Dnevni list Pobjeda 04.10.2020.

неђељом Neđelja, 4. oktobar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19714 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Ministarstvo prosvjete nije dozvolilo seoskim školama da budu otvorene za sve osnovce

Đaci uče hvatajući signal po livadama

INTERVJU: Nenad Prokić, građanski aktivista, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu

Abazović će biti izigran

STR. 3.

S. VASILJEVIĆ

Američka ambasada, povodom inicijative Krivokapića da se ukine obilježavanje Dana pobjede, upozorila da Crna Gora treba da ostane na evroatlantskom kursu

Istraživanja Unicefa za Crnu Goru pokazuju da skoro svaka peta porodica s djecom uzrasta do 18 godina - nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao njihovi vršnjaci. To je Pobjedi STR. 6. i 7. u razgovoru potvrdilo i više direktora seoskih škola Institut za javno zdravlje analizirao 838 uzoraka

SAD pozdravljaju obećanja lidera, ali će, poručuju, djela govoriti više od riječi

Prof. dr Miodrag Grbić inicirao projekat proučavanja stare DNK u koji će biti uključene crnogorske institucije i vodeći svjetski stručnjaci

Preminule dvije osobe, 244 pozitivnih na korona virus

STR. 2.

Ekonomski ekspert Vladimir Gligorov o najvećim izazovima nove vlade

Istraživanje Puna usta borbe će reći protiv korupcije, o privredi ni riječ pravu istinu o našoj prošlosti STR. 8. i 9.

STR. 9.

Turistička organizacija Budve obilježila Svjetski dan turizma obilaskom seoskih gazdinstava

STR. 15.

NAŠA TEMA: Sa kojim se problemima suočavaju likovni umjetnici nakon završetka školovanja

D.MIJATOVIĆ

Odmor u prirodi iznad mora

STR. 5.

Mladi i talentovani sputani nebrigom i lošim uslovima STR. 14.

2

Politika

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Ambasada Sjedinjenih Država, povodom inicijative kandidata za mandatara vlade da se ukine obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom, upozorila da Crna Gora treba da ostane na evroatlantskom kursu

SAD pozdravljaju obećanja lidera, ali će, poručuju, djela govoriti više od riječi PODGORICA - Dok čekamo da se formira nova vlada, američka vlada pozdravlja obećanja različitih političkih lidera da će Crnu Goru zadržati na evroatlantskom kursu, nastaviti ključne elemente spoljne politike Crne Gore i dati prioritet reformama neophodnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji. Međutim, u konačnom, djela će govoriti više od riječi – saopštili su Pobjedi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država na naše pitanje povodom inicijative kandidata za mandatara nove vlade Zdravka Krivokapića da Crna Gora više ne treba da slavi 9. maj, nego 23. i 24. septembar kao Dan pobjede, aludirajući na konstituisanje novog saziva Skupštine u kojem trojna koalicija ima većinu.

Naglasili su da bi se „suzdržali u ovom trenutku od komentarisanja specifičnih izjava političkih lidera koje se odnose na domaća pitanja“.

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope obilježavaju se 9. maja u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata u Evropi 1945. godine i početak procesa stvaranja Evropske unije, pet godina kasnije.

Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici

Nacistička Njemačka 9. maja 1945. godine potpisala je kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu.

OdgOvOri

Krivokapić je nedavno u Budvi, tokom slavlja kod novog predsjednika ove Opštine Marka Bata Carevića, poručio da Crna Gora više ne treba da obilježava ovaj datum kao Dan pobjede, već 23. i 24. septembar.

On nije komentarisao svoju inicijativu i nije odgovorio na naše telefonske pozive i poruku.

Zdravko Krivokapić blizak je Srpskoj pravoslavnoj crkvi

i njenom poglavaru u Crnoj Gori Amfilohiju Radoviću na čiji prijedlog se politički i angažovao, što je zvanično potvrdio Nebojša Medojević, jedan od lidera političke koalicije Demokratski front, koja je najjača snaga nove parlamentarne većine.

- Suzdržali bismo se u ovom trenutku od komentarisanja specifičnih izjava političkih lidera koje se odnose na domaća pitanja. Dok čekamo da se formira nova vlada, američka vlada pozdravlja obećanja različitih političkih lidera da će Crnu Goru zadržati na evroatlantskom kursu, nastaviti ključne ele-

mente spoljne politike Crne Gore i dati prioritet reformama neophodnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji.

Međutim, u konačnom, djela će govoriti više od riječi. Čvrsto smo uvjereni da će Crna Gora potpuno integrisana u zapadne institucije dovesti do većeg prosperiteta i svijetlije budućnosti svih građana Crne Gore. Ova vizija je u skladu sa željama građana - od kojih velika većina želi da njihova zemlja s pravom zauzme mjesto uz slobodne i demokratske države Evrope – rečeno je Pobjedi iz Ambasade SAD. Za razliku od njih, iz ambasada Velike Britanije i Njemačke

u odgovoru na naša pitanja bili su suzdržani.

- U odgovoru na Vaš upit, možemo da izjavimo da Britanska ambasada ne komentariše nezvanične izjave u vezi sa unutrašnjim pitanjima Crne Gore – bilo je sve što su nam kazali iz ovog diplomatskog predstavništva.

Iz Ambasade Njemačke saopštili su nam da žele da podsjete na odgovor koji smo dobili od Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori, kojem se, istakli su, ova Ambasada pridružuje.

- Ne komentarišemo pojedinačne izjave u vezi unutrašnjih pitanja Crne Gore. Očekujemo formiranje nove vlade koja će nastaviti stabilan put Crne Gore ka Evropskoj uniji – sve je što su Pobjedi prije nekoliko dana odgovorili iz Delegacije EU. Pitanja smo poslali i Ambasadi Rusije odakle su nam juče saopštili da će narednih dana odgovoriti.

ČetniČki pOkret

Nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“, čiji je konstituent DF, Zdravko Krivokapić kao i SPC i Radović, blizak je i četničkom pokretu, što nedvosmisleno potvrđuje snimak četničkog slavlja upriličenog 2009. godine za doček os-

uđenog atentatora i teroriste Nikole Kavaje. U kući u Podgorici, gdje je organizovan prijem Kavaje, pored fotografija četničkih vođa iz Drugog svjetskog rata, nalazila se i fotografija osuđenog ratnog zločinca, vođe bosanskohercegovačkih Srba tokom rata devedesetih godina Radovana Karadžića.

Krivokapić se nemušto pravdao kako se na ovom skupu zatekao slučajno.

Na njegovu inicijativu da se u Crnoj Gori ukine obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom nijesu reagovale ni institucije, izuzev državnog sekretara u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandra Saše Zekovića, a nije se oglasio ni niko iz civilnog sektora, osim SUBNOR-a i antifašista sa porukom da se kandidat za mandatara ponaša infantilno i da ne zna što je Evropa i što su civilizacijske vrijednosti.

Zeković je upozorio da „proglašavanje konstituisanja novih saziva državnog parlamenta i Skupštine opštine Budva pobjedom ‘većom’ od 9. maja, kada slavimo Dan Evrope i pobjedu nad fašizmom, predstavlja opasnu poruku koja nas udaljava od nacionalne politike pomirenja“. k. krSMAnOviĆ

Politika

Neđelja, 4. oktobar 2020.

3

INTERVJU: Nenad Prokić, građanski aktivista, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu

Abazović će biti izigran Čak ni u Srbiji, gdje državnici takođe ljube ruke popovima, čime krše Ustav - pop ne odlučuje direktno o izborima, kao što se to dogodilo u Crnoj Gori PODGORICA - Nakon skoro tri decenije Forum pisaca i Građanski demokratski forum obnavljaju demokratsku tradiciju i duh Beogradskog kruga u Srbiji.

Profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, dramski pisac, član političkog savjeta GDF, nekadašnji poslanik u Skupštini Srbije, govori za Pobjedu o izborima u Crnoj Gori, formiranju Vlade i novim odnosima snaga na crnogorskoj političkoj sceni.

POBJEDA: Kako komentarišete rezultate izbora u Crnoj Gori, što je bilo presudno za ovakav ishod izbora i kako će se, prema Vašem mišljenju, odvijati dalji odnosi snaga na crnogorskoj političkoj sceni?

PROKIĆ: Riječ je o još jednoj obmani, političkoj kamuflaži realnosti koja će usporiti put ka sreći i prosperitetu građana Crne Gore.

Urlik provincijalnog kolektivizma, tako udaljen od svih evropskih ideja, i dalje hara ovim prostorima, i pored očiglednih i strahovitih poraza koje je nanio društvima u regionu od propasti komunizma do danas. Sve njih odlikuje perverzija vrijednosti, oni neće slobodu pojedinca, nego slobodu svoje nacije. To su sve izgovori da bi se opet došlo u poziciju da se naveliko laže i pljačka, baš ono po čemu su čuveni, a što drugome zamjeraju. Oni žele da država služi narodima, a ne građanima. A to je onda rat svih protiv svih.

Njima je jedini kriterijum onaj nacionalni; drugog kriterijuma, druge misli - oni nemaju.

Zato i dalje žive od zavađenog

Nenad Prokić

naroda. Pri tom, Rusiju vole više od svoje zemlje, pa su i kvislinzi.

POBJEDA: S obzirom na karakter nove većine i javne istupe Zdravka Krivokapića suprotne crnogorskom multietničkom, viševjerskom, građanskom i antifašističkom karakteru što će donijeti Crnoj Gori formiranje nove vlade?

PROKIĆ: Oni nisu sposobni ni za šta. Posvađaće se oko prvog budžeta, a Abazović će naučiti gorke političke lekcije.

Smatram da će dug kleru bitno odrediti njihove poteze, njihove svađe i izdajstva. To je tako jer nam je kultura postala licemjerna, zločesta i zato opasna.

U cijelom svijetu je to riješeno, samo se ovdje oni prave da to ne razumiju. Nek svom narodu daju demokratiju i - spašena je Crna Gora. Ali, oni neće da ljudi slobodno misle i govore. Jedino što će raditi je to da će čuvati stečenu vlast, darovanu od popa, kao u vrijeme Krstaških ratova. Širiće zato netrpeljivost i vezivaće naciju uz religiju, što je već samo po sebi izdaja i religije i nacije.

POBJEDA: Kad ste već spomenuli kler, što pokazuju razgovori o vladi u Manastiru Ostrog, kađenje prostorija SO Budva, ljubljenje

ruku popovima potencijalnog mandatara Krivokapića?

PROKIĆ: Kapaciteti crnogorskog društva su na žalost takvi.

I u Crnoj Gori se teško probijaju one ideje koje nisu zagledane u sopstveni pupak. To je donekle i komično kad je riječ o populaciji koja može da stane u jedan veći neboder u Meksiko sitiju. Čak ni u Srbiji, gdje državnici takođe ljube ruke popovima, čime krše Ustav - pop ne odlučuje direktno o izborima, kao što se to dogodilo u Crnoj Gori.

POBJEDA: A kako gledate na otvoreno miješanje Srbije, predsjednika Vučića i drugih srpskih zvaničnika u CG izbore? Da li su u tom smislu izbori bili regularni s obzirom na propagandu medija koje kontroliše Vučić?

PROKIĆ: Kasno je za takve opservacije. Crna Gora je proglasila rezultat regularnim i validnim. Miješanje Srbije je bilo, uz miješanje crkve, takođe očigledno.

Ali, miješanje Aleksandra Vučića nije bilo tako otvoreno.

Povodom toga kolaju razne teorije. U njih nemam nikakvog uvida. Znam samo da su njegove izjave bile umjerenije od izjava srpske opozicije, koja



Urlik provincijalnog kolektivizma, tako udaljen od svih evropskih ideja, i dalje hara ovim prostorima, i pored očiglednih i strahovitih poraza koje je nanio društvima u regionu od propasti komunizma do danas. Sve njih odlikuje perverzija vrijednosti, oni neće slobodu pojedinca, nego slobodu svoje nacije. To su sve izgovori da bi se opet došlo u poziciju da se naveliko laže i pljačka, baš ono po čemu su čuveni, a što drugome zamjeraju

koketira s nacionalizmom više od vlasti.

POBJEDA: Što je konačni cilj nastojanja Srbije da ojača srpski identitet u Crnoj Gori, oslabi njen građanski karakter i zapadnu orijentaciju. Zašto je Vučiću toliko bitan popis stanovništva u CG sljedeće godine?

PROKIĆ: I sami znate odgovor. Zvanični Beograd se nikada nije pomirio s odlaskom Crne Gore iz zajedničke drzave.

Crna Gora će zato očigledno u budućnosti služiti za ambicije srpskih političara u samoj Srbiji. Kao i Kosovo. To je, naravno, put u poraz. Kao i uvijek do sada. Manja grupa ljudi će se na tome jezivo obogatiti, svi ostali će patiti. I to će se zvanično proglašavati patriotizmom.

POBJEDA: Da li smatrate da će koalicija „Crno na bijelo“ i Dritan Abazović biti u stanju da sa četiri mandata kontrolišu najvažnije segmente crnogorske unutrašnje i vanjske politike?

PROKIĆ: Abazović će biti izigran i vjerovatno kroz, u ovim prostorima poznate manevre, postati ubrzo nepotreban. Za važne odluke potrebne većine neće biti, pa to donekle tješi.

Ali, to nije i ne može biti put ka sreći.

POBJEDA: Januš Bugajski kaže da Vučić, uz podršku Kremlja, nastoji da ostvari Miloševićev plan ,,Velike Srbije“ i da su Crna Gora i BiH u središnjem fokusu te ideje. Što mislite o istrajavanju Srbije na ideji stvaranja „srpskog sveta“ koji po uzoru na



Zapamtite dobro da je u ovom trenutku opozicija u Srbiji gora od ionako užasne vlasti, da glumi još veći patriotizam i da je uglavnom već kompletno dobro ,,omašćena“ u prošlosti, jer je već bila na vlasti i tada se pokazala krajnje nekompetentnom i nesposobnom

„rosijskij mir“ organizuje i podupire zvanični Beograd?

PROKIĆ: Vučić nije omiljena ličnost u Kremlju. Od svih tih ,,velikih Srbija“, svim ,,velikim“ liderima u Srbiji bile su oduvijek mnogo važnije sopstvena vlast i sopstvene velike pare. Ni sad nije drugačije.

Rusi ovdje pokušavaju jer teško da negdje još mogu. Ali, slaba vajda. Istorija odnosa Rusije i Srbije je takva da se ne zna ko je koga tu više puta prevario.

Nema tu nikakve ljubavi. Srbija ide na Zapad, gdje se geografski uostalom i nalazi. I gdje su pare, koje su Srbiji neophodne da preživi. Rusi, kao što znamo pare ne daju, osim eventualno za prevrate. Uostalom, oni su izdali DDR, a da neće Srbiju.

POBJEDA: Optužbe o ko-

rupcionaškim aferama u Srbiji vode do premijerke Ane Brnabić i samog vrha vlasti. Što je u fokusu srpske politike s obzirom na parlament bez opozicije i zašto Srbija toliko odugovlači sa formiranjem vlade?

PROKIĆ: A šta je tu novo? Da se ,,omastiš“ kroz vlast je ovdje jedina zaista velika tradicija.

Pritom svi ti lopovi još zahtijevaju i da ih smatraš izuzetnim patriotima. Zapamtite dobro da je u ovom trenutku opozicija u Srbiji gora od ionako užasne vlasti, da glumi još veći patriotizam i da je uglavnom već kompletno dobro ,,omašćena“ u prošlosti, jer je već bila na vlasti i tada se pokazala krajnje nekompetentnom i nesposobnom. Ne mogu ni da ih gledam, ni da ih slušam. Srbija mora da iskoristi priliku da jedan lider, koji ima toliku podršku, može da donese sudbinske odluke po Srbiju i da odmah ne padne sa vlasti.

Odugovlačenje sa formiranjem vlade je direktno vezano za američke izbore, ali na veliku tugu Vučića, vladu će morati da napravi prije izbora u Sjedinjenim Državama. Čeka zato barem posljednje procjene, što je obično šibicarenje.

Tako je to kad nemaš svoja lična uvjerenja, nego su ti marketing i manipulacije cjelokupni arsenal.

POBJEDA: Kako ocjenjujete pitanje medijskih i političkih sloboda danas u Srbij i ? Št o s e d o g o d i l o s a podrškom idejama nekadašnjeg Beogradskog kruga i Druge Srbije i zašto Srbija nije otišla u tom pravcu?

PROKIĆ: Te ideje su uvijek bile prisutne u Srbiji, već vjekovima. I nikad nisu igrale praktično odlučujuću ulogu.

Ali, nikad nisu bile ni zatrte.

Nepobjedive su, slavne su i herojske. To su ideje i to su snage koje vole Srbiju, ali koje vole i susjede i cio svijet. One nemaju strah od svijeta i ne doživljavaju ga neprijateljski. Zastupnici takvih ideja smatraju da smo svi odgovorni, da niko nema izgovor i da svako mora da čini ono što mu sljeduje kao moralnoj i odgovornoj osobi.

Ako je neko drugi loš, ja neću biti loš, nametnuto mišljenje je ništa...

Ipak, narod, ma što ta apstrakcija značila, povlači odlučujući potez. I treba da ga povuče jednom konačno, da prekine pupčanu vrpcu sa bedom istoricizma, da razvlasti bandite i kriminalce i da otvori put ka sopstvenoj sreći, slobodi i napretku.

Ljubeta LABOVIĆ

Jedan od lidera Albanske koalicije kazao da će ta koalicija pozitivno odgovoriti ukoliko dobije poziv nove većine

Nimanbegu: Prihvatićemo poziv da razgovaramo o novoj vladi PODGORICA – Albanska lista pozitivno će odgovoriti na poziv bilo kog konstituenta nove parlamentarne većine o formiranju vlade - kazao je juče Genci Nimanbegu, jedan od lidera te koalicije.

- Neki od uslova koje imamo biće saopšteni ako dobijemo poziv – kazao je Nimanbegu Radiju Crne Gore, dodajući da bi sa predstavnicima nove parlamentarne većine željeli da razgovaraju o ekonomskom razvoju, ali i poboljšanju prava albanske zajednice.

Nimanbegu je rekao da Albanska lista sa Demokratama ima najbolju saradnju, ali neće pregovarati jedino sa tom partijom.

- Spremni smo da razgovaramo sa onima koji nam upute pozive. Sa Demokratama imamo dobre odnose, sa drugim konstituentima (nove vlasti) ne toliko , ali stvar je u tome da mi ne može odrediti koga će budući kandidat za mandatara odrediti za pregovarače ako dobijemo poziv - rekao je Nimanbegu, ističući da sa svim učesnicima na političkoj sceni moraju razgova-

rati koliko god su im suprotne pozicije.

Nimanbegu je kazao da, što se tiče formiranja kluba poslanika, jasno se pokazuje da manjinski narodi trebaju da imaju drugačiji tretman, ne samo u izbornom zakonodavstvu, nego i u Skupštini Crne Gore.

- Ovako nemamo mogućnost formiranja kluba i to će biti jedan od naših prioriteta, ali on nije ključan, imamo mi naše zahtjeve - želimo da manjinske zajednice imaju što više prava - kazao je Nimanbegu.

I. K.

Genci Nimanbegu

4

Ekonomija

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Plasman poljoprivrednih proizvoda i ove godine se i pored pandemije odvijao uglavnom nesm

Proizvođači, koje je Pobjeda kontaktirala, istakli su da su i pored problema sa plasmanom proizvoda koji je bio izazvan posljedicama epidemije korona virusa i slabom turističkom sezonom, uglavnom uspjeli da prodaju svoju robu, prvenstveno zahvaljujući intervencijama na tržištu Ministarstva poljoprivrede i dobroj saradnji sa veletrgovinskim firmama i trgovačkim lancima PODGORICA - Otkup poljoprivrednih proizvoda i ove godine se i pored pandemije korona virusa, odvijao uglavnom nesmetano, a tamo gdje je bilo zastoja, Ministarstvo poljoprivrede je reagovalo kroz komunikaciju sa otkupljivačima i proizvođačima, stvarajući time klimu za njihovu bolju saradnju i dogovor, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede. Iz ovog Vladinog resora su naveli da je saradnja uglavnom bila dobra, jer je pokazan visok nivo odgovornosti i razumijevanja za nastalu situaciju od strane otkupljivača.

Poljoprivredni proizvođači, koje je Pobjeda kontaktirala, istakli su da su i pored problema sa plasmanom proizvoda koji je bio izazvan posljedicama epidemije korona virusa i slabom turističkom sezonom, uglavnom uspjeli da prodaju svoju robu, prvenstveno zahvaljujući intervencijama na tržištu Ministarstva poljoprivrede i dobroj saradnji sa veletrgovinskim firmama i trgovačkim lancima.

- Posebno želimo istaći značaj razumijevanja koje trgovinski lanci sve više pokazuju u odnosu na vrijednost i značaj domaće proizvodnje, uvažavajući prednosti kratkih lanaca snabdijevanja – istakli su predstavnici Ministarstva.

Povoljniji otkup jagnjadi Iz Ministarstva poljoprivrede su podsjetili i na značaj aktuelnog programa otkupa tržišnih viškova jagnjadi koji je podržala Vlada, a koji je ove godine, kako kažu, povoljniji.

- Otkup jagnjadi koji se realizovao i prethodnih godina, u ovoj godini ima posebnu važnost i značaj za poljoprivredne proizvođače, kada je, zbog pandemije kovida- 19, pristup potrošačima i plasman poljoprivrednih proizvoda otežan. Pored blagovremenog i sigurnog otkupa sezonskih viškova, značiće i podrška dohotku proizvođača jer će se jagnjad otkupljivati po cijeni višoj od prošlogodišnje – rekli su iz Ministarstva.

m.babović

Viškove otkupili trgovc NajugrožeNiji

Oni su naveli da su u okolnostima koje su nastale zbog pandemije, najugroženiji upravo bili proizvođači koji su plasman proizvoda pretežno orijentisali na prodaju kroz turizam.

- Važno je napomenuti da to nije bio slučaj u svim sektorima, odnosno da su samo određeni sektori naročito bili pogođeni, a Ministarstvo je shodno tome i reagovalo i pružalo pomoć sektorima i proizvođačima kod kojih su nastavak proizvodnje i dohodak bili ozbiljno ugroženi – rekli su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima sektori poljoprivrede i ribarstva u značajnoj mjeri su se suočili sa izazovima uzrokovanim pandemijom kovida- 19. U pojedinim oblastima bilo je zastoja i problema u plasmanu, međutim, ti problemi su uglavnom prevazilaženi. Oni su podsjetili da je Vlada, kroz stalnu komunikaciju sa proizvođačima, pažljivo pratila i analizirala sve izazove i situaciju na tržištu i u okviru drugog paketa mjera za ublažavanje posljedica pandemije donijela poseban set podrške namijenjen poljoprivredi i ribarstvu, odnosno poljoprivrednim proizvođačima i preduzetnicima, vrijedan 17 miliona eura.

- Uspješnom realizacijom svih šest mjera iz ovog paketa uspjeli smo u ovim zahtjevnim uslovima da sačuvamo stabilnost tržišta, proizvodnju i radna mjesta, održimo dohodak proizvođača koji su bili posebno ugroženi.

Istovremeno, sve mjere bespovratne podrške iz agrobudžeta realizovane su nesmetanom dinamikom, uz veliko interesovanje korisnika – kazali su predstavnici Ministarstva.

Oni su podsjetili da je kroz ovaj paket realizovano šest mjera: avansna isplata 80 odsto premija poljoprivrednim gazdinstvima, uplata vanredne naknade korisnicima staračkih naknada, isplata jednokratne podrške profesionalnim ribarima, uplata doprinosa poljoprivrednim osiguranicima za šest mjeseci, nova povoljna kreditna linija IRF-a za poljoprivredu i ribarstvo uz subvencionisanje kamate i program intervencija na tržištu, koji se još realizuje.

Predstavnici ovog Vladinog resora su naveli da je kroz Program intervencija na tržištu pokrenut niz mjera u onim sektorima koji su bili ugroženi.

- Smatramo da smo za sada ostvarili dobre rezultate, odnos-

Ponuda voća na pijaci ,,Gintaš“

no da su mjere intervencije dale rezultate – istakli su iz Ministarstva.

Oni su napomenuli da su u fokusu implementacije ovog programa oni sektori, odnosno proizvođači, koji su proizvodnju planirali očekujući plasman kroz turizam.

- Usljed značajno smanjene turističke potrošnje došlo je do stvaranja zaliha u proizvodnim pogonima i postojao je rizik od propadanja proizvoda, čime je i dalja proizvodnja dovedena u pitanje. Takođe, reagovalo se i tamo gdje je situacija sa pandemijom značajno uvećala troškove proizvodnje, pa je samim tim i održivost iste i dohodak proizvođača bio doveden u pitanje – sopšteno je iz Ministarstva.

iNterveNcije

Do sada, Ministarstvo je donijelo rješenja o pokretanju mjera u sektorima proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, uzgoja pastrmke, uzgoja mušlji i morske ribe, proizvodnje jaja, otkupa krupne stoke, proizvodnje sjemenskog materijala krompira i žita.

- Imali smo i neka pojedinačna rješenja, u slučajevima kada su egzistencije porodica na malim gazdinstvima bile ugrožene, a što se dešavalo mahom onim proizvođačima koji su pretežno vršili prodaju kroz turizam – rekli su iz Ministarstva.

Oni su naglasili da su mjere koje su sprovedene u sektoru mljekarstva posebno bile važne za opstanak ovog sektora.

- Održana je proizvodnja u mljekarama i sirarama, sačuvana su radna mjesta u proizvodnim pogonima. Posebno je važno što je održana stabilnost otkupa mlijeka i sačuvana proizvodnja i prihodi brojnih

Iz pogona ,,Katunjanke“

Farma u Martinićima

crnogorskih farmera, kao kooperanata – istakli su predstavnici ovog Vladinog resora.

Oni su dodali i da je Ministarstvo bilo spremno i da pokrene mjeru intervencija na tržištu u sektoru vinogradarstva, s obzirom na to da su se proizvođači u ovom sektoru u određenom trenutku žalili na viškove vinskog grožđa.

- Kada su stvoreni uslovi da se otkup viškova grožđa realizuje, dobili smo obavještenje od Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara da viškova nema, odnosno da je grožđe prodato – rekli su iz Ministarstva.

Ovih dana se, kao su naveli, priprema i realizacija mjere intervencije kroz koju će se pomoći proizvođačima aronije koji imaju problem sa viškovima.

- Takođe, kroz redovnu agrobudžetsku mjeru intervencija, reagovano je i u sektoru biljne proizvodnje, kada se pravovremeno intervenisalo zbog poremećaja na tržištu lubenice i krompira, čime je obezbijeđena stabilnost tržišta i sa aspekta cijena i ponuđenih količina. Podsjetimo i da je otkup malina ove godine realizovan uspješno na zadovoljstvo malinara – kazali su iz Ministarstva.

PlasmaN

Vlasnik farme koka nosilja ,,Martinići“ Božidar Jokić naveo je da su ove godine imali problema sa plasmanom jaja zbog nedostatka turista i slabog rada hotela i restorana, koji jedno vrijeme zbog epidemije korona virusa nijesu ni radili.

- Imali smo značajne probleme sa plasmanom, ali ipak smo uspjeli da izdržimo te tržišne udare koji su zadesili i nas i čitavi region – rekao je Jokić.

On je dodao da im je Ministar-

,,Voli“ otkupio 5.200 tona voća i povrća Iz ,,Volija“ su naveli da su sarađivali sa 300 registrovanih poljoprivrednih proizvođača.

- Od početka godine do kraja septembra otkupljeno je 5.200 tona domaćeg voća i povrća. Otkup je za 11,67 odsto , odnosno za 685 tona manji nego prošle godine u istom vremenskom periodu – rekli su iz ove kompanije.

Predstavnici ,,Volija“ istakli su da su njihove otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda ove godine porasle.

- Na godišnjem nivou plaćeno je 14,28 odsto više po kilogramu robe u odnosu na isti period prošle godine – saopšteno je iz ,,Volija“.

stvo poljoprivrede izašlo u susret tako da su viškove jaja davali socijalnim i zdravstenima ustanovama.

- Kako ne bismo viškove jaja bacili Ministarstvo nam je tokom ljeta u julu izašlo u susret i pomoglo oko plasmana jaja i da ostvarimo neki dohodak od te naše robe, tako što nam je subvencioniralo tu robu koju smo dali ustanovama – kazao je Jokić.

On je saopštio da su cijene jaja tokom ove godine ostale na istom nivou.

- Cijene su trebale da rastu međutim inputi su porasli. Cijena žitarice je ove godine porasla za nekih deset do 15 odsto, a cijena krajnjeg proizvoda je ostala ista – izjavio je Jokić.

Trenutni kapaciteti njegove farme su 180.000 koka nosilja i 115.000 koka u odgoju.

I vlasnik sirare ,,Katunjanka“ Vlado Vukotić navodi da su zbog situacije izazvane kovidom-19 u proljeće imali problema sa plasmanom sira, odnosno sa viškom proizvoda.

- Tu situaciju smo uglavnom prebrodili tako što nam je pomoglo malo Ministarstvo poljoprivrede, a najviše naši trgovački lanci, a među njima prvi je ,,Voli“ priskočio da pomogne – saopštio je Vukotić.

Vlado Vukotić

Prema njegovim riječima Ministarstvo poljoprivrede je obezbijedilo da dio proizvoda sirare ,,Katunjanka“ završi u državnim zdravstvenim i socijalnim ustanovama.

- Preko njih smo realizovali prodaju oko 1.400 kilograma sira. Oslobodili smo se tih zaliha, a Ministarstvo nam je to naknadno refundiralo i sve isplatilo – kazao je Vukotić.

saradNja

On ističe veliku pomoć trgovačkih lanaca, prije svega kompanije ,,Voli“ sa kojom su napravili zajedničku akciju i koja im je najviše pomogla da se rasterete zaliha - Spustili smo cijene zajednički i oni i mi najviše što smo mogli i negdje ljetos oslobodili smo se zaliha proizvoda. Sad proizvodnja i otkup ide normalno – rekao je Vukotić.

On je dodao da imaju 60 kooperanata koji im dostavljaju mlijeko i istakao da oni nijesu osjetili krizu i da su isplaćivani redovno.

- Imamo i jaku dobro saradnju sa mljekarama, pa kad nam trgovina ide slabije njima dajemo mlijeko, koje će oni nama refundirati kad nam bude potrebno – izjavio je Vukotić.

Jedan od najpoznatijih i najvećih crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak naveo je da je bitno da nije poslovao negativno i da je plasman njegovih proizvoda bio solidan.

- Ako imate dobar proizvod i nudite dobru cijenu nemate probleme sa prodajom , međutim ne može to svako da ostvari i tada ima problema.

Ko ne napravi prvu klasu proizvoda nije konkurentan, ako je to negdje između prve i druge klase odmah se pojavi zastoj u

Ekonomija

Neđelja, 4. oktobar 2020.

metano

ci i Vlada Jokić očekuje još jednu Vladinu intervenciju na tržištu

plasmanu. Ja sam se tu izdigao i imam uvijek dobar proizvod i nemam problema i zastoja u plasmanu – istakao je Jovović.

Većinu njegove ovogodišnje proizvodnje, odnosno oko 60 odsto je otkupljivala kompanija ,,Voli“, dok je ostatak otkupljivalo desetak veletrgovinskih firmi.

- Sa otkupljivačima sam imao dobru saradnju i nije bilo problema. Isplaćuju me na dnevnom nivou i nemamo zastoj u plasmanu – rekao je Jovović.

On je ove godine loše prošao sa plasmanom začinskog bilja jer zbog uticaja kovida-19 i slabe turističke sezone nije bilo potražnje za ovom robom.

- Međutim ova klasična roba paradajz, paprika, krastavac, krompir, luk, kupus je solidno išla. Profitabilnija, jednostavnija i lakša je proizvodnja začinskog bilja, ali jednostavno korona je učinila svoje i tu se vrtimo malo nešto iznad pozitivne nule , nema minusa ali nijesmo baš zadovoljni sa ovogodišnjom proizvodnjom – kazao je Jovović koji ostvaruje proizvodnju na 17.000 metara kvadratnih u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom.

Kompanija ,,Voli“ je i ove godine preko svog logističko-distributivnog otkupnog centra vršila otkup poljoprivrednih proizvoda.

- Situacija prouzrokovana pandemijom se, kao i na sve aspekte poslovanja, odrazila i na plasman, a samim tim na otkup poljoprivrednih proizvoda. Planovi i očekivanja za ovogodišnju turističku sezonu su bili visoki i niko nije mogao da predvidi dešavanja – kazali su iz ,,Volija“.

Kvalitet

U ,,Voliju“ su zadovoljni ovogodišnjim kvalitetom otkupljenog voća i povrća.

- Izuzetak je trešnja, jer su se kišni majski dani negativno odrazili na količinu i kvalitet ploda. U otkupnom centru veoma vodimo računa o kvalitetu poljoprivrednih proizvoda koje otkupljujemo, a prilikom prijema robe vrši se kontrola od naših tehnologa – izjavili su predstavnici ove kompanije.

Oni su dodali da otkupljuju robu prve i u određenom procentu druge klase.

- U prvih devet mjeseci ove godine najviše je u otkupu bila zastupljena lubenica, krompir, ku-

Vlasnik farme koka nosilja u Martinićima Božidar Jokić je jako zadovoljan intervencijom Ministarstva poljoprivrede, koja im je omogućila da se oslobode zaliha proizvoda.

- Bilo bi dobro kad bi bila opet jedna intervencija kako bi ovu neizvjesnu godinu uspjeli da prebrodimo – kazao je Jokić.

On je rekao da se nadaju državnoj intervenciji u situaciji kad ima je teško.

- Mi to uvijek vratimo državi kroz poreze i doprinose na zarade zaposlenih, kroz plaćanje PDV-a, ali ipak onog momenta kada je nama teško očekujemo da nam država pomogne,da prebrodimo zajedno teškoće i da podnesemo zajednički teret – poručio je Jokić.

