ali i ostalih komita i njihovih porodica. - Ne smijemo da zaboravimo, nemamo pravo – ističe on.

Cetinjain Ljubo Perišić, rođen 1927, čiji su otac i đed bili zelenaši, priča da su mu prenijeli da je Petar Zvicer osvetio porodicu. - Devet žandara je Petar ubio... Kako je koga uvatio tako ih je zaklao. Kecmanovića je u Grab zaklao. Nije ga iz pištolja ubio, nego ga zakla nožem ka jare... I ostavio na sred ulice – priča ovaj vremešni starac. Gradinjani su, kaže on, tada, tijelo bacili u jamu, da ga ne bi tu zatekla milicija, jer bi se onda „napravio teror, pobili bi narod“. - Pošto su Kecmanovića nakon što je ubijen tražili neko vrijeme i nijesu ga mogli nać’, angažovali su onda i doktora iz Nikšića da siđe u jamu, jer im je neko rekao da je leš možda u njoj. On je sišao i rekao da tu nema ništa do kosti od životinja. Ni kosti, ni dlake bez od životinje. A cijela glava Kecmanovićeva bila je tu. Doktor je spasio Cuce odmazde – kaže Perišić. Priča da je porodicu Petra Zvicera pobilo 12 žandara, predvođenih Kecmanovićem. - Tražili su Petra Srbi, a pomogali im bogami i Crnogorci... Njih je bilo 12. Iz stanice sa Grahova šest žandara i iz Čeva šest. Petar je svojom rukom zakla devet, jednog po jednog koje je mogo nać’. Nijesu mu mogli uteć’... Nije ih htio ni ubit ka ljude što ubijaju, no ih je zakla nožem ka jarad – naglašava on.

noj vojsci, priča Popović, slikovito pokazuje i primjer Ćira Vukovića, brata komite Dušana Vukovića, koji je izabrao da se ubije kako bi od samoga sebe sačuvao Katunsku nahiju. - Godine 1925. Aleksandar Karađorđević došao je da obiđe ujčevinu, Katunsku nahiju i on je trebalo da ga ubije. Sve je bilo isplanirano. Povjerio se majci što će učinjeti, na što mu ona reče: „Nemoj sine, no ubij sebe. Iskopaćeš Katunsku nahiju, neće ostaviti ni pilićnika što ga izgoret neće“... I on se ubio – priča Popović. Naši sagovornici znaju iz priča svojih predaka, kako kažu, da se Petar jeste osvetio zulumćarima. Pouzdano se, ističu, zna da je ubio Kecmanovića, a na kraju je i sam, iste godine kad je pobijena njegova porodica, i sam stradao od zločinačke ruke. Imao je 27 godina. Stradao

je zajedno sa grupom čuvenog crnogorskog junaka, kapetana crnogorske vojske i komitskog četovođe Sava Raspopovića koje su srpski žandarmi pod komandom kapetana Milana Kalabića likvidirali 28. decembra 1923. godine u Rubežima kod Nikšica. Do danas je ostala fotografija masakriranih komita da svjedoči zlom vremenu koje je za nama, a Pobjedini sagovornici poručuju da se više ne smije kriti crnogorska istorija i „krvavi bijeli teror“. A korak ka istini, smatraju oni, jeste i da se konačno rasvijetle svi detalji stradanja Zvicera, da se kuća u kojoj su zvjerski ubijeni i zapaljeni preuredi u spomen dom, a njihove humke nađu i obilježe. Makar toliko, zavrijedila je njihova žrtva za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Premijer Marković govori u Mojkovcu

MOJKOVAC - Božo Bulatović je uvijek imao potrebu da bude učesnik, da svoj crnogorski i patriotski doprinos pokloni svojem Mojkovcu i Crnoj Gori. Takva je bila i cijela njegova porodica koja je dala doprinos i podnijela veliku žrtvu u NOB-u sa šest partizana ispod jednog šljemena, istakao je premijer Duško Marković, na svečanosti koja je preksinoć održana u Mojkovcu, prilikom uručenja Branku Banjeviću književne nagrade „Božo Bulatović“. Premijer Marković je naglasio da ovo priznanje, sa šestim dobitnikom Brankom Banjevićem, nosi višeznačnu poruku. Pohvala je stavaraocu i dokaz da književno djelo i dalje živi i dalje plijeni mnoge generacije, onako kako je to činilo i u vremenu iza nas. Uostalom što bi bio ovaj svijet bez priče i pričanja, kako to reče veliki Andrić. Crnogorci su narod prkosnog i ponosnog duha. U našoj zemlji se kao rijetko gdje prepliću imaginacija i stavarnost, istorija i fikcija... - Sa druge strane, ova nagrada je i priznanje jednoj epohi, jednom pregalaštvu, hrabrosti i posvećenosti. Božo Bulatović je po svom radu i svom stvaranju, vrijedan akter vremena u kojem je živio. Nikada nijemi posmatrač. Od dječačkih dana pored nekadašnje granice na Tari i karaule iznad nje, od vremena mlađanog partizana iz Drugog svjetskog rata, do poznih godina uglednog pisca angažovanog na obnovi crnogorske nezavisnosti, Božo Bulatović, nije dozvolio da vrijeme i prilike tek tako protiču pored njega. On je uvijek imao potrebu da bude učesnik, da svoj crnogorski i patri-

otski doprinos pokloni svom Mojkovcu i svojoj Crnoj Gori. Ni Božo, ni njegova porodica, nijesu htjeli da nijemo posmatraju pogrom i teror fašista i njihovih saradnika širom Crne Gore. Pružili su tome odlučan otpor, ne mareći za svoj i život bližnjih. Braniti i čuvati svoju zemlju i svoj narod, ljudska je dužnost najsvetija - poručio je Marković. On je naglasio da su nagrade i manifestacije koje nose imena najbojih među nama i pronose njihove ideje i ideale, jedan od načina da zaustavimo nasrtaje na naš identitet i našu samobitnost. -Mojkovac je to učinio i ulicom koja nosi ime Boža Bulatovića. Samo tako sačuvaćemo, ne samo sjećanje na njih, nego i suštinu onoga zašto su se borili a to je građanska, slobodna i nezavisna Crna Gora. Ovogodišnja nagrada, odlazi u ruke Branka Banjevića stvaraoca koji je već decenijama Crnu Goru dostojanstveno predstavljao na svakoj kulturnoj adresi. Još u vrijeme bivše Jugosavije ukazivao je na crnogorsku osobenost što je najviše ispoljio u ediciji Luča sa još nekoliko urednika. Branko Banjević je jedan od poslednjih iz čuvene plejade poslijeratnih crnogorskih književnih stvaralaca, kojoj je kao stariji, pripadao i Božo Bulatović. Iz niza razloga, koji nadilaze strogo književne, Branko Banjević je odličan izbor za laureata nagrade koja nosi Bulatovićevo ime. Čestitam i Mojkovcu koji je imao viziju i odlučnost da kroz, danas već prestižnu nagradu „Božo Bulatović“, naši najvredniji pisci i stvaraoci, pronose ime i slavu ovoga kraja i naše Crne Gore - kazao je Marković. dR. dRaŠKOVIĆ

Projekat barske Opštine

Rekonstruisan spomenik u Tuđemilima PODGORICA - Spomenik u Tuđemilima podignut u čast Barske bitke, jednog od najznačajnijih datuma u barskoj i crnogorskoj istoriji, rekonstruisan je i uređen u monumentalnom stilu. Kako je saopšteno, na prostoru oko spomenika izgrađen je kameni parapetni zid sa završnim slojem od mermera, stepenice i pristupni plato sa kamenom podlogom. Zamijenjen je i jarbol, i obnovljen natpis na spomeniku. Radove na uređenju spomen-obilježja u Tuđemilima finansirala je Opština Bar u iznosu od 22.000 eura. - Barska bitka iz 1042. godine, čiji datum Vojska Crne Gore obilježava kao svoj praznik, značajan je dio istorije Crne Gore i kontinuiteta njene državnosti. Čuvanjem ovog spomenika, lokalna uprava Bara ukazuje pijetet žrtvama ove bitke i novim generacijama na značaj njegovanja ideala borbe za slobodu i odbrane od nadmoćnijih za dobrobit svoje zemlje Crne Gore – saopštili su oni. N .Đ.

Hronika

Neđelja, 30. avgust 2020.

AkcijA uprAve policije: U Đurđevića Tari pronađena veća Ni nakon osam mjeseci nije okončana istraga saobraćajne količina oružja, municije i eksploziva, uhapšene dvije osobe nesreće u kojoj su poginula dva, a teško povrijeđena tri mladića

Optužnica na čekanju jer kasne vještačenja

Zaplijenjeno oružje

Kljajevićima određeno zadržavanje do 72 sata PLJEVLJA – Đole i Slavko Kljajević uhapšeni su juče nakon što je policija u kampu Kljajevića luka pronašla veću količinu oružja, municije i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije. Pošto su im pljevaljski policajci stavili lisice na ruke, Klajevići su sprovedeni u Osnovno tužilaštvo u Pljevljima, gdje im je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata. Adokat Josif Mićković je kazao da su Kljajevići iznjeli dobranu pred tužiocem. - Pojasnili su da je oružje oduzeto u policijskoj akciji godinama bilo okačeno na zidu njihovog restorana u Đurđevića Tari. Oružje koje je oduzeto policajci su godima gledali okočeno na zidovima restorana u

kojem su bili česti gosti i nikada nijesu pravili problem zbog toga. Interesantan je momenat u kojem su su ti isti policajci odlučili na spektukularnu i dramatičnu akciju upada u kamp i zaplijenu oružja – kazao je advokat Mićković. On je naveo da su neke od zaplijenjenih pušaka trofejni komadi a neke lovačke sa urednim dozvolama. - Pronađeni eksploziv je ostatak od količine koja je upotrebljivana u probijanju puta 2002. godine – kazao je on. Za advokata Mićkovića je upitan potez policije i tužilaštva prema Kljajevićima koje je, kako kaže, prošle godine ministar Mevludin Nuhodžić odlikovao plaketom kao humanitarce koji su štitili i spašavali ljude u kanjonu Tare.

Saobraćajna nesreća u Kotoru

Automobilom „pokosio“ pješaka PODGORICA - Pješak Predrag Kodri (74) iz Podgorice poginuo je juče u 16.25 sati u saobraćajnoj nesreći u mjestu Kostanjica u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije. Do nesreće je došlo kada je Saša Obradović (33) iz Herceg Novog naletio na Kodrija, koji je krenuo da prelazi ulicu. Uviđaj je trajao do kasnih večernjih sati, a o događaju je obaviješten nadležni tužilac. I. K. – B. r.

Kljajevići se sumnjiče za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - Postupajući po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Pljevljima, policija je izvršila pretres stambenih, poslovnih, pomoćnih i objekata za rentiranje koji se nalaze na porodičnom imanju koje koriste Đ. K. (46), S. K. (49) i M. J. (50) – navodi se u saopštenju policije. U kampu Kljajevića luka policija je pronašla oko 5,5 kilograma eksploziva, pet kapisli i dva sporogoreća štapina, šest pušaka, revolver, pištolj, 239 komada municije različite vrste i kalibra. U akciji pretresa kampa Kljajevića luka koja je započela juče u zoru učestvovala je i Posebna jedinica policije. B.r.

KOTOR - Ni nakon osam mjeseci Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru nije okončalo istragu povodom saobraćajne nesreće koja se dogodila 15. decembra prošle godine na putu Podgorica - Budva. Tivćanin S. D. je osumnjičen da je 15. decembra na putu Podgorica – Budva u mjestu Brajići izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su život izgubili Marko Lazarević (20) i Miljan Bobičić (19), dok su tri osobe zadobile teške tjelesne povrede. Potparolka kotorskog tužilaštva, državna tužiteljka Ana Marinović, saopštila je Pobjedi da istraga u predmetu formiranom protiv S. D. iz Tivta

nije okončana, jer još uvijek nijesu završena potrebna vještačenja. S. D. je ranije odlukom sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru pušten na slobodu, nakon što su saslušani svi svjedici u ovom postupku. S. D. se tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja. Lazarević i Bobičić su poginuli kada je automobil u kome su se nalazili izletio sa kolovoza, probio bankinu i završio u provaliji pored magistrale Podgorica – Budva u mjestu Brajići. Pored Lazarevića i Bobičića u automobilu su bili i njihovi drugovi Ilija Jevrić (18), Dra-

gan Bulatović (20) i Jovan Boljević (20) koji su tom prilikom teško povrijeđeni. Petorica mladića iz Podgorice krenuli su na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj. Preliminarni podaci ukazuju da je do nesreće došlo kada je Boljević, koji je bio za volanom ,,pežoa 207“, vozilom zakačio ,,pasat“ tivatskih registarskih oznaka koji se kretao ispred, nakon čega je sletio sa puta u provaliju neposredno nakon izlaska iz tunela. Tokom uviđaja, na ,,pasatu“ tivatskih tablica su konstatovana i evidentirana oštećenja, dok se ,,pežo“ potpuno smrskan zaustavio na jednoj litici. B.r.

Sa mjesta nesreće

Uhapšene dvije osobe zbog prekoračenja brzine

Vozili 192 i 181 kilometar na sat PODGORICA/BAR – P. B. (29) iz Bara i D. A. (50) iz Podgorice uhapšeni su juče zbog prekoračenja dozvoljene brzine na dijelu puta Virpazar – Bar, saopšteno je iz Uprave policije. - Policijski službenici Grupe za bezbjednost saobraćaja su obavljajući poslove kontrole učesnika u drumskom saobraćaju, zbog prekoračenja dozvoljene brzine, na dijelu puta Virpazar - Bar, registrovali i

sankcionisali vozača P. B. (29) iz Bara. P. B. se kretao vozilom marke „BMW“, brzinom od 192 kilometra na sat na dijelu puta gdje je dozvoljena brzina 100 kilometra na sat – kazali su iz policije Na istom dijelu magistralnog puta, sankcionisan je i vozač D. A. (50) iz Podgorice koji se kretao motociklom marke „dukati“ brzinom od 181 kilometar na sat na dionici puta gdje je dozvoljena brzina 100 kilometra na sat.

- Zbog počinjenog prekršaja, vozači su u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, isključeni iz saobraćaja, lišeni slobode i privedeni nadležnom sudu za prekršaje u Baru - navodi se u saopštenju. Iz policije apeluju na vozače da poštuju saobraćajne propise i neodgovornim ponašanjem tokom vožnje, ne ugrožavaju svoje i živote drugih učesnika u saobraćaju. B.r.

Protiv urednika ,,Borbe“ podnijeta krivična prijava za utaju poreza i uručen poziv za saslušanje zbog organizacije javnog okupljanja

Osumnjičen da je državnu kasu oštetio za 2.250 eura PODGORICA - Protiv urednika portala ,,Borba“ Dražena Živkovića (40) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa i nanio štetu državnom budžetu od 2.250 eura. Iz policije su kazali da je Živkoviću juče uručen poziv za saslušanje u svojstvu građanina kao jednom od organizatora javnog okupljanja koje je održano u petak veče suprotno mjerama NKT-a u borbi protiv korona virusa. - Sumnja se da je D. Ž, osnivač i ovlašćeno i odgovorno lice u nevladinom udruženju Zapis iz Podgorice, izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je izbjegao plaćanje poreza, doprinosa i drugih propisanih dažbina

prikrivajuči podatke o zakonito stečenim prihodima za 2019. godinu - navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako navode, on nije podnosio IOPPD obrazac za istu godinu i tako je izbjegao da iskaže poresku obavezu po osnovu plaćanja poreza na lična primanja u iznosu od 25.000 eura, a koja sredstva čine osnovicu za utvrđivanje poreskih obaveza po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja, čime je nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od 2.250 eura. Osim toga, policija navodi da je Živkoviću juče uručen poziv za saslušanje u svojstvu građanina, kao jednom od četiri lica koja su bila organizatori i predvodnici neprijavljenog javnog okupljanja u pokretu koje je u petak veče održano u Podgorici, a na kojem su krše-

ne mjere Ministarstva zdravlja o sprečavanju širenja korona virusa - D. Ž. (40) je jedan od četiri lica koja su organizovala i predvodila neprijavljeno javno okupljanje u pokretu kojem je prisustvovalo oko 300 građana, a koje se kretalo od Kuča do Sabornog hrama Hristvog vaskrsenja. Na platou ispred hrama se nalazilo oko 2.000 građana gdje se pridružila grupa građana iz Kuča, te su svi nastavili kretanje ulicama glavnog grada - navodi se u saopštenju policije. Osim njega, kako navode, organizatori i predvodnici tog okupljanja su bili S. M. (51), M. R. (40) i D. P. (53). - D. Ž. je sa ova tri lica predvodio navedeno javno okupljanje na kojem nijesu poštovane propisane mjere i naredbe Mi-

nistarstva zdravlja o sprečavanju širenja korona virusa, tako da nema riječi o pritisku na nezavisno novinarstvo, kako ovo lice navodi na portalu na kojem je on urednik - navode

Dražen Živković

iz policije. Saslušanja, prikupljanja obavještenja, te analizia i dokumentovanje prikupljenih materijala je u toku, a sve u cilju procesuiranja navedenih lica

i podnošenja krivičnih prijava. Osim toga, dvije osobe su prekršajno sankcionisana zbog prekršaja iz člana 23 Zakona o javnom redu i mir. Kako iz policije navode zbog isticanja zastave druge države prekršajne prijave su podnijete protiv B. V. (46) i N. M. (16). Radi provjere je oduzeto jedno vozilo, pet lica je sankcionisano po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima a jedno po Zakonu o ličnoj karti. - Policija je u Danilovgradu i Kolašinu, zbog javnih okupljanja u pokretu na kojima je kršeno više mjera i naredbi Ministarstva zdravlja, identifikovala kao organizaotore okupljanja J. P. u Danilovgradu i R. K. u Kolašinu. U toku su službene mjere i radnje na podnošenju krivičnih prijava B. r. - navode iz policije.

Društvo

Neđelja, 30. avgust 2020.

AKTUELNO: Kako roditelji treba da provode vrijeme sa djecom dok ne počne školska godina

Biće poteškoća da se đaci zainteresuju za nastavu PODGORICA – Djeca ne idu u školu od 16. marta, kada je odlučeno da se zaključaju vrata tih ustanova zbog straha od širenja korona virusa. Tek će se otvoriti 1. oktobra, a uprkos tome što su đaci u međuvremenu učili iz virtuelnih učionica, stručnjaci su stava da cjelokupna situacija može da oteža nastavnom kadru da ih zainteresuje za nastavu. O tome smo, između ostalog, razgovarali sa psihološkinjom iz podgoričke Osnovne škole ,,Oktoih“ Svetlanom Džuver koja kaže da iz dječije perspektive, odgađanje početka školske godine tumači se kao produženje ljetnjeg raspusta. Kaže da njeno dosadašnje iskustvo rada sa djecom govori da se početku školske godine u normalnim okolnostima raduje većina djece, prvenstveno zbog toga što će vidjeti školske drugove i drugarice, omiljene nastavnike, upravo one koji ih najviše motivišu na učenje i od kojih vole da uče. Međutim, korona virus je poremetila te normalne okolnosti.

PREOKRET

- Može se javiti i osjećaj razočaranja, jer neka djeca i dalje neće moći ispuniti svoju potrebu za ostvarivanjem socijalnih interakcija, pa i osjećaj frustriranosti, dok kod određene grupe djece, osjetljivije na stres, može se povećati nivo anksioznosti zbog ponovnog polaska u školu, straha od zaraze, zbog neizvjesnosti u vezi toga kako će škola funkcionisati i slično. Upravo ta psihološka stanja mogu uticati na učenje i treba posebno obratiti pažnju na te probleme – rekla je ona. Poteškoće da se zainteresuju djeca za nastavu, prema njenim riječima, jesu očekivane, jer ljetnji raspust i u normalnim okolnosti-

Kako se dodatno produžio raspust, očekujem da se neće pojaviti ozbiljniji problemi u praćenju nastave ukoliko roditelji preduzmu preporučene mjere, odnosno podstaknu djecu na aktivnosti koje će ubrzati adaptaciju i olakšati učenje. Nastavnici i stručno osoblje će pažjivo opservirati djecu i reagovati na promjene koje uoče, kaže za Pobjedu psihološkinja iz Osnovne škole ,,Oktoih“ Svetlana Džuver ma dugo traje i uvijek prva polovina septembra mjeseca protiče u adaptaciji, organizaciji, uspostavljanju strukture. Džuver očekuje da se, ipak, sada kada se dodatno produžio raspust, neće pojaviti ozbiljnije poteškoće ukoliko roditelji preduzmu preporučene mjere, odnosno podstaknu djecu na aktivnosti koje će ubrzati adaptaciju i olakšati učenje. - A zatim, polaskom djece u školu, nastavnici i stručno osoblje će pažjivo opservirati djecu i reagovati na promjene koje uoče – rekla je ona. Precizirajući kako onda djeca treba da provedu vrijeme do ulaska u učionice, naša sagovornica kaže da treba da se polazi od razvojnih potreba djece i realne mogućnosti da one budu zadovoljene, a da pritom sačuvamo njihovo fizičko i mentalno zdravlje. - Kako početak nove školske godine predstoji vrlo vjerovatno u izmijenjenom načinu funkcionisanja u školi, potrebno je iskoristiti ovaj period za pripremu djece na ono što ih očekuje. Kada roditelji dobiju preciznije informacije o tome na koji će se način organizovati pohađanje škole, te informacije trebaju podijeliti sa djecom, pojasniti im sve poznate pojedinosti. Priprema treba da podrazumijeva postepeno i ponovno uvođenja strukture u dnevni ritam djeteta s ozbirom na to da raspust uvijek po-

Potrebna pomoć roditelja da se djeca psihički pripreme za školu

drazumijeva veće opuštanje, vrijeme bez obaveza, a sada je to vrijeme i produženo – rekla je ona. Dodaje da bez pritiska treba pregovarati i planirati sa djecom da im se uvedu određene dnevne aktivnosti primjerene uzrastu, a kako bi im olakšali početak pohađanja nastave, potpomogli vraćanje fokusa, te poboljšali koncentraciju i olakšali usvajanje školskih sadržaja. Džuver ističe da je važno da djeca razumiju svrhu aktivnosti, jer se time povećava šansa da ih prihvate i na kraju ispune. Treba, poručuje ona, dopustiti djeci da u osmišljavaju i planiranju budu što samostalniji, kreativni, precizni (planiraju što će i kada raditi, koliko dugo...).

