Dnevni list Pobjeda 26.10.2020. by Pobjeda

Krivokapić neće lidere, Front insistira na resorima

POVODI: Glavni državni arhitekta i institucije bez odgovornosti ukoliko dođe do štete ili propusta u gradnji

Projektanti štite investitore, javni interes – niko

STR. 4. i 5.

I.BOŽOVIĆ

Pregovori o formiranju vlade zapali u ćorsokak nakon što je mandatar iznenada iznio koncept ,,ekspertskog karaktera“ njegovog kabineta

INTERVJU: Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke

Nebojša Medojević

Andrija Mandić

Milan Knežević

Zdravko Krivokapić

Vjerovatno je do promjene koncepta došlo usljed dogovora Miška Perovića i SPC sa Duškom Markovićem i Milom Đukanovićem da u vladu ne uđu političari koji bi sproveli korjenite reforme, uveli lustraciju i otvorili tajne dosijee, tvrdi Nebojša Medojević za Pobjedu STR. 3.

Sve što smo postigli od 2006. sada je upitno

SKRNAVLJENJE SVETINJE: Mještani Krusa traže od države da zaštiti Crkvu Svete Paraskeve i ne dozvoli da njom gazduje SPC

Registrovano 168 oboljelih od kovida-19, čak 112 iz Podgorice

Kandilo Svetog Petra Cetinjskog i srebrni krst ukradeni Još tri žrtve korona virusa na prevaru STR. 7.

STR. 2.

Za četiri godine osuđeno 105 osoba za atak na službena lica

STR. 6. i 7.

Napadima na policajce traže alibi

STR. 9.

Projekat „Putevima crnogorskih ukusa“ realizuje studentkinja Nikolina Kovačević

Gastronomski karavan bakinih kuhinja

STR. 17.

Politika

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

INTERVJU: Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke

Sve što smo postigli od 2006. sada je upitno Ako su članovi GO BS dominantno ministri, direktori, sekretari i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i ako su oni glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju presudili u odluci da ne budemo dio vlade – kazao je Rafet Husović PODGORICA – Sve ono što smo zajednički postigli od 2006., kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, in-

tegraciji manjinskih naroda u institucije države. To će biti test za novu većinu – kazao je u intervjuu Pobjedi Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke. Husović je odbacio ocjene pojedinih partija da se BS vodila ličnim, a ne interesima svog naroda, u odluci da ne bude dio

nove vlade. Takve ocjene nazvao je ,,besmislenim“ i ,,primjerom političkog populizma“. POBJEDA: Šta je to preko čega Bošnjačka stranka nije mogla da pređe kada je donosila odluku da ne bude dio nove vlade? HUSOVIĆ: A n a l i z i ra j u ć i novi sastav vladajuće većine,

od samog starta se i u javnosti postavljalo pitanje da li je Bošnjačkoj stranci, kao jednoj nacionalnoj stranci, proevropske orjentacije, mjesto u koaliciji sa, po nama, neprirodnim saveznicima. Sastav nove većine čine i neke partije koje se ideološki dosta razlikuju od BS i naša jedinstvena odluka na Glavnom odboru je rezultat principijelnog razmišljanja. Smatramo da u ovom trenutku mi ne treba da budemo dio aktuelne vladajuće većine. Na taj način dajemo šansu svim onim subjektima sa kojima ne dijelimo ista razmišljanja o prošlosti, ali i o budućnosti Crne Gore, da pokažu da istinski žele da grade građansku Crnu Goru i da iskreno i manjinske narode vide kao partnere. POBJEDA: Je li na sastanku sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem bilo riječi o konkretnim mjestima za BS u budućoj vladi? HUSOVIĆ: Bio je to jedan konstruktivan razgovor, gdje sam sa mandatarom Krivokapićem, na njegov poziv, razgovarao o tome kako vidimo budućnost Crne Gore. Saglasili smo se da je pred nama period pun izazova, kako u političkom, tako i u ekonomskom pogledu. Konkretno, pozvao sam mandatara Krivokapića da krenemo da gradimo neku vrstu partnerstva i saradnje, kako bi došli do međusobnog povjerenja, a sve

u cilju da Crna Gora bude mjesto za život svih njenih građana. Kada je riječ o mjestima u vladi, o tome nije bilo riječi. POBJEDA: Kako komentarišete ocjene pojedinih članica koalicije ,,Crno na bijelo“, konkretno Stranke pravde i pomirenja, da ste, odbijanjem učešća u vladi, „lični interes stavili ispred unapređenja položaja sopstvenog naroda“? HUSOVIĆ: Već sam negdje rekao, odluka da ne budemo dio vlade je poslije referenduma najbolja politička odluka BS. Ocjena pojedinih partija i političara da smo se vodili ličnim interesima, u startu je besmislena i primjer je političkog populizma. Podsjećam da je na GO donesena jedinstvena odluka da BS ne treba da bude dio nove vladajuće većine. Ako znamo da su članovi GO dominantno ministri, direktori, sekretari, savjetnici i drugi dosadašnji vladini funkcioneri, i da su oni glasanjem da ne budu više dio vlasti, glasali da ostanu bez tih pozicija, onda je jasno da su principi na kojima smo gradili partiju svih ovih godina presudili kada smo donijeli ovu odluku. POBJEDA: Kako gledate na izjavu predsjednika Ure Dritana Abazovića da je odluka BS očekivana, ali da će nova vlada imati Bošnjake i Albance? HUSOVIĆ: Zaista se radujem da se i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, nađu i Bošnjaci i Albanci. Ključno je to da li će ti predstavnici imati legitimitet da predstavljaju Bošnjake. Na osnovu izbornog rezultata, Bošnjačka stranka je legitimni i jedini od naroda izabrani predstavnik svog naroda. Najbolja potvrda tome je skoro 16.500 glasova. Ako Abazović misli da će neko ko nema legitimitet ni kod svog naroda, a pritom nema ni jedan poslanički mandat u Skupštini, da taj neko zastupa interese cijelog jednog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, onda se grdno vara i riječ je o izjavi koja je pokušaj davanja legitimiteta novoj većini. P O B J E DA: K a k o k o mentarišete izjavu Nika Đeljošaja da manjinske partije treba da sarađuju sa budućom vladom?

Svaki napad na bilo kog Bošnjaka napad je na građansku Crnu Goru POBJEDA: Kakav je danas položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i kako se osjećaju Bošnjaci nakon svega što su doživjeli u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora? HUSOVIĆ: Ako se vratimo unazad 15 godina i pogledamo danas položaj bošnjačkog naroda, onda moramo konstatovati da se taj položaj značajno popravio. Bošnjaci su, dobrim dijelom zahvaljujući mudroj politici BS postali dio procesa, kako na političkoj, tako i na društvenoj sceni Crne Gore. Ono što je indikativno jeste da smo u prethodnom periodu, upravo od nekih subjekata koji će sada vršiti vlast mogli čuti da Bošnjaci i Albanci ne mogu upravljati Crnom Gorom. I tokom izbornog slavlja, svjedočili smo da su Bošnjaci bili meta napada, u Pljevljima i drugim gradovima. Moja je poruka svima da su Bošnjaci svoji na svome, da je ovo naša država i da je svaki napad na bilo kojeg Bošnjaka, napad na građansku i multietničku Crnu Goru.