Božidar Jokić

pus, krastavac, tikvica…Zadnji mjesec je aktuelan otkup kupusa, krompira, paprika, krastavca, patlidžana, tikvica, a sada kreće i otkup domaće mandarine i kivija – kazali su iz ,,Volija“.

Predstavnici ove trgovačke kompanije naveli su da su otkupljeni proizvodi plasirani u prodajnim objektima ovog trgovačkog lanca, ali i u drugim marketima.

- Osim proizvoda iz otkupa, u marketima možete pronaći i povrće iz ,,Volijevog“ uzgoja na poljoprivrednom imanju na Šasu, pod nazivom ,,Naša bašta“ – rekli su iz ,,Volija“.

Iz ,,Volija“ su naveli da i ubuduće crnogorski poljoprivredni proizvođači mogu računati na otkup od stane ove kompanije.

- Već u narednim sedmicama planirali smo da sa najozbiljnijim poljoprivrednim proizvođačima napravimo program proizvodnje i otkupa za sljedeću sezonu – poručili su iz ,,Volija“.

Iz te trgovačke kompanije saopšteno je da teže tome da se sve manje okreću snabdjevanju iz inostranstva, osim kada su u pitanju egzotične vrste voća i povrća.

- Svjesni smo da se uvoz ne smije umanjiti na uštrb potrebnog kvantiteta, kao što ni smanjenje uvoza ne smije rezultirati enormnim rastom cijena.

Pandemija je prouzrokovala otežane ulove uvoza i transporta, kao i povećanje cijena mnogih poljoprivrednih proizvoda koje smo u mogućnosti da uzgajamo u Crnoj Gori – saopšteno je iz ,,Volija“.

S. PoPović

5

Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov o najvećim izazovima nove vlade PODGORICA - Za novu vladu je ključno kakvu će privrednu politiku voditi. Za sada o tome nema nikakvih nagovještaja. Predati je ekspertima je možda poželjno i moglo bi biti i efikasno, ali za sada nije jasno što bi bile ekspertske preporuke. Za sada se najviše govori o uklanjanju korupcije i o preispitivanju porijekla imovine i prihoda, što je poželjno, ali to nije zamjena ni za privrednu niti za razvojnu politiku - kaže u razgovoru za Pobjedu Vladimir Gligorov saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Ističe da bi mala zemlja sa regionalnim razlikama, uslovljenim ne samo istorijom nego i geografijom, koja ima i more i planine i odgovarajuću klimu, trebalo da ulaže u infrastrukturu i u integraciju sa razvijenim zemljama kako bi uzela učešće u djelatnostima koje karakterišu razvijenost.

POBJEDA: U Crnoj Gori je nakon izbora došlo do promjene vlasti. DPS nema većinu i vlast će formirati opozicija sa ogromnim srpskim i ruskim uticajem uz otvoreno miješanje Srpske pravoslavne crkve. Što će biti najveći izazovi za novu vlast, s obzirom na to da je kasa prazna jer je propala turistička sezona?

GlIGOROv: Koliko razumijem mandatara on bi da ostavi ta politička pitanja po strani i da se usredsrijedi na privredne probleme. Koliko će u tome biti uspješan teško je reći. Kako će vjerovatno prijevremeni izbori biti potrebni najkasnije do redovnih predsjedničkih, nije izvijesno da će biti strpljenja kod stranaka članica vladajuće koalicije da se do tada uzdrže od ispunjenja svojih političkih ciljeva. A to je vjerovatno uslov za stabilnost. Što se prazne kase tiče, važnije je da li ima izgleda da se napuni. Jer ako ima, novac se može pozajmiti. U tome bi mogla da pomogne i Evropska unija. Usljed toga je važno kakva će se privredna politika voditi. Za sada o tome nema nikakvih nagovještaja. Predati je ekspertima je možda poželjno i moglo bi biti i efikasno, ali za sada nije jasno što bi bile ekspertske preporuke. Za sada se najviše govori o uklanjanju korupcije i o preispitivanju porijekla imovine i prihoda, što je poželjno, ali to nije zamjena ni za privrednu niti za razvojnu politiku. Tako da je za sada najveći izazov za novu vladu strategija privredne politike.

Puna usta borbe protiv korupcije, o privredi ni riječ Kako nema sumnje da Crna Gora ima komparativnu prednost u turizmu, nema smisla od toga odustajati. Jer epidemija ne bi trebalo da dovede do gubitka više od jedne sezone. Bilo je bolje da se odustalo od pokušaja da se ova koja se upravo završava spase, jer će biti skupa izraženo u javnom zdravlju.

Ali ljudi neće prestati da idu na odmor kada se epidemija okonča ili efikasno stavi pod kontrolu – kaže Gligorov

Vladimir Gligorov

POBJEDA: Kako promjena vlasti može uticati na strane investicije s obzirom na to da su nacionalistički glasovi nove većine najavili otklon od Zapada i preispitivanje odluke za ulazak u NATO? GlIGOROv: Sve zavisi od izvora stranih ulaganja. A to opet zavisi od strategije razvoja.

Ako se zaista teži ubrzanom približavanju članstvu u Evropskoj uniji, to bi naravno podrazumijevalo da se nastavi sa sadašnjom spoljnom politikom. To bi podrazumijevalo i veće oslanjanje na evropska ulaganja. Jer to podrazumijeva i veće poštovanje pravila konkurencije i finansiranja koja važe u EU. Eventualna strateška promjena spoljne politike i odnosa sa EU bi svakako imalo značajne, u prvo vrijeme svakako negativne posljedice, po priliv stranih ulaganja.

POBJEDA: Kakve će biti posljedice kovid pandemije

Pojašnjenje Odbora direktora ,,Plantaža“

na evropsku i svjetsku ekonomiju, gdje je tu Crna Gora koja se dominantno oslanjala na turizam? Moramo li mijenjati osnove ekonomskog razvoja jer nam ova godina govori da samo na turizam ne možemo računati?

GlIGOROv: Privreda Crne Gore nema značajno veći udio sektora usluga u ukupnoj proizvodnji nego druge balkanske pa ni evropske zemlje.

Ima veći udio poljoprivredne proizvodnje nego razvijene evropske zemlje. Ima i sličan udio industrije. Značajno je manji udio prerađivačke industrije i značajno je veći udio izvoza turističkih usluga u ukupnom izvozu. Kako nema sumnje da Crna Gora ima komparativnu prednost u turizmu, nema smisla od toga odustajati. Jer epidemija ne bi trebalo da dovede do gubitka više od jedne sezone. Bilo je bolje da se odustalo od pokušaja da se ova koja se upravo za-

vršava spase, jer će biti skupa izraženo u javnom zdravlju.

Ali ljudi neće prestati da idu na odmor kada se epidemija okonča ili efikasno stavi pod kontrolu.

Sektor gdje je potrebno povećati aktivnost, uopšteno govoreći, jeste prerađivačka industrija i usluge koje uz nju idu. Za to je potrebna internacionalizacija koja ide uz veće povezivanje sa razvijenim zemljama u EU i poboljšanje obrazovanja, sticanja znanja i povezivanje sa evropskim industrijama i naukom.

Pojednostavljeno rečeno, mala zemlja sa regionalnim razlikama, uslovljenim ne samo istorijom nego i geografijom, koja ima i more i planine i odgovarajuću klimu, trebalo bi da ulaže u infrastrukturu i u integraciju sa razvijenim zemljama kako bi uzela učešće u djelatnostima koje karakterišu razvijenost.

M. JOvIĆEvIĆ

Podaci Agencije za elektronske komunikacije

Otkloniće nepravilnosti Manje ADSL u roku od pola godine priključaka u avgustu

PODGORICA - Kompanija ,,13. jul - Plantaže“ u narednih pola godine trebalo bi da otkloni sve nedostatke i nepravilnosti, donese neophodne akte i usaglasi poslovanje po preporukama Državne revizorske institucije - saopštio je predsjednik Odbora direktora Božo Mihailović.

On je na Konstitutivnoj sjednici Odbora direktora, kojom je predsjedavao, kazao da ,,Plantaže“ o tome treba stalno da obavještavaju Odbor direktora. Sjednici je prisustvovao zamjenik predsjednika Dušan Perović, a članovi su bili i Đorđije Rajković, Boban Melović, Veselin Orlandić, Sead Šahman, Vladislav Dulović, Zoran Senić i Nikola Perišić.

Iz ,,Plantaža“ su poručili da pojašnjenje objavljuju povodom nejasnih interpretacija saopštenja te kompanije u pojedinim medijima. i. K.

PODGORICA - Ukupan broj ADSL priključaka na kraju avgusta iznosio je 27,7 hiljada, 349 manje nego u julu - saopštila je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su saopštili da se od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju avgusta 88,47 odsto odnosilo na građane.

Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u avgustu iznosio je 70,49 hiljada.

U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo 2,27 hiljada, od čega se na građane odnosilo 81,59 odsto. Broj KDS priključaka na kraju avgusta iznosio je 49,15 hiljada, a WiFi 2,84 hiljade.

Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju avgusta, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 183,59 hiljada, 85 više nego u julu. i. K.

6

Društvo

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Ministarstvo prosvjete nije dozvolilo seoskim školama da budu otvorene za sve osnovce

Škole prazne, pojedini đaci uče hvatajući signal po livadama PODGORICA - Dio stručne i laičke javnosti prije početka školske godine zatražio je od Ministarstva prosvjete da se u selima zbog loših tehničkih uslova ne odvija onlajn nastava, predlažući da sva djeca idu u školu, jer je zbog njihove malobrojnosti lako ispoštovati mjere za suzbijanje korona virusa, ali te molbe nijesu prihvaćene. Čak je i međunarodna organizacija u Crnoj Gori UNICEF preporučila resoru ministra Damira Šehovića da, između ostalog, svaka škola bude u prilici da sama donese odluku o najboljim načinima organizovanja kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja za vrijeme pandemije kovida -19.

Njihova istraživanja pokazuju da skoro svaka peta porodica u našoj državi s djecom uzrasta do 18 godina - nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao njihovi vršnjaci. To je Pobjedi u razgovoru potvrdilo i više direktora seoskih škola.

Ministarstvu prosvjete su povodom toga mišljenja i molbe slali i Prosvjetna zajednica, Pedagoški centar, Unija direktora škola, Sindikat prosvjete, Udruženje roditelja…

Na kraju je, ipak, donešena odluka koja važi podjednako za sve – od 1. oktobra u školu idu đaci do šestog razreda, kao i prvi razred srednje škole, dok će ostali učiti od kuće.

- Ciljano i svjesno je napravljen unificiran model za sve škole, radi koordinacije i praćenja. Svakako ćemo pratiti epidemiološku situaciju, ali i organizacionu situaciju u školama, i ukoliko bude bilo kakvih promjena, o tome blagovremeno informisati javnost – kazala je Pobjedi direktorica direktorata nadležnog za osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolić -Vučinić.

Nije odgovorila na pitanje da li sva djeca u crnogorskim selima imaju laptop ili kompjuter koji je povezan sa internetom,

Istraživanja Unicefa za Crnu Goru pokazuju da skoro svaka peta porodica s djecom uzrasta do 18 godina - nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao njihovi vršnjaci. To je Pobjedi u razgovoru potvrdilo i više direktora seoskih škola

Prazna osnovna škola u Međuriječju

odnosno jesu li organizovali nabavku tih uređaja i ako jesu – kako, koliko…

- Što se tiče opremljenosti školaraca kod kuće, kojih, kao što vjerovatno znate, u Crnoj Gori ima nešto ispod 100.000, ističem da nastava kod one djece koja prema trenutnom modelu nemaju predavanja u školi (7, 8. i 9. razred osnovne škole i 2, 3. i 4. razred srednje škole) se ne organizuje samo onlajn, već se potpuno isti edukativni materijal emituje i na televizijama. Dogovoreno je da kanali na kojima se emituje materijal budu dostupni kod svakog kablovskog operatora, nezavisno od toga kog operatora usluge djeca kući koriste – odgovorila je ona.

Nikolić-Vučinić je kazala da ovo nije samo onlajn nastava, ,,već nastava na daljinu i putem televizije, te na druge n a č i n e, u p ravo ka ko b i

pokrivenost bila skoro stoprocentna“.

- Na kraju, u izuzetno malobrojnim slučajevima kada djetetu nije dostupna ni televizija, svaka škola ima jasnu obavezu da im dostavlja materijal (naravno, poštujući epidemiološke mjere), a tako je bilo i u prethodnoj godini (onda kada su zatvorene škole) – kaže Nikolić-Vučinić.

Potpredsjednica Prosvjetne zajednice nastavnica Olivera Leković, međutim, smatra da ovakvim stavovima i odlukama Ministarstvo prosvjete otvoreno ,,diskriminiše djecu“.

- Pitanje je ima li dijete signal, ima li struju, čak, i to. Ne vidim razlog da budu diskriminisani ako u školi imaju uslove za nastavu. U Ministarstvu se drže svojih principa iako je na štetu učenika, a mi smo tu zbog đaka - navodi ona.

Nikolić-Vučinić smatra da je najvažnije to da sva djeca koja

Majda Medenica

nijesu krenula na predavanja koja se održavaju u školama, do normalizacije stanja imaju svako ispitivanje, kontrolne i pismene zadatke u školi, kao i petnaestodnevne konsultacije u toj ustanovi iz svakog predmeta.

To znači da su sva djeca, nezavisno od toga žive li na selu ili

Petar Bulatović

ne, ,,u stalnom i više nego intenzivnom kontaktu sa školom“.

- Podsjećamo da je ovaj model nastave, koji je zapravo kombinovani, uveden radi zaštite zdravlja djece, odnosno kako bi obrazovni sistem bio u prilici da ispoštuje svaku pre-

Nabaviće učeniku laptop, nastavnici nose papire đacima U pljevaljskoj školi „Radoje Tošić“, u Srdanovom grobu, prema riječima direktora Milana Lacmanovića, zaključno sa šestim razredom imaju 14 učenika, dok njih pet iz starijih razreda prati nastavu onlajn.

- Za sada nema nikakvih problema, ali tek smo na početku i teško je procijeniti za dva dana kako će se dalje odvijati. Po mom ličnom mišljenju i ovih pet učenika je moglo nastavu pratiti u školi, jer imamo dovoljno prostornih kapaciteta, ali moramo ispoštovati preporuke Ministarstva. Škola ima dovoljno hi-

gijenskih sredstava, nastavno osoblje nosi vizire i maske, a djeca maske. Inače, djeca su disciplinovana, ozbiljno su shvatila sve ovo i nemamo, zaista, nikakvih problema – kazao je Lacmanović.

Dodaje da većina djece ima laptopove ili pametne telefone, ali da je internet loš. On kaže da je Ministarstvo ugradilo jedan dio novih uređaja koji bi poboljšali kvalitet interneta i da ovih dana očekuju ugradnju i drugog dijela što bi đacima omogućilo lakše korišćenje e–udžbenika.

- Možda samo jedan od naših učenika nema laptop, ali trudićemo se da mu ga obezbijedimo. Škola i Ministarstvo će naći najbolje rješenje – kaže Lacmanović.

Iz Osnovne škole „Dušan Ivović“ u Kosanici navode da, takođe, imaju loš internet, što otežava nastavu onlajn.

- Nemaju sva djeca laptopove, pametne telefone, tablete tako da im fizički dostavljamo materijale – kazao je direktor Nebojša Rubežić.

A.S.

poruku Instituta za javno zdravlje – rekla je Nikolić-Vučinić.

KONTROLA

Prosvjetna radnica Leković, koja je u svakodnevnom kontaktu sa đacima misli da bez žive riječi i kontakta sa nastavnikom, nastava ne može biti kvalitetna.

- Časovi na TV traju od 10 do 15 minuta i đak je prepušten sam sebi. Pitanje je da li roditelj može to da iskontroliše. Na TV nastavnik pripremi čas i uvijek je potrebna dodatna pomoć i objašnjenje.

Osnovu nosi TV čas, ali to nije dovoljno. Preko onlajn platformi imamo reagovanje djece, svoju grupu, znamo dokle su stigli sa znanjem – rekla je ona, dodajući da su nastavnici hemije biologije, matematike… zabrinuti, uz

Društvo

S. VASILJEVIĆ

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Ne mogu da koriste digitalne udžbenike Potpredsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković negoduje što je ministar Damir Šehović u maju izjavio da će od 1. septembra biti opremljene sve učionice od prvog do šestog razreda, na način š t o ć e o j a č a t i v a j fa j , računare, pametne table…, te da je u septembru ,,počela priča kako to neće obezbijediti za sve, nego za pravake - 500 učionica, jer su urađeni digitalni udžebnici.

- Počela je nastava, a nama su učionice prazne - ništa nije urađeno. Uložen je novac u digitalne udžbenike koje mi ne možemo da koristimo u nastavi. A novac za računare, pametne table ne znamo ni gdje je.

Imamo neke izgovore da je sve oko tenedera. Tražila sam taj tender, ali nisam uspjela da ga nađem. Osjećamo se prevarenima – rekla je ona.

ONLAJN NASTAVA U SEOSKIM ŠKOLAMA GOTOVO NEMOGUĆA: Nema ni interneta ni kompjutera

podsjećanje da se ove nauke uče tako što se radi sa olokvom ili kredom u ruci, a potom profesor đaka vodi kroz zadatak.

Praksa u pojedinim školama potvrđuje zabrinutost Leković.

Direktor Bećir Berjašević barske seoske škole ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ kazao je za Pobjedu da im je problem održavanje nastave onlajn, jer je na ovom području loš internet.

- Više bi nam odgovaralo da se nastava odvija kao u redovnim okolnostima, jer imamo smještajnih kapaciteta. Smatram da bismo se mogli kvalitetno organizovati i da bi djeca i tada bila bezbjedna, jer odjeljenja broje najviše po deset do 12 učenika. Ipak, poštovaćemo preporuke Ministarstva rekao je on.

U Ostrosu, prema njegovim riječima, za sada, nema registrovanih slučajeva zaraze korona virusom.

- Tako da su ovdašnja djeca u ovom momentu u znatno povoljnijoj poziciji od vršnjaka u gradskom jezgru. Imamo izvanredne uslove za boravak učenika – poručio je on.

Iz škole ,,Jovan Tomašević“ u Virpazaru smatraju da ,,najveći problem biće poštovanje preporuka NKT-a prilikom organizovanja kombi prevoza za djecu“.

- Nastavu organizujemo preko vajber platforme, zbog toga što pokrivenost internetom nije zadovoljavajuća u svim djelovima mjesne zajednice - rekla je direktorka Jadranka Pešić.

I u osnovnoj školi u Đuravcima nastavu su počeli na način što učenici i nastavnici komuniciraju posredstvom vajbera.

- To je bio jedini način da org a n i z u j e m o n a s t av u u vanrednim okolnostima. Tokom prvog talasa korona virusa, pokazalo se da je takav sistem rada moguć. Zadovoljni smo tadašnjim rezultatima - kaže direktor ove škole Fikret Sinanović.

Slična situacija je i u kolašinskim selima gdje rade četiri seoske škole.

Direktor Osnovne škole ,,Međurečje“ Petar Bulatovć

Pogođena djeca koja imaju autizam Potpredsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković negoduje što Ministarstvo ,,nije imalo sluha“ za djecu sa razvojnim teškoćama. Ističe da su djeca sa autizmom posebno pogođena.

- Glavni cilj za njih je bila inkluzija koja podrazumijeva uključivanje i sada su odjednom već pola godine kod kuće – rekla je ona, ocjenjući da su zbog takvih odluka učinjeni koraci unazad.

Leković smatra da nije bilo opravdano ovoliko odlaganje nastave, ističući da su naša djeca u doba korona virusa najviše bila izvan škola, u odnosu na okruženje. Podsjeća da je u septembru bilo manje oboljelih nego sada, ali se nastava nije odvijala.

- Izgubili smo mjesec. Ministarstvo je pričalo da je spremno, ali glavni razlog je što nijesu spremni – rekla je ona.

Udruženje pedagoga: Niko nas nije pitao za mišljenje Iz Udruženja pedagoga Crne Gore kazali su za Pobjedu da je ponuđeni model Ministarstva prosvjete zanemario potrebe svih učenika - da uče u okruženju na koje su navikli, u školi.

Ističu da je po završetku nastavne 2019/20. godine bilo dovoljno vremena i značajnog iskustva koje su svi učesnici i partneri u vaspitno-obrazovnom procesu imali, te da je trebalo iskoristiti da se, nakon sveobuhvatne analize, pokrene dijalog.

- I definišu modeli koji bi omogućili svim učenicima jednake šanse za kvalitetno učenje/nastavu, posebno uzimajući u obzir da je za jesen postojala opravdana bojazan da će se epidemiološka situacija opet zakomplikovati. Škole su različite: po nivoima obrazovanja, po brojnosti učenika, po kadrovskim i materijalnim resursima kojima raspolažu, po socijalnim prilikama u porodicama naših učenika… Upravo ovo su trebali biti parametri za kreiranje različitih modela za izvođenje nastave, a da pri tom budu uvaženi svi važni zahtjevi koje nalaže sistem formalnog obrazovanja i preporuke NKT-a – navode oni.

Da je, kako kažu, proces kreiranja ovih modela bio započet na vrijeme i u saradnji sa svim odgovornim stranama, dobili bismo više kvalitetnih prijedloga organizacije nastave, ali i povjerenje, dijeljenje odgovornosti i raniji povratak u klupe.

- Udruženje pedagoga Crne Gore nije dobilo zvaničan poziv da učestvuje u javnim raspravama na temu pripremanja školske 2020/21. godine. Takođe, nemamo informaciju da je iko od kolega u svoje lično ime učestvovao u konsultacijama, iako smo u kontaktu, a posebno zbog potrebe da odgovorimo na izazove koji su bili postavljeni i pred pedagoško-psihološku službu – navode oni.

objašnjava da onlajn nastavu pohađa jedan učenik sedmog razreda, dva osmog i tri devetog.

- Onlajn nastavu ćemo organizovati preko mobilnih telefona, odnosno vajbera, jer učenici uglavnom nemaju drugih i boljih tehničkih mo-

gućnosti. Trebaće nam za sve to zajedničkog napora i strpljenja. Signal je često slab, pa se izlazi iz kuća da se „uhvati“. Često je u kući samo jedan moderniji telefon, pa se čekaju roditelji da dođu sa posla kako bi se poslali domaći zadaci – rekao je on, dodajući

da ih sve ove otežavajuće okolnosti motivišu da daju dodatne napore kako bi onlajn nastava ispunila sve ono što se očekuje od nastavnika i od učenika.

Od svih seoskih škola na području opštine, najurbanija je ona u centru Manastira Morače, koja se nalazi neposredno pored Jadranske magistrale. Direktor škole ,,Mojsije Stevanović“ Rade Baković, kaže da je ove školske godine 30 đaka u školi, a za sedmoro se organizuje onlajn nastava.

- Oni imaju sve tehničke uslove za realizaciju ovog vida nastave – poručio je on.

UČENICI NA KATUNIMA

I Osnovna škola ,,Vojin Čepić“, u Dragovića Polju, takođe, prema riječima direktorice Majde Medenice, čini maksimalne napore da organizuje onlajn nastavu. Dio tih učenika je na katunima, sa svojim porodicama, pa to ponekad otežava telefonski signal. Ipak, znaju se mikro-lokacije gdje je signal siguran, pa se tako uspostavlja potrebna komunikacija između đaka i nastavnika.

- Onlajn nastavu prate učenici u Redicama, Starću, Dragovića Polju, Ljevištima. Slaba je p o k r i ve n o s t m o b i l n o m mrežom, a imamo i česte nestanke električne energije. Za platforme preko interneta nema uslova, jer učenici nemaju tablete i računare. U većini porodica jedan telefon koriste svi članovi porodice.

Rade preko vajber grupa i tako ispunjavaju obaveze – zaključuje Medenica.

N.Đ. – V.K.V. - D.D.

7

Ministarstvo prosvjete saglasno da prosvjetne radnike treba nagraditi

Precizirati kriterijume da bi se nagradio dodatni rad

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete saglasno je da dodatni rad prosvjetnih radnika treba adekvatno nagraditi i tom Vladinom resoru je takva inicijativa Sindikata prosvjete sasvim prihvatljiva.

Taj stav je saopšten i na ranijim razgovorima sa Sindikatom, jer je procjena da ljudi koji nose najveći i dodatni teret trenutne situacije u školstvu, treba da imaju i dodatnu motivaciju za rad.

- Potrebno je ustanoviti da li je i u kom obimu moguće opredijeliti ta sredstva, što će svakako biti predmet dijaloga sa Sindikatom i ostalim subjektima, koji ćemo inicirati. Potrebno je precizirati jasne kriterijume na

osnovu kojih bi se eventualno obračunavao dodatni rad. Neophodno je da ti kriterijumi u svakom momentu budu potpuno transparentni i jednaki - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Navode da je Ministarstvo prosvjete institucija koja vodi računa o interesima djece, ali i onih koji naše najmlađe obrazuju i, zajedno sa roditeljima, vaspitavaju.

- Tako su i u prethodnom periodu uvećane zarade prosvjetnih radnika, dodijeljen veliki broj nagrada nastavnicima kroz Fond za kvalitet i talente, ali i održavana konstantna i kvalitetna saradnja sa Sindikatom, a tako će biti i ubuduće poručuju iz tog Vladinog resora.

Ministar unutrašnjih poslova sastao se sa predstavnicima Udruženja penzionisanih službenika

Nuhodžiću dodijeljeno priznanje za doprinos radu

Sa dodijele priznanja

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na sastanku sa predstavnicima Udruženja penzionisanih službenika bezbjednosnih državnih organa kazao da vjeruje da će ova organizacija i ubuduće ostvarivati intenzivnu komunikaciju sa službama bezbjednosti.

Predstavnici Udruženja zahvalili su ministru Nuhodžiću na kontinuiranoj podršci i dodijelili mu zahvalnicu priznanje Udruženja za doprinos u radu.

Nuhodžić je istakao da je ponosan na dosadašnju saradnju sa Udruženjem penzionisanih službenika koja je bila zasnovana na iskrenom prijateljstvu i uvažavanju.

- Vaše znanje, iskustvo i energija su nam bili od dragocjenog značaja, posebno za mlade pripadnike bezbjednosnih struktura. Vjerujem da će organizacija penzionera i ubuduće

ostvarivati intenzivnu komunikaciju sa službama bezbjednosti, kao i da će se adekvatno vrednovati napori svih vas koji ste svoj život posvetili jačanju ugleda i integriteta ove odgovorne i zahtjevne profesije - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na sastanku sa predstavnicima Udruženja penzionisanih službenika MUP-a, Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Policijske akademije.

Predstavnici Udruženja kazali su da su uvijek mogli računati na Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok je ministar Nuhodžić, lično na pravi način znao da prepozna njihove potrebe.

- Očekujemo da će i naredni period biti potpora nastojanjima Crne Gore da nastavi sa unapređenjem kapaciteta bezbjednosnih institucija - poručili su predstavnici Udruženja penzionisanih službenika.

R. P.

8

Društvo

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Prof. dr Miodrag Grbić inicirao projekat proučavanja stare DNK u koji će biti uključene crnogorske inst

Na pragu smo istraživanja ko reći pravu istinu o našoj proš Na potezu između Kotora i Budve mapirano je 210 tumula (drevnih grobnica) iz bronzanog doba. Tolika gustina tumula na tako malom prostoru do sada nije dokumentovana u arheologiji. Ovo neistraženo arheološko blago potrebno je hitno zaštititi od nestajanja jer krije podatke od značaja za svjetsku nauku, našu kulturu i istoriju – smatra profesor Grbić PODGORICA - Vrijeme je da pseudoistorija i na mitovima temeljene balkanske zablude ustupe mjesto nauci koja će omogućiti da se neistraženi slojevi bliže i dalje prošlosti na najbolji način iskoriste i kao prednost u turizmu.

Genetičar i molekularni biolog profesor Miodrag Grbić sa univerziteta u Zapadnom Ontariju u Kanadi ima takvu viziju. On smatra da upravo međunarodna saradnja, uz aktivno uključivanje crnogorskih institucija i podršku vodećih svjetskih stručnjaka koji proučavaju staru DNK, mogu i Crnu Goru da promovišu kao markantnu tačku na arheo-turističkoj mapi.

- Realna šansa za tako nešto je proučavanje materijala iz brojnih tumula iz bronzanog doba koje je mapirao crnogorski arheolog Miloš Petričević na potezu od Kotora do Budve, za koje je - kada sam mu objasnio razmjere, njihov broj i pretpostavljenu starost - interesovanje pokazao dr Karles Lalueza Foks

sa Instituta za evolutivnu biologiju u Barseloni. Toliko tumula na malom prostoru do sada nije zabilježeno u arheologiji. To je prostor za saradnju ovog velikog stručnjaka sa crnogorskim naučnicima, prvenstveno kroz arheološka istraživanja koje bi pratila i analiza osteo materijala (proučavanje kostiju) o čemu smo već napravili konkretne dogovore sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti – kazao je Grbić u razgovoru za Pobjedu.

POBJEDA: Da li bi takvo istraživanje dovelo i do popunjavanja istorijske „praznine“, budući da na karti DNK ispitivanja drevnog stanovništva gotovo da nema podataka iz Crne Gore?

GRBIĆ: Jedan od razloga dovođenja dr Lalueze Foksa u Crnu Goru je upravo ovo što ste istakli: podataka o staroj DNK iz Crne Gore gotovo da nema i jedini koji je publikovan je iz tumula iz Velike Grude kod Radovića, ali nažalost bez participacije crnogorskih autora. Sa Karlesom sa-

DNK proučavanja ,,kratošije“ - putokaz i za arheologe POBJEDA: Opsežna studija o genetskom diverzitetu vinove loze svrstala je Crnu Goru rame uz rame sa najpoznatijim svjetskim vinogorjima. To se dogodilo upravo zahvaljujući DNK istraživanjima. Može li proučavanje loze da bude dobar smjer i putanja za proučavanje čovjeka na ovom prostoru?

GRBIĆ: Bez DNK analize i to sveobuhvatnog genotipiziranja sa više od 500 starih čokota ovo jednostavno ne bi bilo moguće.

Ovo pokazuje da zaista kapitalni projekti moraju da budu multidisciplinarni. Ključna je bila naša saradnja sa jedinom od najboljih institucija u Evropi, Institutom za vino i vinovu lozu u La Riohi, Španija. Španski stručnjaci predvođeni dr Hoze Migel Zapaterom i dr Havijerom Ibanjesom su uspjeli da na osnovu genomskih markera konstruišu pedigre crnogorske vinove loze. Crnogorski tim Plantaža, predvođen dr Vesnom Maraš i njenim entuzijastičnim timom mladih saradnika obavio je uzorkovanje, analizu i spašavanje ovog materijala od nestajanja, tako da ga imamo sačuvanog u Plantažama kao osnovu autohtonog vinarstva Crne Gore. Ovaj genetski pedigre pokazao je genetsku strukturu crnogorske vinove loze veoma sličnu strukturama starih tradicionalnih vinogorja u Evropi, kao na primjer Bordo i Burgundija u Francuskoj i La Rioha u Španiji, gdje je jedna sorta progenitor pedigrea vinskih sorti. U slučaju Crne Gore to je ,,kratošija“. Naime ,,kratošija“ je centralna sorta koja je iznjedrila u svom ukrštanju sa drugim lozama crnogorski sortiment vinskih sorti vinove loze. ,,Kratošija“ predstavlja majku ili oca za 12 vinskih sorti vinove loze i najčešća je bila uzorkovana u starim vinogradima. Sa svojim diverzitetom i biotipovima kao i istorijskim podacima iz Budvanskog ustava iz 1427. godine koji opisuju gajenje ,,kratošije“ u srednjem vijeku, ovo istraživanje pokazuje da je ,,kratošija“ vjekovima centralna sorta gajena u Crnoj Gori. Među mnogim potomcima ove sorte je i kruna crnogorske vinske proizvodnje, ,,vranac“, čiji je otac ,,kratošija“ a majka je sorta ,,duljenga“ koja je pronađena samo na jednom lokalitetu u Crmnici. Mislim da opseg i značaj ovih rezultata još nije shvaćen u Crnoj Gori, ali ovaj projekat je utro put za šire izučavanje genetskog diverziteta u Crnoj Gori. Takođe je pokazao pravo partnerstvo u saradnji gdje su institucije blisko sarađivale godinama i proizvele naučne podatke sa ravnopravnim učešćem crnogorskih i stranih autora, publikovane u jednom od najprestižnijih časopisa u svijetu. Svakako, posjeta dr Lalueze Foksa Crnoj Gori, saradnja pod pokroviteljstvom CANU i participacija crnogorskih arheologa je odlična osnova da pokrenemo saradnju i u oblasti stare DNK Homo sapiensa.

BLAGO KOJE TREBA SAČUVATI: Jedan od brojnih kamenih gomila kakvih ima do Bo

Prof. dr Miodrag Grbić

rađujemo na projektu Lepenskog Vira koji smo dobili u programu „Easy Genomics“ Evropske unije u kolaboraciji sa arheologom dr Sofijom Stefanović iz Beograda i evolutivnim biologom dr Tonijem Gabaldonom iz Barselone. Ovaj projekt je počeo analizom genoma prvih poljoprivrednika koji su dolaskom iz Male Azije, negdje 10.000 godina prije naše ere, zatekli tadašnje evropske lovce sakupljače. Prenos znanja o poljoprivredi i genetsko miješanje ove dvije grupe je uslovilo prvi značajan porast populacije u Evropi, nazvan Neolitska demografska tranzicija, gde dolazi do eksplozije populacije. Dakle, dolina Dunava i ovi krajevi Balkana su srce evropske kulture i tehnologije i tek na osnovu izdvajanja stare DNK ovo zaista možemo da utvrdimo i da pratimo migracije i miješanje stanovništva od prošlosti do danas. Ako idemo od najstarijih kultura do danas postavlja se i pitanje porijekla populacije sa Balkana gdje vidimo progresiju najstarijih kultura poslije Lepenskog Vira, do Starčeva (gdje je ispečen prvi hljeb u Evropi) po dr Stefanović, pa do Vinče sa progresijom kroz bakarno, bronzano pa do gvozdenog doba. Kao rezultat pandemije kovid-19 zatekao sam se u svojoj kući u Donjoj Lastvi i razmišljajući o tome šta ima od starih kultura u Crnoj Gori došao u kontakt sa izuzetnim arhe-

Genetika ne daje materijal za nacionalizam POBJEDA: Proučavanje genoma ljudi starog doba omogućilo je utvrđivanje pravaca migracija i porijekla naroda i pokazalo, kako ističete, u kojoj mjeri su obesmišljene vatrene nacionalističke i nerijetko šovinističke platforme kakvih nama na Balkanu ne fali?