RADNI KUTAK

- Za početak, mogu se fokusirati na neke praktične, organizacione zadatke u smislu pripreme radnog kutka za učenje, sređivanje materijala, knjiga, potrebnog pribora, pisanje spiska što im je sve potrebno kada počne školska godina. Potom, na primjer, mogu da naprave za dva do tri dana plan

u koji će uvrstiti zadatke edukativnog tipa: za mlađu djecu to mogu biti određeni radni listovi, osvrt na prošlogodišnje sadržaje ili ukoliko pak imaju nove knjige upoznaju se sa novim temama koje će izučavati u školi što će povećati motivaciju – objasnila je ona. Stariji đaci, kako navodi, treba da pročitaju, recimo, njima interesantne tekstove, prepričaju ih roditeljima, napišu kratke sastave, odgledaju dokumentarce, edukativne tutorijale, o tome diskutuju sa roditeljima, budu kreativni, pa i sami osmisle neki edukativni kviz u kojem mogu i roditelji učestvovati i na taj način se svi zabaviti. - Organizacija dnevne dinamike podrazumijeva i higijenu spavanja djeteta. Neka djeca polaskom u školu mogu imati teškoće, jer su tokom raspusta imali izmijenjeni dnevni ritam, duže spavali ujutru, kasno odlazili na spavanje uveče. Važno je postepeno regulisati vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja, osigurati da dijete s obzirom na uzrast spava dovoljan broj sati – rekla je Džuver. Poručuje roditeljima da, tako-

đe, sa djecom treba da planiraju vrijeme tokom dana za slobodnu igru, zabavu, druženje sa članovima uže i šire porodice, i sa bliskim prijateljima, vršnjacima, na otvorenom uz obavezno poštovanje zaštitnih mjera.

POŠTOVATI MJERE

- U kriznoj situaciji kakva je ova, nakon perioda izolacije, postoji pojačana želja djece da se druže, ali se mogu istovremeno plašiti da se ne razbole, mogu biti frustrirana ukoliko im se u potpunosti onemogući ostvarivanje socijalnih interakcija. Stoga, važan i nimalo lak zadatak roditelja/staratelja jeste da razumiju ovu potrebu djece, da validiraju njihova osjećanja i da pokušaju da donesu za njihovu porodicu ispravnu odluku o tome u kojoj mjeri i na koji način mogu svom djetetu da omoguće socijalizaciju. Pritom, sa djetetom treba da definišu nova pravila ponašanja prilikom ostvarivanja socijalnih kontakata kako bi se smanjio rizik od transmisije virusa i omogućilo da bezbjedno funkcionišu u takozvanom manjem društvenom mjehuru - na primjer

Ispitaće zašto se djeca raduju odgađanju školske godine Komentarišući zašto se djeca raduju što ne idu u školu, šta nam to govori i treba li to da zabrine nadležne, Džuver kaže da bez otvorenih razgovora sa djecom i detaljnijeg istraživanja ,,trenutno ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo što je u pozadini“. - Razlozi mogu biti najrazličitiji. Možemo samo da pretpostavljamo od toga da jednoSvetlana Džuver

stavno može biti razlog da im prija produženo vrijeme odmora do toga da postoji visok nivo anksioznosti zbog neizvjesnosti koju donosi ponovno vraćanje u školske klupe dok traje krizna situacija – objašnjava ona. Susreti sa djecom im predstoje i to će, ističe Džuver, biti prilika da se bave dječijim razmišljanjima i osjećanima.

Očekivane traume Upitana da li iznenadno zatvaranje ustanova i zabrana kontakata sa prijateljima, s druge strane, može traumatično da djeluje na pojedinu djecu, Džuver kaže da, nažalost, može, jer je poznato da PTSP se često javlja kao odložena reakcija - nakon pola do dvije godine. - Tako da je važno da obratimo pažnju na opšte funkcionisanje djece, te na vrijeme obezbijedimo stručnu podršku i pomoć. Od iznenadnog zatvaranja u domovima proteklo je sada već pola godine tako da je vrlo moguće da će se kod neke djece koja su inače osjetljivija javiti simptomi PTSP-a što su pokazale i studije koje su rađene u drugim zemljama pogođenim pandemijom – precizirala je ona. Dodaje da generalno, restriktivne i iznenadne mjere koje krizne situacije nose sa sobom svakako izazivaju psihološki stres kako kod odraslih tako i kod djece koja predstavljaju ranjivu kategoriju društva, manje ili više su psihološki otporna, imaju adekvatnu podršku bliskih. - A da ne govorimo kod djece koja inače odrastaju u disfunkcionalnim porodicama, koja su i ranije imala traumatična iskustva. Zato je važno da donosioci odluka kada definišu mjere o zaštiti sveukupnog zdravlja ljudi uzimaju u obzir rizike koje one mogu imati po mentalno zdravlje naročito djece što je i preporuka SZO – rekla je ona.

sa drugarima iz komšiluka/ par drugara iz škole...) – navela je ona. Jasno je, prema njenim riječima, da je teško postići ravnotežu između toga kako ostati siguran i zaštićen i ostvariti socijalni kontakt, ali ako znamo da je rizik sveden na minimum, ukoliko se druženje odvija na otvorenom i u maloj grupi bliskih prijatelja uz poštovanje osnovnih i jasno definisanih pravila koja dogovaramo jedni sa drugima, onda se smanjuje i nivo brige/anksioznosti kod djece i roditelja. Podsjeća da period do polaska u školu roditelji treba da iskoriste da naviknu djecu na nošenje maski i primjenu zaštitnih mjera, jer će polaskom u školu vrlo vjerovatno to biti jedno od osnovnih pravila. - Sve ovo će doprinijeti da djeca uz podršku roditelja jačaju psihološku otpornost, budu spremnija na prilagođavanje novim očekivanjima i imaju osjećaj kontrole – zaključuje naša sagovornica. N. ĐURĐEVAC

Svijet

BEOGRAD - Ma koliko se branio u domaćoj javnosti da priznanje Kosova ne dolazi u obzir, predsjednik Srbije 4. septembra u Vašington ide na sastanak sa premijerom Kosova bez ograničenja u predstavljanju Kosova kao države. U Srbiji je već odavno svima jasno da se Kosovo ne može povratiti u njen pravni sistem i samo je pitanje političke hrabrosti ko će od političara to reći javno. Podsjetimo, Srbija je Kosovo pod protektorat stavila još 1999. godine kako bi NATO okončao bombardovanje.

Bez iznenađenja

- Razgovori u Americi ne protiču tako da američka administracija priprema iznenađenje pregovaračima. Ne može se predsjednik Donald Tramp pojaviti a da prije toga nije dobio podršku za svoju agendu sa obje strane. Beograd i Priština suštinski su upoznati sa onim što će biti tema razgovora - objašnjava za Pobjedu dr Rada Trajković, predsjednica Evropskog pokreta Srba sa KiM - nekadašnja poslanica u republičkom parlamentu i parlamentu Kosova. Iako je ostavljena velika mogućnost da se na sastanku Vučić – Hoti SAD administracije pojavi i predsjednik Tramp, Trajković ocjenjuje da prisustvo Trampa isključivo zavisi od toga koliko i što budu prihvatili učesnici sastanka. - On zaista nije spreman da se pojavi na nekim bezveznim razgovorima koji će rezultirati samo ekonomskim pitanjima. Velika prevara sa svih strana je ukoliko govore da ne znaju što se priprema u SAD, koja je prva sila svijeta i čija administracija ne funkcioniše po sistemu ne zna se - navodi Trajković. Postavlja se pitanje da li je SAD preuzela kormilo od EU u rješenju kosovskog problema. - Neka koordinacija između Brisela i Vašingtona ne postoji. Vašington se pokazao kao efikaasniji i brži u pronalaženju i objašnjavanju rješenja - odgovara advokat Aleksandar Olenik, predsjednik Građanskog demokratskog foruma. On za Pobjedu precizira što

Neđelja, 30. avgust 2020.

POVODI: Što donose pregovori Prištine i Beograda u Vašingtonu

Početak postepenog priznavanja Kosova Predstojeći sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija je jedan od koraka ka priznanju Kosova predsjednik jedne države sastaje se sa premijerom druge države – ali za početak se očekuje potpisivanje memoranduma o prekidu sukoba

Rada Trajković

očekuje od sastanka u Vašingtonu. - Da SAD iskoristi sve argumente koje ima kako bi ratnim i političkim elitama iz Beograda i Prištine objasnile što je interes građana Kosova i Srbije, jer predstavnici koji idu tamo niti ih interesuje što je interes građana - niti se bave time. Dakle, treba da im se objasni da je rat gotov, da zamrznuti konflikt odgovara samo Rusiji i kriminalcima u Beogradu i Prištini pogotovu onima na sjeveru Kosova, da je spora-

OčEkivAnjA

Na pitanje da li će se postići kompromis i koje bi ga eventualne prečice onemogućile Trajković objašnjava da Beograd ide sa deficitarnim stavom jednog čovjeka za rješenje o Kosovu.

- Svaki dan koji prođe bez sporazuma najviše šteti građanima Srbije, Kosova a onda i svim građanima u regionu. Samo sporazum između Srbije i Kosova donosi stabilnost regionu, a sama stabilnost u regionu marginalizuje male grupice Rusije i omogućava ekonomsku i bolju saradnju i napredak građana ka EU i NATO. Što se sporazum prije potpiše postaće jasno ko koju politiku predstavlja. Ovi predstavnici

Protesti u Švedskoj

Desničari izazvali revolt Više od 300 ljudi, koji su se okupili u znak protesta, palilo je vatre i gađalo policiju i spasilačke službe raznim predme-

zum jedina stvar koja otvara mogućnost bolje budućnosti za mlade i na Kosovu i u Srbiji i da je to sve vezano za cilj da Srbija i Kosovo što prije pristupe i EU i NATO-kaže naš sagovornik.

-Priština ide sa velikom delegacijom različitih stranaka članica Vlade Kosova koji u dobroj mjeri i nemaju između sebe koordinirane odgovore za sva pitanja Amerike. Mislim da će tu zaista biti problema da se postigne kompromis koji bi rezultirao nečim što podrazumijeva jasan ili jedinstven odgovor Prištine prema onome što ona traži-kaže Trajković. Gradeći propagandu na tome da Srbija vodi glavnu riječ u pregovorima preds-

Sporazum donosi mir regionu

Neredi u migrantskom naselju u Švedskoj nakon paljenja Kurana

MALME - Više od 15 ljudi je uhapšeno, a nekoliko policajaca je lakše povrijeđeno kada su u Malmeu izbili neredi nakon što su krajnje desničarski aktivisti zapalili Kuran, saopštila je policija.

Aleksandar Olenik

tima, prenosi AP. Nasilje je izbilo nakon što su aktivisti krajnje desne organizacije Radikalni kurs juče popodne zapalili muslimansku svetu knjigu u kvartu naseljenom uglavnom migrantima, a snimak paljenja postavili na internet. Kasnije su tri osobe uhapšene zbog sumnje da su podsticale nasilje protiv etničkih grupa.

litija iz Beograda u Crnoj Gori pokazuju što može da se desi u Beogradu u slučaju potpisivanja sporazuma za Kosovo - bukvalno se Crna Gora koristi kao prijetnja za trenutnu vlast u Beogradu i istovremeno se zlonamjerno u taj politički sklop ubacuje i Republika Srpska što je van pameti jer je ona dio BiH, granica je na Drini i tako treba da ostane - objašnjava Aleksandar Olenik.

jednik Srbije navodi da će se razgovori prekinuti ako se zatraži priznanje Kosova - ali priznanje u ovoj fazi razgovora niko i ne traži. Zapravo, predsjednik Srbije i nema mnogo izbora ako mu je stalo do prosperiteta zemlje koju vodi i mira u regionu. Što onda da očekujemo od 4. septembra? Olenik očekuje da SAD podrže i ohrabre predsjednika Vučića u donošenju bitnih odluka tačnije da ga podrže. -Da ne poklekne pred pritiscima i ucjenama iz Rusije, od nacionalista u Beogradu i SPC, od klerofašista i učesnika litija iz Beograda, da suprotno njihovim političkim stavovima što prije potpiše sporazum za Kosovo i da taj trenutak iskoristi da sprovede ustavne odredbe Republike Srbije koji crkvi zabranjuje da se bavi politikom i koji određuje da crkva treba da plaća poreze, da vjeronauci nije mjesto u državnim školama i koji

Težak period - Ovo je vrlo interesantan i težak period: ako se odbije prijedlog SAD predsjednik Tramp može da bude vrlo osvetoljubiv, što je i pokazao u prirodi svoje vladavine - ako se prijedlog prihvati može biti dosta problema za stabilnost i KiM i ostatka Srbije. Pregovori između Prištine i Beograda se ne mogu posmatrati na isti način zainteresovanosti koja je u SAD vladala po pitanju Izraela i Emirata. Trampu ne znači previše pobjeda u pregovorima Prištine i Beograda – srpska dijaspora u SAD je podijeljena i jedan dio uvijek glasa za demokrate, dok drugi dio dijaspore neće glasati za Trampa ukoliko rješenje bude na štetu Srbije - ocjenjuje Rada Trajković.

određuje da je klerofašistima mjesto u zatvoru-poručuje Olenik. Ali ima i onih kojima rješenje za Kosovo ne odgovara. Osim raznih organizacija nevladinog sektora koje decenijama opstaju na projektima koji treba da dovedu do rješenja kosovske krize rješenje ne odgovara ni administraciji u Briselu. - Mislim da nikom ne odgovara baš mnogo da žuri sa rješenjem jer ono nosi velike političke rizike posebno za ljude sa Balkana -ocjenjuje Trajković i ističe da ,,ni EU ne odgovara da se to riješi u Vašingtonu“. - Mi znamo da postoje različiti pogledi Evrope ili koncepta Merkel – Makron prema Vašingtonu. Skoro smo imali sastanak Merkelove i Makrona gdje su usvojili veoma bitne zajedničke četiri tačke. Iako se oni plaše teritorijalnog razgraničenja i više su za pregovore koji će isključiti takvu mogućnost ipak, oni sa strahom pominju da takav prijedlog rješenja negdje postoji - primjetila je Trajković. Violeta CVejiĆ

Šef EK potencirao da bi Turska mogla da trpi konsekvence zbog nesporazuma sa Grčkom

Kriza na Mediteranu povod za restrikcije Ankari BRiSEL/AnkARA - Šef evropske diplomatije Žozep Borel zaprijetio je Turskoj novim sankcijama. Do sankcija će doći ukoliko ne bude napretka u dijalogu sa Grčkom o rješavanju krize u istočnom dijelu Sredozemnog mora. - U nedostatku napretka sa turske strane, mogli bismo da ustanovimo spisak sa novim restriktivnim mjerama, o čemu bi se raspravljalo na samitu Evropske unije 24. septembra - izjavio je Borel u Berlinu poslije sastanka šefova diplomatije EU. Ankara je navela da potenciranje prijetnji EU sankcijama neće pomoći u rješavanju problema. - Činjenica da Evropska unija poziva na dijalog sa jedne strane a priprema druge planove sa druge, odražava nedostatak iskrenosti - rekao je juče turski

Turska je presrela šest grčkih letilica koje su se približavale zoni gdje se nalazi turski brod

potpredsjednik Fuat Oktaj. On je naveo da Turska poznaje diplomatski jezik, ali neće oklijevati da učini šta treba da odbrani svoje interese. Prethodno je turski ministar spoljnih poslova rekao da će evropske sankcije samo „pojačati odlučnost“ Ankare. Ankara je u četvrtak najavila da

će se vježbe gađanja odvijati u utorak i srijedu u zoni koja se nalazi više istočno. Turska je u tom intervalu presrela šest grčkih letilica koje su se približavali zoni gdje se nalazi turski brod za istraživanje nafte, i primorala ih da se vrate nazad. Raspoređivanje turskog broda za istraživanje ležišta gasa i

nafte 10. avgusta u vodama na koje Grčka polaže pravo pokrenulo je najnoviju eskalaciju. U pomorskoj objavi (Navteks) preksinoć je turska ratna mornarica saopštila je da će izvesti vježbe gađanja od 29. avgusta do 11. septembra u zoni kod južnog turskog grada Anamura sjeverno od Kipra.

Kultura

Neđelja, 30. avgust 2020.

INTERVJU: Ratimir Martinović, direktor Don Brankovih dana muzike PODGORICA – Iza Andersenove tvrdnje da muzika govori tamo gdje riječi nijesu u stanju, stoje festivali poput KotorArt Don Brankovih dana muzike. Održan je pred malobrojnom publikom na licu mjesta, ali s ogromnim odzivom na digitalnim platformama i, uprkos poteškoćama i pregovorima s NKT-om, festival je upisao još jedan pun krug u svakom smislu i zatvoren je svečano 26. avgusta. Direktor festivala, Ratimir Martinović je za Pobjedu govorio o svim izazovima s kojima su se suočavali u realizaciji, ali i najavio neke segmente narednog izdanja. POBJEDA: Što je u organizatorskom smislu bio najveći izazov ovogodišnjih Don Brankovih dana muzike? MARTINOVIĆ: Cijelo ljeto je bilo kao hod po minskom polju. Ne radi se samo o poštovanju mjera NKT- a, već i odlukama koje su se ticale gostovanja umjetnika, lokacije koncerata, publike, organizacije. Imali smo dva kritična momenta, kada smo posumnjali da naši angažovani imaju kovid-19, kada smo sve programe obustavili do dobijanja, srećom, negativnih rezultata testova. Sa druge strane, pitanje drastično umanjenog budžeta i vrlo otežanog finansiranja, nemogućnost da ugostimo sve zainteresovane u lokacijama gdje smo organizovali naše događaje, sablasno prazan, a opet nikad lijepši grad… Sve su to bili izazovi koji su ovogodišnje ljeto učinili posebno stresnim. Mi smo proteklih godina naučili da se nosimo sa visokim intenzitetom ljetnjih dešavanja, kada u nešto više od mjesec dana organizujemo preko 200 programa različitih formi, veličine i sadržaja. Ove godine, sa dramatično manjim budžetom, značajno manjim brojem programa, imali smo podjednako visok nivo adrenalina i kortizola u krvi, ali zadovoljni da smo i kroz ovo iskustvo izašli jači, sa, rekao bih, opravdanim doživljajem da smo bili na nivou zadatka jednog festivala od državnog značaja. POBJEDA: Da li ćete i u narednim godinama nastaviti da se oslanjate na domaće muzičare, koji su dominirali ove godine festivalom, kad u igri budu i velika internacionalna imena? MARTINOVIĆ: Apsolutno. Mi smo i u zemlji i u regionu prepoznati prije svega po svom internacionalnom karakteru i zaista svjetski poznatim, zvučnim imenima klasične muzike. Ništa manje, i po velikim kompleksnim i često intrigantnim djelima koja nekada premijerno izvodimo na našim scenama. Ova godina je zbog problema putovanja bila fokusirana na lokalne muzičare i mislim da smo jedni drugima u toj situaciji pružili ruku: muzičari su se rado odazvali na pozive za nastupe na festivalu, pod uslovima koji su u finansijskom smislu bili ništa više od skromnih, ali i mi njima, u smislu mogućnosti da se nakon gotovo polugodišnjeg zatišja nađu pred publikom ili makar pred kamerama i gledaocima koji su programe pratili onlajn. Za mene

Cijelo ljeto je bilo kao hod po minskom polju Dok god u jednoj osobi ljubav prema muzici i poštovanje struke ne pobijede lokalno uvriježene animozitete, sinergija među kolegama neće biti na nivou na kom bi morala biti, a ja to vidim kao još jednu od nebrojenih propuštenih šansi. KotorArt će, kao i do sada, davati puni doprinos da se takve prakse i odnosi promijene



Ove godine, sa dramatično manjim budžetom, značajno manjim brojem programa, imali smo podjednako visok nivo adrenalina i kortizola u krvi, ali zadovoljni da smo i kroz ovo iskustvo izašli jači, sa, rekao bih, opravdanim doživljajem da smo bili na nivou zadatka jednog festivala od državnog značaja

