Dnevni list Pobjeda 14.09.2020. by Pobjeda

Podaci IJZCG pokazali da je juče dostignut najviši stepen širenja virusa kovid-19 u Crnoj Gori

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, kandidat za poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore

Fokus retrogradne politike na manjinama, cilj potkopavanje opstanka Crne Gore

STR. 2. i 3.

Mediji pod kontrolom SPC u Srbiji nezadovoljni dokumentom nove parlamentarne većine

Svaki treći testirani bio pozitivan Nakon masovnih skupova, na kojima su učestvovale osobe iz manje-više svih opština, za očekivati je da se virus već raširio pa bilo kakvo unutrašnje zatvaranje i zabrana kretanja između opština nema većeg epidemiološkog smisla – rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje STR. 7. Protestna šetnja i na Žabljaku zbog odluke kotorskog suda u slučaju smrti Maje Šljivančanin

Presuda nanijela još veću bol Parovi koji nijesu brak zaključili pred matičarem nakon razlaza teže ostvaruju neka prava

Kad nema papira, potrebni su svjedoci

Vidovdan: Neshvatljivo da u sporazumu nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Eksplozija na Novom Beogradu: Likvidiran Strahinja Stojanović koji je nekad bio povezan sa pokojnim Slobodanom Šaranovićem

STR. 6.

Na FPN-u sve više studentkinja upisuje novinarstvo

Kroz medije žene mijenjaju i svoju poziciju u društvu STR. 10.

STR. 8. i 9.

STR. 3.

Bomba aktivirana daljinskim, potraga za ubicama STR. 6.

Hrana se na pijacama može prodavati samo ako je proizvedena na registrovanim imanjima

Potrošače interesuje samo kvalitet, ali ne i porijeklo proizvoda

STR. 14. i 15.

Politika

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

DIK danas objavljuje konačne rezultate parlamentarnih izbora

Parlament zasijeda 15 dana nakon proglašenja rezultata izbora PODGORICA – Državna izborna komisija utvrdiće danas konačne rezultate parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, koji su održani 30. avgusta, saopšteno je iz tog tijela. Prema nezvaničnim rezultatima parlamentarnih izbora, koalicija ,,Odlučno. DPS - Milo Đukanović“ osvojila je 30 mandata, koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ 27, koalicija ,,Mir je naša nacija“ deset, a platforma ,,Crno na bijelo“ četiri. Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate imaće po tri poslanika, Socijaldemokratska partija dva, a po jednog predstavnika Albanska lista ,,Nik Đeljošaj- Genci Nimanbegu“ i koalicija ,,Jedonoglasno“. Prva sjednica novog saziva

Skupštine trebalo bi da bude održana najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora, dok je predsjednik države dužan da u roku od 30 dana od dana konstituisanja parlamenta predloži mandatara za sastav nove vlade, predviđeno je Ustavom Crne Gore. Prema članu 88. najvišeg pravnog akta, prvu sjednicu novoizabranog sastava parlamenta saziva predsjednik prethodnog saziva Skupštine. Tu funkciju do sada je obavljao lider Socijaldemokrata Ivan Brajović. U istom članu Ustava se navodi i da se prva sjednica novog saziva održava najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora. Potom, kako je predviđeno

članom 103. Ustava, predsjednik države u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, predlaže mandatara za sastav nove vlade, koji nakon toga predlaže članove vlade. - Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav vlade. O programu mandatara i prijedlogu za sastav vlade Skupština odlučuje istovremeno – navedeno je u članu 103. Ustava. Ustavom je predviđeno i da se Skupština raspusti ukoliko do izbora nove vlade ne dođe u roku od 90 dana od dana kada je predsjednik države prvi put predložio mandatara. U tom slučaju, predsjednik države je dužan da, prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine, raspiše nove izbore. R. P.

Ocjene člana ekspertskog tima nosioca liste „Za budućnost Crne Gore“

Crnogorac: Većina bi da Krivokapić bude premijer

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, kandidat za poslanika Boš

Fokus retrograd politike na manjin cilj je potkopava opstanka Crne G Država i građani ne smiju zatvarati oči pred latentnim hegemonizmom, ratnohuškačkom retorikom i fašističkom ikonografijom, koje predstavljaju najveću opasnost ne samo kod nas već i cijelom regionu – kazao je Ervin Ibrahimović. Poručio je da je Crna Gora uspješna samo ako ostane građanska, te da onaj ko će vršiti vlast zbog bolje budućnosti naše države mora ostati na kursu politike dobrosusjedskih odnosa, evropskih i NATO integracija

PODGORICA – Nedavni, nemili događaji sa zlokobnim porukama i sličnim scenarijem iz 90-ih prošlog vijeka u Pljevljima i opštinama gdje manjine žive, predstavljaju najveći oblik kleronacionalističkog, tj. fašističkog djelovanja, poražene politike koja nikome nije dobro donijela na ex-YU prostorima – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, kandidat za poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore. On je poručio da je fokus takve retrogradne politike stavljen ,,na manjine, njihovu kulturu, vjerske objekte, a samim tim i na temelje naše domovine, sa ciljem destabilizacije i potkopavanja državnosti i opstanka nezavisne Crne Gore“.

POBJEDA: Manjine u Crnoj Gori dale su značajan doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti 2006. godine. Kako danas doživljavate takva dešavanja, pominjanje Srebrenice i 1992. godine i ima li straha među Bošnjacima zbog stvaranja takve atmosfere? IBRAHIMOVIĆ: Manjine su skoro u stoprocentnom iskazu zajedno sa većinskom Crnom Gorom dale nemjerljiv doprinos u obnovi nezavisnosti Crne Gore. Manjine su 2006. godine dale glas za društvo jednakih šansi, koje njeguje toleranciju, zajednički život, afirmiše bogatu raznovrsnost kulturne baštine naroda. Naše društvo je u proteklih 14 godina konstantno radilo na usvajanju najvećih demokratskih standarda, istovremeno upozoravajući da se moraju čuvati temeljne vrijednosti, bez kojih ne može biti suverene, antifašističke, evropske Crne Gore. Sa najviših međunarodnih adresa dobili smo potvrdu da smo na tom putu najdalje stigli u okruženju. Bošnjaci, manjinski narodi, kao i većinska Crna Gora danas su uplašeni, osjećaju zebnju u srcu, ali i razočarenje da i dalje ima onih koji ne poštu-

PODGORICA - Član ekspertskog tima nosioca liste „Za budućnost Crne Gore“ Zdravka Krivokapića, Srećko Crnogorac, izjavio je da je siguran da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti biti prvi na dnevnom redu nove Skupštine i naveo da većina podržava rješenje da Krivokapić bude premijer Crne Gore. Crnogorac je, kao učesnik u stvaranju sporazuma nove većine, kazao da se taj zakon nije našao u dokumentu koji su potpisali lideri tri opozicione koalicije „zato što mu tu nije ni bilo mjesto“, prenosi Radio Beograd. On je za Krivokapića rekao da je „nesumnjivo lice pobjede opozicije“ i naveo da smatra da većina podržava rješenje po kome bi Krivokapić bio budući premijer, ali je dodao da će se to „vidjeti nakon pregovora“. On smatra kako je „možda bolje ne oročavati trajanje buduće vlade“, s obzirom na to da su pred njom „brojne opstrukcije“. Govoreći o tim opstrukcijama, Crnogorac je za Radio

Najbolji izborni rezultat BS do sada Zdravko Krivokapić

Beograd rekao da one mogu biti i proceduralne jer je Milo Đukanović predsjednik zemlje i po ustavnim ovlašćenjima može da opstruira i odugovlači formiranje vlade. - Mi se u (budućoj) vladi nadamo manjinskim zajednicama - rekao je Crnogorac, ocijenivši da će to „de fakto biti vlada nacionalnog jedinstva“. Kako je rekao, ogroman je posao pred novom vlašću. -Iznenađeni smo simplifika-

cijom u regionalnoj štampi vezane za nedavno potpisani sporazum. Koalicije su raznorodne, svaki je dogovor, pa i spoljnopolitički morao biti usaglašen – rekao je Crnogorac, ocijenivši da se Đukanovićev DPS ne miri sa porazom i smjenom vlasti. Crnogorac ne isključuje ni mogućnost pokušaja radikalizacije stanja u društvu, kako bi se pokušalo uvođenje vanrednog stanja. N.R.

POBJEDA: Jeste li zadovoljni izbornim rezultatom Bošnjačke stranke? IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka ostvarila je najbolji izborni rezultat od osnivanja. Posebno smo zadovoljni što smo zabilježili rast skoro u svim gradovima, a u nekim smo i duplirali broj glasova, što je rezultiralo uvećanju broj poslanika. Dobar rezultat je očekivan, prije svega zbog prepoznatjive politike BS i ostvarenih programskih ciljeva. U prethodne četiri godine predstavnici BS su svojim nesebičnim zalaganjem i profesionalnim odnosom zavrijedili povjerenje građana. Naša lista je imala najviše predloženih žena u

odnosu na druge liste, kao i broj mladih i novih ljudi. Ponuđeni program rađen je na realnim pretpostavkama i obuhvatio je sva pitanja koja se tiču građana i bržeg ekonomskog oporavka naše države. Građani znaju da je BS stabilizirajući politički fakor, i da će kao i do sada biti najbolji štit ne samo Bošnjaka, već i svih građana. Zato smo u programu poseban akcenat dali na očuvanju mira i stabilnosti. Podrška građana, velika izlaznost, ali prije svega njihov civilizacijski odnos tokom izborne kampanje hrabri i obavezuje BS, a vjerujem i sve političke aktere za snažniju borbu za jačanje vladavine prava, srećnijeg građanina i društvo jednakih šansi.

Politika

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

dne nama, anje Gore ju osnovna ljudska prava, odnosno da nas dijele po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Da i danas postoje građani koji ne vole Crnu Goru, koji ne čuvaju druge od sebe, ne njeguju čojstvo i junaštvo i ne vide manjine u Crnoj Gori, a samim tim ne žele dobro Crnoj Gori ni njenim građanima. Država i građani ne smiju zatvarati oči pred latentnim hegemonizmom, ratnohuškačkom retorikom i fašističkom ikonografijom, koje predstavljaju najveću opasnost ne samo kod nas već i cijelom regionu. Zato pozivam nadležne institucije da u što kraćem vremenu otkriju počinioce ovih gnusnih djela, a sve građane Crne Gore na jedinstvo u pravcu borbe protiv svih vidova kleronacionalističkih ideologija. Razlog da bude uplašen svaki dobronamjerni građanin Crne Gore bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripada, treba tražiti i u poražavajućoj činjenici da na ponavljanje Srebrenice pozivaju i mladi ljudi koji nijesu bili rođeni u vrijeme kada su se dešavali stravični događaji u Srebrenici. Mladi moraju znati istinu o genocidu u Srebrenici. Istina o genocidu i priznavanje genocida u Srebrenici je nezaobilazan test demokratije cjelokupnog našeg društva i regiona. Jer, genocid u Srebrenici mora biti simbol majčine suze, patnje, bola, neprebola, nepravde, života, mladosti i svjetlije budućnosti cijelog regiona. Srebrenica je opomena kakva stradanja i nepravdu donosi hegemonistička politika i potpirivanja međuvjerske i međunacionalne netrpeljivosti. POBJEDA: Je li Bošnjačka stranka dobila zvanični poziv da bude dio nove vlade? Ako jeste, od koga i hoćete li prihvatiti poziv? IBRAHIMOVIĆ: Mi smo sa kolegama iz Demokratske Crne Gore razgovarali o modelima saradnje. Zajednički smo konstatovali da Crna Gora mora nastaviti svoj evropski i evroatlantski put, da se moraju nastaviti započete reforme. Smatramo da su Demokrate prograđanska partija i zato smo i istakli da upravo ova partija treba da bude okosnica nove vlade. Tokom ovih razgovora jasno smo poručili da je Crna Gora uspješna samo ako ostane građanska. Moramo

jasno svi poručiti da je većinska Crna Gora i na ovim izborima dala podršku proevropskim partijama. POBJEDA: Predsjednik BS nedavno je izjavio da bi vaša partija podržala vladu bez DPS-a i DF-a. Jeste li o takvom prijedlogu razgovarali sa nekom od partija koje vidite u toj vladi i kakav ste odgovor dobili? Koliko je to realno? IBRAHIMOVIĆ: Nakon završenih izbora i trenutne ko n s t e l a c i j e s n a g a n a političkoj sceni, smatrali smo da je model manjinske vlade, koju bi činile Demokrate, zajedno sa koalicijom „Crno na bijelo“ i uz učešće manjinskih partija, u ovom trenutku najprihvatljiviji. Ovakav prijedlog smo iznijeli na sastanku sa predstavnicima Demokratske Crne Gore. POBJEDA: Dio ste državotvornog saveza, koji čine partije koje su bile vladajuća većina u prošlom mandatu, a sa druge strane nudite podršku manjinskoj vladi. Šta to konkretno znači? IBRAHIMOVIĆ: Model manjinske vlade podrazumijeva i podršku partija iz redova opozicije. Zato smo i ponudili manjinsku vladu, sa Demokratama i GP Ura, uz učešće manjinskih partija. Riječ je o prograđanskim i prozapadnim partijama, koje bi činile izvršnu vlast, uz podršku partija koje bi bile dio opozicije, a koje su na kursu evropskih, evroatlantskih vrijednosti. Time bi se stvorila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu reformu u cilju dostizanja evropskih standarda. POBJEDA: Očekujete li da će biti promjena u spoljno-političkom kursu, s obzirom na programsku orijentaciju većeg dijela opozicije koji će, prema najavama, biti u vlasti? IBRAHIMOVIĆ: Vanjska politika naše države od obnove nezavisnosti bilježi istorijske rezultate na međunarodnom planu. Crna Gora njeguje i unapređuje dobrosusjedske odnose sa svim zemljama u okruženju i prepoznata je kao faktor stabilnosti u regionu. Punopravna je članica NATO alijanse i lider regiona u evropskim integracijama. Smatram da onaj ko će vršiti vlast u narednom periodu, zbog bolje i izvjesnije budućnosti naše države mora ostati na kursu politike dobrosusjedskih odnosa, evropskih i NATO integracija. Na to obavezuje i skoro dvije trećine glasova građana koji su podržali proevropske partije. Jedno je sigurno, da svaka vlast mora slušati glas naroda. Da li će uspjeti da formira vlast dosadašnja opozicija? Kako će približiti dijametralno različite programske orijentacije koje se posebno ogledaju u vođenju vanjske politike je nesumnjivo veliki izazov za njih. Najbolji odgovor na ove, ali i mnoge druge dileme ćemo dobiti u periodu koji je pred nama. I. KOPRIVICA

Nakon tabloida, predsjednika Srbije i mediji pod kontrolom vrha SPC u Srbiji nezadovoljni dokumentom nove parlamentarne većine

Vidovdan: Neshvatljivo da u sporazumu nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti Činjenica da se u sporazumu ne pominje srpski narod koji je, braneći Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, mašući srpskim trobojkama i pjevajući o Kosovu i Srbiji doveo Krivokapića nadomak premijerskog mjesta, mnogo govori o političkom kursu buduće vlade, navodi se u analizi Rajka Petrovića M.BABOVIĆ

šnjačke stranke u Skupštini Crne Gore

PODGORICA - Nakon tabloida, predsjednika Srbije i mediji pod kontrolom patrijarha srpskog Irineja i vrha Srpske pravoslavne crkve izrazili su nezadovoljstvo sporazumom koji su potpisali lideri nove parlamentarne većine Zdravko Krivokapić, Dritan Abazović i Aleksa Bečić. U analizi portala Vidovdan, koji je blizak patrijarhu Irineju, upire se i prst u Mitropoliju crnogorsko-primorsku zbog izostanka njene reakcije na činjenicu da u sporazumu nema najave povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. -Neshvatljivo je da sporazum nije predvidio povlačenje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da nije došlo do vulgarnog nasrtaja na Srpsku crkvu u Crnoj Gori preko pomenutog zakona, uvjeren sam da Đukanović ne bi izgubio ni ove izbore, jer je upravo to mobilisalo ljude prvo u litije, a potom u biračke redove navodi se u analizi Rajka Petrovića, analitičara Instituta za evropske studije koji je blizak kleru SPC.

NE ČUDI REAKCIJA MCP

On u analizi Vidovdana navodi da je na simboličkom planu to veliki propust i poraz. - Izostanak reakcije Mitropolije crnogorsko-primorske me ne čudi, jer se ona usprotivila Đukanovićevom režimu tek kada je htio da joj oduzme imovinu. Na kršenje ljudskih prava njene srpske pastve uglavnom je ćutala, kao što će o srpskom pitanju ćutati i u budućnosti, jer novi režim ipak neće nasrtati na nju kao prethodni kaže Petrović. Prema njegovim riječima, kada je u pitanju položaj Srba ,,sve je isto, samo njega nema“. -To je glavni utisak nakon nedavno potpisanog sporazuma o koaliciji između Z d rav ka K r i vo ka p i ć a , Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pripremljen je miran odlazak Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista sa vlasti, ali i nastavak dosljedne primjene njihove politike, što je daleko važnije i opasnije. Ono što je za Srbiju i Srbe u regionu i svijetu najbitnije jeste da se politika

Sa potpisivanja sporazuma koalicije „Za budućnost Crne Gore“

Otvoriti srpsko pitanje Petrović očekuje da se bez obzira na novu vladu otvori srpsko pitanje u Crnoj Gori. - Očekujem da srpski narod u Crnoj Gori iskoristi priliku da se u narednom periodu konačno konsoliduje i politički organizuje kroz formiranje srpske političke partije ili pokreta koji bi se bavio prvenstveno srpskim problemima. Mislim da je strategija stalnog čekanja povoljnog trenutka pogrešna i stvar prošlosti. Krajnje je vrijeme da se pokrene srpsko pitanje u Crnoj Gori, bez čijeg rješavanja nema suštinskih promjena u Crnoj Gori - piše u analizi Petrovića.

prema Srbima u Crnoj Gori neće, sudeći po sporazumu, promijeniti ni za milimetar. Činjenica da se u njemu ne pominje srpski narod koji je, braneći Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, mašući srpskim trobojkama i pjevajući o Kosovu i Srbiji doveo K r i vo ka p i ć a n a d o m a k premijerskog mjesta, mnogo govori o političkom kursu buduće vlade - tvrdi se u analizi. On će, kako se navodi, ostati isti onakav kakav je instaliran 1945. godine – u ,,pravcu jačanja lažne crnogorske

nacije na uštrb rasrbljavanja preostalih Srba“.

HIMNA I ZASTAVA

- Himna Sekule Drljevića, i dalje će se slušati i pjevati, lažna crnogorska zastava Ranka Krivokapića i dalje će se vijoriti, a srpski jezik i ćirilica gurnuti po strani nauštrb izmišljenog crnogorskog jezika, koji i danas služi za podsmijevanje u lingvističkim kuloarima širom svijeta - tvrdi se u analizi. Sve u svemu, kako dodaje, nije rečeno ni jedno jedino slovo o poboljšanju kolektivnih pra-

Činjenica da se u njemu ne pominje srpski narod koji je, braneći Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, mašući srpskim trobojkama i pjevajući o Kosovu i Srbiji doveo Krivokapića nadomak premijerskog mjesta, mnogo govori o političkom kursu buduće vlade - tvrdi se u analizi va Srba, koji su bili najveće žrtve DPS-ovog režima. - Zapravo jeste, u jednoj rečenici, gdje se eksplicitno kaže da Crna Gora i dalje smatra da su Kosovo i Metohija albanska, a ne srpska teritorija. Izvjesnog minimalnog poboljšanja će biti – Srbima se neće otvoreno prijetiti protjerivanjem u Srbiju, mošti Vasilija Ostroškog biće bezbjedne, a Srpska crkva neće biti proglašavana đavoljom institucijom. Sa druge strane, nema govora o tome da će nova vlada voditi prosrpsku, a kamoli srpsku politiku. Iako čine trećinu stanovništva, Srbi i dalje neće imati svoje istinske političke predstavnike - zaključeno je u analizi Petrovića. N. ZEČEVIĆ

Politika

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Bivši koordinator Pokreta za nezavisnost Rade Bojović smatra da nas nakon izbora očekuje političko lutkarsko pozorište

Bošnjačka stranka tvrdi da su tekstovi na nekim portalima pokušaj uticaja na politiku te partije

Crna Gora je upala u crnu političku rupu PODGORICA - Crna Gora će se, nakon izbora, suočiti sa naporima Brisela da uspostavi kakvo-takvo starateljstvo nad državom i istovremenim nastojanjima Beograda i Moskve da obesmisle državu i politički marginalizuju crnogorski narod, smatra bivši koordinator Pokreta za nezavisnost Rade Bojović. On je u intervjuu agenciji Mina kazao da rezultati parlamentarnih izbora sigurno nijesu očekivani, iako je bilo jasno da će izbori biti neizvjesni. On je podsjetio da su istraživanja i analize upućivali na tijesnu pobjedu Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih saveznika ili na odlučujući glas Socijaldemokratske partije. - Međutim, DPS je doživio unutrašnji fijasko, izgubio je oko 15 hiljada svojih dojučerašnjih interesnih birača koji su slijedili glas velikosrpskih episkopija i presudno doprinijeli da koalicija Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i sitnih grupa osvoji 33 odsto biračkog tijela - naveo je Bojović. Istovremeno, kako je kazao, rezultati izbora ukazuju na dominaciju državotvornog biračkog tijela, i to ne manju od referendumskog ishoda. - Međutim, ovoga puta imamo izopačenu situaciju gdje je jedna postreferendumska, programski državotvorna, prozapadna i reformistička partija, Ura, odlučila da sa okorelim protivnicima crnogorske državnosti i dokazanim lojalistima Srbije i Rusije sastavi novu vladu - kazao je Bojović.

PREVAGA

Prema njegovim riječima, to se dogodilo „samo zato što je mržnja prema Đukanovićevom kleptokratskom DPS-u jača od odvratnosti prema velikosrpskom i šovinističkom DF-u“. - Tako da je Crna Gora, zahvaljujući zavjereničkim, pobrkanim, frustriranim i naivnim politikama upala u crnu političku rupu - smatra Bojović.

O daljim potezima BS neće odlučivati mediji bliski DF-u

Kako je naveo, sada imamo pirove pobjednike i poražene nadomak pobjede. - Građani će se suočiti sa naporima Brisela da uspostavi kakvo-takvo starateljstvo nad državom i istovremenim naporima Beograda i Moskve da obesmisle državu i politički marginalizuju crnogorski narod - ocijenio je Bojović. Pritom će, smatra on, NATO Crnu Goru do daljnjeg tretirati kao ,,sumnjivo lice“ u atlantskom savezu. - Time ovo postaje zemlja u kojoj će biti gore nego što je bilo do sada - kazao je Bojović.

SjenkA

Komentarišući politički profil pobjedničkih koalicija, on je rekao da će očekivana buduća vlada svoje uporište imati u do sada neviđenoj političkoj papazjaniji. Za istim stolom će, kako je naveo, biti klerikalizovani velikosrbi opijeni četničkom mitomanijom, nominalni ljevičari koji strepe od srpskih terenskih popova, populistički zanesenjaci i lakomisleni građanski reformisti. - Iza svih njih stajaće u istoj takvoj zbrci – Amfilohijeva vidljiva ruka, mutni biznismeni, medijski tajkuni, srpski i ruski

Ura omogućila da ožive mračne snage Na pitanje šta za Crnu Goru znači promjena vlasti nakon 30 godina, Bojović je odgovorio da površno gledano djeluje ohrabrujuće, ali da suštinski znači promjenu na gore. Ne radi se, kako je naveo, o demokratskoj promjeni vlasti iza koje stoje posvećene lijevo-liberalne i sekularne snage čiji je cilj prosvjetiteljski preobražaj društva i dubinska reforma države, niti o snagama kojima je stalo do multietničke i multivjerske harmonije, a još manje do Crnogoraca i njihovog identiteta bez kojih nema savremene ni buduće Crne Gore. - Naprosto, na izborima su, zahvaljujući ,,zelenoj“ pameti Ure, prevagu odnijele političke snage koje simbolišu kontinuitet služenja najmračnijoj beogradskoj politici koja je ubila Jugoslaviju, iskasapila Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, i od Srbije stvorila balkansko strašilo - smatra Bojović.

obavještajci, zapadne vlade i njihove ambasade. I sve to treba da predvode jedan zalutali i dva odlutala lidera - kazao je Bojović. On je rekao da očekuje da u bliskom vremenu „gledamo političko lutkarsko pozorište, nestabilnu vlast sa ekspertskom parodijom, bespravno uznesenu Srpsku pravoslavnu crkvu, DPS-ove prebjege i ozloglašene branitelje režima koji su presudno doprinijeli diskreditaciji države i gubitku vlasti“. - Kao i jalovu i dezorijentisanu politiku preostalih suvereni-

stičkih snaga i kalkulisanje stranaka manjinskih naroda, i zbunjena lica onih građana koji će zbog svog glasanja ,,samo protiv ovih“ i da ,,sačuvamo naše svetinje za tuđe popove i interese“ na kraju dobiti jedno krupno ništa - dodao je Bojović. Prema njegovim riječima, sve to je Crna Gora zaslužila. - Osim one manjine koja je ostala dosljedna suverenoj, građanskoj i prosvijećenoj Crnoj Gori i kada je najteže bilo, i koja nikada nije bila motivisana ličnim interesima i namještenjima – kazao je Bojović. R. P.

PODGORICA - Bošnjačka stranka navela je da je prethodnih dana izložena brutalnoj kampanji koju, kako navode, vodi portal Borba i još neki mediji. BS ističe da navedeni portal, objavljujući seriju tekstova o BS i njenim funkcionerima, a ne nudeći ni jedan dokaz, argument ili zvaničnu informaciju za svoje pisanje, „samo potvrđuje da je u službi određenih partija, organizacija i države, kojima je cilj potiranje Crne Gore i omalovažavanje Bošnjaka, kao autohtnog naroda u Crnoj Gori“. Iz te stranke ističu da je to posljedica činjenice da je BS ostvarila najbolji rezultat od osnivanja i da će o daljim političkim potezima stranke odlučivati samo ljudi iz partije „ a nikako pojedinci ili partije bliske uredniku ovog portala, koje i finansiraju njegovo pisanje“. -Borba već danima bombarduje javnost o navodnim aferama, saznanjima i ,,prljavim poslovima“ funkcionera BS. Ništa tu ne bi bilo problematično da nije riječ o ordinarnim lažima i podmetanjima. Smišljenim, kako bi se BS diskreditovala pred javnošću. Da bi nekoga mogli diskreditovati, morate imati prije svega kredibilitet. Opšte je poznato, a posebno među novinarskom profesijom da navedeni portal i njegov urednik, kao i njegovi saradnici iz nekih drugih medija, apsolutno ne zavređuju pažnju struke, jer se na pisanje ovog pro – DF glasila gleda kao na još jednu iskonstruisanu laž – kažu u Bošnjačkoj stranci. Kako ističu iz BS-a, više se neće oglašavati povodom pisanja Borbe, jer smatraju „da javnost zna procijeniti pravu istinu“. -Zbog pisanja ovog glasila, koje služi za blaćenje nekad Demokrata, DPS, a danas BS, nećemo informisati ni novinarska udruženja, jer je navedeni portal sve drugo osim medija – zaključuju iz BS-a.

Mladi DPS-a neće dozvoliti vraćanje u srednji vijek

Jedan od lidera DF upozorava da je na ispitu nova politička elita koja je dobila mandat od građana

Medojević: Demontaža sistema spriječiće dilove tajkuna i predstavnika nove vlasti ći i predstavnika nove vlasti koji neće dirati postojeće sjeme moći i uticaja. Prva poruka nove vlasti mora biti demontaža totalitarnog sistema i radikalne reforme, smatra jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

PODGORICA - Poruka “nema revanšizma” je veoma opasna jer može biti parola za skrivanje opasnih dilova između starih struktura mo-

Prema njegovim riječima na ispitu je politička elita, tj. parlamentarne stranke koje su dobile mandat građana za promjene i demontažu „bolesnog Đukanovićevog režima“. -Ako budemo donosili odluke u interesu građana i države i vodili računa o ispunjenju na-

ših predizbornih obećanja biračima, lako će se formirati vlada koja odgovara samo građanima, a ne tajkunima, predstavnicima globalne duboke države i tzv. „zdravom jezgru DPS“ - naglasio je Medojević. On je istakao da tajkuni još imaju moć, te da su opasni i spremni da kontrolišu transfer moći ka građanima. -Sada se traže slabe karike u novoj vlasti koje će se proglasiti “razumnim” i koji će osporavati, usporavati i sprečavati radikalne političke i institucionalne reforme i demontažu pobjedičnog sistema. Zato je poruka „nema revanšizma“ veoma opasna jer može biti paro-

la za skrivanje opasnih dilova između starih struktura moći i predstavnika nove vlasti koji neće dirati postojeće sjeme moći i uticaja - istakao je on. Prema njegovim riječima, ako se nova vlast bude pravila da se radi samo o pukoj smjeni vlasti, bez demontaže sistema, Đukanović će lagano nastaviti da povlači konce iz sjenke i pravi razne dilove sa novom vlašću. -Posebno ako znamo da iza nekih od stranaka iz nove vlasti stoje medijski, finansijski i građevinski tajkuni koji su i do sada vrlo uspješno sarađivali sa režimom i pravili milione istakao je Medojević. R.P.

Sjednica Savjeta mladih DPS-a

PODGORICA- Mladi DPS-a neće dozvoliti nikome da se igra sa sudbinom Crne Gore, da osujeti njen građanski koncept i multietnički sklad. Nećemo dati nikome da nas vraća u srednji vijek, poručio je Savjet mladih DPS Crne Gore, koji je održao sjednice Savjeta i Predsjedništva. Kako ističu u saopštenju, sjednicom je predsjedavao predsjednik Savjeta mladih Nikola Pešić, a razmatran je dosadašnji rad mladih u vremenu kada je naša država, kao i cijeli svijet pogođen pandemijom korona virusom, kao i rezultati

nedavno održanih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. -Demokratska partija socijalista i nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, predstavlja najjaču političku partiju u Crnoj Gori, sa jasnom programskom vizijom za bolju budućnost svih građana naše države, a pogotovo mladih. Savjet mladih čvrsto i još jače stoji uz partiju bez obzira na izborni rezultat, sa dodatnom obavezom da još odlučnije i posvećenije nastavimo da dajemo maksimalan doprinos u realiziciji svih programskih ciljeva naše partije- istakli su u Savjetu mladih. R.P.

Ekonomija

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Pandemija imala presudnu ulogu na poslovanje Željezničkog prevoza

Zbog korone izgubili dva miliona eura prihoda

ŽPCG suočena sa problemima

mije kovid-19, možemo biti zadovoljni sa početnim interesovanjem putnika, mada je činjenica da je ovaj obim putničkog saobraćaja u odnosu na uporedni period za prošlu godinu značajno manji – rekao je Mucević i dodao da je prosječan broj putnika na dnevnom nivou u septembru prošle godine iznosio 220 putnika u jednom pravcu. On je naveo da je obaveza za

putnike sa teritorije Srbije da za ulazak u Crnu Goru moraju imati važeći PCR ili ELISA test ne stariji od 72 sata, ograničavajuća okolnost po pitanju popunjenosti vozova na ovoj liniji. - Svakako da bi ukidanje testova dovelo do veće popunjenosti – poručio je Mucević. On je kazao da trenutno ŽPCG obavlja prevoz na svim linijama u lokalnom putničkom saobraćaju. M.BaBović

- Međunarodni putnički saobraćaj je bio u prekidu od 18. marta do 3. septembra. Zbog zatvaranja linije sa Beogradom, odnosno prekida međunarodnog saobraćaja do sada je ostvaren gubitak u iznosu od 743.654 eura. Najveći gubitak zabilježen je u avgustu mjesecu u ukupnom iznosu od 259.927 eura – kazao je Mucević Pobjedi. Prema njegovim riječima, prethodnih dana prosječan broj putnika koji polazi iz Crne Gore ka Srbiji iznosi 70 putnika. U dolasku, prosječan broj putnika na dnevnom nivou iznosi 80. U ŽPCG su zadovoljni sa obimom prevezenih putnika u prvim danima otvaranja međunarodnog putničkog saobraćaja, imajući u vidu otežane uslove putovanja, prouzrokovane mjerama koje se moraju poštovati u cilju zaštite od kovida-19. - Imajući u vidu ograničenja koja se odnose na putnike u međunarodnom saobraćaju, a koja su uslovljena pojavom pande-

U prvih osam mjeseci vozovima ŽPCG prevezeno je 319.967 putnika što je za 52 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je prevezeno 665.857 putnika, naveo je predsjednik Odbora direktora ŽPCG Eldin Mucević D.MaliDžan

PODGORICA - Kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) je zbog posljedica pandemije korona virusa ove godine izgubila oko dva miliona eura prihoda, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora direktora ove željezničke kompanije Eldin Mucević. On je istakao da je nedavno obnavljanje željezničke linije sa Srbijom veoma značajno za poslovne rezultate ŽPCG, s obzirom na to da se od ukupnih prihoda koje ostvaruje kompanija 50 odsto odnosi na prihode od prodaje karata u međunarodnom putničkom saobraćaju, odnosno na liniji Bar – Beograd.