GRBIĆ: Kao što sam rekao već, genetika i nauka će pobijediti svaki nacionalizam i pseudonauku objektivnim naučnim podacima. Kao što znamo, istoriju pišu pobjednici i pisana istorija često ne odgovara istini. Kada pročitamo Orvelovu 1984. vidimo kako ovaj mehanizam radi.

Nažalost, mi ne znamo svoju stvarnu istoriju i često vjerujemo u mitove koji nemaju naučnu osnovu. Kako nauka može da dokaže pravu istinu? Samo na osnovu jednog primjera, koji me čudi da još niko nije do sada uočio i prokomentarisao. U našem istraživanju genetskog diverzi-

ologom Milošem Petričevićem iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. On mi je pokazao nevjerovatno blago na tlu Boke Kotorske i šire u Crnoj Gori. Naime Miloš je mapirao 210 tumula (sahranbenih gomila) i to samo od Kotora do Budve iz bronzanog doba. Kada sam Karlesu pričao o tome on je bio zapanjen jer tolika gustina tumula na tako malom prostoru nije dokumentovana do sada u arheologiji. Nažalost ovo blago se rapidno smanjuje prevashodno uništavanjem zbog nekontrolisane gradnje, a ne shvata se značenje ovih ostataka za svjetsku nauku, našu kulturu i kao baze

teta vinove loze najstarija vinova loza po pisanim podacima u Crnoj Gori je loza Svetog Vasilija Ostroškog, koja je prema predanju iznikla iz sjemena 1672. godine. Starješine Manastira Ostrog su nam dale listiće vinove loze za našu naučnu analizu, pokazujući multidisciplinarnu osnovu ove saradnje i participaciju svih subjekata. Analiza uzorkovanih listova je pokazala da je ova vinova loza zaista iznikla iz sjemena, kao rezultat ukrštanja sorte ,,razaklija“ i sorte koja je nova za nauku, pod lokalnim nazivom ,,velja pergola“ koju smo našli ispod Manastira. Ti podaci potvrđuju legendu koja sada ima genetske podatke kao podlogu. Što se tiče naših grupa u okviru bivše Jugoslavije sve one predstavljaju „balkanski genetski klaster“ tako da genetika ne daje materijal ni za kakav nacionalizam već obrnuto za saradnju sa genetskim rođacima.

arheo-turizma koji nema sezonu. Zbog toga sam predložio Karlesu da dođe u Crnu Goru i kada smo naišli na svesrdnu i entuzijastišku podršku CANU za ovu inicijativu organizovali smo njegovu posjetu.

POBJEDA: Kakav je značaj tumula na potezu od Kotora do Budve i kojem periodu pripadaju budući da se i u drugim krajevima Crne Gore pominje veliki broj „gomila“ ili „mogila“ ?

GRBIĆ: Nalaz je stvarno izuzetan i zaista se može valorizovati samo analizom kostiju izdvajajući staru DNK. Da bi se dokumentovalo ko su bili ti naši pra-

Karles Lalueza Foks, Miodrag Grbić i Miloš Petričević na jednom od tumula na potezu od Kotora do Budve

stanovnici i kolika je starost te kulture potrebno je datovanje pomoću ugljenika C14. Prema Milošu, tih gomila ima mnogo u Crnoj Gori, od Boke pa čak do Sinjajevine. Svega nekoliko je analizirano arheološkim metodama, a sa prvim DNK podacima moćićemo da kažemo nešto više o ovoj kulturi. Prvo se mora urgentno zaustavi njihovo uništavanje nekontrolisanom gradnjom, gdje se ovi ostaci prekopavaju bez kontaktiranja arheologa. Žalosno je što je to do sada ignorisano jer ovo predstavlja bukvalno uništavanje nacionalnog arheološkog blaga i baze budućeg potencijalnog arheo-turizma. Nadamo se da ćemo se poslije međunarodne popularizacije ovih otkrića okrenuti njihovom detaljnom izučavanju, konzervaciji, restauraciji ovih zajednica i razvoju arheo-turizma. Ovo vidimo kao saradnju između države i privatnog sektora na čijoj zemlji stoje neki od tumula i nadamo se da ćemo one koji su već oštećeni, ili im prijeti nestajanje, moći da istražimo i da obogatimo osteološke nalaze koji bi nestali njihovom destrukcijom.

Dakle, očekujemo da se ovo arheološko blago hitno zaštiti od nestajanja i da krenemo u istraživanje koje će nam reći pravu istinu o našoj prošlosti.

POBJEDA: Koji je red poteza, kakvu saradnju na tom

Društvo

Neđelja, 4. oktobar 2020.

titucije i vodeći svjetski stručnjaci

oje će šlosti

oke do Sinjajevine.

Naša vrsta Homo sapiens ukrštala se po dolasku iz Afrike sa neandertalcem, tako da svaki Evropljanin i Azijat nosi u svom genomu više od dva odsto DNK neandertalca. Znači, svi smo jedna mješavina DNK i ljepota u biologiji je naša raznolikost planu očekujete, odnosno koja je uloga crnogorskih naučnih institucija?

GRBIĆ: Na veliko zadovoljstvo, CANU je, što sam shvatio u razgovoru sa predsjednikom dr Draganom Vukčevićem, kao i dr Ljub i š o m St a n kov i ć e m i d r Predragom Miranovićem, podržala ovaj projekt i saradnju na zvaničnom nivou kao projekt od izuzetne važnosti za nauku i kulturu Crne Gore. Na sastanku poslije predavanja dr Lalueze Foksa, crnogorskim arheolozima su predloženi modaliteti saradnje i priprema se zvanični memorandum o saradnji. Ovo je veoma važno pošto saradnja treba da bude institucionalna. U prošlosti je, što iz našeg neznanja o vrijednosti ovog materijala, što iz nebrige, on davan inostranim istraživačima. To je rađeno bez koncepta o saradnji gdje je bilo kakav kasniji kontakt izostao i ovo područje je tretirano kao „bantu zemlja“ iz koje se vadi interesantan materijal ali gdje ona i njeni istraživači ne učestvuju i ne pojavljuju se na radovima koji su bazirani na njihovim otkrićima. U prethodnom projektu o genetskom diverzitetu DNK vinove loze pokazali smo kako treba raditi ovakve projekte.

Naš rad na pedigreu crnogorske vinove loze je objavljen prije nekoliko nedjelja u Nature Scientific Reports https://www.nature. com/articles/s41598-020-719187 gdje je prvi autor ovog kapital-

nog genomskog istraživanja, prvog na teritoriji Crne Gore, crnogorska naučnica, dr Vesna Maraš. U toj studiji Crna Gora je ravnopravni partner stranim saradnicima bez kojih ovakvi visoko-tehnološki projekti jednostavno nijesu mogući.

POBJEDA: Genetska istraživanja potvrdila su da je stari evropski korijen dominantno sačuvan na Balkanu i da je ovo podneblje u tom pogledu svojevrsni „relikt“ jer su u drugim djelovima Evrope pod naletom nomadskih migracija iz Azije iščezli stari narodi... Sve te informacije zapisane su u genima?

GRBIĆ: To je vrlo interesantna tema i ovo pitanje se mora potkrijepiti naučnom literaturom, jer samo iznošenjem čvrstih činjenica možemo da razgovaramo o ovoj problematici. Naime u našem genomu imamo 22 autozomna hromozoma i jedan hromozom koji determiniše pol: kod žena je to X hromozom, a kod muškaraca Y hromozom koji se nasljeđuje po ocu. Y hromozom je mali i ne rekombinuje se sa X hromozomom, te možemo da pratimo specifične markere na njemu i na taj način da pratimo našu očinsku liniju. Naime, rad Regueiro et al. / Gene 498 59–67 (2012) pokazuje da je najčešći Y hromozom marker u modernoj populaciji u Srbiji I2a, i ova I-grupa je bila dominantna u neolitskoj populaciji Evrope i u populaciji Lepenskog Vira. Slovenski marker je R1a. On je prisutan u modernoj populaciji našeg stanovništva, ali „stari“ genotip I2a je gotovo dvostruko češći, te rad zaključuje da imamo „visoku paleolitizaciju“ Y hromozoma na ovoj teritoriji. Sličan zaključak donosi i rad Sarac et al. American Journal of Human Biology 28: 837– 845 (2016), takođe pokazujući da I2a je dominantan haplotip Y hromozoma u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sličnu analizu nisam našao u naučnoj bazi podataka za Crnu Goru, što ostaje da se uradi. Ali pretpostavljam da je situacija ovdje vjerovatno vrlo slična prethodnim dvjema. Dakle, bar što se tiče Y hromozoma, postoji velika sličnost ovih populacija i to je marker koji i ja imam u svom genomu. Na autozomima takođe postoje markeri karakteristični za različite populacije i na osnovu njih se takođe može vidjeti genetsko porijeklo (kao što smo utvrdili porijeklo sorti vinove loze u Crnoj Gori). Mnogi prijatelji koji su genotipizirali genom iz različitih predjela bivše Jugoslavije, na primjer preko kompanije „23 and me“, i kod svih rezultati pokazuju dominantno balkansko porijeklo sa primjesom manje ili više slovenskih genetskih markera. Ovo sugeriše naše dominantno balkansko porijeklo, da smo na Balkanu od davnina a ne kasniji doseljenici. Ovo su tek prvi podaci iz ovog novog polja i naravno treba više naučnih podataka da se analiziraju moguće hipoteze. Naročito je značajno da vidimo koja je kontribucija starih populacija u modernom DNK, jer stari narodi nisu „netragom nestali“ već su ostavili trag u našem genetskom nasljeđu. Pretpostavljam da naši čitaoci znaju da se naša vrsta Homo sapiens ukrštala po dolasku iz Afrike sa neandertalcem, tako da svaki Evropljanin i Azijat nosi u svom genomu više od dva odsto DNK neandertalca. Znači, svi smo jedna mješavina DNK i ljepota u biologiji je naša raznolikost. U okviru ovog projekta vidjećemo da li u našoj modernoj populaciji imamo tragove DNK iz tumulusa iz Boke Kotorske i ko su bili, sto Miloš kaže, naši prvi Bokelji. Prema tome, ako „koza laže, DNK ne laže“!

Igor PERIĆ

9

Institut za javno zdravlje završio PCR analizu 838 uzoraka

Preminule dvije osobe, 244 pozitivnih na korona virus PODGORICA – U Crnoj Gori su u protekla 24 sata od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, a potvrđena su 244 nova slučaja infekcije - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Institut je saopštio da su od posljednjeg presjeka završili PCR analizu 838 uzoraka na korona virus, među kojima su otkrivena 244 pozitivna. Novopozitivni su upućeni na testiranje iz Podgorice - 76, Pljevalja - 26, Bijelog Polja - 22, Kotora - 20, Rožaja - 19, Nikšića - 18, Berana - 14, Ulcinja - 11, Budve i Herceg Novog po deset, Bara osam, Cetinja pet, Kolašina dva i po jedan iz Tivta, Andrijevice i Petnjice.

- Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda kod kovid-19 pozitivnih pacijenata iz Nikšića i Berana, rođenih 1949. i 1951. godine, a koji su liječeni u opštim bolnicama u Nikšiću i Beranama. Registrovana je jedna smrt u Opštoj bolnici Bar kod pacijenta na opservaciji za koga je obrada uzorka u toku - navodi se u saopštenju.

Saopšteno je da je u posljednja 24 sata prijavljen oporavak kod 185 pacijenata.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna je 165, a od početka godine 174. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.957.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 11.934.

U Podgorici je trenutno aktivno 1.206 slučajeva, u Nikšiću 827, Bijelom Polju 411, Beranama 350, Pljevljima 274, Rožajama 174, Budvi 140, Baru 123, Kotoru 118, Cetinju 84, Ulcinju 54, Her-

Do pooštravanja mjera u narednih 14 dana doći će u opštini Cetinje u kojoj je kumulativna 14 dnevna incidencija porasla sa 348,2 na 492,29 na 100.000 stanovnika – saopštio IJZ

U Nikšiću nema popuštanja, pooštravanje mjera i na Cetinju Institut za javno zdravlje juče je objavio i listu kumulativne incidencije kovida-19 za lokalne samouprave od 19. septembra. do 2. oktobra u ponoć. Kako je saopšteno iz IJZ-a, u skladu sa trenutnim opštinskim stopama incidencije do pooštravanja mjera u narednih 14 dana doći će u opštini Cetinje u kojoj je kumulativna 14-o dnevna incidencija porasla sa 348,2 na 492,29 na 100.000 stanovnika.

Na Cetinju će od ponedjeljka biti ograničen rad ugostiteljskih objekata do 22 sata, a uz važeće epidemiološke mjere biće dozvoljeno da za jednim stolom i u objektu i izvan njega (terase, bašte i sl) budu najviše dvije osobe. Obavezno je striktno poštovanje razmaka od najmanje metar od stolice do sto-

lice kada osobe sjede za stolovima i okrenuti su leđima jedni drugima.

U Nikšiću će i u narednih dana 14 dana važiti mjera zabrane napuštanja objekata stanovanja od 22 sata do pet sati ujutro, kao i zabrana rada ugostiteljskih objekata i kućne posjete.

- Opadajući trend registrovan je u nizu opština i ako se nastavi ovom dinamikom za očekivati je da će do popuštanja mjera doći tokom sljedećeg vikenda - saopšteno je iz IJZ-a. Ako se nastavi ovakav opadajući trend od 12. oktobra u Beranama i Andrijevici mogla bi se ukinuti zabrana izlaska iz objekata stanovanja od 22 časa do pet sati ujutro. Takođe u Andrijevici bi se ukinula i zabrana rada ugostiteljskih objekata.

Inficirano 15 štićenika U Domu starih ,,Grabovac“ u Risnu korona virus ima 15 štićenika, dok je inficirano osam zaposlenih. Prema posljednjim informacijama, svi su stabilnog zdravstvenog stanja, a testiranje oko 250 stanara i 120 zaposlenih se nastavlja.

ceg Novom 38, Plavu 36.

U Mojkovcu i Kolašinu aktivna su po 24 slučaja, Tivtu 16, Tuzima i Žabljaku po 12, Andrijevici 11, Danilovgradu deset, Petnjici pet, Gusinju četiri, Šavniku i Plužinama po dva.

Klinički centar juče je saopštio da su u toj zdravstvenoj ustanovi 24 pacijenta koja su pozitivna na

korona virus, životno ugrožena.

U KCCG, kako se navodi, trenutno se liječi 55 pacijenata inficiranih korona virusom. Tri pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju, devet je na neinvazivnoj ventilaciji, dok je njih 11 na visokim protocima kiseoničke potpore – saopšteno je.

- U beranskoj bolnici liječe se 53 kovid pozitivna pacijenata, među kojima je i jedno dijete.

Osam pacijenata ima tešku kliničku sliku i nalaze se na neinvazivnoj ventilaciji - saopšteno je iz beranske bolnice.

U Opštoj bolnici u Nikšiću trenutno je hospitalizovano 67 pacijenata, od koji je sedam životno ugroženo - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

- Životno ugroženi pacijenti nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja, dok su ostali stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju. Na respiratoru trenutno nema pacijenata, a tri su na neinvazivnoj ventilaciji – saopšteno je.

I. K.

Optuženi Peko Đikanović najavio da neće iznositi odbranu u ponovljenom postupku ako bude sudio Predrag Tabaš

Suđenje za ubistvo Mijuškovića odgođeno na neodređeno vrijeme

PODGORICA – Početak ponovnog suđenja za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića u centru Nikšića 2016. godine odgođeno je dok se na sjednici Vrhovnog suda ne odluči o zahtjevu optuženog Peka Đikanovića za izuzeće sudije Predraga Tabaša, saopštio je za Pobjedu advokat Obrad Delević.

tvora zbog ubistva Mijuškovića.

Podsjećamo, Peko Đikanović je uputio dvije urgencije Vrhovnom sudu od kojeg je zatražio da se pod hitno razmotri njegov zahtjev za izuzeće sudije Tabaša koji je određen da ponovo sudi u postupku protiv ovog optuženog. Optuženi Đikanović je u zahtjevu za izuzeće, a u koji je Pobjeda imala uvid, ustvrdio da ,,ne može biti pravedno i pošteno ako sudija Predrag Tabaš ponovo bude predsjedavao krivičnim vijećem“.

Urgenciju sa istim zahtjevom predsjedniku Višeg suda u Podgorici Borisu Saviću uputio je i branilac Đikanovića, advokat Obrad Delević ističući da od 10. jula čeka na odgovor i obrazloženje da li se zahtjev za izuzeće sudije Tabaša prihvata ili odbija. Đikanović se u ranijem obrazloženju zahtjeva za izuzeće sudije Tabaša pozvao na

ukidno rješenje Apelacionog suda u kome se navodi da je prvostepenim postupkom povrijeđeno pravo na pravično suđenje, načelo istine, pravo na odbranu i ,,pravo na jednakost oružja“.

On je naveo i da je podnio optužni prijedlog protiv sudije Tabaša, ali i članica vijeća, sutkinja Sanje Čakanović i Jelene Čabarkape zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi što, prema riječima Đikanovića, dovodi do situacije da Tabaš u ponovljenom postupku može biti više pristrasan nego do sada pa zbog toga njegovo izuzeće ne bi trebalo biti upitno.

Podsjećamo, Apelacioni sud u februaru ukinuo je prvostepenu presudu kojom su Đikanović i Kontić osuđeni na po 15 godina zatvora zbog ubistva Mijuškovića i predmet vratio sudiji Tabaš na ponovno odlučivanje.

B. R.

Upozorenje zbog nevremena

ovom periodu su potencijalno moguće kratkotrajne olujno-grmljavinske vremenske nepogode- kaže se u saopštenju.

Navodi se da se očekuje i podizanje nivoa mora uz obalu, pa je na pojedinim mjestima moguće otežano normalno ulivanje vodenih tokova u more, a zbog obilne količine kiše, velikog priliva vode i jakog južnog vjetra, potencijalno su moguće i određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima. Kako je saopšteno, u nedjelju i ponedjeljak su zbog intenzivnih padavina lokalno moguće bujične poplave manjeg ili većeg obima.

R.P.

Advokat Delević je kazao i da mu je branjenik Đikanović saopštio da ukoliko vijeće sudija Vrhovnog suda ne usvoji njegov zahtjev za izuzeće sudije Tabaša, on u ponovljenom postupku neće davati odbranu.

Na optuženičkoj klupi u ovom slučaju je i Dragan Kontić koji je zajedno sa Đikanovićem na Mijuškovića ispalio devet metaka.

Apelacioni sud je početkom februara ukinuo presudu sudije Tabaša kojom su Đikanović i Kontić osuđeni na po 15 godina za-

PODGORICA- Direktorat za vanredne situacije pozvao je građane da naredna tri dana aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji, jer se očekuju nestabilne vremenske prilike sa kišom, povremenim pljuskovima sa grmljavinom i sa jakim, na udare olujnim južnim vjetrom.

Iz Direktorata za vanredne situacije saopštili su da će zbog najavljene meteorološke situacije svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja podići nivo operativne spremnosti.

Iz Direktorata su upozorili sve ostale subjekte društva na moguće posljedice zbog najavljenog nevremena, kako bi pravovremeno preduzeli mjere i radnje u cilju sprečavanja moguće štete na objektima i infrastrukturi.

-Posebno intenzivne padavine i obilna količina kiše tokom nedjelje i ponedjeljka očekuje se u širem regionu Podgorice, Danilovgrada, Tuzi i šire prema Virpazaru, Cetinju i primorju (naročito Ulcinj - Bar). U

10

Sjećanje

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Dvije decenije od smrti borca i državnika Vidoja Žarkovića - riječi porodice, prijatelja i saradnika

,,HOĆU I MORAM“

Slušao je o revolucionarima, Oktobarskoj revoluciji, španskim interbrigadistima, ljudima posebnog kova kakav je bio

Častan život za vječn AndrijA nikolić

PODGORICA – Stazama slobode krenuo je iz pivskog Nedajna. Sa 14 godina stigao je u partizane, prošao rat i revoluciju, a u danima mira obavljao je najodgovornije funkcije u crnogorskom i jugoslovenskom rukovodstvu. Kasnije je razumio potrebu za promjenama, dostojanstveno i hrabro izdigao se i iznad mirnodopskih bitaka u kojima su htjeli da ga slome, ali su uspjeli samo da ga pomjere sa funkcije. Vidoje Žarković časno je otišao u istoriju, a, dvije decenije nakon odlaska, u njegovom Nedajnu kod spomen-obilježja okupili su se porodica, prijatelji i saborci da se poklone časnom životu i velikom djelu.

- Rođen i rastao u Nedajnu, pivskom selu na obroncima Durmitora, geografski skrajnutom i odvojenom od svijeta, a društveno-političkim životom kao da se nalazi u žarištu - Vidoje je od najranijih dana, pored slušanja junačkih pjesama uz ognjište, sve više i milije slušao o ljudima o kojima se šaputalo da su komunisti, borci za društvo socijalne pravde, za život drugačiji od onog u kojem narod jedva sastavlja kraj s krajem, muči se i zlopati - rekao je Zuvdija Hodžić, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, nakon polaganja vijenaca na spomen obilježje u Nedajnu 29. septembra 2020. godine.

Eskalacija velikosrpskog nacionalizma

POŠTOVANJE ČOVJEKU POSEBNOG KOVA: Pored spomen-obilježja Vidoju Žarkoviću u Nedajnu, 29. septembar 2020.

i njegov omiljeni ujak Radoje Dakić. Od njega je i naučio što su ideali i ideologija za koje se spremno boriti i žrtvovati.

Učio je i od đaka i studenata, buntovnika, istjeranih iz škola i sa fakulteta. Vidio ih je Vidoje i u Nedajnu, i u Maloj Crnoj Gori, i u Pljevljima u kojima je učio gimnaziju. Vidio ih je i

1941. kada su prvi ustali da brane zemlju od fašističke napasti. Divio im se, i znao je da mu je mjesto s njima i među njima.

I našao se u partizanskom stroju, manji od puške, veći od sebe.

- Četrnaestogodišnjak, nepokolebljiv da, uprkos molbama roditelja i starijih drugova, te

Podgorica je zauvijek ostala naš voljeni grad Vidojeva kćerka Brankica Žarković-Finci kaže da je njen otac - otvoren, nesputan predrasudama, emancipovan u svakom smislu - službovao na teritoriji cijele Jugoslavije.

- Mi, njegova porodica, zajedno sa njim selili smo se od Pule, preko Splita i Beograda, do Podgorice (tadašnjeg Titograda) i ponovo Beograda u kome smo se skrasili. Svako preseljenje je predstavljalo radost zbog novih susreta i novih izazova, kojima smo se, zahvaljujući Vidojevoj otvorenosti, predavali bez strepnji -- ocijenila je Brankica.

Ona je podsjetila da je desetogodišnji boravak u Podgorici (od 1965. do 1975) bio period neumorne Vidojeve borbe za ekonomski razvitak Crne Gore i jačanje njenih institucija, velikih radosti zbog svakog, pa i najmanjeg napretka i pomaka, i vrijeme odrastanja.

- Zavoljeli smo grad i ljude, i u njemu proveli možda najsrećnije godine naših života. Vodili smo skroman i jednostavan

Vidoje Žarković

Brankica Žarković-Finci

život, u slobodno vrijeme otkrivali Crnu Goru i divili se njenim ljepotama, pješačili poljanama Durmitora, odlazili u rodno Nedajno. Podgorica je zauvijek ostala naš voljeni grad. I kasnije, nakon preseljenja iz Crne Gore, svaki povratak u nju je bio velika radost, pogotovo dolazak na Durmitor i u Nedajno, za koje je Vidoje bio vezan do kraja života - istakla je ŽarkovićFinci.

Naglašava da je cijelog života njen otac ostao odan vrijednostima koje je usvojio na

početku života.

- Bio je ponosan na antifašističku borbu i svoje učešće u njoj. Bio je odan svojim drugovima i saborcima, i živim i mrtvim, i nikada ih nije napuštao. Bio je odan i nama, uvijek velika podrška i oslonac svojoj porodici. Bio je nježan i posvećen otac, uprkos svim svojim obavezama i nedostatku vremena. Iako smo znale da se često nosi sa teškoćama, nije nas opterećivao poslom i brigama. Trudio se da vrijeme koje provodimo zajedno bude posvećeno razgovorima o vrijednostima u koje je vjerovao i u koje smo vjerovali, kao i pozitivnim iskustvima. Uprkos svim obrtima koje je doživio, nije gubio vjeru u ljude i nadu u mogućnost izgradnje pravednijeg društva, u kome bi svi ljudi bili jednaki i ravnopravni i imali iste mogućnosti za obrazovanje i napredak. Niti je gubio vjeru u vječnu Crnu Goru - zaključila je Brankica Žarković-Finci.

Vidoje, Bebo Brajović i Spasoje Đuranović iz ratnih godina

zahtjevima i naredbama partizanskih rukovodilaca da neiskusan i nejak ne ide u bitke odbranio se suznih očiju i čvrstom odlukom: ,,Hoću i moram!“ Kao partizanski kurir, borac Durmitorskog odreda, proslavljene Četvrte crnogorske brigade, Prateće čete Štaba Druge proleterske divizije, čuvene Sedme omladinske, prošao je mnoge bitke, istaknuti borac o čijoj je hrabrosti, izdržljivosti, ali i bistrini, umnosti i odanosti komunističkoj ideologiji, glas stigao i do Vrhovnog štaba i druga Tita - podsjetio je Hodžić.

Sve je prošao, svuda bio i svuda stigao – od Nedajna, Neretve, Sutjeske, Drvara, Jajca – do Zidanog mosta. Titov vojnik – u oslobođenoj zemlji postaje jedan od njegovih najsposobnijih, najobrazovanijih oficira i armijskih kadrova, kapetan bojnog brda pa admiral, na čelu flotile koja je Tita pratila na putevima mira.

- Poslije demobilisanja postao

je istaknuti rukovodilac – od predsjednika Skupštine Crne Gore, Vlade, Centralnog komiteta do Titovog najbližeg saradnika i nasljednika na partijskim funkcijama. Na ponos Crne Gore. Naš Vidoje. Najomiljeniji rukovodilac, otvoren, plemenit, srdačan. I drago nam je što je ovo spomen-obilježje u njegovom Nedajnu. I žao nam je što nije na mjestu na kojem će ga vidjeti sva Crna Gora – u Podgorici. Crna Gora koja, koliko Vidoju, još više to duguje sebi. Na tu obavezu ćemo se podsjećati jer je volimo, jer znamo da će samo tako biti vječna - poručio je Zuvdija Hodžić, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

PORODIČNA TRADICIJA

Vrli čuvar porodične tradicije i zaslužni za podizanje ovog spomen-obilježja Dragan Žarković rekao je za Pobjedu da je Vidoje arhetip socijalističke epohe Crne Gore, koji je izašao iz kolektivnog crnogorskog

Uvijek je od sebe tražio najviše - Od Vidoja smo i kao saradnici i kao prijatelji uvijek učili. Stalno je pričao o ratnim drugovima koji su poginuli, o njihovoj hrabrosti i posvećenosti borbi i revoluciji. Stalno je tražio načina da pomogne drugome. Nikada nije povisio glas, a bio je posebno radostan kada su ga putevi vodili prema zavičaju. Osvajao je ljude svojom prisnošću i dobrotom, ali i postojanošću u izvršavanju radnih zadataka. Sve probleme rješavao je sa neponovljivom lakoćom, a uvijek je od sebe tražio najviše. U njegovoj blizini bili smo na poslu odgovorni saradnici, u druženju pravi drugovi i prijatelji, što nam i sada čini čast i ponos - pričaju Vukajlo Purić, Ilija Davidović, Mile Stijepović i Mirko Vuković.

Josip Broz Tito i Vidoje Žarković

- Treba otvoreno, kritički ocijeniti svačiji rad, odgovorno razmotriti sve kritike koje su javno upućene pojedinim predstavnicima Crne Gore u federaciji. Ako se ocijeni da su te kritike opravdane, treba vrlo oštro i odlučno preduzeti mjere u skladu sa odgovornošću. Ako se utvrdi da se radi o klevetama, treba zaštititi oklevetane ljude i preduzeti mjere odgovornosti prema onima koji iznose klevete. Drugi kompleks problema na koji moramo skrenuti pažnju, na osnovu svega ovog što se desilo posljednjih dana u Crnoj Gori, jeste eskalacija velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori i prema Crnoj Gori koja je došla, po mom mišljenju, do neslućenih i neočekivanih razmjera.

Javno se u sred Crne Gore negira samobitnost crnogorskog naroda, dovodi se u pitanje suverenitet Crne Gore kao jedne od ravnopravnih zajednica u jugoslovenskoj socijalističkoj federativnoj zajednici...

(Vidoje Žarković, 1989)

slobodarskog duha, ideala međuljudske jednakosti, tradicije i mita da je postojanje opravdano ako čovjek sebe cijeloga da svom narodu i svojoj državi.

Rođen je u selu Nedajno u Pivi od oca Milovana, borca iz Prvog i Drugog svjetskog rata i majke Ljubice, rođene sestre narodnog heroja Radoja Dakića i unuk Vidoja Žarkovića, palog borca crnogorske vojske u borbama na Skadru i Mioljke, rođene Obradović. Stric Luka bio je borac crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu, davši život kao crnogorski komita, stric Milivoje učesnik NOB-a, a stric Stevan nosilac Partizanske spomenice 1941.

Sjećanje/Svijet

Neđelja, 4. oktobar 2020.

11

Nastavljeni sukobi između Jermenije i Azerbejdžana

a

no pamćenje Imao je previše sentimenta i skojevskog romantizma - Vidoja Žarkovića sam prvo doživio kao najvrednijeg među nama, ali i najveće dijete. On je čovjek koji je imao previše sentimenta i skojevskog romantizma. U knjigama nikada nije pominjao loše ljude, za njega nije bilo lošeg čovjeka. Znali smo da u penzionerskim danima u Beogradu razgovaramo o svemu i vazda sam mu nalazio tu ,,tanku stranu“. On bi prećutao jer je znao da sam u pravu, ali bi onda našao da sam ja nekoga forsirao...

Dobro, ja sam mu govorio, onda je 1:1, u svakom slučaju nije 0:0.

Vuko Dragašević, revolucionar, diplomata i političar, RTCG

Vuko Dragašević

Brzo je prepoznao imperijalne ciljeve Miloševićeve politike Latinka Perović

- Žarković je vrlo brzo dešifrovao politiku Slobodana Miloševića i njene imperijalne ciljeve koji se nijesu mogli završiti drugačije nego otporom. Pri kraju života aposlutno se našao na strani borbe za nezavisnu Crnu Goru i njenu demokratizaciju.

Latinka Perović, istoričarka, RTCG

Otišao je u istoriju - Bilo je zadovoljstvo i velika odgovornost sarađivati sa takvom ličnošću. Sa čovjekom koji je prošao rat i revoluciju, obavljao značajne i najznačajnije dužnosti u državi, ali i čovjekom koji je zračio neposrednošću, iskrenošću, odlučnošću, skromnošću i bogatstvom uma i duha... Otišao je u istoriju čovjek koji ju je svojim djelom u značajnoj mjeri i sam pisao. To je mjesto časno i uzvišeno, kao i njegov Durmitor, kao i njegova Crna Gora, kojom se ponosio.

Jovanka Mašković–Babić, šefica Žarkovićevog kabineta u Predsjedništvu CKSKJ, Pobjeda, 1. oktobar 2000.

- Vidoje je vaspitan u duhu svijetle tradicije nedajskih porodica i Nedajaca da ne daju svoju rodnu grudu i hrabro se bore za slobodu i interese crnogorske države u svim vremenima, borbama i pregnućima koje je vodila - riječi su Dragana Žarkovića.

,,DA SAM UMRO…“

Bio je čovjek širokog osmijeha, sanjarskog pogleda, osjećajan, srdačan, pristupačan, komunikativan, široke duše i velikog srca, kome su svi ljudi bili dobri i svakom je želio da pomogne kada je trebalo i ako je bilo prilike. Živio je pristojno i skromno kao i njegova porodica, supruga i ,,dvije dobre i prekrasne kćeri i četvoro unučadi koje je volio kao svoje oči“ (iz dnevnika Vidoja Žarkovića).

Dragan je naglasio da su Vidoja teško pogodili događaji devedesetih, mnogo više zbog rušenja SFRJ u krvavom ratu koji je uslijedio, povampirenje nacionalizma, rušenja SR Jugoslavije u NATO bombardovanju, raspada socijalizma u koji je vjerovao, nego nepravde, kleveta i laži koji su njemu uči-

njeni. ,,Eh, da sam umro prije deset godina za mene bi se moglo reći da sam bio srećan čovjek“ napisao je u svom dnevniku 10. juna 1999, na svoj 72. rođendan.

- Vidoje se ,,tiho“ vratio u društveni život u drugoj polovini devedesetih da pomo-

STEPANAKERT – Azerbejdžanske snage juče su granatirale glavni grad Nagorno-Karabaha, Stepanakert, javlja jermenska agencija Armenpres.

Kako je navedeno, u gradu su se čule tri eksplozije, a pogođeni su infrastrukturni objekti.