Husović još ne zna hoće li se ponovo kandidovati za predsjednika POBJEDA: Hoćete li se na predstojećem kongresu ponovo kandidovati za predsjednika BS? HUSOVIĆ: Mi smo na posljednjoj sjednici GO donijeli odluku da krenemo u pripremne radnje i određivanje datuma za održavanje kongresa. Plan je da to bude u prvoj polovini naredne godine. U ovom trenutku još je rano da odgovorim da li ću se ponovo kandidovati. Ipak, uvjeren sam da ćemo izabrati rukovodstvo i partijska tijela, koja će biti snaga naše partije u narednih desetak godina. Sada smo i kadrovski mnogo spremniji.

HUSOVIĆ: Mislim da treba da sačekamo konačnu odluku, prije nego damo bilo kakav komentar. U suštini, partije manjinskih naroda trabalo bi da sarađuju ili budu dio vlade, ali pod uslovom da subjekti koji čine tu vladu, manjinske narode kao i njihove legitimne političke predstavnike vide kao ravnopravne u svim aspektima, a ne kao puki dekor koji će maskirati njihov pravi karakter. Kao što sam mnogo puta ponovio, neki politički subjekti, koji su danas ključni konstituenti nove vlasti u Crnoj Gori, otvoreno su iskazivali negativan stav prema pripadnicima manjinskih naroda i zato smatram da u ovom trenutku partijama manjinskih naroda nije mjesto u ovakvoj vladajućoj većini. Dajemo im šansu da, kao vršioci vlasti, u narednom periodu pokažu iskreni otklon od takve retorike i uvjere nas da žele istinsku saradnju na ravnopravnim osnovama. POBJEDA: Očekujete li da će nova parlamentarna većina uspjeti da u roku formira vladu? HUSOVIĆ: Mislim da hoće. Uprkos svim problemima koje imaju, vjerovatno će naći kompromis. Ipak, ako vidimo da nema konsenzusa oko sastava vlade, oko podjele resora, pitanje je zaista kako će ova nova većina usaglasiti politiku vlade, kako će dogovoriti nastavak evropskog puta Crne Gore. Ako na sve to dodamo da nas čeka izazovan period na planu ekonomije, onda je sve vezano za novu većinu put u neizvjesnost. POBJEDA: Predsjednik LP Andrija Popović kazao je u Skupštini da je, od formiranja parlamentarne većine, država Crna Gora u opasnosti. Kakav je Vaš stav? HUSOVIĆ: Sve ono što smo zajednički radili od 2006, kada smo predano radili na izgradnji građanskog karaktera društva, sada postaje upitno. Kada to kažem, mislim na visok nivo postignutih rezultata na planu multietničkih odnosa, ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava, integraciji manjinskih naroda u institucije države. I to će biti test za novu većinu, da pokaže da zaista uvažava da je Crna Gora građanska država, da su manjinski narodi, koji su dali pečat nezavisnosti Crne Gore, dio društvenog bića ove države. I. KOPRIVICA

Politika

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Pregovori o formiranju vlade zapali u ćorsokak nakon što je mandatar iznenada iznio koncept ,,ekspertskog karaktera“ njegovog kabineta

Krivokapić neće lidere, Front insistira na resorima Vjerovatno je do promjene koncepta došlo usljed dogovora Miška Perovića i SPC sa Duškom Markovićem i Milom Đukanovićem da u vladu ne uđu političari koji bi sproveli korjenite reforme, uveli lustraciju i otvorili tajne dosijee, tvrdi Nebojša Medojević za Pobjedu

Ako nema dogovora, u igri i manjinska vlada Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, kao rješenje iz očiglednog ćorsokaka, ukoliko se ne nađe neki kompromis, mogla bi biti manjinska vlada koju bi činili koalicije ,,Crno na bijelo“, ,,Mir je naša nacija“ i eventualno SNP, a koju bi podržao DF uključujući i PZP, ali je ostala dilema ko bi bio na čelu te vlade. – Izjavom da su sve demokratske opcije na stolu, mandatar je otvorio i tu mogućnost, ali je pitanje ko bio onda bio na čelu te vlade. Nije uobičajeno da DF manjinski podrži vladu na čijem je čelu njihov nosilac. Onda je u igri za mandatara vjerovatno i neko drugi – kaže izvor Pobjede.

što je svim partijama poslao nacrt raspodjele resora.

NEUOBIČAJENA PROMJENA

Nebojša Medojević

PODGORICA - Mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić saopštio je predstavnicima trojne koalicije koja čini parlamentarnu većinu da, zbog koncepta ekspertskog karaktera vlade, u njoj ne vidi lidere stranaka pobjed-

Andrija Mandić

ničke koalicije, saznaje Pobjeda. Dva izvora Pobjede iz vrha Demokratskog fronta saopštila su Pobjedi da je Krivokapić to saopštio lideru Nove Andriji Mandiću na sastanku koji je održan u petak, a potom



Uočio sam da crnogorski tajkuni žele dominantno da utiču na sastav nove vlade i zato nemam potrebe da se danas bilo kome pravdam ili ustručavam zbog toga što javno kažem da vladu nećemo dati nekoj tajkunskoj ološi koja će se lažno predstavljati kao ekspert, a krašće Crnu Goru isto kao što su Srbiju krali čuveni tajkunski ,,eksperti“ Božo Đelić i Mlađan Dinkić, kaže Mandić

Milan Knežević

i predstavnicima koalicije ,,Mir je naša nacija“.

BEZ PREDSJEDNIKA STRANAKA

– To bi značilo da u vladi neće biti lidera DF Andrije Mandića i Milana Kneževića, predsjednika PZP Nebojše Medojevića, ali ni predsjednika GP Ura Dritana Abazovića, lidera Demosa Miodraga Lekića, predsjednika SNP Vladimira Jokovića i predsjednika Prave Crne Gore Marka Milačića – saopštila su dva izvora Pobjede iz vrha DF-a pozivajući se na detalje sastanka. Treći izvor Pobjede saopštio je da se takva ideja nije dopala ni Miodragu Lekiću, predsjedni-

Zdravko Krivokapić

ku Demosa, koji je, prema kombinatorikama, viđen na mjestu ministra vanjskih poslova. Portal Vijesti objavio je u subotu veče da je Krivokapić saopštio Mandiću i Kneževiću da ne želi lidere DF-a u novoj vladi. Knežević je demantovao da je bio na sastanku, Mandić se nije izjašnjavao, ali je bivša poslanica DF-a Marina Jočić na društvenim mrežama objavila da ,,mandatar ne želi lidere DF-a u vladi“. Krivokapić je u tvitu, koji je objavio u subotu nakon konsultacija sa predstavnicima trojne koalicije, objelodanio da ima novi koncept takozvanog ekspertskog karaktera vlade, samo par dana nakon