- Kada govorimo o međunarodnom putničkom saobraćaju aktivna je noćna linija. U skladu sa interesovanjem putnika, blagovremeno će biti u funkciji i dnevni voz - rekao je Mucević. On je saopštio da je za prvih šest mjeseci preduzeće ŽPCG ostvarilo gubitak u iznosu od 45.595 eura što je značajno manje u odnosu na isti period prethodne godine kada je ostvaren gubitak u iznosu od 754.065 eura. Ukupni prihodi su iznosili 3.872.911 eura i veći su za 11 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. -Značajan efekat na poslovni rezultat ima povećanje nadoknade koju ŽPCG ostvaruje putem prava koja proizilaze iz

ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa – pojasnio je Mucević. On je dodao da vrijednost državne pomoći koju ŽPCG ostvaruje pružanjem usluge prevoza definisane kroz ugovor o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa iznosi 525.000 eura na mjesečnom nivou. - U periodu prekida rada kao i tokom cjelokupnog perioda trajanja pandemije, ŽPCG nije dobilo drugi vid pomoći u dijelu izgubljene dobiti, subvencija na zarade – kazao je Mucević. Prema njegovim riječima, ŽPCG je za prvih šest mjeseci uspio da ublaži gubitak na na-

čin da je smanjio ukupne rashode za osam odsto u odnosu na isti period prethodne godine. - Imajući u vidu globalnu situaciju kao posljedicu pandemije korona virusa ŽPCG je u prvom polugodištu tekuće godine smanjilo aktivnosti u pogledu ulaganja i održavanja voznih sredstava kao i nabavke rezervnih djelova. Poslovni rashodi za prvih šest mjeseci su redukovani za 315.365 eura u odnosu na uporedni prikaz prethodne godine – precizirao je Mucević. On je dodao da je pandemija imala presudnu ulogu na poslovanje ŽPCG u tekućoj godini. -U situaciji i pod uticajem pandemije nije realno očekivati da će kompanija ostvariti pozitivan poslovni rezultat. Ukupni prihodi od prodaje u prošloj godini su iznosili 3,3 miliona eura. Procjena je da ukupni prihodi od prodaje za ovu godinu neće premašiti iznos od 1,4 miliona eura. U tom smislu već sada možemo govoriti o izgubljenim prihodima koji se procjenjuju na oko dva miliona eura - izjavio je Mucević. On je ocijenio da trenutna finansijska situacija u ŽPCG nije dobra. - Sporazumima i protokolima su preuzete obaveze, nastale ranijih godina, u mjesečnom iznosu od 150.000 eura. Ukupno u narednoj godini ŽPCG treba da plati stare dugove od 1,35 miliona eura – rekao je Mucević. On je naveo da je u prvih osam mjeseci vozovima ŽPCG prevezeno 319.967 putnika što je za 52 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je prevezeno 665.857 putnika. - Sa druge strane, broj pokrenutih vozova u prvih osam mjeseci iznosi 7.502 i manji je za šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine – kazao je Mucević. S. POPOVIĆ

Redovno izmiruju plate, a dug prema PU pet miliona eura Mucević je istakao da ŽPCG redovno izmiruje sve obaveze prema zaposlenima. - Trudimo se da redovno izmirujemo tekuće obaveze prema državi po pitanju poreza i doprinosa. Najveći problem za nas predstavlja dug prema Poreskoj upravi iz ranijeg perioda, koji u ovom trenutku sa ograničenim prihodima nijesmo u mogućnosti izmirivati – naglasio je Mucević. Trenutno dug ŽPCG prema Poreskoj upravi iznosi oko 5,05 miliona eura.

Eldin Mucević

- Preduzeće se trudi da redovno izmiruju tekuće obaveze. Najveći dio duga se odnosi na raniji period. Prosječna obaveza na mjesečniom nivou za poreze i doprinose iznosi oko 125.000 eura – rekao je Mucević. On je naveo da je prosječan broj zaposlenih kojima je isplaćena zarada za prvih šest mjeseci 377, a prosječna zarada zaposlenih bez poreza i doprinosa iznosi 488,85 eura i niža je za osam odsto od prosječne zarade u Crnoj Gori.

Avio linija kompanije Lukser startuje u decembru

Dva puta sedmično od Luksemburga do Podgorice LUKSEMBURG - Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu najavio je otvaranje avio linije iz te zemlje za Crnu Goru u periodu od 18. decembra ove do 29. marta iduće godine. Kako su saopštili, luksemburška nacionalna avio-kompanija Lukser će prevoziti putnike svakog ponedjeljka i petka na relaciji Luksemburg - Podgo-

rica – Luksemburg. -Putnike će prevoziti avion Q400 koji raspolaže sa 76 mjesta. Cijena povratne karte iznosi 149 eura, sa svim uračunatim taksama. Karte su u prodaji od ponedjeljka 14. septembra – saopštila je Fetija Kalač, predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu. Kako navodi, među brojnim turističkim desti-

nacijama, koje pokriva ova kompanija, Crna Gora je prepoznata kao jedna od značajnih destinacija, u kojoj je turizam jedna od glavnih privrednih djelatnosti. -Budući da su izabrali zimski period za pokretanje prve avio linije i prvog direktnog vazdušnog povezivanja Luksemburga sa Crnom Gorom, jasno je da crnogorske planine i njihova neizmjer-

na prirodna ljepota nude najbolje uslove za zimski turizam – navela je Kalač. Prema njenim riječima, kompanija Lukser planira da organizuje posebne sezonske letove u ljetnjem periodu, kada će operirati na relaciji Luksemburg – Tivat – Luksemburg. Otvaranje avio linije, istakla je Kalač, dokaz je da je Kulturno-informativni cen-

tar Crne Gore ozbiljno i posvećeno pristupio ovoj inicijativi kako bi se postigla bolja povezanost sa maticom i omogućio brži dolazak iseljenika u Crnu Goru. - Ova linija je naišla na brojne negativne komentare i njeno otvaranje su pojedini zloupotrijebili i okarakterisali je kao političku i predizbornu ideju. Uprkos brojnim napadima i negodovanjima, želimo da ukažemo da je otvaranje linije krajnje patriotski čin, čije odlaganje je nastupilo usljed pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta zaraženih kovid-19 u Crnoj Gori – kazala Kalač. R. P.

Hronika

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Protestna šetnja i na Žabljaku zbog odluke kotorskog suda u slučaju smrti Maje Šljivančanin N1

Presuda nanijela još veću bol

Sa protesta na Žabljaku

ŽABLJAK – Porodica, prijatelji i sugrađani Maje Šljivančanin, koja je prije dva mjeseca stradala u pomorskoj nesreći u Budvi, okupili su se juče na žabljačkom trgu da iskažu nezadovoljstvo zbog, kako kažu, sramne presude. Sa protesta je poručeno da ovakva presuda svima, a najviše porodici, nanosi još veću bol, prenosi portal RTCG. Okupljenima se obratio i otac poginule djevojke Isailo Šljivančanin, koji se pita zašto ćute nadležni organi, Uprava policije čiji je Maja bila dugogodišnji radnik. Zašto nema reagovanja Vrhovnog suda na, kako kaže,

sramnu presudu. Šljivančanin je pozvao i specijalnog državnog tužioca da preispita kompletan proces od uviđaja do same presude. I predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević poručio je da presuda mora biti opozvana. Sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Miomirka Tešić je prošle nedjelje sedamnaestogodišnjem M. S. iz Beograda izrekla vaspitnu mjeru pojačanog nadzora i 120 sati društveno korisnog rada za izazivanje pomorske nesreće 11. jula u budvanskom akvatorijumu u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, a

EKSPLOZIJA NA NOVOM BEOGRADU: Likvidiran Strahinja Stojanović koji je nekad bio povezan sa pokojnim Slobodanom Šaranovićem

njen vjerenik Vladimir Stanišić povrijeđen. Porodica Maje Šljivančanin, nakon toga, reagovala je na presudu, nazivajući je ,,sramnom“. - Neshvatljivo je da je sramna presuda donijeta, a da istražni organi, a ni sud nijesu osvijetlili sve detalje ovog tragičnog događaja. Prije svega, ko je dozvolio maloljetniku da upravlja jahtom, ko je vlasnik plovila, kako je dozvoljeno da članovi porodice maloljetnika nakon nesreće pristupe jahti i očigledno utiču na dokaze i istragu – kazala je porodica stradale Šljivančanin. C.H.

Udes u Tivtu

Bomba aktivirana daljinskim, traje sletjelo s potraga za ubicama Vozilo puta i zapalilo se

NOVI BEOGRAD - Strahinja Stojanović (30) podlegao je povredama nakon eksplozije džipa ,,BMW X5“ koja se juče u 12.15 časova dogodila u Ulici omladinskih brigada na Novom Beogradu, prenose srpski mediji.

Stojanović je nakon eksplozije bio u kritičnom stanju, a preminuo je ubrzo nakon eksplozije. Kako piše srpski Blic, u eksploziji za koju se vjeruje da je aktivirana daljinskim upravljačem, pored Stojanovića povrijeđena je i državljanka Kolumbije Sonja Suarez Gomez koja je bila sa njim u društvu. Stojanović je od ranije poznat policiji po debelom dosijeu. Hapšen je nekoliko puta zbog teških krivičnih djela, a osuđivan je zbog iznude i oružja. Kako piše Blic, Stojanović je bio u prijateljskim odnosima sa Milošem Delibašićem, osuđenim na 30 godina zatvora zbog ubistva Miloša Vidakovića u Budvi. Prema stavu beogradskog Apelacionog suda, Delibašić je bio dio ekipe pokojnog Slobodana Šaranovića, koji je iz automobila u pokretu likvidiran 2017. godine u Budvi. Stojanović je u avgustu prošle godine bio meta napada, kada su nepoznate osobe u zemunskom naselju Galenika aktivirale eksplozivnu napravu ispod automobila ,,audi“ u kom je, u trenutku detonacije, bila bivša misica iz Španije i njegova djevojka Olat Bilbao Gonzales (21). Kako su srpski istražitelji utvrdili, bomba je bila namijenjena njemu, ali je izbjegao spletom okolnosti - vratio se u stan po mobilni telefon. Ovoj eksploziji prethodio je boravak u zatvoru do aprila 2018. godine, gdje je bio zbog izazivanja opšte opasnosti, ali i ubistva poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića sa kojim se Stojanović dovodi u vezu. Sam Ognjanović izjavio je prije ubistva da sumnja da ga Stojanović sa još jednim

TIVAT - Jedna osoba je lakše povrijeđena juče oko 18.26 sati, kada je automobil sletio s puta i zapalio se, objavljeno je na Fejsbuk stranici Službe zaštite i spašavanja Tivat. Brzom intervencijom vatrogasaca požar je zaustavljen i nije se proširio na okolinu. - Služba zaštite i spašavanja Tivat dobila je u 18 sati i 26 minuta poziv od 112 OKC da je u naselju Luštica automobil sletio sa puta i zapalio se. Na svu sreću, vozač je bio sam u automobilu i zadobio je lakše povrede - saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Tivat. M. L.

Vatrogasne ekipe kontrolišu veliki požar kod Ulcinja

SA UVIĐAJA: Mjesto eksplozije u Beogradu

muškarcem kontinuirano prati. Ognjanović je ubijen 28. jula u haustoru zgrade na Novom Beogradu u kojoj je živio sa svojom suprugom i bebom, dok je sa njim u društvu u trenutku likvidacije bio njegov stariji sin Petar, kojeg je jedan od hitaca pogodio u šaku. Sedam mjeseci kasnije istražne radnje i prikupljeni dokazi doveli su do dvojice osumnjičenih koji bi mogli biti ili direktni izvršioci ubistva ili logistička podrška, od kojih je jedan, kako su mediji prenijeli, brat ubijenog vođe navijača Crvene zvezde, a drugi - Strahinja Stojanović iz Zemuna. Ognjanović i Stojanović su se poznavali sa suđenja u slučaju ubistva Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića. Navodno, Strahinja je u aprilu 2013. na Galenici ranio kuma Miloša Vidakovića, a razlog je bila Vidakovićeva žena. Iako je znao ko ga je povrijedio, Vidaković to policiji nije želio da otkrije. Takođe se sumnjalo da je upravo Stojanović naručio ubistvo svog kuma Vidakovića, koje se odvilo pred 500 svjedoka u Budvi 2.

Kazne za ubistvo Bojovića i Vidakovića U aprilu je Apelacioni sud u Beogradu potvrdio presudu kojom su za ubistvo Nikole Bojovića u Beogradu i Miloša Vidakovića u Budvi 2013. godine na ukupno 95 godina osuđeni Miloš Delibašić, Saša Cvetanović i Ratko Koljenšić. Delibašić je osuđen na jedinstvenu kaznu od 30 godina zbog organizovanja kriminalne grupe i teško ubistvo Vidakovića, dok je Cvetanović osuđen na 35 godina robije zbog likvidacije Nikole Bojovića. Delibašić je osuđen na 10 godina zbog

organizovanja kriminalne grupe i na 30 godina za teško ubistvo Miloša Vidakovića, međutim izrečena mu je jedinstvena kazna od 30 godina robije. Saša Cvetanović osuđen je na 35 godina zbog likvidacije Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića. Ratko Koljenšić, takođe, osuđen je na 30 godina robije. Miloš Vojnović osuđen je na 17 godina i zbog ranijih krivičnih djela, Slaviša Novaković je osuđen na 35 godina zatvora, a Maletić na godinu robije.

jula 2013. godine. To ubistvo priznao je Miloš Vojnović, ali je u optužnici kao nalogodavac bio naveden Slobodan Šaranović. U optužnici je takođe navedeno da je Stojanovićev DNK nađen u stanu u Budvi u kojem su boravili Delibašić i ostali optuženi za ubistvo. U dosijeu Strahinje Stojanovića stoji i da je hapšen u februaru 2015, zbog sumnje da je u pucnjavi 21. januara iste godine na uglu ulica Rimske i Vojislava Ilića ranio Zorana Lj. (54), pripadnika BIA. Kod njega je tada nađen i pištolj. Iz automobila BMW je pucano u ,,audi“, u čijoj blizini je bio ,,punto“, u kojem je Zoran Lj. bio sa suprugom, koja je bila na mjestu suvozača. Zoran je bio slučajna žrtva obračuna dvije grupe, čiji su pripadnici iz kola u pokretu pucali jedni na druge. - Tokom sudskog procesa koji se vodio protiv Stojanovića 2014. godine, interesantno je da se u Palati pravde pojavljivao Velibor Dunjić, koji je ubijen samo mjesec dana nakon pojavljivanja na sudu. Iz ovoga se može zaključiti da Stojanović i navijači Crvene zvezde nijesu prvi put dovedeni u vezu tokom istrage ubistva advokata Ognjanovića – piše Blic. Strahinjin otac Paja Stojanović ubijen je 24. septembra 2015. godine u naselju Galenika u Zemunu i ta likvidacija nije rasvijetljena. Stojanović je usmrćen na četvrtom spratu, ispred vrata stana tasta i tašte, ali je ubica prve hice u njega ispalio ispred ulaza u zgradu. Vjerovalo se da je Paja ubijen zbog kriminalnih kontakata i poslova svog sina. Ipak, neki mediji su poslije zločina objavili da policija sumnja da je Paju ubio upravo sin Strahinja. Navodno, izrešetao je oca jer mu je ovaj zlostavljao majku. Paja je robijao zbog silovanja, pokušaja ubistva, razbojM. L. ništva.

I avioni MUP-a spašavali šumu kod Donje Klezne ULCINJ - Požar koji je juče izbio na lokalitetu Donja Klezna stavljen je pod kontrolu zajedničkim angažovanjem Službe zaštite i spašavanja iz Ulcinja sa 25 vatrogasaca i tri vozila, uz pomoć cistijerni Komunalnog preduzeća i tri aviona Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Kako se navodi u saopštenju Direktorata, gorjela je visoka šuma a vatra je prijetila da

zahvati veliku površinu. Ulcinjski vatrogasci će na ovoj lokaciji ostati da dežuraju i tokom noći. Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da poštuju preporuke nadležnih službi i organa i ne lože vatru na otvorenom prostoru, a svi pripadnici sistema zaštite i spašavanja će biti spremni da, u skladu sa raspoloživim kapacitetima, reaguju na sve požare.

Odgođeno suđenje osumnjičenima za pokušaj ubistva

Član vijeća izostao sa pretresa PODGORICA - Suđenje Enzanu Cirikoviću i grupi koja se tereti za pripremu ubistva Baranina Jovana Đurovića odgođeno je za 2. oktobar zbog opravdanog izostanka člana krivičnog vijeća koje sudi u ovom procesu. Podsjećamo, Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pripremali ubistvo Baranina Jovana Đurovića, a navodno je trebalo da bude ubijen i bokser Nikola Sjekloća. Osim ove grupe, optuženi su i Almir Jahović i Adnan Osmanagić, ali oni nijesu dostupni našim organima. Eksplozivna naprava, prema navodima optužnice, namijenjena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. B.R.

Društvo

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Podaci IJZCG pokazali da je juče dostignut najviši stepen širenja infekcije kovid-19 u Crnoj Gori

Svaki treći testirani bio je pozitivan PODGORICA – Broj oboljelih od korona virusa bilježi drastičan porast u Crnoj Gori što je pokazao i najnoviji presjek stanja prema kojem je više od trećine testiranih bilo pozitivno na kovid-19.

Nakon masovnih skupova, na kojima su učestvovale osobe iz manje-više svih opština, za očekivati je da se virus već raširio pa bilo kakvo unutrašnje zatvaranje i zabrana kretanja između opština nema većeg epidemiološkog smisla – rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje



Od 487 uzoraka koje su od posljednjeg presjeka obradile laboratorije Instituta za javno zdravlje na osnovu PCR analize potvrđena su 182 novopozitivna slučaja infekcije. To je za sada najviše izraženi postotak u odnosu na broj obrađenih uzoraka – više od 37 odsto, čime je prevaziđen do sada najviše zabilježen podatak da je četvrtina testiranih bila pozitivna.

Samo u slučaju ako bi podaci ukazivali da se transmisija virusa održava na visokim nivoima i da je ugroženo funkcionisanje zdravstvenog i društvenog sistema, moglo bi se razmišljati o „zaključavanju“ gradova. U ovom trenutku insistiraće se na poštovanju propisanih mjera – kažu iz Instituta za javno zdravlje

Najviše u Podgorici



Mali broj oboljelih (324) i umrlih (9) u proljećnom talasu stvorio je lažni privid da je novi korona virus bezazlen te je tako dobar odgovor kompletnog društva u martu i aprilu posta žrtva sopstvenog uspjeha

Testiranje na kovid ispred Instituta za javno zdravlje

Kako je saopšteno iz te ustanove, na Klinici za infektivne bolesti nalazi se 12 pacijenata, u Internoj klinici 15 i u Institutu za bolesti djece dvomjesečna beba i jedna majka u pratnji djeteta koje je, za razliku od nje, negativno na kovid-19.

prije svega odnosi na nošenje maski, higijenu ruku i držanje fizičke distance – odgovorili su Pobjedi iz IZJCG. Podsjećaju da su preporuke Instituta da je potrebno do daljnjeg izbjegavati sva mjesta na kojima je prisutan veći broj ljudi te da je ostanak u kućama uz smanjenje svake bliske društvene interakcije poželjan. - Stepen represivnosti u najvećoj mjeri zavisiće od epidemioloških dešavanja u narednom periodu kao i od pridržavanja postojećih mjera. Neke države u Evropi su već krenule sa zatvaranjem određenih privrednih aktivnosti a većina kompanija u njima, koje mogu da organizuju i gdje je to izvodljivo, posao obavljaju od kuće. Zatvaranje granica za dolazak kod nas u ovom trenutku ne-

Strože mjere?

Na pitanje Pobjede koja je vjerovatnoća da zbog trenutne epidemiološke situacije i slabog pridržavanja mjera dođe do „zaključavanja“ gradova u kojima su indikatori transmisije virusa u lokalnoj sredini izuzetno visoki, iz Instituta za javno zdravlje pojašnjavaju da bi to bio krajnji potez. -Svaka represivna, čvrsta i snažna mjera je samo krajnja instanca i posljednji resurs koji bi se primijenio ako bi podaci ukazivali da se transmisija održava na visokim nivoima i da je ugroženo funkcionisanje zdravstvenog i društvenog sistema. Do tada i dalje će se insistirati na implementaciji mjera za koje je jasno dokazano da su učinkovite a opet jednostavne za implementaciju i jeftine, a to se

ma smisla jer je zatvaranje granica mjera kojom se sprečava eventualna importacija i lokalno širenje virusa nakon uvoza... Mi trenutno imamo raširenu lokalnu transmisiju u većini opština tako da je rizik od širenja virusa nakon importacije manji od već prisutnog rizika – kažu iz Instituta.

uticaj SkuPova

Dodaju da je nakon masovnih skupova, na kojima su učestvovale osobe iz manje-više svih opština, za očekivati je da se virus već raširio, te ni bilo kakvo unutrašnje zatvaranje i zabrana kretanja između opština nema većeg epidemiološkog smisla. -Samim tim jedino što nam preostaje je pravovremeno otkrivanje oboljelih, njihova samoizolacija i identifikacija

S.vaSiljević

Kako je potvrđeno iz Instituta za javno zdravlje najviše oboljelih je registrovano u Podgorici, 54 slučaja. U Beranama je zabilježeno 47, Nikšiću 35, Plavu 15, Andrijevici 14, Rožajama 10, pet u Baru i po jedan slučaj u Tuzima i Ulcinju. Od posljednjeg presjeka prijavljena su dva smrtna ishoda kod kovid-19 pacijenata iz Gusinja i Nikšića rođenih 1957. i 1955. godine. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 111, a od početka godine 120. Iz Instituta navode da je prijavljen oporavak kod 16 pacijenata, bilježi se ukupno 2.085 aktivnih slučajeva oboljenja u Crnoj Gori, dok je od početka godine ukupno registrovano 6.712 oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 29 pacijenata koji su inficirani virusom korona od kojih je pet životno ugroženo.

IJZCG: Pokazalo se opravdano odgađanje školske godine - Trenutna epidemiološka situacija i dešavanje na terenu još jednom samo jasno ukazuju da je odluka da se početak školske godine odloži bila mudra i svrsishodna jer bi otvaranje škola i ulazak 100.000 djece u obrazovni sistem, i to u trenutku kada se radi o uzlaznom talasu obolijevanja, bez sumnje dodatno doprinijelo širenju infekcije – kazali su Pobjedi iz Instituta. Ovako, smatraju, ima još dovoljno vremena da se svi kao društvo još jednom preispitamo i učinimo sve da ispoštujemo mjere i preporuke, smanjimo nivo obolijevanja i da djeci omogućimo bezbjedan odlazak u škole.

Klinika za infektivne bolesti gdje su hospitalizovani najteži pacijenti

kontakata uz adekvatno pridržavanje opštih mjera prevencije i ostajanje u kućama i stanovima kad god je to moguće – kažu iz te institucije. Na pitanje da pojasne zašto u odnosu na prvi talas korona virusa građani sada slabo poštuju propisane mjere, iz Instituta za javno zdravlje ističu da je nepoštovanje mjera i preporuka „posljedica kompleksnog spleta okolnosti koje u dobroj mjeri nemaju veze sa medicinom niti medicinskim razlozima a posebno ne zbog nekih promjena samog korona virusa“. - Dio kompleksnosti se odnosi na samu ljudsku prirodu, odnosno psihu, dok se drugi dio odnosi na pomjeranje kompletne društvene pažnje i fokusa sa korona virusa na društveno-politička dešavanja i zanemarivanje javnozdravstvene prijetnje, što je jasna kulturološka odlika

Poštovanje mjera pomoglo bi i u kontroli širenja gripa Poštovanje mjera značajno je usporilo i smanjilo obolijevanje od svih respiratornih infekcija uključujući i grip, pokazali su podaci iz nekih država južne hemisfere gdje se polako sezona takvih oboljenja privodi kraju. - Rezultati su različiti od države do države, ali je jasno vidljivo da je u onim državama gdje je pridržavanje mjerama bilo najizraženije – rezultat bio najbolji. Nadamo se da će takva situacija biti i kod nas. U protivnom čeka nas duga, naporna i neizvjesna jesen – upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje Pobjede o tome koliko će biti alarmantno preklapanje korone sa sezonom gripa.

našeg naroda – da je politika jako bitan segment života – poručuju iz Instituta.

NegiraNje rizika

Stručnjaci pojašnjavaju da je dobar dio promjena ponašanja stanovništva u pogledu poštovanju mjera i preporuka, mogao biti u manjoj mjeri očekivan. - On je posljedica prije svega ljudske prirode gdje je ljudski organizam sposoban da prihvata „tektonske“ poremećaje koji ga izvode iz normalnosti isključivo u ograničenom vremenskom trajanju. Što se neko vanredno stanje duže održava, uobičajena i normalna psihološka reakcija podrazumijeva negaciju rizika, odnosno ublažavanje shvatanja rizika uz postepeno prilagođavanje situaciji i zanemarivanje realne opasnosti po zdravlje koja nije nestala i koja objektivno još uvijek postoji – kazali su. Ističu da postoji i čitav niz drugih, prije svega društveno – socioloških, elemenata koji su išli u prilog promjeni percepcije rizika i opasnosti od novog korona virusa. - Oni su dobro opisani u stručnoj literaturi pod pojmom „preventivnog paradoksa“ koji se odnosi na postepeno smanjenje shvatanja rizika u situacijama kada taj rizik ne dovodi do ogromnih posljedica. To u suštini znači da je mali broj oboljelih (324) i umrlih (9) u proljećnom talasu stvorio lažni privid da je novi korona virus bezazlen te je tako dobar odgovor kompletnog društva u martu i aprilu posta žrtva sopstvenog uspjeha – kažu iz te ustanove. Smatraju da se ne smiju zaboraviti da i globalno percepcija rizika i preventivni paradoks daje vetar u leđa svim skepticima koji ne vjeruju u viruse i novi korona virus dodatno komplikujući situaciju. -U svakom slučaju, treba biti realan i suočiti se sa trenutnim dešavanjima i situacijom, a tu su epidemiolozi jasni – nijesmo niti ćemo se predati jer, na kraju krajeva, na to i nemamo pravo – zaključuju iz Instituta. i. P. - k. j.

Društvo

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

TEMA: Na Fakultetu političkih nauka sve više studentkinja upisuje novinarstvo

Kroz medije žene mij i svoju poziciju u druš PODGORICA – Smjer Medijske studije i novinarstvo na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore pohađa 151 visokoškolac, od čega je 130 studentkinja i 21 student, što ide u prilog tezi da žene više privlači rad u medijima. Sagovornice Pobjede smatraju da nije neubičajeno da su žene mahom na uredničkim pozicijama, za koje su se same izborile jer su uporne i imaju volju da mijenjaju društvo.

Čitav život žene je obilježen borbom za jednak tretman u svijetu muškaraca, počev od borbe za svoje obrazovanje, privatnost, porodicu... Birajući medije, biraju i mogućnost da mogu da utiču na procese koji će svijet učiniti boljim i pravednijim, u osnovi vodeći se instinktom da hoće bolje okruženje u kojem će njihovi najdraži odrastati, živjeti i raditi - kaže glavna i odgovorna urednica „Dnevnih novina“ Vesna Šofranac



Studentkinje odgovornije pristupaju rješavanju radnih obaveza, ali su i talentovanije za pisanje. Ideje imaju dobre uglavnom svi, ali se dešava da mladići odustanu ako naiđu na prepreku dok su djevojke upornije, žele da izvedu priču do kraja, istrajnije su i fokusiraju se na cilj - priča Ružić

Prema riječima prodekanice za razvoj i rukovoditeljke studijskog programa Medijske studije i novinarstvo na FPN-u Nataše Ružić, izuzetno su zadovoljni odzivom studenata.

zicijama urednika su podjednako i žene i muškarci – ona.