Ratimir Martinović



Načeli smo interesantne i rekao bih važne teme, odškrinuli vrata za neke nove, uputili zajednički apel, možda malo provocirali, zaintrigirali, ustalasali. Takva uznemirenja su preduslov promjena koje bi trebale biti konstanta svakog čovjeka, ali i društva

lično, ovogodišnje je otkriće klarinetista Petar Garić koji je nastupio kao zamjena u KotorArt triju umjesto spriječenog Aleksandra Tasića. Sa Petrom već imam načelne dogovore za nastupe u narednim godinama, a čini mi se da smo na pragu uspostavljanja sličnog dijaloga i sa drugim pojedincima. Crna Gora nema veliki broj muzičara i sa tom okolnošću ide nažalost i slučaj da smo često međusobno u lošim međuljudskim odnosima, direktno ili inderektno posvađani ili još češće pod utiskom kuloarskih priča, izmišljenih klanova, mitova i predrasuda. Potpuno mi je jasno da se ne možemo svi simpatisati ali doživljavam profesionalno nedopustivim stav, recimo, jednog štimera, koji kaže da neće nikada štimati klavire za festival gdje je direktor Ratimir Martinović. Ne štima niko klavire meni kao direktoru, već umjetnicima koji dolaze da sviraju za publiku, lokalnu i stranu, publiku u našoj zemlji. Ponekada su to zaista velika imena svijeta muzike i pitanje je odgovornosti, pa i časti da budete dio takve umjetničke, profesionalne priče. Konkretan slučaj nam nikako nije mogao nauditi ili ugroziti bilo šta od programa, ali načelno mislim da su surevnjivosti, predrasude i umišljaji često nepremostiva prepreka u povezivanju

lokalnih snaga. Srećom, Crna Gora ima dovoljno zdravomislećih i profesionalno ostvarenih pojedinaca koji su spremni na saradnju i međusobno uvažavanje, i upravo će takvima vrata festivala uvijek biti širom otvorena. Slična je situacija i među institucijama sličnih profila koje međusobno ne ostvaruju gotovo nikakvu saradnju, već se svak drži svog plota, propuštajući sinergetski momenat koji svima može donijeti samo dobro. Dok god u jednoj osobi ljubav prema muzici i poštovanje struke ne pobijede lokalno uvriježene animozitete, sinergija među kolegama neće biti na nivou na kom

bi morala biti, a ja to vidim kao još jednu od nebrojenih propuštenih šansi. KotorArt će, kao i do sada, davati puni doprinos da se takve prakse i odnosi promijene. POBJEDA: Da li će one nastale u hodu i prigodne programe ustanovljene ove godine festival zadržati i za ubuduće? MARTINOVIĆ: Da, nekoliko je novih programskih linija iznjedrilo ovogodišnje, korona izdanje festivala. „Muzika Boke“ predstavlja svojevrsni muzički zov ovog kraja, kojim smo nekoliko puta nedjeljno sa barki budili stanovnike našeg zaliva. Kolo svetog Tripuna ili Kolo Bokeljske

Otvorena nova vrata POBJEDA: Prenosi koncerata su učinili da program festivala prati mnogo više ljudi. Da li bi, iako je neposredan kontakt s muzikom neprocjenjiv, prenosi mogli da ostanu kao uobičajena praksa? MARTINOVIĆ: To je još jedan od aspekata koje smo posredno otkrili i ostvarili. Svojevrsni je paradoks da smo u uslovima korone došli do najvećeg broja ljudi tokom trajanja festivala od kada postojima. Mi se dičimo brojem posjetitelja naših programa u redovnim okolnostima i ta se statistika jednim dijelom oslanja na brojne turiste sa kruzera koji se zaustave da poslušaju neke od naših programa. Ove godine, broj onih koji su naše programe pratili u Kotoru na mjestu dešavanja broji se stotinama ali se zato broj onih koji su online ispratili neke od naših sadržaja putem društvenih mreža i youtube platforme mjeri stotinama hiljada. kovid19 nam je zatvorio neka vrata iza kojih nas čeka odavno poznati sadržaj, i ujedno otvorio prolaze do sasvim novih, nepoznatih i uzbudljivih prostora.

mornarice odjekivalo je zalivom, podsjećajući na poznatu melodiju, ali i na tekst koji ide uz Kolo, a koji govori o solidarnosti, tradiciji i bratstvu Bokelja kakvo nam je neophodno u ovim vremenima. „Luke umjetnosti“, prethodnih godina realizovane kao oživljavanje kotorskih pjaca kroz kratke kamerne nastupe i nešto popularnije zvuke, ove godine su dobili drugačije obrise. Umjesto sa pjaca, zvuci muzike su dolazili sa kotorskih palata, njihovih prozora i taraca. Sa druge strane, našim sugrađanima koji su redovni posjetioci naših koncerata priredili smo privatne nastupe, na pragovima kuća, u stanovima, pod prozorima, u baštama…Kad ne mogu oni u koncertnu salu, možemo, uz malo truda, salu napraviti kod njih kući. Takođe, nekoliko ansambala, od gradskog hora Kulturnog centra, do muzičara Gradske muzike Kotor, učestvovalo je u muziciranju sa različitih znamenitih kotorskih palata, poštujući važeće mjere NKTa. Reakcija lokalnog stanovništva potvrdile su koliko su naše procjene potrebe ovakvih događaja bile ispravne. Ovi oblici muzičkog izraza i interakcije sa sugrađanima će sigurno i u budućnosti naći svoje mjesto u festivalskim programima. POBJEDA: Ove godine se dosta polagalo na razgovore na zadatu temu. Postoje li naznake da će zaključci „Malih noćnih razgovora“ i konferencije koju ste organizovali doći do onih kojima ste se najviše obraćali?

MARTINOVIĆ: Serijal razgovora je bio zamišljen sa još nekim izuzetno interesantnim i vrijednim sagovornicima ali su korona prepreke učinile svoje. Ovogodišnje promišljanje na temu nove normalnosti uslovljene koronom smo tako zaokružili razgovorom sa Milošem Karadaglićem, jednim od najčešćih i najrađe viđenih gostiju festivala, i koleginicama i kolegama direktorima festivala u okviru konferencije „Festivali u doba krize“. Načeli smo interesantne i rekao bih važne teme, odškrinuli vrata za neke nove, uputili zajednički apel, možda malo provocirali, zaintrigirali, ustalasali. Takva uznemirenja su preduslov promjena koje bi trebale biti konstanta svakog čovjeka, ali i društva. POBJEDA: Kojim segmentom Don Brankovih dana muzike ste ove godine posebno zadovoljni? MARTINOVIĆ: Činjenica da smo se ove godine desili pored svih limita i prepreka, svakako daje osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva. Međutim, ono što naša publika doživljava kao uobičajeno, a na šta sam ja posebno ponosan ove godine, jeste tim koji je izgurao cijeli ‘korona’ festival. Neko iz svoje radne sobe u stanu, neko iz kancelarije, automobila, neko na terenu, u koncertnoj sali ili na nekoj od pjaca. Neću da zvučim patetično, a zaslužili su da svakog iz tima poimenice ovdje navedem, ali hoću da kažem da bez njih, ništa od ideja i planiranog programa ne bi bilo ostvarivo. I zato se nadam da mi nećete zamjeriti što ovaj intervju koristim da im se javno zahvalim, ponavljam, svakom ponaosob, za vrijeme i žrtvu i posvećenost i vjeru da rade nešto zaista važno, spremnost da u ovako kritičnoj godini, po prijetnju svoje bezbjednosti. Dragana ERJAVŠEK

Feljton

Neđelja, 30. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

25.

Isidora Sekulić: Krš je crnogorska svjetlosna ljepota Takozvano ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, novembra 1918. godine, izvršeno je, ne samo protivno Ustavu i raspoloženju crnogorskog naroda, nego i uz pomoć bajoneta srpske vojske, i to na najgrublji način, putem sile i prevare (Blažo Jovanović na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, 1948)

Sam izlaz na morsku obalu daje iluziju da putujemo ka savršenstvu, Na morskoj ivici umukne naša brđanska pjesma i završava se usklikom zadivljenog iznenađenja. (Ivo Andrić, ,,Leteći nad morem“) Ne znam zašto sam zavolio more, ali znam da sam mu se počeo diviti, da sam se u njega u poznim godinama zaljubio. (Ivo Andrić) Ovi južnjaci svojim neodmjerenim i nepametnim pričanjem umanjuju ljepotu i stvarnu veličinu ovih predjela, i sve svode na malu i smiješnu mjeru svoje hipertrofirane a nejake ličnosti. Šteta što ne umiju da ćute, kada im je sudbina dala da se u ovakvoj ljepoti rađaju i u njoj žive. (Ivo Andrić) Ovi sujetni Južnjaci dok razgovaraju s vama gledaju vam pravo u oči, ali ne stoga što žele da shvate vas i vašu misao, nego zato što je za njih vaš pogled ogledalo u kome traže potvrdu svoga mišljenja i sliku sopstvene veličine. (Sve je ovo tačno, samo se pitam da i meni ovu misao nije diktirala moja sujeta.) (Ivo Andrić) Ubiše Brest! Bolje da je ostao brest no oni koji su naredili da se poseče! (Isidora Sekulić o sječi brijesta ispred Dvora (1937) kako bi se podigao spomenik kralju Aleksandru) Čovjek vazda ima osjećanje da Crnoj Gori nešto duguje, da je kriv što Crna Gora nije srećnija i veselija. Ali, u tome Vam je poezija i ljepota! Kad načinite sve što buržuju treba, usahnuće Vam plahost u misli i na riječi. (Isidora Sekulić) Ne jauče se, i ne šali se, i ne ljubi se na isti način u Crnoj Gori i Šumadiji, u Bosni i u Vojvodini. (Isidora Sekulić) Lubarda je osjećao u prirodi onu poeziju, koja je davno, prije stvaranja ljudi započela, kad nije bilo drugo do sunce, voda, kamen i oblak, kada je sva zemlja bila Crna Gora, a to je velika tema slike „Noć u Crnoj Gori“, iz 1951. godine koja je nagrađena na Bijenalu u Tokiju 1955. godine. (Isidora Sekulić)

Krš je crnogorska svjetlosna ljepota. (Isidora Sekulić) U jeziku Crnogoraca je mediteransko more i sunce i nešto od latinske kulture. (Isidora Sekulić) Bez 13. jula i bez NOR-a siguran sam, Crna Gora bi bila osiromašena, osiromašena za čitavu Crnu Goru. (Radomir Raško Vukosavović) Pokažite ovim divljacima da, iako je Italija učiteljica i majka civilizacije, ona isto tako zna i da kazni neumoljivim zakonima pravde. Neka za svakog vašeg palog druga plati životom deset ustanika. Nemajte povjerenja u one oko vas. Zapamtite da je neprijatelj svuda: prolaznik koga sretnete, i koji vas pozdravlja, žena kojoj priđete, domaćin koji vas gosti, gostioničar koji vam prodaje čašu vina. Oni koji vam kažu da Crnogorci i Srbi ratuju protiv fašizma, a ne protiv Italije, najsramnije lažu. Danas je fašizam Italija. Ko mrzi fašizam, mrzi Italiju.

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1.200 odrednica

Blažo Jovanović

Ivo Andrić

Isidora Sekulić

Crnogorski narod nije imao mogućnosti da sam odlučuje o svojoj sudbini. Ali, on nije bio protiv ujedinjenja sa Srbijom i ostalim južnoslovenskim narodima. Naprotiv, on je bio za ujedinjenje na ravnopravnim osnovama, na osnovu poštovanja njegove nacionalne posebnosti (Blažo Jovanović na osnivačkom kongresu KPJ za Crnu Goru, 1948) (Aleksandar Pircio Biroli, armijski general, geverner Crne Gore, aprila, 1942. godine) Crnogorci su za Srbe predstavljali izvor regrutovanja državnih službenika, oficira, policajaca itd. (Aleksandar Pircio Biroli, armijski general u izvještaju Ugu Kavaleru, načelniku Vrhovne komande OS Italije, od 15. jula 1941) Siromašna zemlja, s veoma malo obradivih površina čiji su proizvodi mogli da obezbijede jedva malo više od jedne trećine potreba, poslije vojnog sloma Jugoslavije lako je postala žrtva komunizma u koji je odavno zagazila sva intelektualna omladina, kao i seoska

omladina nekih područja, i to iz kotline Podgorice i Nikšića, Andrijevice i Berana i obalskog pojasa između Budve, Bara i Skadarskog jezera. (Aleksandar Pircio Biroli, armijski general u izvještaju od 2. avgusta 1941) Bivša Jugoslavija je veoma malo, skoro ništa učinila na podizanju ekonomike Crne Gore i povećanju blagostanja stanovništva, poboljšanjem životnih i higijenskih uslova. Ono malo utrošenog novca, bilo je namijenjeno funkcionerima, penzionerima, kasarnama i žandarmerijama. Hitno tražim da Vlada Italije pošalje 150 miliona dinara za otvaranje javnih radova. Bez ovoga svaka druga mjera je uzaludna.

Alesandro Pircio Biroli

(Aleksandar Pircio Biroli 1941. godine) Dozvolili su (Talijani) da mali, hrabri crnogorski narod podigne dosad prvi masovni ustanak u Evropi i time nanese neprocjenjivu moralnu štetu silama Osovine. (Himler, 1942. godine) Srceparajuće lijepa: nazubljena jadranska obala, prazne plaže, divlji kanjoni urezani u planinama, male ribarske zajednice gdje porodice nijesu pojačale ritam života već stotinama godina, uprkos ratovima, diktatorima i sankcijama. Tu su bivši mletački gradovi i sveti manastiri u planinama gdje vas monasi pozivaju na ručak. Tu je rižoto od školjki, kuvani jastog i do-

bri crnogorski kaberne. Postoji letargija koja je duboko mediteranska. A vrijeme je sunčana kapsula u inače mračnoj Evropi. (Dženin Di Đovani) Dragi kamen u Jadranskom moru: Crna Gora, ne samo more. (Pjerpaolo Lofreda, italijanski filmski kritičar) Ako me pitaš, druže, gdje si našao najbolje prijatelje, neću nimalo oklijevati - u Trećoj crnogorskoj diviziji. Ako me pak pitaš u kojem dobu tvog života si najviše doživio - čini mi se da nijedna godina nije bila tako puna doživljaja, kao tih nekoliko mjeseci u Trećoj diviziji. Ni na jednom mjestu nijesam toliko naučio kao na putu od Lijeve Rijeke do Zidanog Mosta. Drugovi iz Treće divizije! Ako je neko imao sreću da stupi u vaše redove, taj može postati samo hrabriji i odlučniji. Ako ubuduće budem znao da se bolje borim za novi svijet, moram za to biti zahvalan samo partizanima proslavljene Treće crnogorske divizije. (Dr Hans Merbek, švajcarski ljekar, umro u Rovinju 1973) U Crnoj Gori je u toku Drugog svjetskog rata poginulo ili strijeljano 40.446 lica, među njima 852 majke i 1.217 djece. Internirano je 95.346 lica, ostalo je 25.144 invalida, od kojih 260 slijepih, ratnih siročadi bilo je 6.000. Okupator je opustošio osnovna bogatstva naroda: oštećeno je ili sasvim uništeno 23.350 kuća, 53.967 staja i drugih pomoćnih zgrada i 878 državnih zgrada, od kojih 321 školska. Na sjednici Ministarskog savjeta Crne Gore, 3. novembra 1945. godine na prijedlog Blaža Jovanovića odlučeno je da se Muslimanima izbjeglim iz Bosne i Hercegovine tokom zime 1945/46. upućuju mjesečna pomoć u iznosu od 200.000 dinara. Tom prilikom je crnogorska vlada riješila da plati sve troškove repatrijacije muslimanskim izbjeglicama. Takozvano ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, novembra 1918. godine, izvršeno je, ne samo protivno Ustavu i raspoloženju crnogorskog naroda, nego i uz pomoć bajoneta srpske vojske, i to na najgrublji način, putem sile i prevare. To takozvano ujedinjenje, bilo je obično prisajedinjenje. Crnogorski narod nije imao mogućnosti da sam odlučuje o svojoj sudbini. Ali, on nije bio protiv ujedinjenja sa Srbijom i ostalim južnoslovenskim narodima. Naprotiv, on je bio za ujedinjenje, za bratsko ujedinjenje na ravnopravnim osnovama, na osnovu poštovanja njegove nacionalne posebnosti. (Blažo Jovanović na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, 1948.) (Nastavlja se)

Reportaža

Neđelja, 30. avgust 2020.

Potonuli parobrod osam decenija sniva na dnu Karučkog zaliva Draško Popović pokazuje lokaciju ,,Skenderbega“

,,Skenderbeg“– atrakcija koja čeka

S.VASILJEVIĆ

DETALJ SA OLUPINE: Snimak podvodnog fotografa Damira Zuruba iz 2014.

Prije nekoliko godina potonuli parobrod ušao je u formalnu proceduru za sticanje statusa zaštićenog kulturnog dobra. Prema prijedlozima, nekoliko je varijanti zaštite: da „Skenderbeg“ bude izvučen i pretvoren u muzejski eksponat ili restauriran i vraćen u plovno stanje. Treća predložena namjena bila bi da postane zaštićeni arheološki lokalitet KARUČ - Začinjena bujnom jezerskom vegetacijom voda Karučkog zaliva kamuflira siluetu parobroda ,,Skenderbeg“ koji pod brdom Crna glavica počiva na dnu jezera već 78 godina. Ni činjenica da je vodostaj gotovo na godišnjem minimumu nije pomogla da se koncem avgusta sa površine makar nazru obrisi broda koji počiva u ovom džepu Skadarskog jezera poznatom po istorijskim lokalitetima, fenomenima kraškog reljefa i izletištu na pola puta od Cetinja do Podgorice. Nedavno je „Skenderbeg“ nakon decenija ušao u formalnu proceduru za sticanje statusa zaštićenog kulturnog dobra. Predloženo je nekoliko varijanti zaštite: da bude izvučen i pretvoren u muzejski eksponat ili restauriran i vraćen u plovno stanje. Treća predložena namjena bila bi da nastavi da ,,spava“ na dnu Karučkog zaliva kao zaštićeni arheološki lokalitet.

LOKACIJA

Jedini stalni stanovnik Karuča Draško Popović pokazao je ekipi Pobjede tačnu lokaciju „Skenderbega“. Minulih je godina tamo vozio ronioce, uglavnom strance, koji bi ljeti svratili da obiđu brodsku olupinu, jednu od jezerskih atrakcija koja nije sasvim valorizovana, niti još ima definisan status. - Da, uglavnom stranci su dolazili da rone i naprave podvodne snimke i zapise. Naši rijetko –

ističe Popović, navodeći da bi trebalo više raditi na popularizaciji ali i zaštiti broda koji ima istoriju i uvijek nudi zanimljiv kontekst za vodiče i posjetioce. Popović se prisjeća i bizarne situacije od prije nekoliko godina kada je pokušao, bezuspješno, da odvrati novinarske ekipe koje su pohrlile da dokumentuju kako je, navodno, zbog niskog vodostaja Skadarsko jezero prvi put u istoriji ,,isplivala“ olupina broda krajem ljeta 2017. godine. - Ispostavilo se da je jedan portal objavio neprovjerenu vijest, a tragom nje i drugi svratili da vide „čudo neviđeno“. Uzalud sam objašnjavao da od toga nema ništa, morao sam da ih vozim i pokažem da je „Skenderbeg“ i dalje „na sigurnom“, nekoliko metara pod vodom – kaže Popović. Interesovanje za sudbinu ,,Skenderbega“ dovodilo je istraživače i avanturiste iz bijeloga svijeta, ali i regiona. Tako su u okviru speleološke ekspedicije „Trnovo“ 2014. godine član zagrebačkog tima DDISKF-a (Dinaridi - Društvo za proučvanje krških fenomena) Tihomir Tihi Kovačević i podvodni fotograf i speleolog Damir Zurub i član kluba „ Roniti se mora“ obilazili olupinu, napravili snimke i fotografije ,,Skenderbega“. Zurub je tim povodom objavio svoje impresije i reportažu u svjetski poznatom Scubalife magazinu, a dio fotografija bile su u postavci njegove izložbe koja je obuhvatila ronjenje na

Pogled sa Zimovnika Svetog Petra na Karučki zaliv

brojnim lokacijama širom svijeta. On je potencirao priču o ,,Skenderbegu“ kao široj javnosti još neotkrivenoj atrakciji u bajkovitom ambijentu Karuča i vrijednoj tački za posjetu.

ZAŠTITA

Bez lokalnog vodiča koji će vam pokazati poziciju podno Crne glavice, gdje su partizani 1942. godine otvaranjem ventila potopili parobrod preotet od Italijana koji su ga prethodno konfiskovali i priključili svojim okupacionim snagama, teško ćete locirati parobrod. Danas nema nikakve oznake, niti bove ili table koja pokazuje lokaciju. Prema riječima Radmile Adžić, stručne saradnica za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa u Nacionalnim parkovima Crne Gore, u novije vrijeme, međutim, nema ni preciznije informacije kakvo je stanje potonulog parobroda. - Rijetke su profesionalne roni-

lačke ekipe, (arheolozi za podvodnu arheologiju i stručnjaci iz oblasti nautike) koje bi mogle da daju precizniju sliku o stanju objekta. Obično su to entuzijasti ronioci, koji se najčešće ne prijavljuju, jer nažalost ne postoje posebne dozvole za podvodno istraživanje ,,Skenderbega“ - kazala je Adžić Pobjedi. Kako kaže, do sada je obilazak mjesta na kojem je potopljen parobrod moguć uobičajeno, plovnim objektima koji saobraćaju po Skadarskom jezeru, najčešće u julu i avgustu, kada je najniži vodostaj i bistra voda. Tada su njegovi obrisi vidni sa površine jezera. Adžić je prije tri godine Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore ispred NPCG podnijela inicijativu za uspostavljanje zaštite potopljenog parobroda ,,Skenderbeg“. Prihvatanjem inicijative, ,,Skenderbeg“ je postao potencijalno kulturno dobro kojem prethodi zaštita.

Parobrod na popisu dobara ali još nema status zaštite Inicijativu Nacionalnih parkova Crne Gore za uspostavljanje zaštite ,,Skednerbega“ Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je prije tri godine. - U izradu elaborata za uspostavljanje zaštite međutim nije se još ušlo s obzirom na to da se na godišnjem nivou formira plan njihove izrade za određeni broj dobara koji se smatraju prioritetnim. Ovdje prednost imaju dobra nad kojima je uspostavljena prethodna zaštita zbog vremenske oročenosti, te dobra koja su ugrožena ili posjeduju izuzetan značaj – pojašnjeno je Pobjedi iz UZKD-a. Navodi se da je prihvatanjem inicijative parobrod „Skenderbeg“ uvršten u popis evidentiranih dobara Uprave za zaštitu kulturnih dobara i o njemu je formirana dokumentacija. - Do eventualnog uspostavljanja zaštite, on ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, osim u okolnostima definisanja integralne zaštite, odnosno zaštite kroz plansku dokumentaciju – kažu iz Uprave. Pojašnjavaju da sadašnji pravni status parobroda ni na koji način ne utiče na turističko ronjenje na istom, pod uslovom da se vodi računa o integritetu njegovih ostataka. - Napominjemo da u okolnostima koje bi dovele do eventualnog ugrožavanja ovih ostataka, Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definisana je mogućnost uspostavljanja prethodne zaštite. Kada je u pitanju dozvola za ronjenje, s obzirom na to da parobrod ne posjeduje status kulturno dobro, te nije u nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ronjenje na ovom lokalitetu podležno je zakonskim aktima koji uređuju ronilačke aktivnosti – kažu iz te institucije.