- Oružane snage Azerbejdžana počele su granatiranje Stepanakerta. Ima ranjenih. Jedna od granata eksplodirala je u blizini centra grada - saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Nagorno-Karabaha.

Jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena tri aviona azerbejdžanskih vazduhoplovnih snaga.

Predsjednik samoproglašene jermenske oblasti u Azerbejdžanu Nagorno-Karabah Arajik Harutijunijan kazao je juče da se lično uputio na prvu liniju borbe protiv azerbejdžanske vojske gdje se vode teške bitke.

Nastavljeni sukobi

- Ovo je naša posljednja bitka koju ćemo sigurno dobiti zajedno. Ja sam sa vama. Na oružje. Imamo čast – poručio je Harutijunijan.

Sukobi između Jermenije i Azerbejdžana u spornom regionu Nagorno-Karabah ponovo su izbili 27. septembra. Jermenija i Azerbejdžan proglasili su ratno stanje i otpočeli sa opštom mobilizacijom građana.

Obje strane su prijavile žrtve, uključujući i civilne.

Sukob između Bakuua i Jere-

vana počeo je februara 1988. godine, kada je autonomni region Nagorno-Karabah s većinskim jermenskim stanovništvom proglasio otcjepljenje od Azerbejdžana. Tokom sukoba između 1992. i 1994. godine, Azerbejdžan je izgubio kontrolu nad Nagorno-Karabahom i sedam susjednih regiona. Od 1992. godine održavaju se pregovori o mirnom rešenju sukoba u okviru Minske grupe OEBS-a, kojom predsedavaju Rusija, SAD i Francuska.

Američki predsjednik u bolnici zbog korona virusa

Tramp: Mislim da sam dobro, ali idem da se uvjerim

Jovanka Mašković–Babić

VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp prebačen je u Nacionalni vojnomedicinski centar „Valter Rid“ gdje će ostati nekoliko dana po savjetu ljekara, saopštila je Bijela kuća.

Vječnost Crne Gore je trajna inspiracija Spomen-obilježje u Nedajnu, izgrađeno u obliku crnogorskog guvna s kamenim postamentom u sredini i Vidojevim likom na prednjoj strani simbolizuje trajnost i vječnost Crne Gore, koja je bila glavna i trajna inspiracija njegovog djelovanja.

- Guvno, kao simbol porodičnog nasljeđa, izgrađeno na mjestu gdje se rodio, ostaje da nas podsjeća na velika djela Vidoja Žarkovića i njegovih znanih i neznanih drugova koji su činili sve da bi stanovnici Crne Gore kao pojedinci i kao zajednica bili slobodni,

Bombardovan glavni grad Nagorno-Karabaha

Dragan Žarković

bili svoji na svome, bili to što jesu i da učine život običnog čovjeka dostojnim i srećnim podsjeća ugledni bratstvenik Dragan Žarković.

gne obnovi crnogorske državnosti i pomogne da se sačuvaju, reafirmišu i ugrade u temelje moderne Crne Gore antifašističke tekovine i slobodarska tradicija - zaključio je Dragan Žarković.

Priredili: Dragan Mitov Đurović i Radmila Uskoković-Ivanović

Piva, 13. jul 1981.

Tramp je sam izašao iz helikoptera, a do bolnice je prevezen automobilom. Prije nego što je izašao iz Bijele kuće i propješačio nekoliko desetina metara do helikoptera koji ga je prevezao do bolnice, snimio je video-poruku. To je prvi put da se pojavio u javnosti otkad mu je u petak ujutro potvrđen korona virus, kao i prvoj dami Melaniji Tramp.

- Želim da se svima zahvalim za fantastičnu podršku. Idem u bolnicu 'Valter Rid'. Mislim

da sam vrlo dobro, ali idemo da se uvjerimo da sve ispadne dobro. I prva dama je vrlo dobro.

Hvala vam puno, cijenim to i nikada to neću zaboraviti.

Hvala vam - rekao je Tramp.

On je juče i na Tviter nalogu objavio da se osjeća dobro.

- Ide dobro, mislim. Hvala vam svima. Ljubav - napisao je Tramp.

- Predsjednik Tramp ostaje dobre volje, ima blage simptome i radi tokom cijelog dana.

Zbog mjera opreza, a na preporuku svog ljekara i medicinskih stručnjaka, predsjednik će narednih nekoliko dana raditi iz predsjedničkih kancelarija u „Valter Ridu“. Predsjednik Tramp cijeni podrške i njemu i prvoj dami - navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Sva planirana događanja Trampove predsjedničke kampanje odvijaće se onlajn ili se privremeno odgađaju na-

Njemačka obilježila 30 godina ujedinjenja

kon što su testovi američkog predsjednika i njegove supruge Melanije Tramp bili pozitivni na korona virus, objavili su iz tima njegove kampanje.

Tvorac ruske vakcine protiv korona virusa ponudio je doze Trampu, koji je u bolnici nakon pozitivnog testa.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je telegraf Bijeloj kući u kom je izrazio „iskrenu podršku“ i rekao da je siguran da će Trampova „vitalnost, duh i optimizam pomoći da se nosi s opasnim virusom“.

Sjevernokorejski predsjednik Kim Džong Un poželio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu i njegovoj supruzi Melaniji brz oporavak od kovida-19. Naveo je da se iskreno nada da će se Donald i Melanija Tramp oporaviti što je brže moguće i šalje im pozdrave - prenijela je korejska novinska agencija KCNA.

Tragedija u Parizu

Postignut napredak, ali Pronađeno strukturne razlike su tu pet tijela, od BERLIN – Njemačka je juče obilježila 30. godišnjicu ujedinjenja, prikazujući pretežno pozitivnu sliku napretka u objedinjavanju istoka i zapada na proslavama malog intenziteta usljed pandemije korona virusa.

Njemačka je ujedinjena 3. oktobra 1990, nakon četiri decenije Hladnog rata. Istočna Njemačka je pridružena Saveznoj Republici Njemačkoj manje od godinu nakon što su komunističke vlasti pod pritiskom protesta otvorile granicu i dozvolile rušenje Berlinskog zida.

- Uspjeli smo da značajno smanjimo razlike u uslovima života u istočnoj i zapadnoj Njemačkoj - rekla je kancelarka Angela

kojih četvoro djece

Angela Merkel

Merkel, koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj.

Ona je dodala da su „strukturne razlike i dalje tu“.

- Drago mi je što sada živimo u slobodi i što onaj ko ima drugačije mišljenje ne mora da se plaši progona, kao nekada - kazala je Merkel.

Glavna proslava se održava u Potsdamu i predvodi je predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer.

PARIZ – U pariskom predgrađu juče je pronađeno pet tijela, među kojima je četvoro djece, javlja AFP, pozivajući se na tužilaštvo.

Navodno je povrijeđeno još petoro ljudi, od kojih jedna osoba teško. Motiv napada nije poznat.

TV postaja BFM objavila je da je krvavi mladić ušao u kafić u predgrađu Noisy-le-Sec, sjeveroistočno od Pariza i zatražio pomoć. Rekao je da je rođak napao članove porodice nožem i čekićem.

12

Povodi

Neđelja, 4. oktobar 2020.

SKRNAVLJENJE ISTORIJE: Srpska crkva u Crnoj Gori aktuelizovanjem ideje rušenja mauzoleja na Lovće

Lovćenske straže sačuvaće crnog » Piše: Mr književnih nauka Ana Pejović PODGORICA – Lovćen – „lieu de mémoire“ - spomen mjesto crnogorske duhovne i nacionalne dominante, paradigma crnogorske simbolike oličene u mitu, u istoriji, u neprolaznom slobodarskom bedemu neustrašivog žrtvovanja za slobodu, u svakom kršu nadojenom krvlju, znojem i sjećanjem. „Crnogorski Olimp“ poetizovan kolektivnom imaginacijom i oživotvoren junačkom epikom viševjekovnog otpora veljim silama koje su pohodile jednu malu državu ugrožavajući njenu slobodu, egzistira u paraleli identitetske i geografske matrice, prkoseći mijenama prirode i izazovima vremena.

PRIJESTO

Beskompromisan i nepredvidljiv planinski masiv humaniziran etičkim kodom Crnogoraca i sakralizovan potonjom željom crnogorskog duhovnog i svjetovnog poglavara Petra II Petrovića Njegoša (18131851, vladao 1830-1851) koji je jedan od lovćenskih vrhova, Jezerski vrh, izabrao kao mjesto svog posljednjeg počivala.

Odmah nakon preuzimanja najviših svjetovnih i duhovnih državotvornih funkcija naslijeđenih od svog prethodnika i strica, Petra I Petrovića Njegoša (1747-1830, vladao 17841830), mladi Njegoš, nasljednik teokratske dinastije Petrovića, koja je vladala Crnom Gorom još od 1697. godine, otpočinje sopstveni rad na

jačanju centralne vlasti i formiranju državnih institucija.

Uvidjevši ogroman značaj i uticaj svog strica, kako na mirenju zavađenih crnogorskih plemena, tako i na iskorjenjivanju krvne osvete, ali i usljed dualizma koji bi recipročno intenzivirao vjersku i političku (ličnu) moć, Petar II Petrović Njegoš, donosi odluku o izgradnji kamene kapele na Lovćenu. Posvećuje je ranije kanonizovanom (1834) stricu -svetitelju Sv. Petru Cetinjskom. „Njegoševa kapela“, kako su je u narodu nazivali, postaje prvi sakralni objekat posvećen kultu novog sveca i dobro vidljiv svjetionik odbranjene crnogorske nezavisnosti. U austrijskim izvorima nalazimo tačan datum i dan početka gradnje kamene kapele, a to je poneđeljnik, 16. jun 1845. godine.

Kao vrijeme završetka navodi se period jeseni, prije početka velikih kiša. Habzburški izvori dalje navode da je simbolika kamene kapele sadržana i u vizuelnoj dimenziji vladičine zemlje koja je od tog vremena bila već duže od jednog vijeka nezavisna od Osmanskog svijeta, a njena vidljivost s mora i sa kopna predstavljala je uočljiv simbol pravoslavlja sa jasnom porukom o čvrstom i važnom temelju crnogorske pravoslavne crkve.

POTONJA URA

Ne postoji nijedan sačuvani dokument koji bi potkrijepio tvrdnju da je Njegoš kapelu namjenski gradio kao svoje posljednje prebivalište, jer je odluku o izgradnji donio u svojoj 32. godini. Tek pred kraj njegovog života, kada je tuberkuloza uzela svoj danak i ispisavala mu posljednje dane, Njegoš je 30. oktobra 1851. izrazio želju da bude sahranjen kod crkve na Lovćenu: „Kad umrem kopaite me na Lovćen kod nove crkve“. Već sljedećeg dana, 31. oktobra 1851. godine, Petar II Petrović Njegoš umire na Cetinju. Usljed loših vremenskih uslova i bojazni da bi nezaštićenu i usamljenu kapelu na

Projekat Ivana Meštrovića urađen na zahtjev Aleksandra Karađorđevića

Oštećenja Njegoševe kapele austrijskom granatom (lijevo) i u fazi rušenja po nalogu Aleksandra Karađorđevića (desno)

Reinterpretacija Njegoševog lika, djela i značaja bila je dio strateške ideološko-političke borbe novouspostavljene srpske vlasti kojom se u Crnoj Gori svim sredstvima radilo na osporavanju crnogorskog identitetskog, vjerskog i svakog drugog pitanja. Otuda i ne čudi pokušaj da Njegoša i njegovu kapelu prisvaja Aleksandar Karađorđević kao dio slavne srpske istorije, književnosti i kulture, a sve u cilju jačanja legitimiteta svoje vlasti i pokazivanja nadmoći unuka nad đedom kao konkurentom u preuzimanju kompletne vlasti Lovćenu mogli pohoditi osmanski osvajači, s vjerovatnoćom skrnavljenja vladikinog tijela odsijecanjem glave, sahranjuju ga unutar Cetinjskog manastira đe će njegovi zemni ostaci počivati do 27. avgusta 1855. godine. Toga dana izvršen je svečani prenos Njegoševih ostataka na Lovćen i njihovo pohranjivanje unutar kapele, u prisustvu „oko hiljadu pušaka“ – Crnogoraca, na čelu sa knjazom Danilom (1826-1860, vladao 1852-1860) i kneginjom Darinkom (18371892).

U toku šestodecenijske vladavine knjaza, a od 1910. godine, kralja Nikole I Petrovića (1841-1921, vladao 1860-1918), kapela na Lovćenu predstavljala je svjetionik odbranjene slobode i nezavisnosti crnogorske, sve do austrougarske okupacije Crne Gore u toku Prvog svjetskog rata kada je topovska granata habzburške vojske, na prijelazu između 1915. i 1916. godine oštetila kapelu na Lovćenu, nanijevši tom prilikom nemjerljivu uvredu etičkom dignitetu svakog Crnogorca kojem je Njegoševa grobna kuća predstavljala duhovno, nacionalno i moralno svetilište.

Shvativši da je za Crnogorce kodeks čojstva postulat uzdignut iznad života, guverner osvojene crnogorske teritorije, Viktor Veber von Vebenau (1861-1932), početkom jula 1916. obavještava tadašnjeg crnogorskog mitropolita Mitrofana Bana (1841-1920) o namjeri da se Njegoševi ostaci ekshumiraju i pohrane na sigurnije i manje upadljivo mjesto. I pored protivljenja crkvenih poglavara i predstavnika lokalnog stanovništva u noći između 12. i 13. augusta 1916. izvršena je ekshumacija Njegoševih ostataka i njihovo ponovno pohranjivanje u Cetinjski manastir. Kao dokaz o osvojenoj teritoriji i ponosno isticanje pobjede habzburške vojske poslužila je kapela na

Lovćenu i želja carske, okupatorske vojske da se na spomenploči lovćenske svetinje nađe ugravirano ime Franja Josipa I (1830-1916, vladao 1848-1916) i datum 11. januar 1916. godine, kad je Lovćen pao u ruke careve armije. Na raspisanom konkursu za izgradnju spomenika u slavu austrougarske pobjede, prvo mjesto pripalo je hrvatskom umjetniku Marku Rašici, čiji zamišljeni projakat Austro-Ugari nikada nijesu realizovali zbog jakog crnogorskog otpora i slabljenja njihove vojne moći. Čak je i njihov pokušaj obnove oštećene kapele ostao nerealizovan, jer je uslijedio kraj rata, a ubrzo potom i 1918. godina, sramna Podgorička skupština (zasijedala je od 24. do 29. novembra 1918), gubljenje crnogorske državnosti, nasilno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, ujedinjenje svih Srba, Hrvata i Slovenaca u jedinstvenu jugoslovensku državu.

KARAĐORĐEVIĆI

Žezlo srpske dinastije Karađorđevića ostavilo je krvav i neizbrisiv trag najbestijalnijih zvjerstava u narodnom pamćenju i istoriji crnogorskog državotvornog bića. Zalaganje Crnogoraca da se kapela, koja je usljed loših vremenskih uslova sve više propadala, rekonstruiše, kako bi se u njoj pohranili Njegoševi ostaci, nije naišlo na razumijevanje nove „političke elite“ koja je tom činu (obnove) prišla s ideološke tačke gledišta, inkorporirajući u novi projekat kapele svoju političku, finansijsku i svaku drugu nadmoć. Godine 1924. kralj Aleksandar Karađorđević (1888-1934) poziva čuvenog hrvatskog vajara Ivana Meštrovića (1883-1962) da izradi projekat Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. Grandiozan i finansijski teško održiv projekat slavnog vajara Meštrovića poprimio je, uz učtivu zahvalnost vajaru, status ad acta. Pristupilo se novo-

osmišljenom poduhvatu „obnove“ kapele koja bi bila finansirana iz državnog budžeta. Sprovođenje plana srpskih vlasti u Crnoj Gori povjereno je Ministarstvu religija i organizacionom odboru kojim je rukovodio Gavrilo Dožić (1881-1950), mitropolit crnogorsko-primorski (kasnije i patrijarh Srpske pravoslavne crkve) sa „lojalnim“ predstavnicima vojske i javnog života.

Ostaci prvobitne „Njegoševe kapele“ su potpuno srušeni i počela je, uz prisustvo vojske, izgradnja nove građevine uz minimalno korišćenje postojećeg materijala. Arhitektonska razlika se ogledala u rušenju ulaznog portala, u izmijenjenom obliku nekada pravougaonih prozora koji su zamijenjeni vizantijskim lukovima i izgradnji masivne kamene ograde oko kapele.

Iz kripte Cetinjskog manastira, 21. septembra 1925. godine, Njegoševi ostaci su prenešeni i pohranjeni u novoizgrađenu kapelu. Tadašnja štampa Kraljevine SHS pomno je pratila i izvještavala o ovom događaju kojem je prisustvovao i sam kralj Aleksandar Karađorđević pod čijim je patronatom i počela reinterpretacija Njegoševog lika, djela i značaja. Ova reinterpretacija bila je dio strateške ideološko-političke borbe novouspostavljene srpske vlasti kojom se u Crnoj Gori svim sredstvima radilo na osporavanju crnogorskog identitetskog, vjerskog i svakog drugog pitanja. Otuda i ne čudi pokušaj da Njegoša i njegovu kapelu prisvaja Aleksandar Karađorđević kao dio slavne srpske istorije, književnosti i kulture, a sve u cilju jačanja legitimiteta svoje vlasti i pokazivanja nadmoći unuka nad đedom kao konkurentom u preuzimanju kompletne vlasti. Svjedočanstvo za navedeno nalazimo u odlomcima ceremonijalnog govora cetinjskog organizacionog odbora u kojem se navodi: „Teški su to bili časovi u istoriji

srpskog naroda! Mrski neprijatelj uzima Lovćen, da mjesto grobnice genijalnog Vladike Rada podigne na njem spomenik jednom svom degeneriku i da razapne ropske lance Srpstvu od Lovćena do Avale“.

Udvorički, svečani govori na ceremoniji prenošenja Njegoševih ostataka najadekvatnije prikazuju onu drugu stranu crnogorske etike u kojoj glorifikacija nasilnika i neprijatelja suverenističke Crne Gore, dostiže grotesknu dimenziju.

U toj nacionalističko-šovinističkoj burleski najstrastveniji glasnogovornik bio je Gavrilo Dožić – mitropolit koji nadahnuto veliča Aleksandra Karađorđevića, akcentujući ga kao „našeg najslavnijeg vladara, koji je svojim velikim djelima i tekovinama daleko premašio i najslavnijeg u starini srpskog vladara Dušana Silnog“.

KTITORSKI NATPIS

Ideolog svetosavskog klerikalizma i konzervativni srpski nacionalista Nikolaj Velimirović, hiperbolično i neistinito počinje svoje obraćanje: „Vaše Veličanstvo, praunuče proslavljenog i besmrtnog Vladike Njegoša“. U duhu gradacionog veličanja crnogorskih vladarskih dinastija počev od srednjovjekovnih pa sve do tadašnjih, Velimirović katartičnim prološkim diskursom interpretira: „Mi se klanjamo i Tebi Gospodaru i Kralju Crne Gore, našljedniče svih ovih prestola i dinastija, našljedniče ovoga zlatnog majdana, koji se zove Crna Gora“. Aleksandrov ktitorski zapis, isklesan u kamenoj ploči i postavljen iznad ulaz a u ka p e l u p re d st av l j a vrhunac cinizma: „U ime Oca i Sina i Svetoga Duha – Amin. Mi Aleksandar I Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca, praunuk Karađorđa Petrovića, vođe i početnika oslobođenja Srbije, unuk kneza Aleksandra Karađorđevića, a sin Kralja Petra I Velikog Oslobodioca i Ujedinioca našega naroda i Knjeginje Zorke

Povodi/Crnom Gorom

Neđelja, 4. oktobar 2020.

enu nastavlja plan o uspostavljanju „velike Srbije“

ogorski Partenon U slobodnoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi Crnoj Gori, poglavar Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, ponovo pokreće pitanje rušenja mauzoleja na Lovćenu i „vraćanja Njegoševe kapele“.

Srpski, nacionalistički san o „velikoj Srbiji“, ovoga puta iniciran od strane kleronacionalističke, svetosavske bratije po Crnoj Gori govori u prilog činjenici da je „posrbljavanje Crnogoraca/ki“ još aktuelan projekat Petrović-Njegoš, obnovismo ovaj sveti hram, koji je na Lovćenu, blizu Cetinja, podigao i za vječnu kuću izabrao slavni Naš predak Petar Petrović-Njegoš, Vladika i Gospodar Crne Gore, poklonik heroju topolskom Karađorđu, besmrtni apostol i vjesnik jedinstva Našega naroda, a koji bi godine 1916. razoren u ratu za oslobođenje i ujedinjenje.

Neka je mir pepelu Petra II Petrovića-Njegoša i neka je slava Njegovom velikom imenu.

Njegov sveti blagoslov neka se izlije na Naš dom i Naš narod kroz sve vijekove. Amin. Na Lovćenu 21. septembra 1925. godine“. Sam ktitorski natpis nesumnjivo svjedoči da je riječ o „Aleksandrovoj kapeli“, a ne o Njegoševoj koju je srušio izgradivši na njenim temeljima novu građevinu. Aleksandar Karađorđević uvodi još jednu novinu, tačnije mijenja svetački kult kapele, pa umjesto Sv. Petra Cetinjskog, u čiju slavu je i podignuta 1845. godine, novoizgrađenu kapelu (1925) posvećuje Sv. Đorđiju, inače svecu-zaštitniku porodice Karađorđevića.

MAUZOLEJ

U periodu tokom II svjetskog rata i nakon njega „Aleksandrova kapela“ ostaje neoštećena. Stogodišnjica Njegoševe smrti u vrijeme komunizma (1951) obilježena je velikim brojem kulturnih događaja posvećenih ovom crnogorskom i južnoslovenskom književnom velikanu. To je bio period u kojem su se svi jugoslovenski republički nosioci vlasti, na čelu sa Josipom Brozom Titom, usaglasili da se Petru II Petroviću Njegošu sagradi mauzolej na Lovćenu.

Već sljedeće, 1952. godine, tadašnji jugoslovenski ambasador u SAD, Crnogorac Vladimir Popović Španac, počinje korespodenciju sa slavnim hrvatskim vajarom Ivanom Meštrovićem koji je, takođe, boravio i stvarao u Americi, ali kao emigrant i neistomišljenik Titove ideologije. Meštrović prihvata izradu idejnog pro-

Skica oštećene kapele prije rušenja

jekta i ubrzo dobija zvanične inpute od strane tadašnjeg premijera vlade NR Crne Gore Blaža Jovanovića, koji u oficijelnom dijelu pisma navodi i sljedeće: „Spomenik Njegošu mi zamišljamo u vidu divnog i veličanstvenog mauzoleja…

Taj mauzolej postavili bi na vrhu Lovćena, tamo gdje je sada kapelica“. Ovim je jasno pokazan stav neutralisanja i eliminisanja monarhističkih, velikosrpskih i svetosavskih ideologija koje su se nadvijale nad Njegoševim grobom. Kao motiv programskog koncepta mauzoleja Meštrović apoteozira pjesnika Njegoša „koji je svojim intelektom i pjesničkim darom sakupio i dao umjetničku formu vijencu filozofije i duhovitosti naroda Crne Gore“, čime je jasno ukazao na apolitičku i sekularnu estetsku formu svog budućeg, umjetničkog projekta.

Izgradnja mauzoleja počela je iste te godine (1952), a njegov završetak bio je planiran za 1963. godinu, kada bi se proslavilo jubilarnih 150 godina od Njegoševog rođenja. Iako je do 1959. godine Meštrović završio grandioznu crnogranitnu skulpturu Njegoša, kao i ogromne karijatide, zbog loših vremenskih uslova i nepripremljenosti terena došlo je do kašnjenja u realizaciji, čemu je doprinijela i iznenadna umjetnikova smrt 1962. godine. Nakon tog perioda, usljed ogromnih materijalnih troškova koje je iziskivao projekat izgradnje najvećeg mauzoleja u Evropi, ali i usljed evidentnog društvenog konflikta koji su izazvali protivnici izgradnje, dolazi do zastoja u daljem radu. Pozadina spornog izgleda mauzoleja bila je isključivo pitanje etničkog identiteta Crnogoraca koje su protivnici izgradnje smatrali dijelom srpskog naroda. Najfrekfentnija stigmatizacija Meštrovićevog projekta stizala je iz redova srpske crkve i njenih velikodostojnika, ali i od strane velikog broja poznatih jugoslovenskih intelektualaca.

S druge strane, podršku za izgradnju mauzoleja uputili su svi predsjednici republičkih akademija nauka i umjetnosti, kao i sam politički vrh Srbije, ali i svih drugih jugoslovenskih republika. Tužba Mitropolije crnogorsko-primorske, koja je navodeći argumente u pravcu vlasništva nad Njegoševom grobnicom, procesuirana je s federalnog na republički sudski organ gdje je i odbijena. Na Cetinju

su organizovani protesti protiv miješanja crkve i osporavanja izgradnje, pa je 9. januara 1968. godine izdat proglas opštinskih vlasti o nastavku radova na mauzoleju čime se pokrenula nova lavina srpske propagandne mašinerije. U svrhu nastavka radova formiran je odbor za izgradnju mauzoleja koji su činili čelni crnogorski funcioneri Veljko Milatović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović Tempo, Veselin Đuranović i drugi. Tokom jeseni 1971. godine kapela je rastavljena i dislocirana sa Lovćena.

Mauzolej je svečano otvoren 28. jula 1974. godine uz veličanstven govor predsjednika predsjedništva SR Crne Gore Veljka Milatovića, jednog od najzaslužnijih ličnosti u pogledu jačanja, osnaživanja i emancipacije crnogorskog etosa, etnosa, kulture i obrazovanja. Ideološka promjena vlasti u Crnoj Gori (1988/1989) inicirana iz beogradskog političkog vrha koju je vaninstitucionalno sprovodio Slobodan Milošević dovela je do takozvane AB revolucije, pa je shodno njenim „tekovinama“ povampireni srpski nacionalizam ponovo pokrenuo pitanje „Njegoševe“, tačnije „Aleksandrove kapele“.

U cilju zaštite Njegoševog mauzoleja od velikosrpskog nacionalizma i agresivnog srpskog klera koji je propagirao rušenje mauzoleja i vraćanje „Aleksandrove“ (kler je pogrešno naziva „Njegoševa“) kapele, na Cetinju su se formirale čuvene „Lovćenske straže“ čiji su patriotizam, hrabrost i odlučnost poslali jasnu poruku svima onima koji bi pokušali da taknu ovaj sveti crnogorski Partenon.

Tri decenije kasnije, u slobodnoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi Crnoj Gori, poglavar srpske pravoslavne crkve, Amfilohije Radović, ponovo pokreće pitanje rušenja mauzoleja na Lovćenu i „vraćanja Njegoševe kapele“.

Srpski, nacionalistički san o „velikoj Srbiji“, ovoga puta iniciran od strane kleronacionalističke, svetosavske bratije po Crnoj Gori govori u prilog činjenici da je „posrbljavanje Crnogoraca/ki“ još aktuelan projekat, iako ovo nije XV, već XXI vijek, iako ova država nije „deo Srpskog sveta“ već ponosna Njegoševa zemlja čiji hrabri sinovi i šćeri vječno bdiju nad njegovim mirnim snom.

13

KOLAŠIN: Održana druga manifestacija u okviru Dana evropske baštine

Pjesma „donijela“ eho predaka

KOLAŠIN - Drugom manifestacijom „ Đude – eho predaka“ je obilježeno praznovanje ovogodišnjeg Dana evropske baštine.

Prethodno su promovisane audio-pjesme sa Blatine iz 1953. godine koje je zabilježio poznati kompozitor Nikola Hercigonja.

Organizatori JU Centar za kulturu i KUD ,,Mijat Mašković“ uz podršku Ministarstva za kulturu su organizovali mini-koncert pjevačke grupe KUD -a ,,Mijat Mašković“ pod radnim nazivom – „Đude – eho predaka“.Kako je kazao Davor Sedlarević umjetnički rukovodilac KUD-a mini-koncert je imao za cilj kratku edukaciju o tipovima

Milivoj Slaby iz NVO Atelje Slaby podučavao je djecu izradi glinenih predmeta TIVAT - Radionicom „Naučimo djecu zaboravljenim vještinama“ završeno je obilježavanje Dana evropske baštine, koje je organizovao opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti. Radionica se održala u prostorijama OŠ „Drago Milović“, a Milivoj Slaby iz NVO Atelje Slaby podučavao je djecu izradi glinenih predmeta.

Prije ove, održana je i radionica „Krasnopis kao dio ba-

Djeca uživala u grnčarstvu

pjevanja u Crnoj Gori.

- Za ovu priliku su odabrani specifični napjevi iz Rovaca, Gornje i Donje Morače,Vasojevića, Pive, Paštrovića i Boke. Saopšteni su zanimljivi detalji o tragovima određenih pjevanja i ukrašavanju određenih melodija. Čule su se i zanimljive anegdote nastale tokom terenskih istraživanja. Najveći dio pjesama je prisutan u svakodnevnom životu a zahvaljujući pjevačkoj grupi „Đude“ se prezentuju u revitalizovanom obliku - istakao je Sedlarević.

U okviru mini-koncerta koji je trajao 45 minuta, premijerno se čula do sada nepoznata „moračka ganga“ i vasojevićko pjevanje sa izmijenjenim izgovorom

samoglasnika. Sedlarević je naglasio da se radi o zajedničkom kulturnom prostoru u okviru kojeg je svako pleme imalo svoju posebnost.

- Čak su i određena sela bila posebna i drugačija u odnosu prvo selo gdje su njihove komšije. Na mikro planu je bilo posebnosti ali i međusobnih zajedničkih uticaja. Vremenom su se posebnosti gubile, naročito raseljavanjem stanovništva i prestankom prakse sjednika. Zbog toga je neophodno osnivanje etno-smjerova u obrazovnom sistemu da bi se nacionalno plesno-muzičko nasljeđe izučilo. Tako će se izbjeći površan i laički pristup nasljeđu i prioritet će pripasti struci - naglasio je Sedlarević. Dr. Drašković

Naučimo djecu zaboravljenim vještinama štine“ u JU „Muzej i galerija Tivat“, na kojoj je kaligrafkinja Jelena Ivanović lijepom pisanju podučavala mlađane aktivistkinje nevladinog udruženja Djeca Tivta, učenice osnovnih škola „Drago Milović“ i „Branko Brinić“ i Srednje mješovite škole „Mladost“.

Obilježavanje Dana evropske baštine počelo je oslikavanjem murala u osnovnoj školi, koji su pod mentorstvom akademskog slikara Zorana Krute uradile članice likov-

ne radionice „Kreativni kutak“, koja radi pod okriljem nevladinog udruženja Djeca Tivta.

Uz pomenute javne ustanove i nevladine organizacije, opštinski sekretarijat je podršku u obilježavanju Dana evropske baštine imao i od Ministarstva kulture.

Obilježavanje Dana evropske baštine pokrenule su Evropska komisija i Savjet Evrope, a obilježava ih 50 zemalja, potpisnica Evropske konvencije o kulturi.

S.K.

14

Kultura

Neđelja, 4. oktobar 2020.

NAŠA TEMA: Sa kojim se problemima suočavaju likovni umjetnici nakon završetka školovanja

Mladi i talentovani sputani nebrigom i lošim uslovima PODGORICA - Nakon završetka školovanja crnogorski likovni umjetnici suočavaju se sa brojnim izazovima. Nedostatak prostora u kojem bi mogli da stvaraju predstavlja glavni problem, a tu je i nemogućnost da se u sveprisutnoj ekomonskoj krizi posvete isključivo umjetnosti.

Odluka je na državi

Likovni umjetnici Ina Martinović, Vidoje Šćekić, Milijana Istijanović i Darko Vučković za Pobjedu govore o problemima sa kojima su se susrijetali nakon završetka fakulteta, o modelima institucionalne pomoći mladim stvaraocima, kao i njihovim iskustvima po pitanju nalaženja balansa između životnih i stvralačkih prohtjeva.

Studenti Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja tokom praktične nastave

Kako bi se poboljšao položaj likovnih umjetnika Milijana Istijanović rješenje vidi u pokretanju određenih institucionalnih mehanizama podrške.

- Na primjer, Opština može da dodijeli umjetnicima prostor za rad, pod uslovom da se nađe odgovarajući sistem da to ne bude selektivno. Ali, da budemo ipak realni u kakvom vremenu i okruženju živimo, to nije rješenje za sve umjetnike. Ovo je višedecenijski problem, a moglo bi se brzo riješiti, kada bi određene institucije preuzele odgovornost. Postoji mnogo napuštenih zdanja, koja se uz minimalna ulaganja mogu adaptirati za potrebe umjetničkih ateljea svih namjena. Konačno odluka ostaje na državi - ona je ta koja ozbiljno i bez odlaganja treba da uđe u realizaciju gorepomenutih projekta – rekla je Istijanović.

IZAZOVI

Martinović se prisjetila optimizma koji krasi sve studente koji svoje fakultetske dane provode sanjajući o tome kako će njihovo stvaralaštvo mijenjati svijet. Međutim, kako je kazala, u samom startu svoje profesionalne karijere oni se suočavaju sa problemima.

- Najlakše je bilo proći kroz studije i faze nadogradnje kreativne ličnosti. Najveći problem je nedostatak prostora u kojem bi mogli da stvaramo. Postoji kod svakog, tek svršenog umjetnika, ogroman entuzijazam, mašta, želja za stvaranjem, ali gdje? Vajar mora da ima prostor, mašine, materijal, radove koji su gabaritni… U samom startu problem - istakla je Martinović.

Njeno mišljenje dijeli i Istijanović. Prema njenim riječima, umjetnik treba da stvara i razvija svoju likovnu poetiku, a nakon završetka akademije susrijeće se sa prvim problemom prostora, nedostatkom ateljea i adekvatih uslova za primarni posao - stvaranje.

Za Vučkovića, period studija obilježen je sa puno nade, entuzijazma, druženja i dobre energije.