IZ CDT-a tvrde da je dosadašnji način prikupljanja podataka na popisu legitiman, ali da ne prati pravac neophodnih promjena u društvu i EU politike

Koprivica: Naš strah nijesu procenti pojedinih naroda, već dalje urušavanje građanske države PODGORICA - Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica kazao je da CDT nema nikakvih strahova niti interesa vezanih za procente pojedinih naroda na popisu, te da u tome nije suština njihovog prijedloga da se na njemu ne prikupljaju podaci o naciji, vjeri i jeziku. - Naša bojazan je dalje urušava-

nje građanske države, podizanje tenzija i još jedna popisna kampanja koja liči na izbornu, nakon čega će mnogi naći razloge za osporavanje rezultata, i da će ta tema obilježiti naredni mandat. Poenta je izaći iz tog začaranog kruga – kazao je Koprivica. On se zahvalio svim akterima koji su uputili komentare, sugestije i dobronamjerne kritike vezano za inicijativu CDT-a da

se na popisu ne prikupljaju podaci o naciji, vjeri i jeziku. Navodeći da iz CDT-a poštuju ,,sve izrečene stavove koji su nam profesionalno saopšteni bilo putem javnosti ili u direktnoj komunikaciji, on je kazao da su svi koji su prijedlog podržali, odbacili ili im je potrebno njegovo dodatno razmatranje, kako je kazao, ,,pomogli su da u predstojećoj javnoj raspravi iznese-

mo što kvalitetnije agrumente“. - Smatramo da nam je dužnost da odgovorimo na neke od njih kako bi demokratska diskusija u ovoj temi imala svoj puni smisao - kazao je Koprivica. On je istakao da je CDT posebnu pažnju i najviše istraživačkog rada na prijedlogu posvetio pitanju punog ostvarenja prava nacionalnih i jezičkih manjina ukoliko on bude prihvaćen. I.Kr.

– Nijedna stranka pobjedničke koalicije ne isključuje se iz procesa formiranja vlade. Ali insistiranje na pojedincima iz tih koalicija nije interes građana ni države! CG čekaju teški i istorijski izazovi koje samo vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići – napisao je Krivokapić na Tviteru svoj novi koncept usred pregovora. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević u izjavi za Pobjedu nije želio da komentariše detalje sastanka Mandića i Krivokapića, ali je rekao da je potpuno neuobičajeno da se mijenja koncept usred pregovora o vladi. – Vjerovatno je do promjene koncepta došlo usljed dogovora Miška Perovića i SPC sa Duškom Markovićem i Milom Đukanovićem da u vladu ne uđu političari koji bi sproveli korjenite reforme, uveli lustraciju i otvorili tajne dosijee – rekao je Medojević za Pobjedu. I lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević su u odvojenim izjavama odbacili koncept ekpertskog karaktera vlade, koji je ponudio mandatar. – Uočio sam da crnogorski tajkuni žele da dominantno utiču na sastav nove vlade i zato nemam potrebe da se danas bilo kome pravdam ili ustručavam

zbog toga što javno kažem da vladu nećemo dati nekoj tajkunskoj ološi koja će se lažno predstavljati kao ekspert, a krašće Crnu Goru isto kao što su Srbiju krali čuveni tajkunski ,,eksperti“ Božo Đelić i Mlađan Dinkić. Zato i ne čudi što su se crnogorski tajkuni i mediji koje oni kontrolišu uvezali sa srbijanskim tajkunom Draganom Đilasom i njegovom medijskom grupom, pa po čitav dan sastavljaju vlade i postrojavaju ,,eksperte“. Što se tiče DF-a, nama vladu neće sastavljati crnogorski tajkuni jer za te živopisne likove narod nije glasao – rekao je Mandić za In4s.

RESORI

Drugi lider DF-a Milan Knežević je rekao da, shodno izbornoj volji građana i političkoj snazi, resor MUP-a i funkcija potpredsjednika za reforme sektora bezbjednosti treba da pripadne ostalim konstituentima u Demokratskom frontu. Knežević je dodao da je neistina da mu je Krivokapić u ranijim razgovorima na bilo koji način saopštio da ima bilo što protiv eventualno njegovog ili učešća DNP-a u vladi. On je dodao da nema nikakav problem da to Krivokapić javno saopšti i obrazloži. – Onda ću i ja, i stranka koju predvodim, zauzeti stav i prema tome i prema njegovoj ideji da na stranačkim kvotama budu eksperti koje bi on predložio – rekao je Knežević. N. ZEČEVIĆ

Funkcioner Demokratskog fronta o pregovorima za novu izvršnu vlast

Radunović: Prekaljenim opozicionarima mjesto je u novoj vladi PODGORICA - U jednoj suverenoj državi ne smiju da se postavljaju bilo kakve barijere za one političare koji su iznijeli najveći teret opozicione borbe u prethodnim godinama, kazao je funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović za Radio Crne Gore, i dodao da su ,, ti ljudi i najspremniji da se uhvate u koštac sa nadolazećim problemima i obračunaju sa odlazećim režimom“. Radunović je, kako prenosi RTCG, siguran da će se iz trenutne situacije oko formiranja nove vlade izaći i da će ona biti formirana u dogovorenom roku. - Podsjetiću vas da je sporazum koji je potpisan nekoliko dana poslije pobjede na izborima podrazumijevao i podrazumijeva da vladu čine eksperti, ali da članovi vlade ne mogu biti diskriminisani po bilo kom osnovu, pa ni po političkoj osnovi, što automatski podrazumijeva da oni mogu da budu i iz stranaka. Taj dio smo apsolvirali i tu više ne postoje nedoumice – kazao je Radunović. I. Kr.

Ekonomija

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Podaci Centralne banke Crne Gore

Pravo na moratorijum na otplatu kredita iskoristilo 127 korisnika PODGORICA - Korisnici kredita banaka iz sektora turizma, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, njih 127, iskoristilo je pravo na moratorijum u okviru seta mjera Centralne banke kojim se targetiraju sektori koji su najpogođeniji aktuelnom krizom izazvanom pandemijom. - Shodno Odluci o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije kovid-19 na finansijski sistem, koju je Savjet CBCG usvojio 30. jula, 127 korisnika kredita banaka iz sektora turizma, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iskoristilo je pravo na moratorijum na otplatu za 164 kredita - kazali su iz CBCG agenciji Mina-biznis. Od toga, kako su naveli, 61 dužnik je fizičko lice, sedam su preduzetnici, 62 su mala i srednja preduzeća, dok jedan pripada kategoriji ostala privredna društva. Građani, firme i preduzetnici koji imaju turističke i kredite iz oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od septembra ove do kraja avgusta naredne godine imaju pravo na moratorijum na te pozajmice ili na njihovo restrukturiranje. Iz CBCG su kazali da ukupan iznos kredita koji su u moratorijumu, za 127 dužnika koji su iskoristili to pravo, iznosi 32,19 miliona eura, što čini 1,1 odsto ukupnih bruto kredita, odnosno 11,19 odsto bruto kredita odobrenih sa navedenim namjenama. - Od tog iznosa, na kredite fizičkih lica se odnosi 3,68 miliona eura, dok se najveći, u iznosu od 27,51 miliona eura, odnosi na kredite odobrene malim i srednjim predzećima precizirali su iz CBCG. Mjerama CBCG propisuje se obaveza banaka da odobre moratorijum korisnicima