Odziv

- Do sada nam se nikad nije desilo da organizujemo drugi upisni rok jer popunimo sva mjesta već u prvom. Ove godine za 40 mjesta konkurisala su 54 kandidata, tako da su status brucoša dobili uglavnom odlični i vrlodobri učenici - ponosno je istakla Ružić. Kada su u pitanju osnovne studije, naša sagovornica precizira da je prvu godinu upisalo 46 studentkinja i šest studenata, drugu 17 studentkinja i pet studenata, a na trećoj je 19 studentkinja i šest studenata. Specijalističke studije upisalo je 38 studentkinja i četiri studenta, a na magistarskim nema pripadnika muškog pola, a deset je pripadnica ženskog pola. Ružić kaže da žene vjeruju u ideale i žele da promijene društvo na bolje, a muškarci su racionalniji i biraju profesije u kojima će imati mogućnost da više zarade. Prema njenim riječima, žene su već desetak godina unazad zastupljenije u medijima od



ravnOpravnOst

Nataša Ružić

muškaraca, ali i talentovanije za taj posao. Kako kaže, 2003. godine, od kada postoji FPN, situacija se nije bitno izmijenila. Iz iskustva tvrdi da studentkinje odgovornije pristupaju rješavanju radnih obaveza, ali i da su talentovanije za pisanje. -Ideje imaju dobre uglavnom svi, ali se dešava da mladići odustanu ako naiđu na prepreku dok su djevojke upornije, žele da izvedu priču do kraja, istrajnije su i fokusiraju se na cilj - priča Ružić.

veći bOrci

Prema riječima glavne i odgovorne urednice „Dnevnih novina“ Vesne Šofranac, činjenica je da je u crnogor-

Na osnovu analiza i istraživanja, poslodavci su i dalje spremniji, a i sami su uglavnom u većini slučajeva muškarci, da veće plate daju muškarcima nego ženama. Ne znam zašto je tako, ali polni jaz u zaradama spada u neki skriveni domen gdje se podrazumijeva da su muškarci plaćeniji od žena zaključuje Raičević

Rajka Raičević

skim medijima više žena nego muškaraca, što je pokazalo i prošlogodišnje istraživanje. - Žene prednjače i kada je riječ o uredničkim pozicijama, nijesu marginalizovane, ali to je samo njihova zasluga, a ne poklon jačeg pola - kategorična je ona. Govoreći o novinarstvu kao profesiji i tome zašto se neko odlučuje za taj poziv, Šofranac vjeruje da je to zbog osjećaja da na nešto možete da utičete, da ste u prilici da ostvarite veliki broj kontakata, saznajete informacije koje drugima nijesu dostupne, što stvara utisak svojevrsne moći. - Međutim, ne treba imati iluziju, novinarstvo je posao kao i svaki drugi, samo rizičniji, ali i uzbudljiviji. Zašto je ženama zanimljiv, vjerujem upravo zbog tog osjećaja da mogu nešto da promijene, mijenjajući tako i svoju poziciju u društvu. Zato su upornije, dosljednije, veći borci. Čitav život žene je obilježen borbom za jednak tretman u svijetu muškaraca, počev od borbe za svoje obrazovanje, privatnost, porodicu... Birajući medije, biraju i mogućnost da mogu da utiču na procese koji će svijet učiniti boljim i pravednijim, u osnovi vodeći se instinktom da hoće bolje okruženje u kojem će njihovi najdraži odrastati, živjeti i raditi - pojašnjava Šofranac. Dodaje da tu crpe snagu, zbog toga su upornije, dosljednije i veći borci. -U najvećem broju crnogorskih medija urednice najteže, najrizičnije rubrike, takozvane „crne hronike“ su žene. To dovoljno govori- kaže Šofranac. Govoreći o Dnevnim novinama, ističe da imaju skoro jednak broj novinara i novinarki. - Nema diskriminacije, na po-

I urednica političke redakcije u dnevnom listu „Dan“ Rajka Raičević kaže da su u tom mediju podjednako angažovani i muškarci i žene, te da daju isti ili sličan doprinos. - Ipak, zanimljivo je da je od 13 članova uređivačkog kolegijuma osam žena. Interesantno je i da je muškarac urednik ,,crne hronike“ a žene novinari, kao što je svojevremeno bilo da sam ja urednica političke redakcije, a novinari muškarci. Kada je riječ o ravnopravnosti, ona je zastupljena u ,,Danu“. Angažovanost i zainteresovanost za posao isključivo su prisutni na osnovu znanja i sposobnosti, a ne pripadnosti po nekom drugom osnovu, uključujući i polnu - istakla je Raičević. Ne vidi, kako ističe, razliku u posvećenosti poslu i kvalitetu rada na osnovu polne pripadnosti. - Vijesti jednako prave i žene i muškarci. U novinarstvu je najbitnije da prepoznaš informaciju i da znaš šta i kako dalje sa njom da radiš. Možda bi se moglo govoriti o tome da je ženama u novinarstvu teže i zahtjevnije. Žene su u principu rastrgnute na više strana od posla do porodice, obaveza koje imaju na dnevnom nivou



Govoreći o novinarstvu kao profesiji i tome zašto se neko odlučuje za taj poziv, Šofranac vjeruje da je to zbog osjećaja da na nešto možete da utičete, da ste u prilici da ostvarite veliki broj kontakata, saznajete informacije koje drugima nijesu dostupne, što stvara utisak svojevrsne moći

i posao koji nije ograničen na osmosatno radno vrijeme, pa samim time podrazumijeva i poslijepodnevni, a često i rad na tekstovima do kasno u noć jer to diktiraju događaji a ne smjena od 9 do 17 sati. To ne znači da obaveze nemaju i muškarci, ali naš tradicionalizam, koliko god mi govorili o emancipaciji i nekom modernijem pogledu na podjelu kućnih poslova i radnu angažovanost, podrazumijeva da muškarac kada dođe kući mora malo da odmori, a žena mora malo da sredi kuću i nešto za jelo - priča Raičević. Kaže da nikako ne smatra da su žene spretnije u odnosu na muškarce u novinarstvu, kao ni da brže uče, jer novinarski poziv podrazumijeva stalno učenje. Novinarstvo je, prema riječima naše sagovornice, uzvišena profesija. -Pri tome svjesna sam brojnih nedostatka, odgovornosti, odricanja, teškoće samog novinarskog posla od rada unutar redakcija sa kolegama koji su ,,u vinklu“ i onima koji to ponekad nijesu, saradnje sa ljudima iz različitih socio-društvenoekonomskih slojeva. Uprkos brojnim lošim momentima, novinartsvo ima dosta pozitivnih strana. Svestrano je i pruža gomilu mogućnosti i za lični razvoj i otvaranje sfera interesovanja koje neki drugi pozivi nemaju. Uvijek imate taj momenat

Vesna Šofranac

Žene vjeruju u ideale i žele da promijene društv

da ćete kroz novinarski rad pomoći makar jednom čovjeku - kaže Raičević.

zainteresOvanOst

Na pitanje da li su žene manje plaćene u odnosu na muškarce za isti posao u medijima, Raičević kaže da istraživanja daju poražavajuće rezultate. -Na osnovu analiza i istraživanja, poslodavci su i dalje spremniji, a i sami su uglavnom u većini slučajeva muškarci, da veće plate daju muškarcima nego ženama. Ne znam zašto je tako, ali polni jaz u zaradama spada u neki skriveni domen gdje se podrazumijeva da su muškarci plaćeniji od žena, ne zato što su produktivniji ili posvećeniji poslu, već prosto zato što su muškarci - zaključuje Raičević. Izvršna i programska direktorica Televizije Nova M Ivana Šebek primijetila je da su žene više od muškaraca zainteresovane za novinarstvo. -Kada dobijam CV-je onih koji traže posao, neuporedivo je više zainteresovanih žena nego muškaraca za posao novinara.

Društvo

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Ombudsman zabrinut da se u Crnoj Gori vraća etnička distanca

ijenjaju štvu

Bjeković: Jasna osuda i procesuiranje aktera nacionalne i vjerske mržnje PODGORICA - Efikasno procesuiranje i kažnjavanje onih u čijem govoru se prepoznaje „žica međunacionalne i međuvjerske mržnje“, kao i nedvosmislena osuda aktera od strane političara, bila bi adekvatna reakcija na tu pojavu koja narušava multietnički sklad u Crnoj Gori, smatra ombudsman Siniša Bjeković. -Narušavanje multietničkog i multivjerskog sklada predstavlja veliku opasnost u našem društvu. Iz tog razloga institucija ombudsmana pokrenula je postupke po službenoj dužnosti, u svijetlu događaja koji predstavljaju govor mržnje kojima smo svjedočili tokom, ali i u postizbornaom periodu – kazao je za Novu M zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. Prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica što se opet u prvi plan vraća etnička distanca, odnosno međuetnička i međuvjerska mržnja. -Ona se ne ogleda samo u porukama koje smo vidjeli u grafitima, već i u javnom diskursu i govoru mnogih ljudi koji se ovih dana pokušavaju nametnuti javnosti, što nikako ne treba dozvoliti – kazao je on. Bjeković smatra da smo u želji za ekonomskim razvojem i jačanjem evroatlantskih integracija zaboravili da je Crna Gora još trusan teren gdje je lako narušiti multietnički sklad, ali da su nakon izbo-

vo na bolje

Naglašavanje etničke distance ne ogleda se samo u porukama koje smo vidjeli u grafitima, već i u javnom diskursu i govoru mnogih ljudi koji se ovih dana pokušavaju nametnuti javnosti, što nikako ne treba dozvoliti – smatra zaštitnik ljudskih prava

Siniša Bjeković

ra ovi problemi izbili u prvi plan. Dodaje i da je za njihovo rješavanje potrebna adekvatna reakcija nadležnih. - Jedina prava, efikasna i djelotvorna reakcija bi bila otkrivanje počinilaca, pogotovo ovih parola sa šovinističkim porukama, sa govorom mržnje. Efikasno procesuiranje i djelotvorno procesuiranje, proporcionalno i odvraćajuće kažnjavanje lica koja se

nađu u ulozi počinilaca ovih delikata – smatra on. Drugi način na koji možemo raditi na stvaranju multietničkog i multivjerskog sklada, kaže Bjeković, jeste nedvosmislena osuda ovakvih događaja od strane onih koji se bave politikom. -Čini mi se da je previše međusobnih osuđivanja, ko je počinilac, ko stoji iza tih akata, delikata... Bojim se da su te

preuranjene reakcije i ta međusobna optuživanja samo dolivanje ulja na vatru - ističe on. Ipak, Bjeković kaže da je izborni proces prošao relativno mirno za balkanske prilike i da su poruke koje ovih dana čujemo u javnosti vrlo jasno i glasno upozoravaju na potrebu očuvanja stabilnosti i mira u Crnoj Gori, nezavisno od toga ko bude imao vlast. R. P.

Polaganje za upis na Medicinski fakultet

Prijemni ispit prema strogim zdravstvenim mjerama Ivana Šebek

Kada sa zainteresovanim za posao razgovaram, kod žena vidim veću želju i entuzijazam. Žene češće biraju novinarski posao iz ljubavi, vjerovatno rukovođene dobro poznatom ženskom intuicijom i žarkom željom da istražuju - smatra Šebek. Kako kaže, žene u Crnoj Gori su ponekad hrabrije od muškaraca. -Iako ja nijesam neka prevelika feministkinja, naprotiv, veoma sam tradicionalna, potičem iz takve porodice, moram da stanem na stranu žena kada je u pitanju njihov angažman u novinarstvu u našoj državi. Nova M, moram da budem pristrasna, ima najljepša TV lica. Uz po kojeg muškarca, na koje smo takođe ponosni, TV lica su nam mahom žene, koje smo birali da budu informativne, profesionalne i lijepe. Zato imamo vjernu publiku i povjerenje. Rade i tri sjajna muška TV lica, što u sportu što u informativnom programu, ali i za sportske vijesti bira-



Iako ja nijesam neka prevelika feministkinja, naprotiv, veoma sam tradicionalna, potičem iz takve porodice, moram da stanem na stranu žena kada je u pitanju njihov angažman u novinarstvu u našoj državi - kaže Šebek

li smo i jednu damu. Tu žene vode ubjedljivo jer imamo 12 ženskih TV lica - pojašnjava Šebek. U televiziji Nova M, koja je u vlašništvu United grupe, rade 22 novinara, od toga 16 žena i šest muškaraca. -To dovoljno odslikava već pomenuti odmjer snaga i zainteresovanost polova za novinarski posao u Crnoj Gori zaključuje Šebek. K. J.

Prodekanka za nastavu Aleksandra Božarić-Vuksanović navela je da se kandidatima sa znacima i simptomima respiratorne infekcije ne može omogućiti polaganje prijemnog ispita. Nije, međutim, precizirala da li će i na koji način takvi kandidati naknadno biti u prilici da pokažu znanje PODGORICA - Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, na kojem je za upis na studijski program Medicina preostalo 10 mjesta, a za Stomatologiju devet, polaganje prijemnog ispita za upis u prvu godinu studija, u četvrtom roku, biće organizovano u srijedu, 16. septembra u 10 sati. Kandidati će polagati u prostorijama Medicinskog fakulteta i Instituta za javno zdravlje. Prodekan za nastavu ovog fakulteta prof. dr Aleksandra Božarić-Vuksanović kazala je da će za kandidate bez položene eksterne mature biti organizovano polaganje testa iz predmeta hemija i biologija, u utorak, 15. septembra, sa početkom u 10 sati. -Ispit se sastoji iz dva testa koja se ocjenjuju pojedinačno, a polaganje, po oblasti, traje dva školska časa - dodala je prodekanka Božarić-Vuksanović, navode iz UCG. Ona ističe da je za kandidate, po dolasku na Medicinski fakultet i Institut za javno

zdravlje, obavezna dezinfekcija ruku i održavanje fizičke distance prilikom kretanja i polaganja ispita u amfiteatru u kojem se polaže ispit, uz obavezno nošenje maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru, odnosno prilikom polaganja prijemnog. -Prijemni ispit će biti organizovan u skladu sa propisanim mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Kandidatima sa znacima i simptomima respiratorne infekcije se ne može omogućiti polaganje prijemnog ispita - kazala je ona. Nije, međutim, precizirala da li će i na koji način takvi kandidati naknadno biti u prilici da pokažu znanje. Božarić-Vuksanović je svim kandidatima poželjela uspjeh na prijemnom ispitu, uz napomenu da treba obavezno da koriste sopstvena sredstva za pisanje, dok po završenom ispitu izlazak iz zgrade mora biti organizovan po principu „jedan po jedan“ bez stvaranja gužve i uz obavezno držanje fizičke distance. R. P.

Aleksandra Božarić-Vuksanović

Društvo

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Parovi koji nijesu brak zaključili pred matičarem nakon razlaza teže ostvaruju neka prava

Kad nema papira, potrebni su svjedoci PODGORICA – Porodičnim zakonom Crne Gore vanbračna i bračna zajednica su izjednačene. Pomenutim, kao i Zakonom o nasljeđivanju, predviđeno je da su bračna i vanbračna zajednica izjednačene u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinskopravnih odnosa, odnosno prava na nasljeđivanje. Međutim, u praksi je drugačije, zapravo, parovi koji nijesu brak zaključili pred matičarem nakon razlaza teže ostvaruju neka prava. Kako dokazati postojanje i trajanje vanbračne zajednice, zajedničke imovine, te koliko je i kako vanbračna zajednica izjednačena u odnosu na bračnu za Pobjedu priča advokatica Centra za ženska prava Jovana Pavlović.

Kod vanbračne zajednice morate da dokažete i kada je ista počela, te kada je prestala da postoji – kaže advokatica Jovana Pavlović

PAPIR

- Ono što je moje iskustvo, jeste da je položaj vanbračnih drugova otežan u odnosu na bračne drugove u sudskom sporu, jer u slučaju kada ne postoji saglasnost između vanbračnih drugova kada je počela, a kada je prestala da postoji vanbračna zajednica, te da li je suštinski i postojala vanbračna zajednica (posebno kada vanbračni drugovi nemaju zajedničke djece), onda vanbračni drugovi moraju da dokazuju sve te činjenice i da predlažu sudu dokaze, što svakako vodi i do dužeg trajanja postupka. Za razliku od njih, za bračne drugove upravo onaj papir (izvod iz matične knjige vjenčanih) kome se opiru vanbračni drugovi predstavlja dokaz o postojanju braka – priča Pavlović. Ona dodaje da do skoro, a prije nego što su stupile Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, vanbračni drugovi nijesu mogli da ostvare porodičnu penziju iza smrti vanbračnog druga, pa čak i u situaciji kada su imali zajedničku djecu, budući da sami Zakon nije prepoznavao mogućnost vanbračnog druga da naslijedi ovo pravo. - Dakle, prije izmjena ovog zakona i sudska praksa je bila takva da se ovakvi zahtjevi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju odbijaju, zbog

Djeca uživaju ista prava Iako vanbračni supružnici teže ostvaruju svoja prava od onih koji su zajednicu zasnovali na papiru, kada je riječ o djeci, njihova prava su izjednačena sa djecom iz braka, kaže advokatica Jovana Pavlović. - U postupku starateljstva nad djecom, položaj djece iz braka i položaj djece iz vanbračne zajednice je izjednačen. Dakle, djeca iz vanbračne zajednice imaju sva prava kao i djeca iz bračne zajednice i u sudskim postupcima susrijećemo se i kod vanbračnih drugova, ali i kod bračnih sa istim problemima oko toga ko je podobniji roditelj, kolika obaveza izdržavanja treba da bude utvrđena i sl. Ono gdje ja vidim razliku, jeste u samom upisu u matični registar rođenih između djece rođene u braku i djece iz vanbračnih zajednica. U slučaju kada se rodi vanbračno dijete, matičar je dužan pozvati majku djeteta da se izjasni o tome koga smatra ocem djeteta, dakle do upisa djeteta u registar rođenih mora doći uz saglasnot oba roditelja, dok kod bračne zajednice dovoljno je da otac ili majka pristupe kod matičara i po automatizmu kao roditelji djeteta se upisuju bračni drugovi – objasnila je Pavlović. Jovana Pavlović

gore navedenih razloga – kaže Pavlović. Smrt jednog od partnera, sporazumno ili nasilno okončan odnos su razlozi koje praksa podržava za prekid vanbračne zajednice. Ipak, rijetko se, ističe Pavlović, dešava da se vanbračni drugovi obraćaju sudu zahtjevom za utvrđivanje postojanja ili prestanka vanbračne zajednice. - Znam za dva slučaja: u prvom slučaju tužilja je tražila da se

utvrdi postojanje vanbračne zajednice, ali kako tuženi ovu okolnost nije osporavao, sud je donio presudu kojom se utvrđuje postojanje vanbračne zajednice. U drugom sporu, tuženi je tražio da se utvrdi da je prestala da postoji vanbračna zajednica i takvu tužbu sud je odbacio navodeći da takav tužbeni zahtjev nije dozvoljen, budući da se tužbom ne može tražiti utvrđivanje činjenica. Svakako, odluka suda nije pra-

vosnažna, izjavljena je žalba i iskreno se nadam da će sudovi sa više sluha rješavati ovo pitanje, posebno jer u velikom broju situacija bračni drugovi imaju pravni interes da utvrde tačan datum prestanka vanbračne zajednice, pogotovo zato što u Crnoj Gori ne postoje registri o postojanju ili prekidu vanbračne zajednice, kakvi postoje u nekim zemljama Evropske unije. U dijelu utvrđenja i prestanka vanbračne zajed-

nice, obično vanbračni drugovi pokreću ovo pitanje u samom postupku ili vršenja roditeljskog prava ili zajedničke imovine – objašnjava Pavlović.

DOKAZIVANJE

Dokazivanje postojanja vanbračne zajednice, prema njenim riječima, dešava se kroz saslušanje parničnih stranaka, odnosno saslušanjem svjedoka. - Kod vanbračne zajednice morate da dokažete i kada je

Klijentkinja uspjela u sporu U praksi se često dešava da, kako kaže advokatica Jovana Pavlović, jedan od partnera poriče postojanje odnosa, ali iz spora koje je ona vodila tužilac je izašao kao pobjednik. - Vodila sam spor u kojem sam zastupala ženu koja je tvrdila da je vanbračna zajednica otpočela mnogo kasnije od onoga što je tužilac tvrdio. U tom sporu, saslušane su parnične stranke, pribavljeno je izjašnjenje nadležnog državnog organa o mjestu njihovog boravišta. Moja klijentkinja je uspjela u sporu, jer je tužilac bio u braku u vrijeme kada je tvrdio da je stupio u vanbračnu zajednicu sa istom, zbog čega vanbračna zajednica sve i da je postojala u tom trenutku nije mogla da proizvodi bilo kakvo pravno dejstvo – kazala je Pavlović.

ista počela, te kada je prestala da postoji – kaže Pavlović. Dodaje da je u cilju dokazivanja postojanja i trajanja vanbračne zajednice situacija jedn o s t av n i j a a ko p a r i m a zajedničku djecu. - Sudovi u tom slučaju uvijek zauzimaju stav da je vanbračna zajednica postojala, naravno, ako u vrijeme njenog zasnivanja nijesu postojale smetnje za sklapanje punovažnog braka (npr. bračnost jednog od vanbračnih partnera). Porodični zakon u čl. 12 st. 2 jasno predviđa da ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete, ta vanbračna zajednica je izjednačena sa bračnom i prije isteka vremena od tri godine – objašnjava Pavlović. Kada je riječ o podjeli imovine, prema njenim riječima, dešava se da je ,,supružnici“ podijele bez komplikacija, ako postoji volja, razum i saglasnost. - U tom dijelu ne bih mogla da kažem da su komplikovaniji predmeti zajedničke imovine vanbračnih drugova, budući da nema pravila. Nekad i kada su u pitanju bračni drugovi, dođe ne samo do komplikovanog postupka utvrđenja zajedničke imovine, već i do izuzetno teškog i mučnog razvoda braka – ističe Pavlović. Prilikom donošenja odluke, u zavisnosti od spora, sudijama su brojne činjenice od značaja. - U slučaju vanbračne zajednice, najviše od značaja uvijek budu činjenice kada je počela i kada je prestala da postoji zajednica – zaključila je Pavlović. Z. K.

Svijet

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Epicentar političke borbe uoči predsjedničkih izbora u SAD seli se na Floridu

Blumbergova injekcija za spas Bajdenove kampanje MAJAMI - Epicentar političke borbe Donalda Trampa i Džoa Bajdena seli se na Floridu, gdje su kandidati republikanaca i demokrata izjednačeni dva mjeseca prije izbora. Nekadašnji gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg donirao je 100 miliona dolara kampanji Džozefa Bajdena na Floridi, strahujući da bi ta, jedna od ključnih država na novembarskim predsjedničkim izborima, mogla podržati Donalda Trampa. Tramp i Bajden su, prema anketi En-Bi- Sija i Merist koledža, na Floridi potpuno izjednačeni, odnosno u ovom trenutku mogu da računaju na podršku po 48 odsto birača. Time su demokrate izgubili prednost u toj državi, pa je sada ishod glasanja na Floridi potpuno neizvjestan. Trampov uspjeh je u ovom trenutku teško objasniti, tim prije jer su demokrate u posljednjih nedjelju dana za televizijske kampanje potrošile 32 miliona dolara, naspram 10 miliona koje je izdvojio štab predsjednika SAD. Takav razvoj situacije zabrin-

Majkl Blumberg

uo je Trampove protivnike, pa je bivši gradonačelnik Njujorka i medijski magnat Majkl Blumberg izdvojio 100 miliona dolara, kako bi ,,pogurao“ Bajdenove šanse na Floridi. Američki analitičari smatraju da je izjednačen rezultat na Floridi u stvari proizvod slabog rejtinga Bajdena kod

Džo Bajden

Latinoamerikanaca i činjenice da se Trampov rejting, poslije više mjeseci protesta zbog ubistva Džordža Flojda, polako stabilizuje. Odnos Latinoamerikanaca, prije svega Kubanaca prema Bajdenu rezultat je komplikovanog političkog stava migranata prema politici

SAD, koji je formiran na osnovu niza događaja, od invazije u Zalivu svinja šezdesetih godina prošlog vijeka pa do odluke bivšeg predsjednika Baraka Obame da počne da razvija odnose sa Havanom. Ipak, ankete pokazuju da, na nacionalnom nivou, Bajden ima cijelih sedam odsto prednosti ispred Trampa, pri

čemu svega 37 registrovanih birača želi da glasa za predsjednika SAD. Glasanje na Floridi počinje 24. septembra. Toj državi pripada 29 elektorskih glasova i smatra se ključnom ukoliko rezultat predsjedničkih izbora bude iole neizvjestan. Istorijski gledano, ni jedan republikanac nije pobijedio u

trci za Bijelu kuću od 1924. godine, a da nije pobijedio na Floridi. Izbori na Floridi su postali svjetski poznati 2000. godine, kada je poslije silnih prebrojavanja i konačno odluke Vr h o v n o g s u d a , m l a đ i D ž o rd ž B u š p o b i j e d i o demokratskog kandidata Ala Gora.

Masovne demonstracije ispred rezidencije Lukašenka

Privedeno 250 ljudi MINSK - Desetine hiljada ljudi okupilo se u centru Minska, kako bi još jednom izrazili protest protiv rezultata predsjedničkih izbora iz avgusta. Oko 250 ljudi privedeno je tokom jučerašnjeg neodobrenog protesta. Policija je koristila vodeni top protiv demonstranata u Brestu.

Demonstranti su se okupili na Trgu nezavisnosti u centru Minska, odakle se duga kolona ljudi uputila ka rezidenciji predsjednika. Prišavši zgradi, demonstranti su počeli da

Sa protesta u Minsku

uzvikuju antivladine parole i traže ostavku Lukašenka. Saobraćaj u ovom dijelu grada je u potpunosti obustavljen. Veliki broj pripadnika policije se nalazi u različitim djelovima centru grada. Oni su naoružani palicama, vatrenim oružjem, šlemovima i štitovima. Mediji javljaju da je bilo zatvoreno više stanica metroa u Minsku, kao i da je bilo problema sa internetom. Vlasti u Bjelorusiji upotrijebile su bodljikavu žicu da blokiraju pristup centralnom trgu u Minsku i počele su da privode demonstrante koji se okuplja-

ju na ulicama glavnog grada, prenio je Interfaks. Bjeloruska policija počela je prije skupa da zadržava učesnike zakazanog skupa u Minsku pod nazivom ,,Marš heroja“, izjavila je za Tas portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Natalia Ganusevič. Neksta, bjeloruski kanal internet-servisa za poruke Telegram, tvrdi da posjeduje lične podatke gotovo svih pripadnika policije. -Više se neće moći sakriti iza maski. Ako policijsko nasilje ne prestane, ove informacije će

biti objavljene u javnosti- upozorila je Neksta u objavi na Tviteru. Trg Oktjabrski u centru Minska je, takođe, ograđen bodljikavom žicom, a raspoređeni su pripadnici službi bezbjednosti. Bjeloruske snage bezbjednosti koristile su vodeni top protiv demonstranata u gradu Brestu, na zapadu zemlje, javlja Tas pozivajući se na tut.bi. Prema tut.bi , nakon upotrebe vodenog topa u centru Bresta, policija je počela da hapsi demonstrante. Takođe se navodi da je tokom protesta u Grodnom privedeno nekoliko desetina ljudi. Osim toga, protestni skupovi i marševi održavaju se u brojnim drugim bjeloruskim gradovima, uključujucji Mogiljev, Baranoviči i Vitebsk. Od predsjedničkih izbora 9. avgusta u Bjelorusiji se održavaju masovni protesti. Aktuelni predsjednik Aleksandar Lukašenko osigurao je pobjedu osvojivši 80,1 odsto glasova. Na drugom mjestu je bila Svetlana Tihanovska, koja se smatrala njegovim ključnim rivalom, sa 10,12 odsto glasova. Ona nije priznala rezultate glasanja i učestvovala je u stvaranju Koordinacionog savjeta za opoziciju. Prvih dana skupovi su se pretvorili u žestoke sukobe demonstranata i službenika reda. Opozicija poziva na nastavak protesta dok vlasti zahtijevaju kraj skupova.

Turski brod se povukao iz grčkih voda ANKARA - Grčka vlada pozdravila je jučerašnji povratak u luku turskog broda za istraživanje nalazišta nafte i gasa u spornoj oblasti u istočnom Sredozemlju koji je bio u središtu spora Grčke i Turske oko prava na energente u toj oblasti. Brod se vratio blizu južne turske luke Antalije prvi put poslije više nedjelja. Turska je u julu objavila da šalje brod da istražuje u vodama koje Grčka tvrdi da su pod njenom ekskluzivnom nadležnošću. - Ovo je pozitivan signal. Sada ćemo vidjeti kako se ovo razvija i napraviti odgovarajuću procjenu- rekao je portparol grčke vlade Stelios Pecas za televiziju Skai. Spor oko potencijalnih rezervi nafte i gasa izazvao je nagomilavanje vojnih brodova u istočnom Sredozemlju. NATO saveznice Turska i Grčka su obje poslale ratne brodove u oblasti gdje je turski istraživački brod sprovodio seizmičke provjere, i održavale vojne vježbe da bi naglasili da polažu prava na tu oblast. NATO je intervenisao i organizovao razgovore vojski dvije zemlje da bi izbjegao potencijalni oružani sukob.

Kultura

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Povodom 55 godina stvaranja Luka Lagator u Biljardi predstavio slike posvećene Cetinju

Univerzalna priča svijeta i Balkana CETINJE - Samostalna izložba likovnog umjetnika Luke Lagatora otvorena je u Njegoševom muzeju – Biljardi na Cetinju. Izložbu pod nazivom „Cetinju“, u organizaciji Narodnog muzeja i Prijestonice, posvetio je svom rodnom gradu povodom 55 godina stvaralaštva. O umjetničkom djelu Lagatora govorila je direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović, koja je istakla da njegova likovna priča posvećena Cetinju traži čitaoca s predznanjima. - Umjetnik razotkriva koprene Cetinja u trijadi: duh, energija, potencijal, odnosno, autor, slika, posmatrač. Za umjetnika Cetinje je: '...neobično orlovsko gnijezdo... semantizam koji proističe iz univerzalne i neiscrpne energije paradoksalnog i apsurdnog, gdje je interakcija sa surovom prirodom i istorijskim prilikama stvorila očvrslog i snažnog, ali u isto vrijeme suptilnog i produhovljenog čovjeka.' Cetinje je snažno, identitesko, polazište mnogo šireg narativa. Krećući iz mikrosvijeta - toposa Cetinja, autor kazuje univer-

Publika na izložbi djela Luke Lagatora

zalnu priču Balkana, svijeta. Mit o Sizifu postaje opšte mjesto - apsurd življenja, poklon i pizma stvaraoca/tvorca… - kazala je Miranović.

HRONIČAR ZBILJE

Miranović je objasnila da pričom o Cetinju, Lagator istovremeno opšti s prošlošću i budućnošću iz tačke njihovog susreta/sučeljavanja u esenci-

ji moći i slabosti, državnosti, mentalitetske upečatljivosti, kreativne nadahnutosti, nadobudne pripadnosti mjestu. Autentičnu, lično proživljenu, fizionomiju Cetinja i Cetinjana, njihov karakter i neodvojivi duh, prema riječima Miran ov i ć , L a g a t o r p re n o s i umjetničkim djelom. - U slikama, karikaturama, instalacijama, objektima, filmu,

performansu. Kao autor, kreativac, zavisno od poticaja, umjetnički talenat se ispoljava u različitim medijima, nekada paralelno i/ili prožeto više njih istovremeno. Ovog puta, Luka izložbenom postavkom 53 djela/69 slika, različitih dimenzija, rađenim u akrilu, donosi, kako sam kaže: '…cetinjske elegije, metafizički pejzaž, segment inspirisan poezijom

poznatog lirika, Aleksandra – Lesa Ivanovića“, i još mnogo onog što referiše na cetinjski, crnogorski, istorijsko-kulturološki kontekst i značenja - rekla je Miranović. Izložbu je otvorio gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan, koji je kazao da je Lagator slikar i jedan od najboljih svjetskih karikaturista - ali i hroničar cetinjske i crnogorske zbilje, a da je izložba „Cetinju“ kruna njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaranja. - Po vokaciji ekonomista, po slobodnom izboru, a reklo bi se i po srcu, likovnjak, Luka Lagator jedinstvena je persona crnogorske likovne scene. U umjetničkom stvaranju, bilo da je riječ o slikarstvu ili karikaturi, Lagator je slojevit, domišljat, otvoren, suptilan, misaon i ubjedljiv u portretisanju pojava, ljudi i objekata. Zato je njegovo stvaralaštvo visoko vrednovano u zemlji i inostranstvu, na evropskom i drugim kontinentima - kazao je Kašćelan i dodao da su mnoga viđenja, koja je vješto zabilježio na slikama i karikaturama, i danas aktuelna, živa i vibrirajuća, kao uostalom i sva velika djela velikih umjetnika.

POGODIO DUH

Lagator se zahvalio Narodnom muzeju i Prijestonici i kazao da je posljednjih desetak godina, na svom Sizifovom putu, imao Cetinje kao najstrmiji i najuzvišeniji vrh na koji pokušava da se popne i dokuči sve cetinjske fenomene u kojima se kriju njegovi apsurdi i paradoksi. On je iskazao nadu da je donekle pogodio duh Cetinja i Cetinjana, i to ne pričom već slikarskom kičicom i na platnu. Lagator je pozvao Cetinjane da dođu i posjete izložbu, jer će vjerovatno naći dio sebe u mnogim slikama. U ranijem intervjuu za Pobjedu, najavljujući ovu izložbu Lagator je kazao da svaki građanin duguje svom gradu. - Dok radim taj ciklus o Cetinju, osjećam ogromnu odgovornost, jer je Cetinje moj mikro i makro svijet u kome sam se našao. Hoću da se na neki način odužim tom mjestu, gdje sam prvi put ugledao svijet i gdje sam taj svijet doživljavao i doživio i naravno gdje ću jednom i da zauvijek sklopim oči – rekao je Lagator. Njegova Izložba biće u postavci do 1. novembra. R. K.

Jubilej kolumne „Podgoričarenje“, Pobjedinog magazina Objektiv, obilježen u okviru FIAT-a D.MIlJANIĆ

PODGORICA – Osnove grada najčešće su sazdane u njegovom duhu, a podgorički je prilično osoben – ili vas obuzme ili odbaci. Novinar Stojan Stamenić još kao srednjoškolac naišao je na ovo prvo, a naklonost glavnom gradu već četiri i po godine pokazuje kroz kolumnu „Podgoričarenje“, Pobjedinog magazina Objektiv, koja je obilježila jubilej u subotu veče na krovu KIC-a, u sklopu FIAT-a. Ljepota glavnog grada, kako je Stamenić kazao u programu nazvanom „Vidici podgoričke modernosti“, je u ovom momentu, a već u narednom biće neponovljiva. Mnoge od tih trenutaka, čiji broj prelazi 200, čuva ova kolumna.