- Kada se taj period završi za mnoge se postavlja pitanje kako naći način da se ostane na tom putu, a istovremeno bude u mogućnosti da se zaradi za pristojan život. Jedna od opcija koja se otvara je neka vrsta prekvalifikacije, kada na primjer slikar ili grafičar počne da radi kao grafički dizajner u nekoj štampariji ili studiju jer mu to nekako dođe najbliže njegovom prvom pozivu. Iako ta vrsta posla donosi izvjesnu finansijsku sigurnost, sa druge strane, način na koji se to najčešće radi je nešto što vrlo brzo postaje zamor i što ubija kreativnost na duže staze – rekao je Vučković.

VUČKOVIĆ: Problem je sistemski, ali i mentalitetski, nastao kao rezultat dugotrajnih društvenih procesa

MARTINOVIĆ: Odlaze naši najbolji i najtalentovaniji mladi ljudi, traže bolje uslove - i za stvaranje i za život

ISTIJANOVIĆ: Nakon završetka akademije umjetnik se susrijeće sa prvim problemom nedostatkom prostora za rad

ŠĆEKIĆ: Status umjetnika ne predstavlja priliku za uživanje u blagodetima ponuđenih ili ostvarenih benefita

Posao u struci on takođe vidi kao opciju. Likovni umjetnik bi mogao da radi kao predavač ili nešto srodno tome, a što takođe ima, kako je rekao Vučković, svoje pozitivne i negativne strane.

- Poznati su i slučajevi kada neki kolega poslije studija napravi radikalan zaokret i počne da se bavi nekim drugim poslom koji je veoma daleko od umjetnosti - rekao je Vučković.

Nažalost, kako je istakao naš sagovornik, nije mali broj onih koji u nemogućnosti da nađu svoje mjesto biraju opciju odlaska u inostranstvo.

- Za neke se to pokaže kao veoma nepopularna opcija koja podrazumijeva prekid sa dosadašnjim načinom života i sa sobom donosi mnoga druga odricanja. Za ova pitanja ne postoji lako i instant rješenje, jer se spomenuti problem ne odnosi samo na našu branšu. Ima slučajeva da ljudi sa dva fakulteta rade posao sekretarice za ljude koji nijesu nikad pročitali ni

jednu jedinu knjigu – rekao je on.

On problem vidi kao sistemski, ali i mentalitetski, nastao kao rezultat dugotrajnih društvenih procesa za koje se teško može reći da su bili pozitivni.

- Umjetnicima, koji žele da ostanu donekle slobodni, ostaje jedino da pronalaze razne, manje ili više nemoguće načine, da i dalje rade ono što žele i za šta vjeruju da je vrijedno utrošenog truda i vremena, ali i da koriste neke povoljnosti novog doba i tehnologija kako bi se povezali i umrežili, a samim tim pomagali i podsticali jedni druge – kazao je Vučković.

umjetnošću je mnogo zahtjevno i skupo, bilo uvijek, a danas čini mi se najskuplje. Naša zemlja je bogata umjetnicima i svjesna sam da se ne može pomoći svima, ali, ipak onima koji su se istakli svojim radom i talentom za vrijeme studiranja, prepoznati ono što je vrijedno i u to ulagati i njegovati takve talente.

Odlaze naši najbolji i najtalentovaniji mladi ljudi, traže bolje uslove - i za stvaranje i za život.

E, u takvu mladost treba ulagati.

To bi trebala biti praksa našeg društva - navela je Martinović.

Jedan od osnovnih načina za promjene nabolje, kako je rekao Šćekić, je interakcija i komunikacija sa drugim umjetnicima, kolegama, kao i rad na zajedničkim projektima.

- Razmjenom energije, ideja, umjetničkih pogleda na proces stvaralaštva i domete umjetnosti ostvaruje se blagotvorno djelovanje na umjetničko djelo kao finalni i željeni proizvod.

Izuzetan doprinos poboljšanju položaja umjetnika može krenuti baš od obezbjeđivanja prostora za umjetnika što bi bio veliki podsticaj za stvaralaštvo.

Jer, kroz rad umjetnik najbolje spoznaje suštinu umjetnosti, spoznaje sebe i svoje djelo i na taj način širi svoje vidike, aktuelizujući na taj način ono što je perspektiva jednog samosvjesnog stvaralaštva – kazao je on.

Status umjetnika, prema njegovom mišljenju, ne predstavlja

priliku za uživanje u blagodetima ponuđenih ili ostvarenih benefita.

- Naprotiv, obezbijeđen status umjetniku omogućava samo slobodu da svoje stvaralaštvo usmjeri ka otkrivanju i spoznaji novih istina kojima svaki umjetnik teži – rekao je Šćekić.

RJEŠENJA

Naši sagovornici predočili su nam i neke od načina na koje bi se status mladih stvaralaca mogao poboljšati. Martinović je ocijenio da bi zajednica trebalo da prepozna interes u kreiranju uslova za rad umjetnika.

- Da se prepozna talenat i da se u taj talenat ulaže. Jer, baviti se

Rustične prostore pretvoriti u ateljee Na poboljšanje položaja umjetnika generalno, pa onda i mladih umjetnika, prema mišljenju Vidoja Šćekića, pozitivno bi uticalo stvaranje/otvaranje izložbenog prostora.

- Da se neke rustične prostorije u gradu koje su prazne i neiskorištene pretvore u ateljee, galerije i da se dovede što veći broj inostra-

nih studenata da bi se kroz razmjenu mišljenja, ideja i umjetničkih vizura stvarala podloga za razvoj savremene umjetnosti internacionalnog karaktera i da se omogući da se u Crnoj Gori vidi i nešto od savremene umjetnosti mladih inostranih umjetnika - kazao je Šćekić.

ZAPOSLENJE

Naši sagovornici susrijetali su se i sa teškoćama prilikom traženja posla nakon sticanja diplome. Martinović je kazala da je traženje posla nakon završetka školovanja veliki problem, te da je ona, iako je bila stipendista Vlade, još uvijek nezaposlena.

- Snalazim se sama, tražeći poslove. Stvaram pod vrlo teškim uslovima. Htjela sam, da po završenoj Akademiji, i društvu pokažem svoje stvaralaštvo, tako da sam imala nekoliko samostalnih i kolektivnih izložbi. Samim tim sam se trudila da privučem pažnju i interesovanja zajednice i time možda dobila adekvatan posao i svoje znanje i talenat stavila u funkciji društva - istakla je Martinović.

I Istijanović smatra da je teško naći posao nakon završetka Akademije. Podsjetila je da u svijetu postoje kulturne organizacije koje podržavaju rad umjetnika i ulažu u njihov potencijal obezbjeđujući im uslove za rad i honorare, pokrivajući životne i produkcijske troškove.

- Posljednju deceniju provela sam kao učesnica upravo takvih rezidencijalnih programa, ređali su se novi pozivi i to su neprocjenjiva iskustva… Na taj način sam imala i priliku da se profesionalno razvijam. Po povrtaku sa rezidencija uvijek sam bila podstaknuta da ovdje pokrenem neprofitnu umjetničku organizaciju koja bi bila održiva. Ali, to nije urodilo plodom.

Sada imam veliku privilegiju jer već nekoliko godina radim kao kustoskinja u Spomen domu ,,Crvena komuna“ u Petrovcu, u galeriji ,,Marko K. Gregović“ i u poziciji sam da svoj angažman usmjerim kao organizovanju izložbi likovnim umjetnicima istakla je Istijanović.

Nakon završetka likovne akademije, Vučković je počeo da radi u jednom podgoričkom studiju kao grafički dizajner.

- Taj posao mi je pomogao da naučim vještine komunikacije (što je znalo da bude stresno u početku) i ostale stvari koje dolaze uz to i da od introvertnog i ćutljivog umjetnika postanem neko ko je sposoban za poslovnu komunikaciju. Suština priče je da se svaka od spomenutih nevolja može staviti i u pozitivan kontekst u zavisnosti od situacije, ličnih predispozicija i drugih faktora - istakao je on.

Već duže vrijeme Vučković ima status samostalnog umjetnika tako da je za poslove u domenu dizajna i marketinga angažovan honorarno i po potrebi, najčešće kao grafički dizajner freelancer, što podrazumijeva rad na računaru od kuće, tako da ima dovoljno vremena za druge stvari koje ga zanimaju. Šćekić je po završetku studija obavio pripravnički staž u Centru za kulturu u Bijelom Polju, što je za njega, kao tek svršenog mladog umjetnika, bilo veoma inspirativno.

- Između ostalog, usvojio sam mnoga nova znanja, koja je nemoguće steći na fakultetu, a riječ je o praktičnom radu. Takođe, neka znanja koja sam stekao na fakultetu mogao sam konkretno da primijenim. Kao posebnu prednost obavljanja pripravničkog istakao bih odnos sa kolegama, jer sam osjetio da je spoj mladosti i iskustva idealna kombinacija u umjetnosti.

To je bio podsticaj da nastavim magistarske studije i upišem ih u svojoj zemlji na FLU na Cetinju - kaže Šćekić.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Reportaža

Neđelja, 4. oktobar 2020.

15

Turistička organizacija Budve obilježila Svjetski dan turizma obilaskom seoskih gazdinstava

Odmor u prirodi iznad mora PODGORICA - Seoski turizam je sve traženiji u turističkoj ponudi širom svijeta.

U budvanskim selima postoji sve što ovaj vid turizma čini atraktivnim. Osim po ljepoti i atraktivnim lokacijama na kojima se nalaze ova sela poznata su i po tradicionalnom gostoprimstvu mještana i ukusnim jelima koja se spremaju na tradicionalni način od domaćih proizvoda proizvedenih u sopstvenim domaćinstvima.

U budvanskom zaleđu postoje brojna neotkrivena blaga, koja turisti, koji uglavnom sve vrijeme provode na obali, i nemaju priliku da vide. Zato smo odlučili da ih putem medija predstavimo široj javnosti, ali i da sa njima upoznamo naše kolege iz drugih turističkih organizacija - kazala je Liješević janje konkurentnosti ponude, pogotovo hrane i pića sa ostalim područjima, cjenovne naravno, i možda najavažnija, edukacija zaposlenih, ne samo prodavaca kapaciteta u ruralnom turizmu, nego i svih ostalih učesnika u tom vidu turizma - ocjenjuje Rađenović.

Generalno, kako je istakao, pandemija korona virusa izazvala je krizu, u turizmu uslovila je promjene, a ,,potpuni“ oporavak se očekuje 2023. godine.

- Moramo se adaptirati na nove uslove u svemu. Treba hitno prionuti na razvoj jedne kratkoročne strategije ,,u nepoznato“, ali neke mjere bi se mogle pripremiti već u ovoj fazi za iduću godinu. Slijedi nam zimska sezona i zato hitno treba napraviti jednu mini-pripremu - kazao je Rađenović.

Direktorica TO Budva Maja Liješević kazala je da u budvanskom zaleđu postoje brojna neotkrivena blaga, koja turisti, koji uglavnom sve vrijeme provode na obali, i nemaju priliku da vide.

- Zato smo odlučili da ih putem medija predstavimo široj javnosti, ali i da sa njima upoznamo naše kolege iz drugih turističkih organizacija - kazala je Liješević.

Ona naglašava da je ono što hoće da predstave druženje sa prirodom, i susret sa ljudima koji su autentični, autohtoni i sa gastronomijom koju imaju da ponude, na teritoriji Budvanske rivijere, pogotovo u Paštrovićima.

Obilazak

Uz redovno predstavljanje turističke ponude budvanskog zaleđa, Turistička organizacija Budve je povodom Svjetskog dana turizma, koji se ove godine obilježio temom „Turizam i ruralni razvoj“ za novinare i turističke radnike iz susjednih opština organizovala posjetu seoskim domaćinstvima.

Posjeta je započela obilaskom Velje masline, a zatim je porodica Rađenović na Skočiđevojci ugostila grupu i pripremila tradicionalni primorski doručak uz priču o tome kako je ovo mjesto dobilo ime kao i o paštrovskim makarulima, posebnoj vrsti domaće tjestenine. U manastiru Reževići novinari su imali prilike da čuju o istorijatu manastira, u čijem sastavu se nalaze tri manje crkve, izradi maslinovog ulja, kao i starom mlinu za masline koji se i danas koristi. Poseban utisak na sve prisutne ostavio je manastir Rustovo. U sastavu manastira nalazi se i radionica gdje monahinje same izrađuju prirodne preparate za njegu lica i tijela, kao i predmete od keramike. Kratkom šetnjom od manastira Rustovo do Čelobrda, grupa je stigla u domaćinstvo Mitrović, gdje je organizovan obilazak vinskog podruma i degustacija prethodno pomenutih paštrovskih makarula i pašticade.

Jedan od vlasnika seoskog gazdinstva je i dr Miško Rađenović koji je Pobjedi

Pogled na selo Ivanovići

PrirOda Manastir Rustovo u Reževićima

objasno prednosti ruralnog turizma i kako bi Crna Gora mogla da privuče sve veći broj turista.

- Crna Gora itekako ima po-

tencijal za ruralni turizam ali treba vidjeti radne kapacitete i koja je to stvarna ponuda u ruralnim područjima po regijama: primorskoj, srednjoj i sjevernoj - kazao je Rađenović koji je u turizmu već 30 godina i predaje na nekoliko turističkih fakulteta.

Njegovo gazdinstvo Rađenovići na Skočiđevojci je ove godine i pored svih problema zbog pandemije ,,dobro prošlo“.

- Gostiju smo imali, ali finansijski gledano u odnosu na prošle godine to je sigurno oko 70 i 80 odsto manje.

Smanjili smo cijene čak 60 odsto pogotovo kada se gleda za neke individualne rezervacije, a posebno za goste iz Crne Gore. U samom startu smo imali nekoliko familija

koje su nas preporučile, tako da smo gostiju imali cijelog ljeta - kazao je Rađenović koji je već 30 godina u turizmu.

Generalno Crna Gora, on ističe, što se tiče ruralnog turizma ima dobru genezu, zato što ima dosta toga da ponudi.

- Ima prirodne resurse, hranu i piće, i puno kulturnih događaja vezanih za ruralni turizam. Sigurno u novim vremenima sa korona virusom treba kratkoročno planirati prevazilaženje problema, sagledati postojeću strategiju, vidjeti mane i nedostatke, vidjeti što sve fali. Uspostaviti jednu dobru saradnju, sagledati koja je to stvarna moć prodavaca, odnosno ponuđača usluga u ruralnim područjima, posrednika, i naravno kupaca. Uspostavl-

- Naši turisti obično 90, ili 100 odsto svog vremena provedu na obali. Ovo je upravo bogatstvo koje imamo i koje trebamo da pokažemo. Nadamo se da će se u nekom narednom periodu gosti opredijeliti da uživaju u prirodi sa ljudima koji ih ovdje očekuju, i gastronomiji koja je tipična za ove krajeve - istakla je Liješević.

Ona poziva turiste ,,da prošetaju pješačkim stazama u podnožju budvanskih brda odakle se pogled utapa u pučinu, da udahnu vazduh na momente slan, a na trenutke sladak, da popiju domaće vino na terasi sa odrinom ili čašicu maslinovog ulja ,,na šte srca“.

Aleksandar Jovanović iz turističke agencijeTalas M kazao je da im je potrebna ponuda seoskih gazdinstava.

Velja maslina atrakcija za turiste

Velja maslina na lokaciji Pićanovina

Na lokalitetu Pićanovina, selo Ivanovići nalazi se jedna od najstarijih maslina na Mediteranu koja je posjećena pogotovo od strane ruskih turista i često se na ovom mjestu organizuju svadbe, večernje sjedeljke…

Kako je kazao Slobodan ivanović na čijem posjedu se nalazi maslina njena procijenjena starost je preko 2.000 godina.

- To je utvrdio Zavod za zaštitu spomenika i prirode Crne Gore 1993. godina, i od tada je

ona pod zaštitom države. Ovdje je bila još jedna maslina, približne starosti, ali je 1908. izgorjela u požaru. Ja sam označio to mjesto da se zna gdje je nekad bila i tu se još ocrtava njen korijen - kazao je Ivanović.

Sto metara od masline nalazi se stari mlin iz 1886. godine a posljednja meljava maslina bila je 1974. godine. Mlin je radio na volovski pogon, vo je okretao kamen. Sada je i on postao atrakcija za turiste.

Miško Rađenović

Rađenović: Gosti se moraju čuvati Kako je kazao Miško rađenović gosti se moraju čuvati, oko njih se mora raditi i mora se u ovim vremenima uložiti mnogo veći napor, a ponuda obogatiti makar na nivou svih ostalih godina.

- Gosti moraju biti zadovoljni što iz zdravstveno bezbjednosnih razloga, što iz ponude smještaja, čistoće iznad svega i treće što sa nekakvim dodatnim uslugama a to su svakodnevni razgovori sa njima, preporuke, cijela priča turistička koja ide sa svim ostalim gostima - kaže Rađenović dodajući da gost ne može samo da dođe i uzme ključ i da se vidite sa njim kad dođe, kad naplatite i kad ode.

- Potrebni su svi promotivni faktori u turizmu, da na pravi način predstave ruralni i seoski dio Budve, koja zaista ima ogroman potencijal kada su u pitanju seoska domaćinstva, proizvodnja zdrave hrane, vina, rakije i svega onoga što spada u zdravu hranu. Svi smo svjedoci da turisti u zadnje vrijeme traže dodatne sadržaje osim sunca i mora, tako da imamo veliki broj pješačkih staza koje su markirane na teritoriji opštine Budva, u kombinaciji sa seoskim domaćinstvima mogu biti interesantna ponuda za turiste sa zapadnog tržišta - kazao je Jovanović.

Definitivno je, kako ističe, to boravak u prirodi, konzumacija zdrave hrane, pješačenje, hajking, bajking i sve ono što je zdrav stil života.

- Tako da Budva zaista ima što da ponudi, i ovo je nešto što zaista može biti korisno i komparativno da bi se zaokružio taj turistički proizvod i privuklo što više turista koji upravo ovakve stvari traže - kazao je Jovanović.

On je mišljenja da ruralni turizam još nijesmo organizovano predstavili turistima, ali je nekako našao svoj put do turista.

- Svjedoci smo da imamo zaista veliki broj domaćinstava i ne samo njih, nego i vila sa bazenima, tako da negdje su se više domaćini, čini mi se, uspjeli snaći sami da dođu do turista, nego što smo to mi organizovano predstavili zaključuje Jovanović.

N. kOvačević Foto: d. MijatOvić

16

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Objektiv listalica

vaki se vrhunski majstor tona na filmu kune u Roberta de Nira.

Nema tog devijantnog mastermajnda koji je uspio da u jednom pokretu rukom probudi pozornost kompletne publike, da pošalje svaku dlaku u stav ,,mirno“, kao De Nirov Luis Sajfer u filmu ,,Angel Heart“ (Alan Parker, 1987).

U momentu kada De Niro ne ljušti, nego gnječi, mrcvari i demonizuje jedno kuvano jaje, još uz lekciju serviranu Mikiju Rurku ,,da svakog puža možeš poznati po tragu što za njim ostaje“, stala je sva umjetnost vrhunske montaže zvuka. A u simboliku pucanja ljuske jajeta svi predatori ovoga svijeta; posebno taj Sajfer, što je ostao upamćen po čudački i perverzno zaraslim noktima. U tom jajetu stala je i konačna sudbina Rurkovog lika u neonoar klasiku 80-ih, zasoljenom misterijom vrhunskog trilera i vudu magijom.

Tako je jaje znalo da simbolički odredi put ključnih aktera filmske priče; a u nekim slučajevima i više, pa i u bitnijim djelima od Parkerovog ,,Anđeoskog srca“. I vrijedi ih se podsjetiti, za Svjetski dan jaja, koji se štosno obilježava svakog drugog petka u oktobru.

Za neke od likova, poput Džulije Roberts u filmu ,,Runaway Bride“ (Geri Maršal, 1998) to jaje značilo je momenat samospoznaje, onda kad shvati da konce života mora preuzeti u svoje ruke. U klasiku 70-ih , Willy Wonka and the Chocolate Factory“ (Mel Stjuart, 1971) bilo je sredstvo velikih životnih lekcija za neke prerano osakaćene i ogrubjele duše. A znalo je biti i prvi signal za uzbunu i neobjašnjivu opasnost - poput nezaboravnih komedija sa ukusom horora 80-ih.

Konačno, samo jedno prženo jaje servirano na šniti tost hleba za doručak, bilo je dovoljno da se prepozna savršen šmeker i džentlmen. Pa i sa likom skrivenim iza maske. Makar u očima Natali Portman u ,,V for Vendetta“. U momentu kada je V pita: ,,Nadam se da ti nijesam ubio apetit?“ jasno je da postoji samo jedan, odričan odgovor. I da su ovakvi momenti najave prave gozbe za filmske sladokusce.

COOL HAND LUKE

V kao savršen zaštitnik i džentlmen servira doručak u filmu ,,V for Vendetta“

Njumenov robijaš može sve, bilo kada i bilo gdje - pa i da prihvati opkladu da će pojesti 50 kuvanih jaja za sat.

Samo jedan pogled pred ,,Everestom“ od zalogaja je dovoljan da znamo da je pred Njumenom, ipak i prvi put - jedna nepremostiva prepreka. I to ona u kojoj će mu, krajnje konačno, stati sav ponos.

AIRPLANE!

Kultna komedija „Airplane!“ (Dejvid i Džeri Zaker, 1980), urnebesna parodija katastrofe, skreće letilicu sa bezbjednog putovanja u nezaboravni i potpuno lud šou. I to onda kad ljekar u avionu, doktor Rumak (fantastični Lesli Nilsen) posumnja na masovno trovanje.

Njegova ,,dijagnostika“ je nečuvena u sceni koja je parodija svih hororističnih prikaza masoven zaraze 70-ih. Iz usta pacijenta, potpuno šokiran, izvlači jedno po jedno jaje... Sve dok iz posljednjeg ne izleti ptičica. A u sred filma Lesli uspije i da zasmije i okrene stomak.

RUNAWAY BRIDE

Više od pola filma potrebno je Ričardu Giru i nama da shvatimo, da je Megi (Džulija Roberts) u ,,Runaway Bride“ suštinski nedovršena osoba.

Zapletena u kučine svih onih koji su joj sve odluke u životu donosili umjesto nje. Od jedne do druge vjeridbe - ka

pinterest.com

Prevelik i teško svarljiv zalogaj Polu Njumenu donio je Oskara - u performansi nesalomivog zatvorskog prznice Luka u filmu ,,Cool Hand Luke“ (Stjuart Rozenberg, 1967).

Proteinska bomba za filmski apetit

youtube.com

Rokijev proteinski šejk na putu do svjetske titule i ostvarenja

medium.com

S

Jaje kao signal za uzbunu, životna lekcija ili momenat za prekretnicu na velikom platnu

novom bjekstvu sa ,,ludog kamena“.

Naravno, do momenta kad Megi konačno shvati da je potrebno da stane iza bilo čega kao ličnog i samo svog izbora. Počev od fundamentalnih stvari. Recimo, kako spremljena jaja ona to konkretno voli. Ajk (Ričard Gir) je prvi koji joj je pružio šansu da sama bira; zato je on, na kraju, njen jedini izbor.

ROCKY

Proteinski šejk sa pet svježih jaja. Tako se Silvester Stalone spremao za svjetsku titulu, kao niko i ništa u Filadelfiji - naravno u ,osvarenju ,Rocky“ (1976). U njegovom doručku u cik zore u nizu potpuno istih i neostvarenih dana, stale su sve nade nebitnjakovićka koji ipak sanjaju američki san. I vjeruju u veliki uspjeh, kad-tad u životu.

podignute zavjese. Za otkriće cijelog jednog blistavog svijeta komunikacije i dijeljenja.

THE MIRACLE WORKER

FINDING NEMO

Oskarom nagrađena drama ,,The Miracle Worker“ (Artur Pen, 1962) je prije skoro šest decenija ubjeđivala da nema većeg ljudskog čuda i dostignuća - od komunikacije. Izuzetna priča o nezaboravnoj Helen Keler, dami koja je gluva i slijepa uspjela da postane ostvarena aktivistkinja i književnica, fokusirana je umnogome na njenu starateljku En Saliven.

Ana Benkroft (Saliven) ruši zid mraka i tišine za djevojčicu koja je skoro od rođenja lišena sluka i vida. Sa mnogo upornosti, ljubavi i beskrajne tvrdoglavosti. I sve je to stalo u dodiru i ritmu, u sceni lomljenja jaja koja će biti poput

Piksarov animirani hit iz 2003. godine je od uvoda jaka priča otrežnjujućeg odrastanja, u svijetu gdje velika riba uvijek jede manju. Ipak, niz sabljasta usta jedne barakude skliznuće sićušno riblje jaje, od kojeg će uskoro postati Nemo... Kao dokaz, šta se sve u životu može prebroditi i oprostiti sa malo nepopravljive vedrine i optimizma.

FUNNY GAMES

Potpuno drugu krajnost, najavu zločina i anatomije užasne psihopatije nalazimo u trileru ,,Funny Games“ (Mihael Haneke, 2007). U obje verzije, na engleskom i njemačkom jeziku, Haneke je surov, ciničan, hladan i nemilosrdan do kraja prema svojoj publici, kao i prema junacima. Majkl Pit i Brejdi Korbert su dvojica potpuno sumanutih mladih sociopata, koji će ojaditi živote Tima Rota i Naomi Vots u jednoj kolibi u divljini... Psiho-tortura počeće scenom koja nosi mnogo saspensa, onda kad pokucaju na vrata - samo da bi pozajmili nekoliko jaja za večeru.

GHOSTBUSTERS

Signal za uzbunu za Sigurni Viver u horor komediji ,,Ghostbusters“

U prostoru između horora i komedije sa jajima ,,zaglaviće“ Sigurni Viver njena uloga u ostvarenju ,,Ghostbusters“ (Ivan Rajtman, 1984) dijelom je i svojevrsna (auto)parodija na nezaboravnu ulogu u filmu ,,Alien“ (Ridli Skot, 1979).

Kesu punu namirnica spustiće na trpe-

zarijski sto u naizgled običnoj večeri; prije nego kutija sa svježim jajima počne čudno da se ,,ponaša“. Uz nekoliko demonskih pokreta, prije nego krenu da se katapultiraju svuda po stanu. I što mislite, koga bi Sigurni mogla pozvati u pomoć?

JURASSIC PARK

Cijela generacija klinaca koji su odrastali 90-ih bila je ubijeđena da dinosaurusi ipak postoje - zbog tada nevjerovatno detaljne i realne animacije u avanturističkom hitu ,,Jurassic Park“ (Stiven Spilberg, 1993).

Spilberg za ,,ubjeđivanje“ nije koristio bog-zna-kako realnu i nabudženu akcionu scenu. Ne - već potpuno nevino ,,rađanje“ prvih dinosaurusa iz epruvete, u naučnom eksperimentu koji do tog momenta djeluje kao savršeno dostignuće. Prije nego, naravno, ljudskom taštinom sve prođe po zlu.

WILLY WONKA

Još jedna lekcija odrastanja: ne možeš uvijek dobiti ono što želiš. A ako već možeš, dobro razmisli šta si to konkretno poželio! Tako Vili Vonka (Džin Vajlder) u kultnom hitu 70-ih ,,Willy Wonka and the Chocolate Factory“ odgovara na klicu pohlepe u maloj Veruki Salt. Onda kad taticu moli za ,,zlatnu gusku, koja će za Uskrs nositi zlatna jaja, makar 100 na dan“!

U pjesmici ,,I Want it Now“ i Vonkinom odgovoru stala je sva čarolija Vonkine fabrike čokolade. Njegove lekcije uvijek su iščašene, teške - ali otrežnjujuće.

Pa i onda kad su servirane zlatnim jajima.

S. STAMENIĆ

Neđelja, 4. oktobar 2020.

17

Kad putnici otmu otmičare

P OD G OR I č A RE NJE aoci najpoznatije jugoslovenske otmice aviona bili su Žarko Laušević, Miša Janketić, rok pjevačica, narodni heroj... i fudbaleri Budućnosti. A avion koji je iz Titograda trebalo za 40 minuta da sleti u Beograd, odužio se u septembarskoj noći sve do kraja Mediterana i nazad.

Do trka na obalskoj pisti u Kipru.

Sve što se desilo u noći 26. septembra 1986. godine na letu Jatovog boinga 727-200 YUAKF, već je u narednim danima bilo jasno uokvireno potpuno ljudskom, gotovo štosnom pričom. ,,Otmičari, nemojte kidnapovati Jugoslovene, oni će kidnapovati vas“ - bio je tek jedan od naslova u francuskoj štampi tih dana. A otmica je zakazala u samom startu. Na letu koji je sa dubrovačkog aerodroma Ćilipi u Titogradu trebalo da pokupi manji broj od 101 putnika, nije bilo brojnih jugoslovenskih funkcionera koji su bili najavljeni. Svakog septembra u Cavtatu održavani su susreti zvaničnika, koji su te večeri u lagodnijoj atmosferi ipak odlučili da ostanu u Dubrovniku. Tek - otmičarima

su kao ,,plijen“ ostali glumci i fudbaleri, ni krivi ni dužni...

PRIJETNJA TEL AVIVA Žarko Vukčević, tada napadač ,,plavih“ a potom direktor kluba i mlađih selekcija Fudbalskog saveza, isprva je mislio da se radi o šali. Između putničkih sjedišta je u rukama jednog tipa sijevnuo nož, neko je vidio ili pomenuo pištolj... A svi putnici su zamoljeni da pređu u zadnji dio poluprazne letilice. Golman Radovan Bujić nije ni vjerovao; tek kad je let dobro odužio (sa sve zaokretom ka Brindiziju, pa sa doticanjem goriva u Atini), shvatili su da je situacija prilično ozbiljna. A saigrač Mirko Radinović se prenuo iz sna, da bi mu gospođa sa sjedišta do rekla: ,,Evo ti jabuka sine, oteli su avion“. Mora li se uopšte reći da mu je zaprla na pola zalogaja, kad je shvatio da je kompletan

kalendar

Injekcija u grudi

prednji dio sjedišta prazan?

Da situacija nije bila nimalo naivna, svjedoči prijetnja iz kontrole leta u Tel Avivu: protivraketna odbrana će srušiti avion u slučaju da se zadrži u vazdušnom prostoru Izraela! I što su mogli i otmičari i piloti? Prvo zaokret ka Libiji, pa konačno dozvola da se spuste u Larnaku, na Kipar, na jednu plažnu pistu.

Fudbalerima je, zamislite, isprva sve to bilo zabavno. Sa njima je, eto, bio i jedan narodni heroj, Milan Šijan - ali i rok pjevačica Biljana Petrović. A Žarko Vukčević je godinama kasnije pričao, da je i ideja o ,,sabotaži otmice“ krenula iz šale. Neko je sa zadjih sjedišta zapalio malo papira, tek da se upali protivpožarni alarm. Otmičari su se našli u čudu, a piloti shvatili o čemu se radi pa dodatno spustili temperaturu, za efekat više dima i ozbiljnijeg požara...

Žaro je provalio sigurnosni izlaz iznad krila, a putnici su pohrlili niz ,,tobogan“ na pistu! I kako su samo neki hvatali cik-cak linije po stazi u strahu da će namagarčeni teroristi zapucati - isti oni koji su se u cijeloj situaciji šalom najviše rasplašivali.

CACO UZ POSADU Heroj otmice bio je kapiten Petar Caco Ljumović. Na molbu stjuardese, rođake, ostao je sa posadom i otmičarima; dok nijesu ni oni shvatili da su se gospoda teroristi potpuno pogubili.

I onda uhvatili šansu za ,,šturu“...

Na titogradskom aerodromu ih je dan kasnije dočekalo više desetina najbližih i sugrađana.

Pobjeda je o incidentu izvještavala dva dana kasnije, kad se već sve završilo u najboljem redu i kad se shvatilo da otmica nema pozadinu međunarodnog terorizma. Borivoje Jelić i Mirko

PAKLENI PUT

Niko, ili skoro niko - nije imao obraza da kaže da je film Šona Monsona pretjeran, previše grub ili direktan.

Ono što je najmučnije i najteže od svega prikazanog u ,,Earthlings“ - je istini pogledati u oči.

Monsonovo djelo je bitno za filmsku umjetnost jer je pokazalo da za ubitačno serviranu poruku sa publikom nikako ne treba ,,pregovarati“.

Ni u kom slučaju joj olakšavati posao, dodvoravati joj se ili pakovati u svarive forme.

Ne, ,,Earthlings“ je sav od urgentnosti, to je film koji zahtijeva ekspresno stanje budnosti - a to znači vrlo neprijatan udarac u stomak ili injekciju pravo u grudni koš, onda kada je to nužno. Zato je ovaj film tako grub; i zato je

godina zatvora, oženjen Podgoričankom u švedskom Malmeu, godinama je najavljivao susret i izvinjenje fudbalerima Budućnosti. A slučaj i danas, 39 godina od onog početka jeseni, ima lagodan, komičan šmek. I laku maglu nejasnoće, kada su motivi u pitanju. Pa makar onu, što je ostala od zapaljenog papira i protivpožarnog alarma, za cikcak tutanj po kiparskoj pisti.

S. STAMENIĆ

Pogled u oči živog svijeta od kojeg cijelog života okrećemo glavu u dokumentarcu ,,Earthlings“

čuveni moderni filozof i borac za prava životinja Tom Regan kazao da ,,za one koji pogledaju ,,Earthlings“, svijet sigurno više neće biti isti“. Šon Monson je još 1999. krenuo u avanturu snimanja ovog filma. Kopajući po zgarištima i otpadima našeg modernog postojanja - a upravo na to liče prihvatilišta za odbačene ljubimce, ili farme ,,junk food“ industrije... Bilo je potrebno punih šest godina da se film kompletira; jer se našao sa ozbiljnom poteškoćom, da uopšte dobije snimke sa farmi, postrojenja i pojedinih industrijskih procesa. Bilo je vrlo jednostavno, veliki brendovi nikako nijesu željeli da svijet vidi kakav pakleni put prođe jedno živo biće do našeg proizvodnog rafa.