kredita iz sektora turizma, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji ispunjavaju dva uslova. Prvi uslov je da na 31. decembar prošle godine nijesu imali kašnjenje u otplati kredita duže od 90 dana i da na taj dan njihov kredit nije bio klasifikovan u kategoriju nekvalitetne aktive. Moratorijum na otplatu kredita podrazumijeva privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita - glavnice, kamate i zatezne kamate. -Navedeno podrazumijeva da korisnik kredita neće plaćati anuitete - glavnicu i kamatu tokom perioda trajanja moratorijuma. Banke će za vrijeme trajanja moratorijuma obračunavati redovnu, nepromijenjenu ugovorenu kamatu i ona se, shodno danas usvojenoj odluci, može izmiriti na jedan od tri načina - objasnili su ranije iz CBCG. Prvi način je plaćanje kamate za vrijeme trajanja moratorijuma u skladu sa ugovorenom dinamikom iz plana otplate kredita. Drugi način je plaćanje ukupnog iznosa obračunate, a neplaćene kamate za vrijeme trajanja moratorijuma, po isteku moratorijuma. Treći način je pripisivanje obračunate, a neplaćene kamate za vrijeme trajanja moratorijuma, glavnici duga po isteku moratorijuma. Osim toga, kako je ranije objašnjeno iz CBCG, daje se mogućnost bankama da kredite koje odobre ili restrukturiraju korisnicima iz pomenutih sektora, u periodu od 1. septembra ove godine do 31. avgusta naredne, mogu tretirati kao kredite iz klasifikacione kategorije A. Time se stimuliše odobravanje i restrukturiranje kredita, s obzirom da banke neće imati potrebu za dodatnim kapitalom R. P. po tom osnovu.

POVODI: Glavni državni arhitekta i institucije bez odgovornosti ukoliko

Projektanti štite investitore, javni interes – niko Kompleks zgrada u izgradnji u Podgorici

Nema revidenta koji je zbog loše revizije izgubio licencu, a loše revidovanih projekata ima na svakom koraku. Kontrola je potpuno privatizovana, a javni interes prosto nije u opisu posla niti jednoj od nadležnih institucija. Državne smjernice razvoja arhitekture, a na osnovu kojih bi glavni državni arhitekta i glavne gradske arhitekte trebalo da odlučuju, još su u fioci Ministarstva, upozorila je predstavnica grupe KANA, arhitektica dr Milica Vujošević PODGORICA - Glavni državni arhitekta i gradske arhitekte nemaju odgovornost ukoliko dođe do štete ili propusta u projektu zbog nepoštovanja propisa već Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je na snazi od 2017. godine, odgovornost stavlja isključivo u ruke revidenta, odnosno preduzeća koje vrši reviziju tehničke dokumentacije, saopštila je Pobjedi predstavnica grupe KANA (Ko ako ne arhitekt), arhitektica dr Milica Vujošević. Ona smatra da je Crnoj Gori ipak potrebna institucija glavnog državnog arhitekte da bi filtrirala manje

Vujošević je napomenula da je doskorašnji sistem institucionalne kontrole projekata koji je bio veoma ozbiljan i podrazumijevao kontrolu svih djelova projekta, zamijenjen institucijom glavnog državnog, odnosno gradskog arhitekte, koji, kako je navela, na osnovu svojih estetskih preferencija odlučuje o davanju saglasnosti, pritom ne obraćajući pažnju na ostale nearhitektonske djelove projekta, kao i poštovanje propisa i pravila struke u datom projektu

dobre projekte i vraćala ih na doradu, pod uslovom da se taj posao obavlja kako treba. Iz Ministarstva održivog razvoja su saopštili da bi u slučaju eventualnog rušenja nekog objekta zbog nekvalitetnih i nestručnih radova odgovornost bila na preduzeću koje vrši reviziju tehničke dokumentacije, odnosno preduzeću koje obavlja poslove stručnog nadzora nad građenjem objekta. Prema riječima Vujošević, predstavnici grupe KANA su na većem broju primjera uočili nedostatak sadašnjeg mehanizma izdavanja saglasnosti na projekat, gdje glavni državni i glavni gradski arhitekta nijesu bili obavezani da kontrolišu da li je prijedlog projekta u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima zadatim urbanističkim planom.

PROBLEM

Ona je navela da je to tek najnovijim izmjenama Zakona, od avgusta mjeseca, ispravljeno, pa je to sada postao njihov zadatak. – Međutim, nije to najveći problem, već što ni urbanističko-građevinska inspekcija ne radi svoj posao kako treba, tako da nijedan organ uprave ne kontroliše poštovanje propisa o gradnji – tvrdi Vujošević. Ona je saopštila da od 2017. godine, Zakon svodi kompletni mehanizam kontrole projektne

dokumentacije na revidenta, koji je privatni subjekat kojeg plaća investitor, a kojeg, kako kaže, nažalost, niko ne kontroliše. – Zakon pretpostavlja da će revident kvalitetno obavljati kontrolu usklađenosti projekta i propisanih uslova za gradnju, ali vidimo da to u praksi ne funkcioniše, jer ne funkcioniše mehanizam za kažnjavanje onih koji ne obavljaju svoj revidentski posao dobro – smatra Vujošević. Ona je naglasila da gotovo nema revidenta koji je zbog loše revizije izgubio licencu, a ,,loše revidovanih projekata ima na svakom koraku“. – Dakle, kontrola je potpuno privatizovana i revident, kao i projektant, radi u interesu investitora, a javni interes nema ko da štiti u sistemu koji je sada na snazi, to prosto nije u opisu posla niti jednoj od nadležnih institucija – upozorila je Vujošević. Ona je dodala da nije u saznanju da je neki revident sankcionisan zbog loše urađene revizije. – I n s p e kc i j a j e n av o d n o pokrenula postupak za utvrđivanje odgovornosti revidenta u slučaju prekoračenja dozvoljenih parametara za zgradu ispod Ljubovića, čija je gradnja obustavljena peticijom građana i budno pratimo taj postupak – rekla je Vujošević. Ona je napomenula da je doskorašnji sistem institucionalne kontrole projekata koji je bio veoma ozbiljan i podrazumijevao

Investitor nema pravo žalbe Iz Ministarstva održivog razvoja su naveli da investitor nakon odluke glavnog državnog arhitekte, ako je nezadovoljan rješenjem, nema pravo žalbe. – Već, po Zakonu o upravnom sporu, ima pravo da podnese tužbu Upravnom sudu Crne Gore u roku od 20 dana od dana dostavljanja akta stranci – poručeno je iz Ministarstva.

kontrolu svih djelova projekta, zamijenjen institucijom glavnog državnog, odnosno gradskog arhitekte, koji, kako je navela, na osnovu svojih estetskih preferencija odlučuje o davanju saglasnosti, pritom ne obraćajući pažnju na ostale nearhitektonske djelove projekta, kao i poštovanje propisa i pravila struke u datom projektu. – S tim u vezi ne možemo govoriti ni o odgovornosti glavnog državnog, odnosno gradskog arhitekte ukoliko dođe do štete ili propusta u projektu zbog nepoštovanja propisa – kazala je Vujošević.