Slijedi izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti, na osnovu kojeg se donosi rješenje o prethodnoj zaštiti i rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra, nakon čega se rješenje o proglašenju statusa kulturnog dobra objavljuje u Službenom listu. Taj segment je još u proceduri. Prema riječima Adžić, u inicijativi su predložene i varijante njegove buduće namjene. - Predloženo je da bude izložbeni eksponat ili plovni objekat, čemu bi prethodila izrada studije izvodljivosti izvlačenja, priprema izvlačenja, liftovanje, izrada konzervatorsko-restauratorskog projekta, sprovođenje konzervatorsko-restauratorskih mjera; izrada projekta i izgradnja prostora za izlaganje ili projekta dovođenja u prvobitnu funkciju plovnog objekta turističkog karaktera po Skadarskom jezeru. Druga opcija je da ostane podvodni lokalitet sa instaliranjem rešetke koja bi obezbijedila njegovu fizičku zaštitu pod vodom – navela je ona.

SUDBINA

Adžić podsjeća da je pedesetih godina prošlog vijeka bilo nekoliko bezuspješnih pokušaja izvlačenja ,,Skenderbega“,

zbog tadašnje slabe tehničke opremljenosti. Ona navodi da bi to danas bilo izvodljivo, ali je pitanje koliko bi sredstava iziskivalo. - Finansiranje kvalitetnog višefaznog multidisciplinarnog projekta ,,Revitalizacija parobroda Skenderbeg“, bila bi izvodljiva, ali skupa investicija, za koju bi trebalo naći ozbiljnog inostranog partnera, ili kroz neki ozbiljan državni projekat, u kojem bi bilo uključeno više državnih institucija i firmi, kao i za određene zahvate inostrani subjekti. Realizacija projekta bila bi prvorazredna atrakcija Nacionalnog parka Skadarsko jezero, za bilo koju odluku njegove namjene, prije svega kao brod eksponat ili plovni objekat. Kao arheološki lokalitet pod vodom bio bi atraktivan samo za ciljne grupe posjetilaca, ronilaca i ljubitelja podvodne arheologije – zaključuje sagovornica Adžić. I pored oprečnih reakcija u javnosti povodom predloženih varijanti vraćanja „Skenderbega“ u život, za očekivati je da stručnjaci nađu pravo rješenje. Dosadašnje, da ga tek usput posjete turisti zahvaljujući lokalnim vodičima, ostala bi još jedna propuštena šansa. I. PERIĆ

Istorijat plovila

IZ VREMENA PLOVIDBE: Dvadeset i osam godina je prevozio putnike i hranu na relaciji Rijeka Crnojevića – Skadar

Prema podacima putnički parobrod ,,Skenderbeg“ (21,1 m dužine; 5,30 širine; 1,3 visine; gaz 0,71; 20 T nosivosti, BRT 41 i NRT 30) izgradila je brodarska kompanija ,,Austrian Lloyd Trieste“ u Arsenalu Triestino u Trstu 1916. godine. - Odmah po izgradnji parobrod kupuje brodovlasnik Stefan Curani iz Skadra. Od 1924. ,,Skenderbeg“ je u vlasništvu „Jadransko-skadarske plovidbe“ do 1927. kada ga otkupljuje AD „Boka“. Brod je 1934. godine pripao AD „Zetska plovidba“. Početkom 1941. Italijani ga pripajaju svom plovnom parku. Dvadeset i osam godina je prevozio putnike i hranu na svakodnevnoj relaciji Rijeka Crnojevića – Skadar – navo-

di Adžić podatke o brodu. U partizanskoj akciji 1942. godine, borci bataljona ,,Carev laz“ su nakon kraće borbe zarobili parobrod u Karučkom zalivu ispod Crne glavice i potopili ga bez oštećenja, otvaranjem ventila. Poslije rata, uslijedila su dva pokušaja izvlačenja ,,Skenderbega“ (1946. i 1952. godine), oba puta bezuspješno, zbog slabe tehničke pripremljenosti. Ekspedicija Kluba podvodnih istraživača ,,Akvanaut“ 1999. godine je vršila ispitivanja broda, kada je utvrđeno da se nalazi na 11 metara dubine, zaronjen u mulju i da je u dobrom stanju. Leži na lijevom boku, okrenut jugozapadu.

Neđelja, 30. avgust 2020.

Objektiv U fokusu

Priča ove Mostre počinje prije dvije i po godine, i to u rivalskom Kanu: na festivalu Azurne obale protest zbog rodne neravnopravnosti pri tretmanu autora organizovala je glumačka diva Kejt Blančet. Upravo ona ovog ljeta predsjedava žirijem

Djela žustrih autorki u fokusu 77. Venecijanskog filmskog festivala koji počinje 2. septembra

Lavice čuvaju kanal Grande

PRAVI PUT

cineuropa.org

Tako će od 2. do 12. septembra u konkurenciji za Zlatnog lava od 18 filmova biti osam djela autorki, skoro polovina. I to je velika razlika u odnosu na svega 9,5 procenata iz prošle godine... Na ovim ,,lavicama“, autorkama elitnog arthaus pedigrea, ovog ljeta je da sačuvaju filmski ponos stare Mletačke republike... I svijetu pokažu pravi put iz lavirinta, ka blještavoj širini kanala Grande, okupanog suncem.

Kadar iz filma ,,Quo Vadis, Aida?“

NOMADLAND

Takav festival, nošen na ramenima filmskih ratnica Amazonki, ima i jasnu favoritkinju. ,,Nomadland“ je vrlo aktuelna roudtrip priča američkog Zapada, u stilu Vendersovih ili Džarmušovih putovanja apsurda za nebitnjakoviće 80-ih. Film potpisuje sjajna Kloe Žao; a u glavnoj ulozi je dvostruka oskarovka Frensis Mekdormand. Osuđena na nomadski život, nakon ekonomskog kolapsa u njenom gradu, gdje je ostala bez posla. Na epskom putovanju valja očekivati široke horizonte u psihodeličnim tonovima, za jedan zaboravljeni svijet autsajdera kojih je sve više u našem vremenu. Film unekoliko dijeli sudbinu svoje junakinje - jer producenti su isključivo iz golog interesa zahtijevali da paralelna premijera, praktično istovremeno, bude na festivalu u Torontu.

PIECES OF A WOMAN

Potencijalno velika uloga Vanese Kirbi, koja je dobila povjerenje u vrlo potresnom filmu Kornel Mundučo. Studija je

Džim Broudbent i Helen Miren junaci ,,krađe vijeka“ u ,,The Duke“

krivice ožalošćene majke, čiji je izbor da porođaj bude organizovan u kućnim uslovima pošao po zlu. Film dodatno atraktivnim u najavi čini glumačka postava (Šaja Labaf, Sara Snuk, Elen Berstin) - a publika očekuje emotivni rolerkoster na putu ka filmskoj spoznaji.

LACCI

Prvi put nakon skoro deceniju i po, italijanski film ima priliku da otvori festival. Danijele Luketi servira porodičnu dramu, za bračni par koji čine Alba Rorvaher i Luiđi Lo Kašo... Svijet njihove intime okupiraće u potpunosti laži, ucjene i saspens mračnih prijetnji; ali i obrti na granici apsurda u stilu vrhunske italijanske tragikomedije.

SALVATORE: SHOEMAKER OF DREAMS

Luka Gvadanjano, režiser velikog hita ,,Call Me By Your Name“, perjanica je sekcije festivala

festival-avignon.com

Ćićuto dobro zna da je Venecijanski filmski festival istorija pogrešnih skretanja koja su, nekim čudom od dobrih namjera, ipak vodila na pravi put. Tako je mecena festivala od prve edicije 1932. bio Đuzepe Volpi - Musolinijev ministar finansija, okorjeli fašista. Za najbolji italijanski film festivala čak se tih godina dodjeljivao Kup Musolini! Organizatori su edicije ratnih godina, pretvorene u ništa više nego sajam fašističke propagande, godinama kasnije poturali pod tepih. A željeli bi da ih zaborave taman kao i 70-e, kada je Mostra zamirala pod monopolom tadašnjeg direktora... I u takvoj komplikovanoj jednačini, festival je nalazio pravi put jer je i sebi i čovječanstvu znao da u pravom momentu pogleda u ogledalo. Zato priča ove Mostre počinje prije dvije i po godine, i to u rivalskom Kanu: na festivalu Azurne obale protest zbog rodne neravnopravnosti pri tretmanu autora organizovala je glumačka diva Kejt Blančet. Upravo ona ovog ljeta predsjedava žirijem za glavnu nagradu u Veneciji.

Oskarovka Frensis Mekdormand u najiščekivanijem filmu festivala ,,Nomadland“ deadline.com

ako je prikladno da povratak filmskih festivala u vremenu pandemijske neizvjesnosti pripadne najstarijem među njima. ,,Mostra“ u svojoj 77. ediciji, 88 godina od debija, tražiće filmski izlaz u lavirintu venecijanskih kanala. U svijetu koji je, svojom krivicom, sigurnu mapu puta izgubio negdje na morskom dnu. Svijet ide dalje i šou se mora nastaviti - gotovo karnevalski i bećarski prosto uzvikivao je Roberto Ćićuto, predsjednik Venecijanskog bijenala, najavljujući prvu festivalsku poslasticu pandemijske ere. Mostra, ta festivalska dama posebnog šmeka što svoje pobjednike ovjenčava slavom Zlatnog lava, ove godine biće u kudikamo manje gizdavom i blještećem ruku. Biće prikazano 60 filmova u zvaničnoj selekciji, 20 manje nego prošle godine; od toga, nema ni trunke holivudskog mejnstrim blještavila poput filmova ,,Joker“ i ,,Marriage Story“ prošle godine.

irishfilmcritic.com

koja se tiče ne-fikcije. Dokumentarac ,,Salvatore: Shoemaker of Dreams“ nije u trci za Zlatnog lava, ali je potencijalna vizuelna poslastica za sladokusce - i dekonstrukcija svijeta kreatora jednog od najslavnijih brendova proizvođača cipela.

THE DUKE

Nevjerovatna storija u stilu ,,La Casa de Papel“ je ,,The Duke“ - komedija koja titra sa obje strane istinite priče. U njenom centru je ekscentrični britanski veteran Kempton Banton (Džim Broudbent), koji planira jednu od krađa vijeka u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Suprugu mu tumači velika Helen Miren, a film obećava ludu zabavu i potencijalno je favorit publike.

MISS MARX

Najmlađa kćerka Karla Marksa je zaslužila filmski portret u djelu Suzane Nićareli - a jednu od pionirki feminizma tu-

Ramola Garaj kao najmlađa kćerka Karla Marksa i ikona feminizma u ,,Miss Marx“

Posveta ženama Srebrenice Film ,,Quo Vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić predstavljaće region kao jedno od 20 ostvarenja u trci za Zlatnog lava, glavnu nagradu festivala. Autorka obećava slojevitu priču o apsurdima ljudskog postojanja, koja nadilazi i srazmjere srebrničkog pakla i užasnog zločina. Glavna junakinja, Aida, kao prevoditeljica u Srebrenici za sebe i porodicu traži spas u bazi Ujedinjenih Nacija - ubijeđena da će makar tu biti sigurni... Dekonstrukcija tragedije je Jasmilin poziv za empatiju, razumijevanje. Ali i posveta srebrničkim žrtvama, a prije svega ženama Srebrenice.

mačiće Romola Garaj. Na autorki i glavnoj glumici je da dokažu, da u kovitlacu angažovanosti i dramatične ljubavi mogu ispričati drugačiju u nizu sličnih aktuelnih priča.

WIFE OF A SPY

U odnosu na ,,Lovers“ Nikole Garsije, potpuno tipičan francuski film o ljubavnom trouglu i aferi sa ukusom tragičnih posljedica, potencijalno mnogo interesantnija ljubavna priča je ,,Wife of a Spy“. Film potpisuje japanski autor Kijoši Kurosava - u osvit Drugog svjetskog rata jedan vojni plaćenik napušta suprugu u Kobeu radi tajnovite misije u Mandžuriji. Nesvjesan, kakvu mu uragansku romansu i tajfinski kovitlac rata život sprema...

Detalj iz potresne i vizuelno raskošne drame ,,Pieces of a Woman“

texasobserver.org

CRAZY, NOT INSANE

Greta Tunberg, tinejdžerka koja je u posljednje dvije godine naglavačke okrenula planetu i svakoj ljudskoj zvjerki otkrila trag u velikoj kampanji za borbu protiv klimatskih promjena, već sada je zaslužila dokumentarac ,,Greta“ Nejtana Grosmana. Publika, a prije svega njeni fanovi, očekuju ličnu priču i svjedočanstvo ranjive mladosti koje se odreklo djetinjstva - da bi svijet bio zeru bolji i svjesniji.

Još interesantnije u najavi ipak djeluje ,,Crazy, Not Insane“ Aleksa Gibnija. Kao profil pionirke forenzičke psihijatrije Doroti Otnou Luis, istraživačice serijskih ubistava u ,,Mindhunter“ stilu i prvoklasne profajlerke koja je inspirisala cijeli jedan moderni žanr...

THE WORLD TO COME

Konačno, vizuelno u najavi raskošan i sočan film ,,The World to Come“ u fokus priče američkog Zapada 19. vijeka postavlja dvije farmerke. Tamo, na granici civilizacije i ,,zapadnog načina života“, njihova neočekivana i zabranjena ljubav biće poprište za potencijalno jaku žensku priču. Katerina Voterston, Vanesa Kirbi, Kejsi Aflek i Kristofer Abot su dio prvoklasne glumačke ekipe, pred kojom je nimalo lak zadatak da filmu „Mone Fastvold“ pruže dašak nezaboravne autentičnosti... Jasno je na ovom primjeru, ao i u cjelini: na damama, autorkama, glumicama i jakim ženskim pričama, je da filmsku gondolu iz pandemijske kaljuge ovog ljeta izvedu na pravi put. Da zvijezda ,,Mostre“ zablista nad kanalom Grande, i pokaže put ka jednoj novoj normalnosti, i autorskom izražaju. S. STAMENIĆ

Neđelja, 30. avgust 2020.

aspali na proplanku, pred zoru. Nije bilo ni eksplozije, ni vatre. Ni olupinu helikoptera niko nije primijetio. Stivi Rej Von je dan ranije sanjao svoju sahranu; jedini miran među hiljadama uplakanih. ,,Prvo sam bio prestravljen, a onda je sve bilo mirno i u redu“, kazao je Eriku Kleptonu prije svirke. Biser pronađen tamo gdje ga ne bi očekivali. I kad mu vrijeme nije. Nekih osam godina ranije, na Montro džez festivalu, na Ženevskom jezeru, Stivija Reja je na nastupu primijetio Dejvid Bouvi. E, ti ćeš da sviraš bluz gitaru na novom albumu, razvukao je osmijeh Bouvi u bekstejdžu, a Von je prihvatio i sletio na album ,,Let’s Dance“ (1983). Tek nakon toga otkrio ga je Džon Hamond, za ugovor pod čuvenom etiketom kuće Epic Recordsa.

SAN LJETNJE NOĆI

Te noći između 26. i 27. avgusta 1990. godine, Stivi Rej Von i bend Double Trouble svirali su kao predgrupa Eriku Kleptonu. Teatar muzike ,,Alpine Valley“, gradić Ist Troj, država Viskonsin; prostor za koji znate da jedino i isključivo možete vidjeti u američkoj provinciji. Prostamfiteatar sa neobičnim drvenim krovom što od svake muzike čini gotovo religijsko, gospel iskustvo. Samo je jedan prilaz vodio do tamo; i bilo je prirodno, da muzičke zvijezde u žurbi ka narednoj svirci odatle grabe helikopterom. Opet, nekih sedam godina unazad: Bouvijev muzički njuh bio je nepogrešiv. Von je i drugu priliku, kao prvu, prihvatio objeručke; a album ,,Texas Flood“ od juna 1983. godine bio epicentar onog zemljotresa koji danas zovemo ,,blues revival“. Bluz ponovo rođen, poput feniksa. Čuvan decenijama, dozrio u rezonantnoj kutiji - pa skliznuo niz vrat Stivi Rejeve gitare. Sve što je u sedam godina karijere činio, bila je besprijekorna i vrhunska slava bluza. U njujorškom ,,Medison skver gardenu“ 1989. već je bio hedlajner. To što je na turneji po Srednjem zapadu, kao na onoj svirci u Ist Troju, Von bio predgrupa Kleptonu - samo je bio dokaz da je pravi bluzer. Da se nije uzvisio; da je timski radnik kojem je samo do muzike. Oko 4.30 u policijsku stanicu Ist Troja, država Viskonsin, stigao je urgentan po-

Kako krvari bluz ziv za izviđanje mjesta polijetanja. Dva sata kasnije već se spekulisalo, da je na letu bio i Erik Klepton. U tom momentu, Klepton je već bio u mrtvari; da u prisustvu vještaka identifikuje one usnule sa cvjetnog proplanka jedne ski-staze.

KA NJEGOVOJ VISINI

Pilot Džef Braun je nakon svirke imao već zagrijan helikopter „bel 206B džet rejndžer“; spreman za polijetanje uprkos malo magle. Stivi Reju, njegovom bratu gitaristi Džimiju i Džimijevoj supruzi Koni bila su obećana tri mjesta. Kada su stigli na polijetanje, uz pilota tu je već bio ukrcan Kleptonov agent Bobi Bruks, bodigard Najdžel Braun, menadžer turneje Kolin Smiti... Uz jedno prazno mjesto. Amerikanci, rokenrol i pop publika svakog kraja ovog svijeta, imaju tu posve ciničnu crtu da nečiju veličinu podvuku tek sa patinom smrti. Istog septembra 1990. godine, Vonov album ,,Family Style“, jedini koji je radio kao kolaboraciju sa bratom Džimijem, postao je bestseler karijere. Boni Rat je album ,,Luck of the Draw“ godinu kasnije posvetila Stiviju Reju. Pjesme Vonu u spomen snimali su: Erik Džonson, Tomi Emanuel, Badi Gaj, Stiv Vai, Vejn Perkins... Stivi Vonder mu je na živom albumu ,,Natural Wonder“ 1995. posvetio pjesmu ,,Stevie Ray Blues“. I tu nije kraj, niti ga ima: dan-danas muzičari poput

U fokusu Čak i da se režiserka zaustavila na uvodnoj studiji karaktera, imala bi odličan film. No, tek kada je prebacila fokus sa glavne junakinje na druge likove, postala je jasna vrijednost njenog pametnog koncepta

judi su jedina stvorenja koja se pretvaraju da su nešto što nijesu – zapisao je Alber Kami. Režiserka, scenaristkinja i glumica Ejmi Semec („Sun Don’t Shine“, 2011) citirala je ovu misao u drugom autorskom filmu „She Dies Tomorrow“ i učitala joj vrlo precizno značenje. Za nju, duboko potisnuti strah od smrti jeste glavni izvor čovjekovog pretvaranja. I tek onda kada bi bio osviješćen, vidjeli bismo ljude onakve kakvi zaista jesu: kao životinje primarno definisane strahom od umiranja. Strah od smrti plaši, kontroliše, parališe, eutanazira razum, kovrdža emocije. I zbog toga u filmu „She Dies Tomorrow“ njegovo prihvatanje nije moglo doći „iznutra“. Svijest o neumitnom kraju sopstva uvedena je kao „spoljašnja opasnost“. Kao apstrakcija. Kao virus koji se neobjašnjivo širi planetom i ispunjava zaražene samo jednom parališućom mišlju: „Znam da ću umrijeti sjutra.“

KOŽNA JAKNA

Stivi Rej Von na sceni

Tri decenije od tragične smrti legendarnog Stivija Reja Vona

Prva zaražena koju upoznajemo nosi Semecino ime. Nakon raskida sa momkom, Ejmi (Kejt Lin Šajl) pada u depresiju, zatvara se u kuću i naliva alkoholom. Ali, ispod te tipične slike liječene alkoholičarke koja se vraća poroku poslije prve krize, od početka čuči nešto zlokobnije. Ejmi danima ispija vina, mazi namještaj i prebacuje se sa jednog na drugi pod razbacane kuće. Nosi šljokičastu disko-haljinu za ludi subotnji izlazak, a

irishfilmcritic.com

kalendar

Objektiv

Pod već zahuktalom elisom helikoptera, Stivi Rej Von je bratu stisnuo ruku i uz nasmijan pogled provukao: ,,Džimi, stvarno mi je potrebno da se tu pružim malo“. Džimi i supruga su prihvatili, ustupili mjesto i ugrabili sljedeći let ka drugom, potpuno nebitnom gradu, tamo u Viskonsinu, bogu iza tregera. A Stivi Rej je uru kasnije sletio u vječnost Džona Mejera, Džoa Bonamase, Krisa Duartea, Majka Mekridija - kao jedan od ključnih uticaja karijere navode Stivija Reja. Ne da bi, naravno, njegovu veličinu učinili većom. Već da bi svoj senzibilitet jasno uokvirili i predstavili publici. Pokazali kome pripadaju i kojoj visini teže, od onog momenta kada su prvi put gitaru u ruke prvi put ugrabili. Pod već zahuktalom elisom helikoptera, Stivi Rej je Džimiju stisnuo ruku i uz nasmijan pogled provukao: ,,Brate, stvarno mi je porebno da se tu pružim malo“. Njih dvoje su prihvatili, i ugrabili let sljedećim helikopterom ka drugom, potpuno nebitnom gradu, tamo u Viskonsinu, bogu iza tregera. Stivi Rej je uru kasnije sletio u vječnost.