KOLEKTIVNA SVIJEST

U ovoj, fiatovskoj priči ,,Podgoričarenja“ najmanje je, priča, bitan on - važniji je duh vremena, dio kolektivne svijesti danas i u ogledalu nekih drugih vremena na ovom prostoru - u crticama iz prošlosti Podgorice i Titograda. - Za istraživača, još došljaka koji u Podgorici živi 17 godina, nekad je to djelovalo poput priča južnoameričkog magičnog realizma; svih onih, koje su u svojoj fantastičnosti od pedantnih realista tako često optuživane da ,,nose samo pola istine“. A u suštini, u tom vibrantnom mediteranskom plesu, igri skrivalice prošlosti i sadašnjosti - otkrivale su ,,istinu i po“ - i istinski duh jednog urbanog prostora – kazao je Stamenić. Pitanje je, kako je kazao, da li je do modernog života, ili do grada samog, da nas sve češće zatiče poput buđenja u nekom novom, drugačijem gradu. Uzbudljiva je i sama činjenica da je Podgorica za svaku novu generaciju drugačija. - U četiri i po godine izlaženja u Pobjedinom magazinu Objek-

Sa obilježavanja jubileja na FIAT-u

Raskrsnica starih karavana i moderne ceste tiv, ,,Podgoričarenje“ je nastajalo upravo spram te dinamike vremena i prostora. Da pokuša da zauzda to vihorno i nezaustavljivo. Da u jednom trajnom ramu od riječi, koji će trajati makar kroz arhivu najstarijeg dnevnog lista u zemlji, uhvati duh vremena. I nekih prethodnih vremena, u ogledalu od ovog našeg. I posebno odjeke tog vremena, što odišu onim što danas prepoznajemo kao

alternativa. A nema toga u Podgorici što preciznije i znakovitije može govoriti o alternativi, kao sam FIAT. Recimo, priča o njegovom početku – ispričao je Stamenić.

TRAJNE VRIJEDNOSTI

Zato bi ključne teme, kroz razgovore sa sagovornicima, sudionicima i hroničarima različitih perioda bile antifašizam, emancipacija i pop-rok kultu-

ra. Kao trajne vrijednosti, koje su se po mnogo čemu, prije svega kroz stvaralaštvo i djelovanje njenih najvećih aktera preplitale i nadograđivale. - Ideja je, da se kroz naizgled neobavezan razgovor, uhvate konture za portret duha vremena, ,,cajtgajsta“ 20. vijeka. I mnoge važne odrednice ukradu od zaborava. Na primjer: koliko Podgoričana uopšte zna, ko je i kada snimao prve

Jer i ovakva, današnja Podgorica je neponovljiva – spremna da za koji treptaj izmakne i pojavi se u nekom novom ruhu. Pa i onda kad stane u manevarski prostor onog Slobovog sa prvog FIAT-a: ,,Tijesno nam je, u vlastitoj koži“. I zato nam je tako dragocjena – kazao je Stamenić filmske kadrove u gradu? A ko je i kada održao prvu filmsku projekciju, i koji je film to bio? A ko je organizovao i gdje se nalazio prvi austrijski, ratni bioskop? – objanio je Stamenić. Podgoričani su se, kroz „Podgoričarenje“ prethodnih godina

prisjetili važnih stvari - pokreta žena i emancipacije, ko je bio i zbog čega je važan Stanko Dragojević, ili baš taj Budo Tomović čiji je ,,dom“ danas utočište FIAT-a. Sjetili su se i svojih narodnih heroina kroz svjedočanstva o običnim, svakodnevnim crticama iz života Đine Vrbice ili Ljubice Popović. - Kroz Podgoričarenje smo dolazili i do prvog gradskog poporkestra ,,Dinamo“ 50-ih; prve prodavnice ploča i prvog pravog, autorskog pop-benda ,,Montenegro“. Saznavali smo, da je pjesme soul i fank velikana krajem 60-ih u Titogradu izvodio - mladi Zoran Kalezić. Doticali se i prvog djevojačkog benda ,,Kontese“, gimnazijalki koje su krajem 60-ih, upravo pod svodom ,,Doma omladine“ tražile svoju emancipaciju – podsjetio je Stamenić. Ovo, kako je Stamenić objasnio u razgovoru sa moderatorkom Draganom Erjavšek, su samo crtice, u kojima je kolumnista Objektiva, pokušao da pohvata niti svakodnevice i kote prošlosti sa kojih pucaju lijepi vidici. U tome mu je povremeno društvo pravila i Mirjana Popović, a kako je objasnio, posebnu zahvalnost duguje Huseinu Cenu Tuzoviću, čiji su mu radovi i podrška bili izuzetno važni u pripremi kolumni i promocije na FIAT-u, za zalog novih, zajedničkih storija. - Za jedan čvrst temelj dugoročnog života u Podgorici, čak i onda kada ona djeluje samo kao raskrsnica starih karavana Istoka ili neke brze, moderne ceste ka Zapadu. Jer i ovakva, današnja, je neponovljiva – spremna da za koji treptaj izmakne i pojavi se u nekom novom ruhu. Pa i onda kad stane u manevarski prostor onog Slobovog sa prvog FIAT-a: ,,Tijesno nam je, u vlastitoj koži“. I zato nam je tako dragocjena – kazao je Stamenić. S. VIŠNJIĆ

Kultura

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

INTERVJU: Dalibor Dado Ćetković za Pobjedu povodom onlajn izložbe na Jutjubu PODGORICA - Samostalna izložba slika akademskog slikara iz Bara Dalibora Dada Ćetkovića prezentovana je nedavno virtuelnim putem na njegovom Jutjub kanalu kao i na profilima društvenih mreža. Ćetković je prošle godine boravio dva mjeseca u Arizoni (SAD) gdje je započeo rad na novom ciklusu slika. Izložbu slika, kao i novi ciklus, nazvao je „Antares“ po istoimenoj zvijezdi. - Kao proizvod dosadašnjeg rada, proces nastajanja za mene je bio posebno zanimljiv. Morao sam otići dovoljno daleko da bi bio bliži sebi, i na tom putu, vjerujući u svoje mogućnosti i vodeći se isključivo svojom intuicijom, težio sam da prekoračim čulne granice dobro osluškujući svoj unutrašnji glas koji dolazi možda baš iz dalekog sazvježđa u čijem je srcu Antares. Za vrijeme mog boravka u Americi raščistio sam stvari u mom likovnom izražavanju nakon čega je uslijedila erupcija. Ako bi uzeo godinu početka, aktivnog bavljenja slikarstvom još od mladosti, sa prvim prodatim slikama, onda bi slobodno mogao reći da se, za ovih blizu trideset godina, moj rukopis mijenjao srazmjerno promjenama koje su i mene oblikovale - rekao je Ćetković za Pobjedu. Objasnio je da je na novim slikama predstavio mnogo više od dobro osmišljenih i na likovan način riješenih kompozicija. - Osim što sam svakoj slici dao pokretljivost i mogućnost da diše punim kapacitetom, uveo sam magične pojaseve koji povezuju tonske razlike i gdje svjetlost ogledana u bjelinama teži apsolutnom miru. Živimo u vremenu kada nam je više nego potrebno da savladamo strahove, sve negativnosti i probleme koji se manifestuju u današnjem društvu, pa sam stoga odlučio prikazati vedrinu i energiju koju nosim kao lijek za sve sumorne i istrošene nade za bolje sjutra, utiskujući ljepote ovog svijeta i onog kojeg ne poznajemo, gdje ljubav i sreća prizivaju sve one koji su od nje odustali. Optimizmom protiv realnosti - rekao je Ćetković. POBJEDA: Kakav je osjećaj prezentovati radove na onlajn izložbi? Može li se na ovaj način posmatračima prenijeti emocija kao kada bi se direktno susreli sa djelom?

Slikarstvo bez lukavstva

Imamo puno potencijala, ali malo mogućnosti POBJEDA: Kako gledate na likovni život u Crnoj Gori? ĆETKOVIĆ: Likovni život u našoj zemlji bi trebao biti mnogo bolji. Nažalost, živimo u podneblju u kojem nema dovoljno vremena i prostora za umjetnost. Mnogim umjetnicima se ona pretvorila u hobi, a ljubiteljima u luksuz koji sebi ne mogu priuštiti. Kao mala zemlja imamo puno potencijala, ali malo mogućnosti.

OPTIMIZMOM PROTIV REALNOSTI: Dalibor Dado Ćetković

Živimo u vremenu kada nam je više nego potrebno da savladamo strahove, sve negativnosti i probleme koji se manifestuju u današnjem društvu, pa sam stoga odlučio prikazati vedrinu i energiju koju nosim kao lijek za sve sumorne i istrošene nade za bolje sjutra – kazao je Ćetković ĆETKOVIĆ: Umjetnik je prisutan u svakom slučaju i prilikom otvaranja izložbe na oba načina adrenalin je uvijek na snazi. Imajući u vidu da prikazujete tako nešto što niko ne očekuje od vas, pritom znate da je izložba dostupna svima i znajući sve prednosti virtuelnog svijeta, pored neizvjesnosti zbog mogućih tehničkih smetnji, imao sam osjećaj zadovoljstva što široj publici mogu priuštiti događaj i prezentovati moje likovno stvaralaštvo na virtuelni način, ali sam siguran da se emocija tako ne može u potpunosti prenijeti. Na ovaj korak, koji sam još odavno

Jedan od radova koje je Ćetković predstavio na izložbi

imao u planu da uradim, podstakao me je javni konkurs Ministarstva kulture od kojeg sam dobio podršku da moj projekat realizujem ovim putem u kućnim uslovima zbog aktuelne zdravstvene situacije. POBJEDA: Sada kada je izložba otvorena, što biste rekli – koje su prednosti, a koje mane ovakvog načina izlaganja? ĆETKOVIĆ: Velike prednosti su te što izložba ne mora imati vremensko ograničenje, dostupna je uvijek i na svakom mjestu u najvećoj svjetskoj galeriji, mislim na internet i Jutjub, koju mogu posjetiti svi, čak i oni koji nijesu bliski sa umjetnošću uopšte. Ukoliko vam je ponuđeni sadržaj zanimljiv, možete odgledati ponovo, pauzirati na jednu sliku i satima je posmatrati da vas niko ne remeti i to u vašem ambijentu mira i tišine, kao i u vremenskom intervalu koji vama najviše odgovara. Za razliku od objavljene fotografije umjetničkog djela na internetu, video-forma ostavlja jači utisak jer joj muzička pozadina to omogućuje. Susret sa djelom lice u lice je ipak snažnije i ne može vas ostaviti ravnodušnim. Nedostaci u konekciji sa djelom, kao i sa koncepcijom cijele postavke izložbe, ogledaju se u tome što nije isti doživljaj stajati ispred displeja telefona ili kakvog drugog ekrana i originalnog umjetničkog djela na platnu, kojem se možete primaći i dodirnuti i što za razliku od virtuelnog prikazivanja, slika koja je pred vama vas poziva da zavirite u detalje koje vi želite, ili sve sagledavate iz tačke koju

vi odaberete. Mijenjajući uglove posmatranja dobijate više otvorenih vrata, a samim tim i emocija se bolje prenosi. POBJEDA: Kakve su bile reakcije publike i koliko posmatrača je do sada vidjelo izložbu? ĆETKOVIĆ: Do sada, svi koji su imali priliku da vide moje slike uživo su iskazivali zapanjenost, a vjerujte mi da sam i ja imao slične momente kada završim sliku i ostanem da je posmatram. Mnogo više ljudi mi se obratilo porukama sa riječima hvale i podrške, kao i sa pitanjima, nego u javnim komentarima na društvenim mrežama. Posebno sam iznenađen što je video-izložba imala veliki broj pregleda na mom Jutjub kanalu, što ne bi bio slučaj da bi toliki broj posjetilaca došao na izložbu u realnom galerijskom prostoru. Vjerujem da će i kasnije biti interesovanja da se izložba ponovo pogleda. POBJEDA: Doktor teorije savremene umjetnosti Milun Lutovac zapisao je povodom izložbe da je na Vašim djelima „akcenat na slobodi, intelektu i dostojanstvu“. Jesu li upravo to tačke koje ste željeli da istaknete u svom stvaralaštvu? ĆETKOVIĆ: Na mnogim slikama kao motiv ili samo kao naznaka figuracije se nalazi orao koji ima bogatu simboliku. On je oduvijek smatran simbolom slobode kao i svih pozitivnih promjena. Ta ptica me je na neki način pozvala da pametno rasporedim svoje resurse, da se oslonim isključivo na sopstvenu snagu i intuiciju i da oslobodim čak i najmanji djelić negativne energije. U mom

slikarstvu nema lukavih radnji i istina je važnija od svega. Svoj stvaralački put popločavam dostojanstvenim radnjama i iskazujem da je došao trenutak kada svu svoju energiju upotrebljavam za jačanje sopstvenih kvaliteta. POBJEDA: Motive na svojim djelima iskazujete na apstraktan i nadrealan način. Što zaokupljuje Vašu pažnju? ĆETKOVIĆ: Ako se osvrnem na moje prethodne slike u kojima je kao motiv zastupljen lik čovjeka u raznim emocionalnim stanjima prikazan na apstraktano nadrealan način, sada mogu reći da me više zanima da prikažem duh koji se kreće sa ponekim opisnim detaljem. Sve usmjeravam na igru vidljivog i nevidljivog. Ipak, najbolje se osjećam kada prirodi predam štafetu nadahnuća, koja zaokupi moju pažnju, i tako iz scena koje vidim u javi na pragu sna prenosim na platno. Nekako, kao orao u slobodnom letu, oko sebe vidim puno svjetlosti iz koje djelujem, a to je i najteži način jer tu nema prostora za prikrivanje. Baš kao i kod crteža na papiru. Sve je otvoreno i sve se vidi. Moje slike su prozori kroz koje se mogu vidjeti neki drugi svjetovi i osjetiti njihov puls, gdje nema mjesta za ovozemaljske užase. Kako je slika i ogledalo duše, jasno je da sud ukusa posmatrača zavisi od svog ličnog životnog zadovoljstva i pogleda na svijet. POBJEDA: Krajem prošle godine boravili ste dva mjeseca u Arizoni. Na koji način je boravak u SAD uticao na Vaše stvaralaštvo? ĆETKOVIĆ: Svaka promjena u

životu može donijeti puno osvježenja. Moram reći da je drugi kontinent potpuno drugačiji u svakom pogledu pa i u umjetnosti. Samim tim i vrijeme koje sam tamo provodio se po mnogo čemu razlikuje. Najveći uticaj za stvaranje novog ciklusa slika je imala pustinja u Arizoni u kojoj sam slobodno hodao znajući na postojanje svih opasnosti koje iz nje vrebaju. Nevjerovatan je osjećaj kada ste okruženi sa kaktusima kojima je to prirodno geografsko stanište u poređenju sa našim ekosistemom. Najveću inspiraciju dobijam baš iz prirode i ta veza različitosti, zajedno sa vidljivim i nevidljivim kosmičkim prostorom, dovela me je do mog željenog rezultata. POBJEDA: Koliko se likovna scena u SAD razlikuje od crnogorske? U kojoj mjeri se može govoriti o razlici između položaja likovnog umjetnika u SAD i našoj zemlji? ĆETKOVIĆ: Savremena američka likovna scena nije ostavila na mene neki poseban uticaj jer se njihova dostignuća vrlo malo razlikuju od evropskih. Mnogi liče jedni na druge, dok to nije slučaj u našoj zemlji i okruženju. Tamo umjetnik ima brojne mogućnosti da prezentuje svoje radove, kao što su festivali umjetnosti koji se održavaju svakog mjeseca i veliki broj galerija u kojima se organizuju izložbe na kojima se okupljaju kolekcionari iz cijelog svijeta. Takav izazov može dodatno da motiviše umjetnikovu produkciju za što bolji kvalitet i kvantitet. Nije čudno što naši umjetnici nijesu dovoljno aktivni jer je razlika u cjelokupnom društvenom uređenju evidentna. POBJEDA: Da li ste u Americi uspjeli da ostvarite neku značajnu saradnju? ĆETKOVIĆ: Ubrzo po dolasku sam se raspitao kako stoje stvari kada je likovna umjetnost u pitanju. Ukazali su mi da postoje određeni djelovi grada u kojima su smještene galerije, pa sam zainteresovano otišao da ih obiđem. Finiks je ogroman grad sa više od pet miliona stanovnika, a sjajno je to što su galerije odlično raspoređene, posebno u Oldtownu gdje u jednoj ulici obostrano imate šta da vidite i posjetite. Po izlozima se može utvrditi kakav je izbor umjetničkih djela zastupljen, kao i kakva je klasifikacija umjetnika i umjetnosti uopšte za datu galeriju. Od njih toliko, odabrao sam oko dvadesetak da posjetim, a sa više njih koji su iskazali posebno interesovanje za moje stvaralaštvo sam dogovorio saradnju koju mogu ostvarivati čak i od kuće u Crnoj Gori. Dobio sam i ponude za organizovanje izložbe mojih radova, ne samo u Finiksu već i u drugim velikim gradovima SAD. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Hronika Podgorice

Agencija za izgradnju raspisala tender

Rekonstruisaće Ulicu Miodraga Bulatovića Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za rekonstrukciju drugog dijela Ulice Miodraga Bulatovića, od Cvijetne do Aerodromske ulice, na Starom aerodromu. Procijenjena vrijednost radova je 254.802 eura. - Radovi obuhvataju kompletnu rekonstrukciju dijela navedene saobraćajnice, a odnose se na saobraćajno-građevinske radove, ugradnju hidrotehničkih instalacija, elektroenergetskih instalacija jake struje i tk kanalizacije. Rok izvršenja ugovora je 100 dana, računajući od dana uvođenja izvođača u posao – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj. Ponude se mogu neposredno dostaviti na arhivu naručioca, na adresu Ulica Jovana Tomaševića 2a Podgorica, kao i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica s tim što ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatera najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude, radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa danom 14. oktobrom ove godine, do 13 sati. - Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se 14. oktobra u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o, na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica – navodi se u saopštenju. Podsjećamo da je Glavni grad prije nekoliko mjeseci rekonstruisao prvi dio Ulice Miodraga Bulatovića u dužini od 170 metara za što je uloženo 110.000 eura. I. M.

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Radovi na drugoj fazi Jugozapadne obilaznice planiranom dinamikom

Most na Morači će izgraditi do aprila naredne godine

PO PLANU: Radovi na mostu na Morači

Izgradnja mosta preko rijeke Morače u okviru izgradnje Jugozapadne obilaznice teče planiranom dinamikom, a rok za završetak radova je april naredne godine. - U toku je izgradnja centralnog stuba. Do sada su izbetonirana dva segmenta stuba, odnosno četiri metra visine stuba od ukupnih devet metara. Takođe, završen je i prvi segment rasponske konstrukcije u dužini od 32 metra. Na mostu preko rijeke Morače, u okviru druge dionice Jugozapadne obilaznice, do sada je izvedena kompletna privremena potporna konstrukcija koja uključuje četiri privremena

stuba. Izvedeni su oporci trajne konstrukcije - saopšteno je iz PG biroa. Jugozapadna obilaznica, ukupne dužine 3,34 kilometra, sastoji se iz tri faze, čija je ukupna vrijednost oko 16 miliona eura, što je čini najvećim infrastrukturnim putnim projektom u glavnom gradu. - Izgradnja Jugozapadne obilaznice počela je u avgustu 2018. godine. Predstavlja saobraćajnicu primarne mreže, koja čini vezu između magistralnog puta Podgorica – Cetinje i magistralnog puta Podgorica – Petrovac. Na ovaj način će biti izgrađen dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice

grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja – navode iz Glavnog grada. Obilaznica je podijeljena je na tri dionice i sadrži tri objekta - most preko rijeke Morače, dužine 150 metara, nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra i podvožnjak prema Botunu. - Prva dionica duga 1,35 kilometara, proteže se od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, druga dionica je duga 200 metara i na njoj se nalazi most, dok je treća dionica, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem Podgorica – Petrovac, a duga je dva kilometra - navodi se u saopštenju. Nj. B.

ZA LJEPŠE LICE PODGORICE: Ulica Miodraga Bulatovića

Tender za uređenje pješačke površine ispred Gimnazije

Uređenje obuhvata pripremne, zemljane i betonske radove, ugradnju granitnih kocki, polupodzemnih kontejnera, nove bravarije, izradu klupa i kanti za otpatke Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za uređenje pješačke površine ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. - Uređenjem pješačke površine ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u zahvatu DUPa ,,Nova varoš 2“ taj prostor će biti u potpunosti rekonstruisan i rekultivisan, a na taj način će se integrisati dvije velike zelene površine – dvorište Gimnazije i novi park kod Spomenika Ivanu Crnojeviću - saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj. Uređenje ove površine obuhvata pripremne, zemljane i betonske radove, ugradnju granitnih kocki, polupodzemnih kontejnera, nove bravarije, izradu klupa i kanti za otpatke. - Planirani su i radovi na hidrotehničkim instalacijama vodovodu, atmosferskoj i fekalnoj kanalizaciji, te ugradnja elektrotehničkih instalacija, tk kanalizacija. Nakon završetka ovih radova pristupiće se pejzažnom uređenju slo-

Ponude se dostavljaju do 13. oktobra

Aktivnosti Zelenila

ZA UREDNIJE LICE PODGORICE: Novi mobilijar na Bulevaru revolucije

Ugradili novi mobilijar na Bulevaru revolucije

Pješačka površina ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“

bodnih površina – poručuju iz Agencije. Ponude se mogu neposredno dostaviti na arhivu naručioca i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica, s tim što ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude. - Ponude se predaju radnim danima od 10 do 13 sati, do 13. oktobra do 13 sati. Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se 13. oktobra u 14 sati, u

prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice u Ulici Jovana Tomaševića 2a, Podgorica – navodi se u saopštenju. Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda. Podsjećamo, zbog pretvaranja u pješačku zonu, saobraćaj u dijelu Ulice Vaka Đurovića (od ulaza na parking Zavoda za hitnu medicinsku pomoć do ulaza u dvorište JU Gimnazije „Slobodan Škerović“), zatvoren je za sve vrste motornih vozila od 27. jula 2020. Nj.B.

Ekipe Zelenila zamijenile su prije dva dana stare klupe novim na Bulevaru revolucije, od mosta Junion do kružnog toka na Bulevaru Džordža Vašingtona. - Uklonjene su dotrajale i ugrađene 22 nove parkovske klupe, a osim toga na ovom potezu ugrađeno je i 10 novih korpi za otpatke. Klupe koje se nalaze u blokovskim djelovima su popravljene, zamijenjene su stare i ugrađene nove letve i ofarbane - saopšteno je iz PG biroa. U narednom periodu, dodaju oni, nastaviće sa zamjenom i ugradnjom novog mobilijara i u drugim djelovima grada, kako bi sugrađanima obezbijedili što ljepše uslove za život i rad. Nj. B.

Pretežno sunčano, do 35 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar povremeno umjeren, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 23, najviša dnevna oko 35 stepeni.

Hrana se na zelenim Hrana se u javnu potrošnju može stavljati samo ako je proizvedena u registrovanim objektima/gazdinstvima/imanjima. Na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro većina prodavaca kaže da ima potrebne deklaracije o porijeklu proizvoda, kako one iz uvoza, tako i sa domaćih gazdinstava gdje uzgajaju ili sa kojeg otkupljuju proizvod. Međutim, ima i onih koji nemaju potrebne sertifikate o porijeklu proizvoda koji prodaju. Kupci im, poručuju prodavci, nikada ne traže papirologiju o porijeklu proizvoda. Kako naglašavaju, sa ili bez deklaracije, kvalitet proizvoda je garant da će im se mušterije opet vratiti. Iz Uprave za bezbjednost hrane poručuju da se kontrole sprovode, kako na pijacama, tako i na registrovanim gazdinstvima, kao i prilikom uvoza proivoda iz inostranstva.

KONTROLA

Kontrola bezbjednosti hrane koja se nudi potrošačima, navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBH) podraz u m i j eva s ve o b u hva t n i nadzor, kako domaće proizvodnje kroz sistem sljedljivosti - „od njive do trpeze“ ili od „farme do trpeze“, tako i hrane iz uvoza. - Ovakav sveobuhvatan sistem kontrole proizvoda iz domaće proizvodnje i uvezene hrane, značajno sužava mogućnost da se nebezbjedna hrana nađe na zelenim pijacama. I pored toga, kvalitet i bezbjednost proizvoda na zelenim pijacama se kontroliše, kroz iste mehanizme kao i na mjestima proizvodnje, obrade, prerade, skladištenja i prodaje – objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane. Kontrola se obavlja na više načina. - Obavljaju se redovne kontrole objekata za proizvodnju i prodaju hrane, koje su definisane godišnjim planom službenih kontrola – navode iz UBH-a. U skladu sa rizicima, obavljaju se i vanredne i pojačane kontrole. - Ovaj vid kontrole sprovodi se kontinuirano od početka pandemije kovid-19, u cilju sprečavanja širenja virusa, a su skladu sa dodatnim smjernicama, posebno u oblastima higijenskog rukovanja/usluživanja hranom. Takođe, u skaldu sa rizicima sprovodi se i u cilju otkrivanja neusaglašenosti hrane sa propisanim zahtjevima bezbjednosti hrane (npr. količine pesticida, kontaminenata...) – ističu iz Uprave, uz napomenu da se kontrola hrane, pa i na pijacama, sprovodi i po osnovu prijava i inicijativa od strane

Pojačan nadzor n Zbog povećanog prometa domaćih proizvoda na zelenim pijacama, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uspostavila je pojačan nadzor nad prometom voća i povrća, u skladu sa sezonskim prispjevanjem ovih kultura. - Kroz godišnji program monitoringa pesticida, laboratorijska ispitivanja količine pesticida rađena su u voću i povrću koje se stavlja u javni promet, i to na svakom mjestu proizvodnje (imanjima/

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

m pijacama može prodavati samo ako je proizvedena u registrovanim gazdinstvima

Potrošače interesuje samo kvalitet, ali ne i porijeklo proizvoda Deklaracija o porijeklu jabuka koju je pokazala Ljiljana Đurišić

Informacije o hrani dostupne su krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući i sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije

ZADOVOLJNE MUŠTERIJE SE UVIJEK VRAĆAJU: Sa Zelene pijace u TC „Mall of Montenegro“

U skladu sa zakonskim zahtjevima o informisanosti potrošača o hrani, svi subjekti u poslovanju sa hranom, uključujući i prodavce na zelenim pijacama, dužni su da vode evidencije o sledljivosti hrane, kao i da pruže potrošačima propisane informacije o hrani, uključujući i informacije o porijeklu - kazali su za Pobjedu iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove potrošača i ostalih zainteresovanih strana. Pošiljke hrane iz uvoza podliježu obaveznom inspekcijskom pregledu, koji uključuje kontrolu prateće dokumentacije, pregled sadržaja pošiljki, oznaka, pakovanja, količina, uključujući i provjeru temperaturnih lista tokom prevoza hrane, zatim fizički pregled koji podrazumijeva provjeru hrane organoleptičkim pregledom i po potrebi uzimanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje radi provjere ispunjenosti propisanih zahtjeva bezbjednosti i kvaliteta. - Nakon izvršenih pregleda i

utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti inspektori donose rješenje o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane. U slučaju da se laboratorijskom provjerom utvrde odstupanja, inspektor donosi rješenje o vraćanju pošiljke inostranom isporučiocu ili uništavanju pošiljke – objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane.

DEKLARACIJE

Hrana se u javnu potrošnju, ističu iz Uprave za bezbjednost hrane, može stavljati sa-

mo ako je proizvedena u registrovanim objektima/ gazdinstvima/imanjima. Ti registri su javni i dostupni na sajtu Uprave: http://www. ubh.gov.me/uprava.). - U skladu sa zakonskim zahtjevima o sledljivosti hrane, kao i zahtjevima o informisanosti potrošača o hrani, svi subjekti u poslovanju sa hranom (uključujući i prodavce na zelenim pijacama) su dužni da vode evidencije o sledljivosti hrane, kao i da pruže potrošačima propisane informacije o hrani, uključujući i informacije o porijeklu, u skladu sa propisima. Infor-

macije o hrani su informacije koje se odnose na hranu, a dostupne su krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući i sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije – poručuju iz Uprave za bezbjednost hrane.

KVALITET

Zakupac tezge Ljiljana Đurišić, koja godinama prodaje na zelenoj pijaci, uglavnom nudi proizvode iz uvoza. Za porijeklo robe koju prodaje, ističe ona, ima potrebne deklaracije.

nad prometom voća i povrća gazdinstvima), kao i na mjestu prodaje (zelenim piacama ili drugim maloprodajnim objektima). U proteklom periodu uzeto je oko 700 uzoraka različitih vrsta biljnih kultura (zeleno lisnato povrće, trešnje, jagode, krompir, paprike i dr.). U odrođenom broju uzoraka utvrđena su odstupanja, uglavnom u odnosu na količine pesticida i sprovedene su mjere privremene zabrane stavljanja u promet sa imanja/gazdinsta-

va porijekla tih kultura. Uslov za ponovno stavljanje kulture sa tog imanja/gazdinstva bio je laboratorijska provjera i uredan nalaz na količine pesticida, prije stavljanja na tržište – navode iz Uprave, uz napomenu da broj uzoraka u kojima je pronađen nivo ostataka pesticida veći od dozvoljenog nije zabrinjavajući, ali je svakako povod da se pojača i edukacija poljoprivrednih proizvođača, što su paralelno radili kroz akciju kontrole. Požeška šljiva na tezgi kod Marte Rašović

- Svako registrovano gazdinstvo mora imati potrebne sertifikate za proizvode. Uz svaku kupljenu gajbu dobijete sertifikat. Mada, mušterije za to nikad ne pitaju. Toliko godina sam tu, znaju da sa moje tezge neće dobiti loš kvalitet. Mušteriju možete jednom prevariti, ali vam se poslije toga neće vratiti – kaže Đurišić, koja nam je pokazala deklaraciju sa gajbe jabuka koje prodaje. Kako ističe, sarađuje isključivo sa proizvođačima od kojih godinama dobija kvalitetne proizvode. - Uvijek dobijam isti kvalitet. Jedino to se gleda, jer ne dolaze mušterije na moju tezgu zbog mene, nego zbog proizvoda koji prodajem – poručuje iskusna prodavačica. I zakupac tezge Veljko Radulović, koji se 40 godina bavi proizvodnjom krompira u Komanima, kaže da ima potrebne deklaracije o proizvodu, ali da mu to kupci nikad ne traže. - Svoj krompir sam prodao, pa sad nudim od svog kooperanta, Tadića, iz Gornjeg Polja. Inače, imam i svoje grožđe, lubenicu i paradajz. Iz poljoprivrednog instituta dolaze svakih desetak dana da uzmu uzorke i dobijem rezultat i savjet na koji način da tretiram proizvod – poručuje Radulović. Saša Bašić kod njega je kupio kesu 10 kilograma krompira. - Godinama kod Radulovića kupujem krompir. Zadovoljan sam njegovim proizvodom, inače bih ga promijenio – kazao je Bašić. Navodeći da nije nikada na zelenoj pijaci od prodavaca tražio da mu pokažu deklaraciju o porijeklu proizvoda, Bašić kaže da bi trebalo da se podrazumijeva da proizvodi,

Organska proizvodnja Iz Uprave za bezbjednost hrane upozoravaju da se često na tržištu, ne samo na pijacama, nego i putem onlajn prodaje, nude proizvodi opisani kao „organski“. - U takvim slučajevima, sugerišemo potrošačima da traže dokaz, odnosno sertifikat organske proizvodnje. Različiti proizvodi, bez obzira što ih nazivaju ‘zdrav’, ‘neprskan’ i slično, ne mogu se nazvati organskim ukoliko nijesu iz kontrolisane i sertifikovane proizvodnje i pravilno označeni logom – objašnjavaju iz Uprave. Zakonska regulativa, i ostale informacije vezane za organsku proizvodnju, dodaju oni, mogu se naći na sajtu Monteorganicae https://orgcg.org/. - Na ovoj adresi dostupna je i baza organskih proizvođača, a gdje se može vidjeti i izgled loga koji treba da ima proizvod iz organske proizvodnje u našoj zemlji. U tom pravcu veoma je važno da potrošači budu informisani – poručuju iz Uprvae za bezbjednost hrane.

da bi se našli na tezgama, moraju proći određene kontrole. Međutim, uvjerili se i ekipa Pobjede da na zelenoj pijaci svi prodavci nemaju sertifikat o porijeklu proizvoda koji prodaju. Jedna od njih je Marta Rašović, koja između ostalog prodaje šljive sa natpisom ,,moračka požeška“. - Niko mi do sad nije tražio deklaraciju o porijeklu proizvoda. Već 10 godina otkupljujem šljivu od istog proizvođača. Ni on mi nije nudio nikakav sertifikat, a 10 godina sarađujemo. Mušterije su zadovoljne i vraćaju mi se – kazala je Rašović. Prodavačica Stanka Baošić, u sektoru za prodaju mliječnih proizvoda, kaže da joj nikad nijedna mušterija nije tražila etiketu o porijeklu sira i kajmaka koji kod nje kupuju. - To su uglavnom stalne mušterije, koje mi vjeruju i koji godinama kod mene kupuju. Imam deklaracije za proizvode koje nudim. Godinama ih otkupljujem kod istih proizvođača, koji imaju prijavljena gazdinstva. Redovno nam dolaze kontrole – kazala je Baošić. I njena koleginica Tijana Vujisić naglašava da u sektoru za prodaju mliječnih proizvoda niko od njih ne bi mogao prodavati sir da nema potrebnu papirologiju o porijeklu proizvoda. Međutim, dodaje ona, mušterije nikad za to ne pitaju. Slađana Radović kazala je da sir kupuje isključivo kod Tijane Vujisić. - Samo kod nje kupujem sireve, mojkovački i pljevaljski. Inače sam dosta teška kada trgujem, ali ovdje znam što uzimam – kazala je Radović. I voće i povrće, dodaje ona, kupuje uglavnom kod istih prodavaca na zelenoj pijaci. - Uvijek se vraćam tamo gdje jednom nađem dobar proizvod – zaključila je Radović. I. MITROVIĆ Foto: I. BOŽOVIĆ

Objektiv

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

„Bill and Ted Face the Music“: superzabavni povratak kultne bromanse poslije skoro 30 godina Nova avantura Bila i Teda začinjena je - kćerkama

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Jedna od rijetkih tvrdnji s kojom se može složiti nadrdani i za kavgu spremni narod na internetu jeste to da je Kijanu Rivs – najljubaznija osoba na planeti. Čitajući njegove intervjue i gledajući silne videoklipove u kojima demonstrira neviđenu skromnost i „učinjenost“ prema fanovima, čak i najveći cinici teško mogu da se otmu takvom utisku. Nije li onda bilo normalno pomisliti da je Rivs pristao da snimi još jedan film o Bilu i Tedu nakon pauze od skoro 30 godina – samo zbog toga što je fin? Možda i jeste. Taj utisak je svakako normalniji nego pomisao da je Rivs prihvatio film „Bill and Ted Face the Music“ zbog novca. Ali, definitivno je pogrešan. „Bill and Ted Face the Music“ Dina Parisota apsolutno nije film koji postoji samo zbog servisiranja fanova. Naprotiv. Treći dio trilogije „Bill and Ted“ je zabavna i šarmantna SF komedija koja može da komunicira i sa onima koji nijesu ispratili njihove izvrsne avanture.