ODGOVORNOST

Ona je dodala da Zakon koji važi od 2017. do danas tu odgovornost stavlja isključivo u ruke revidenta. – I što bi rekle moje inostrane kolege, to je baš velika odgovornost i čude se ko bi se toga poduhvatio. Kada im objasnim da se kod nas ne kažnjavaju revidenti kada nešto prekrše, biva im to neshvatljivo – izjavila je Vujošević i dodala da je odgovornost institucija potpuno isključena, a samim tim i obim posla. – To, međutim, nije rezulturalo proporcionalno manjim brojem zaposlenih u tim istim institucijama, pa se pitamo čemu sva ova promjena. Svakako nije doprinijela ni efikasnosti planiranja ni kvalitetu gradnje, samo je ubrzala loše procese i uništila kontrolne mehanizme – smatra Vujošević. Ona je navela da je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata ustanovljena funkcija glavnog državnog arhitekte, odnosno glavnih gradskih arhitekata, iako sa veoma ograničenim ovlašćenjima koja se tiču tek estetskog izgleda objekta.

Ekonomija

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Iz Svjetske banke saopštili da će se nova vlada suočiti sa nezapamćenim izazovom ublažavanja posljedica krize

dođe do štete ili propusta u gradnji

Što gradski arhitekta odbije, državni odobri Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, osim što centralizuje sistem planiranja, kojim, kako je kazala Vujošević, oduzima nadležnost opština da odlučuju o svom prostoru i stavlja je pod okrilje Ministarstva održivnog razvoja i turizma, tako teži centralizaciji i u domenu gradnje. – Na primjer, kada se na lokalnom nivou projekat odbije od strane glavnog gradskog arhitekte, on skoro uvijek biva odobren od strane glavnog državnog arhitekte. Tako da je sva moć u odlučivanju i odobravanju gradnje svedena praktično na jednog čovjeka, a bez sistema kontrole, sankcija i ikakve odgovornosti – zaključila je Vujošević.

Milica Vujošević

Vujošević je dodala da je u isto vrijeme trebalo da budu donesene državne smjernice razvoja arhitekture, koje bi sadržale sve bitne elemente, trendove u arhitekturi, tretman kulturnog nasljeđa i specifičnosti različitih područja u Crnoj Gori, a na osnovu kojih bi glavni državni arhitekta i glavne gradske arhitekte trebalo da odlučuju, odnosno koje bi im služile u svakodnevnom radu. – Iako sam i sama bila član radnog tima za izradu tih smjernica, nažalost one ni do danas nijesu usvojene, već stoje u fioci Ministarstva održivog razvoja i turizma – kazala je Vujošević. Prema njenim riječima, prethodni glavni državni arhitekta nije našao za shodno da taj zadatak završi, dok je, kako kaže, novi glavni državni arhitekta raspustio stari tim i najavio formiranje novog, ali smjernice još uvijek nijesu usvojene. – Tako da imamo situaciju da glavni državni arhitekta opstruira rad svoj i glavnih gradskih arhitekata, odugovlačeći u donošenju smjernica i time obezvređuje samo postojanje te institucije koja se svela na puko davanje saglasnosti za svaki projekat koji se preda. I pored toga, smatram da nam je ta institucija potrebna, da bi filtrirala manje dobre projekte i vraćala ih na doradu, pod uslovom da se taj posao obavlja kako treba – rekla je Vujošević.

poslovi glavnog državnog arhitekte koji se odnose na zgrade do 3.000 metara kvadratnih bruto građevinske površine, izuzev hotela, odnosno turističkog naselja sa četiri ili pet zvjezdica i turističkog rizorta, prenose na jedinicu lokalne samouprave. Na opštine se prenose i poslovi davanja saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta privremenog objekta, posao izrade projektnog zadatka za urbanistički projekat, kao i davanje saglasnosti na Program privremenih objekata u dijelu oblikovanja i materijalizacije. Na jedinice lokalne samouprave se prenose i poslovi utvrđivanja smjernica za usklađivanje. – Poslovi glavnog državnog arhitekte koji se odnose na zgrade bruto građevinske površine 3.000 kvadrata i više, hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort, mogu se povjeriti jedinici lokalne samouprave – kazali su iz Ministarstva. Oni su naveli da za obavljanje Glavni državni arhitekta, odnos- poslova davanja saglasnosti na no generalni direktor Direkto- idejno rješenje arhitektonskog rata glavnog državnog arhitekte projekta zgrade u pogledu usaje Dragan Vuković, dok je prije glašenosti sa smjernicama za njega na toj funkciji bio Dušan oblikovanje i materijalizaciju Vuksanović. i osnovnim urbanističkim parametrima, izvršni organ jedinice OBAVEZE lokalne samouprave imenuje Iz Ministarstva održivog razvoja glavnog gradskog arhitektu. su naveli da glavni državni arhi- – Glavni gradski arhitekta može tekta shodno Zakonu o planira- imati stručnu službu. Po žalbi na nju prostora i izgradnji objekata rješenje glavnog gradskog arhidaje saglasnost na idejno rje- tekte odlučuje Ministarstvo. Višenje arhitektonskog projekta še jedinica lokalne samouprave zgrade, trga, skvera, šetališta ili može imenovati jednog glavnog gradskog parka u pogledu usa- gradskog arhitektu – saopštili su glašenosti sa smjernicama za iz Ministarstva. oblikovanje i materijalizaciju i Iz Ministarstva su pojasnili da osnovnim urbanističkim para- shodno Zakonu o planiranju metrima (indeks izgrađenosti, prostora i izgradnji objekata indeks zauzetosti, spratnost, preduzeće koje vrši reviziju tehodnosno visina objekta i odnos ničke dokumentacije (revident), prema građevinskoj liniji). odnosno preduzeće koje obavGlavni državni arhitekta takođe lja poslove stručnog nadzora daje saglasnost na idejno rje- nad građenjem objekta (stručni šenje arhitektonskog projekta nadzor), vrši praćenje i kontrolu privremenog objekta za koji se kvaliteta radova koji se izvode izrađuje glavni projekat u od- po revidovanom i odobrenom nosu na Program privremenih projektu. objekata, koji je usklađen sa dr- Iz Ministarstva su saopštili da bi u žavnim smjernicama razvoja slučaju eventualnog rušenja zgraarhitekture. de ili požara, zbog nekvalitetnih i – Glavni državni arhitekta izra- nestručnih radova, odgovornost đuje projektni zadatak za urba- bila na preduzeću koje vrši revinistički projekat, daje saglasnost ziju tehničke dokumentacije (rena urbanistički projekat, daje sa- vident), odnosno preduzeću koje glasnost na Program privreme- obavlja poslove stručnog nadzora nih objekata u dijelu oblikova- nad građenjem objekta (stručni nja i materijalizacije i utvrđuje nadzor) i vrši praćenje i kontrolu smjernice za usklađivanje – ka- kvaliteta radova koji se izvode po revidovanom i odobrenom prozali su iz Ministarstva. Iz Ministarstva su pojasnili da se jektu. S. POPOVIĆ