STAZA SA MAKOVIMA

Kada je Kliford Anton, vlasnik najčuvenijeg noćnog kluba Teksasa oko kog se ,,zavrtjela“ sva silna i čuvena rokenrol scena grada Ostina, prvi put slušao Stivi Rej Vona u julu 1977. godine, poželio je da utekne iz svoje kože. Da zatvori klub i

samo nalijepi plakat da tu više niko, nikad neće tako dobro svirati. ,,Iskreno, potpuno me i na smrt prestravio. Eto kako je je*eno svirao“, govorio je Anton, već istog dana 27. avgusta 1990. godine. Dok su se svjetske televizijske stanice grabile u oplakivanju na mjestu nesreće... I ređale podatke koji su skliznuli niz dotureni izvještaj sa autopsije: niko od njih nije imao ni kap droge ni miligram narkotika u krvi. ,,Zamislite cijenjeni gledaoci, čak ni Stivi Rej Von“. Sat nakon ponoći, tog 27. avgusta, helikopter je uzletio u već gustoj magli. Pilot Braun je letilicu uzvisio iznad staze za golf, pri većoj brzini i nešto niže od dva helikoptera koja su poletjela desetak minuta ranije. Bez osjećaja da pravilno procijeni visinu, skrenuo je u jednom momentu naglo ulijevo - i zabio se u skijašku stazu. Nepun kilometar od amfiteatra u kom je, manje od sat ranije, koncert završen solo-bisom. Bilo je potrebno da tek oko zore Džimi Von primijeti da bratov helikopter nije stigao na odredište; tek tada se neko u Ist Troju, tamo u Viskon-

sinu, dosjetio pogledati ka padini rascvjetaloj makovima, što je zimi bila skijaška staza. Stivi Rejev otac Džimi Li je sa 16 godina pobjegao iz škole, da bi se prijavio za marince i otišao u rat na Pacifiku. Stivi Rej je sa 16 godina pobjegao iz škole da bi mogao svirati električnu gitaru u lokalnom noćnom klubu u Teksasu. Za 70 centi po satu ujutro bi prao suđe i prevrtao učvarene hamburgere na vatri u jednoj prčvari; cijelih 17 godina prije nego će ga na džezi festivalu u Švajcarskoj, tamo na Ženevskom jezeru, ugledati Dejvid Bouvi... I tada je, sa 27 godina, svog istinskog oca upoznao; onog što mu je donio bluz, čudom te iste sudbine što je grabila da se sruši u Viskonsinu. Stivi Rej Von imao je samo 35 godina, i samo sedam godina muzičkog staža, kada je poletio ka spokoju jednog užasnog sna, nakon savršene noći i svirke sa Erikom Kleptonom. Na uzglavlju od makova, pred zoru 27. avgusta, jedna gitara već tri decenije šapuće, kako to krvari bluz. S. STAMENIĆ

Strah od smrti prenosi se virusom u zavodljivom trileru „She Dies Tomorrow“

Apokaliptična meditacija o anksioznosti

od ukrasa samo ledenoplave, mrtvačke oči iz kojih se maskara razliva u potocima. Neonska svjetla blješte, a Mondo Boys verzija Mocartove „Lacrimose“ ide na ripit dok Ejmi satima pregleda urne na internetu. I usput provjerava postoji li način da neko, nakon što sjutra umre, od njenih ostataka sašije kožnu jaknu. Na početku, to da je Ejmi više slučaj za psihijatrijsku a ne zavisničku kliniku, ne vidi čak ni njena iznervirana prijateljica Džejn (Džejn Adams). Ali, jedne večeri, dok bude radila u sopstvenom domu, zapljusnuće je ona ista „Lacrimosa“. I Džejn će takođe osjetiti da je smrt samo dan daleko. Čak i da je Semec ostala samo na uvodnoj studiji karaktera, mentalne bolesti, depresije, anksioznosti – „She Dies Tomorrow“ bi bio odličan film. Muzika, kamera, dizajn zvuka, gluma, scenario: sve je dezintegrisano, haotično, naizgled nabacano – i skroz u službi pojačavanja utiska da se Ejmin čitav svijet raspada. Ali, tek kada se fokus prebaci na Džejn, postaje jasno koliko je pametan ovakav koncept. Do kraja jednoipočasovnog filma vidjećemo kako na virus reaguju i Džejnin brat Džejson (Kris Mesina), njegova Suzan (Kejti Aselton), njihovi prijatelji Brajan (Tundi Adebimpe) i Tili (Dženifer Kim), pa uz pomoć jednog fleš-beka i Kreg (Kentaker Odli), onaj tek pomenuti Ejmin bivši momak sa početka. I tek onda će postati jasno da „nepouzdana“ kamera, pomjeranje perspektive, skakanje kroz vrijeme i naglašena muzika ne slikaju samo Ejminu psihu, nego i cijeli svijet, društvene norme i vrijeme

samo po sebi kako se raspadaju. Glumačka ekipa je izuzetna, a takav je i materijal koji joj je obezbijedila Semec. Svaki lik, uprkos kratkoj minutaži za dublju karakterizaciju, i te kako funkcioniše: od Ejmi, do dvije skroz sporedne, neimenovane djevojke ( jednu igra Mišel Rodrigez). Njih vidimo kratko, samo u jednoj, možda i najupečatljivijoj sceni filma: kako, nekako LSDusporene i nasmiješene, pričaju („Volim drveće, nedostajaće mi.“) brčkajući noge u bazenu koji se polako puni krvlju.

FON TRIROV TRIP

Baš zahvaljujući pametno skockanom scenariju i hladnom režiserskom pristupu, iznad trilera, drame, ne-horora „She Dies Tomorrow“ sve vrijeme ipak titra lavkraftovski, kosmički horor. Semecin zamagljeni izvor virusa je toliko snažan da, dok čekate objašnjenje, imate osjećaj da tu mogu biti upleteni i vanzemaljci, i LSD tripovi – a da to bude potpuno logično objašnjenje. No, Semec, naravno, ne samo što ne poseže za vanzemaljcima ili lavkraftovskim čudovištima, nego se ne bavi objašnjenjima – uopšte. „She Dies Tomorrow“ odjavljen je uz ambivalentan, nedorečen kraj koji bi sigurno bio po meraku i jednom Kjubriku, ali i Larsu Fon Triru sa čijim remek djelom „Melancholia“ (2011) dijeli sličan, meditativan pristup žanru apokaliptičnog filma u kojem je smak svijeta „samo“ parabola za duboki egzistencijalni strah i suočavanje sa (samo)poništenjem. Posljednjih mjeseci, dok se svijet i dalje bori sa kovi-

dom-19, prikazano je mnogo filmova čiji su se koncepti, iako neplanirani, podudarili sa stvarnošću miliona. I „She Dies Tomorrow“ zaista jeste još jeziviji zbog paralela sa koronom. Ali, film Ejmi Semec nije samo kao stvoren za ovo, već i za sva ostala vremena... Ona u kojima mnogo manje razmišljamo o smrti. M. I.-N.

Arena

Fudbal

Odigrana četiri meča 2. kola Druge lige

Kom slavio u derbiju Kom Mornar

1 0

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miloš Bešović. Strijelac: Filipović u 57. minutu. Žuti kartoni: Novović, Radenović, Hot, Vujošević (Kom). KOM: Novović, Radenović, Nuculović (od 59. Vujošević), Golubović, B. Bulatović (od 88. L. Bulatović), Hot, Radulović, Riosuke (od 59. Gazivoda), Đukić, Brnović, Filipović. MORNAR: Nikčević, Vukmarković, Martinović, Kacić (od 62. Kažić), Kajević, Idrizović, Perišić (od 79. Leverda), Seratlić (od 69. N. Bulatović), I. Bulatović, Škrijelj (od 79. Cvijović), Pajović. Kom je savladao Mornar u derbiju kola, čime je dokazao da će ove sezone uz Barane i Arsenal očigledno voditi glavnu riječ za vrh tabele. U veoma dinamičnom meču, Zlatičani su do trijumfa došli zahvaljujući golu Kristijana Filipovića u R. P. 57. minutu.

Arsenal Drezga

1 0

TIVAT – Stadion Arsenala. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Montenegro u 37. minutu. Žuti kartoni: Mirković, Asanović, Radinović (Arsenal), Bogićević, Racković, Goranović (Drezga). ARSENAL: Lemajić, Delić, Manojlović, Pepić (od 82. Krgović), Batuta, Tačibana (od 90 + 4. Kovačević), Montenegro (od 70. Đorđević), Mirković, Asanović (od 70. Muhović), Radinović, Popović. DREZGA: Vukčević, Bogićević, Tomašević (od 46. Vukčević), Lazarević (od 62. Piranić), Burzanović (od 46. Šaletić), Maraš (od 62. Kovačević), Racković, Goranović, Knežević, Nakazava, Zlatičanin (od 46. Nikočević). Arsenal se ne šali. Nakon pobjede u Rožajama Arsenal je savladao i Drezgu. Veoma tvrd i neizvjestan meč riješio je Montenegro u 37. minutu, čime su Tivćani nakon dva kola sa maksimalnim učinkom na vrhu tabele. R. P.

Igalo Ibar

6 0

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Grbić u 5, Li u 10. i 30, Radović u 45, Koprivica u 61. i Vučić u 90 + 3. minutu. Žuti karton: Dragaš (Igalo).

Tabela 1. Arsenal 2 2 0 0 3:0 6 2. Kom 2 2 0 0 3:1 6 3. Igalo 2 1 1 0 7:1 4 4. Jedinstvo 2 1 1 0 3:1 4 5. Mornar 2 1 0 1 1:1 3 6. Berane 2 1 0 1 1:2 3 7. Bokelj 1 0 0 1 0:1 0 8. Drezga 2 0 0 2 1:3 0 9. Grbalj 1 0 0 1 0:1 0 10. Ibar 2 0 0 2 0:8 0 U narednom kolu (6. septembra) sastaju se: Ibar – Jedinstvo, Drezga – Igalo, Mornar – Arsenal, Bokelj – Kom i Berane – Grbalj.

IGALO: Perović, Petrović (od 58. Dabović), Koprivica (od 75. Đilović), Vlahović, Grbić, Bogdanović, Radović (od 64. Dragaš), Radunović (od 64. Dajević), Perović, Li (od 58. Vučić), Bakrač. IBAR: Kuč, Šutković, Tahirović, Hodžić (od 70. Orahovac), Šimokava, Anđelić (od 46. Pepić), Mučalica, Kalač, Kuč (od 46. Juković), Stevović (od 46. Kopitović), Bujiša (od 13. Murić). Igalo je potpuno razbilo rivala. Rožajci su već nakon pola sata imali tri gola minusa, pa je bilo jasno da ga čeka kanonada. Povratnik u Drugu ligu odigrao je sjajan meč, sve je bilo u znaku domaćina, pa je Igalo zasluženo stiglo do nikad ubjedljivije pobjede, kojom je najavilo R. P. velike ambicije.

Jedinstvo Berane

2 0

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelac: Ivanović u 64. i 87. minutu. Žuti kartoni: Pešić, Damjanović, Dulović (Berane). JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Gordić, Banda, Šćepanović, Nikolić (od 80. Memčević), Vulević (od 69. Krulanović), Kalačević (od 58. Dacić), Ivanović, Ajković. BERANE: Bećić, Đeković (od 76. Čujović), Šćekić, Pešić (od 46. Šunjević), Tomović, Damjanović, Globarević, Vilotijević, Kriještorac (od 69. Šoškić), Ajama (od 69. Milanović), Dulović. Jedinstvo je u derbiju sjevera protiv Berana dominiralo tokom cijelog meča i na kraju zasluženo stiglo do pobjede. Bjelopoljci su odigrali dobar meč, bili mnogo ofanzivniji, a u 37. minutu Kalačević je promašio penal. Ali domaćin nije odustajao, napadao je, a nakon ubačene lopte sa lijeve strane, Ivanović je u 63. minutu iz peterca pogodio za vođstvo. U samom finišu, rezervista Memečević je na efektan način otklonio sve dileme. R. P.

Bez fudbala u Radanovićima Dugo očekivani bokeljski derbi u Drugoj ligi Grbalj - Bokelj u Radanovićima nije odigran. Naime, delegat FSCG Aleksandar Zarubica iz Cetinja nije dozvolio da utakmica počne dok domaćin ne ukloni crveno - plavo - bijelu zastavu sa grbom FK Grbalj, koja se nalazila na ogradi iza gola. Kako predstavnik Grblja to nije želio da uradi, pravdajući se, da se radi o klupskoj zastavi, delegat Zarubica je nakon konsultacije sa predsjednikom Takmičarske komsije FSCG Božom Mićunovićem odlučio da se meč ne igra. Konačnu riječ o ovom slučaju daće nadležni organi crnogorske kuće fudbala narednih dana. D. D.

Neđelja, 30. avgust 2020.

NAJTEŽI PORAZ BUDUĆNOSTI U NEZAVISNOJ CRNOJ GORI: Podgori

Debakl šampiona na Budućnost je razbijena na ,,DG areni“, doslovno - rezultatski, igrački i fizički. Tim ,,plavih“ raspao se u meču sa Podgoricom, koja je apsolutni hit na startu nove sezone - lider na tabeli, jedina ekipa sa sve tri pobjede, od kojih je posljednja najveća u klupskoj istoriji, samo zbog toga što je superiorno ostvarena protiv šampiona države (4:0). Košmarnu noć imali su gosti, nikome od igrača nije išlo, a pravili su grube individualne greške koje su skupo plaćene. Dva puta je kiksao Adžić, jednom Raičković, a kod četvrtog gola Ćuković je izgubio duel jedan na jedan sa Sentokuom, koji je efektno stavio tačku na meč. Epilog - najteži poraz Budućnosti u nezavisnoj Crnoj Gori! Propuste protivničkih igrača surovo je kaznio Kordić, koji se dva puta upisao u listu strijelaca, čime je potvrdio top formu na početku prvenstva - četiri pogotka na tri utakmice. Isto je uradio i Jovanović nakon pola sata igre. Ne pamti se kada je Budućnost primila tri pogotka za poluvrijeme, a upravo se to dogodilo u Lješkopolju. Podgorica je bila bolja, brža i nadasve jača u duelima. Apsolutno je nadigrala protivnika u prvom dijelu, a poslije velikog

Rezultati i tabela Dečić - Jezero Podgorica - Budućnost OFK Titograd - Petrovac Sutjeska - Iskra Zeta - Rudar 1. Podgorica 3 2. Dečić 3 3. Jezero 3 4. Iskra 2 5. Rudar 2 6. Budućnost 3 7. Petrovac 3 8. Sutjeska 2 9. Zeta 2 10. OFK Titograd 3

3 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0:0 4:0 2:2 (odloženo) (odloženo) 0 2 2 1 0 0 2 1 1 1

0 0 0 0 1 2 1 1 1 2

7:0 2:0 2:1 1:0 3:2 1:6 5:6 3:4 1:2 3:7

I. BOŽOVIĆ

9 5 5 4 3 3 2 1 1 1

U narednom kolu (12. septembra) sastaju se: Rudar - Petrovac, Budućnost - OFK Titograd, Iskra - Podgorica, Jezero - Sutjeska i Zeta - Dečić.

LISTA STRIJELACA 4 - Kordić (Podgorica) 3 - Striković (Rudar) 2 - Ražnatović (Petrovac), Maković (Sutjeska)

trijumfa najavila iskorak u odnosu na prošlu takmičarku godinu - ovoga puta možda može da ide do Evrope, čak i do trofeja. Trener ,,plavih“ Mladen Milinković reagovao je na poluvremenu - gurnuo je u vatru dva špica Vujačića i Moraitisa, a izveo defanzivca Adžića i napadača Zarubicu. Prekasno za bilo što...Budućnost je izgubila dva od tri star-

VODILI PODGORICU DO POBJEDE: Sentoku i Kordić

tna meča u ligi, uz poraz od Ludogoreca u Evropi - loš start i znaci krize crnogorskog prvaka. Mnogo pozitivnija priča prati

Milinković: Stojim iza igrača, moramo ih podržati Mladen Milinković, trener Budućnosti: Svaka naša greška bila je kažnjena. Kada primate dva ili tri brza gola, teško je vratiti se. Pokušali smo izmjenama da promijenimo utakmicu, ali nijesmo dali gol iz dvije situacije. Ostaje nam drosta razloga za brigu. Moramo da nađemo uzroke svega ovoga. Prošle sezone smo primili pet golova u 10-15 utakmica, a sada šest nakon tri meča naše lige. Nijedan napadač nam nije u formi, a ako hoćete da pobijedite morate da date gol. Slabo igramo i u odbrani. Nije ovo prijetno, ali ja stojim iza igrača. Moramo ih sada svi podržati. Navijači imaju pravo da budu ljuti, ali vjerujem da ćemo se izvući.

Uprava Barse odbija sastanak sa Mesijem Lionel Mesi, prva zvijezda modernog fudbala, uputio je zvaničan zahtjev upravi Barselone za sastanak na kojem bi govorio o želji da napusti klub - ali nije dobio bilo kakav odgovor. Po pisanju španskih medija i saznanjima televizije Skaj sports, nema bilo kakvih naznaka kada bi sastanak mogao biti organizvan. Plan Argentinca je da na razgovoru sa čelnicima Barse prisustvuju i njegovi advokati, koji bi izložili slučaj i scenario napuštanja kluba. Po mišljenju Mesijevog pravnog tima, legendarni fudbaler bi imao pravo da ovog ljeta napusti klub bez obeštećenja, iako mu je ta klauzula u ugovoru istekla još u junu. Po Mesijevim advokatima, klauzula nije mogla da istekne u specifičnoj pandemijskoj situaciji, jer sezona za nama nije završena u junu po standardnom kalendaru već tek krajem avgusta.

Britanski Skaj sports je potvrdio navode iz Španije da Mesi želi da pređe u Mančester siti gdje bi igrao za svog bivšeg trenera Pepa Gvardiolu. Za njega su zainteresovani i Juventus, Pari Sen Žermen i Inter. Klubovi iz Pariza i Torina su uputili zvanične zahtjeve za pregovore sa Mesijevim agentima, ali ti sastanci do sada nijesu održani. Bryo je uslijedila i reakcija Mesija na odluku čelnika Barselone na nezakazivanje sastanka. Naime Argentinac je poručio da danas neće doći u Barsin trening kamp, iako je njegov dolazak na početak priprema i PCR testiranje bio najavljen prije nekoliko dana. Očito, da je Mesi odlučio da definitivno prekine svaku komunikaciju sa klubom, nakon što su čelnici odlučili da odbiju sastanak sa njim. Iz kluba su, kako javljaju španski mediji, obavijestili legendu da je još pod ugovorom i da je obavezan da se pojavi na početS. S. ku priprema.

Podgoricu, koja sa novim trenerom, debitantom na ovom nivou, Miloradom Pekovićem pomjera lične standarde. Neke standarde i u našem fudbalu. Utakmica je šokantno počela za Budućnost koja je od petog minuta ušla u rezultatski minus - svojom krivicom. Adžić je na boku izgubio loptu nakon duela sa Kordićem, koji je ušao u šesnaesterac, a izgledalo je da je otišao previše udesno, u neprirodnoj poziciji za udarac. I golman Dragojević očekivao je povratni pas na peterac, a tako je i postavio tijelo. Ipak, korpulentni napadač ,,žutih“ pokazao je da nije samo igrač za skok i igru glavom, već da ima i suptilnosti - vidio je rupu između stative i golmana i upravo tuda provukao loptu u mrežu.

Slovenački biznismen preuzeo čelnu funkciju p

Tepeš novi predsjednik Petrovca Petrovac je imenovao novog predsjednika - slovenački biznismen Matija Tepeš postavljen je na rukovodeću funkciju kluba na vanrednoj Skupštini koja je sinoć održana u hotelu ,,Palas“. Novo lice na vrhu, ali ne i novi čovjek pod Malim brdom. Tepeš je neko ko je od ranije član uprave primorskog prvoligaša, a konkretno je vodio brigu o menadžmentu. Ovaj trideset sedmogodišnji biznismen iz Slovenije i prije je finansijski pomagao ,,nebeskoplave“, a sada je na Skupštini kluba zvanično dobio ovlašćenje predsjednika kluba. Ideja Tepeša je da Petrovac digne na veći nivo.

- Počastvovan sam zbog funkcije predsjednika Petrovca. Trudiću se da budemo bolji u svim segmentima. Od ranije sam prisutan u klubu i prilike su mi dobro poznate. Imam svoje ideje, ali je početak realizacije stopirala pandemija korona virusa. Želim da pomaknem Petrovac iz crnogorskih okvira, da klub dobije neku evropsku dimenziju. U glavi imam brojne projekte, planove o inostranoj saradnji, dovođenje stranaca, još mnogo toga. Obećavam rad - rekao je Tepeš za Arenu. Novi predsjednik nije bio u Crnoj Gori kada se tokom ljeta formirala ekipa pod Malim brdom. Smatra da je rano za priču o ambicijama. - Idemo redom, utakmicu po uta-

Arena

Neđelja, 30. avgust 2020.

Budućnost

Zvrko u nadoknadi ugasio ,,romantiku“

OFK Titograd

Stadion: DG a rena. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Golovi 1:0 Kordić u 5, 2:0 Jovanović u 29, 3:0 Kordić u 43, 4:0 Sentoku u 73. Žuti kartoni: Kaluđerović, Jovanović, Kordić, Marjanović Podgorica), Raičković, Ivanović, Mirković (Budućnost).