Put do nIrvane

Hardkor fanovima nije potrebno podsjećanje, ali evo ga za one koji nijesu gledali „Bill and Ted’s Excellent Adventure“ (Stiven Herek, 1989) i „Bill and Ted’s Bogus Journey“ (Piter Hjuit, 1991). Bil (Aleks Vinter) i Ted (Rivs) su tupkasti, prostodušni tinejdžeri iz maleckog San Dimasa u Kaliforniji. Ne znaju ništa o životu, niti žele bilo što od njega – osim da sviraju rokenrol u bendu Wyld Stallyns. U prvom dijelu, Bil i Ted saznaju da njihova muzika čini osnovu utopijskog društva iz

Muzika za uši hardkor fanova

Scenaristi su ostali vjerni štosnom duhu originala, a tri decenije pauze nijesu ni takle fenomenalnu hemiju Aleksa Vintera i Kijanu Rivsa. No, ako pitate što je najbolje u vezi sa dugo čekanim nastavkom, odgovor glasi - kćerke daleke budućnosti. Opstanak te utopije biće doveden u opasnost ako dobiju kečeve iz istorije, pa otac natjera Teda da upiše vojnu akademiju i razbije njegovu muzičku bromansu sa Bilom. Da se to ne bi dogodilo, u pomoć im direktno iz 2688. priskače Rufus (genijalni Džordž Karlin). Zahvaljujući njegovoj telefonskoj govornici za putovanje kroz vrijeme, Bil i Ted dobijaju priliku da posjete i upoznaju sve te nerazumljive ličnosti o kojima im trabunja profesor istorije – od Napoleona Bonaparte, do Abrahama Linkolna.

Režija: Din Parisot Uloge: Kijanu Rivs, Aleks Vinter, BridžitLandi Pejn, Samara Viving Trajanje: 88 min

U drugom dijelu, Bil i Ted moraju da nasamare Smrt (Vilijam Seler) kako bi osvojili Borbu bendova i započeli muzičku karijeru koja će dovesti svijet u stanje nirvane. U trećem, ovogodišnjem „Face the Music“, prije kojeg su uslijedili i dvije serije, serijal Marvelovih stripova, mjuzikl pa čak i specijalne pahuljice inspirisane njihovom bromansom, Bil i Ted zašli su u srednje doba – i još se nijesu ostvarili kao muzičari.

eksPlozIja oPtIMIzMa

Sada im, umjesto pokojnog Rufusa/Karlina, sa upozorenjem iz budućnosti dolazi njegova kćerka Keli (simpatična Kristen Šal iz „The Last Man on Earth“). Ako do 19:17 sati tog istog dana ne napišu i ne odsviraju „pjesmu koja će ujediniti svijet“, doći će do rastakanja prostora i vremena – i planeta će nestati. Ta treća avantura Bila i Teda ni po čemu ne odudara od prethodnih. Luckast, naivan, predvidljiv, djetinjast, obojen feel good tonovima i apsurdno šarmantan u svojoj nezainteresovanosti za SF logiku (svi mi bismo voljeli da možemo

da putujemo kroz vrijeme baš ovako, bez ikakvih posljedica) – „Face the Music“ biće muzika za uši hardkor fanova. Ovaj film je sve ono zbog čega su filmofili zavoljeli Bila i Teda: on je eksplozija optimizma, bezazlena zabava, rok žurka poslije koje ne postoji sjutra, slatka posveta nesnađenim tipovima čiju prostodušnost i jednostavnost samo cinici mogu pobrkati sa glupošću i idiotlukom. Scenaristi filma ostali su vjerni tonu, humoru i štosnom duhu originala. Skoro tri decenije pauze nije ni dotaklo hemiju Rivsa i Vintera koji se, što je najjače, toliko dugo nije bavio glumom, da je uzeo časove prije snimanja. Njihovi Bil i Ted i dalje su naši Bil i Ted. Još padamo od smijeha slušajući ih kako teatralno izgovaraju „pametne“ riječi, pantomimišu sa vazdušnim gitarama, horski izgovaraju totalne očiglednosti – i naravno, vrte „duuuude“ na ripit.

ćaknute kćerke

Uz hemiju glavnog dua, autori novog filma vratili su nam i urnebesnog Sedlera u ulozi basiste Smrti, kao i pokojnog Kar-

lina kojem je film posvećen, makar na nekoliko sekundi, u obliku holograma. Ali, da sve ne bi bilo puka „sjećalica“ i jahanje na talasu nostalgije, ubacili su i novitete. Jedan od najštosnijih je nesposobni robot ubica iz budućnosti (sjajni Entoni Karigan iz HBO serije „Barry“) uz kog su se poigrali sa opštim SF mjestom i okrenuli ga naopačke. No, ubjedljivo najbolji novoubačeni likovi su nezaposlene i muzikom opsjednute kćerke. Bili i Tea su slika i prilika ćaknutih očeva u koje su toliko zaljubljene. Bridžit-Landi Pejn, sjajna u seriji „Atypical“, briljira kao Tedova kći skidajući sve prepoznatljive tikove Rivsovog lika – a odličan utisak ostavlja i Bilova mezimica Samara Viving, bratanična briljantnog Huga sa kojim je Kijanu igrao u trilogiji „Matrix“. Još jedan dokaz da autori filma nijesu igrali na kartu političke korektnosti kada su ubacili likove kćerki jeste to što su Bili i Tea jednako važne za zaplet kao njihovi očevi. Veliko osvježenje filma „Face the Music“ jeste njihovo putovanje kroz vrijeme tokom kojeg

skupljaju velika muzička imena, između ostalih, Džimija Hendriksa, Luja Armstronga i Mocarta, ne bi li sastavili superbend koji će sa Bilom i Tedom odsvirati „pjesmu koja će ujediniti svijet“. U kombinaciji sa putovanjem kroz vrijeme njihovih očeva, koji jure u suprotnom smjeru, u blisku budućnost ne bi pronašli verzije sebe koje su napisale famoznu pjesmu – lov na muzičke legende uliva svježinu u stoput viđen koncept i pretvara „Face the Music“ u superzabavno iskustvo koje proleti za tren.

BItI Izvrstan

Na koncu, kada dođete do očekivanog hepi enda, prepoznaćete se u zaključku, posebno ako ste hardkor fanovi. Uopšte nije bilo bitno koju će pjesmu odsvirati Bil i Ted da bi ujedinili planetu. Ljudi nijesu postali jedno zbog nje, nego zbog toga što su je, u svim vremenskim linijama – od kamenog doba, preko hipi ere, do našeg vijeka, svi pjevali zajedno. Nešto slično važi i za sagu o Bilu i Tedu. Daleko su sva tri filma od statusa vrsne sedme umjetnosti, ali nije to poenta ovakvih filmova. Suština je u tome što, kada ih gledamo zajedno, kapiramo Bilovu i Tedovu lekciju o ljubavi i prihvatanju. I usvojivši ono njihovo „Be excellent to each other“, postajemo mala familija, onoliko koliko to fanovi bilo čega ikada mogu biti. Može li bezazlena zabava da proizvede bolji od tog osjećaja? Teško... Bil i Ted su to uspjeli, i to pri kraju gotovo izgubljenog ljeta, upropašćenog i izbornim pričama i koronom. I poslije kažu da film nije magija. Kako da ne... Uz Bila i Teda, i te kako jeste. Party on, duuudes! ocjena: 7,7/10

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Podgoricarenje:

ji, Ristelić je sa njegovom pjesmom na crnogorskom debiju ostvario sjajno drugo mjesto. Otprilike u to vrijeme, kada je titogradski Dom omladine otvarao vrata za prve rok bendove, Zenović je otprilike bio igrač za sve zadatke. Na Prvom festivalu zabavne muzike u Crnoj Gori, u Titogradu 1965. godine, bio je jedan od organizatora. I tada je dirigovao Velikim zabavnim orkestrom Radio Titograda. I tu se nije zaustavio, već grabio ka avangardnijim formama: 1967. osnovao je prvi džez, diksilend ansambl, gdje je bio pijanista. I radio publici, sa medija koji je u tim godinama imao najširu publiku u državi, približavao vječne džez melodije kojih je osakaćena i uskraćena neka nova muzička mladost. Na prvoj singlici crnogorske pop muzike našla se njegova ,,Moma Primorkinja“ titogradskih Entuzijasta; sa njom su učestvovali na festivalu u Opatiji 1974. godine, tada kva-

KALENDAR

butua.com

Diksilend Etida

Naš kompozitor Branko Zenović

lifikacijama za Evroviziju. Već od početka 80-ih servirao onaj nezaboravni ciklus ,,Poljem se vija“, aranžman deset narod-

Likovi sa jakim karakterom, brzina kadrova, fluidni nepopunjeni scenario i lagana krimi- priča sa polušaljivim tonom - američki reditelj Sidni Lamet je svoj zanimljiv krimi projekat ,,Dog Day Afternoon“ počeo koristeći ovu vrlo vidljivu platformu. Iako se tema filma bazira na stvarnim događajima, Lamet je inteligentno uspio da svoje koncizne elemente u radu na filmu ubaci tako da će oni koji dobro poznaju njegov opus i način režiranja, lako naći skriveni šmek.

Bizarnu priču o kvaziamaterskoj pljački banke iz 1972. godine u Bruklinu, čiji je jedan od ciljeva bio plaćanje operacije ,,promjene pola“ za partnera jednog od njih, Lamet je komponovao iz jednog zanimljivog teksta magazina ,,Life“. U tipično Lametovskom stilu, film prati glavni ton dešavanja uz pomalo komične elemente. Energija maestralnog Al Paćina (treća nominacija za Oskara u kategoriji glavne uloge, četvrta do tada) i uvjek zanimljivog Džona Kazala, koji su na platno prenijeli dva pljačkaša, je kreirala i servirala reditelju recept za uspjeh. Uostalom, Lamet je apsolutni magnet za kvalitetnu glumačku energiju generalno, pa ne čudi da je za ovaj krimić bilo lako samo pustiti ptice da polete. A Lamet je glumačkoj ekipi dao slobodu da likove razrade usput. Iako se držao scenarija Frenka Pirsona praktično do

dio KoleKtivne svijesti

Brankova muzika je imala i jedan, sasvim eksperimentalan, rukavac - ,,Diptih 6“, radiofonsko elektroakustično djelo, predstavljeno na smotri u Amsterdamu 1996. godine. Tih osam i po minuta najbolje i najljepše svjedoče, o kako se raznovrsnom i inspirisanom autoru radilo. Branko Zenović preminuo je 2005. godine, a u uhu crnogorske publike ostao je naprije, kao autor nekih od najprepoznatljivijih džinglova i muzike za špice programa i emisija Radio televizije Titograd, potom RTCG, u dugom periodu od početka 80-ih. Tako se, na neka sporedna vrata, ušunjao u kolektivnu svijest ili makar ono kolektivno podsvjesno za niz generacija; svjesno je gradio, oblikovao... Svjestan, da je vrhunskoj muzici tako malo potrebno, samo jedna ključanica, da se ušunja i zagospodari prostorom. Možda kroz vrata baš one male prostorije Radija Titograd, gdje je još 1964. skidao hitove San Rema, u istoj noći pobjedničkog emitovanja. s. stameniĆ

Četrdeset peti rođendan kulturološko-estetski bitne noar drame ,,Dog Day Afternoon“ Sidnija Lameta

Pjesma na platnu Paćina i Kazala

Kad ptice polete

klasike - poput Grigove arije iz ,,Orfeja“ i nezaboravne Šopenove ,,Etide“. Ali i, recimo, himnu Fudbalskog kluba

nih pjesama Crne Gore za glas i gudački orkestar... Interesantno, u dugom autorskom nizu, radio je zabavne aranžmane

Lovćen, najstarijeg u državi po tekstu Cetinjanina Radovana Jablana.

extralifereviews.com

multipraKtiK

Branko je te 1966. imao tek 30 godina. Diplomac Muzičke akademije u Beogradu, mladić iz Reževića bio je poput ključnog pojačanja šampionskog tima... Tada, na petoj Jugovizi-

Sjećanje na prvu crnogorsku pjesmu na Jugoviziji i njenog kompozitora

youtube.com

Prvi evrovizijski vidik iz Titograda bili su ,,Izgubljeni koraci“; Slobodan Ristelić ih je otpjevao u beogradskom ,,Domu sindikata“ krajem januara 1966. godine... I bili su prije svega želja, jednog Budvanina Branka Zenovića, što je tih godina gledao i osluškivao put San Rema. A prije pjesme, postojao je instrumentalni sastav Radija Titograd. I jedan mali studio, gdje bi oni, na Brankovu molbu, u istoj noći proglašenja pobjednika Festivala italijanske kancone San Rema, ,,skidali“ i prepjevavali one nagrađene... Da ih Titograđani i Crnogorci što prije čuju na njihovom radiju. Jer takvo je bilo vrijeme: zvuk San Rema je za jugoslovenske Mediterance, na nekoj od singlica što su dolazile preko Jadrana, bio je poput neke Jutjub Vevo ekskluzive za moderne muzičke sladokusce. Bio je to talas sa juga koji je nosio miris modernosti; a radio instant karta ka tom svijetu.

Objektiv

Nezaboravni krimi par Džon Kazal i Al Paćino

Režiser je glumačkoj ekipi dao slobodu da likove razrade usput. Iako se držao scenarija Frenka Pirsona praktično do slova, američki maestro je vjerovao u ono što je naučio dvadesetak godina ranije radivši na fenomenalnoj sudskoj drami ,,12 Angry Men“ slova, američki maestro je vjerovao u ono što je naučio dvadesetak godina ranije radivši na fenomenalnoj sudskoj drami ,,12 Angry Men“ iz 1957. godine. Pusti da osobine tih ličnosti govore više od njih samih! Ali, nemojmo zaboraviti - Lamet uopšte nije bio taj tip reditelja. Naprotiv, jednom priliko m j e ka z a o d a , , m r z i improvizacije“. Ipak, kao što je to funkcionisalo u sudskoj drami, ono što je glumačka ekipa nesvjesno ubacivala u ,,Dog Day Afternoon“, završilo je u finalni skript. U slučaju ove neo-krimi drame, Lamet je pustio i Paćina i Kazala da ,,pjevaju“ po platnu. A

sam Paćino, vrlo simbolično, jako liči na plačkaša Džona Stenli Vojtovica, koji je, interesantno, nakon distribucije filma, više puta negirao tačnost većine segmenata u filmu.

tonovi po strani

Ne tako tipično za Lameta, ,,Dog Day Afternoon“ skoro uopšte nema muziku. Lamet je to opravdao razlogom autentičnosti. I to u ovom konceptu apsolutno funkcioniše! Štoviše, sada, kada biste film nakon 45 godina ponovo vidjeli, ne biste primijetili taj kvazinedostatak. Pored autentičnosti, razlog zašto je sa ovim scenariom Lumet mo-

gao ostaviti tonove po strani, je odabir fotografa i montažerke. Vizija fotografa Viktora Kempera i montažerke Dede Alen bila je dovoljna da i one vidljive rupe postanu obavezan dio slagalice. Budući da je sa Alen sarađivao na još jednom Paćino dezertu ,,Serpico“ dvije godine ranije, američki reditelj je znao da će estetsku važnost umjeti da akcentuje na pravi način. Jer, vratimo se unazad, posebno filmovima ,,pljačkačke“ tematike i prisjetimo se nekih komada snimljenih prije ovog Lumetovog ostvarenja, a da nam je ova zrela autentičnost i lakoća glume prva pomisao…

Čuveni poster Lametovog filma

Teško. A ako na to elegantno dodamo činjenicu da je Lamet već tada, vrlo hrabro, akcentovao slobodu transvestita na ovaj vrlo borbeni a ne tako violentan način, onda razumijemo zbog čega se ova rediteljeva noar drama nalazi tako visoko na ljestvici filmova kojima se moramo vratiti.

aplauz za imaginaciju

„Dog Day Afternoon“ bio je nominovan za Oskara u šest kategorija, uključivši one za glumu, režiju, film i opravdano montažu. Krajnje interesantno, s obzirom na improvizaciju, baš je originalni scenario, odnosno Pirson taj koji je nagrađen, pobijedivši pritom u vrlo čudnjikavoj grupi filmova, od kojih je

jedan ,,Amarcord“ Federika Felinija! Onima kojima možda ovakva bankarska zbunjaža nema nekog smisla, savjetujemo da pogledaju jedan rijetko dobar poster za premijernu projekciju filma prije 45 godina, koja je tada Njujorčane ostavila da aplaudiraju Lametovoj imaginaciji. ,,Pljačka je trebalo da traje deset minuta. Četiri sata kasnije banka je bila kao cirkusantska predstava. Osam sati kasnije bila je najgledanija stvar na TV-u. Dvanaest sati kasnije postala je dio istorije. I sve se zaista dogodilo“. Kako samo nedostaje ovakva filmska efikasna jednostavnost. Kako samo nedostaje Sidni Lamet… leila murseljeviĆ

Arena

Sportski miks Budućnost Voli dobila dozvolu za turneju po Sloveniji

,,Plavi“ u poneđeljak protiv Triglava PODGORICA - Dobre vijesti za Budućnost Voli - podgorički ABA ligaš dobio je dozvolu za putovanje, za mini-turneju u Sloveniji. Rivali će biti dva slovenačka prvoligaša i jedan od najjačih protivnika iz regionalne ABA lige Cedevita Olimpija. Tako će već u poneđeljak, od 19 časova, ,,plavi“ imati priliku da igraju protiv Triglava iz Kranja. Radi se o timu koji je prošle sezone igrao u drugom rangu takmičenja, a sada je izborio elitu i ima ambiciozan projekat u Sloveniji. Potom će, u drugoj utakmici tri dana kasnije, protivnik biti Olimpia iz Podčertreka, koja je prošle sezone bila deveta u slovenačkom šampionatu (Premijer A liga).

Posljednji meč na turneji Podgoričani će igrati protiv Cedevita Olimpije, ekipe Jurice Golemca, koja je tokom priprema pokazala da će biti izuzetno konkurentna u ABA ligi u sezoni pred nama. Duel će biti odigran u nedjelju u podne. Ova turneja realizovana je nakon velikih napora ljudi iz uprave Budućnost Volija, da se obezbijedi putovanje ekipe u zemlju Evropske Unije - iako Slovenija ima vrlo rigorozne mjere za ulazak stranaca tokom pandemije korona virusa. ,,Plavi“ su obezbijedili najstrožije kriterijume testiranja i prevencije od korona virusa. Isti će važiti i za vrijeme boravka u Sloveniji. S. S.

Malo je falilo da oslabljene rukometašice Budućnosti iznenade Podravku

Iskustvo i svježina PODGORICA - Budućnost je izgubila od Podravke 29:26 (12:17) na startu nove Lige šampiona, ali ono što su priredile i kako su odigrale u Koprivnici je za pohvalu. Nedostajalo je, istina, svježine, snage i više iskustva od strane kadetkinja i juniorki koje su na pravi način zamijenile odsutne igračice. ,,Plave“ su se prvaku Hrvatske suprotstavile bez 11 prvotimki, a od šokantnog početka, kasnije i do samog finiša prvog poluvremena, domaće su se jedva oporavile. Gubile su šampionke Hrvatske u 20. minutu devet golova razlike (14:5), a ko zna kakav bi epilog bio do kraja poluvemena da igračicama Budućnosti nije dosuđeno pet isključenja. Domaće su do odmora tri puta šutirale sa sedam metara. Veliku pomoć Podravka je imala od golmanke Dumanske, a dobre odgovore sa gola davale su i Brazilka i Francuskinja u dresu Budućnosti. Upravo je i to, uz raspoloženu Alison Pino i Andreu Lekić, davalo snagu našem timu. Ipak, domaće su polako od finiša prvog poluvremena topile prednost, istopile je, da bi prvi put stigle do ,,plus 2“ na sedam i po minuta prije kraja utakmice. Gol za kapitalnu prednost dala je crnogorska reprezentativka Dijana Mugoša. Držale su se naše djevojke i tada dobro, međutim neki promašaji iz izglednih situacija i tehničke greške (dvije u finišu) presudile su uz sjajnu

Detalj sa utakmice u Koprivnici

SARAČEVIĆ: Kompletna Budućnost može osvojiti LŠ - Želim da čestitatim ekipi Budućnosti, ono što se dogodilo njima ne daj Bože nikom. Znali smo da će biti teško. Iako rumunsku golmanku. U ekipi Budućnosti Andrea Lekić postigla je devet, Alison Pino šest, a po tri gola Majda Mehmedović, Nikolina Vukčević i Sara Gugač. Radmila Petrović postigla je gol, prvi nakon četvorogodišnje pauze, a u strijelce se upisala i

Bukurešt se brzo oporavio od domaćeg Kupa Naš internacionalac karijeru nastavlja u BiH nakon odlične sezone u Albaniji

Bakić u Mladosti PODGORICA - Filip Bakić (23), naš bivši mladi reprezentativac, potpisao je ugovor za Mladost iz Mrkonjić Grada, jedan od najboljih timova Bosne i Hercegovine. Iza beka visokog 193 santimetra odlična je sezona u albanskoj Teuti. Za taj tim, koji je sezonu završio na prvom mjestu regularnog dijela, bio je jedan od najboljih igrača. Kombo-bek polako gradi reputaciju na internacionalnom nivou. Prethodno, igrao je za her-

Tur de Frans (15. etapa)

Pogačar pokorio Gran Kolombje Slovenački biciklista Tadej Pogačar ostvario je drugu etapnu pobjedu na ovogodišnjem Tur de Fransu, na čuvenom usponu Gran Kolombje u Alpima.

cegnovsko Primorje u domaćoj Erste ligi. U sezoni 2018-19 imao je učinak od 10,3 poena, četiri skoka, 2,8 asistencija i 1,2 ukradenu loptu po utakmici. Bakić je za Crnu Goru nastupao na Evopskom prvenstvu za igrače do 20 godina, na grčkom Kritu, prije tri godine. Tada je bilježio 12,7 poena, 3,3 skoka i četiri asistencije u prosjeku za mladi nacionalni tim. Mladost planira da kvalitetnim sastavom parira Igokei i Širokom za naslov šampiona Bosne i Hercegovine. S. S. Drugoplasirani u generalnom plasmanu je na cilju 15. etape, na vrhu uspona apsolutne kategorije, pobijedio zemljaka Primoža Rogliča u sprintu. Zaslužio je deset sekundi bonifikacije. Treći je bio Australijanac Riči Port, sa pet sekundi zaostatka. Trka za titulu Tura između njih dvojice je potpuno otvorena. Bez šansi za tron ostao je prošlogodišnji šampion, Kolumbijac Egan Bernal, koji je izgubio više od sedam minuta u odnosu na pobjednika.U generalnom plasmanu Roglič vodi ispred Pogačara sa 40 sekundi prednosti. S. S.

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Andrea Klikovac sa Bukureštom stigla je do ubjedljve pobjede u derbiju protiv MEC-a (31:26). Naša reprezentativka nije se upisala u strijelce, ali pored raspoložene Kristine Neagu (šut 17-12) malo je ko juče mogao da dođe do izražaja. Bivša prvotimka Budućnosti Barbara Lazović postigla je pet golova, Pintea 3...

je Budućnost došla oslabljena, oni su uvijek Budućnost. Stavite Lekić, Pino i Mehmedović u bilo koju prosječnu ekipu i svakome mlada Anastasija Marsenić. Trener Dragan Adžić očigledno je znao na koji način da spremi oslabljenu Budućnost. Mladima je juče dozirao minutažu, a mnoge od njih su odskočile već nakon prve utakmice. Snažan utisak ostavila se Sara Gugač, koja dok je imala snage, lako je probijala odbranu i već sa tri gola do odmora zadala ozbiljan zadatak domaćoj ekipi. Za neke možda i neočekivano, jer dugo nije imala veliku minutažu u eliti, ali za Budućnost očekivano, dobra na crti je bila Nikolina Vukčević. Pivotkinja ,,plavih“ je imala grešaka, ali je i znala da iskoristi neke situacije od Lekić i Pino na odličan način.

Preokret za majstoricu

NBA: Lejkersi izborili finale Zapadne konferencije

Lebron otpisao Hjuston Los Anđeles Lejkersi u velikom stilu su zakoračili u finale Zapadne konferencije NBA lige - pobjedom nad Hjuston Rokitsima 119:96, za ukupnih 4-1 u plej-of seriji. Prednost pod obručem ponovo je perfektno iskorišćena, za četvrti trijumf zaredom protiv teksaškog rivala. Pobjeda u petom meču serije bila je demonstracija sile i jasna poruka rivalima, da ,,jezerdžije“ imaju jasne šampionske ambicije. Već u prvoj dionici bilo je 35:20, a prije toga Lejkersi su ekspresno stigli i do 22 poena prednosti. Samo u nekoliko navrata

Rokitsi su uspijevali da deficit smanje na osam poena do poluvremena. Početkom dugog poluvremena, Hjustn je smanjio na pet poena razlike - i to je bio njihov posljednji trzaj u ovom meču. Lebron Džejms preuzeo je odgovornost za ekipu iz Los Anđelesa, koja je započela veliku seriju i stigla do velikih 30 razlike početkom posljednje četvrtine. Ostatak meča bio je rutinsko odrađivanje posla - glavni igrači Lejkersa mogli su i da odmaraju. Lebron Džejms upisao je 29 poena uz 11 skokova i sedam asistencija, bio je lider na terenu.

Denver Nagitsi izborili su sedmi meč polufinala Zapada - pobijedili su, nakon velikog preokreta, Los Anđeles Kliperse 111:98. U trećoj dionici imali su čak 19 poena deficita. Za trijumf je bio najzaslužniji centar Nikola Jokić sa 34 poena, 14 skokova i sedam asistencija. Bek Džamal Marej dodao je 21 poen, po pet skokova i asistencija. Sa druge strane, krilo Pol Džordž je pored 32 poena imao šest skokova i tri asistencije.

Centar Entoni Dejvis dodao je 13 poena i 11 skokova, dok je Kuzma upisao 17, Moris 16 a Grin 14 poena u odličnoj timskoj predstavi. Hjustonu su falili raspoloženi šuteri na ovom meču. Samo je Džejms Harden, prvi strijelac lige, uspio da se istakne sa 30 poena... Nedovoljno za defanzivno moćne i u svakoj taktičkoj varijanti uigrane Lejkerse. S. S.

će biti teško. Počeli smo utakmicu katastrofalno, a jedina dobra stvar bilo je drugo poluvrijeme, vratili smo se i pokazali da imamo ekipu za pobjedu. Budućnost kada je kompletna može osvojiti Ligu šampiona i to im želim - rekao je trener Podravke Zlatko Saračević.