Crnoj Gori slijedi najdublja recesija Kriza je skrenula Crnu Goru sa putanje smanjenja duga i u prvi plan stavila pitanja njegove održivosti, s obzirom na povećanje troškova finansiranja duga. Projektovano je da javni dug sa garancijama dostigne maksimum od 98 odsto BDP-a u narednoj godini, a da potom padne na 93 odsto - precizirali su iz SB

U SB smatraju da Crna Gora mora postati otpornija na udare

PODGORICA - Nova crnogorska vlada će se suočiti sa nezapamćenim izazovom ublažavanja ekonomskih i socijalnih efekata krize i podsticanja ekonomskog oporavka, ocijenili su iz Svjetske banke i dodali da će biti potrebno pažljivo upravljanje dugom i stroža fiskalna politika.

NEIZVJESNOST

Iz SB su saopštili da je neizvjesnost velika i da se Crna Gora suočava sa fiskalnim i eksternim rizicima. – Izgledi u velikoj mjeri zavise od toka pandemije kovid-19. Pod pretpostavkom da će se ona javljati samo tokom sljedeće zime i proljeća, očekuje se da se ekonomija Crne Gore brzo oporavi u narednoj godini, sa procijenjenim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,9 odsto, koji će podržati oporavak primitaka od turizma u odnosu na veoma nisku osnovu iz ove godine navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je predstavljen ove sedmice. U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da je projektovano da se ukupni gubitak proizvodnje, uzrokovan krizom, u potpunosti oporavi tek u 2022. godini, kada se projektuje rast ekonomije od 4,2 odsto. - Procjenjuje se da turizam u narednoj godini dostigne 80 odsto, a u 2022. godini 95 odsto prošlogodišnjeg nivoa, što bi podržalo rast izvoza i potrošnje - navodi se u izvještaju pod nazivom ,,Neizvjestan oporavak“. Projektovano je da očekivano dovršenje prioritetne dionice auto-puta pogura investicije u narednoj godini, ali smanji ukupne investicije u 2022. - Očekuje se da spoljni disbalansi ostanu na visokom nivou u narednoj godini, ali da u 2022. završetak izgradnje dionice auto-puta i snažniji izvoz u turizmu smanje deficit tekućeg računa na 11 odsto BDP-a -

dodaje se u dokumentu. U SB očekuju da se završetkom krupnih projekata smanji visoka zavisnost investicija od uvoza u Crnoj Gori. - Izgledi u pogledu zaposlenosti su veoma neizvjesni, budući da zavise od oporavka sektora u kojima je intenzivan angažman radne snage. Brzina oporavka radnih mjesta sa nižim kvalifikacijama će djelimično odrediti koliko brzo će siromašna i ranjiva domaćinstva moći da povrate svoje prihode - smatraju u SB. Kako se navodi u dokumentu, uz postojeće politike, očekuje se da se fiskalni deficit smanji na 5,2 odsto BDP-a u narednoj godini, odnosno na 1,6 odsto u 2022, kada dođe do znatnog pada kapitalnih izdataka nakon završetka izgradnje dionice auto-puta i oporavljanja prihoda.

SMANJENJE DUGA

- Kriza je skrenula Crnu Goru sa putanje smanjenja duga i u prvi plan stavila pitanja njegove održivosti, s obzirom na povećanje troškova finansiranja duga. Projektovano je da javni dug sa garancijama dostigne maksimum od 98 odsto BDP-a u narednoj godini, a da potom padne na 93 odsto - precizirali su iz SB. Kako su poručili, biće potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika da bi Crna Gora, kada krene oporavak, stupila na putanju čvrstog i ubrzanog smanjenja duga. U SB smatraju da, s obzirom na globalnu recesiju i neizvjesnosti, može doći do pooštravanja uslova za spoljno finansiranje. Ti rizici se mogu ublažiti samo pažljivim fiskalnim upravljanjem. - Početak izgradnje druge dionice auto-puta predstavlja rizik po održivost javnog duga. Mada je većina rizika negativna, reforme na planu upravljanja i ekonomskog upravljanja koje je najavila nova skupštinska većina mogle bi dati pozitivan zamah bržem ekonomskom oporavku -

dodaje se u dokumentu. U SB smatraju da Crna Gora mora postati otpornija na udare. - Postizanje toga znači rješavanje unutrašnjih i spoljnih disbalansa i povećanje rasta produktivnosti kako bi se podržao snažan i održiv oporavak. Postojeće neefikasnosti u javnoj potrošnji ostavljaju prostora za prilagođavanje izdataka koje bi moglo da ubrza smanjenje duga kroz, recimo, ubrzanje reforme javne uprave, osnaživanje upravljanja javnim investicijama i nastavak reforme javnih nabavki - navodi se u dokumentu. Na srednji rok bi, kako smatraju u SB, moglo biti neophodno prilagoditi zakon o penzijama fiskalnim kapacitetima Crne Gore i učiniti penzijski sistem održivijim.

SNAŽNE INSTITUCIJE

Iz SB su kazali da su snažne, nezavisne i odgovorne institucije, poput agencija za konkurenciju i sprečavanje korupcije, zatim nezavisno i efikasno pravosuđe i javna uprava koja počiva na sposobnostima, od temeljnog značaja da se osigura odgovorna javna potrošnja i omoguće jednaki uslovi za privatni sektor, što će podstaći preduzetništvo, inovacije i široko zasnovan rast. Intenziviranje napora na jačanju vladavine prava i djelotvornog pružanja javnih usluga, kako smatraju u SB, ne samo da će podržati rast čiji će glavni nosilac biti privatni sektor, nego će i umanjiti fiskalne ranjivosti i pomoći u stvaranju prijeko potrebnog fiskalnog prostora za izlaženje na kraj sa budućim udarima. Iz SB su zaključili da Crna Gora sada mora da se nosi sa najdubljom recesijom u dvije decenije. Projekcije ukazuju da će Crna Gora imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana, koja se procjenjuje na 12,4 odsto, uglavnom zbog njene velike zavisnosti od turizma. R. P.