Podgorica Ivezić Čelebić Nikolić Jovanović (od 83. Tripković) Kordić (od 74. Sekulić) Maraš (od 64. Muharemović) Vukčević Sentoku Kaluđerović (od 74. Vujović) Marjanović Suzuki (od 64. Đajić)

Budućnost Dragojević Babić Božović Mirković (od 77. Đuričković) Ivanović Raičković (od 65. Terzić) Sekulić (od 80. Milić) Ćuković Adžić (od 46. Moraitis) Bojović Zarubica (od 46. Vujačić)

vremenu - Sentoku je izdriblao Ćukovića i sa dvadesetak metara dao golčinu u 73. minutu. Na kraju - totalni debakl Budućnosti i rapsodija Podgorice koja pauzu provodi ispred svih, ponosna, na čelu tabele. D. KAŽIĆ

Peković: Radujemo se, ali nećemo ništa veličati

Petrovac je definitivno ,,crna beštija“ za Titograd. Tim sa Starog aerodroma ni u petom pokušaju nije uspio da savlada ,,nebo-plave“, a bio je, čini se, nikad bliži tome. Titograd je imao vođstvo, praktično pobjedu ,,u džepu“, ali je u trećem minutu sudijske nadoknade rezervista Nikola Zvrko u želji da centrira uspio da lobuje golmana Joksimovića i pogodi za izjednačenje – 2:2. Titograd je prošao kroz pakao – Petrovac je imao vođstvo od 13. minuta; ,,romantičari“ su velikom željom i sjajnom igrom prije svega Petra Vukčevića, uspjeli da preokrenu, a iako su posljednjih nešto više od 20 minuta igrali sa igračem manje zbog isključenja mladog Mrvaljevića (dva žuta kartona), te pritiska gostiju u finišu, domaći

tim je bio blizu cilja, ali je ovaj remi dodatno produbio krizu. Inače, Titograd i Petrovac su otvorenog garda krenuli u meč, sa jasnom željom da trijumfuju. Titograd je, po ko zna koji put, imao probleme u odbrani, a Petrovac djelovao vrlo opasno u napadu. Ipak, na samom startu zaprijetili su domaći – prvo je Mendi bio neprecizan, a zatim je izblokiran udarac Popovića. Gosti su, sa druge strane, najavili u 11. minutu da mogu da ugroze rivala, kada su u šansi bili bivši ,,romantičari“ Merdović i Vukčević. A samo dva minuta kasnije, nakon što su defanzivci domaćina izbacili loptu ispred Savića, ,,odbitak“ je stigao do Ražnatovića koji je sa ivice kaznenog prostora uspio da matira Joksimovića – 0:1. Titograd je imao problema na sredini terena, pa je teško dola-

zio do pozicije da ugrozi rivala, ali je domaćin imao raspoloženog Petra Vukčevića. Doskorašnji ofanzivac Petrovca, odlično je probio po desnoj strani u 23. minutu, sjajno ubacio loptu u peterac za Mendija, koji je pokušao da šutira u padu, ali je zakasnio za djelić sekunde. Nakon samo par minuta Vukčević je imao još jedan slalom, ali je nakon toga pogodio samo spoljni dio mreže. Ipak, period bolje igre Titograd je ,,naplatio“ u 37. minutu, kada je Popović dobro loptu ,,zavukao“ između defanzivaca za sjajno postavljenog Mrvaljevića, koji je rutinski pogodio za 1:1. Gosti su u samom finišu zaprijetili preko Vukčevića, ali je u 45. minutu Savić imao sve, ali je mnogo oklijevao, cimnuo jednog, zatim i drugog defanzivca domaćih, trener gostiju uporno je vikao: ,,Šutiraj

Vukčević: Vjerovali do kraja

Peković, trener Podgorice: Dobra utakmica, važni bodovi protiv jako dobre ekipe. Pobijediti Budućnost na ovakav način velika je stvar za nas. Nastavili smo kontinuitet dobrih igara i rezultata, a sada idemo zadovoljni na pauzu. Forma raste, ali nećemo upasti u nikakvu euforiju, niti da nešto veličamo. Radujemo se ovakvom početku u želimo da nastavimo u ovakvom ritmu.

Petar Vukčević, ofanzivac Titograda: Bili smo pod pritiskom da osvojimo prve bodove u sezoni. Na vrijeme smo preokrenuli, ali nas je isključenje Mrvaljevića poremetilo, ostali smo sa igračem manje što nas je dodatno izmorilo. Na samom kraju nevjerovatan gol, ali to je fudbal. Idemo sada protiv Budućnosti, iako šampion nije za vađenje, da pokažemo napredak u igri. Nenad Vukčević, trener Petrovca: Čestitke mojim igračima na zalaganju, na volji i vjeri u

Petrovac

21 21

I. BOŽOVIĆ

,,DG areni“ Podgorica

Titograd sa igračem manje bio na pragu pobjede, ali gosti su na spektakularan način u posljednjim trenucima došli do boda

ica dala četiri gola ,,plavima“

Meč se otvorio, gost je probao da napadne, ali je na to Podgorica uzvratila još žešće. U 10. minutu ,,zavarničilo“ je na terenu -Kaluđerović i Raičković ušli su u klinč, a nakon gužve i razdvajanja sudija Pajović sankcionisao ih je žutim kartonima. Sredinom prvog poluvremena Jovanović je možda bio sebičan kada nije odigrao usamljenom Kordiću, ali je mnogo bolje reagovao u 29. minutu. Ofanzivac Podgorice odnio je loptu Raičkoviću na sredini, osvajao je prostor trkom, a dok je slušao savjete da odigra na stranu, odlučio se za prizemni udarac sa ivice šesnaesterca koji je bio dovoljno snažan i još više precizan da prevari Dragojevića. Nije tu bio kraj mukama gostiju – pred odlazak na odmor Adžić je loše procijenio let lopte, a iza leđa mu se iskrao Kordić koji je majstorski lobovao Dragojevića. Izmjenama na startu nastavka Milinković je probao da digne ekipu, donekle je uspio, ali daleko od bilo čega konkretnog, bilo kakvog povratka u utakmicu. Prvu pravu šansu Budućnost je imala u 55. minutu kada Moraitis nije realizovao zicer sa peterca, a domaćin je odgovorio preko Jovanovića iz slobodnog udarca i Kordića nakon kornera. Dok su se ,,plavi“ trudili da nekako smanje štetu, ona je zapravo bila još veća u drugom polu-

Telekom 1. CFL

pozitivan rezultat do kraja. Mislim da smo imali dobro otvaranje utakmice, poveli, imali već u prvom poluvremenu nekoliko zrelih prilika, da bi u jednoj izjednačenoj igri Titograd preokrenuo. Isključenje Mrvaljevića koji nam je pravio dosta problema uticalo je da preuzmemo inicijativu, stvarali šanse, a onda iz jedne koja je najmanje mirisala na gol dođemo do boda, tako da maksimalno zadovoljni odlazimo sa ovog gostovanja.

Stadion: OFK Titograd. Bez gledalaca. Sudija: Nikola Vođević. Gol: 0:1 Ražnatović u 13, 1:1 Mrvaljević u 37, 2:1 Vukčević u 58. (pen), 2:2 Zvrkou 90+3. Žuti kartoni: Mrvaljević, Novović, M. Roganović, Joksimović (OFK Titograd), Popović, Ražnatović, Mikijelj, Medigović (Petrovac) Crveni karton: Marko Mrvaljević u 68. minutu (OFK Titograd).

OFK Titograd

Petrovac

Joksimović B. Roganović Alić Mrvaljević Popović (od 87. Peličić) Kalezić Vukčević (od 80. Škrijkelj) Bašić Novović M.Roganović Mendi

Popović Medigović (od 70. Divanović) Mikijelj Marković Tačibana Đurđević (od 46. Zvrko) Ivanović (od 79.Stojanović) Ražnatović Savić Vukčević Merdović

više!“, ali se Savić neočekivano odlučio za asistenciju... Kazna za goste stigla je početkom nastavka – Vukčević je, po ko zna koji put, dominirao po boku, ubacio loptu za Mendija, kojeg je srušio Mikijelj, zbog čega je Nikola Vođević pokazao na bijelu tačku. To je izvazvalo pravu buru, koškanje igrača, a nakon skoro tri minuta pauze i četiri žuta kartona, Vukčević je hladnokrvno izveo jedanesterac i pogodio za preokret – 2:1. Odmah nakon toga Mrvaljević je bio u kontri, ali je Popović sjajno intervenisao. Već u 61. minutu, nakon kornera, Petrovac je bio u šansi, ali je Savić bio neprecizan. Kako je vrijeme odmicalo, zbog isključenja Mrvaljevića (dobio drugi žuti karton, zbog igre laktom na sredini terena), Petrovac je krenuo na sve ili ništa, a najbolju šansu propustio je rezervista Stojanović u 83. minutu, kada je stativa spasila ,,romantičare“. Nakon nekoliko pokušaja domaćih da riješe meč, uglavnom preko Mendija, Petrovac je u posljednjim trenucima preko Zvrka stigao do boda, koji je po prikazanoj igri i zaslužio. R. P.

Doskorašnji drugoligaši odigrali loš meč

kmicu. Trener Vukčević, njegov stručni štab i igrači imaju punu podršku. Nećemo još pričati o ambicijama, već se truditi da do polusezone sakupimo što više bodova i igramo što ljepši fudbal. U zimskom prelaznom roku će doći kvalitetna pojačanja, kako iz domaće lige, tako i sa strane. Moji planovi su ozbiljni - ističe Tepeš. Fudbalska materija nije strana Tepešu, budući da je nekada bio igrač, svojevremeno u beogradskim ekipama, a potom i u klubovima u Sloveniji. Rano je završio karijeru i okrenuo se obrazovanju. U njegovom vlasništvu je nekoliko firmi koje se bave pravnim poslovima i konsaltingom u sportu. Bio je i suvlasnik NK Drava Ptuj sa Nastjom Čehom, fudbalskom legendom iz Slovenije. - Planiram razne projekte u Crnoj Gori, odakle vučem korijene po majci. Ovo je zemlja koja ima toliko potencijala. Ali prvo da se efekti moga rada vide u Petrovcu - još ranije je za naš list poručio Tepeš, koji živi na relaciji Crnogorsko primorje, Podgorica, Beograd, Slovenija. On je na mjestu predsjednika Petrovca naslijedio Joka Tripkovića. D. K.

MALO PRAVOG FUDBALA POD 0 0 REFLEKTORIMA U TUZIMA Dečić

Stadion u Tuzima dočekao je sjaj reflektora, a svi istinski ljubitelji fudbala u ovoj opštini nadali su se da će u tom istorijskom trenutku Dečić savladati Jezero. Ali Dečić nije zasijao pod reflektorima – duel doskorašnjih drugoligaša donio je malo pravog fudbala. Tuzani su bili borbeniji, agresivniji, često i konkretniji, ali ne toliko da bi trijumfovali. Sa druge strane, Jezero je očigledno došlo sa namjerom da se čvrstom igrom u defanzivi odbrani i zaustavi rivala, pa je zasluženo osvojilo bod.

Prvo poluvrijeme donijelo je malo pravog fudbala. Prvih 15 minuta igralo se uglavnom na sredini, a osim borbenosti, nijesmo vidjeli ništa. A onda za manje od tridesetak sekundi dva uzbuđenja pred golom gostiju

I. BOŽOVIĆ

pod Malim brdom

Stadion Dečića. Bez gledalaca. Sudija: Vladimir Bjelica. Žuti kartoni: Ljuljđuraj, Marković (Dečić), Radunović, Dedić, Kastratović (Jezero)

Dečić

– Vuljaj je ljevicom uputio pravu ,,bombu“ sa 18-19 metara, ali je Kastratović uspio da loptu proslijedi u korner. Nakon ubačene lopte iz ugla, Vuljaj je sam na drugoj stativi uspio da pogodi mrežu, ali je na asistenciju pomoćnog sudije Miodraga Brajovića gol poništen zbog ofsajd pozicije. Jezero je djelovalo dobro u polju, odnosno u postavci, izuzetno čvrsto u

posljednjoj liniji, ali bez prave šanse. Ipak, u 25. minutu, nakon prvog kornera, gosti su mogli do gola, ali je Pavlović šutirao glavom tik iznad prečke. U smiraju prvog dijela, Dečić je terensku inicijativu pokušao da kruniše golom, ali i pored dvije šanse, nije uspio u tome – prvo je Anđelo Rudović iz slobodnjaka (Đurković srušio Ljuljđuraja na 25 metara) dobro

šutirao, ali je Kastratović odlično izvadio loptu koja je išla pod samu prečku, da bi u 38. minutu dobro intervenisao Dedić, mada se nakon njegove intervencije glavom zatresla prečka... U drugom dijelu još manje prilika. Tuzani su bili borbeni, ali ne toliko i opasni, dok su Plavljani često iz kontri prijetili, a najbolju šansu imao je Isljami, mada je to bio lak plijen za Veli-

Jezero

Velimirović Camaj (od 63. Rolović) Ljuljđuraj Vuljaj Prenkočević Drešaj An. Rudović (od 56. Pepić) Tući Marković Pešukić (od 86. Gjolaj) Ad. Rudović

Jezero Kastratović Osmajlić (od 67. Ne. Tmušić) Drešković Radunović Isljami (od 81. Kontić) Dedić Matanović (od 81. Vukićević) Đurković Dinoša Vučićević (od 78. Redžepagić) Pavlović

mirovića. U dva navrata Tući je dobro reagovao kada su gosti imali kontru, dok domaći, osim pokušaja Markovića, te rezerviste Rolovića nijesu mogli ozbiljnije da zaprijete čvrstom riR. P. valu.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 30. avgust 2020.

FORMULA 1: Šampion startuje prvi isp

Luis za klasu is Bivši američki predsjednik razgovarao sa Lebronom Džejmsom i Krisom Polom

Obama spašavao NBA sezonu Barak Obama, bivši američki predsjednik, bio je oštro protiv bojkota mečeva koji su NBA košarkaši organizovali u noći između srijede i četvrtka, kao protest protiv rasne diskriminacije i policijskog nasilja. Obama je, po pisanju američkih medija, bio jedan od najzaslužnijih zbog čega zvijezde najjače košarkaške lige svijeta nijesu donijele odluku o definitivnom prekidu sezone. Predsjednik Amerike u periodu od 2008. do 2016. godine je imao i direktne razgovore sa predstavnicima igrača. Tako je Lebron Džejms, prva zvijezda lige i najbolji igrač

Los Anđeles Lejkersa, zajedno sa još nekoliko igrača inicirao razgovor sa Obamom još u srijedu - tražeći podršku za drastičan vid protesta u NBA ligi. Štrajk igrača je organizovan nakon što je Afroamerikanac Džejkob Blejk, u intervenciji policije u Viskonsinu, ranjen sa sedam metaka. Ipak, Obama je vrlo jasno poručio igračima da je jedina ispravna odluka da nastave da igraju - i da iskoriste platformu i javni prostor koji im NBA pruža, da upute konkretne društveno angažovane poruke. Takođe, predsjednik Obama sastao se i sa Krisom Polom, slavnim plejmejkerom i NBA veteranom koji je predsjednik

sindikata igrača lige. Vrlo brzo, tokom četvrtka, timovi iz Los Anđelesa - Lejkersi i Klipersi, promijenili su unilateralan stav da treba da napuste kompleks ,,mjehura“ u Orlandu gdje se NBA mečevi održavaju, i tako efektivno završe sezonu. Dogovor sa čelnicima lige je postignut u četvrtak, u podne po lokalnom vremenu - a prethodila je burna noć u kojoj je, uz Obamu, važnu ulogu u pregovorima i NBA legenda Majkl Džordan. Nakon dana pauze u petak, dueli plej-ofa su zakazani za noć između subote i neđelje po našem vremenu, po prethodnom rasporedu koji je važio za sedmicu za nama. S. S.

Hjuston konačno računa na slavnog beka u plej-ofu

VESTBRUK OPORAVLJEN Rasel Vestbruk, jedan od najboljih bekova u NBA, spreman je da nastupi za Hjuston Rokitse prvi put u plej-ofu ove sezone.

Odlazak legende Portlanda i slavnog NBA krilnog centra

Preminuo Klif Robinson Klif Robinson, proslavljeni bivši NBA košarkaš, preminuo je u 53. godini. Jedan od najboljih krilnih centara 90-ih godina prošlog vijeka, je od 1989. do 1997. igrao za Portland i u tom klubu stigao do statusa Ol star igrača. Takođe, u timu Blejzersa biran je za najboljeg ,,šestog igrača“ lige. U NBA ligi Robinson je nastupao do 2007. godine, a pored Portlanda, u 18 godina dugoj karijeri nastupao je i za Finiks, Detroit, Golden Stejt i Nju Džersi (današnji Bruklin). U NBA finalu igrao je 1992. godine, kada je Portland izgubio seriju za titulu od Čikago Bulsa sa Majklom Džordanom. Klif je jedan od samo tri igrača koji su u NBA tokom karijere ostvarili više od po 1.000 trojki, blokada i ukradenih lopti. S. S.

Šesti put u karijeri Luis Hamilton zaslužio je pol-poziciju na stazi ,,Spa Frankoršamp“; lider sezone Formule 1 startovaće prvi u neđelju (15.10 h) na Velikoj nagradi Belgije. Britanac će juriti četvrti trijumf, a startovaće ispred Valterija Botasa i Maksa Ferstapena. Najbrža i po mnogima najatraktivnija staza šampionata je najbolje pokazala vještinu aktuelnih zvijezda Formule 1. Tako je Hamilton dominirao od početka do kraja kvalifikacija, za ukupno 93. pol-poziciju karijere. Timski kolega iz Mercedesa i svjetski vicešampion Valteri Botas kasnio je više od pola sekunde! Hamilton u Mercedesu je, jednostavno, klasa za sebe u ovom momentu u Formuli 1. I jasno je, da je sebi trenutno najveći protivnik. U Belgiji će probati da dođe do već 89. pobjede karijere. Tako bi već u septembru šestostruki šampion svijeta mogao dobiti priliku da dostigne rekord Mihaela Šumahera, koji ima 91 trijumf na trkama... - Iz svakog kruga u krug bilo je sve bolje. Iza mene je dan zaista ,,čistog“ trkanja. Nakon tako teške godine za sve nas, nije bilo lako dostići ovaj nivo i zato sam zadovoljan. Toliko brojki koje mi je teško i da sam shvatim, tako da ne razmišljam mnogo o tome. Vjerujem da nas čeka do-

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Valteri Botas (Mercedes) 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 4. Danijel Rikjardo (Reno) 5. Aleks Albon (Red Bul) 6. Esteban Okon (Reno) 7. Karlos Sajnc (Merlaren) 8. Serhio Perez (Rejsing Point) 9. Lans Strol (Rejsing Point) 10. Lando Noris (Meklaren)

bra, zabavna trka u neđelju. Ja sam uživao, to mi je cilj uvijek u Belgiji. Možda ove sezone ima-

1:41,252 1:41,763 1:41,778 1:42,061 1:42,264 1:42,396 1:42,438 1:42,532 1:42,603 1:42,657

mo bolid koji je konkurentniji na ovoj brzoj stazi nego prethodnih godina. Pokušaću da

Vaterpolisti Primorca šampioni Crne Gore za 2004. godište

Kotorani na pravom putu

Očekuje se da slavni atleta zaigra u finišu plej-of serije prve runde Zapadne konferencije protiv svog bivšeg kluba Oklahoma Siti Tandera. Oporavak od povrede mišića kvadricepsa lijeve noge je završen. - Rasel je trenirao, igrao je i jedan neformalni timski meč u četvrtak i osjeća se dobro. Bitno je da ga imamo na pravi način spremnog za tešku borbu koja nas čeka - rekao je Majk d’Antoni, trener Hjustona. Vestbruk je tokom regularnog dijela sezone bilježio 27,2 poena, 7,9 skokova i sedam asistencija po meču, uz 47,2 procenta realizacije šuta iz igre. S. S.

Krilni centar Dalasa pokidao meniskus koljena

Kraj sezone za Porcingisa Kristaps Porcingis neće igrati za Dalas Meverikse do kraja plej-ofa aktuelne NBA sezone, objavili su američki mediji. Letonski krilni centar je u prvom meču plej-of serije protiv Los Anđeles Klipersa pokidao meniskus desnog koljena. Ozbiljnost povrede utvrđena je definitivno u noći između petka i subote po našem vremenu. Izostanak Porcingisa je veliki hendikep za Dalas, koji u plej-of seriji protiv Klipersa u prvoj rundi Zapadne konferencije gubi 3-2. Tokom aktuelne sezone Porcingis je bilježio 20,4 poena, 9,5 skokova i dvije blokade po utakmici za tim iz američke savezne države Teksas. S. S.

Pobjedama nad Katarom 19:11, Nikšićem 35:2, Jadranom 17:11 i Budvom 20:6, na prvenstvu Crne Gore za 2004. godište koje se igralo na otvorenom bazenu u Kotoru, vaterpolisti Primorca osvojili su titulu prvaka države. Pobjednički sastav činili su: Jakov Bulajić, Balša Vučković, Tim Perov, Nikola Vukčević, Josip Reichel, Miloš Vukšić, Pavle Krivokapić, Mlađan

Janović, Neđeljko Tujković, Neđo Baštrica, Milan Vulović, Draško Samardžić, Andrej Mikijelj, Srđan Janović, Luka Samardžić, Nemanja Simović, Miloš Milinić, Đuro Janjetović, predvođeni trenerima Nikolom Mršuljom i Vidom Lomparom i koordinatorom mlađih selekcija Veljkom Uskokovićem. Ovo je druga titula, nakon osvajanja prvenstva Crne Gore za 2006. godište. R. A.

Španac ljut nakon poraza od Đokovića

Bautista Agut: Meč tri puta prekidan

Roberto Bautista Agut (32), španski teniser koji je u dramatičnom duelu izgubio polufinale Sinsinati mastersa od Novaka Đokovića, izrazio je nezadovoljstvo nakon meča.