Rezultati 1. KOLO Podravka - Budućnost Brest - Valčea CSKA - Đer Odenze - Borusija Dortmund FTC - Rostov Krim - Vajpres Bitighajm - Esbjerg Bukurešt - MEC

29:26 28:21 26:27 32:27 25:26 26:27 26:33 31:26

Da je možda Budućnost u ovakvom sastavu imala pomoć makar jedne ili dvije od 11 igračica koje su falile, epilog bi bio povoljan. Ovako, sjajnih 20 minuta, malo slabijih posljednjih deset i prvih šest drugog poluvremena u defanzivi odrazili su se na rezultat. Uz to ponestalo je bilo snage i pravog odgovora u ofanzivi što se vidjelo po

MOTOGP: Italijan slavio na Veli

Prvijenac Morbidelija Rimljanin Franko Morbideli (25) dočekao je prvu pobjedu MotoGP karijere, na slavnoj stazi u Mizanu za Veliku nagradu San Marina. Novi lider šampionata je Andrea Doviciozo iz Dukatija, nakon očajnog dana za Fabija Kvartarara, koji je morao da odustane sredinom trke. Franćesko Banjaja završio je drugi, ispred mladog Španca Đoana Mira - koji je u posljednjem krugu pretekao legendarnog šampiona Valentina Rosija i završio na podijumu. Tako je i ova trka dobila spektakularnu završnicu, u borbi za drugo i treće mjesto. U trećoj sezoni karijere u najjačoj klasi motociklizma, Morbideli je zaslužio i pobjedu i drugi podijum. Vozač Petronas Jamahe je vozio praktično od starta do cilja, a povoljna okolnost za njega bilo je to što su rivali na drugom mjestu (Rosi, pa Banjaja)

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

u na startu grupne faze Lige šampiona

a presudili Dvorana Gimnazije ,,Fran Galović“ Igrano bez prisustva publike Sudije: Alvares i Bustamante (Španija)

Podravka

Sedmerci: Podravka 7-4, Budućnost 2-1

Isključenja: Podravka 8, Budućnost 12 minuta

Budućnost

PODRAVKA

BUDUĆNOST

Tucaković. ..............................................Ećimović Dumanska ...................(15 odbrana) Zadravec Turk ......................................................... 6 Beganović ............................................ 5 Karlovčan ............................................. 1 Milošević ....................................... 4 (2) Džono .......................................................Milosavljević .................................3 (1) Mugoša ................................................. 2 Franušić...................................................Buljan........................................................Zrnić ..........................................................Cakalu ..............................................3 (1) Karloš ..................................................... 5

Atingre ...................................................... ............... (odbrana i dva sedmerca) Arenhart ...................... (10 odbrana) Petrović .................................................. 1 Gugač .....................................................3 Senić ......................................................... G. Marsenić ............................................ Novović ................................................... A. Marsenić ........................................... 1 Pino ....................................................6 (1) Lekić ........................................................ 9 Mehmedović ......................................3 Anđušić ................................................... Vukčević ............................................... 3 Krivokapić.............................................. -

Trener: Zlatan Saračević

Trener: Dragan Adžić

Marta izvrnula zglob Reprezentativka Crne Gore Marta Batinović nije ozbiljno povrijeđena - na zagrijavanju juče u Francuskoj nezgodno je stala na loptu i... - Ništa nije opasno, manja pauza i to je to - kazala je Batinović. Njena Valčea izgubila je juče od Bresta u jednom od derbija premijernog kola LŠ. rezultatu, ,,plave“ su u 20. minutu vodile 14:5, a u 36. minutu domaće izjednačile na 17:17. Novi meč u LŠ Budućnost će dočekati jača (vraćaju se Radičević i Kadović), protivnik je CSKA, koji je juče odigrao neriješeno protiv Đera. - Ponosan sam na sve djevojke i na ono što su pokazale od prvog treninga u novoj sezoni, kako one najiskusnije, tako i one koje su ih sačekale u našem timu i one najmlađe. Iako smo bili oslabljeni u Koprivnici, pokazali smo da sve zavisi od nas. Da nijesmo propustili dvije sedmice priprema i da nije bilo samoizolacije čitavog tima nakon pojave korona virusa, i ovaj

tim bez 11 igračica mogao bi da bude konkurentan i da odigra čitav meč na nivou koji smo prikazali u prvom poluvremenu. Sve je to, međutim, iza nas. Gradimo igru i vjerujem da smo na pravom putu, zbog čega sam zahvalan igračicama i stručnom štabu. Ono što smo prikazali danas uliva mi nadu da možemo da dođemo do igre koja će početi da nam donosi bodove. Najvažnije je da rastemo kako sezona odmiče, jer nas je situacija natjerala na to da sada moramo da se borimo da budemo među šest timova u grupi koji nastavljaju takmičenje u Ligi šampiona - rekao je trener Adžić. A.M.

Arena

FORMULA 1: Šampion svijeta pobijedio na prvoj Velikoj nagradi Toskane u Muđelu

Hamilton na korak od rekorda Šumahera Čak dva prekida trke, potrošeni pneumatici, pritisak timskog kolege do kraja - ništa od toga nije moglo zaustaviti Luisa Hamiltona, na putu do 90. pobjede karijere u Formuli 1. Trijumf u Muđelu ispred Valterija Botasa i Aleksa Albona potpuno je zaslužen. Šampion svijeta sada ima svega jednu pobjedu manje od rekordera, legendarnog Mihaela Šumahera. Već na narednoj trci u Rusiji, za dvije sedmice, imaće priliku da izjednači rekord. Na najboljem je putu da osvoji sedmu svjetsku tituli i po tome se izjednači sa Šumaherom. Vodio je od desetog kruga, kada je agresivnim startom nakon izlaska sigurnosnog vozila sa staze pretekao timskog kolegu Valterija Botasa... Čisto da pokaže, koliko je kvalitetniji vozač od realno jedinog konkurenta ove godine, kolege iz ekipe Mercedesa. - Uh, bilo je vrlo traumatično, od početka do kraja trke nije bilo jednog momenta kada sam mogao da se opustim. Ne znam kada ćemo ponovo voziti u

1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Valteri Botas (Mercedes) 3. Aleks Albon (Red Bul) 4. Danijel Rikardo (Reno) 5. Serhio Perez (Rejsing Point) 6. Lando Noris (Meklaren) 7. Danjil Kvjat (Alfatauri) 8. Šarl Lekler (Ferari) 9. Kimi Raikonen (Alfa Romeo) 10. Sebastijan Fetel (Ferari)

Ako je jednom značilo slučajnost, druga titula US opena za Naomi Osaku je potvrda klase moderne šampionke. Kao i partija četvrte nositeljke u finalnom trijumfu nad Viktorijom Azarenkom 1:6, 6:3, 6:3. Sa 22 godine Japanka ima već tri gren slem titule u karijeri. Do treće je stigla nakon sat i 54 minuta žestoke borbe protiv preporođene Bjeloruskinje, nekada prve igračice svijeta, koja je i treći put u karijeri izgubila finale u Njujorku. Interesantno, Osaka je postala tek četvrta teniserka profesionalne ere ,,bijelog sporta“ koja je osvojila gren slem titulu nakon izgubljenog prvog seta 6:1. Nije samo pokazala da je u odličnoj igračkoj formi, već i da je mentalno sazrela i spremna za ovako teške i važne mečeve protiv najboljih na planeti.

+4,880 +8,064 +10,417 +15,775 +18,883 +21,756 +28,345 +29,770 +29,983

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Lando Noris 5. Aleks Albon

Muđelu, Veliku nagradu Toskane, tako da ću pamtiti ovaj dan. O rekordu ne razmišljam, meni je dovoljna sreća to što sam pobijedio na trci. Nema opuštanja, tek smo na pola prvenstva - poručio je Hamilton, koji ima veliku prednost u generalnom plasmanu. Valteri Botas je na samom startu uspio da pretekne Luisa Hamiltona, da vodi deset krugova... Ipak, nije uspio da drugu trku zaredom završi ispred njega. - Luis vam jednom možda pruži priliku, drugi put već ne pra-

šta. Moje je da nastavim da napadam, da guram žestoko, možda dođem do pobjede već na sljedećoj trci u Rusiji. Ta staza mi odgovara - rekao je Botas. Aleks Albon dočekao je prvi podijum u karijeri. Tajlanđanin je donio malo radosti timu Red Bula, koji je već u prvom krugu ostao bez lidera Maksa Ferstapena na stazi... Utisak je da vozi sve bolje. - Srećan sam, čini mi se da sam na svakom novom restartu trke bio vrlo siguran, da nijesam pravio greške. Naravno jako je teško napasti rivale iz Merce-

Osaka na tronu US opena

- Imala sam nevjerovatnu motivaciju i inspiraciju u dramatičnim momentima koji se dešavaju oko nas, širom planete... Vjerujem da sam u posljednjim sedmicama slala pravu poruku svijetu - rekla je Osaka, prva teniserka koja je osvojila US open nakon izgubljenog prvog seta još od 1994. godine. Prvi set riješen je za svega 27 minuta; Azarenka je vodila i 2:0

u drugom setu... Tada je Osaka neočekivano pronašla ritam od 0:2 do 6:3 u ekspresnom ritmu preokreta. U trećem setu, ključni momenat desio se u četvrtom gemu, kada je Bjeloruskinja izgriješila iz rutinskih situacija i dozvolila brejk rivalki. Na startu narednog gema, nakon brejka, Osaka je napravila tri nepotrebne neiznuđene greške - ali je us-

190 poena 135 110 65 63

desa, oni su priča za sebe ove godine. Ovo je dobar rezultat za moj napredak - rekao je Albon. Šampionat se nastavlja 27. septembra u Sočiju, na Velikoj nagradi Rusije čija konfiguracija apsolutno odgovara šampionskom Mercedesu. Jasno je već sada, da će Hamilton najvjerovatnije oboriti Šumaherov rekord po broju pobjeda na trkama u karijeri, već ove godine. I da će se po njegovim rezultatima pamtiti pandemijska godina u vrhunskom planetarnom sportu. S. S. pjela da se izvuče i trasira put ka trijumfu. - Već dugo sam bila na vrhu lista zarade, a da to nijesu pratili uspjesi na terenu. Sve to utiče na vas, čini vas nesigurnim, bijesnim... Srećna sam što se žestok rad u jednom periodu isplatio. Što se mog aktivizma, u borbi protiv rasnog nasilja širom svijeta tiče... Dobila sam sjajnu platformu da ljudima pošaljem poruku, sport je sjajan za to. Ključno je da se o tome razgovara, da bude u centru pažnje, a ne moramo da se slažemo oko svega - poručila je Osaka. Pobjednici je pored velikog prestiža gren slem titule pripao i ček od tri miliona američkih dolara. Interesantno, fond nagrada je smanjen za oko 22 procenta, zbog pandemijske situacije. Osaka je prva teniserka još od Dženifer Kaprijati 2002. godine koja je trijumfovala na svoja tri prva gren slem finala kariS. S. jere.

Poslije četvrtog kola na 72. seniorskom šampionatu Crne Gore u šahu

Očajan dan Kvartarara Fabio Kvartararo, do ove trke lider MotoGP sezone, 17 krugova prije kraja sa četvrtog mjesta je napravio veliku grešku u četvrtoj krivini i završio van staze. Uspio je da se vrati kao posljednji, do momenta kada je morao u boks. Potom je imao još jedan pad - jasno je da nije bilo do njega, već do motora Petronas Jamahe. - Sve što mogu reći je da ću se narednu nedjelju ponovo boriti za podijum ili pobjedu - poručio je Kvartararo.

uglavnom čuvali poziciju. Morbideli je do kraja samo uvećavao prednost, bio uglavnom velike tri sekunde isred rivala - prije nego je u samom finišu vozio rasterećenije i pustio da mu protivnici priđu na oko dvije sekunde razlike. - Srećan sam što sam Italiju i moj Rim obradovao ovom pobjedom koju ću uvijek pamtiti. Žao mi je mog timskog kolege Fabija Kvartarara, koji je morao da odustane, ali vratiće mu se na nekoj drugoj trci. Ponovo ćemo se naredne nedjelje na istoj stazi boriti za dobar plasman - poručio je Morbideli.

Rezultati

Preokret Japanke za pobjedu protiv Azarenke u finalu

ikoj nagradi San Marina, Kvartararo odustao

Pobjednik trke osvojio je Moto2 šampionat 2017. godine, a 2018. vozio je za Hondu u MotoGP. Mjesto u Petronas Jamahi dobio je prošle godine, sada opravdava povjerenje. Đoan Mir (23), mladić sa Palma de Majorke, u posljednjem krugu u direktnom duelu bio je bolji od sedmostrukog prvaka svijeta, 19 godina starijeg Valentina Rosija. Vozač Suzukija je demonstrirao vrhunski kvalitet. - Pomoglo mi je to što sam imao malo bolje sačuvane pneumatike. O duelima sa Rosijem sanjate kao dječak, sada se meni desilo, nevjerovatno rekao je Mir.

Sportski miks

Svjetski vicešampion Andrea Doviciozo završio je sedmi iza Maverika Vinjalesa iz Jamahe. Vozač Dukatija Doviciozo sada je lider generalnog plasmana, sa 76 poena, ispred Kvartarara (70), Džeka Milera (63) i Đoana Mira (60). Trka za titulu potpuno je otvorena, na dosadašnjih šest trka viđeno je pet različitih pobjednika. Na istoj stazi ,,Marko Simonćeli“ u Mizanu voziće se Velika nagrada Emilija Romanje, u nedjelju 20. septembra. I očekivaće se ponovo dobri rezultati vozača Jamahe - što je prilika i za Fabija Kvartarara, da popravi očajno izdanje sa VN San Marina i Riminija. S. S.

Đukić, Drašković i Kalezić na čelu PODGORICA - Velemajstorski derbi četvrtog kola između Nikole Đukića i Dragiše Blagojevića završen je miroljubivo. Protivnici su se saglasili na remi u 35. potezu nakon obostrano korektne igre u španskoj partiji. U okršaju dva intermajstora Luka Drašković je kao bijeli primorao na kapitulaciju Predraga Nikača dok je klupski derbi prvotimaca podgoričke Budućnosti, Andreja Šukovića i Blaža Kalezića pripao ovom drugom nakon precizne igre u Paulsenovoj varijanti sicilijanske odbrane. Kod dama za sada najbolji učinak ima aktuelna seniorska prvakinja naše zemlje Aleksandra Milović koja je poslije pobjede nad Darijom Alivodićem uknjižila 2,5 poena. Rezultati četvrtog kola : Đukić - Blagojević remi, Drašković - Nikač 1:0, Šuković - Blažo Kalezić 0:1, Pečurica - Podle-

snik remi, Mušović - Tomić 0:1, Milo Pobor - Jovan Milović 0:1 , Popadić - Karišik remi, Nikčević - Miletić 1:0, Aleksandra Milović - Alivodić 1:0, Krstonijević - Bujišić remi, Đurović - Danilo Pobor remi, Vujović - Lazarević 1:0, Vučković - Čađenović 1:0, Popović - Kandić, Petrušić - Šabotić 1:0, Mosurović - Bojan Kalezić 0:1, Skenderović -Petrović remi i

Koljević - Lakušić 1:0. Tabela poslije četvrtog kola : Đukić, Kalezić i Drašković po 3,5, Blagojević, Podlesnik, Pečurica, Tomić i Jovan Milović po 3, Nikač, Karišik, Šuković, Aleksandra Milović i Nikčević po 2.5, Mušović, Popadić, Danilo Pobor, Vujović, Bujišić, Milo Pobor, Krstonijević, Đurović, Bojan Kalezić i Petrušić po 2 poena itd. B. KADIĆ

Arena

I. BOŽOVIĆ

20 Fudbal

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Budućnost savladala Titograd u 4. kolu prvenstva: Gr

Detalj sa utakmice Kom - Berane

Ohrabrenje pred evropski izazov

DRUGA LIGA, 4. KOLO: Prvi trijumf Ibra, Mornar jedva do boda

Lider preokretom do pobjede Kom Berane

3 1

PODGORICA - Stadion Koma. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Radulović u 36, Filipović u 45+1, Hot u 56. (Kom), Vilotijević u 27.minutu (Berane). Žuti karton: Gazivoda, Vujošević (Kom). KOM: Novović, Golubović, B. Bulatović (od 70. Dujović), Joković, Hot (od 90. Ćorović), Radulović, Rijosuke, Đukić (od 87. L. Bulatović), Brnović, Filipović (od 46. Vujošević), Gazivoda (od 70. Vujačić). BERANE: Bećić, Šoškić (od 68 Milanović), Nedić, Damjanović, Lekić, Vukićević, Vilotijević, Muradbašić (od 68. Aojama), Srećković (od 59. Čujović), Dulović, Ajković. Berane nije moglo do iznenađenja, iako je uspjelo da povede, već je Kom nakon preokreta stigao do pobjede, kojom je sačuvao lidersku poziciju. Gosti, koji su doputovali sa samo 15 igrača, iznenada su stigli do prednosti u 27. minutu, kada je brzonogi Vilotijević uspio da nadmudri domaću odbranu i matira Novovića. Ali, Kom je brzo preuzeo apsolutnu kontrolu, a nakon gola defanzivca Radulovića u 36.minutu bilo je jasno da će Zlatičani dati sve od sebe da dođu i do preokreta. I, već u nadoknadi prvog poluvremena domaćin je u tome uspio - inicijativa Koma se isplatila, a gol je djelo Filipovića.

Igalo Mornar

2 2

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Radović u 7. i Đurković u 58. (Igalo), Vukmarković u 74. i Đurković u 79. minutu autogol (Mornar). Žuti kartoni: M. Perović, Vlahović, Radunović (Igalo), Pajović (Mornar). IGALO: J. Perović, Petrović, Đurković, Koprivica, Vlahović, Grbić, Bogdanović (od 82. Dragaš), Radović (od 71. Vučić), Radunović, M. Perović, Li (od 90. Dajević). MORNAR: Radović, Vukmarković, Martinović (od 64. Marković), Mucević (od 46. Bracanović), Kažić (od 85. Leverda), Bulatović (od 85. Bugarin), Kajević, Idrizović, Perišić, Bulato-

Tabela 1. Arsenal 4 3 0 1 5:4 9 2. Jedinstvo 4 2 2 0 5:1 8 3. Kom 3 2 1 0 4:2 7 4. Mornar 4 2 1 1 5:3 7 5. Igalo 4 1 3 0 9:3 6 6. Ibar 4 1 1 2 2:9 4 7. Grbalj 3 1 0 2 3:3 3 8. Berane 3 1 0 2 1:5 3 9. Bokelj 4 0 1 2 2:4 1 10. Drezga 4 0 1 3 2:5 1 U narednom kolu (19. septembra) sastaju se: Drezga – Jedinstvo, Mornar – Ibar, Bokelj – Igalo, Berane – Arsenal i Grbalj – Kom.

vić (od 90. Merdović), Pajović. Igalo je bilo na pragu velikog trijumfa protiv Mornara, ali su se Barani provukli u samom finišu. Veliki pritisak gostiju u nastavku urodio je plodom, pa su preko Vukmarkovića i autogola Đurkovića uspjeli da izbjegnu poraz i stignu do boda.

Arsenal Bokelj

2 1

TIVAT – Gradski stadion. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Manojlović u 11. i Đorđević u 74. (Arsenal), Šušić u 86. minutu (Bokelj). Žuti karton: Augusto (Bokelj). ARSENAL: Lemajić, Manojlović, Pepić, Batuta, Todorović, Montenegro (od 79. V. Mršulja), Mirković (od 84. Kovačević), Radinović, Popović (od 64. Pajović), Muhović (od 64. Đorđević), S. Mršulja (od 79. Asanović). BOKELJ: Bjelica, Banićević (od 75. Čađenović), Bakić, Marković (od 29. Jeknić), Bošković (od 58. Racković), Marveđo, Guzina, Mićunović, P. Čavor (od 75. Šušić), Augusto, Peruničić (od 58. V. Čavor). Arsenal je u primorskom derbiju opravdao očekivanja i stigao do važnih bodova. Iskusni Manojlović doveo je domaće do prednosti u 11. minutu, da bi rezervista Đorđević Tivćane pogurao ka trijumfu. Mladi rezervista Šušić uspio je u finišu da vrati uzbuđenja u meč, ali Bokelj nije mogao do remija u posljednjim trenucima poput prethodnog duela ova dva tima sa kraja minule sezone.

Jedinstvo Grbalj

2 0

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Goran Ivanović. Strijelac: Vulević u 24. i Šćepanović u 76. minutu. Žuti kar-

toni: Muzurović (Jedinstvo), Popović, Obadović (Grbalj). JEDINSTVO: Džafić, Muzurović (od 85. Mušović), Cvijović, Gordić, Banda, Šćepanović, Nikolić (od 85. Krulanović), Vulević (od 77. Kalačević), Ivanović (od 90. Vlaović), Ajković (od 90. Balić), Dacić. GRBALJ: Popović, Penda (od 69. Čelebić), Stešević (od 69. Milović), Kordić, Perović (od 84. Rakočević), Carević (od 84. Tujković), Niković, Obadović, Mališić (od 61. Glavan), Kodia. Jedinstvo je uspjelo da savlada Grbalj (2:0) i dođe do važnih bodova. Grbljani su pokušavali da iznenade rivala, ali su Bjelopoljci u 24. minutu preko Vulevića došli do vođstva, čime je bilo jasno da goste iz Radanovića čeka težak posao. Dva tima vodila su veliku bitku, ali su sve dileme bile otklonjene u 76. minutu kada je Šćepanović matirao Popovića...

Ibar Drezga

PODGORICA - Pobjeda – sve što je trebalo Budućnosti nakon sporijeg otvaranja sezone, a pogotovo pred evropski meč sa Astanom u Kazahstanu. ,,Plavi“ su preokretom slavili u gradskom derbiju, a za trijumf protiv Titograda bila je dovoljna dobra igra u drugom poluvremenu u kojem su postigli tri gola (3:1). Uspješna noć pod Goricom u krajnjem je završena i profitom na tabeli. Izabranici Mladena Milinkovića sada su bliži vodećoj Podgorici za kojom zaostaju četiri boda. - Ušli smo u meč pod imperativom. Sigurno da je to uticalo na malo slabije prvo poluvrijeme, s tim što smo i u tom dijelu bili bolji. Imali smo tri poništena gola i prečku, a ušli smo u minus iz prve ozbiljnije akcije protivnika. Ipak, u nastavku su stvari došle na svoje. Odigrali smo još bolje, bili riješeni da preokrenemo i tako napravimo dobru uvertiru pred meč u Kazahstanu. Uspjeli smo. U svakom slučaju, zaslužena pobjeda - za Arenu kaže Draško Božović, strijelac dva pogotka protiv ,,romantičara“.

toga samo smo se mi pitali. Nijesu imali nijednu šansu do kraja meča, a mi smo dali tri gola - ističe Božović. Kada je bilo teško - tu je Draško. Sa dva gola bio je heroj pobjede. Od kada se vratio često je u ulozi strijelca ili asistenta. Kakav je osjećaj danas? - Generalno gledano nijesmo u nekoj sjajnoj formi, ali vrijedno treniramo i vrlo brzo ćemo biti na nivou od prošle godine. Što se mene tiče, imao sam problema sa povredom čitave prošle nedjelje, a obnovio sam je protiv Titograda. Morao sam da izađem u 60. minutu zbog bola u mišiću. Nijesam još u najboljoj formi, ali kako ja tako i ekipa, sigurno ćemo rasti kako bude teklo prvenstvo. Drago mi je zbog golova, mnogo znače na planu samopouzdanja, ali i ranije sam govorio - nije važan individualni učinak, već uspjesi ekipe. Fudbal je kolektivna igra, ništa tu ne može jedan igrač sam da napravi. Mi smo zdrava sredina, pravi momci i daćemo sve od sebe da i ovo bude uspješna godina za klub. Najbitnije je da Budućnost pobjeđuje -

Maksimalan učinak ekipe crnogorskog trenera na startu fu

Jovović superstar Kat vrhu nakon tri vezane

2 1

ROŽAJE – Stadion pod Bandžovim brdom. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Tahirović u 54. i Kopitović u 75. (Ibar), Knežević u 82. minutu (Drezga). Žuti kartoni: Bujiša (Ibar), Tomašević, Lazarević (Drezga). Crveni karton: Ivan Tomašević u 53. minutu (Drezga). IBAR: Kuč, Šutković, Murić (od 45. Bujiša), Tahirović, Šimokava, Anđelić (od 68. Pepić), Mučalica, Kalač (od 80. Orahovac), Muković, Dinoša, Koprivica. DREZGA: O. Bogićević, Kubo, Tomašević, Lazarević (od 79. Šćepanović), Maraš (od 79. Piranić), Racković, Goranović, Kovačević (od 49. Knežević), Nakazava (od 49. Burzanović), Petrović, Šaletić (od 49. Šaletić). Ibar je sjajnom igrom u drugom dijelu meča uspio da dođe do trijumfa, prvog u novoj sezoni. Amer Tahirović nije realizovao penal u 54. minutu, ali je uspio iz drugog pokušaja da pogodi, a kada je uz to Drezga ostala i sa igračem manje zbog isključenja Tomaševića, bilo je jasno da je Ibar u velikoj prednosti. Kopitović je u finišu meča povećao prednost, da bi Knežević u 82. minutu vratio neizvjesnost, ali samo nakratko. Pripremio: R. PEROVIĆ

I pored inicijative, meč nije krenuo po želji ,,plavih“. Domaćin je brzo ušao u problem i na odmor otišao sa golom minusa. Što ste rekli jedan drugome u pauzi? - Nije bilo panike i nervoze. Bili smo sigurni da ćemo preokrenuti, jer se na samom terenu osjećalo da igramo bolje nego u prethodnim utakmicama. Podržali smo se u svlačionici. Svi smo vjerovali u preokret. Podigli smo igru, pojačali pritisak i na vrijeme okrenuli meč u svoju korist - odgovorio je najbolji fudbaler lige. Nastavak je donio zicer za protivnika. Titograd je promašio šansu za 2:0, a nakon toga počeo je da pada. Budućnost je došla do pravog ritma. Izjednačenje je dalo poleta domaćim igračima koji su izdominirali u drugih 45 minuta. Moguće da je to najava šampionskih partija s kraja jeseni… - Drugo poluvrijeme je pokazatelj kako stalno treba da igramo - agresivno na protivničkoj polovini, gdje treba da kažnjavamo greške rivala. Istina, Titograd je imao taj zicer poslije našeg kiksa, ali nakon

Želi što prije da se pridruži Interu

Vidal ,,časti“ Barselonu šest i po miliona eura Arturo Vidal želi što brži rastanak sa Barselonom i spreman je da joj ,,pokloni“ šest i po miliona eura. Toliko je, naime, katalonski klub trebalo da isplati Čileancu na ime kompenzacije zbog prijevremenog raskida ugovora, pišu španski mediji. Iskusnom vezisti, međutim, novac nije prioritet, pa je odlučio da ne čeka uplatu prije nego se pridruži Interu, sa kojim je dogovorio ugovor na dvije, plus jednu sezonu za godišnju platu od šest miliona eura. Vidal je karijeru počeo u čileanskom klubu KoloKolo, iz kojeg je prešao u Bajer Leverkuzen, a prije Barselone igrao je za Juventus i Bajern Minhen. Sa Kataloncima je osvojio prvenstvo i Superkup Španije. Ne. K.

Na početku sezone u Kataru ne priča se o velikim transferima, šampionskom timu Duhaila ili Ćavijevom Al Sadu koji po svaku cijenu želi tron… Glavna zvijezda lige je crnogorski trener Nebojša Jovović njegov ,,Al Ahli“ je senzacionalni lider nakon što je povezao tri pobjede iz isto toliko utakmica. Posljednja u nizu stigla je večeras u gostima protiv Al Kora ,,zeleno-biijeli“ su slavili sa 1:0, a prelomni trenutak dogodio se u četvrtom minutu kada je grubu grešku protivničkog defanzivca kaznio paragvajski napadač Hernan Perez, koji je rutinski riješio situaciju jedan na jedan sa golmanom. Domaćin je stvorio još nekoliko zrelih šansi, ali rezultat se nije

mijenjao. Al Ahli je prethodno nadigrao Vakru (2:1), potom Al Arabi (2:0), a sada i Kor - za maksimalnih devet bodova i ulogu lidera na pauzi. Četrdeset petogodišnji Podgoričanin nedavno je izborio opstanak sa klubom iz Dohe, a u

Premijer (1. kolo): Everton slavio protiv Totenhema

Murinjo prvi put krenuo porazom Žoze Murinjo prvi put je poražen na startu prvenstva u trenerskoj karijeri, nakon što je prethodno upisao 11 pobjeda i sedam remija u premijernim kolima radeći u Portugalu, Engleskoj, Španiji i Italiji. Njegov Totenhem je loše otvorio sezonu u Premijer ligi - ,,pijevci“ su kao domaćini poraženi od Evertona 1:0. Jedini pogodak postigao je

Rezultati i tabela VBA - Lester 0:3 (0:0) (Kastanj u 56, Vardi u 74. (pen) i 84. (pen)) Totenhem - Everton 0:1 (0:0) (Kalvert-Luin u 55) Danas 19.00 - Šefild j. - Vulverhempton 21.15 - Brajton - Čelzi

Dominik Kalvert-Luis u 55. minutu na asistenciju Luke Dinja. Dinju je to 12. asistenciju od dolaska u Premijer ligu u sezo-

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

radski derbi obilježio Draško Božović

Arena

Fudbal

Dečić nakon četiri kola jedini prvoligaški tim bez primljenog gola, Anđelo Rudović poručio:

Mjesto u vrhu prija, ali nema euforije

naglašava trideset dvogodišnji vezista, nekadašnji reprezentativac Crne Gore. Ovo je važna sedmica za Budućnost, koja u četvrtak gostuje Astani u 2. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Božović neće biti u sastavu zbog crvenog kartona od prošle sezone protiv Zorje, a to je u startu ogroman hendikep za ,,plave“. Koliko ekipa može bez tebe u jednom takvom meču? - Mnogo mi je krivo što ne

mogu da pomognem u evropskoj utakmici, ali vjerujem u saigrače. Sreća je što se Grbić oporavio i bićemo jači nego u duelu sa Ludogorecom. Vjerujem da možemo da prođemo Astanu, jer i oni imaju problema sa povredama, a nijesu ni u nekoj naročitoj formi. Biće teško, naročito zbog dugog puta, ali igra se jedna utakmica i u fudbalu se događaju iznenađenja. Očekujem da mi priredimo jedno takvo - zaključio je Božović. D. K.

PODGORICA – Dečić je u seriji, Dečić se ne šali. Kada su Tuzani na otvaranju sezone savladali Budućnost bilo je jasno da se povratnik u prvoligaško društvo dobro spremio i da će umjesto od standardnih ambicija za opstanak, sada imati mnogo veće planove. Dva vezana remija beg golova nijesu poremetila Dečić, koji je na teškom gostovanju Zeti stigao do brejka i tako nastavio da prati lidera, ali zanimljivo osim što je bez poraza u četiri meča, jedini je prvoligaški tim bez primljenog gola... - Naravno da se osjeća veliko zadovoljstvo. Lijepo je biti u vrhu, ali iskren da budem nema euforije. Nijesmo pravili euforiju ni kada smo savladali Budućnost, nećemo ni sada. Naravno, lijepo je vidjeti tabelu i Dečić u vrhu, ali svjesni smo da je ovo tek četvrto kolo, da ima još jako mnogo da se igra, tako da nam euforija ne treba – objektivan je Anđelo Rudović, sjajni ofanzivac Dečića. Tuzani su uspjeli da savladaju Zetu i tako ostanu u vrhu, ali i bez dileme potvrde da imaju tim koji može da igra sa svima i da će očigledno voditi bitku za gornji dio. Duel u Zeti pokazao je da Dečić ima

kvalitet... - Zadovoljni smo nakon pobjede. Zeta je uvijek neugodna, godinama je u vrhu i standardno igra Evropu. Nije lako igrati sa Zetom, posebno ne u Golubovcima, bez obzira na sastav. Znali smo da nas čeka težak posao, ali je taj gol iz prekida očigledno bio presudan – kaže Rudović, koji je pravom majstorijom iz slobodnjaka matirao Akovića u smiraju prvog poluvremena i na taj način odveo meč u korist Tuzana, koji su na samom kraju znali i da stignu do još jednog gola za velika tri boda. Nekadašnji biser Mogrena, koji je svojevremeno bio član PSV-a pokazuje koliko će biti važan faktor Dečića. - Svakako da mi gol znači puno i na samopouzdanju i pred naredne izazove u sezoni – skromno ističe Rudović. U Tuzima već razmišljaju o narednom rivalu – Dečić za vikend dočekuje Rudar. - Treniramo jako i naporno, idemo od utakmice do utakmice sa namjerom da osvajamo što više bodova. Sada smo već fokusirani na Rudar, koji je pokazao da ima dobar tim, tako da neće biti lako. Ali gledamo sebe i nastojaćemo da dodatno podižemo formu – naglasio je Rudović. R. P.

udbalskog prvenstva u zemlji narednog Mundijala

tara: Ahli na e pobjede

međuvremenu je zasjenio mnogo bogatije konkurente na čijim klupama sjede legendarni Španac Ćavi (Al Sad), nekadašnji jugoslovenski reprezentativac Slaviša Jokanović (Al Garafa), Marokanac - Oalid Regražui (Al Duhail), Dijego Agire (Al Rajan) ili Hemir Helmgrinson,

bivši selektor Islanda, koji je sada šef struke Al Arabija. Jovović je do tri uzastopna trijumfa stigao maltene sa istim timom od prošle sezone, budući da je novi igrač u prvoj postavi samo Iranac - Omid Ebrahimi, koji je vraćen sa pozajmice iz belgijskog Eupena. Crnogorski stručnjak stekao je ogromnu slavu u Arapskom svijetu, gdje je sa jordanskim Fejsalijem osvojio triplu krunu - titulu, Kup i Super kup, sa iračkom Šortom ima šampionski trofej, a sa Sfaksijenom iz Tunisa trofej Kupa. Radio je u egipatskom Zamalekom, koji je najveći afrički klub 20. vijeka, dok je istorijski uspjeh postigao sa Hadžerom iz Saudijske Arabije. Prije nešto manje od godinu stigao je u Katar, gdje fudbalska liga nosi simbolično ime ,,Stars league“. Jovović je trenutno glavni superstar zemlje koja je domaćin D. K. narednog Mundijala.

ni 2018/19. U tom periodu, jedini bekovi uspješniji od njega u tom segmentu su Liverpulovi Trent Aleksander-Arnold sa 25 i En-

drju Robertson sa asistencijom manje. U prvom meču jučerašnjeg programa, Lester je u gostima savladao VBA 3:0. Ne. K.