Društvo

PODGORICA – Nedavno sam bio u katastru i tražio posjedovni list za našu Crkvu Svete Paraskeve. Upisana je na Mitropoliju crnogorsko-primorsku – Cetinjski manastir. Nama je čast što je naša svetinja upisana pod Cetinjskim manastirom, ali se on, kao i naša crkva, mora mirnim putem vratiti Crnoj Gori i ne smije ostati u vlasništvu Srpske crkve – kaže za Pobjedu Tomislav Bojanović iz Krusa, nadomak Podgorice. Crkva Svete Paraskeve mala je grobljanska bogomolja koja je, kao i stotine drugih, nezakonitim postupanjem činovnika filijala Uprave za nekretnine završila, u prethodnih 30 godina, u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve.

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

SKRNAVLJENJE SVETINJE: Mještani Krusa traže od države da zaštiti lokalnu Crkvu Svete dozvoli da njom gazduje Srpska crkva, a od policije da pronađe i vrati opljačkano blago ov

Kandilo Svetog Petra i srebrni krst ukraden Ođe su prije dva vijeka udareni temelji crnogorske države, pod vođstvom Svetoga Petra i mi to ne smijemo pogaziti. Na Kruskoj gomili odbranjena je Crna Gora – poručuje Tomislav Bojanović pogaziti. Na Kruskoj gomili odbranjena je Crna Gora – poručuje Bojanović.

Ključevi

Iako je „na papiru“ njihova, ključevi ove crkve ostali su u rukama mještana. Poručuju da nikada neće dozvoliti da u njoj služe „samo srpski popovi“. - Očekujemo od SPC i njenih poglavara, čak i od Amfilohija, da nađu neko kompromisno rješenje. Ne da dijele naše svetinje, da ih raskubaju. Da crnogorsku istoriju ne zloupotrebljavaju. Pozivamo ih da shvate da bez Crnogoraca nema Crne Gore, nema je bez Muslimana, Albanaca, Hrvata i svih drugih njenih naroda. Svi smo mi tu svoji na svome – ističe Bojanović. Tvrdi da većina mještana Krusa ne podržava SPC i „ono što čine po Crnoj Gori“, pa su se suprotstavili i litijama, a dvije su kroz Kruse organizovane tokom protesta ove crkve zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Nikada kao sada nije sprovedena ovakva asimilacija Crnogoraca. To ne može. Nećemo dozvoliti da u rođenoj zemlji nestanemo – kategoričan je naš sagovornik. Krusi su, poručuje on, sveto crnogorsko mjesto, a pogotovo Kruska glavica, na kojoj je crkva i groblje. Tu je 1996. godine podignut i spomenik – obelisk kao svjedok čuvene i jedne od najznačajnijih bitaka u istoriji Crne Gore – Bitke na Krusima koja se odigrala oktobra 1796. godine, pod vođstvom Svetog Petra Cetinjskog. Mahmut-paša Bušatlija je 1785. godine, kako je za Portal Analitika ranije pisao Miroslav Ćosović, dok je vladika Petar I Petrović Njegoš bio u Rusiji, iskoristio neslogu crnogorskih plemena i bez većih poteškoća poharao Cr-

AdAptAcije

Crkva Svete Paraskeve na Krusima

nu Goru, prodro na Cetinje, spalio Manastir, pa zatim na Primorju poharao Paštroviće - đe je počinio velike zločine. U ljeto 1796. godine, piše Ćosović, na Cetinje su stigli glasovi da Mahmut-paša sprema veliku vojsku da sa njom udari na Crnu Goru, te je nakon tih vijesti Petar I ne-

koliko sedmica radio na tome da pomiri zavađena crnogorska plemena i da organizuje njihovo borbeno zajedništvo protiv Mahmut-paše. - Bušatlija je 22. septembra (3. oktobra po novom), pokušao da na Cetinje prodre preko sela Krusi u Lješanskoj nahiji, đe su ga dočekali Cr-

nogorci – podsjeća on. Prema zapisima ruskog đakona Aleksija, u bici je učestvovalo 6.590 Crnogoraca, dok je Mahmut-pašina vojska brojala oko 23.000 ljudi. Vuk Karadžić je 1837. zapisao povodom Bitke na Krusima: „Od ovoga vremena počinje novo doba za Crnu

Goru. Otad počinje njena nezavisnost. Nikakav danak niti je tražen niti davan, i pogranični Turci već se navikoše da na Crnu Goru gledaju kao na tuđu državu“. - Ođe su prije dva vijeka udareni temelji crnogorske države, pod vođstvom Svetoga Petra i mi to ne smijemo

Incident Kuća Predraga Peđa Bojanovića u Berima našla se na udaru vandala, prije nekoliko mjeseci, nakon prepiske njegovog brata Mađa, na društvenoj mreži Fejsbuk, sa organizatorima protestnih litija SPC.

Tomislav Bojanović sa posjedovnim listom Crkve Svete Paraskeve u Krusima

- Kad je bila litija oni su na Fejsbuku pozivali: „Sjutra u Kruse u 16 sati sva Lješanska nahija“. To je 24 sela. Pa su onda za neđelju dana napravili i drugu litiju i pozvali da se okupi „sva stara Crna Gora“ i napisali:

„Ako smijete sa crnogorskom zastavom dođite na Kruse kod spomenika“, te da su oni sa trobojkama pravi Crnogorci. Moj brat je tad izbacio na Fejsbuku: „Vi izrodi crnogorski“. Ubrzo poslije toga su nam kuću u

Orao i krstaš na brdu iznad Krusa

Bere nagrdili. Sve velikim slovima četiri - s ispisali i poruku: „I ja sam taj izrod Mađo“ – priča Peđo Bojanović. Slučaj je procesuiran policiji i on vjeruje da će vandali biti identifikovani.

Priča da je sveštenstvo SPC sve ove godine pokušalo da „preotme“ ovu crkvu, pa su čak uradili i neke adaptacije, odnosno zamijenili su zvonik... - I dva nova kamena su dodali... Stare krše su neđe sklonili. Uz to što su je poharali kada su odnijeli kandilo Svetog Petra i krst, mi zaisto više to nijesmo htjeli da trpimo. Zaključali smo je i ne damo ključ – kategoričan je naš sagovornik, pojašnjavajući da kandilo ima „izuzetnu vrijednost jer svjedoči da je ruka Svetog Petra bila u crkvi na Krusima, da je on bio tu“. Srebrni krst, koji je, takođe odnešen, priča on, bio je „prilog jedne odive Mišković koja ga je iz Amerike, nekad davno, poslala“. - Sve je to prijavljeno policiji, ali do današnjeg dana nemamo povratnu informaciju da su nešto uspjeli. Očekujemo da će naše relikvije koje su ponešene iz naše svetinje biti nađene i vraćene ođe, đe im je mjesto – ističe Bojanović. Crnogorci, kaže on, više ne mogu da se povlače. - Mi smo leđima udarili u zid i zaista smo prinuđeni da reagujemo. Ako vas neko negira kao čovjeka, ako negira čitavu crnogorsku naciju mi moramo da se branimo. Nama su đedovi i prađedovi tu glave gubili zbog crnogorske države. Crkva je ođe i ona je svih nas, ali smo time što smo uzeli ključ skrenuli pažnju da svako ne smije da ulazi u svetinju i uznemirava blagopočivše – kaže Bojanović. Ljut je što država i institucije nijesu reagovale sve ovo vrijeme. - Spavaju 30 godina. Ništa nije učinjeno po pitanju slobode vjeroispovijesti. I sada smo tu đe smo. Ali mi Crnogorci,