U trećem setu Bautista Agut je servirao za meč, ali je rival ipak uspio da napravi brejk. Potom je prvi teniser svijeta Đoković riješio taj-brejk 7-0. - Totalno sam protiv odluke koja je donijeta tokom duela. Sigurno nije bila dobra jer mi je prekinula ritam. Tri puta smo prekidali meč. Jednom je bila pauza za odlazak u toalet, potom medicinski tajm-aut i na kraju odluka da se pokretni krov navuče iznad terena zbog kratke kiše. Zatvaranje traje pet minuta, to je trebalo da se desi nakon drugog seta a ne u fini-

šu seta - rekao je Španac. U dosadašnjoj karijeri Bautista Agut igrao je samo jedno finale masters turnira, u Šangaju 2016. godine. S. S.

Arena

Neđelja, 30. avgust 2020.

Sportski miks

pred Botasa i Ferstapena na VN Belgije

spred svih 18

pobjeda u Belgiji ima Ferari, 14 Meklaren, šest Mercedes, a tri Red Bul

Lekler tek na 13. a Fetel na 14. mjestu

iskoristim priliku - poručio je Hamilton. Botas, jedini konkurent Hamiltona u borbi za svjetsku titulu, ne može biti zadovoljan kvalifikacijama. Jedva je ugrabio drugo mjesto ispred odličnog Maksa Ferstapena, koji je vozio u drastično lošijem bolidu Red Bula... Botas ima veliki motiv da dokaže da je elitni vozač, a neće biti lako. - Vozilo je bilo odlično pripremljeno, a ja sam imao probleme, pogotovo u prvoj krivini... Ova staza je tako specifična i morate biti fokusirani od početka do kraja. Ne brine me pretjerano ovo, kvalifikacije igraju možda

Očajne kvalifikacije imao je slavni tim Ferarija - na stazi sa dugim pravcima koja najviše pokaže snagu ili slabosti motora, to je bilo i očekivano. Šarl Lekler startovaće sa tek 13. a Sebastijan Fetel sa tek 14. pozicije. - Nema što, sve što je bilo do mene sam uradio. I nije pomoglo, trenutno ne možemo bolje - bio je realan mladić iz Monaka Lekler nakon kvalifikacija. Interesantno, u posljednje dvije godine na ovoj stazi slavili su upravo vozači Ferarija.

manju ulogu nego inače, vrijeme može biti promjenjivo... Vidim je kao šansu i želim to da iskoristim - rekao je Botas. Maks Ferstapen je svjestan da timu Red Bula treba specifična

Bolji od Raonića u finalu Sinsinati mastersa u Njujorku

Šumaher vladar staze

Preokret Đokovića za titulu

Po mnogima najatraktivniju stazu šampionata Formule 1 obilježili su uspjesi legendarnog Mihaela Šumahera - Njemac je njen rekorder sa šest pobjeda. Pet puta na stazi ,,Spa Frankoršamp“ slavio je Airton Sena, po četiri puta Kimi Raikonen i Džim Klark. Aktuelne zvijezde Luis Hamilton i Sebastijan Fetel imaju po tri trijumfa u Belgiji, koliko i Dejmon Hil i Huan Manuel Fanđo.

taktika za trku u neđelju. Izbor pneumatika ne sugeriše da bi mogao učiniti nešto kao na stazi u Silverstonu početkom mjeseca i iznenaditi rivale iz Mercedesa. Ipak, mladi Holanđanin neće se predati... - Za nas u Red Bulu ovo je dobar rezultat, da budemo tako blizu sa vremenom jednog od vozača Mercedesa. Luis i Valteri znaju da neće moći da se opuste, da želim drugu pobjedu ove sezone što prije. A zaista je teško takmičiti se sa njima. Ova staza inspiriše, navijači u Holandiji je prate sa posebnom pažnjom... Boriću se, to je ono što zahtijeva šampionat Formule 1 od svih nas - rekao je Ferstapen. Heroj kvalifikacija je Australijanac Danijel Rikjardo - do posljednjeg kruga kvalifikacija imao je treću poziciju, potom je izgubio od Ferstapena, ali je vozač Renoa na kraju završio čeS. S. tvrti.

Novak Đoković šampion je Sinsinati mastersa; protiv rođenog Podgoričanina Miloša Raonića u njujorškom finalu (1:6, 6:3, 6:4) uspio je da preokrene za trofej. Za Beograđanina ovo je 35. masters trofej karijere - prvi je teniser koji je uspio da osvoji makar dvije titule na svim takmičenjima masters serije. Sa druge strane, Raonić je bio dostojan protivnik. Za samo 31 minut Raonić je riješio prvi set, sa dva brejka. Takođe, Podgoričanin koji nastupa pod kanadskom zastavom imao je brejk prednosti na startu trećeg seta. U posljednjem gemu meča imao je i brejk-loptu. Ipak, nije imao mentalnu stabilnost za prvu masters titulu karijere i prvu pobjedu u mečevima protiv Đokovića. - Vrlo sam ponosan, naročito zbog posljednja tri-četiri dana

Forbsova godišnja lista najplaćenijih takmičara u tenisu

Federerovih 89,2 miliona eura

Rodžer Federer, legendarni švajcarski teniser, 15. godinu zaredom je najplaćeniji takmičar u ,,bijelom sportu“.

Po analizi magazina Forbs, rekorder sa 20 gren slem titula je u periodu od juna 2019. do juna 2020. godine zaradio čak 89,2 miliona eura. Interesantno, u tom periodu nastupio je na samo deset teniskih turnira, i osvojio samo dva. Čak 95 procenata njegove zarade tokom tih 12 mjeseci otpada na sponzorske ugovore. Ključni razlog Federerovog finansijskog uspjeha je ugovor sa japanskom kompanijom

Uniklo, proizvođačem sportske opreme. Švajcarac je 2018. napustio američki ,,Najki“ i postao model ,,Unikla“, po

ugovoru koji mu garantuje ukupnu sumu od 300 miliona američkih dolara za deset godina. Interesantno, godišnje

rate će Federer primati bez obzira na to da li je aktivan igrač ili ne. Daleko drugi na listi zarade u tom periodu je prvi teniser svijeta Novak Đoković, sa 37,5 miliona eura. Oko četiri miliona manje zaradio je Španac Rafael Nadal, trenutno drugi na svijetu. Najplaćenija teniserka je četvrta na Forbsovoj listi - Naomi Osaka zaradila je 31,4 miliona eura, a Serena Vilijams 30,2 miliona. Među deset najplaćenijih su i Kei Nišikori, Ešli Barti, Danjil Medvedev, Dominik Tim i SiS. S. mona Halep.

Beograđanin prvi teniser sa makar dvije titule na svim masters turnirima jer sam se mučio sa fizičkim stanjem. Nijesam imao mnogo vremena da se odmorim nakon polufinala. Miloš je igrao sjajno, on je jedan od najboljih servera, napada na riternu, uvijek je teško protiv njega. Do posljednjeg poena bilo je teško - rekao je Đoković. Duel je trajao dva sata, a Đoković je nastupio opterećen povredom vrata, te stomačnim problemima koji su ga pratili u teškom polufinalnom duelu protiv Roberta Bautiste-Aguta, dan ranije. Ipak, pronašao je način da pobijedi. Raonić će biti 18. na ATP listi od poneđeljka, spreman će biti za US open. Prije svega, želio je da se osvrne na cijelu tešku situaciju u svijetu tokom pandemije korona viru-

sa, nakon finala prvog velikog turnira poslije pola godine pauze bez zvaničnih takmičenja. - Sjajno je ponovo imati tenis, nakon duge pauze zbog pandemije. Želim sve najbolje svima koji su ugroženi zbog virusa širom svijeta. Teških nekoliko mjeseci je iza nas, ali čvrsto vjerujem da smo srećni u Kanadi što možemo sigurni da hodamo ulicama. Nadam se da će tako biti uskoro i u Americi. To je bitnije od svega - rekao je Raonić. Ukupno, Raonić je imao mnogo više vinera (26-12), ali i više neiznuđenih grešaka (25-15). Obojica tenisera su pokazali visok nivo igre tokom turnira, i dobili perfektnu pripremu za US open, gren slem koji na istim terenima u Njujorku poS. S. činje u poneđeljak.

Osaka se povukla sa finala Sinsinati opena

Titula za Azarenku

Viktorija Azarenka, bjeloruska teniserka, bez finalne borbe stigla je do trofeja na Sinsinati openu u Njujorku. Slavna rivalka, dvostruka gren slem šampionka Naomi Osaka je uoči duela predala

meč. Japanka je to učinila zbog straha od pogoršanja povrede zadnje lože, svega dva dana pred početak US opena u Njujorku. Prethodno, Osaka je u četvrtak objavila da se povlači sa turnira u znak solidarnosti sa protestom NBA košarkaša - pa je u petak odluku promijenila i ipak nastupila u polufinalu. Za Azarenku je ovo prva titula nakon četiri godine i 21. u karijeri. Teniserka iz Minska je dvostruka osvajačica Australijan opena. S. S.

Norvežanin pobijedio na prvoj etapi Tur de Fransa

Kristof prvi ponio žutu majicu Aleksander Kristof (33), norveški biciklista, pobjednik je prve etape Tur de Fransa, u sprintu na cilju u Nici. U žestokom tempu na cilju najbolje se snašao, mogao ga je ispratiti isključivo Danac Mads Pedersen, ali foto-finiša nije bilo. Haotičan dan trkanja duž Azurne obale obilježili su brojni padovi, pa je u finalnoj grupi sprintera bilo svega oko 30 vozača. Oni koji su kasnili zbog padova u finišu, među kojima su bili i brojni favoriti, odlukom trke dobili su isto vrijeme kao i pobjednik etape. Za Kristofa, sprintera iz Osla i vozača tima Emirata, ovo je četvrta etapna pobjeda na Turu i prva nakon dvije

Za izbacivanje sa Tura dovoljna dva zaražena vozača Svaka ekipa koja tokom Tur de Fransa bude imala dva ili više vozača pozitivnih na korona virus biće izbačena sa najveće trke sezone. Trka oko Francuske počela je u subotu u Nici, a pod velikom je opasnošću da se do 20. septembra i posljednje etape u Parizu prekine. Epidemiološka situacija u Francuskoj je sve lošija posljednjih dana.

godine. Kao pobjednik premijerne etape, prvi je nosilac žute majice za lidera najveće trke sezone.

- Ukoliko dva vozača istog tima budu pozitivna na korona virus, u razmaku manjem od sedmice, organizatori trke imaju pravo da radi bezbjednosti spektakla isključe tu ekipu sa trke - stoji u saopštenju UCI. Prethodnog četvrtka, dva mehaničara ekipe Loto imali su pozitivne testove na korona virus. Ipak, pravilo se odnosi samo na vozače.

Druga etapa u neđelju takođe ima cilj u Nici, sa dva vrha prve i jednim druge kategorije. S. S.

Horoskop

Neđelja, 30. avgust 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (31. 8 - 6. 9) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, poznatog đotiš astrologa Mladena ili ako preuzmete besplatan đotiš proLubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete gram na www.vedicastrologer.org/jh imati korektan rezultat navedenih tran- Nedjeljni bioritam za Portal Analitika zita, te istinsku dobrobit od navedenih izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka Za ukupan rezultat nije dovoljno Piše: Mladen Lubura

ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za proČETVRTAK, PETAK I SUBOTA vesti lijepe trenutke sa svojim Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. voljenima. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. NEDJELJA Inteligencija može zakazati pa najbo- Imate dobro zdravlje, energičnost, lje da bitne stvari ostavite za neki drugi užitak u komforu i dobrom društvu. dan. Konkurencija je trenutno vrlo ja- Korisno za nova poznanstva i generalka. Naglašena je ideja troškova i gubi- no za druženje, putovanja, komunikataka. Povoljno je uglavnom za duhov- ciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. nost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Moguća su neplanirana putovanja.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su povoljni dani za poslovna

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom. Moguća su neplanirana putovanja.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od utorka u 6:09 do srijede u 7:22. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ja i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubiČETVRTAK, PETAK I SUBOTA taka. Povoljno je uglavnom za duhovTranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ne nost, milosrđe... naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da bu- UTORAK I SRIJEDA dete poniženi. Dijete može imati pro- Ovo su dani kada Vam toliko toga polablema sa zdravljem ili manjak energije. zi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj Pripaziti na stomak. Čuvati se previše snazi, životnosti i oštrom intelektu. troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- Tranzit je naročito povoljan za parsklađenost sa okolinom. tnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za NEDJELJA kraća putovanja, nove početke i poduPojavljuju se poslovne prilike, finansij- hvate. ska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkuren- ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA cija je pritom slaba. Imate zdravlje i Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike su nepovoljni dani za Vas. Problem je troškove. manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. PONEDJELJAK Previše je prepreka. Pokušajte biti Problem je manjak vitalnosti, slaba kon- istrajniji ali imati na umu da ovo nisu centracija i pad respekta u očima dru- dani za megdan. gih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, po- NEDJELJA Imaćete višak energije i bićete naročito sebno na vid. Previše je prepreka. privlačni što je odlično za intimne odUTORAK I SRIJEDA nose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijatiOvo su povoljni dani. Imaćete višak vu. Pravo vrijeme za unapređenje energije i bićete naročito privlačni što odnosa. je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i naČETVRTAK, PETAK I SUBOTA petost, nemir. Osjećaj za sklad i Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. harmoniju je naglašen. Naročito je Ovo su relativno nepovoljni dani. Ge- povoljno za bliskost sa intimnim parneralno pripaziti na međuljudske od- tnerom. nose, naročito se čuvati rasprava sa NEDJELJA vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je Aktuelna je jedna od najtežih mjeseosjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. čevih pozicija u tranzitu pa najbolje Moguća su neplanirana putovanja. da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konDani ispunjeni brigom. frontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa. NEDJELJA Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statu- PONEDJELJAK sa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe Prisutan je nemir, napetost, dosta trenutke sa svojim voljenima. mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA sa majkom. Zdravlje i energija nisu na Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, visokom nivou. PONEDJELJAK napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili Pojavljuju se poslovne prilike, finan- UTORAK I SRIJEDA previše obaveza koje ne stižete da uradisijska situacija se popravlja, kompe- Ne naročito povoljni dani. Postoji tentnost je na visokom nivou, a kon- opasnost da budete pogrešno shvaće- te na vrijeme. Može biti poteškoća sa kurencija je pritom slaba. Imate ni ili da budete poniženi. Dijete može ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kon- imati problema sa zdravljem ili mase gubitaka. taktima sa zanimljivim osobama. njak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak NEDJELJA UTORAK I SRIJEDA kvalitet življenja i neusklađenost sa Postoji opasnost da budete pogrešno Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- okolinom. shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, može imati problema sa zdravljem ili imati uspjeha u kontaktima sa autori- ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA tetima, možda i putovati negdje. Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. manjak energije. Pripaziti na stomak. Emocije su vrlo snažne te je moguća i Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju Nizak kvalitet življenja i neusklađenost napetost, nemir. Osjećaj za sklad i se poslovne prilike, finansijska situa- sa okolinom. harmoniju je naglašen. Naročito je cija se popravlja, kompetentnost je na povoljno za bliskost sa intimnim par- visokom nivou, a konkurencija je pritnerom. tom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimlji- PONEDJELJAK ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA vim osobama. Pokušajte izbjeći pre- Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. velike troškove. i oštrom intelektu. Tranzit je naročito Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelpovoljan za partnerske odnose. Porona je jedna od najtežih mjesečevih NEDJELJA dično okruženje je stabilno. Ovo je popozicija u tranzitu pa najbolje da ne Uživaćete u dobrim odnosima, kvali- voljno vrijeme za kraća putovanja, nove počinjete ništa značajno. Pazite šta je- tetnoj ishrani, imati uspjeha u kontak- početke i poduhvate. dete i pijete. Izbjegavajte konfrontaci- tima sa autoritetima. Emocije su vrlo je jer se stvari lako mogu zakompliko- snažne te je moguća i napetost. Naro- UTORAK I SRIJEDA vati. Prisutan je gubitak energije i čito je povoljno za bliskost sa inti- Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem resursa. mnim partnerom. je manjak vitalnosti, slaba koncentraci-

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Lavu

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Ribama

PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje u četvrtak od 10:45. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

NeÄ&#x2018;elja, 30. avgust 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNINE PRODAJEM stan u City Kvart 34m2/1350 eura Tel.069/725-845 1 IZDAJEM kompletno namještenu garsonjeru preko Morače preko puta Pobjede, 160e do 180e Tel.068/074-033 2

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

PRODAJEM GROŽĐE vranac i šardone. Odličnog kvaliteta. Tel. 069/252-504, 069/505-619 3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 4 POTREBNA vrijedna i iskusna gospodja sa poznavanjem posla odrzavanja apartmana i

dvorista. Stan i hrana obezbijedjeni ukoliko je potrebno. Visoka mjesecna nadoknada. Prednost Podgorica i Bar. Tel.067/854-444 5

Neđelja, 30. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. avgust 2020.

Dana 28. avgusta 2020. godine iznenada je preminula naša draga

Posljednji pozdrav

Дана 29. августа 2020. у 66. години умрла је послије дуге и тешке болести наша драга

ZORKI

ZORKA Jankova ĐURASOVIĆ rođena Fuštić 1942 - 28. 8. 2020.

МАРЕ КАЛУЂЕРОВИЋ рођена Станишић

Draga moja Zoro, bila si mi prijatelj, podrška, životni saputnik. Kako nastaviti život bez tebe...

Zbog aktuelne epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 29. avgusta u 13 časova na gradskom groblju Čepurci. Ožalošćeni: suprug JANKO, sinovi PREDRAG i NENAD, snahe SAŠKA i IVA, unučad BRANKO, ANĐELA i UROŠ i ostala mnogobrojna rodbina ĐURASOVIĆ i FUŠTIĆ

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу уже породице 30. августа на гробљу у Шкаљарима.

Suprug JANKO 1665 Dragoj MAJCI

1661

Ожалошћени: супруг БРАНКО, син СТЕВИЦА, ћерка ДАНИЈЕЛА, унук ДАМЈАН, сестра ЉУБИЦА, брат КРСТО, ујак СТАНКО, ђевер МИЛОРАД, јетрва МИЛЕНА, снаха ТИАНА, зет БРАНКО и остала многобројна родбина

Dana 29. avgusta 2020. poslije duže bolesti umro je

ZORKI Mama spava, umorna je... Sjeo sam i sjedim Tiho u sobi je prazno A na jastuku moje majke Snop je sjajan zlatni Teško je živjeti bez tebe.

1699

VASILIJE VASO Lazarev KALUĐEROVIĆ

Tvoj sin PREDRAG 1662

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Voljenoj majci, babi i svekrvi

Ožalošćene porodice KALUĐEROVIĆ i MARKOVIĆ

ZORKI ĐURASOVIĆ

1706

Nije rastanak taj koji boli, već zagrljaj koji je posljednji. Napustila si nas iznenada, ali ćeš vječno ostati u našim srcima.

Tvoji: NENAD, IVA, ANĐELA i UROŠ 1664 Dragoj majci, babi i svekrvi

ZORKI Mi koji te volimo znamo kako je teško živjeti bez tebe. Patnja, bol i tuga ostaju u nama.

Tvoji: PREDRAG, SAŠKA i BRANKO 1663 Посљедњи поздрав драгој пријатељици

ЗОРКИ ЂУРАСОВИЋ

Нека твоја добра и племенита душа почива у миру.

МИРКО и ВИДА ОТАШЕВИЋ са породицом 1658

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. avgust 2020.

Tužnim srcem javljamo da je poslije duge i teške bolesti u 71. godini preminuo

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da nas je 28. avgusta 2020. poslije duže bolesti u 84. godini napustio naš dragi

MILIVOJU Đura STIJEPOVIĆU MILIVOJE Đura STIJEPOVIĆ

RADOMAN Milete DEDEIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 29. avgusta u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga OLGA, ćerke VESNA, LJILJANA, MIRJANA i NELA, unučad VLADAN, BOBAN, BOŽICA, VLADICA, SOFIJA, LUCIJA i ČARNA, braća LJUBO i SLOBO, sestre CVIJETA i VINKA i ostala rodbina

Otišao si tiho, kako si i živio. Počivaj u zasluženom miru. Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice i prijatelja na mjesnom groblju Srpska 29. avgusta u 12 časova.

Ožalošćeni: supruga SLOBODANKA, kćerke ALEKSANDRA SANJA i IRENA, sin MARKO, sestre LJEPOSAVA, ZAGORKA i RADMILA - BEBA, snahe MILODARKA i MILENA, unučad KSENIJA, BOGDAN, MILJANA, DANICA i JANA

Supruga SLOBODANKA, sin MARKO, snaha MILENA, unučad BOGDAN i DANICA 1673 Posljednji pozdrav tastu, ocu i đedu

1672 Posljednji pozdrav mom voljenom bratu i ujaku

1671

MILIVOJU STIJEPOVIĆU

Četrdeset dana nije sa nama naš suprug, otac, svekar i đed

Bilo je zadovoljstvo živjeti sa tobom.

MILIVOJU STIJEPOVIĆU

od sestre LJEPOSAVE i sestrića MILOVANA RAKOČEVIĆA sa porodicom

ŽELJKO, SANJA, KSENIJA i MILJANA MARAŠ

1676 Posljednji pozdrav tastu, ocu i đedu

MARKO BOGOJEVIĆ

1695 Posljednji pozdrav mom voljenom bratu

Tvoj iznenadni odlazak bez pozdrava boli i uvijek će boljeti. Mnogo nam nedostaješ, dragi naš Maśo. Neizmjerno ti hvala na svemu što si nam pružio. Ići ćemo kroz život onako kako si nas učio. Počivaj u miru, a mi ćemo te voljeti i čuvati od zaborava. Tvoj ponos, tako si govorio...