ZAVIJAJUĆI TRBUSI

U samom naslovu ,,Earthlings“ (eng. ,,Živuljke“) krilo se nešto izrazito pežorativno; poput uvida u svijet najdubljeg blata, sa najniže stepenice i podruma lanca ishrane. Gdje nema života, već isključivo bijednog životarenja svedenog na goli opstanak zavijajućih trbuha.

Uspjeh Monsonovog filma bio je velik u onoj mjeri, u kojoj je uspio da publiku ubijedi da ,,živuljke“ tog svijeta nijesu žrtve. Već počinioci - svi oni, dehumanizovani u sopstvenom neznanju, u skretanju pogleda, u odbijanju da istini pogledaju u oči. A gledaoci su to znali već do trećine filma; i zato velika većina njih nije napuštala projekciju...

Hoakin Feniks je nakon planetarnog uspjeha filma govorio da je, od svih koje je radio, ,,Earthlings“ bio i biće onaj o kome se najviše priča.

I da će svaka osoba koja pogleda ,,Earthlings“ ispričati još makar tri priče. Pa i pokušati da od toga nešto učini.

Recimo - taj Maksim Krivoš je ovog ljeta zaglavio kao terorista talačke krize, samo zato da bi jednog predsjednika natjerao da preporuči svojim građanima jedan film.

A Valadimir Zelenski? Čim se Krivoš našao sa lisicama na rukama, onu je objavu sa zvaničnog predsjedničkog Fejsbuk naloga uklonio. Dodajući još jednu vinjetu za priču o živuljkama, što nas gledaju sa druge strane ogledala.

S. STAMENIĆ

nationearth.com

U

sa. Jer ,,Earthlings“ je ogoljeni katalog svega onog što činimo životinjama - praveći od njih hranu, odjeću, zabavu, koristeći ih za uglavnom neuspješna naučna istraživanja. Bez bilo kakvog uvijanja i oblande. ,,Zemaljska stvorenja“ su zato jedan od najmučnijih dokumentarnih filmova koje je planetarno gledalište imalo priliku da vidi.

Križić iz Bjelovara, kao i Milan Prpić iz Rijeke, otmicu su smislili na robiji u zatvoru Lepoglava. Željeli su ,,međunarodni incident“ - a godinama kasnije Jelić je kazao da su bili revoltirani komunističkim režimom i uređenjem Jugoslavije. Sumnjalo se, da im je pomagala putnica Jelena Dokmanović iz Bjelovara; ipak nikad nije dokazano da je bila nešto više od obične putnice.

Jelić, osuđen na najviše - osam

Dokumentarac ,,Earthlings“, mučni i otrežnjujući apel za prava životinja, prikazan prije 15 godina

Monsonovo djelo je bitno za filmsku umjetnost jer je pokazalo da za ubitačno serviranu poruku sa publikom nikako ne treba ,,pregovarati“. Ni u kom slučaju joj olakšavati posao, dodvoravati joj se ili pakovati u svarive forme

krajinski predsjednik Valadimir Zelenski u pola noći našao se u čudu, 21. jula ove godine - kada je usred talačke krize u Lucku dobio zahtjev. Maksim Krivoš, tip koji je prijetio bezbjednosti 13 putnika u autob u s u , o d Z e l e n s ko g j e zahtijevao da naciji preporuči jedan film!

U svega nekoliko sati, na Fejsbuk profilu Zelenskog, osvanulo je obraćanje na ruskom: ,,Svako bi trebao da pogleda film iz 2005. godine ,,Earthlings“. Krivoš je za nekoliko minuta pustio tri taoca; potom je bez nekih velikih muka uhapšen, a preostalih deset talaca se našlo na slobodi... ,,Stradanje Hristovo“ životinjskog svijeta. Otprilike kao cijenjeni predsjednik Zelenski, sa ultimatumom poput prsta na obaraču, osjećali su se 220 gledalaca na prvom prikazivanju ,,Earthlings“, 24. septembra 2005. godine... Rijetki su tog dana u Ouklendu na Novom Zelandu, iz ropca nelagode i stiska naracije Hoakina Feniksa pobjegli iz bioskopske sale. Ostali su bili prikovani za stolice, zanijemili u krivici; kao da prvi put gledaju nešto što im je bilo ispred no-

Kako je Pobjeda izvještavala o slučaju talačke krize na letu Titograd - Beograd

lrtbxd.com

T

Screenshot

Objektiv

18

Arena

Sportski miks

ROLAN GAROS: Pablo Kareno Busta u osmini finala, sigurna Sofija Kenin

Kraj za Beretinija i Bautistu Aguta

ABA LIGA (1. KOLO): Budućnost Vo

Lakši trening D. MIJATOVIĆ

Poraz sedmog nosioca Matea Beretina u 3. kolu Rolan Garosa, od njemačkog tenisera Danijela Altmajera 6:2, 7:6, 6:4, veliko je iznenađenje na pariskom gren slem turniru.

Altmajer (22), trenutno tek 186. teniser svijeta, protiv specijaliste za igru na šljaci riješio je duel za svega dva sata i 18 minuta igre. Italijan Beretini već sedmicama nije u idealnoj formi, a u ovom meču je bio očigledno opterećen teretom uloge favorita.

Interesantno, Altmajer je na turnir došao kroz kvalifikacije, a prethodno je izbacio već dvojicu favoita, Felisijana Lopeza i Jan-Leonarda Štrufa, bez izgubljenog seta. Apsolutno zasluženo izborio je osminu finala gren slem takmičenja.

Ključnije bio drugi set, u kojem je Njemac uspio da vrati brejk zaostatka u finišu, a u taj-brejku je bio vrlo ubjedljiv. Ovo je prvi gren slem nastup za njega i potencijalno je najprijatnije iznenađenje turnira u glavnom gradu Francuske.

Naredni rival Altmajera biće novi favorit - polufinalista US opena Pablo Karenjo Busta, koji je u izuzetnoj formi. Španac je u 3. kolu savladao zemljaka, specijalistu za igru na šljaci Roberta Bautistu Aguta, 6:4, 6:4, 5:7, 6:4.

Njihov duel donio je izuzetno

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Lak posao za Đokovića Novak Đoković, prvi teniser svijeta, lako je pobijedio Kolumbijca Galjan Riverosa 6:0, 6:3, 6:2 u 3. kolu Rolan Garosa. U već tri meča u Parizu imao je setove bez izgubljenog gema.

Beograđanin je duel zaključio brejkom i izborio meč protiv Rusa Karena Hačanova u osmini finala. Hačanov je imao mnogo teži posao protiv Čileanca Garina u trijumfu 6:2, 3:6, 6:4, 6:2. Njihov duel za četvrtfinale biće odigran u ponedjeljak.

uzbudljivu igru, a meč je trajao čak tri sata i 27 minuta. Sada Karenjo Busta ima otvoren put do četvrtfinala i potencijalnog novog duela sa prvim teniserom svijeta Novakom Đokovićem.

Upravo je u duelu sa Špancem Đoković u osmini finala u Njujorku doživio diskvalifikaciju, u prvoj polovini septembra.

Karenjo Busta je nakon duela još jednom istakao da je u izuzetnoj formi i da vjeruje da i trenutno bio inferioran samo u meču protiv Rafaela Nadala.

Pobjeda nad Bautista Agutom će mu značiti mnogo, za samopouzdanje u završnici takmičenja. Na kraju duela je vezao četiri uzastopna osvojena gema, pokazao mentalnu snagu i za-

služeno pobijedio.

Stefanos Cicipas, najbolji grčki teniser i peti nosilac u Parizu, nije se ni oznojio u duelu protiv Slovenca Aljaža Bedenea. Pri rezultatu 6:1, 6:2, 3:1 za Cicipasa, Bedene je predao meč, suočen sa povredom stopala. Uvodna dva seta trajala su svega 59 minuta. Cicipas ima ,,čist“ put do polufinala gdje su mu potencijalni rivali Đoković ili Karenjo Busta.

U konkurenciji dama, Amerikanka Sofija Kenin je lakše nego što se očekivalo savladala Rumunku Baru Irinu 6:2, 6:0, za mjesto u osmini finala. Kineskinja Žang pobijedila je u vrlo kvalitetnom meču FrancuskiS. S. nju Burel, 7:6, 7:5.

PODGORICA - Na premijeri ABA lige u ,,Morači“, u trijumfu 84:59 nad Splitom Budućnost Voli nije se praktično ni oznojila - tolika je razlika u kvalitetu u odnosu na mladi tim iz Dalmacije.

U takvoj situaciji, ,,plavi“ su demonstrirali potrebnu ozbilnost u igri, za riješen meč do 25. minuta.

Za trenera Petra Mijovića, isključive zamjerke na račun igre prvotimaca mogu biti veliki broj ofanzivnih skokova agresivnog protivnika (deset u prvom poluvremenu) i novo blijedo izdanje projektovanog startera na ,,dvojci“ Rašada Vona.

Sve ostalo, nastup novajlije Vilija Rida na centru, igra kapitena Suada Šehovića koji je nastupio od starta treće četvrtine, vrijedni minuti za tinejdžera Fedora Žugića u rotaciji - je ohrabrenje za ,,plave“. Uz sačuvanu energiju uoči važnog i teškog Evrokup

MIJOVIĆ: Bolje drugo poluvrijeme Petar Mijović, strateg Budućnost Volija, nije bio u potpunosti zadovoljan pobjedom.

- Od nekih zahtjeva prije meča koje smo postavili, da pobijedimo i da igrom napravimo korak naprijed u odnosu na meč sa Brešom, vjerujem da smo bili polovični. Svaka pobjeda je važna, ubjedljiva, ali u pojedinim momentima pokazali smo nedostatak koncentracije i komunigostovanja u utorak, Bulonj Metropolitenu u Parizu. Utisak je, da formom i kvalitetom, podgorički tim ima dobre šanse za evropski brejk.

RID U TOP RITMU

Strategu ,,plavih“ Petru Mijovi-

kacije. To je proizvelo određene probleme na otvaranju meča.

U prvom poluvremenu Split je pokazao borbenost velikim brojem ofanzivnog skoka, što je nedopustivo za tim našeg nivoa.

To smo u nastavku iskontrolisali, došli do čvršće odbrane, ispratili neki dobar ritam i sveukupno odigrali bolje u drugom poluvremenu. Idemo dalje, već u nedjelju čeka nas trening pred put za Pariz. Čeka nas izuzetno težak period, gostovanja Bulonju, Parizu i Unikahi. Nakon toga imaćemo neke odgovore na nedoumice koje imamo, kako individualno tako i timski - kazao je Mijović.

ću perfektno se isplatila odluka da na parket izvede projektovanu startnu, dominantno visoku petorku (Melvin Edžim na ,,trojci“, pojačanje Vili Rid na ,,petici“). Bivši NBA igrač Rid mu je ekspresno vra-

NBA: Kalifornijski tim poveo 2:0 u finalu protiv desetkovanog rivala

Majami žilav, Lejkersi bolji Los Anđeles Lejkersi vode 2:0 u finalnoj seriji NBA lige, trijumf nad Majamijem 124:114 bio je zaslužen protiv rivala koji je nastupio bez dvojice možda i ključnih igrača.

Majami nije mogao da računa na povrijeđenog plejmejkera Gorana Dragića (problem sa stopalom zbog kojeg vjerovatno neće igrati do kraja finala), ali ni krilnog centra Bema Adebaja. U takvoj situaciji, ekipa sa Floride se protiv favorita pokazala kao žilav protivnik, iako nije bilo neizvjesne završnice. Razlika je tokom većeg dijela meča iznosila oko deset poena.

Lejkersi su perfektno iskoristili ono u čemu su najbolji u ligi - igru pod košem. Imali su čak 16 ofanzivnih skokova, deset više od protivnika i tako riješili duel.

- Jednostavno je, nikada vam neće dosaditi da igrate na ovoj najvećoj pozornici košarke, nikad se nećete opustiti u NBA finalu. Svijet je vidio koliko smo ozbiljni, bićemo takvi do kraja - poručio je Lebron Džejms, koji se u desetom finalu karijere bori za četvrtu šampionsku titulu.

Lebron Džejms ovog puta bio je najbolji u pobjedničkom timu, upisao je 33 poena uz po devet skokova i asistencija. Centar Entoni Dejvis je dodao 32 poena uz 14 skokova. Njih dvojica glavni su kandidati za titulu najboljeg igrača (MVP) finalne serije. Veteran Redžon Rondo je, pored 16 po-

ena, imao deset asistencija.

- Nijesam siguran da Dejvis može igrati na boljem nivou od onoga što trenutno igra, ili bilo ko na njegovom mjestu. Jednostavno je fantastičan rekao je trener Lejkersa Frenk Vogel.

Majami je predvodio bek-šuter Džimi Batler sa 25 poena, 12 asistencija i osam skokova.

- Igramo protiv odličnog Majamija, gledanjem snimaka njihovih mečeva možete mnogo da naučite, tako da jedva čekam da to vidim. Vjerujem da ćemo biti još bolji u trećoj utakmici - dodao je Lebron Džejms.

Dejvis je dominirao u trećoj dionici, kada je postigao 15 poena i u tom periodu je praktično sam igrao. U posljednju dionicu ušlo se sa deset poena razlike u korist Lejkersa, koje su čuvali do kraja duela. Sveukupno, kvalitet košarke u završnici nije bio na visokom nivou, obje ekipe su se odlučivale na nerezonske šuteve i ušle u serije promašaja. To je uslovilo i da izostane neizvjesnost u finišu. Četvrti meč finala na programu je u noći između nedjelje i ponedjeljka, od 1.30 časova po našem vremenu.

S. S.

Arena

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Sportski miks

19

oli u ,,Morači“ rutinski savladala Split

g na premijeri Dvorana: SC ,,Morača“ Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Belošević, Obrknežević i Porobić

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Z. Nikolić Von Popović Rid Žugić

12 10 12 12 7 11 2 3 4 9 2

84

59

(22:18, 22:16, 23:12, 17:13)

81% (26-21) 53% (45-24) 36% (14-5)

za 1 za 2 za 3

57% (14-8) 37% (48-18) 21% (24-5)

41 (10+31) Skokovi 34 (12+22) Blokade 6 2 Asistencije 15 7 Ukradene lopte 7 9 16 Izgubljene lopte 714 Faulovi 14 21

Perković 12 Rebić 2 Gizdavčić Perasović 2 Kedžo Đoković 11 Marčinković 2 Šarić Bajo 4 Čampara 10 Vranković 4 Luković 12

Simonović sjajan za Megu Mega je u gostima Igokei u Laktašima, mnogo lakše nego što se očekivalo, savladala domaćina 84:62 u prvom kolu ABA lige.

Duel je obilježio naš reprezentativac, centar Marko Simonović. Mladi Kolašinac je za 26 minuta na parketu ubacio 19 poena uz 13 skokova i čak osam iznuđenih faulova. Sa 33 indeksna poena bio je igrač meča. tio povjerenje: za svega 2:10 minuta od starta meča već je ubacio sedam poena i imao dva ofanzivna skoka. Splićanima se agresivnost na startu nije pretjerano isplatila, potrošili su četiri faula za svega tri i po minuta igre. Podgoričani do tada nijesu napravili nijedan prekršaj - alisu već imali vođstvo 11:3. ,,Plavima“ je do kraja uvodne dionice (22:18) falilo agresivnosti, prvi faul napravili su tek u 8. minutu. Do tada je već šansu u igri dobio i veliki talenat, Fedor Žugić (17). Bila je očigledna namjera trenera Mijovića da rastereti startere visoke minutaže, uoči važnog gostovanja Bulonju u Evrokupu u Francuskoj. Ekipu koja je samo jednom šutnula trojku u prvoj dionici ,,pogurao“ je Edžim, sa pozicije ,,četvorke“. Položio je pod faulom u 11. minutu za 27:20, a u narednom napadu Žugić se upisao zakucavanjem u tranziciji (29:20).

Da prednost ne bude ubjedljivija od 44:34 na poluvremenu, bilo je uslovljeno sa čak deset



Na startu ABA lige Partizan je kod kuće poražen od Borca (87:78) ofanzivnih skokova rivala.

Izostanak kapitena Šehovića u igri u prvom dijelu meča se osjetio, prije svega kada je fokus u igri u pitanju.

ULOGA KAPITENA Ulazak Šehovića u igru, na startu treće dionice, pružio je ekipi potrebnu dozu urgentnosti i ozbiljnosti. Kapiten je ekspresno ubacio šest poena.

Nakon trojke Danila Nikolića iz ćoška i dobre odbrane, Džastin Kobs je u tranziciji iznudio faul pri šutu za tri. Pogodio je sva tri slobodna bacanja na početku 26. minuta, ,,plavi“ su poveli 60:43 - a Kobs je prvi u Mijovićevom timu stigao do dvocifrenog učinka. Interesantno, svih 11 igrača podgoričke

SKELIN: Rival kvalitetniji Ivica Skelin, trener Splita, ipak je doputovao sa ekipom u Podgoricu iako je u petak najavljeno da zbog prehlade neće voditi tim.

- Čestitke Budućnost Voliju. Znali smo i uoči meča da će biti izuzetno teško. Nama je ovo debi u ABA nakon sedamosam godina, imamo malo igrača koji su igrali na ovom nivou. Vidi se da je Budućnost Voli puno kvalitetnija ekipa, kontrolisali su meč od početka do kraja. Teško je govoriti o favoritima za titulu jer su pripreme bile atipične, neki timovi koji su bili odlični na pripremama su podbacile u Evrokupu i Evroligi na startu... Biće potreban definitivno još neki period za uigravanje najjačih timova lige - rekao je Skelin. ekipe do tada su se već upisali u strijelce.

Na pola 28. minuta Šehović je, na asistenciju Kobsa, iz ćoška pogodio trojku u ranoj fazi napada za 63:45. Već u narednom napadu Kobs je rutinski pogodio pod košem - a meč dobio egzibicioni karakter...

Niža petorka, sa Draganom Apićem na ,,petici“ i Edžimom na krilnom centru, samo je povećavala prednost u završnici. Kanađanin Edžim ubacio je trojku, a potom plejmejker Nikola Ivanović položio iz kontakta, u 35. minutu, za 77:53. Opuštanja nije bilo do kraja, što je i zahtijevao trener Petar Mijović. S. STAMENIĆ

Jedna od najboljih mladih košarkašica sa sjevera naše zemlje stiže u Podgoricu

Andrea Ivanović novi zalog za budućnost KK Budućnost PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax već je prepoznat u regionu kao brend, jer je podgorički klub tokom posljednje decenije konstatno u vrhu regionalne košarke.

Međutim, u podgoričkom klubu iz godine u godinu sve veću pažnju posvećuju mlađim, crnogorskim igračicama, a najbolji dokaz za to bila je minula sezone u kojoj su ,,plave“ nastupile u WABA ligi sa pet juniorki (Leković, Drobnjak, Radonjić, Bigović i Ahmić) i sa nikad mlađim timom stigle do trofeja. Takva praksa se nastavlja – Budućnost Bemax u novu sezonu ulazi sa još mlađim timom, nakon odlaska Nikoline Džebo i Aleksandre Katanić stigla je 15-godišnja Jovana Savković, biser iz Herceg Novog, koja je prošle sezone bila najbolja igračica u WABA ligi do 15 i WABA ligi do 17 godina.

U želji da u svom klubu imaju sve najveće talente crnogorske košarke Budućnost Bemax je angažovala juče i 14-godišnju Andreu Ivanović, jednu od najboljih igračica sa sjevera naše zemlje.

- Velika mi je čast što ću igrati u klubu kakav je Budućnost. Nadam se da ću mojim dolaskom pomoći i doprinijeti još boljim rezultatima i da ću

nastaviti da napredujem – kazala je Ivanović.

Ovog ljeta Ivanović je bila na kampu Košarkaškog saveza Crne Gore u Tivtu, kojim je rukovodio upravo trener Budućnosti Vladan Radović koji je zapazio njene partidović, je u KK Lim iz Berana.

- Treniram od sedme godine i prve košarkaške korake napravila sam u KK Lim. Upravo njima dugujem zahvalnost na dugim godinama zajedničkog rada i uspjeha i da im poželim sreću u narednom periodu – kazala je Ivanović.

Dolaskom u Budućnost Andrea će imati priliku i da zaigra u regionalnom takmičenju, jer može biti i u timu do 15 i u timu do 17 godina.

- Zadovoljna sam što ću imati priliku da igram protiv vršnjakinja iz regiona i protiv najboljih klubova iz regiona. Osjećaj je sjajan, ovo je za mene veliki izazov, jer dolazim u najbolji klub u Crnoj Gori i zato sam srećna da sam napravila takav iskorak u karijeri – podvukla je Ivanović.

Oduševljenje nije krio ni prvi čovjek podgoričkog kluba Zoran Vujičić koji na taj način nastavlja misiju započetu još ranije da Budućnost okupi sve najveće talente iz naše zemlje, kako bi predstavljala bazu crnogorske reprezentacije. R. P.

DRUGA LIGA, 8. KOLO: Kom nanio prvi poraz Igalu, Arsenal nastavio seriju

Vodeći bez greške Jedinstvo Arsenal

0 2

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Radinović u 65. i Krgović u 72. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Muzurović, Dacić (Jedinstvo). Crveni karton: Sead Dacić u 33. minutu (Jedinstvo).

JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Gordić, Nikolić (od 76. Ramović), Vulević, Memčević (od 37. Balić), Kalačević (od 76. Mušović), Krulanović, Ajković (od 67.

Ivanović), Dacić.

ARSENAL: Lemajić, Đorđević (od 87. Žujović), V. Mršulja, S. Mršulja, Manojlović, Todorović, Montenegro, Mirković (od 69. Krgović), Radinović, Popović (od 64.

Asanović), Muhović.

Arsenal je u sjajnoj formi.

Tivćani su odličnu seriju nastavili i u Bijelom Polju, gdje su pobjedom protiv Jedinstva zadržali samo bod zaostatka za Komom i dodatno uvećali prednost u odnosu na najbliže pratioce. Jedinstvo je imalo dosta problema u igri, a nakon crvenog kartona Dacića, te prinudne izmjene (Memčević – Balić), nikako nijesu Bjelopoljci uspjevali da dođu do svoje igre.

Trećim porazom u trećem vezanom derbiju Jedinstvo je pokazalo da nema snagu da se bori za vrh, pa je jasno da se na tabeli već izdvajaju najozbiljniji kandidati za borbu za Prvu ligu.

Igalo Kom

0 1

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Odigrano bez prisustva gledalaca.

Sudija: Goran Ivanović. Strijelac: Riosuke u 41. minutu. Žuti kartoni: Dragaš, Grbić (Igalo), Radenović, Riosuke, Đukić, Drašković (Kom). Crveni karton: Marko Novović u 35. minutu (Kom).

IGALO: J. Perović, Petrović, Đurković (od 82. Bogdanović), Koprivica, Dragaš (od 82. Đukanović), Grbić, Radović, Dajević (od 56. Perović), Radunović, Vučić (od 70. Vlahović), Li. KOM: Novović, Radenović, Golubović, Joković (od 36.

Nikolić), Hot, Radulović, Riosuke (od 65. Drašković), Đukić, Brnović, Gazivoda, Vujačić (od 90 + 2. L. Bulatović).

Kom je uspio da dobije još jedan derbi. Iako je od 35. minuta igrao sa igračem manje zbog isključenja golmana Novovića, Zlatičani su uspjeli golom Japanca Riosukea da stignu do važnih bodova, zadrže lidersku poziciju,a istovremeno Igalu nanesu prvi poraz i spriječe ga da se umiješa u borbu za sam vrh tabele.

Ibar Grbalj

2 0

ROŽAJE – Stadion pod Bandžovim brdom. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miloš Bešović. Strijelci: Janagizava u 45 + 1. i Bujiša u 75. minutu. Žuti kartoni: Šutković, Anđelić, B. Kuč (Ibar), M. Milović, D. Milović, Mališić, Carević (Grbalj).

IBAR: A. Kuč, Šutković, Murić (od 61. Stevović), Tahirović, Hodžić (od 69. Juković), Šimokava, Anđelić, B. Kuč, Janagizava (od 83. Pepić), Bujiša (od 83. Orahovac), Kopitović.

GRBALJ: Mićanović, Stešević (od 82. Tujković), Vučetić (od 73. Carević), Vraneš, Stanišić (od 77. Tučević), Pribilović, Popović (od 73. Penda), M. Milović, D. Milović (od 82. Čelebić), Mališić, Kodia.

Grbalj je nastavio lošu seriju.

Tim iz Radanovića još jednom je morao da nastupi sa podmlađenim timom, a to je ovog puta iskoristio Ibar, koji je došao do važnog trijumfa. Janagizava je u posljednjim trenucima prvog dijela pogodio za prednost Rožajaca, da bi Bujiša u 75. minutu otklonio sve dileme.

Drezga Berane

0 1

SPUŽ – Stadion Zore. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Nikola Vođević. Strijelac: Globarević u 57. minutu. Žuti kartoni: Božović, Maraš (Drezga), Nedić, Aojama (Berane).

DREZGA: O. Bogićević, B. Bogićević, Tomašević (od 61.

Piranić), Vujisić (od 61. Kovačević), Lazarević, Božović, Burzanović (od 74. Šćepano-

Tabela 1. Kom 8 6 2 0 14:6 20 2. Arsenal 8 6 1 1 12:7 19 3. Mornar 8 5 2 1 14:7 17 4. Igalo 8 3 4 1 14:6 13 5. Jedinstvo 8 3 2 3 11:8 11 6. Bokelj 8 2 3 3 9:9 9 7. Berane 8 3 0 5 6:12 9 8. Ibar 8 2 1 5 5:15 7 9. Grbalj 8 1 1 6 4:11 4 10. Drezga 8 0 2 6 7:16 2 U narednom kolu (7. oktobra) sastaju se: Bokelj – Jedinstvo, Berane – Mornar, Grbalj – Drezga, Kom – Ibar i Arsenal – Igalo.

vić), Maraš (od 61. Drinčić), Racković, Petrović, Šaletić (od 68. Spahić).

BERANE: Bećić, Đeković, Šoškić, Nedić, Šunjević, Lekić (od 80. Milanović), Globarević (od 90+3. Pešić), Vilotijević, Srećković (od 61.

Damjanović), Aojama, Dulović.

Berane je u derbiju začelja golom Globarevića stiglo do pobjede, čime je napravilo skok na tabeli, a istovremeno Drezgu ,,zakucalo“ za dno. U ne baš kvalitetnom meču, oba tima imala su svoje šanse, ali je Berane pomalo i srećno stiglo do cijelog plijena.

Mornar Bokelj

1 0

BAR – Stadion: SRC ,,Topolica“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Mladen Knežević. Strijelac: Kajević u 81. minutu. Žuti kartoni: Seratlić, I. Bulatović (Mornar), Marković, Marveđo, Mićunović, Jeknić (Bokelj).

MORNAR: Radović, Merdović, Vukmarković, Martinović, Mucević (od 90. Bugarin), Kažić (od 76. Leverda), Kajević, Perišić, Seratlić (od 90. Bracanović), Pajović, Marković (od 58. I. Bulatović).

BOKELJ: Bjelica, Bakić, Jeknić, Marković (od 88. V. Čavor), Bošković (od 84. Milačić), Marveđo, Guzina, Mićunović, Vlahović, P. Čavor (od 78. Čađenović), Augusto.

Mornar je opravdao očekivanja protiv Bokelja. Kotorani su pružili dobar otpor, bili na pragu remija, koji bi Mornaru više odmogao, nego što bi Bokelju pomogao, ali su Kotorani još jednom ove sezone popustili u finišu meča. Ovog puta duel je riješio Demir Kajević u 81. minutu, čime se Mornar uz Kom i Arsenal odvojio i pokazao da će imati velike ambicije.

Priredio: R. PEROVIĆ

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Jezero vjeruje u iznenađenje protiv šampiona, Dečić

OFK Titograd

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Dečića. Igraće se bez prisutva publike. Sudija: M. Savović.

Pomoćnici: J. Došljak i G. Šućur. očetak: 20 časova.

Velimirović Ad. Rudović

Tući

Drešaj

Marković Vuljaj

Đoljaj

Božanović An. Rudović

Božanović Camaj Mrvaljević Kalezić

Novović

P. Vukčević Brnović

Peličić B. Roganović Muzurović

Bašić Alić

Spasojević

Trener Edis Mulalić

Trener Nikola Rakojević

Dečić protiv Titograda priželjkuje nastavak pozitivne serije

Krunisati sjajan niz PODGORICA – Dečić je definitivno apsolutni hit. Tim koji je bez previše pojačanja, odnosno sa gotovo istim timom koji je minule sezone igrao u Drugoj ligi, a uz to pored Titograda i najmlađi u elitnom rangu, u minulih sedam kola napravio pravi dar-mar, uspio da zaustavi mnoge favorite i dođe do pozicije da bude prvi koji gleda u leđa lideru. Za mnoge neočekivano, ali po prikazanom na terenu apsolutno zasluženo.

Dečić večeras protiv Titograda ima čak priliku da možda na pauzu ode i kao lider prvoligaškog karavana, ali u Tuzima nema euforije, vrijedno se spremaju za još jedan neugodan duel.

- Neće biti lako. Iako je Titograd u donjem dijelu, a tek u prošlom kolu ostvario prvu pobjedu, svjesni smo da nas čeka težak posao. Titograd je loše otvorio sezonu, a loša serija uslovila je da budu trenutno u donjem dijelu. Ali to nas neće zavarati, ni opustiti. Svjesni smo da nas čeka težak posao, jer Titograd ima dobru ekipu, koja je pojačana ove sezone sa nekoliko sjajnih igrača, tako da se maksimalno oprezno spremamo za

ovaj duel – objašnjava Džonatan Drešaj, kapiten Tuzana.

Upravo mladi desni bek Dečića pokazao je da se radi o igraču velikih mogućnosti, izuzetnog kvaliteta, koji je pravo osvježenje, pa je jasno da Dečić osim što ima ozbiljne ambicije ove sezone može ,,lansirati“ i nekoliko igrača. Drešaj vjeruje da u duelu dvije najmlađe ekipe Dečić može do uspjeha...

- Dobro radimo i treniramo, spremamo se maksimalno i nadamo se da možemo da nastavimo seriju pozitivnih rezultata, kako bi u dobrom raspoloženju i potpuno mirni otišli na pauzu – dodao je Drešaj.

Veliki hendikep za Edisa Mulalića biće izostanak univerzalaca u timu Ivana Mijuškovića koji je na treningu nakon meča sa Sutjeskom doživio povredu pa će nakon duela sa Podgoricom morati da propusti i ovaj meč.

POTVRDITI USPON FORME

Titograd je dugo čekao na slavlje – pokazao je uspon forme na nekoliko utakmica, ali igre nijesu ispratili rezultati. Ipak, konačno protiv Zete, Titograd je uspio da dođe do prve pob-

jede. Pobjede koja je značila mnogo – skok na tabeli, ali i na psihološkom planu, pa sada nakon što su skinuli ogromno breme, igrači trenera Nikole Rakojevića sa dodatnim samopouzdanjem odlaze u Tuzi da pokušaju da iznenade ekipu koja je uz Podgoricu obilježila početak nove sezone...

- Svjesni smo značaja utakmice, ali i činjenice da gostujemo timu koji je bez poraza i koji je u dosadašnjem dijelu šampionata primio najmanje golova. Sve to govori da nas čeka izuzetno teška misija, ali nećemo se predati unaprijed. Dečić igra dobro, vidjelo se da su igrači tima iz Tuzi veoma borbeni, agresivni, motivisani, ali nakon pobjede protiv Zete i mi djelujemo mnogo bolje. Zato vjerujem da možemo napraviti dobar rezultat, iako nijesmo u poziciji da prijetimo.

Iz ove utakmice možemo mnogo da dobijemo, a nastojaćemo da zadržimo odnos i kvalitet iz prethodne utakmice. Dobar rezultat donio bi određenu mirnoću u pauzi prvenstva – kazao je mladi ofanzivac Ognjen Gašević.

Titograd će biti oslabljen, jer u timu zbog parnih kartona nema Marka Roganovića i Žarka Popovića.

R. P.

Imao bih motiv sve i da nijesam bio u Budućnosti

PODGORICA - Dvije vezane pobjede hrabre novajliju u ligi pred duel sa šampionom - Jezero u dobrom raspoloženju dočekuje Budućnost na neutralnom terenu u Beranama.

Plavljani su svjesni da će protiv Podgoričana biti vjerovatno teže nego u bilo kom prethodnom meču, ali ne odustaju od želje da saldo pred pauzu uvećaju za bod ili tri.

- Znamo svi ko je Budućnost.

Igramo protiv najboljeg kluba i ekipe u državi. Pred nama je mnogo zahtjevan posao, pogotovo nakon sve bolje forme i igara protivnika. Oni su ušli u pobjedničku seriju i sve su bliži vrhu tabele. Budućnosti prepuštamo ulogu favorita, ali to će morati da potvrdi na terenu. Poštujemo rivala do određene mjere. Nikoga nećemo precijeniti, ali ni potcijeniti.

To je zato što vjerujemo u sebe i svoje kvalitete. I mi smo u pozitivnom ritmu, vezali smo dva trijumfa i očekujem da i ovu utakmicu odigramo dobro. Za nas je bod uspjeh, ali ne odustajemo ni od borbe za sva tri - rekao je Ernes Isljami koji je u prošlom kolu iz penela donio trijumf svom timu pod Malim brdom.

Dvadeset šestogodišnji Beranac proveo je jedan dio karijere u Budućnosti. Svojevremeno je kao tinejdžer došao u podgorički klub, sa kojim je

Raspored BERANE: Jezero – Budućnost (15h) NIKŠIĆ: Sutjeska – Podgorica (16h)

Jezero

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

GOLUBOVCI: Zeta – Petrovac (18h)

Stadion: u Beranama. Igraće se bez prisutva publike. Sudija: M. Bošković.