Iako su bili desetkovani fudbaleri Sutjeske na gostovanju uknjižili prvu ovojesenju pobjedu

„Pregazili“ Jezero i sad čekaju Iskru NIKŠIĆ – Nakon dva prvenstvena kola u kojima su osvojili svega bod, zatim neuspjeha na međunarodnoj sceni i pauze u kojoj se na treningu nije moglo okupiti ni pola prvog tima, Nikšićani su upisali prvu ovojesenju pobjedu. I to na gostovanju, igrajući s Jezerom, koje je do tada bilo nepobjedivo. Dakle, trgnuli su se momci Dragana Radojičića kad se to od njih, možda, najmanje i očekivalo. Otputovali su dan ranije u Berane, svjesni da moraju biti na visini zadatka, jer bodovi se, koje su prokockali do sada, moraju nadoknaditi ukoliko žele da budu u vrhu tabele. Krenuli su agresivno od početka, razigrani mlađani reprezentativac Milutin Osmajić je, jednom i zatresao prečku, probijao se po boku, ali nije ni domaćin bio bezazlen, pa ipak Raičević je donio prednost Sutjesci tek u finišu prvog poluvremena. Upravo je Osmajić i udvostručio vođstvo „plavo-bijelih“, ali tek pred kraj meča. No, najmanje je bitno kada se mrež Jezera tresla, jer kraj Bistrice kažu da sad mogu da odahnu i spreme se najbolje što mogu za novi izazov, a očekuje ih već za dva dana na njihovom terenu i to protiv neugodne Iskre. - Pribojavali smo se Jezer, novajlije su u ovom rangu takmičenja, igrali su do sada bez

poraza, a mi smo u velikim problemima. Ipak, potvrdili smo da možemo biti jači od virusa i povreda. Ohrabrila nas je ova pobjeda, više nijesmo pri dnu tabele i vjerujem da ćemo iz kola u kolo igrati sve bolje. Danilovgrađani su „veliki zalogaj“, ali vjerujemo da ćemo i tu zaostalu utkmicu riješiti u svoju korist, a onda, na miru, u okviru petog, redovnog prvenstvenog kola, dočekati i Zetu kako dolikuje klubu čije boje branimo. Teške su utakmice za nama i gorka iskustva, jer u premijeri smo samo bod osvojili protiv Petrovca, pa onda poklekli u najvećem derbiju, da bi potom i u Banjaluci kiksali, ali... Vrijeme je da i nas krene, kaže prvotimac Sutjeske Darko Bulatović, naglašavajući da im je njveća želja da se što prije svi prvotimci oporave, odnosno, da imaju pozitivan skor dok ponovo ne budu mogli igrati u najjačem sastavu. Da podsjetimo, uoči meča s Jezerom svega nekolika prava treninga odradilo je desetak izbrnika Dragana Radojičića, jer čak četiri prvotimca u međuvremenu su potvrdil pozitivnost na kovid-19, pa i Kojašević je zbog povrede bio van srtoja, Grivić nije mogao početi meč, Janković nije trenirao kako zna, a Cicmil, kao što je poznato, još u meču pod Goricom je teško povrijeđen i predstoji mu sigurno mjesečRa. P. na pauza.

Zeta ne mijenja trenera

Odbijena ostavka Roganovića Kuman želi Salaha Barselona je ozbiljno zainteresovana za napadača Liverpula Mohameda Salaha. Informaciju su plasirali holandski mediji pozivajući se na dobro obaviješteni izvor. A izvor je Sjak Svart, rekorder po broju nastupa za Ajaks, inače veliki prijatelj trenera ,,blau-grane“ Ronalda Kumana. - Znam da ga Kuman želi i znam da bi Salah volio da ode u Barselonu. To je sve što mogu da otkrijem - rekao je Svart, koji je odigrao oko 600 utakmica za ,,kopljanika“. Kada su ga mediji pritisnuli da oda još neke detalje, odgovorio je: - Ne smijem. Salah je maestralno počeo novu sezonu u Premijer ligi nakon što je postigao tri gola (dva iz penala) u pobjedi nad Lidsom (4:3). D. K.

Uprava Fudbalskog kluba Zeta nije prihvatila ostavku trenera Dejana Roganovića. Strateg ,,vukova“ bio je spreman da napusti klupu poslije poraza od Dečića na svom terenu (1:0) u četvrtom kolu Telekom 1. CFL, nakon kojeg prvi šampion Crne Gore ima samo bod, s tim što tek treba da odigra utakmicu treće runde sa Rudarom. - Ovo nije Zeta koju smo navikli da gledamo bez obzira na kadrovske probleme koje smo imali. Možemo biti zadovoljni zalaganjem, ali bili smo nemoćni 90 minuta - rekao je Roganović poslije meča sa Tuzanima. On je potom ponudio ostavku, ali je uprava kluba odlučila da mu ukaže povjerenje, tim prije jer je Roganović i tokom priprema i na početku sezone bio suočen sa dosta problema. - Ne može jedan loš dan da utiče na status trenera u Fudbalskom klubu Zeta - rekao nam je sportski direktor Jugoslav Lambulić. Zeta je tokom ljeta ostala bez nekoliko nosilaca igre (Baošića, Sekulića, Stefana Vukčevića...), a pojačanja nijesu stigla na vrijeme da bi se ekipa adekvatno uigrala za start prvenstva. Uz to, Denis Alfonso Sopo trenutno čeka papire za ulazak u Crnu Goru. Zbog administrativnih problema, Elom Kođo Nijaveđi nije putovao na pretkolo kvalifikacija za Ligu Evrope, u kojem su ,,vukovi“ savladali Engordani, da bi potom bili eliminisani od Progres Niderkorna. Sve to, uz nevolje sa povredama i virusom kovid-19 kod pojedinih igrača, dobrim dijelom odredilo je Zetine rezultate u dosadašnjem toku sezone, kao i odgovor uprave na ponuđenu ostavku Roganovića. Ne. K.

Feljton

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM

Milan Ristanović: Homer je pouzdan kao bilo koji istoričar » Piše: Slobodan ČUKIĆ Roberto Salinas Prajs je svoju hipotezu o Troji na Jadranu zasnovao na geografskim opisima u „Ilijadi“ - koji se ne mogu dovesti u vezu sa lokacijom Troje na Hisarliku u Maloj Aziji, odnosno, koji se mogu uklopiti u jadransko područje. U vezi toga postavlja se pitanje konzistencije i vjerodostojnosti samih Homerovih geografskih opisa. Milan Ristanović o tome piše sljedeće: „Ono što Homera čini genijalnim, pored pjesničke genijalnosti, moglo bi se sažeti ovako: - Nikakve nelogičnosti nema u njegovom kazivanju događaja. Nikad se dva događaja ne poklapaju, niti se isključuju. - Nikad se jedna ličnost ne pojavljuje istovremeno na dva mjesta kao što to često biva čak i u memoarima iz bliske prošlosti. - Homer nikad ne brka geografske pojmove i situacije. Jedan grad, luka, zaliv, greben, rijeka ili jezero uvijek se pojavljuju tačno i precizno na istom mjestu. - Homer nikad ne brka strane svijeta, smjer vjetrova, pravac kretanja valova na pučini, godišnja doba, konstelaciju zvijezda. - Homer nikad ne interpretira krivo ono što je od drugih čuo. Ako što do nas i stigne netačno i nelogično interpretirano, onda to nije krivica Homerova, nego prepisivača i rapsoda. - Ma koliko ulazio u opis detalja Homer nikad ne pada u koliziju. Ako piju vino – piju ga stalno i isključivo. - I ono mitsko, ono što čine bogovi i božanske osobe ima svoju čvrstu logiku. Na primjer, Kalipsa se bez riječi pokorava volji bogova da otpusti Odiseja tako da je upozorenje Hermijino „da ne izaziva gnjev božji“ potpuno izlišno. - Homer nikad ne griješi u rasporedu zemalja i gradova po Mediteranu. Ako se ponešto i ne slaže to je stoga što se položaj neke tačke u to vrijeme nije tačno znao. Vučetić, na primjer, navodi da je Nestor, opisujući Telemahu povratak iz Troje „Homer tačno naveo smjerove vjetrova uz otok Hios, Lezbos, pa sve do Maleje i otoka Kitere, a navađa i sve što mu se nalazilo s lijeve i desne strane“. Zbog svega toga, zaključuje Ristanović, smatramo da je Homer pouzdan kao bilo koji istoričar i da njegove podatke možemo uzeti kao nesporne istorijske činjenice. Ovo je bilo potrebno kako bismo pokazali koliko je Homer autentičan i koliko se može pokloniti povjerenje njegovim podacima („Tragajući za Trojom“, „Stvaranje“, 1989, str. 260-261).

Salinas Prajs je bio oduševljen saznanjem o jednom detalju koji daje prednost dalmatinskoj u odnosu na maloazijsku Troju. Metaforična scena u Ilijadi u kojoj, zbog zapaljenih brodova prilikom opsade Troje, Skamander proključa i površina mu se zabijeli od bijelih trbuha jegulja skuvanih u vreloj vodi, slikovito govori o njihovom velikom prisustvu. Delta Neretve je i danas poznata po bogatstvu jegulja kojih u maloazijskom Skamanderu nikada nije bilo!

Položaj Ilija i Troje prema Salinasu Prajsu

Makarska i Biokovo

je moguće povezati sa scenom iz 13. poglavlja Ilijade, sa Zevsom i Posejdonom, u vrijeme zalaska sunca, planinom Idom i vrhom Samosa. Nasuprot tome, u dalmatinskom kontekstu sve se odlično uklapalo - Biokovo i vrh Pelješca; ostrva Tenedos (Korčula), Lemnos (Vis) i Imbros (Biševska plava pećina) ležala su upravo na pravcu o kome je riječ u dijalogu između Zevsa i Posejdona. Takođe, postojeći sistem rijeka u Maloj Aziji nije bilo moguće povezati sa opisima iz Ilijade prema kome Posejdon i Apoio upućuju moćnu snagu rijeke Skamander i njenih planinskih pritoka na zidine Troje da je potope. Maloazijska rijeka Menderes, koja je poistovjećena sa Skamanderom iz Ilijade, nema prijeteću snagu svog toka kako je Homer opisuje, dok je povezivanje sa plahovitom Neretvom i njenim pritokama Ramom, Bunom, Bregavom, Trebižatom bilo vrlo logično.

Salinas je poistovjetio svih sedam pritoka homerovskog Skamandera sa pritokama Neretve (B. Vukušić, „O trojansko-slovenskoj misteriji“, 20.4.2015, www.slideshare. net).

JEGULJE

Salinas Prajs je, takođe, bio oduševljen saznanjem o jednom naizgled nevažnom detalju koji daje prednost dalmatinskoj u odnosu na maloazijsku Troju. Metaforična scena u Ilijadi u kojoj zbog zapaljenih brodova prilikom opsade Troje, Skamander proključa i površina mu se zabijeli od bijelih trbuha jegulja skuvanih u vreloj vodi, slikovito govori o njihovom velikom prisustvu. Delta Neretve je i danas poznata po bogatstvu jegulja kojih u maloazijskom Skamanderu nikada nije bilo! (B. Vukušić, navedeni esej). Milan Ristanović o tome piše sljedeće:

„Uza sve životinjske vrste tako tipične za jugoslovensko podneblje valja se pozabaviti ribama, i to samo jednom vrstom: jeguljom, čija je pojava vrlo indikativna. Takođe je indikativno da Homer nijednu ribu ne pominje poimenice osim jegulje. Jegulja nije riba koju ćete naći gdje god zavučete ruku u vodu. To je riblja vrsta čiji su putevi i staništa fiksirani i ne mijenjaju se milionima godina. Nauka nam je tačno trasirala jeguljine puteve iz Mediterana do Sargaskog mora. Jedan od najjačih pravaca vodi u deltu Neretve. Baćinska jezera – taj izuzetni prirodni fenomen vjerovatno su najbogatiji habitat jegulje na čitavom Mediteranu. U vrijeme eksodusa na izlasku iz Neretvanskog kanala zapažena su „klupka” jegulja teška više od tone. Vrlo je indikativna scena u 22. pjevanju (Ilijade) kad Ahil ubija Asteropeja čime je izazvao veliku srdžbu boga Skamandara.

Salinas Prajs je ustvrdio da ostrva u Egejskom moru nije moguće povezati sa scenom iz 13. poglavlja „Ilijade” u vrijeme zalaska sunca, planinom Idom i vrhom Samosa. Nasuprot tome, u dalmatinskom kontekstu sve se odlično uklapalo. Ostrva Korčula, Vis i Biševska plava pećina ležali su upravo na pravcu o kome je riječ u Ilijadi. Takođe, postojeći sistem rijeka u Maloj Aziji nije bilo moguće povezati sa opisima iz „Ilijade”

OSTRVA

Vraćamo se Branku Vukušiću i njegovoj analizi Prajsove prve knjige „Homerova slijepa publika“ iz 1985. godine: Salinas Prajs je ustvrdio da ostrva u Egejskom moru ni-

Megalitska zidina u Gabeli

Prizor iz Gabele

Milan Ristanović piše da je indikativno što Homer nijednu ribu ne pominje poimenice osim jegulje. „Jegulja nije riba koju ćete naći gdje god zavučete ruku u vodu. To je riblja vrsta čiji su putevi i staništa fiksirani i ne mijenjaju se milionima godina. Nauka nam je tačno trasirala jeguljine puteve iz Mediterana do Sargaskog mora. Jedan od najjačih pravaca vodi u deltu Neretve” Čim mrtvo tijelo Asteropejevo padne u rijeku, na njega navale ribe. Ali lucidni i božanstveni pjesnik ne ostavlja ni trunke dileme o kojoj se vrsti ribe radi. On ističe glavnu – jegulju, a ostale samo pomene: „Jegulje napadat počnu mrtvaca i ribe druge” (Ilijada, XII, 3, 202). („Tragajući za Trojom”, “Stvaranje”, 1989, str. 263)

GRADOVI I OSTRVA

Branko Vukušić ukazuje da se u pogledu oblasti koja je scenario Trojanskog boja u 10. poglavlju Ilijade precizno određuje ravnica između zidina grada Iliosa u dubini kopna, uzvodno od ušća rijeke Skamander i Agamemnonovog tabora i brana na obali mora, na desnoj strani od ušća rijeke. Tu se govori i o drugoj ravnici na lijevoj obali rijeke. Današnje Hutovo blato u dolini Neretve odgovara tom opisu. Ime Dardanije se još manje moglo povezati sa Malom Azijom, dok se na

Balkanu i poslije trojanskih vremena često registruje kao jedna od značajnih ilirskih oblasti. U pogledu homerovskih gradova Salinas posebno ističe primjer grada Makar (Makarska) koji je sačuvan do današnjih dana kao istoimeno staro naselje iznad Makarske. U Maloj Aziji nema tragova naselju tog imena. Prema 24. poglavlju Ilijade, Makar je bio kod ostrva Lesbos (Brač). Naselje je dobilo ime po vladaru Makaru, kao što je Vis dobio ime po kćerki svog vladara Isi (B. Vukušić, navedeni esej).

FRIGIJA

Peta glava Salinasove prve knjige „Homerova slijepa publika“ posvećena je analizi podataka iz Ilijade o širem pojmu Troje kao naroda. Među geonimima koji ulaze u širi pojam Troje, utvrdio je njih desetak. Grupisani su u tri osnovne oblasti - Troja, Frigija i Dardanija. Salinas Prajs smatra da je Frigija bila obalna oblast sjeverno od Troje - Iliosa, Askanija južnije (u pravcu današnje Crne Gore), a Dardanija prema unutrašnjosti Balkana. Frigija prema Salinasu, zauzima obalni dio Troje sjeverno (sjeverozapadno, S.Č.) od mjesta Trojanskog boja. U predantičkim vremenima, prije i poslije rimske okupacije ilirskih oblasti, to je bila Dalmacija. U Ilijadi se pominje i više ostrva za koje Salinas tvrdi da su Lesbos (Brač), Lecton, Pharos (Hvar), Lemnos, Issa (Vis), Imbros (Biševo) (B. Vukušić, navedeni esej). (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Početak kraja sjedjenja Srbije na četiri stolice Sasvim je logično da otopljavanje veza sa Vašingtonom proizvede zahlađenje sa braćom iz Moskve i Pekinga i utiče na odnose sa Briselom » Piše: Goran Mišić S razlogom su učesnici reality showa kod Velikog brata, u ovalnoj sobi Bijele kuće (Vučić i Hoti), prozvani dobitnicima hemijske olovke prvog reda, a nije bez razloga ni „šaljiva“ reakcija Kremlja na vrstu stolice (hoklica) na koju je Donald Trump posadio Aleksandra Vučića. Vučićevu i Hotijevu posjetu Bijeloj kući upriličenoj tačno dva mjeseca uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama neki prosto vide isključivo kao dio pokušaja Donalada Trumpa da kakvimtakvim spoljno-političkim uspjehom kao što je nagovor Ujedinjenih Arapskih Emirata da priznaju irealsku državu i prihvate Jerusalem kao njen glavni grad, odbrani prilično uzdrmanu fotelju prvog čovjeka najmoćnije sile svijeta. Realni problemi za Srbiju, međutim, nisu ni olovke ni hoklica niti kasnija žvaka o navodno zamijenjinim fasciklama prilikom samog čina potpisivanja, nego nešto što je postalo mnogo očiglednije i svakako potencijalno opasnije, nešto što je ličilo na sve drugo prije nego na bilo kakav dogovor Beograda i Prištine.

MOŽ’ DA BIDNE, AL’ NE MORA DA ZNAČI

Iako je sjaj Bijele kuće i sam događaj u ovalnoj sobi daleko nadmašio sve domaće realityije o čemu se i danas „lome koplja“ uz potpuno različita viđenja „istorijskog“ trenutka, nekako u drugom planu je ostalo ono najvažnije, ono što nije eksplicirano iako se odvijalo pred očima cijelog svijeta. Dosadašnja politika Srbije „dobro jutro čaršijo na sve četiri strane“ odnosno istovremenog sjedenja Beograda na četiri stolice (Rusija, Kina, EU, SAD) počela je da se kruni, a od toga koju će stolicu Beograd u budućnosti odabrati više ne zavisi samo sudbina Beograda i Prištine već i Podgorice i Sarajeva koje mnogi već vide kao nove kandidate za članstvo u „malom Schengenu“, šta god to značilo, u koji je poslije Beograda, Tirane i Skoplja sada ugurana i Priština. Čak i ako se apstrahuje jedna od najčuvenijih srbijanskih poslovica koja služi za relativizaciju svega i svačega, a koja glasi „mož’ da bidne, al’ ne mora da znači“, washingtonski papir od 16 tačaka pod imenom „ekonomski sporazum“, najrazornije je do sada razotkrio brojne pukotine u srpskoj dugogodišnjoj politici namigivanja Moskvi i Pekingu, a sada i Vashingtonu, uz traženje oslonca ne samo u SAD već i u arapskom i čitavom muslimanskom svijetu. Uz to je sve vrijeme prisutan narativ kako je, navodno,

gama NATO-a, bilo sa nekim drugim zemljama izvan zapadnog vojnog saveza. Saopštio je to Vulin, a ne Vučić, samo dan prije nego će otpočeti vojna vježba u Bjelorusiji. To je jedini način, kako je rekao, da se sačuva vojna neutralnost Srbije. Pritisak iz Evrope ovaj put nije moga da se odbije.

„MALI ŠENGEN“ TAČKA DODIRA

Realni problemi za Srbiju, međutim, nijesu ni olovke ni hoklica niti kasnija žvaka o navodno zamijenjenim fasciklama

srpski brod usmjeren prema Briselu sa evropskom plavom zastavom i žutim zvjezdicama u krugu na jarbolu. Da je to nemoguća misija, jer sve te „stolice“ imaju sasvim različite politike i naravno interese, najčešće potpuno suprotstavljene, pokazaće se već na pomenutoj woshingtonskoj hoklici. Usput, kad smo već kod narodnih poslovica jedna od njih zaista kaže da se istovremeno ne može sjediti na dvije stolice, ali je u slučaju Srbije mala hiperbola u broju stolica neophodna jer je Beograd zapamtio fascinantno sjedenje Josipa Broza Tita na više stolica i nevjerovatan ugled u svijetu koji su mu pored ostalog omogućili miroljubiva politika i – pokret nesvrstanih. Tito je to mogao iz mnogo razloga u koje ovdje nećemo ulaziti, ali i zbog lične harizme svjetskog lidera trećeg svijeta koji je znao pričati i sa velikima, pa reći i istorijsko ne i najbliskijim prijateljima. Što se za današnje lidere u Srbiji, nije tu samo Aleksandar Vučić u pitanju jer su i mnogi prije njega htjeli biti „srpski Tito“, ne može reći.

AMERIČKO-EVROPSKE ČARKE

Vučić, naravno, nije ni T od Tita niti će to više ikad biti bilo ko od balkanskih lidera, mnogi bi danas rekli na sreću, ali ponekad u svojim političkim šahovskim partijama voli sebe vidjeti u ulozi glavnog igrača na Balkanu što mu, nažalost, ne pomaže da uoči važne poteze velikih kojima se to može upravo zato što su veliki. Pa je tako prva reakcija Kremlja na dogovor u Bijeloj kući bilo postavljanje međunožja Sharon Stone iz Verhovenovog filma „Niske strasti“ uz sliku Donalda Trumpa i Aleksandra Vučića iz ovalne sobe na profil glasnogovornice

zdanja na Crvenom trgu Marije Zaharove. Diplomatsko „peglanje“ ovako neskrivene poruke koje je uslijedilo na nivou ministara spoljnih poslova Moskve i Beograda, inače doskorašnjih ličnih prijatelja, Sergeja Lavrova i Ivice Dačića, a pred skorašnji dolazak Vladimira Putina u Beograd, nije moglo prikriti staru istinu da tamo gdje se tuku slonovi u pravilu najprije strada - trava. Da, događaj u Bijeloj kući se može posmatrati i kao mala Trumpova osveta „starom svijetu“ ili Evropi, preciznije Evropskoj uniji koja sve otvorenije pokazuje da više ne želi biti puka transmisija političkih interesa koji dolaze sa druge strane Atlantika. Naravno da su čarke između Brisela (čitaj: Berlina i Pariza) i Washingtona započete Brexitom, te polemikama o položaju i ulozi (i naročito finansiranju) zapadnog vojnog saveza, a pogotovo svjetskom ekonomskom, pa i pandemijskom krizom, danas sve očiglednije, pogotovo kada je jugoistočna Evropa odnosno Balkan u pitanju. Hvatanje u koštac nove evropske administracije sa problemom Beograda i Prištine davno zakazano za 7. septembar, upravo je skoro obesmislio sastanak u Bijeloj kući tri dana ranije, koji je Brisel jednom uspio da osujeti kada je kosovskog predsjednika Hashima Tachija dok je već letio za Washington optužio za ratne zločine iako optužnica još nije potvrđena.

AMERIKANCI CITIRAJU VULINA

Kako se stiglo do apsurda da tradicionalni prijatelji Beograda, Moskva i Peking koji se kao i Beograd protive priznanju nezavisnosti Kosova, prekonoć sa podozenjem gledaju na Vučićev potpis u Washingtonu i kako je moguće da

Priština kao američko mezimče ne dobije dugo očekivano i najavljivano priznanje Beograda kao navodni preduslov za svaku vrstu pregovora sa Srbijom? Kako je moguće da američki nacionalni savjet za sigurnost ne samo da hvali nego čak i citira srbijanskog ministra odbrane Aleksandra Vulina? „Veličina čoveka se ne meri veličinom stolice na kojoj sedi ni veličinom sile u čije ime govori, već veličinom hrabrosti da na svakoj stolici brani svoj narod i prijatelje svog naroda“, citat je koji nije promakao novinskoj agenciji Beta, a kojim i Vulin i Amerikanci hvale hrabrost predsjednika Vučića koji nije potpisao nezavisnost Prištine, kako su neki možda očekivali, ali ju je oročio na godinu dana. Osim ako Trump ne izgubi novembarske izbore. Jedna od glavnih tačaka washingtonskog sporazuma Beograda i Prištine, za Sjedinjene Države naravno, svakako glasi da će Kosovo uspostaviti diplomatske odnose sa Izraelom i da će otvoriti diplomatsko predstavništvo u Jerusalimu, dok će Srbija istovremeno postojeću ambasadu u Izraelu premestiti iz Tel Aviva u Jerusalem do 1. jula 2021. godine. Andrej Ivanji podsjeća da se Jevreji na kraju Pashe i Jom kipura mole frazom „dogodine u Jerusalemu“, što samo naizgled nema veze sa Srbima. Jer, premještanjem ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem Srbija bi postala prva evropska država koja je tako nešto učinila, pa je iz Brisela već stiglo oštro upozorenje da nije u skladu sa evropskom spoljnom politikom, rezolucije Ujedinjenih nacije da i ne spominjimo. Šta će se dogoditi sa nezvaničnom srpskom parolom „dogodine u Prizrenu“ koja doduše nije zvanič-

ni stav Beograda ali se često može čuti kao potuljena želja većinske Srbije, moraće odgovoriti oni koji su je i lansirali.

HLADNI ŠAMARI BEOGRADU TEK STIŽU

Evidento približavanje Beograda Sjedinjenim Državama, a koji je godinama podsticao antiameričko raspoloženje građana Srbije, već je pokazalo da sjedenje na četiri i više stolica danas u politici nije moguće. Prvi hladni šamari već su stigli i sa Istoka i iz Evrope, Palestinu i ostali dio arapskog i muslimanskog svijeta (koji nije pod direktnim uticajem SAD) da i ne spominjemo. Rusko poređenje susreta Vučića i Trumpa sa međunožjem Sharon Stone koje je iz Moskve naknadno objašnjavano kao kritika Trumpa a ne Vučića, bio je tek prvi u nizu. Peking koji je godinama jedan od glavnih investitora i graditelja u Srbiji još se nije oglasio povodom odbijanja Beograda da učestvuje u testiranju vakcine protiv korone, ali i instaliranju 5G mreže koju će prema potpisanom sporazumu Beograd umjesto Kini povjeriti Americi. Približavanje Beograda Washingtonu, htjeli ili ne, automatski znači zahlađenje odnosa sa Pekingom i popuštanje „čeličnog zagrljaja“ sa bratom Xsijem (Jinpingom), ali i bratom po pravoslavlju Vladimirom Putinom koji je na velikom druženju ispred Hrama Svetog Save rekao samo tri tri riječi: „Spasiba na družbe“. Biće više nego zanimljivo šta će pred skorašnji najavljeni povratak u Beograd sa istog mjesta poručiti Putin godinu dana kasnije. A onda je usred svih ovih zapitanosti stigla vijest da će Srbija u narednih šest mjeseci obustaviti učestvovanje u svim vojnim vježbama bilo sa sna-

Možda jedina stvar u cijelom washingtonskom paketu protiv kojeg niko od velikih svjetskih igrača ne bi imao ništa, jest upravo proširenje zone tzv. malog Shengena. Beogradu, Tirani i Skoplju kao osnivačima ove zone za slobodan protok ljudi, kapitala, robe i usluga pridota je i Priština. Zbog toga je Aleksandar Vučić i odlučio da prvi intervju posle sporazuma u Washingtonu da sarajevskom Dnevnom avazom sa osnovnom porukom kako bi u navedenom društvu želio vidjeti i Sarajevo i Podgoricu. Realno je očekivati da će Beograd ideju o „malom Schengenu“ koju podržavaju i Evropa i SAD lako prodati Podgorici i novoj kohabitirajućoj vlasti u toj zemlji nakon što će, najvjerovatnije, biti formirana vlada bez Đukanovićevih socijalista, a nije nerealno da će i Sarajevo na kraju prihvatiti to drugoligaško evropsko društvo, pogotovo zbog činjenice da to i nije baš Vučićeva nego, ako ćemo pošteno, ideja Emannula Macrona protiv koje nema ništa ni Recep Tayyip Erdogan. „Ja nikada neću odustati od ideje za koju mislim da je ljekovita za cijeli region, koja mislim da je najbolja, a to je „mini Schengen“. To je naše uvezivanje. To hoće li nas primiti u EU, to je jedno pitanje, a šta je to što možemo sami da uradimo za sebe, za svoje narode, da gradimo strukturu... Jedan od projekata je veoma važan za nas, o kome sve vrijeme razgovaramo i s Evropom, a o kojem ćemo dodatno razgovarati i s Amerikancima, to je pruga Beograd - Sarajevo“, reći će Vučić u pomenutom intervjuu, ponovivši da Srbija podržava suverenitet Bosne i Hercegovine i integritet Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. O tome da li je bolje igrati u drugoj evropskoj ligi ili ostati sam na vjetrometini tek treba da se izjasni Bosna i Hercegovina. Nema nikakve sumnje da će pritisci na Beograd biti nastavljeni i da slijedi jedna vruća i potpuna neizvjesna jesen. U kojoj će cijeli svijet sa zebnjom iščekivati šta će se zbiti u Washingtonu 4. novembra. Što se tiče Beograda i Prištine, prvi će navijati da pobijedi Donald Trump, a drugi za Joea Bydena. Logično, kako bi mudro zaključio jedan od likova popularne sarajevske serije „Lud, zbunjen, normalan“. Onaj kojem logika i nije baš najjača strana.