MILIVOJU STIJEPOVIĆU

zet MILKO, ćerka IRENA i unuka JANA MAKSIMOVIĆ

MILIVOJU STIJEPOVIĆU MILA, MANE, MIKA, MAKI, MARINA, NELA, SERGEJ, DAVID, NAĐA i ANDREJ

od sestre ZAGORKE OJDANIĆ sa porodicom

1677 Posljednji pozdrav đeveru i stricu

1969 Posljednji pozdrav našem dragom ujaku

1703 Godina je dana od smrti naše drage majke, svekrve i bake

MILIVOJU Đ. STIJEPOVIĆU MILIVOJU STIJEPOVIĆU

Počivaj u miru.

Od sestrični MARINE, MILICE i CAJE sa porodicama

LJUBICE ĐOROJEVIĆ Mnogo nam nedostaješ, po lijepim uspomenama često te pominjemo i sa ponosom i tugom čuvamo od zaborava.

1697

Snaha MILODARKA i bratanična DANIJELA 1674

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

Posljednji pozdrav prijatelju

Tvoja PORODICA 1705

MILIVOJU STIJEPOVIĆU

PORODICA JOVETIĆ Hvala ti na iskazanom poštovanju meni i mojoj porodici. 1704 SINIŠA MARAŠ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1675

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. avgust 2020.

Sa neizmjernom tugom i poštovanjem opraštamo se od sina naše koleginice Nataše

MILA TADIĆ PETRA

Milo naša, Ne, Ti nisi otišla... još si tu... još stojiš tu, u sjenci grana... I nije život prošao, nismo umorni... I nema na nama rana... Neka Te anđeli čuvaju, Neka Ti je vječna slava...

Ne postoje riječi kojima se mogu izraziti bol i praznina koji ostaju iza jedne divne mladosti. Porodici upućujemo izraze najdubljeg saučešća, u ime cijelog kolektiva

FONDA PIO CRNE GORE

Porodica CICMIL

1688

1701

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav svom brataniću

PETRU BULATOVIĆU PETRU

Dragi Petričko, bio si i naš mezimac. Svi smo te voljeli jer ti si prosto morao da se voliš. Poklanjamo se posljednjim sjenima tvoje mladosti.

1669

Neka te anđeli čuvaju.

PORODICA VUKAŠINOVIĆ

MIODRAGU KRSMANOVIĆU Vodio si častan i dostojanstven život do poslednjeg dana. Bio si naš ponos, a sad vječita rana. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Stric IVAN i strina CILA

Dragi MIRKO i CICA BRNOVIĆ

1667 Opraštamo se od

1659

PETRE

Teško je naći riječi da se oprostimo od tebe, voljeni

Počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju. Tetka Anine prijateljice

MIODRAGA - MIJA KRSMANOVIĆA

MIRA BLAĆE, MIRA PEROVIĆ, MIRA ŠPADIJER i TANJA ČARAPIĆ

dragog kolege i iskrenog prijatelja.

1698

KOLEGE IZ AKTIVA: MILUTIN, BOŽENKA i IVAN

Posljednji pozdrav voljenom 1700

PETRE Činio si svaki susret sa tobom posebnim. Uvijek si imao bezbroj pitanja i na njih tražio odgovore. Mi, nijemi od tuge, imamo samo jedno – Kako da utješimo tvoje nesrećne roditelje? Zbogom, zlatno dijete...

MIDI

ŽAKLINA i MIŠKO 1702

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Ljubav i dobrota kojom si zračio i obasjavao sve oko tebe, a posebno nas, biće nam najsjajnija zvijezda vodilja. Ljubavi naša, svemu si nas naučio, osim kako živjeti bez tebe.

1668

Vole te tvoji DRAGANA, MITAR i MARIJA

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. avgust 2020.

Dragi brate

Srećo moja

Tужног срца јављамо да је наша драга и племенита

DARKO ЈОВАНКА Марка КОЈИЧИЋ рођена Раичковић

Nikada te nećemo zaboraviti.

преминула у 85. години. Сахрана је обављена у ужем кругу фамилије, 29. августа 2020. године на градском гробљу Чепурци у 10 часова.

Ожалошћени: син НЕБОЈША, браћа МИЛОВАН и РАДИВОЈЕ РАЦО, унучад МАШАН, МИЉАН, ДЕЈАН, ДАРКО, МИЛИЦА, СЛАЂАНА и МАРИНА, снахе МИЛЕНА, МАЈА, ИВАНА, БРАНКА и МИЛОДАРКА -СЕКА, братанићи ЗОРАН, НИКОЛА и ДЕЈАН, ђеверичићи РАНКО, СЛОБОДАН, ДРАГОЉУБ и ЈОВАН, као и многобројна фамилија КОЈИЧИЋ и РАИЧКОВИЋ

ANA

ŽELJKO PEJOVIĆ

Godina prođe... Ja i dalje ne vjerujem... Ne mogu... Boli... Vukota raste... Pričaćemo mu kakvu je majku imao... Biće ponosan. Volim te, Maki.

1654 Dana 30. avgusta navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

1687

MAKA

Posljednji pozdrav dragoj

LUKA Stevov PEROVIĆ

JOVANKI KOIČIĆ od prijatelja

MIROČEVIĆ

1660

Dana 28. avgusta 2020. godine sahranjena je naša komšinica

Teško je prihvatiti da te više nema. Nedostaješ nam svakog dana sve više. Zauvijek ćeš ostati u našem srcu i mislima. 1681 Majko moja,

ANA ĐOKOVIĆ

POMENI

LJUBICE G. PAVLIČIĆ

Bole dani koji prolaze bez tebe. Svaki osmijeh, zagrljaj, čuvam da ne izblijede.

Živjela si dostojanstveno i tiho. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1666

Šest godina od smrti moje majke

Supruga SENKA i sin STEVO

DESANKA DESA ALEKSIĆ

KOMŠIJE ULAZA MITRA BAKIĆA 128, PODGORICA

1655

OLGA BALTIĆ Nije rastanak taj koji boli... Boli zagrljaj koji je poslednji... Bole riječi koje se trudim da zapamtim zauvijek... Bole uspomene, rođendani bez tebe... Boli praznina koja nikada neće biti popunjena... Boli život koji se iznenada ugasio, a mogao je još da traje... Boli kraj! Majko moja, mnogo mi nedostaješ!

Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ne prestaju.

Nedostaješ, Radoše

SLAVKO, MIĆO i LJILJA PAVLIČIĆ

1670

1656

Danas se navršava godina od smrti naše drage

Tvoja MARIJA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti voljenog zeta i prijatelja 1693

MARINE Zoranove MILUTINOVIĆ rođene Ljumović Teško se pomiriti sa bolnom istinom da te više nema. Dani prolaze a nijedan bez sjećanja i tuge za tobom. Tvoj častan život čini da te se s ponosom i ljubavlju sjećamo i da te nikad ne zaboravimo.

JOSIFA KNEŽEVIĆA 1646 Dragi Josife, svi ovi dani koji su prošli nijesu umanjili bol za tobom. Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i tvog plemenitog lika sa kojim si nas uvijek dočekivao. Neka ti je hvala. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. DANICA RADOVIĆ sa porodicom

OŽALOŠĆENA PORODICA

OLGA BALTIĆ Godina je od smrti naše drage snahe Draga mama, čuvamo te od zaborava. Hvala ti za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje. Beskrajno nam nedostaješ. Ćerka JELENA, zet CALE, unuci BOGDAN i NIKOLA 1692

1691

MARINE Zoranove MILUTINOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg zeta

Četrdeset dana je od kada je tvoje plemenito srce prestalo da kuca

S tugom i ljubavlju čuvamo Te od zaborava. Đeveri DARKO i GORAN s porodicama 1647 SJEĆANJE 2008-2020.

JOSIFA KNEŽEVIĆA Tvoj plemeniti lik čuvat ćemo zauvijek od zaborava.

OLGA BALTIĆ Draga majko, previše nam nedostaješ. Nedostaješ kao majka, prijatelj, podrška i oslonac. Unučad te još uvijek traže i čekaju. Znala si, majko, koliko te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

VOJO ADŽIĆ sa porodicom 1685

1694

CVETKO ĐURKOVIĆ

Ćerka BOJANA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

U srcima tuga, na grobu tišina, a u dušama velika praznina. Osjećamo da si tu između nas, da nas čuvaš, da nam podršku daš. Volimo te, tata. 1680

Tvoji: ZORAN, MILA i GORAN sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 30. avgust 2020.

Navršavaju se četiri godine od kada nas je napustila naša voljena

Navršavaju se četiri godine od kada me je napustila moja voljena supruga

Navršava se 40 dana od kada nas je iznenada napuštila naša voljena supruga i majka

RUŽICA RADONJIĆ rođena Gardašević

RUŽICA Radoslavova RADONJIĆ rođena Gardašević

Ne prolazi.

LJILJANA Radoševa GLOMAZIĆ-BULIĆ Tvoj RATKO

Ponosni što smo te imali iako nedovoljno dugo, bar ne onoliko koliko smo mi željeli i tužni što si nas napustila i odnijela sa sobom dio svakog od nas. Ljubav prema tebi nikada nije i neće prestati.

1649

Sa velikom tugom, bolom, nevjericom, neizvjesnošću se borimo svakog dana i teško je prihvatiti da te nema. Naša krila su polomljena, nedostaješ nam, više nego ikada, ponosni smo na tebe i voljećemo te dok smo živi.

Voljena naša,

U neđelju, 30. avgusta u 10 ura porodica i prijatelji će pośetiti tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

1648

Zauvijek tvoji,

RUŽICE

ZLATKO, IVAN i HRISTINA

Najdraža naša Prošle su četiri godine kako nisi sa nama, kako nas ne prati tvoj glas i osmijeh. Nije nam lakše i isto nas boliš. Nisi tu da se raduješ našim uspjesima i olakšaš naše padove. Nedostaješ nam sve ove godine i nedostajaćeš za sve koje dolaze. Volimo te.

1689

Tvoji: ANA, IVA, ĐIĐI i RATKO

SEKO Trudimo se da živimo onako kako si nas učila i željela. Ponosni što si bila naša supruga, majka, svekrva i baba. Čuvamo sjećanje na tebe. Godina je prošla, ali nijedna naredna neće umanjiti želju za tvojim osmijehom i zagrljajem. Nedostaješ svakog dana.

Trideset godina je prošlo od smrti naše drage majke i supruge

1650 Voljena

TVOJA PORODICA

1684

Voljenoj sestri

RUŽICE SEKI Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od zaborava. DULA i BRANKA sa porodicama

1683

Teški su minuti, sati, dani, godine bez tebe, RUŽICE naša. Kažu da sjećanja blijede... a naša su još jača. Fališ da svojim toplim glasom obojiš tmurne dane, da nas svojim osmijehom upotpuniš, da svojom dobrotom ozariš naša srca, da svojim zagrljajem umiriš našu dušu, da toplim riječima otjeraš sve nevolje. Jedino nada ostaje da ćemo se jednog dana sresti i da ništa neće moći da nas razdvoji. Bez tebe je teško. Nedostaješ...

SLAVICE MARAŠ

Čuvamo te od zaborava.

Tvoje: MARIJA, VEDRANA i ANĐELA 1651

Dragoj prijateljici

SUZI, ZLATKO i DUŠKO NY

Voljena moja,

SLOBODANKA - LOLA NIKČEVIĆ

SEKI Iskreni i pravi prijatelji se nikad ne zaboravljaju. BOJANA sa porodicom 1682

1679

Vrijeme odmiče, godine se ređaju. Za sve što dolazi nedostaješ, vilo naša. Suprug ZORAN, sin IVAN, kćerke TIJANA i ANĐELA 1678

Godina dana je od smrti naše majke i bake

Dana 2. 9. 2020. godina je od smrti

RUŽICE

dana 11. 9. 2020. tri godine od smrti

Kako se živi ovo „poslije“? Kako da ne boli svako sjećanje, svaki osmijeh i suza? Izgleda da se neke tuge nikad ne prebole, mila moja. Volim te.

Tvoja NAĐA 1652

ANGELINE GINE VUJOVIĆ Godina dana je prošla, bol za tobom nije. Počivaj u miru. Tvoji najmiliji: sin KRSTO, kćerka IVANA i unuk BOGDAN 1686

AGE Četiri godine su od smrti naše drage

Dragi tata

RUŽICE Radoslavove RADONJIĆ

BORIVOJE Uspomena na tebe čini naš život ljepšim. Ponosni smo što smo te imali i čuvaćemo te vječno u našim srcima.

1690

BRANA sa porodicom

rođene Gardašević

ZEFA

Vrijeme koje prolazi i koje će proći ne donosi zaborav, već bolnu istinu da vas nema među nama. Pamtićemo vas kao osobe velikog srca i ljubavi koju ste nam nesebično poklanjali. U našim srcima živjećete vječno. Porodica će 30. avgusta 2020. posjetiti vašu vječnu kuću, zaliti je suzama i okititi cvijećem.

Uvijek si u našim mislima i srcima, voljena i nikad zaboravljena.

PORODICA NIKOVIĆ

Tvoji: LJUBINKA, RADOVAN, DUŠAN, IVA i SAŠA 1653

NIKOVIĆ

1657

TV program

Neđelja, 30. avgust 2020.

FILM

RTCG 2 22:10

SERIJA

PRVA TV 11:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Šešir profesora Koste Vujića

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Pucajte na pijanistu

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:10 Sat tv, r. 12:20 Dokumentarni program, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Jesen u vinogradu, r. 17:25 Dokumentarni program, r. 19:00 Muzika 19:15 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Izborna noć 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Uteja, film 00:50 Koncert, r. 01:50 Sat tv, r. 02:30 Dokumentarni program, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:15 10:00 12:00 14:00 15:10 16:00 17:00 18:45 19:00 19:30 20:05 20:40 21:00 22:10 23:30 00:30

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Dokumentarni program, r. Sport, r. Svakog gosta sat i po dosta, r. Šetland, r. Koncert Dokumentarni program, r. 400 udaraca, r. Otkrij.me, r. Dokumentarni program Dnevnik 2 Dokumentarni program Muzika Šetland, s. Pucajte na pijanistu, film Dokumentarni program, r. E sport

06:15 07:30 09:00 11:00 12:00 12:05 13:00 13:05 15:00 15:05 16:00 16:05 17:00 17:15 19:00 19:30 20:00 23:45 02:00 04:00

Lilo i Stič 2, crtani film Drugo ime ljubavi, r. Muzički program Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Šešir profesora Koste Vujića, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s. Izborna noć, e. Zamka za roditelje, film Slatke muke, r. Zamka za roditelje, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NOVA M 06:50 Centralni dnevnik 07:30 Sportisimo 10:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 11:00 Vijesti 11:10 Veče sa Ivanom Ivanovićem, nastavak 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Popodne sa Leom Kiš, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:45 Moja majka, s. 20:00 Vanredne vijesti 20:15 Moja majka, s. 21:00 Vanredne vijesti 21:15 Ubice mog oca, s. 22:00 Vanredne vijesti 22:15 Ubice mog oca, s. 23:00 Vanredne vijesti 23:15 Veče sa Ivanom Ivanovićem, e. 00:45 Danas umireš, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Vijesti 08:05 Bejblejd, crtana serija 09:00 Vijesti 09:05 Pčelica, e. 10:00 Vijesti 10:05 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 Mala sirena, film 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Hari i Megan, dok. film 20:00 Izborna noć, e. 23:00 Zbogom, kraljice, film 00:40 Lijepi dani, r. 02:20 Zbogom, kraljice, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

06:30 08:00 09:00 10:00 11:30 13:30

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

18:30

LOGOTIP POBJEDE

19:00 20:00 21:00

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M Film Sestre, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Film Premijera Vikend specijal Scena, pregled sedmice Zakletva, s. Sestre, r. Film

23:00 Narod pita 01:00 Film 03:00 Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program

17:00 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Dječji val Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

777 07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 30. avgust 2020.

Marketing

Magazin / Marketing

Preminuo američki glumac Čedvik Bouzman

Tihi odlazak Crnog pantera LOS ANĐELES - Američki glumac Čedvik Bouzman, najpoznatiji po ulozi u filmu ,,Crni panter“ o Marvelovom superheroju, preminuo je od raka u 43. godini. On je umro u kući u Los Anđelesu, a uz njega su bili supruga i porodica, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama. Bouzmanu je prije četiri godine dijagnostifikovan rak debelog crijeva, ali on to nije saopštio javnosti. Vijest o smrti šokirala je fanove i filmski svijet. Režiser Džordan Pil rekao je da je ovo ,,težak udarac“. – Kao pravi borac, Čedvik nije odustajao, donio vam je mnogo filmova koje ste toliko voljeli – navodi da u saopštenju porodice. Od filma ,,Maršal“ preko mnogih drugih, sve ih je snimao tokom ili između operacija i hemoterapija. Kruna karijere bila je da u filmu ,,Crni Panter“ oživi lik kralja T’Čale. Bouzman je postao poznat po ulogama stvarnih ljudi – bejzbol igrača Džekija Robinsona u filmu ,,42“ i soul pjevača Džejmsa Brauna u ostvarenju ,,Get on Up“. Ipak, apsolutnu svjetsku slavu donio mu je ,,Crni panter“, blokbaster iz 2018. Bouzman je u tom filmu tumačio ulogu vladara Vakande, izmišljene afričke države koja ima najrazvijeniju tehnologiju na svijetu. Pored toga što je dobio dobre kritike i zaradio više od 1,3 milijarde dolara u bioskopima širom svijeta, ovaj film se smatra za kulturuloški kamen temeljac za Afroamerikance, koji su činili veći dio glumačke ekipe, a režirao ga je crnac Rajan Kugler. Bouzman je prošle godine rekao da je taj film promijenio značenje izraza ,,mlad, talentovan i crn“. Sniman je i nastavak koji je trebalo da se pojavi u bioskopima 2022. godine, a Bouzman je i tu trebalo da igra ulogu lidera Vakande. Bouzman je rođen u Južnoj Karolini, majka mu je bila medicinska sestra, a otac preduzetnik. Diplomirao je na Hauard univerzitetu u Vašingtonu.

Neđelja, 30. avgust 2020.

Aktuelni album benda Goblini dobio još jedno izdanje

,,Jednina“ na vinilu

BEOGRAD - Vinil izdanje aktuelnog albuma ,,Jednina“ benda Goblini objavljeno je u izdanju Metropolis Music-a. Objavljivanje vinila prati i novi spot za numeru ,,Negde pred zoru“ u režiji Vuka Protića i produkciji Dragana Alempijevića Pika. Goblini su sedmi studijski album najavili singlom ,,Meso“ koji otvara i vinilno izdanje albuma, koji je izazvao brojne pozitivne reakcije i muzičkih kritičara, i vjernih fanova. Između ostalog, slušaoci Radio Beograda 2020 proglasili su pjesmu ,,Ti si taj“ za hit godine. Na A strani ploče ,,Jednina“, osim pjesama ,,Meso“ i ,,Ti si taj“, nalaze se i ,,Hvala vam“, ,,Švić! Švić!“ i ,,Ja, ti ili on“, a na B strani su ,,Zapad-severozapad“, ,,Žmigavac“, ,,Il migrante“, ,,Mirno more“ i ,,Negde pred zoru“. Koncertna promocija albuma ,,Jednina“ bila je planirana za april u Beogradu, ali je otkazana zbog pandemije virusa korona. - Kao što znate, ovo je trebalo

da bude vjerovatno najveći koncert naše karijere. Trebalo je zajedno da proslavimo izlazak albuma ,,Jednina“, ali do toga neće doći, znate i sami zašto. U međuvremenu hvala vam što ste prihvatili ovaj album na najbolji mogući način, što ste glasanjem doprinijeli da postane album godine, a pjesma ,,Ti si taj“ pjesma godine poručio je tada frontmen Branko Golubović Golub. Goblini su pank rok bend iz Šapca. Muzičku karijeru su

započeli 1992. godine, kada su bend osnovali Alen Jovanović (gitarista), Vladislav Kokotović (basista) i Branko Golubović (vokal). Do sada su objavili pet studijskih albuma, dva lajv albuma i jednu kompilaciju. Tokom devedesetih, bili su jedan od najuticajnijih bendova,održali su mnogobrojne koncerte širom regiona i stekli veliku popularnost. U prvoj fazi karijere objavili su pet albuma: ,,Istinite priče“ (1994), „Live In KST“ (1995), „U mag-

Metalika objavila lajv album i video ,,S&M2“

Dva i po sata simfonijskog roka NJUJORK - Legendarni bend Metalika objavio je lajv album i video ,,S&M2“, koji u više od dva i po sata donosi čaroliju nastupa u San Francisku. Riječ je o koncertima koji su tokom dvije večeri odsvirani u

saradnji sa Simfonijskim orkestrom San Franciska i koji su od petka ponovno zaživjeli u albumskom formatu. Metalika je navedeni spektakl priredila 6. i 8. oktobra 2019. godine, a prisustvovalo je 40.000 fanova koji

su u San Francisko doputovali iz više od 60 zemalja. Metalika i Simfonijski orkestar San Franciska prvi put su sarađivali 1999. godine, a taj trenutak je zabilježen na Gremijem nagrađenom lajv albumu ,,S&M“. Osim u di-

novenju“ (1996), „Turneja u magnovenju“ (1998) i „Re Contra“ (1999). Prestali su sa radom 2001. godine i poslije gotovo deset godina, vraćaju se na muzičku scenu sredinom 2010. godine. Tri godine kasnije objavili su novi studijski album ,,Roba sa greškom“. O Goblinima je snimljen i dokumentarni film 2010. godine ,,Ima nas gomila“ koji prikazuje cjelokupnu istoriju benda, njihov početak, razvoj i vrhunac popularnosti.

gitalnom izdanju, ,,S&M2“ biće dostupan u 4LP vinyl, 2CD, DVD i Blu-Ray verzijama i kao limited edition vinyl 4LP + 2CD + Blu-ray Deluxe Box. Osim navedenih verzija albuma, biće dostupno 500 Super Deluxe Box setova, koji će uključivati i notne zapise koje su koristili članovi orkestra, a koje su potpisali članovi Metalike.