Pomoćnici: A. Đikanović i V. Đuranović.

Početak: 15 časova.

Asanović

Radunović

Drešković

Dedić Pavlović

Isljami

Dinoša

Đurković Vučićević

Matanović Mujeci

2. Dečić

4 3 0 11:3 15

7

3 4 0 10:3 13

3. Budućnost 6

4 0 2 7:8 12

4. Sutjeska

7

3 2 2 11:9 11

5. Jezero

7

3 2 2 4:4 11

6. Iskra

7

2 3 2 6:6

9

7. Zeta

7

2 2 3 6:7

8

8. Rudar

7

2 0 5 7:12 6 4 6:12 5 2

Ivanović Terzić

Raičković Bojović

Milić Ćuković

Dragojević

Trener Milija Savović

Tabela 1. Podgorica 7

10. Petrovac 6 0 2 4 5:9

Božović

Adžić

TUZI: Dečić – OFK Titograd (20h)

9. OFK Titograd 7 1 2

Moraitis

Janketić

PLJEVLJA: Rudar – Iskra (16h)

Trener Mladen Milinković

potpisao prvi profesionalni ugovor, trenirao je sa seniorima, ali nikada nije debitovao za prvi tim.

Ima li zbog toga poseban motiv?

- Prošlo je dosta vremena od tada. Nijesam dobio šansu da debitujem u dresu Budućnosti, ali nijesam jedini. Ne gledam na to sa nekim naročitim emocijama. Jednostavno - nije se dalo da zaigram tamo. Što se tiče motiva, imaću ga protiv

LISTA STRIJELACA 6 – Kordić (Podgorica) 5 – Striković (Rudar) 4 – Vuljaj (Dečić), Marković (Sutjeska) 3 – Mrvaljević (Titograd), Nijaveđi (Zeta) Budućnosti sve i da nijesam bio tamo. Kada igraš protiv šampiona uvijek želiš da pružiš najbolje. Volio bih da dam gol, ali strijelac može da bude ko god - samo da ostvarimo povoljan epilog - naglašava Isljami koji može da igra po oba krila ili iza špica.

Jezero je ekipa koja teško pronalazi put do mreže, ali i neko

Rudar će u meču sa Iskrom pokušati da prekine seriju od četiri prvenstvena poraza

Bod ili tri prava stvar pred pauzu PODGORICA - Serija od četiri poraza nije uzdrmala Rudar koji je u dosadašnjem dijelu prvenstva svih šest bodova osvojio na svom terenu.

Možda je novi duel pod Golubinjom šansa za Pljevljake da na pauzu odu sa pozitivnim epilogom.

Izabranici Vuka Bogavca bili bi zadovoljni remijem sa Iskrom, s tim što u krajnjem vjeruju da mogu i do pobjede.

- Izgubili smo četiri utakmice u nizu, ali smo imali težak raspored. U toj seriji smo tri puta igrali na strani, a kući smo poraženi od aktuelnog šampiona - Budućnosti. Nije nam pravo zbog slabijih rezultata u posljednje vrijeme, ali nije nas to poremetilo.

Momci rade maksimalno, pravi su profesionalci i daju

sve od sebe - na treningu i utakmicama. Nemamo neki veliki kvalitet, a ni veći broj igrača u rotaciji. U posljednjih dvadesetak minuta smo padali zbog manjka snage, a i kada protivnici prave izmjene koje unose svježinu. Tu se pravila prevaga. Ipak, nećemo odustati od borbe za svaki bod.

Nadam se da ćemo makar jedan osvojiti protiv Iskre, a najbolje bi bilo da na pauzu odemo sa pobjedom koja bi nam mnogo značila - rekao je trener Bogavac.

Danilovgrađani stižu na kraju teške serije mečeva za Rudar…

- Doživjeli smo poraze od objektivno boljih rivala, od ekipa koje su iz samog vrha.

Podbacili smo protiv Dečića, dok smo protiv ostalih imali svoje šanse i momente. Zvuči malo čudno, ali sastajali smo

Rudar

Iskra

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Golubinjom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Milačić.

Pomoćnici: D. Vujović i V. Radenović.

Početak: 16 časova.

Helić

Tomašević

Kartal

Kašćelan Golubović

Matsui

Merdović

Talović

Zečević

Vlaisavljević

Striković Krnić

Vuković

Kato

Petrović Šahman

Boričić Jovanović

Malešević Kumburović

Obradović

Kordić

Trener Vuko Bogavac

Trener Aleksandar Nedović

se sa rivalima kojima su ti mečevi bili neka vrsta prekretnice jesenjeg dijela. Zeta je hvatala priključak za gornji dio tabele, Dečić je drugi, Sutjeska je takođe bila pod imperativom nakon nešto slabijeg početka, Budućnost je prvak.

Sada je tako i sa Iskrom, koja sigurno vrijedi više od šeste pozicije. Znamo da će Danilovgrađani pokušati da se ,,vade“ u Pljevljima, ali potrudićemo se da ih zaustavimo u toj namjeri - poručio je Bogavac, koji ne može da računa na Ko-

torca (kartoni) i Hajrovića (povreda).

ISPRAVITI GREŠKE

Eventualno povoljan rezultat u Pljevljima donekle bi amortizovao prethodne kikseve Iskre koja je uglavnom gubila

utakmice u finišu ili sudijskoj nadoknadi.

Iako se propušteno ne može nadoknaditi ovo je ipak dobra prilika da,,crveno –bijeli“ danas pokažu pravo lice i kvalitet dobro ukomponovane ekipe koja može da baci na pleća

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Arena

krilni napadač Plavljana Ernes Isljami poručio

21

Fudbal

Nikšićani žele da se nakon duela sa Podgoricom primaknu vrhu tabele

Sutjeska spremna da lideru zada prvi udarac NIKŠIĆ – Pred Nikšićanima je meč od čijeg ishoda bi umnogome mogla zavisiti kreacija prvoligaške tabele pogotovo u jesenjem dijelu sezone. Derbi se igra kraj Bistrice, a Sutjeska dočekuje Podgoricu, tim koji do sada nije imao poraz.

ko ozbiljno brani mrežu. O tome svjedoče brojke, odnos datih i primljenih golova - 4:4.

- Nadam se da ćemo protiv Budućnosti popraviti učinak u napadu, a zadržati čvrstinu pozadi - dodao je Isljami.

UVIJEK MAKSIMALNO Budućnost je otputovala u Berane sa ciljem da veže četvrti trijumf u prvenstvu, odnosno da u cugu spoji tri pobjedničke utakmice nakon ispadanja iz Evrope. ,,Plavi“ u krajnjem računaju i na profit na tabeli - da budu još bliže vrhu koji trenutno drži Podgorica, sa 15 bodova, tri ispred šampiona, ali uz utakmicu više.

- U prethodne dvije utakmice odradili smo dobar posao osvojivši šest bodova, ali protiv Jezera moramo da potvrdimo uzlaznu formi. Naš plan je da osvojimo još tri boda i ostvarimo zacrtano pred reprezentativnu pauzu - rekao je trener Mladen Milinković, koji dodaje: - Domaćin sigurno ima svoje

bilo kog protivnika.

Međutim, Rudar je krupan zalogaj jer pod Golubinjom vrlo rijetko rasprodaje bodove.

- Nema taktiziranja, nego od prvog zvižduka sudije jurišati ka šesnaestercu domaćina.

Napad je najbolja odbrana, pa ćemo nastojati da takvu strategiju sprovedemo u djelo i pri tome moramo biti dobro skoncentrisani i budni na svojoj polovini. Više ne smijemo sebi dozvoliti kardinalne greške koje su nas skupo koštale u nekim mečevima oprezan je trener Aleksandar Nedović koji neće moći da računa na povrijeđenog Orlandića, te kapitena Drinčića, Kata i Adžovića koji će odmarati zbog crvenog kartona protiv Budućnosti u prošlom kolu.

Njihovo odsustvo moraće da nadoknade ostali saigrači mnogo većom borbenošću i ispunjavanjem postavljenih zadataka šefa struke.

- Prilično smo oslabljeni, ali sa druge strane ostali mladići koji istrče na teren treba da pruže maksimum jer samo na taj način možemo očekivati povoljan rezultat - naglasio je Nedović.

D.K. - B.K.

ambicije, zna da igra na rezultat što govori podatak da su postigli i dali isti broj golova i da su osvojili respektabilan broj bodova, a to je najvažnije u prvoligaškom takmičenju.

Moramo da budemo koncentrisani, disciplinovani i odgovorni, a vjerujem da ćemo kroz dobru igru napraviti rezultat.

Interesuje nas samo da se vratimo sa tri boda u Podgoricu - ističe iskusni Lozničanin.

Stručni štab Budućnosti ne može da računa na povrijeđenog Nemanju Sekulića, suspendovanog Petra Grbića, a moguće i Luku Mirkovića.

Rovit je i Miloš Raičković koji je dobio udarac protiv Iskre.

Kadrovski problemi, međutim, ne mijenjaju ambicije ,,plavih“.

- Tokom posljednje dvije utakmice su nam dva igrača iskočila iz stroja - Sekulić i Mirković. To nas zabrinjava, ali nadam se da će igrači koju budu igrali dati svoj maksimum. Raičković je igrao povrijeđen drugo poluvrijeme protiv Iskre, ali je stisnuo zube.

Sada je i Janketić dobio malo

veću minutažu i nije bio na nivou na kome može da bude.

Međutim, svi moramo da razumijemo te igrače, a meni je žao što smo imali zgusnut raspored i nijesmo odigrali nijednu prijateljsku utakmicu kako bi se razigrali svi fudbaleri. Bitno je da svako da doprinos koliko god da igra, mi iz stručnog štaba to cijenimo, ali najvažnije od svega je što igrači gledaju to tako da je tim veći od svih nas - ističe Milinković.

Prevagu prije četiri dana napravili su rezervni napadači - Aleksandar Vujačić je bio asistent, a Dejan Zarubica strijelac u 90. minutu.

- Ponekad sam na slatkim mukama i žao mi je što ne mogu da stavim 13-14 igrača u tim. Ipak, može da igra samo njih 10, dok ostali čekaju šansu sa klupe. Drago mi je da i oni daju doprinos, kao što je bilo u meču sa Iskrom kada su naši špicevi priredili akciju za gol.

Moguće je da tokom pauze promijenimo sistem kako bi i oni imali veću minutažu - kaže D. K. Milinković.

Jedan od najmlađih u redovima Sutjeske Novica Eraković optimista je.

- Podgorica je lider na tabeli, ušli su u dobar ritam, ali mi imamo svoje ambicije i mislim da ta činjenica ne treba da utiče na nas. Rudar smo zaboravili čim se utakmica završila, svih ovih dana bili smo fokusirani samo na Podgoricu i njihovo analiziranje. Napadački ćemo ući u meč, svjesni da i oni igraju tako. Preostalo je još vremena da sve taktički usaglasimo, ali vjerujem u dobar rezultat - riječi su Erakovića.

Trener Dragan Radojičić je svjestan da ponovo neće moći računati na Damira Kojaševića, ali ostatak ekipe je u dobroj formi i vjeruje da će danas odgovoriti velikom izazovu.

- Igrali smo nedavno s Dečićem, znamo koliko su jaki, a u međuvremenu smo vidjeli i kako su oni prošli s Podgoricom. Dakle, dolazi nam lider, sve je jasno. To je tim koji ima karakter, koji se bori do kraja i daje posljednji atom snage. To je ekipa koja je skautirana gotovo svaki meč. Momci igraju u kontinuitetu, bez oscilacija, pa i kad su ubjedljivo dobili Budućnost, čini mi se, više se pričalo o slabostima Budućnosti, nego o zaslugama njihovih prvotimaca. No, to je tako kod nas. Izuzetno cijenim ono što je radio Vojo Pejović prošle godine, jer da nije bilo virusa i prekida prvenstva mislim da bi stigli i do evropske scene, a kad to kažem ne mislim potcijeniti one što su se izborili.

Mladi moj kolega Peković ove jeseni nastavio je tamo gdje je Pejović stao i radi izuzetno svoj posao... Imaju odlične

NASTAVITI NIZ

Sutjeska

Podgorica

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Kraj Bistrice. Igraće se bez prisutva publike. Sudija: R. Pajović.

Pomoćnici: M. Paunović i D. Dević.

Početak: 16 časova.

Giljen Bulatović

Šofranac

Grivić

Eraković Osmajić

Janjić

Janković Raičević

Ćetković Marković Kordić Jovanović

Suzuki

Maraš

Kaluđerović

Nikolić Čelebić

Vukčević Marjanović

Đajić

Ivezić

Trener Dragan Radojičić

Trener Milorad Peković

igrače, mnoge od njih dobro poznajem, ali mi smo Sutjeska koja želi da napravi dobar rezultat ove sezone. Na svom terenu smo već izgubili pet bodova, a kako bi onda ovu igrali osim bez kalkulacija.

Nećemo ići „grlom u jagode“, ali me jedino tri boda interesuju. U prošlom meču su ovi momci ispoštovali sve što sam od njih tražio, pa vjerujem da će moći i ovog puta – jasan je Radojičić.

Podgorica je preživjela jedan derbi i to u osmom minutu nadokande (remi protiv Dečića), ali će danas biti na novom iskušenju – Lješkopoljci gostuju ekipi Sutjeske. Lider je od starta na prvom mjestu, a u osmom kolu uoči nove prvenstvene pauze nastojaće da kraj Bistrice napravi podvig poput minule sezone i još jedan mini-ciklus završi na pravi način, čime bi jasno pokazao da se ne šali, već da ima ozbiljne ambicije.

- Nastavlja se serija teških mečeva za nas. Ali iako nijesmo imali mnogo vremena za pripremu utakmice, nadam se da ćemo maksimalno odgovoriti izazovu. Duel sa Dečićem je iza nas, ali smo nastojali da neke stvari ispravimo, tako da se nadam boljem izdanju u Nikšiću – kazao je Jovan Nikolić, vezista Podgorice, koji je ponikao upravo kraj Bistrice i koji je kod Pera Giljena debitovao za prvi tim Sutjeske.

Dueli Podgorice i Sutjeske minule sezone bili su uvijek dramatični, a sigurno da se i danas očekuje zanimljiv duel, jer Podgorica brani lidersku poziciju, a Sutjeska traži šansu da se primakne vrhu.

- Svako ima svoju računicu, ali gledamo sebe. Vjerujem da ćemo prikazati dobru partiju i da možemo nastaviti dobar niz – naglasio je Nikolić. Ra. P. –R. P.

Zeta protiv uzdrmanog rivala želi povratak pobjedama

Problemi Petrovca mač sa dvije oštrice Zeta je priželjkivala da iz dva meča pred pauzu u prvenstvu uzme šest bodova, ali joj je poraz od Titograda pokvario planove.

Ipak, tri boda iz večerašnjeg duela sa Petrovcem mogla bi da vrate ekipu Dejana Roganovića u gornju polovinu tabele, gdje Zećani vide sebe na kraju sezone.

- Poslije lošeg starta sezone, podigli smo se fizički i potom upisali dvije pobjede. Uslijedio je meč sa Podgoricom, gdje smo cijeli drugo poluvrijeme imali igrača više, ali smo morali da se zadovoljimo remijem.

Protiv Titograda smo imali nekoliko šansi u prvom poluvremenu, nijesmo ih iskoristili i to se u fudbalu kažnjava. Mogli smo iz ta dva meča da uzmemo makar dva boda više, ali to je sada iza nas. Moramo da pobijedimo Petrovac ukoliko

mislimo da hvatamo voz za Evropu, što je cilj i ove sezone - rekao je kapiten Goran Milojko.

Na ,,Trešnjicu“ stiže tim koji ima rezultatske i finansijske probleme. Petrovac je na dnu tabele sa samo dva boda, a minula tri dana igrači nijesu trenirali usljed štrajka zbog neisplaćenih zarada.

- To je mač sa dvije oštrice.

Sigurno će doći da odigraju bez velikog pritiska, na svježinu. Nećemo ih potcijeniti, uradićemo sve da uzmemo tri boda i na pauzu odemo mirne glave - dodao je Milojko.

IZ ŠTRAJKA NA TEREN Fudbaleri Petrovca nijesu trenirali prethodna tri dana. Štrajkuju čekajući isplatu zaostalih plata, odnosno dogovor Opštine Budva i uprave kluba, što bi, prema posljednjim infor-

Zeta

Petrovac

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: ,,Trešnjica“. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: S. Vujović.

Pomoćnici: N. Radulović i I. Bogdanović.

Početak: 18 časova.

Aković Ceklić

Simović

Tuzović

Milojko I. Vukčević

Milić

S. Krstović Nijaveđi

Kalezić Mi. Lambulić Vukčević

Merdović

Savić

Ražnatović Medigović

Goran Milojko, kapiten Zete

macijama, moglo da se dogodi naredne sedmice.

- Sticajem okolnosti igrači nijesu trenirali, ali će sigurno pružiti maksimum na terenu, kao da su trenirali svakog dana. Radi se o ozbiljnim profesionalcima i nema dileme da će odraditi svoj dio posla. Situacija nije prijatna, ali vjerujem da će se uskoro naći rješenje

- kazao je trener Nenad Vukčević.

Novu priliku za prvu pobjedu u sezoni ,,nebo-plavi“ imaju protiv tima koji Vukčević izuzetno cijeni.

- Zeta ima prepoznatljiv kvalitet, a kod kuće je naročito opasna. Favorit je, ali nijesmo bez šansi. Stanje na tabeli nije realan pokazatelj našeg kvali-

Ilić Marković

Stojanović

Savović Mikijelj

Popović

Trener Dejan Roganović

Trener Nenad Vukčević

teta jer smo u mnogim mečevima bili ravnopravni, ako ne i bolji rival. Izostanak dobrih rezultata psihološki utiče na ekipu, ali motiv u svakom meču ostaje maksimalan Ne. K. uvjerava Vukčević.

22

Arena

Sportski miks

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Novi poraz ,,lavica“ na turniru ,,Zlatna liga“ u Danskoj

Igrale do 10. minuta i stale

Slobodan Bulajić, srednji bek Lovćena

Prva liga za rukometaše (2. kolo)

Lovćen previsok za Mornar Lovćen Mornar 7

38 (19) 20 (9)

CETINJE - Sportski centar ,,Lovćen“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović (Podgorica) i M. Vešović (Berane). Sedmerci: Lovćen 4 (3), Mornar 1 (1). Isključenja: Lovćen 6, Mornar 10 minuta.

LOVĆEN: Borilović (osam odbrana), Borozan (pet odbrana), Beloica 1, Perišić, Pajović, Ćorsović 5, Marković 3 (2), Kaluđerović 6, Pejović 1, Drakulović 5, Božović, Latković 3, Lakićević 2, Pravilović 1, Mrvaljević 3 (1), Bulajić 8.

MORNAR 7: Hadzristić (jedna odbrana), Drča (četiri odbrane), Dajković (šest odbrana), Živković 4, S. Ražnatović, Mašanović, Ljuši 1, Rakočević 3, Šabanović 3, Jovićević 1, Gvozdenović 1, Ašanin 2, Perović, A. Ražnatović 1 (1), Mrdak 4. Šampion Crne Gore u rukometu i drugi meč u sezoni riješio je ubjedljivo - Lovćen je na svom terenu bio siguran protiv mladog sastava Mornara 7 (38:20).

Ekipa Duška Milića odvojila se sredinom prvog poluvremena i rutinski privela kraju meč koji je obilježio srednji bek Slobodan Bulajić.

Povremeni crnogorski reprezentativac dao je osam pogodaka iz isto toliko šuteva.

Partizan 1949 25 (12) Berane 1949 21 (10) TIVAT - Dvorana ,,Župa“.

Igrano bez prisustva publike. Sudije: M. Ražnatović i I. Pavićević (obojica sa Cetinja).

Sedmerci: Partizan 1 (0), Berane 7 (6). Isključenja: Partizan 10, Berane 6 minuta.

PARTIZAN 1949: Čolo, Čule, Mudreša (14 odbrana i sedmerac), Marković 3, Pejović 1, Međedović 4, Klakor, Mudreša, Mrvaljević, Živić, Drakulović 1, Došković, Drašković, Mandić 3, Barac 3, Peruničić 9, Kaluđerović 1.

BERANE 1949: Lutovac 1 (11 odbrana i sedmerac), D.

Rezultati i tabela B. rivijera - Rudar Partizan 1949 - Berane 1949 Lovćen - Mornar 7 Večeras 19.00 - Jedinstvo - Danilovgrad Slobodni su Komovi

30:21 25:21 38:20

1. Lovćen 2 2 0 0 69:45 4 2. Partizan 1 1 0 0 25:21 2 3. Komovi 1 1 0 0 36:32 2 4. B. rivijera 2 1 0 1 55:52 2 5. Mornar 2 1 0 1 54:64 2 6. Berane 2 1 0 1 47:49 2 7. Danilovgrad 1 0 0 1 32:36 0 8. Jedinstvo 1 0 0 1 26:34 0 9. Rudar 2 0 0 2 45:56 0 U narednom kolu (10-11. oktobra) sastaće se: Berane 1949 - Komovi, Rudar - Partizan 1949, Mornar 7 - Budvanska rivijera Budva. Slobodan će biti Lovćen.

Došljak, Jelić 1, Marsenić, Trifunović 5 (1), Femić 1, Danić 2, L. Došljak 1, Lekić, Šćekić, Đurašković 8 (5), Mališić, Đ. Folić 2, L. Folić 2.

Prvi meč Partizana 1949 u prvenstvu i prva pobjeda.

Tim Dejana Stjepčevića u prvom kolu je bio slobodan, da bi u drugom otpor novajlije u ligi, Berana 1949, slomio serijom 3:0 nakon pogotka gostiju za 18:17.

B. rivijera 30 (17) Rudar 21 (10) BUDVA - Mediteranski sportski centar. Igrano bez prisustva publike. Sudije: P. Martinović i F. Martinović (obojica sa Cetinja). Sedmerci: Budvanska rivijera 1 (1), Rudar 4 (2). Isključenja: Budvanska rivijera 10, Rudar 10 minuta.

BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (11 odbrana i sedmerac), Vidović 3, Novaković 6, Simović, Lakić, Zeković 5, Kapisoda, Radoman 6, Đođić 4 (1), Bracanović, Vukić 5, Katnić, Brnović, Radičević 1, Ivančević.

RUDAR: Suljević (jedna odbrana), Marković (osam odbrana), Junuz 1, Vukas 1, Jelušić 1, Rondović, Racković 3, Poleksić 1, Gazdić, Barjaktarović 3, Matović 2, Leković 7 (2), Mirović 2, Bojović.

Uz sigurnost koju je Lazar Pešić ulivao sa gola (12 odbrana) i na krilima šestrostrukih strijelaca Luke Novakovića (bez promašaja) i Marka Radomana, rukometaši Budvanske rivijere Budva upisali su prvu pobjedu u sezonu.

Rudar je pretrpio drugi poraz, nakon što je na premijeri bolji od ekipe Nedima Selmanovića bilo Berane 1949. Ne. K.

Danska Crna Gora

36 (20) 23 (11)

RANDERS - „Arena Randers“.

Gledalaca: 500. Sudije: Pedersen, Nigard (Danska). Sedmerci: Danska 4 (3), Crna Gora 8 (7). Isključenja: Danska 2, Crna Gora 4 minuta.

DANSKA: Toft (11 odbrana), Kristensen (šest odbrana i sedmerac), M. Hansen 2, Elver 1, Stokholm 8 (2), A. M. Hansen 3, Voler, Hajndal 3,

Haugsted 2, Grigel 1, Rajnhart, Tranborg 5, A. U. Hansen, Jorgensen 3, Bidstrup 4 (1), Jensen 2, Burgard 1, Hejlund, Iversen 1.

CRNA GORA: Nenezić (šest odbrana i sedmerac), Marinović ( jedna odbrana), Radičević 7 (5), Gugač, Jauković 5, Mugoša 1, Džaferović, Klikovac 2, Ujkić 2, Premović 1, Brnović 1, Ramusović, Mehmedović 4 (2), Grbić, Vukčević. Ženska seniorska reprezentacija doživjela je drugi poraz na

turniru „Zlatna liga“ koji se održava u okviru EHF sedmice.

Od ,,lavica“ je juče bila bolja Danska 36:23 (20:11) koja je upisala prvi trijumf nakon startnog poraza od Norveške.

Kao i na premijeri turnira protiv šampiona Evrope - Francuske, naše rukometašice su dobro počele meč, ali i brzo dozvolile rivalkama da se rastrče i u 18. minutu dođu do dvocifrene prednosti (18:8).

Domaćin je u uvodnim minutama poveo 2:0, ali to nije obe-

shrabrilo naše djevojke jer su sa dva brza gola Đurđine Jauković i Tatjane Brnović u 6. minutu izjednačile. Sve do isteka 9. minuta, kada je kapitenka Jovanka Radičević pogodila za ,,minus 1“, držale su priključak, ali u narednih šest samo je Jauković dala gol, a domaće čak pet (10:5).

Kao i protiv Francuske izabranice Pera Johansona nijesu imale snage, a ni daha da se suprotstave brzim igračicama - primile su 13 golova iz kontri, a iz istog segmenta dale samo gol!

- Ako bi samo gledali krajnji rezultat rekli bi svi da je bilo jako loše, ali mislim da i ne možemo baš to tako da kažemo. Moramo biti realni u kakvom smo sastavu došli, a i bilo je puno bolje nego na premijeri sa Francuskom. Bilo je dobrih stvari, ali i onih na kojima moramo da poradimo u budućnosti. Mislim da je protiv Danske bila veća borba nego dan ranije.

Istina, u prvom poluvremenu primili smo 20 golova, previše za našu odbranu i sistem, ali što je tu je, moramo da budemo strpljivi i realni i da vidimo što nije bilo dobro. Vjerujem da ćemo biti bolje - kazala je kapitenka Radičević.

Posljednji protivnik na turniru u Danskoj, danas od 15 sati, biće Norveška. Reprezentacija iz Skandinavije ima maksimalan učinak u prva dva kola, jer je pored domaćina, savladala Francusku.

- Sa njima će biti najteže, to je reprezentacija koja puno trči, ali trudićemo se da damo sve od sebe i da gradimo što smo počeli. Vjerujem da ćemo odigrati bolje u odnosu na prva dva meča - optimista je Radičević.

A. M.

Evropsko prvenstvo u odbojci za kadetkinje

Novi poraz Crnogorki Slovenija Crna Gora

3 0

PODGORICA - Dvorana ,,Verde“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: Zguri i Zelenović. Rezultat po setovima: 25:12, 25:10, 25:18.

SLOVENIJA: Čikać, Leban, Šalamun, Godeč, Gradišnik Klanjšček, Grubišić, Ramić, Čižman, Halužan Sagadin, Koren.

CRNA GORA: Dragojević, Vlaović, Čakar, N. Popović, A. Popović, Milačić, Rudan, Smolović, Leovac, Krgović, Krivokapić, Ćetković. Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore vezala je treći poraz na prvenstvu Evrope u

Rezultati i tabela Italija-Turska Bugarska-Slovačka Slovenija-Crna Gora 1. Turska 2. Slovačka 3. Italija 4. Slovenija 5. Bugarska 6. Crna Gora

3 3 3 3 3 3

1:3 1:3 3 2 2 1 1 0

0 1 1 2 2 3

8 6 6 4 2 1

odbojci.

Naše mlade odbojkašice poražene su od Slovenije maksimalnim rezultatom i ostale su na bod nakon što su od Bugarske (u 2. kolu) izgubile 3:2 i pokazale ogroman pomak u odnosu na premijernu utakmicu protiv Slovačke.

Nakon dana pauze izabranice Zlatka Ćaćića čeka novi duel i to protiv Italije.

Primorac bolji od Katara u prvom meču polufinala Kupa

Presudila posljednja četvrtina Primorac Kataro

11 8

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Matijašević i N. Arnaut. Rezultat po četvrtinama: 2:2, 1:2, 3:2, 5:2.

PRIMORAC: Kralj, Drašković 1, Vukasović 1, Gopčević 2, Mačić, Molten 2, Adžić, Janović, Perković 1, Baštrica, Matković 2, Stanojević 1, Ćetković, Da Silva 1.

KATARO: Marinković, Paunović 1, Uskoković 1, Marko-

vić 1, Mršić 2, Popović, Jašović, Vujović, Milaš 1, Vujošević 1, Dončić 1, Ćetković, Isljamović, Gopčević.

Primorac je pobjedom protiv gradskog rivala Katara (11:8) otvorio sezonu, tačnije polufinalnu seriju Kupa Crne Gore koja je juče počela u Budvi, a nastaviće se i večeras od 19 časova duelom domaćina i Jadrana.

Do značajne prednosti od tri gola igrači Primorca stigli su boljom igrom u posljednjoj četvrtini u kojoj su se odlijepili i upravo u posljednjem minutu meča stigli do viška od tri gola.

Kataro je bio odličan do posljednjih osam minuta, ali, ipak, nije uspio da dobar ritam nastavi onda kada je bilo najviše potrebno.

Revanš je 7. oktobra, takođe u Budvi.

A. M.

Ohrabrenje rezultat Leklera na trci u ruskom Sočiju

Ferari sprema pobošljanja za Nirburgring Bolid Ferarija biće unaprijeđen brojnim poboljšanjima aerodinamike za trku Formule 1 u njemačkom Nirburgu 11. oktobra.

Prije svega radi se o poboljšanju komponenti zadnjeg stabilizatora, kao i ,,nosa“ bolida slavnog italijanskog tima.

- Rezultat u ruskom Sočiju na prethodnoj

trci, kada je Šarl Lekler ostvario šesto mjesto, je ohrabrenje za nas iako se radilo prije svega o tome da nam ta staza sa manje prijanjanja na podlogu odgovara. Svejedno je ohrabrenje i želimo da napravimo rezultatski korak naprijed u Nirburgu - rekao je Matija Binoto, šef Ferarija.

Od početka sezone Ferari bilježi katastro-

falne rezultate, jer zbog situacije sa pandemijom korona virusa ne može da radi na poboljšanju motora bolida.

S. S.

Feljton

Neđelja, 4. oktobar 2020.

23 4.

ZBOR CRNOGORSKIH I ALBANSKIH GLAVARA U KUČIMA 1614. GODINE

Činjenice koje frustriraju pojedine srpske istoričare » Piše: Jovan-Joro ĐURANOVIĆ Obzirom da je zbor narodnih prvaka u Kučima 8. septembra 1614. godine bio organizovan u tajnosti, ne zna se koliko je bilo prisutnih, ali se zna da ih je bilo iz raznih krajeva Balkana i da je savjetovanje trajalo skoro mjesec dana. Vijećano je o uspostavljanju veza sa španskim dvorom i drugim evropskim dvorovima i u tom cilju su određeni izaslanici za pregovore sa španskim dvorom i sa Karlom Emanuelom I, savojskim vojvodom. Na sastanku u Kučima odlučeno je da Crna Gora postane baza za snabdijevanje ustanika oružjem iz drugih krajeva. Pošto je sultan bio obaviješten o ovom sastanku, pećkog patrijarha su na putu od Kuča prema Peći uhvatili osmanske vlasti i odveli ga u Carigrad, i na osnovu nekih podataka može se zaključiti da je tamo umro u oktobru 1614. godine (Jagoš Jovanović, Istorija Crne Gre drugo dopunjeno izdanje, 1995. str. 74).

O ovom održanom sastanku u Kučima 8. septembra 1614. godine pisao je i Pavle A. Rovinski, poznati ruski istoričar, etnolog, antropolog, i geograf, koji je živio u Crnoj Gori oko 30 godina krajem XIX i počekom XX vijeka, sa nazivom teme: „Plan ustanka hrišćana na balkanskom poluostrvu urađen na skupu svih zemalja i naroda koji su se na njemu našli 8. septermba 1614. godine u Kučima i predstavljanje tog plana Neverskom vojvodi Karlu II de Gonzago“ (Pavle A. Rovinski, Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti, str 534).

Zbog interesantnosti ovog istorijskog sporazuma prenosimo ga u cjelini kako je prezentiran u navedenom djelu: “Osmog septemba 1614. godine održan je sastanak u Kučima, u Gornjoj Albaniji, na kojem su učestvovali srpski patrijarh, gospoda glavari svih zemalja (de tuti li regni), tj. Gornje Albanije, Bosne, Makedonije, Bugarske, Srbije, Hercegovine (Arcecovina) i Dalmacije - kojima su vladali Turci. Razlog su bili nameti, tj. porezi i dažbine koji su tamošnji paša htio da nametne sveštenstvu. S tim u vezi odlučeno je da se pošalje kapetan Gioanni Reness (Jovan Renezi, mletački kapetan prim. J.Đ.) u Italiju k njegovoj svjetlosti, sa zadatkom da mu podnese izvještaj o saboru i saopšti mu šta je na njemu odlučeno o oslobađanju od turske tiranije. Prije svega žele da se pobrinu da se doveze oružje u planine Crne Gore i Himere (Zimara, u Epiru), koje se naslanjaju na more - u količinama koje bude moguće. To je bilo lako izvesti jer tamo ne dolaze Tuci i te zemlje ne plaćaju porez Velikom Turčinu (sultanu), nego održavaju i čuvaju svoju slobodu. Iz tih planina oružje će prenijeti u planine Dukađina, koji se nalazi u susjedstvu s Himerom, a otuda će ga dati svim gorštacima koji su ušli u taj sporazum, odnosno u tu zavjeru, kao: Piperi i Klimenti, Versevo e Bilopagli (Vasovo

S obzirom na to da je zbor narodnih prvaka u Kučima 8. septembra 1614. godine bio organizovan u tajnosti, ne zna se koliko je bilo prisutnih, ali se zna da ih je bilo iz raznih krajeva Balkana i da je savjetovanje trajalo skoro mjesec. Na sastanku u Kučima odlučeno je da Crna Gora postane baza za snabdijevanje ustanika oružjem iz drugih krajeva

Jedan od najstarijih likovnih prikaza Crnogoraca

Grb Savoja

Prilikom analize dokumenta sa sastanka u Kučima 8. septembra 1614. naša pažnja je posebno fokusirana na konstataciju da u planine Crne Gore i Epira ,,ne dolaze Turci i te zemlje ne plaćaju porez velikom Turčinu (sultanu), nego održavaju i čuvaju svoju slobodu“. Pavle Rovinski nije sumnjao u autentičnost ovog dokumenta, takođe ni Ilarion Ruvarac

mjeseci mi se nadamo da ćemo uz božju pomoć ući u Carigrad.