Drugi pišu

» Piše: Ante TOMIĆ Agonija je opet počela. Užasniji od Drugoga svjetskog rata, drugog vala epidemije korona virusa, drugog premijerskog mandata Ive Sanadera i drugog albuma Plavog orkestra, došao nam je drugi međunarodni natječaj za kupovinu eskadrile borbenih aviona. Kako je završio prvi, možda je bolje ne spominjati. Ministar obrane Damir Krstičević gotovo je izgubio razum. Takav ga je bijes hvatao, da smo strahovali da ne digne ruku na sebe, ili se izuje i pojede cipelu, u izravnom televizijskom prijenosu poždere cijelu crnu mušku mokasinku broj četrdeset dva. Kad se nešto sabrao, malodušno je zaključio kako „nema teže stvari nego nabaviti višenamjenski borbeni avion“. Kratko nakon toga odbio se ponovno natjecati na izborima, odlučno je odbacio i ministarsku i zastupničku plaću i čast i nestao iz naših života. Pričaju da je obrijao glavu, obukao narančastu haljinu i uči kung fu u jednom tibetanskom samostanu. Danas je mnogo bolje, ali samo što čuje avion na nebu, čak i onaj obični, putnički, lijevi očni kapak počne mu se nekontrolirano trzati. Krstičević nije imao snage to još jednom proći, a upitno je možemo li i mi. Mnogima se u srijedu zgrčio želudac gledajući kako u Vladu dolaze ponude, jedna za drugom, švedska, američka, izraelska i francuska, svaka sa svojim prednostima i nedostacima. Izludjet će nas nedoumice. Hoćemo li uzeti nove avione, ili su nam dobri i polovni? Ako su polovni, koliko su prešli? Jesu li bili garažirani ili su trunuli negdje na otvorenom? Jesu li benzinci ili dizelaši? Je li prvi vlasnik? Kakva im je limarija? Ne želimo prekasno

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Prodajem borbeni avion, prvi vlasnik, garažiran, povoljno Pokraj naše nevjerojatno živahne ekonomije, napredne industrije, fantastičnog turizma, novac, naravno, nije problem. Nikad nije bio otkriti da su nas prevarili, da je nadzvučni lovac nestručno popravljen nakon izravnog pogotka raketom u Afganistanu, ili da se najvećim uzdanicama naših zrakoplovnih snaga može noktom ljuštiti hrđa na podu, ili da im se na devet hiljada metara visine, na minus četrdeset pet stupnjeva Celzija, u kabini neobjašnjivo gasi grijanje, ili da top pod lijevim krilom zanosi malo udesno, pa da umjesto po neprijateljskim tenkovima ošinemo po našoj poljskoj kuhinji. Novac, naravno, nije problem. Nikad nije bio. Kraj naše nevjerojatno živahne ekonomije, napredne industrije, fantastičnih turističkih rezultata, rekordnih poljoprivrednih pri-

F-16

nosa, zapanjujućeg rasta bruto domaćeg proizvoda, kraj niske nezaposlenosti i gotovo nikakve zaduženosti, u bogovskim prilikama u kojima živimo, mi sebi možemo dopustiti da izgubimo pola milijarde dolara koliko će nas otprilike stajati dvanaest aviona. Ako se zeznemo, Bogu hvala, lako ćemo nadoknaditi novac. Ono što ne možemo vratiti, treba li uopće napominjati, su ljudski životi kad za dvije, najkasnije tri godine, ponovno zaratimo sa Srbijom. U toj prilici nama trebaju be-

sprijekorni ratni strojevi, bolji od onih koje je Vladimir Putin prodao Aleksandru Vučiću, da se srpski piloti meko useru u kombinezone već kad ugledaju naše na radaru i prepadnuto se rasprše put oblaka kao jato čvoraka pred jastrebom. Za tako nešto nijedan pošteni Hrvat ne bi žalio dati godišnju plaću. Svi se se slažemo da nam avioni nužno trebaju. Ako smo nekad imali nekakvih dvojbi, ako smo se premišljali da bi možda razumnije bilo uložiti u bolnice, vrtiće ili fakultete,

u nama se probudio domoljubni prkos nakon što je Vučić svisoka ismijavao naše stare, raspadnute MiG-ove. Raspisujte natječaj i kupujte to smjesta, zavikali bismo uglas, šta košta da košta, da napadnemo bez najave i Srbiju i Čačak s crnom zemljom sastavimo, ali, kako sam već rekao, za taj plemeniti i bogougodni pothvat teško je izabrati najbolje zračno oružje. Ministar Mario Banožić i nekolicina naših najvećih zrakoplovnih autoriteta idućih će nekoliko mjeseci u beskraj obilaziti

oko letjelica, kuckati po njima, spuštati se u čučanj da ih bolje osmotre odozdo, provjeravati da ne curi ulje i zavlačiti pod haubu vičući: „Ajde, sad dodaj gas!“ Dugo će vijećati, svađati se, glasati i preglasavati i svejedno, što god odluče, naposljetku neće biti sigurni jesu li dobro odlučili, dobili najbolju vrijednost za svoj novac? Jesu li trebali s Francuzima nepopustljivije pregovarati o cijeni? Ubit će ih sumnja da su lukavi Izraelci napravili budale od njih. Nagađat će da su s tucetom američkih F-16 možda mogli dobiti i kakav manji, rabljeni nosač aviona, veličine, po prilici, kao pola Šolte. Ili da bi im Švedska uz Gripene dala i dvadeset pet posto popusta na vrtni namještaj u Ikei. Nezahvalan je to posao i ne čudi zapravo da ga Damir Krstičević više nije htio. Da ga je to čak sasvim otjeralo od politike među obične građane, civile. Uskoro će i Mario Banožić otkriti da na svijetu ima mnogo ugodnijih zanimanja. Nadajmo se ipak da međunarodni natječaj ovaj put neće propasti jer treći put nitko živ u tome neće htjeti sudjelovati. Tražit će se prikladni kandidati među hrvatskim čistačicama, šoferima, skladištarima, čobanima, na gradilištima i njivama, u klaonicama, hladnjačama, novinskim redakcijama i sličnim mučnim mjestima, ali sve će biti badava. „Momci, traže dva dobrovoljca!“ viknut će jedan šef u kanalizaciji svojim radnicima kroz okrugli otvor na cesti. „Dobrovoljca za šta?!“ upitat će netko odozdo. „Za stručno povjerenstvo. Ministarstvo obrane kupuje eskadrilu.“ „Ma, zajebi“, odgovorit će glas iz mraka, „ljepše je među govnima.“ „Nema teže stvari nego nabaviti višenamjenski borbeni avion“, složit će se kolega iz susjednog tunela.

Tramp u srcu, kalašnjikov oko vrata U Sjedinjenim Državama se množe građanske milicije koje bezuslovno podržavaju Donalda Trampa i preziru pokret Black Lives Matter. Njihovi pripadnici su već ubijali po ulicama. Ali, oni sebe smatraju dobrim patriotama. Piter Dijaz (38) je na tajnom strelištu, u šumi u američkoj saveznoj državi Vašington. Oko njega se stvorila mala gužva. Sve se događa jednog toplog dana u avgustu – odjekuju pucnji iz automatskih pušaka, vazduh miriše na barut i testosteron. Dijaz je nabildovani momak, vojnički ošišan, naočare za sunce – to je vođa grupe „Američki vuk“. Osmehuje se, šali, deli vizitkarte, uvek uz komentar „for the good guys“ – za dobre. „Dobri“ su za Dijaza američke patriote, koji se dive američkom predsedniku Donaldu Trampu, njegovoj politici, odlučnosti i naravno pravu na nošenje oružja, utemeljenom u Ustavu. „Dobre“ Piter Dijaz želi da pridobije za svoju stvar, za malu narodnu miliciju.

godine postojala 181 takva paravojna formacija – i sve ih je više. Zajednička im je bliskost s predsednikom Trampom, odbacivanje tradicionalnih medija i sklonost oružju. Upravo u tome je njihova najveća opasnost, već dugo upozoravaju sociolozi i istoričari. Jer nekoliko sedmica pre izbora, usred nemira i protesta, oni podstiču agresiju, marširaju na protestima protiv rasizma i policijskog nasilja, pucaju u demonstrante. Neki čak upozoravaju na stanje slično građanskom ratu – ako dođe do daljeg zaoštravanja situacije. Situaciju zaoštrava i najava Donalda Trampa da neće bezuslovno prihvatiti eventualni poraz na izborima početkom novembra. Pre tri meseca, kada je osnovao paravojnu formaciju ulažući

svojih 180.000 dolara, preduzetnik Piter Dijaz nije mislio na rat. On ne želi da se „Američki vuk“ naziva milicijom ili vojnom formacijom jer, kako kaže, to može da uplaši ljude. On govori o „političkom pokretu“, koji dolazi direktno iz „centra društva“.

KALAŠNJIKOV U BORBI ZA AMERIČKE VRIJEDNOSTI

Međutim, kada Dijaz govori o ciljevima – nije toliko konkretan. On želi da „spasi Ameriku“ jer mračne sile žele da sruše vladu i u Americi instaliraju socijalizam, kaže, koristeći uobičajeni repertoar teorija zavera. A onda uzima AK-47, čuveni kalašnjikov sovjetske proizvodnje, i ispaljuje nekoliko metaka. Piter Dijaz voli „dobra

STRAH OD ONOGA ŠTO BI LIČILO NA GRAĐANSKI RAT

Sudeći po studiji „Southern Poverty Law Centers“, u Sjedinjenim Državama je prošle

Naoružani muškarac na jednom krovu u Kenoši, nakon što su tamo izbili nasilni protesti

stara vremena“. Ne smeta mu što je kalašnjikov oružje bivšeg klasnog neprijatelja, čiju socijalističku politiku smatra za najveću pretnju Americi. „Tako dobro oružje se danas više ne proizvodi. Možeš da ga baciš u blato i opet radi“, kaže Dijaz. Na streljački trening je došlo desetak ljudi, ali koliko stalnih članova ima njegova trupa – ostaje tajna. Svako može biti „Amerčki vuk“ ako deli konzervativne vrednosti i veruje u „slobodnu Ameriku“ u kojoj je svako kovač svoje sreće, a država se drži podalje od privatnih stvari.

MRTVI U KENOŠI

Među prisutnima su bivši vojnici, jedan student i jedan Afroamerikanac. Dijaz je i sam sin ilegalnih useljenika iz Meksika i ne želi da bude smešten u fijoku belih rasista. Koliko je konkretna opasnost, postalo je jasno krajem avgusta u Kenoši, u Viskonsinu. Nakon što je policajac sedam puta pucao na Afroamerikanca Džejkoba Blejka i Kenoša je postala žarište protesta Black Lives Matter – neki demonstranti su zapalili zgrade. Naoružane grupe građana poput „Kenosha Guard“ sada patroliraju u pancirnim prslucima, maskirnim odelima. Na snimcima se može videti kako im policajci zahvaljuju ili ih snabdevaju vodom. Javna

je tajna da policija u SAD ceni pomoć naoružanih civila. Među njima je bio i 17-godišnji učenik i Trampov pristalica Kajli Ritenhaus koji je doputovao iz susednog Mičigena kako bi automatskom puškom zaštitio radnje od pljačkaša. On je upucao dvojicu demonstranata – slike su širom sveta izazvale ogorčenje.

ZA JEDNE „HEROJ“, ZA DRUGE „TERORISTA“

Od tada slučaj Ritenhaus polarizuje naciju. On je uhapšen i optužen za dvostruko ubistvo. Na jednoj strani ga slave kao „heroja“ ili „američkog patriotu“ – ako se država ne brine za red, onda to mora uraditi 17-godišnjak. „Američki vuk“ je sakupio desetine hiljada dolara donacija, navodno za odbranu maloletnika. A na jednoj konferenciji za štampu, predsednik Tramp je rekao da bi demonstranti verovatno ubili Ritenhausa da se nije branio. Na strani Black Lives Matter, Ritenhaus važi kao prototip domaćeg teroriste koji oružjem podstiče podelu američkog društva. Piter Dijaz s druge strane smatra da je njegova obaveza kao patriote da uskoči tamo gde je politika prisilila policiju da ne čini ništa. On u tome vidi svoj osnovni zadatak a Ustav mu dozvoljava da nosi oružje.

LIMUZINOM KROZ AMERIKU

Crnom limuzinom, produženim mercedesom sa velikim natpisom „American Wolf“, grupa se vozi širom Sjedinjenih Država kako bi se pobrinula za red i mir. Kada su demonstranti prolazili kroz Dijazov rodni grad Olimpiju, Dijaz i njegovi ljudi su ih gađali puškama za pejntbol. Krajem avgusta je šef milicije sa svojima otišao da iz prve ruke vidi šta se događa na protestima u Portlandu, koje takođe smatra nasilnim. Ovi protesti traju više od tri meseca, većinom su mirni, ali bilo je i mrtvih. Napali su ih već pri izlasku iz limuzine – jer nisu imali maske. Neki su im dobacivali „nacisti“. Gađali su ih flašama, slomili po koje staklo i malo ulubili limuzinu. Na kraju su Dijaz i društvo morali da se povuku. Za Pitera Dijaza je to dokaz da su demonstranti kriminalci koji, kako kaže, pokušavaju da „destabilizuju našu vladu i unište naš stil života“. On kaže da bi prekinuo demonstracije poput onih u Portlandu – kada bi imao dovoljno ljudi i opreme. Za narednu posetu gradu očigledno se spremio. Na Tviteru ponosno predstavlja svoju najnoviju nabavku: polovni kamion sa ugrađenim vodenim topom.

PoneÄ&#x2018;eljak, 14. septembar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače, preko puta Pobjede. Tel. 067/510-850 1 POTREBAN radnik sa iskustvom na najmanje godinu dana za održavanje dvorišta (cvijecnjaka i travnjaka), povrtnjaka, voćnjaka i životinja. Visoka mjesečna zarada. Tel. 067/854-444 2 TRAŽIMO volontere i promotere za za prezentacije crnogorskih preduzeća na međunarodnom sajmu u Moskvi. Tel.069/ 579 – 275 3

MLTCAR D.O.O. Potrebni kontrolori za rad na liniji tehničkog pregleda PODGORICA

067-555-333

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Dana 13. sepembra 2020. u 78. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

MILENKO Vojinov STANKOVIĆ 1942–2020. Sahrana će se obaviti 14. septembra u 13 časova u selu Kurilo – Zeta uz poštovanje mjera propisanih zbog pandemije. Ožalošćeni: supruga PERSIDA, sin MIODRAG, kćerke DRAGICA i BILJANA, braća BAJO i RADOMIR – RATKO, sestre MILKA i STANKA, snahe, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

666

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Драги мој Дана 13. септембра 2020. у 90. години преминула је наша драга

Dana 13. septembra 2020, u 57. godini, preminuo je naš dragi

ВИДО ВОЈКА пок. Радована ВУКЧЕВИЋ рођена Ковачевић Твоја тешка болест није дозволила да обиљежимо 50 година брака, памтићу те по најбољем.

Посљедњи поздрав, твоја МИЛКА

NEBOJŠA Momčilov BELOJEVIĆ

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена истог дана у кругу породице на мјесном гробљу у Гољемадима – Љешанска нахија. Кућа жалости: Буда Томовића, бр. 20. – Подгорица. Ожалошћени: ћерка СЛАВКА, синови МИЛАДИН – МИШКО, СЛАВКО и ДРАГОЉУБ – ЗЕКО, снаха ЛИДИЈА, братанична БУДИМКА, братанић ДРАГОМИР, ђевер ПЕТАР, заова РУЖА, јетрва МИЛКА, унучад, праунучад, сестрићи, сестрична, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи, заовичне, сестре од ујака и остала родбина ВУКЧЕВИЋ и КОВАЧЕВИЋ

663

652

Посљедњи поздрав оцу, ђеду и тасту

Posljednji pozdrav dragoj babi

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Moračica – Bioče. Kuća žalosti: Ulica Prve proleterske, broj 64 – Podgorica.

Ožalošćeni: majka SENKA, supruga VESNA, kćer IVANA, sin IVAN, sestra SONJA, brat SAŠA, unuka SOFIJA, snahe ANJA i MIRA, bratanične SENKA, NEDA i MILICA, sestrična JANA, sestrić STEFAN i ostala mnogobrojna rodbina

648

VOJKI VUKČEVIĆ ВИДУ Стевовом ВУЧКОВИЋУ

Не можемо се помирити са истином да на овај начин морамо да се опростимо са тобом. Само један загрљај и осмијех, било би лакше…

Sa tugom i bolom se opraštamo od našeg dragog supruga, oca i svekra

Draga baba, hvala ti za pažnju i brigu za nas. Nažalost, nismo u mogućnosti da te pratimo na posljednji put. Počivaj u miru, dobra dušo. Iskreno žale za tobom VASKO, VESNA i MILJAN 660 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

NEBOJŠE BELOJEVIĆA

МАРИНА са породицом

656

VOJKI VUKČEVIĆ

Посљедњи поздрав драгом оцу, дједу и свекру

Dragi naš Nebo, Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu, kojim si nas nesebično darivao. Ostaćeš u našim srcima i mislima zauvijek voljen i nikad zaboravljen. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Otišla si tiho i dostojanstveno, onako kako si živjela, a mi ćemo te sa ponosom pamtiti i čuvati od zaborava. DRAGOLJUB – ZEKO, LIDIJA, MILICA i JOVANA

Tvoji: VESNA, IVAN i ANJA

661 Sa tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja 658

ВИДУ ВУЧКОВИЋУ

Posljednji pozdrav dragom bratu Твојим часним животом, поштењем и добротом учинио си да те заувијек памтимо и спомињемо. Почивао у миру.

NEBOJŠE BELOJEVIĆA

Син МАРКО, снаха ИВАНА, унуке ЉУБИЦА, МИЛИЦА и ДАНИЦА

NEBOJŠI BELOJEVIĆU Dobri naš Nebo, Sa ponosom i ljubavlju ćemo čuvati uspomene na naše iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru.

657 Prošlo je 5 godina od smrti našeg

Porodica MAŠANOVIĆ

RADOMIRA PEJOVIĆA Nedostaješ nam!

Sestra SONJA sa porodicom 655 Dragi naš

659

NEBO

Posljednji pozdrav ocu naše prijateljice

Tvoje: DRAGICA, OLIVERA i ANA sa porodicom

Tebi je trebalo malo riječi da sve razumiješ, znao si više i vidio dalje... Sa ponosom ćemo čuvati uspomene na tvoj lik i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas.

662

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

NENADU BELOJEVIĆU

S ljubavlju, TONKO, LJILJA, SARA, ANA i ĐORĐIJE

Počivaj u miru... 665

JANKO i BOJANA JANKOVIĆ

664

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Dana 12. septembra 2020. u 67. godini preminuo je

Posljednji pozdrav dragom

Dana 13. septembra 2020. godine umrla je

STANKU BJELICI

MILANKA – DULA Božidarova BOŽOVIĆ

BRANISLAV – PUJA Vladimirov MARKOVIĆ

rođena Pindović 1957–2020.

Iskreno saučešće porodici Bjelica.

Sahranjena je u prisustvu njenih najbližih u selu Zagreda – Kuči.

Sahrana je obavljena uz prisustvo porodice.

Ožalošćeni: supruga ZAGORKA, šćer MILICA, sinovi VLADIMIR i NIKOLA, snaha MIRJANA, unučad i familija MARKOVIĆ

JOVANKA, MILOŠ, GORAN, DINKO Ožalošćeni: suprug BOŽIDAR – BOŽO, sin MIRKO, kćerke ANA MARI i JELENA, snaha LIDIJA, unučad NAĐA, UROŠ, PETAR, DRAŽEN, NIKOLA, MILOŠ i MARKO, sestre ROSA i VASILJKA sa porodicama, zaove DRAGA i KSANTIPA sa porodicom, stric SAVO, braća od stričeva SLOBODAN i BRANKO sa porodicama, svekar SRETEN i đever RAJKO sa porodicama i ostala rodbina BOŽOVIĆ i PINDOVIĆ

650 Posljednji pozdrav

649

637

POMENI

Posljednji pozdrav ocu, svekru i đedu

STANKU BJELICI

Četrdeset je dana od kada je prestalo da kuca plemenito srce našeg voljenog

Drugu, prijatelju i velikom čovjeku.

BRANISLAVU – PUJI Vladimirovom MARKOVIĆU VLADIMIR, MIRJANA, DANILO i ĐORĐE

KOLEKTIV „KUĆE MEDA“ 644 Posljednje zbogom

638

VELJKA Petrovog RAKOČEVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu,

BRANISLAVU – PUJI MARKOVIĆU

Tvoja dobrota i ljubav žive u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru, naš dobri, iskreni prijatelju. Porodica MILA BOŽOVIĆA

BRANISLAVU – PUJI Vladimirovom MARKOVIĆU Tvoji: MACE, MILICA, VLADO i NIKOLA

Ponosni i zahvalni,

645

tvoji najmiliji LUCIJA i LJILJANA

Posljednji pozdrav

639

642

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu

Sjećanje na voljenu majku 14. 9. 2003 – 14. 9. 2020.

BRANISLAVU – PUJI MARKOVIĆU

RAJKO ĆEĆANOVIĆ sa porodicom

BRANISLAVU – PUJI MARKOVIĆU Hvala ti za svu pažnju, nježnost i ljubav koju si nam nesebično davao. MILICA, IVICA, ANDREJ i MILA

646

DUŠANKU PAVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav

Čuvam te kao najveće blago skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi. Do tamo samo ja znam put. Tamo odlazim kad god te se zaželim.

640 Posljednji pozdrav ujaku

Tvoja MIKA 641

BRANISLAVU – PUJI MARKOVIĆU Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje. Počivaj u miru nek ti je vječna slava i hvala. 651

PUJI MARKOVIĆU

Deset godina od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Pamtićemo tvoju plemenitost i dobrotu. SAŠA i VANJA

MLADEN i MILENA STOJANOVIĆ 647

VLADA Radulovog ŠĆEPANOVIĆA

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

Vrijeme ne može izbrisati sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

BRANISLAV PUJA MARKOVIĆ Počivaj u miru. 653

PUJI MARKOVIĆU

BOŠKO, MILANKA i MARKO LATKOVIĆ

Bila je velika čast odrastati uz tvoje plemenito srce i veliku dušu. Striko, počivaj u miru. MARIJA, PETAR, MILENA, FILIP sa majkom MILICOM 654

Sin PEĐA, snaha SUZANA, unuci VUK i UROŠ 643

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TV program

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

FILM

VIJESTI 22:30

SERIJA

PRVA TV 18:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Hulijeta

Dva oca i dva sina

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s. 11:45 Muzika 12:05 Savore, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni program, r. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:25 Sat tv 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 17:30 Crna Gora – Wild beauty 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Intervju sa nosiocima lista 21:30 Ženski raj III, s. 22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Nerealno II, s. 00:00 NVO sektor, r. 00:25 Sat tv, r. 00:50 Press - Institut javnog zdravlja, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:00 12:10 13:30 14:00 15:10 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:10 20:30 21:30 22:30 00:15 00:30 01:30

Zapis, r. E sport Otkrij.me, r. Svakog gosta sat i po dosta, r. Program za djecu Osoblje, r. Meridijani, r. Šetland, r. D mol festival, r. Dokumentarni program, r. Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Muzika Fudbal fest Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. Ožiljak, film Glas Amerike Fudbal fest E sport

07:15 Praktična žena, r. 08:00 60 minuta sa Iris, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Drugo ime ljubavi, r. 13:00 Zabranjeno voće, s. 14:00 Dalas, s. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 60 minuta sa Iris, e. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Dva oca i dva sina, s. 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:10 Igra sudbine – retrospektiva, s. 22:30 Slatke muke, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r. 00:00 Armija jednog, film 01:30 Noćni žurnal, r. 02:00 Zabranjeno voće, r.

NOVA M 06:50 Centralni dnevnik, r. 07:35 Sportisimo, r. 07:40 Kefalica 07:55 Agencija za SIS, r. 08:35 Ljubav, navika, panika, r. 08:55 Ljubav, navika, panika, s. 09:15 Agencija za SIS, s. 09:55 Totalni obrt, r. 10:35 Mr. Kitchen, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, r. 13:00 Vijesti 13:15 Među nama, nastavak 14:05 Moja majka, r. 15:00 Vijesti 15:40 Moja majka, nastavak 16:00 Domaćinske priče, e. 16:35 Sportisimo 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore 17:30 Totalni obrt, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Među nama, e. 20:30 Moja majka, s. 22:00 Principe, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Loganov rat, film 01:20 Taktička sila, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:05 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 01:15 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Let ka suncu, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Vijesti Sport, e. Hulijeta, film Bez granica, r. Po svaku cijenu, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:05 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:30 19:05 20:00 21:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Preživjeti Beograd, s. Zakletva, s. Sestre, s.

22:00 Zadruga 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 14. septembar 2020.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 14. septembar 2020.

Legendarni Stonsi ponovo oduševljavaju, otvorili prvu prodavnicu u jeku pandemije

Crveni jezik nad Londonom LONDON - Rok dinosaurusi Rolling Stones otvorili su juče u Karnabi ulici u Londonu svoju prvu prodavnicu na svijetu u jeku pandemije, u kojoj fanovi mogu da kupe kristalni bokal za vino sa njihovim logom za 588 eura, gumirani kišni mantil (258 eura), jaknu (120 eura), svilenu masku za lice (27,5 eura) ili pamučnu (16,5 eura),

privjezak za ključeve (6,6 eura), dvije brendirane čaše za žestinu (197,9 eura)… Ovdje se prodaju majice, dukserice, džins jakne, trzalice za gitaru, boce za vodu, kačketi, vinske čaše, kišobrani, albumi, sve sa zaštitnim znakom grupe, crvenim isplaženim jezikom. Inače, svuda po prodavnici koja nosi naziv ,,RS broj 9“ su

,,Eto pjesma“ najavljuje album

žman, a sa kojim Rade Šerbedžija najavljuje novi studijski album. Spot u radnoj atmosferi, kakva obično vlada na snimanju novih pjesama, kamerom je uhvatio Danilo Šerbedžija, poznati reditelj i dobitnik najveće nagrade Zlatna Arena za film „Tereza37“ na ovogodišnjem Pula film festivalu. Uz Radeta na spotu su i sjajni muzičari njegovog Zapadnog kolodvor benda: Davor Smotke

U 2020. čuvena fabrika prodaće više gitara nego ikada u istoriji

Smotalić (perkusije, prateći vokal), Dario Hleb (bas gitara), Mario Igrec (gitara), Antun Stašić (violina, parateći vokal), Marjan Krajna (harmonika) i gost Dado Marinković (bubanj), a pjesmu je snimio, miksao, masterirao i producirao Davor Smotalić Smotke u studiju SmotkeSoundStudio. Singl „Eto pjesma“, hit je kakav se čekao i najava je Radinog novog studijskog

– Zašto otvoriti prodavnicu u jeku pandemije? To je taj naš vječiti optimizam – poručio je frontmen Mik Džeger u video-snimku. „Ne možeš uvijek da dobiješ ono što želiš“ je veliki hit Stonsa iz 1969, ali od prošle sedmice, u srcu Londona, njihovi fanovi mogu uvijek da dobiju ono što žele. Po odgovarajućoj cijeni naravno.

Međunarodno priznanje za Amiru Medunjanin

Rade Šerbedžija predstavio novi singl

ZAGREB - Glumačka legenda, pjesnik i muzičar Rade Šerbedžija ima novi singl. Velikan koji nas i dalje oduševljava maestralnom glumom i puni velike koncertne prostore, ovog puta je udružio snage sa Huseinom Hasanefendićem Husom, a rezultat je singl koji će uzdrmati radijske top liste. „Eto pjesma“, prvi je službeni singl za koji je Hus napisao muziku, tekst i aran-

veliki jezici, uglavnom crvene boje, a tu i tamo sa leopard printom. Na ogromnim ekranima na zidovima prikazuju se koncerti Stonsa, na providnim podnim panelima ispisani su tekstovi njihovih pjesama, a ispod je podrum sa zvučno izolovanom sobom, akustičnim panoima i supercrvenim neonskim osvjetljenjem.

albuma na kojem će svoj značajan doprinos dati i umjetnici Elvis Stanić, Darko Rundek i Damir Urban. Iako je ovo godina u kojoj umjetnost najviše trpi posljedice zbog nedostatka publike, Šerbedžija se može pohvaliti zapaženim ostvarenjima na dramskom i glazbenom polju. Na ovogodišn j i m 7 1 . D u b rova č k i m ljetnim igrama dobio je nagradu Orlando za ulogu Georgea u predstavi „Tko se boji Virginije Woolf “ Kazališta „Ulysses“ i Beogradskog dramskog pozorišta, a Croatia Records objavila je CD i Blu-ray Rade Šerbedžija & Zapadni kolodvor @ HNK Zagreb. Koncert pod imenom ,,Već sam ti pričao“, Šerbedžija je održao krajem 2019. godine, a publika je uživala u snažnim i uvjerljivim interpretacijama pjesama ,,Vrijeme je, draga, vrijeme je“, ,,Protuletje se otpira“, ,,Barbara“, ,,Rastanak“, ,,Ostala si uvijek ista“, ,,Moj spomenče plavo cvijeće“, ,,Ne daj se, Ines“ i ostalim iz njegove bogate karijere.

,,For Him and Her“ među 10 najboljih izdanja u svijetu

SARAJEVO – Novo priznanje stiglo je za Amiru Medunjanin, jednu od najuticajnijih i najcjenjenijih izvođačica sevdalinki. Njen album ,,For Him and Her“ našao se među deset najboljih izdanja u svijetu, prema Songlines magazinu, specijalizovanom za World Music. - Mnogo sam ponosna - poručila je Medunjanin na društvenim mrežama. Osim toga, Medunjanin je novim albumom ,,For Him and Her“ zauzela prvo mjesto najuglednije svjetske muzičke top liste World Music Charts Europe. Amiru često opisuju kao pjevačicu čarobnog glasa, stoga ovakva priznanja i ne čude. Njene interpretacije pjesama, posebno kada reinterpretira poznate sevdalinke, ali i druge tradicijske, narodne i autorske pjesme, rijetko koga ostavljaju ravnodušnim. Kako na domaćim, tako i na svjetskim binama. Inspiraciju za album ,,For Him and Her“ Amira je, kako je ranije kazala, pronašla u zlatnom dobu sevdaha, muzici legendarnih pjevača sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, Tomi Zdravkoviću i Silvani Armenulić.

Hauser predstavio spot za kompoziciju ,,Lacrimosa (Requiem)“

Fender slavi koronu U oktobru stiže deluks izdanje ,,Classic“ NJUJORK - Ne treba ići predaleko u prošlost. Prije svega dvije godine pričalo se i pisalo o smrti roka jer je prodaja električnih gitara bila u konstantnom padu, a Gibson je te iste 2018. potpisao stečajne papire. Danas kad je pandemija virusa korona zbrisala mnogima poslovno drugo tromjesečje 2020. Fender javlja da je prodao najviše električnih gitara u istoriji, više nego i u jednoj pojedinačnoj godini otkad proizvodi instrumente. Nije Fender jedini. Gibson, Tejlor i Martin takođe bilježe veliki porast prodaje svojih gitara tokom korona-krize. Pokazalo se da je vrijeme kad su ljudi bili prisiljeni da vrijeme provode kod kuće

izuzetno plodonosno za ,,druženje“ sa instrumentom, na kraju i to je dobro i za psihičko zdravlje, bez obzira i ako ste amater. Upravo su gitaristi amateri najveći zamajac vraćanja električne gitare u modu. Aplikacija ,,Fender Pla“ u kratkom roku je povećala bazu novih korisnika za nevjerovatnih 930.000 korisnika. Poređenja radi u periodu između marta i jula 2019. taj broj je iznosio 150.000 korisnika. Dvadeset odsto novih korisnika ima manje od 24 godine, sedamdeset odsto je staro ispod 45 godina. – Ova godina biće rekordna godina u prodaji za Fender. Najbolja godina od svih dosad – izjavio je šef kompanije Endi Muni za The New York Times.

ZAGREB - Hauser je objavio novi spot ,,Lacrimosa (Requiem)“, posljednji u nizu spotova snimljenih za svaku kompoziciju s albuma ,,Classic“. U ovom mračnom i dramatičnom spotu za Mocartovo remek-djelo, Hauser je snimao na groblju, a korištena je i kulisa napuštenog kamenoloma u Ližnjanu kraj Pule. Hauser će 23. oktobra objaviti i CD+DVD izdanje ,,Classic“ (Deluxe). Uz originalni album na CD-u, na DVD-u će biti ponovo editovani video-materijali iz njegova tri ,,Alone, Together“ koncerta koji su bez publike održani u pulskoj Areni, slapovima Krke i u Dubrovniku. U video-programu će uz odabrane pjesme sa albuma ,,Cla-

ssic“ biti i teme iz filmova i TV naslova: ,,Pirates of the Caribbean“, ,,May It Be“ (Lord of the Rings), glavna tema iz ,,Game of Thrones“… - Na albumu sam počeo da radim u julu 2019. Zamišljao sam ga tokom života, sastavljajući

u mislima najljepše klasične kompozicije i iznova ih zamišljao kao kompozicije za violončelo. Bila mi je čast da ih snimim s Londonskim simfonijskim orkestrom, kao što sam to oduvijek zamišljao. A onda, netom nakon objavljivanja al-

buma početkom ove godine, kao što svi znamo, svijet je postao vrlo čudno mjesto za sve nas. Kroz ovo zabrinjavajuće vrijeme, uvijek sam imao muziku kojoj sam se vraćao. Dala mi je osjećaj svrhe i podsjećala me na svu ljepotu u svijetu i snagu ljudskog duha. Odlučio sam da počastim taj duh snimajući seriju izvedbi ,,Alone, together“ – kazao je Hauser. Popularni muzičar se zahvalio fanovima koji su mu, uz muziku, pomogli da prekrati dane u izolaciji - Zahvaljujem vam što ste mi dali snagu i pozitivu. Nadam se da ćete i kroz originalne klasične snimke i ljepotu filma ,,Alone, together“ pronaći mir, snagu i samopouzdanje. Radujem se što ću vas sve uskoro ponovo vidjeti. S ljubavlju, Hauser – poručio je muzičar.