Njega je lako zauzeti, jer na putu k njemu nema ni jedne tvrđave čije bi zauziumanje tražilo vremena, ili nas zaustavilo u pohodu. Postoje samo tvrđave na granicama Mađarske i Hrvatske. Ali one će ostati iza nas.

No, u slučaju takvog razvoja prilika - car neće gubiti vrijeme da zavlada Mađarskom, a nadvojvoda - Hrvatskom. Uz sve to na našem saboru je predviđeno da se, za potrebe ustanka, napravi minijaturna novčanica od smjese nekog bijelog metala i da se izda naredba da sav narod tu monetu mora da prima od vojnika kao nadoknadu za hranu. Oni koji dobiju tu novčanicu - svaka tri mjeseca će je

pleme i Bjelopavlići), koji već trideset godina žive slobodno i ne plaćaju porez Velikom Gospodaru. Na tim prostorima moguće je skupiti oko 30.000 dobrih vojnika. Odlučeno je da se pokupi 12.000 vojnika i iz drugih zemalja koje su ušle u zavjeru - iz Srbije, Hercegovine, Makedonije, Albanije i Bosne, tj. provincija koje se graniče s navedenim planinama.

Malo po malo ti narodi će se okupiti u tim planinama tako da kada skupe 42.000 vojnika, od čega će bito 12.000 konjanika a 3.000 pješadinaca, podiće će se ustanak.

Raspored će biti sljedeći: Vojnici Himere njih 8.300, uputit će se ka Valoni da bi zauzeli tvrđavu i grad. To će biti lako učiniti jer tamošnji garnizon čine hrišćani, i sva komanda je u dogovoru sa Himeranima. Dukađinci će se s druge stane usmjeriti ka Kroji, da je zauzmu, a to će se postići bez ikakvih prepreka, jer su djelovi zidova grada srušeni a Turci ih nijesu popravili. Jedan dio će poći k Skadru, jer tamo ima istomišljenike. Takođe jedan dio ustanika će poći na Novi (Castel-novo, Herceg Novi primj. J.Đ). Crnogorci će ovdje noću napasti da bi zauzeli tvrđavu, jer su u dogovoru s hrišćanima koji noću drže stražu na tvrđavi. Čim se takvi pokreti jedinica učine od planina, kako je navedeno, počeće ustanci zemalja koje su dogovorile na saboru, razbijajući na parčad sve Turke koji se nađu u tim zemljama. To će biti lako izvesti, naročito zato što na svim tim prostorima na deset Turaka dolazi 200 hrišćana. Dio tog naroda krenut će na Skoplje i tako će mu se priključiti onih

42.000 o kojima smo govorili, s kojima će se formirtati odabrana vojska od 120.000 ljudi, i za manje od dva mjeseca - stvar će biti završena.

Armija će krenuti na Jedrene, a prolazeći kroz zemlje koje su ušle u zavjeru, a koje smo naveli, prije dolaska u Jedrene ojačat će na više od 160.000 vojnika. Sve će to biti urađeno savršeno bez ikakvog otpora od strane neprijatelja, jer će ustanak početi u oktobru, kada su Turci razoružani. Turci u Evropi nemaju vojske. Da bi nam se suprostavili, biće im potrebno da vojsku dovedu iz Azije. Ali, da bi je doveli do nas, bilo bi potrebno šest mjeseci. Kako Turci imaju običaj da vojsku postavljaju u sela tek poslije žetve žita, mi ćemo imati na raspolaganju osam mjeseci, a to nam je dovoljno da izgradimo sva potrebna

utvrđenja. Kada sve navedene zemlje ustanu, Turci će biti vrlo nejaki. Osim toga, katolički kneževi Vlaške i Moravske, koje su susjedne s Bugarskom, u svakom slučaju će nam priteći u pomoć, jer je sa njima zaključen ugovor posredstvom vlaškog arhiepiskopa, koji je brat od strica srpskog patrijarha.

Oni će nam rado pomoći pod uslovom da im se garantuje da će doživotno ostati kneževi i da će kneževstvo naslijediti njihovi potomci. U toku osam



Dokumenti sa zbora crnogorskih i albanskih glavara u Kučima u julu i septembru 1614. godine svjedoče da je Crna Gora početkom XVII vijeka imala međunarodni značaj i da je uzimana kao ozbiljan partner u međunarodnim dogovorima u cilju oslobođenja porobljenih balkanskih naroda od Osmanskog carstva

Karlo Emanuel I

nositi vlastima zemalja koje su ustale, a ove će im za nju davati monete veće vrijednosti. Jedino na taj način će biti moguće svakog mjeseca plaćati vojnike - a da se narod time ne optereti. Takođe je odlučeno da se sav plijen koju bi se dobio u gradovima od Turaka i Jevreja, kao zlato, drago kamenje, srebro i dr. predaje kraljevskoj blagajni za izdržavanje vojske.

Na taj način će se formirati velika riznica koja će omogućiti da se rat vodi nekoliko godina bez ikakve druge materijalne pomoći. Po zauzeću Carigrada povući će se iz opticaja ta moneta, a u zamjenu za nju oni kojii je budu predali dobiće vrednije monete.”

Prilikom analize ovog dokumenta naša pažnja je posebno fokusirana na konstataciju u ovom sporazumu da u planine Crne Gore i Epira “ne dolaze Turci i te zemlje ne plaćaju porez Velikom Turčinu (sultanu), nego održavaju i čuvaju svoju slobodu”. E, ova istorijska činjenica prouzrokuje frustraciju nekih srpskih istoričara.

Kako to da je Crna Gora i u XVII vijeku bila slobodna i da nije plaćala porez? Veliki ruski naučnik P. Rovinski uopšte ne sumnja u autetičnost ovog dokumenta, već u svom djelu samo analizira uzroke zašto ovaj sporazum nije uspio. Takođe i Ilarion Ruvarac, srpski istoričar, arhimandrit, rektor karlovačke bogoslovije i akademik, u svom djelu Montenegrina piše o dogovoru sa zbora održanom 8. septembra 1614. godine u Kučima kao značajanom istorijskom događaju u Crnoj Gori i nijednom riječju ne osporava njegovu autentičnost, što je sigurno da ovaj srpski istoričar ne bi sakrio da konstatuje njegovu falenciju da je imao istorijskih dokaza (Ilarion Ruvarac, Montenegrina, Prilošci istoriji Crne Gore, Zemun, 1890. Povjesnica crnogorska, str. 601).

(Nastavlja se)

24

Horoskop

Neđelja, 4. oktobar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (5. 10 - 11. 10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za komunikaciju. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu lako dobiti na ovoj adresi ukoliko poznatog đotiš astrologa Mladena unesete podatke rođenja: www.soulLubure, neophodno je da znate side- matestars.com/vedic-signs/calcularalnu poziciju Mjeseca! Samo tako te-your-vedic-sign, ili ako preuzmete ćete imati korektan rezultat navede- besplatan đotiš program na www. nih tranzita, te istinsku dobrobit od vedicastrologer.org/jh navedenih informacija.

Nedjeljni bioritam za Portal Analitika no vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40.Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40.Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu

Mjesec u Djevici

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Vagi

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konku-

PONEDJELJAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Tranzit se završava u 18:02.

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Tranzit se završava u 18:02.

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

UTORAK I SRIJEDA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u 18:02.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Tranzit se završava u 18:02.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

rencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Tranzit se završava u 18:02.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEDJELJAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povolj-

i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Tranzit se završava u 18:02.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:40. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Na osnovu člana 104. stav 2 i 3 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Ekonomskog fakulteta raspisuje KONKURS za izbor saradnika u nastavi na određeno vrijeme od godinu dana, za studijsku 2020/2021. godinu, za sljedeće oblasti: 1.Oblast Makroekonomija – sedam izvršilaca; 2.Oblast Mikroekonomija – sedam izvršilaca; Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 75.

Zakona o visokom obrazovanju i člana 105. Statuta Univerziteta Crne Gore.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Ekonomski fakultet Podgorica, ulica Jovana Tomaševića broj 37.

MAlI OglAsI NEKRETNINE CENTAR ultramoderan poslovni prostor 427 m2 sa 8 parkinga, Hercegovačka ulica. Izuzetan po svim kriterijumima. Prostran sa visinama.

Nekorišćen. Prodajem.

Tel. 069/ 756 -194 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 PRODAJEM nov, veći roštilj.

Tel. 068/040-754 4

Potreban gradjevinski inženjer ili arhitekta sa iskustvom za rad u Herceg Novom.

FIRMA FONDEN HOLDINGS LIMITED Kontakt telefon

068725348

Slanje radne biografije na mail:

zoran.n50@gmail.com

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Dana 2. oktobra 2020. u 69. godini, preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav

MILORAD TOMANOVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.

DRAGOLJUBU LAKUŠIĆU

Dragom kolegi od kolektiva

Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR, ćerka MILENA i ostala rodbina

JU SSŠ „IVAN USKOKOVIĆ“ – MAŠINSKA ŠKOLA

190

167 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Дана 2. октобра 2020, у 71. години, преминула је наша драга

JELICI DURKOVIĆ 159

od KOMŠIJA IZ ULAZA

ВЕЛИКА Михаилова ПЕЈОВИЋ рођена Краљевић

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена 3. октобра на сеоском гробљу Превлака.

Ожалошћене породице ПЕЈОВИЋ и КРАЉЕВИЋ

178 Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” VELIKA Milova PEJOVIĆ Počivaj u miru.

GOJKO PEJOVIĆ sa porodicom

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

189

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Dana 3. oktobra 2020. godine iznenada je preminuo naš dragi i voljeni

RADIVOJE Jovanov ČAVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 4. oktobra na groblju u selu Pišče – Piva.

Ožalošćeni: supruga GORDANA, kćerke BOJANA i BILJANA, unučad MINA i MATEJA, brat RATKO, sestra KOVILJKA i ostala mnogobrojna rodbina

179

27

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Посљедњи поздрав нашој драгој Дана 2. октобра 2020. умрла је у 81. години

Dana 3. oktobra 2020. preminula je u 69. godini naša draga

ВЈЕРИ Рајковој ВУЈОВИЋ GOSPAVA Martinova GAŠIĆ

ВОЈИСЛАВКА – ВОЈКА Божова ДРАГИШИЋ

rođena Božović

Хвала на пажњи, љубави и разумијевању током заједничког живота. Почивај у миру, драга наша. ПАНТО са породицом

Поштујући мјере НКТ-а, сахрана је обављена у кругу уже породице, 3. октобра у 12 часова на мјесном гробљу Св. Петка – Лимљани.

Zbog novonastalih okolnosti, sahrana je obavljena 3. oktobra u 12 časova u krugu najuže porodice na groblju pod Trebjesom.

Ожалошћени: сестра ВИДОСАВА, брат МАРКО, снаха ЂУРЂИНА – БЕБА, братанићи ГОРАН и ЖЕЉКО, братаничне ЗОРИЦА и РАДМИЛА и остала родбина ДРАГИШИЋ

Ožalošćena porodica: suprug MARTIN, sinovi NIKOLA i MARKO, kćerka NATAŠA, brat MOMČILO, sestra DOSTANA, snahe MARIJA i BRANKA, bratanić, bratanične, sestrične, unučad MATIJA, MAGDALENA, LIDIJA i ALEKSANDRA i ostala rodbina GAŠIĆ i BOŽOVIĆ

187 Dragi brate

170

186

MIKO

Voljenom ocu, đedu i svekru Дана 3. октобра 2020. у 66. години преминуо је наш вољени

Iznenada i bez riječi si me napustio i tužnu ostavio.

Ne opraštam se od tebe, jer dok sam živa i ti živiš samnom.

Tvoja sestra NADA

BOŠKU БОЖИДАР Светозаров БРАЛЕТИЋ

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od tebe.

Počivaj u miru.

Због епидемиолошке ситуације сахрана ће бити обављена 4. октобра у 12 часова у кругу уже породице на мјесном гробљу у Спужу. Ожалошћени: супруга РАТКА, син СТАНКО, кћерке КРИСТИНА и САЊА, снаха ВАЊА, унучад, сестре ДЕСА и СЛАВКА и остала породица БРАЛЕТИЋ

188 Četrdeset je dana od smrti dragog brata

Tvoji: STANKO, LUKA i VANJA

182

MIODRAGA KRSMANOVIĆA

Voljenom ocu, đedu i tastu

Od kada si nas napustio, ostade velika praznina, ali sjećanje na tvoj plemeniti lik neće prestati nikada.

154

BEBAN, DRAGANA, ANJA i LUKA

Dana 3. oktobra preminuo je naš dragi bratanić 175

BOŠKU

Četrdeset dana od smrti našeg dragog

Vječno ćeš ostati u našim srcima.

SANJA, ANDREA, ATINA i MILOŠ DRAŠKOVIĆ

BOŽIDAR Svetov BRALETIĆ Dragi Boško, riječi su male, bol u srcu veliki, tuga za tobom vječna.

Ako je smrt jača od života nije od uspomena na tebe.

183

VASA KALUĐEROVIĆA Posljednji pozdrav

Ožalošćene tetke VERA BULATOVIĆ i VESELINKA BRALETIĆ

Počivaj u miru, dragi brate i ujače.

180

GOJKU ORLANDIĆU

Tvoja sestra MILICA PEJOVIĆ sa porodicom

Voljenom ocu i đedu Iskreno žali za tobom porodica Milivoja Ivovića.

Supruga BRANKA i ćerke IVANA, JELENA, STANISLAVA i DRAGANA

184 Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš dragi brat, ujak i šura

149 Posljednji pozdrav

BOŠKU

Spokojno koračaj nebeskim beskrajem.

VASO KALUĐEROVIĆ

Tvoji TINA i BALŠA 181

GOJKO ORLANDIĆ

U najljepšim uspomenama ćemo čuvati sjećanje na tebe.

Počivaj u miru.

DRAGICA DONČIĆ sa porodicom Porodica BUJIĆ

168

185

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Dana 2. oktobra 2020. godine umrla je naša majka

29

S velikim bolom u duši oprostili smo se od naše majke i bake

VJERA Rajkova VUJOVIĆ rođena Đurišić

Sahrana je obavljena 3. oktobra u užem krugu porodice na mjesnom groblju u Grbavcima.

VJERE Rajkove VUJOVIĆ

Ožalošćene porodice VUJOVIĆ, ĐURIŠIĆ i KRIŽANAC

153

Hvala ti, voljena naša, na tvom čestitom i dostojanstvenom životu, na svoj ljubavi koju si nam beskrajno pružala. Bila si naše sigurno utočište od svih životnih iskušenja.

Kako dalje, majko, bez tebe?

Svojim unucima si obojila djetinjstvo najnježnijim nijansama i svaki njihov dolazak kod tebe pretvarala si u praznik u kojem su neizmjerno uživali.

Kako dalje, majko, bez tebe?

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, ponosni što si bila naša majka i baka.

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Tvoji: ŽELJKO, SANJA, ANDREA, MATEA, LUKA i RAJKO

VJERI VUJOVIĆ

Bolan je i tužan oproštaj sa tobom.

Neka te u tišini vječnog mira prati bratska ljubav jača od vremena i zaborava.

152 Otišla je na krilima anđela naša draga kuma

DRAGAN, MILIJANA, LUKA i ĐORĐIJE

VJERA Rajkova VUJOVIĆ

VJERA VUJOVIĆ 156

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Nevjerovatna životna energija i snaga volje, krasile su njeno veliko srce, ispunjavala je sreća svih ljudi koji je okružuju i znala je dijeliti svojim širokim osmijehom. Čuvaćemo je takvu u našim sjećanjima i kumovskim, ljubavlju i poštovanjem ispunjenim susretima sa našim Željkom i Sanjom i njihovim porodicama.

Kumovi: ANDRIJA, ITANA, MATIJA, MIŠKO i TANJA 161

Posljednji pozdrav dragoj snahi. Đever DRAGAN sa porodicom 160 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Dragoj tetki

VJERI VUJOVIĆ rođenoj Đurišić

VJERI VUJOVIĆ VJERI Dostojanstveno si živjela, tako si i otišla. Zato sam ponosna na tebe i tužna bez tebe. Tvojoj djeci će nedostajati tvoja roditeljska ljubav, pažnja i podrška.

Počivaj u miru, uvijek voljena.

Nedostaje nam tvoje veliko srce i topla duša.

Počivaj u miru.

Draga tetka, mnogo me boli tvoj odlazak, kao i nemogućnost da te ispratim onako kako si zaslužila.

Počivaj u miru, a ja ću te u svom srcu čuvati od zaborava.

176

MIRA RADINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

Tvoja snaha VERONA, ALEKSANDAR i ANGELINA 158

SONJA, GORAN, OLIVERA i VUKAN

VJERI VUJOVIĆ Tvoj plemeniti lik ćemo čuvati od zaborava s ljubavlju i poštovanjem.

Neka ti je laka zemlja po kojoj si pošteno i časno hodala.

157

Snaha MILOJKA i bratanić BOBO ĐURIŠIĆ sa porodicom 177

30 Oglasi i obavještenja Prošlo je pola godine od kada nisi sa nama

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Šest godina je od smrti

SLOBODANA V. JELUŠIĆA

FUAD HADŽIMUHOVIĆ Otišao si kad smo se najmanje nadali. Riječi ne postoje da opišu osjećanja i nedostatak. Uvijek ćeš biti prisutan u našim srcima. Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom.

Ožalošćeni: supruga MUNEVERA, sin EDIN sa porodicom, ćerke ALDIANA i ADELA sa porodicama

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Godine prolaze, bol i tuga nikad nemaju zaborava. Ponosni smo što smo te takvog imali, uvijek ćemo te nositi u našim srcima.

162

Tvoji najmiliji: supruga DARA, sinovi VLADO i RADOVAN, kćerka MIRA, unučad i snahe

Četrdeset je dana od smrti mojega dragog brata od ujaka

MIODRAGU Dušanovom ŠOĆU

MIODRAGA ŠOĆA

Počivaj u rajskom naselju kod svojih roditelja, dok sam živa prežaliti Te i zaboraviti neću.

Tvoj dragi lik i bratsku ljubav nikada neću zaboraviti.

Tvoj brat MAŚO sa porodicom

Tvoja RADOJKA RADOVIĆ 163

164

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

Bol nije u riječima i suzama već u našim srcima u kojima ćeš vječno ostati.

Počivaj u miru.

Tvoj stric IVAN i strina CILA 150

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi

169 Dana 4. oktobra 2020. navršava se četrdeset dana Mom

MIODRAGA KRSMANOVIĆA

4. 10. 2019 – 4. 10. 2020.

6. 10. 2011 – 6. 10. 2020.

LUKA

MILENA

PREDRAG – GAGA KOTRI

Uspomene na tebe, tvoja dobrota, smijeh i ljubav biće uvijek dio nas.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Pomen se obilježava 4. oktobra 2020. na gradskom groblju u Nikšiću u krugu porodice.

Zahvalni za vašu dobrotu i ponosni na vaš častan život.

Ožalošćeni: sin DEJAN, snaha KAĆA, unuka MINJA i unuk MARKO

MIODRAG ŠOĆ

RADOSAV PEROVIĆ

Ljudi odlaze, ali sjećanja ostaju.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

U našim srcima uspomene i sjećanja na tebe žive.

Počivaj u miru, naš voljeni.

VJERA VRABEC i MAJA sa porodicom

Tvoja ĆERKA sa porodicom

165

171

VUJAČIĆ

VUKOTA, RADMILA, NADA i SENKA sa porodicama

146

Tužno sjećanje na naše Na naše voljene roditelje

SJEĆANJE

166

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog brata

i

JULKU 4. oktobar 2019 – 4. oktobar 2020.

GOJKA

147

NOVAKA 5. 1. 1990 – 2020.

KALUĐEROVIĆ

Vaši: MIKICA, NENO i BAĆO sa porodicama 155 Neizmjerno hvala za ljubav i pažnju koje ste nam pružili.

Ponosni na vaš časni životni put, vječno u našim srcima i sjećanjima.

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog brata

Godina je od odlaska moje višedecenijske drugarice i prijateljice

LIDIJA i BUDIMIR sa porodicama

174

MILIVOJA STIJEPOVIĆA

i

S ljubavlju i poštovanjem.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Kroz najljepše uspomene čuvamo te od zaborava.

Sestra ZAGORKA OJDANIĆ sa porodicom

4. 10. 2019 – 4. 10. 2020.

novembar 1989 – novembar 2020.

STANIŠIĆ

MILIVOJA STIJEPOVIĆA

OLGU – LOLU

LOLE Novakove KALUĐEROVIĆ Bila si dostojanstvena, pravedna, mudra, iskrena, a u svemu odmjerena, plemenita baš onako kako si živjela.

Mnogo mi nedostaješ, moj Lokume.

Tužno sjećanje na moje voljene ujnu i ujaka

Tvoj osmijeh, pažnja i bratska ljubav živjeće u našim mislima zauvijek.

Tvoj bol je prestao, a naša tuga za tobom ostaje vječna.

151

Sestra LJEPOSAVA RAKOČEVIĆ sa porodicom

MILIJANA KONTIĆ sa porodicom

Godina je prošla od kada nije sa nama moja draga prijateljica

148

i

JULKU oktobar 2019 – oktobar 2020.

GOJKA novembar 1989 – novembar 2020.

Bili ste i ostali voljeni kao moji pravi roditelji.

Hvala vam na svemu!

Volim vas zauvijek!

JULKA STANIŠIĆ 4. oktobar 2019 – 4. oktobar 2020.

SANJA RADOŠEVIĆ 172

Sa tugom i poštovanjem.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

173

MILENA MARKOVIĆ

TV program

Neđelja, 4. oktobar 2020.

MINI-SERIJA

FILM

RTCG 2 23:00

31

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Dekalog (7. i 8. epizoda)

LAZAR MIŠUROVIĆ

Na putu

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program, r.

13:00 Dokumentarni program 14:05 Dokumentarna emisija, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Poklon, r.

17:40 Mostovi, e.

18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni prog.

18:30 Hronika sajma knjiga 19:00 Program za djecu, r.

19:15 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Opasna Džejn, film 21:35 Medičijevi, s.

22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:15 Na putu, film 01:30 Agrosaznanje, r.

02:30 Dokumentarni prog, r.

03:20 Mostovi, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 10:00 11:00

Muzika Obrati pažnju, r.

Tenis, snimak meča Tenis, pregled dana, r.

Tenis: Rolan Garos, prenos 22:00 Tenis, pregled dana 23:00 Dekalog, mini-serija (7. i 8. epizoda)

07:30 Zvjezdice, emisija za djecu 08:15 Crvenkapa, crtani film 09:30 Muzički program 11:30 Zamka za roditelje, film 13:00 Muzički program 15:45 Auto moto show, r.

16:30 Auto moto show, e.

17:00 Andrija i Anđelka, r.

17:30 Ljubav i čast, film 19:00 Žurnal 19:30 Urgentni centar, s.

21:00 Muzički program 23:10 Gavran, film 01:00 Zamka za roditelje, r.

03:00 Ljubav i čast, r.

04:45 Slatke muke, r.

NOVA M 06:25 07:05 07:30 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 20:15 23:15 00:45 02:15

Centralni dnevnik, r.

Domaćinske priče, r.

Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Zoom, e.

Kapital, e.

Vijesti Mješoviti brak, r.

Sportisimo Vijesti Zdravo misli, e.

Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Mješoviti brak, s.

Tvoje lice zvuči poznato, e.

Muzički program Dragocjeni teret, r.

Plaćenik: Oprost, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:05 Bejblejd, crtana serija 09:00 Vijesti 09:05 Pčelica, e.

10:00 Vijesti 10:05 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Mi i(li) oni, dok. film 18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Film 00:00 Film 01:50 Film 03:40 Život sa morem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

06:45 11:15 11:30 13:30 14:50 15:30 18:30 19:10

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal Paparazzo lov, r.

Premijera Vikend specijal Scena, pregled sedmice Film

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

RTV BUDVA

PINK M 21:00 Zakletva, s.

21:45 Sestre, s.

23:00 Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

A1 TV

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 04. 10. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

19° 25° 21° 21° 25° 18° 23° 23° 18° 21°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

16° 15° 14° 15° 20° 14° 14° 19° 21° 12°

18° 19° 17° 19° 23° 20° 18° 23° 26° 16°

Ponedjeljak 05. 10. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.43 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

14° 22° 15° 16° 21° 14° 19° 20° 15° 19°

ZALAZAK SUNCA

18.18 sati

Sjutra umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Mjestimično se očekuju umjerene ili obilne padavine. Vjetar umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 22, najviša dnevna 16 do 25 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 06. 10. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 4. oktobar 2020.

Tri godine nakon smrti

Nastup Šarlot de Vit na tvrđavi Mogren oduševio publiku

Kornel na vrhu Bilbordove liste

Prvi milion za četiri dana

PODGORICA - „InfinitX“, Egzitov novi projekt, realizovan sa belgijskom superzvijezdom Šarlot de Vit na budvanskoj tvrđavi Mogren, za manje od četiri dana prešao je prvi milion pregleda.

- Prvi milion dostignut je u zaista rekordnom roku, što je prevazišlo naša najveća očekivanja i vjerujemo da će vrijeme koje dolazi pokazati koliko će ovaj projekat otkriti ljepote crnogorske obale mladima širom svijeta. To je posebno bitno jer su upravo nove generacije one koje se prve nakon krize vraćaju turističkim putovanjima – izjavio je

Dušan Kovačević, osnivač i čelni čovjek Egzita i Si dens festivala. Ovaj ekskluzivan nastup bio je poklon gradu domaćinu Si dens festivala u cilju oporavka turizma Budve i Crne Gore.

Da je ovaj projekat izazvao globalnu pažnju, govore i riječi legendarnog BBC-jevog muzičkog urednika Pita Tonga, koji je tokom intervjua sa Šarlot, nazvao budvansku obalu oko tvrđave Mogren jednim od najljepših mjesta na svijetu. Na Tongovo pitanje kako se našla na Mogrenu izjavila je: - Bila je to saradnja sa Egzit festivalom kojom su pokre-

Bili Ajliš snimila spot za numeru ,,No Time to Die“

LOS ANĐELES - Bili Ajliš u februaru je predstavila vodeću numeru 25. nastavka kultnog „Džejmsa Bonda“, iza koje stoje ona i njen brat Fineas.

Više nego moćna numera juče je dobila i svoj prateći video, u kome su prikazani senzacionalni kadrovi iz jubilarnog nastavka filma.

Decca Records ujedno je danas predstavila čitav saundtrek 25. „Džejmsa Bonda“, koji slavi sve prethodne djelove najpoznatije svjetske filmske franšize, te je najavljena i kompilacija koja će obuhvatiti vodeće numere svakog od njih u izvođenju Royal Philharmonic Orchestra, zajedno sa posljednjom, ,,No Time to Die“.

Za samo 24 sata spot ,,No Time to Die“ ima više od 5.000.000 pregleda.

Pjevačica Bili Ajliš postala je najmlađa umjetnica koja je napisala i izvela pjesmu za filmsku franšizu „Džejms Bond“. ,,No Time to Die“ je 25. film o agentu 007, premijera filma je već nekoliko puta bila odložena zbog pandemije virusa korona, a sad je zakazana za 2. april 2021. godine.

nuli koncept u kojem dovode di-džejeve na prelijepe lokacije odakle strimuju njihove nastupe. Imala sam sreću da sam dobila priliku da prva nastupim na prelijepoj lokaciji u Crnoj Gori. Snimali smo tokom zalaska sunca i bilo je čarobno – kazala je de Vit. Set Šarlot de Vit pogledalo je preko 1.145.100 gledalaca, dok se očekuje da će u narednom periodu te brojke ubrzano rasti i dostići više miliona gledalaca sa svih krajeva svijeta.

Egzitov „InfinitX“ u skladu sa modernim globalnim trendovima u promociji destinacija, spaja najveća muzička imena

LOS ANĐELES - Prošle su tri godine od prerane smrti, ali uticaj Krisa Kornela još se osjeća, toliko čak da je uspio posthumno da dostigne broj jedan na Bilbordovoj listi mejnstrim rok pjesama sa svojom verzijom hita ,,Patience“ Guns N’Roses.

Objavljena početkom ove godine na, kako bi se reklo, 56. rođendan frontmena Soundgardena, njegova obrada ,,Patience“ izvorno je snimljena 2016. godine dok je podučavao ćerku Toni kako da svira hit baladu iz 1989. godine.

Nakon što je čuo vijesti o velikom ponovnom okupljanju Guns N’Roses, Kornel je odlučio da snimi ovu pjesmu kao ,,svoj mali poklon“ za tu priliku.

– Slušati ga ponovo poslije toliko godina bilo je nestvarno; sve se to vratilo u naletu gorko-slatkih uspomena. Činilo mi se da je njegov rođendan savršeno vrijeme da ovo podijelim u sjećanje na Krisa, njegov glas, muziku, priče i umjetnost. Istina je da čovjek nije mrtav dok se njegovo ime još uvijek izgovara… i kroz njegovu umjetnost, umjetnikova duša i dalje gori jednako svijetla kao i uvijek, zbog svih onih koji se ugledaju na njega i njeguju sjećanje na ono što je radio.– rekla je Viki Kornel kada je objavljena ova numera.

Prema Bilbordu, Kornelov kaver je na vrhu liste Mainstream Rock Songs za sedmicu od 3. oktobra 2020. godine, čineći je drugom njegovom top pjesmom kao pjevačem, ali prvom kao solo izvođačem.

Kornel je prethodno dvije sedmice bio na prvom mjestu ove liste kao vokal u hitu Zac Brown benda iz 2015. ,,Heavy In The Head“. Kako se saznaje, uskoro bi trebalo da počne i podukcija filmske biografije Krisa Kornela, pod nazivom ,,Black Days“.

sa najljepšim lokacijama širom svijeta. Set belgijske tehno heroine snimljen na tvrđavi Mogren sa koje se pruža fantastičan pogled na Jadransko more i budvansku obalu u kratkom roku postao je jedan od najgledanijih novih videa svjetske elektronske scene. U desetinama hiljada komentara publika sa doslovno svih kontinenata ,,nadmeće se“ u epitetima izraženim na račun Šarlotinog seta i prirodnih ljepota Crne Gore.

Ovaj projekat ujedno predstavlja i uvod u promociju Si dens festivala, koji će se na plaži Buljarica održati od 27. do 29. avgusta 2021. godine. Z. K.

Reditelj Džejms Kameron potvrdio

Završeno snimanje ,,Avatara 2“ LOS ANĐELES - Reditelj Džejms Kameron je potvrdio da je snimanje filma ,,Avatar 2“ završeno. On je u intervjuu sa Arnoldom Švarcenegerom, rekao dokle je stigao sa snimanjem svoje franšize, piše EW. – Potpuno sam završio rad na ‘Avataru 2’, dok je ‘Avatar 3’ negdje na 90 odsto. Čim sam završio sa drugim di-

jelom bacio sam se na treći.

Sada to snimam na Novom Zelandu, ostalo nam je da snimimo još oko 10 odsto igranog sadržaja – rekao je Kameron.

Snimanje ,,Avatara 2“ je počelo davne 2017. godine. Nekoliko puta je prekidano, a i usporila ga je pandemija. Trebalo bi da se nađe u bioskopima 16. decembra 2022. godine.

,,Avatar“ je zaradio više od milijardu dolara širom svijeta. Bio je film sa najvećom zaradom sve dok ga prošle godine nije prestigao film ,,Osvetnici: Kraj igre“. Međutim, postavlja se pitanje da li je već kasno za drugi dio.

Naime, prvi ,,Avatar“ je izašao 2009. godine, i uprkos ogromnoj zaradi nije zadr-

žao veliki broj fanova. Mnogo vremena je prošlo bez ikakvog ,,Avatar“ sadržaja da bi se publika tako lako vratila u bioskope, a nije riječ o velikoj franšizi poput ,,Ratova zvijezda“ ili ,,Marvel“ heroja. Kritičari misle da prvi dio svoj uspjeh duguje tada revolucionarnoj 3D tehnologiji, koje smo se sada već zasitili.

Šinejd O’Konor objavila singl ,,Trouble of the World“

Gospel himna LONDON - Šinejd O’Konor svoj dugo očekivani povratak obilježava zapanjujućom interpretacijom ,,Trouble of the World“, tradicionalne pjesme koju je proslavila le-

gendarna gospel pjevačica Mahalija Džekson. ,,Trouble of the World“ objavljena je 2. oktobra u izdanju Heavenly Recordings i prati sve primjereniji ,,Trouble Soon Be Over“ – njen doprinos kompilaciji ,,Tribute to Blind Willie Johnson“ iz 2015. godine.

Bliska izvoru, srčana i izazovna

izvedba ove gospel pjesme od strane izuzetne pjevačice koja ostavlja sopstveni neizbrisiv trag u ovom i sada aktuelnom ostvarenju, ,,Trouble“ Šinejd doživljava kao pjesmu sa pozitivnim stavom.

– Za mene ovo nije pjesma o smrti ili umiranju. Srodnija je poruci sigurnosti da je ljudska

rasa na putu prema pretvaranju ovog svijeta u raj i da ćemo tamo stići – mišljenje je Šinejd O’Konor.

Inspirativni lirski narativ ,,Trouble Of The World“ danas nažalost ima veću važnost nego ikad u kontekstu smrti Džordža Flojda i rasističkih podzemnih tokova koji uznemiruju mješovita društva širom svijeta. Sva zarada od digitalne prodaje ide u donacije za Black Live Matter.