Društvo

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

e Paraskeve i ne ve bogomolje

Registrovano 168 oboljelih od čega 112 iz Podgorice

a Cetinjskog ni na prevaru

Još tri žrtve korona virusa PODGORICA – U prethodna 24 sata u Crnoj Gori su od posljedica korona virusa preminule tri osobe. Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije koje se bave PCR dijagnostikom novog korona virusa su od posljednjeg presjeka uradile analizu 638 uzoraka od kojih je 168 pozitivnih - navedeno je u presjeku IJZ-a. Kako je saopšteno iz Instituta, novozaraženi su iz - Podgorice 112, Ulcinja 15, Žabljaka 10, Pljevalja devet, Bijelog Polja osam, Nikšića četiri, Herceg Novog tri, Tivta dva, te po jedan iz Bara, Berana, Mojkovca, Cetinja i Kotora.

- Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa kovid-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Pljevalja, Nikšića i Berana, rođenih 1941, 1946. i 1956. a koje su prijavili OB Nikšić (2) i OB Berane. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 257, a od početka godine 266 – saopšteno je iz Instituta. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 174 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 sata ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Cr-

noj Gori iznosi 3.756. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 16.797. Kako je saopšteno iz Kliničkog centra u ovoj ustanovi trenutno se liječi 60 pacijenata sa kovid-19 infekcijom. - Petnaest pacijenata je životno ugroženo, od kojih su tri intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju – saopšteno je iz Kliničkog centra. U beranskoj bolnici trenuto je na liječenju 22 kovid pozitivna pacijenta. Sedam pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji. I. kr.

Spomenik u slavu Bitke na Krusima podignut je 1996. godine

kao što nijesmo ni devedesetih, nećemo ni sada dozvoliti da nas neko negira – poručuje sagovornik Pobjede.

Trobojka

Neka je, kaže on, svetinja „po stotinu puta upisana na Srpsku crkvu, ključeve neće dobiti“. - Pokušali su čak, kad su or-

ganizovali te dvije litije, da na spomenik postave srpsku trobojku. Pošto je obelisk visoko nijesu se mogli ispeti, pa su probali dronom. I Bogu fala da nijesu uspjeli da ga oskrnave. Je li ikada ijedan Srbin, a ne Crnogorac poginuo ispod te zastave? Nije to naša zastava i sa svetih Krusa se neće vijoriti

Zna se đe su krst i kandilo Predrag Peđo Bojanović kaže da su Amfilohije i njegovi od devedesetih pokušavali da se domognu kandila Svetog Petra i krsta iz crkve na Krusima i da su, na kraju uspjeli, prevarom, uz pomoć nekog od mještana. - Na lukavi način ukrali su krst i dali ga popu. Baba od 80 godina, njihova vjernica, jednom se odala i potvrdila ono što mi znamo riječima: „Donijeli su nam krs’ zlatni i dva kandila mjesto onije“. Znači, umjesto onih koje su ponijeli. Ja sam u kesu spakova taj krst i kandila i odnio ih kod njihovog popa i rek’o: „Evo vama vaše, vratite nama ono što ste ukrali“. Nijesu vratili – priča naš sagovornik. Kaže i da je jedan od vjernika SPC iz sela prijavio policiji kako su iz crkve nestali krst i kandilo, da je crkva obijena. - Nije tačno. Iskoristili su situaciju kada smo im davali ključ da koriste crkvu za svoje obrede i ponijeli ih. Znamo mi to, kao i oni – kategoričan je Bojanović. Podsjeća i da je njegov rođak, naš sagovornik Tomislav Bojanović, u maju 1996. objavio u Liberalu, listu Liberalnog saveza Crne Gore, da je lično Amfilohije Radović tada, sa još nekolicinom osoba, samovoljno ušao u crkvu na Krusima i pokušao da odnese kandilo i krst. Na pitanje mještana koji su se tu zadesili, između ostalih i naših sagovornika, zašto

pakuju krst i kandilo, Radović je odgovorio: „Došli smo da ih odnesemo i očistimo“. - Uspjeli smo tada da spasimo to naše blago, ali nam ga kasnije na prevaru iznesoše – priča Bojanović. Vjeruje da će stvari, ipak, „doći na svoje“. - Ove litije i sve što se dešavalo su udar na našu državu. Mene Milo (Đukanović) ne interesuje. Ja ga, pa ni sad, nikad u život’ nijesam glasa, ali

Predrag Peđo Bojanović

nijedna sem crnogorskih barjaka. Država je priđe svega, a mi kao familija sačinjavamo tu državu. Nije nam je niko donio – ni Srbi, ni Rusi, ni Njemci. Mi smo ođe svoji na svome. Ovo je naša kuća i moraju nas uvažiti – zaključuje Bojanović. kaćuša krSMaNoVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 174 pacijenta

me interesuje država. Ne moš bit’ Crnogorac u Crnu Goru?! Nekakvu trobojku donijeli tamo da stavljaju na Kruse. E ne može, nema trobojke na Kruse – ističe Bojanović. Kivan je na DPS uz konstataciju da je upravo ta partija od devedesetih, zajedno sa „Ristom Radovićem radila sve ovo, zbog čega smo morali i puške da dovaćmo da bi odbranili crkvu“. - Ima nas Crnogoraca više nego devedesetih i spremni smo za odbranu države – zaključuje Bojanović.

Saopštenje Ministarstva prosvjete

Otvorene škole u Nikšiću, Pljevljima i Budvi Još minimum sedam dana ostaju zatvorene škole u Kolašinu, Ulcinju, te Cetinju i Žabljaku, uz mogućnost otvaranja narednog ponedjeljka ukoliko se kumulativna incidencija u tim opštinama do narednog vikenda dovede na nivo ispod 800/100.000 - navedeno je u saopštenju PODGORICA - Škole u Nikšiću i Pljevljima počele su danas sa radom, izvođenjem nastave u školama, budući da je nivo kumulativne incidencije nakon 14 dana od zatvaranja spušten ispod 800/100.000 saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako su naveli iz ovog resora, sa radom počinju i škole u Budvi jer je, novom procjenom kumulativne incidencije prema podacima IJZ, sa realnim i novim podacima o broju stanovnika, nivo kumulativne incidencije u toj opštini takođe ispod 800/100 000. - Još minimum nedjelju dana ostaju zatvorene škole u Kolašinu, Ulcinju, te Cetinju i Žabljaku, uz mogućnost otvaranja narednog ponedjeljka ukoliko se kumulativna incidencija u tim opštinama do narednog vikenda dovede na nivo ispod 800/100.000 - navedeno je u saopštenju. Prema tzv. sistemu semafora,

Detalj iz jedne podgoričke škole

koji je izradio IJZ za prosvjetu, škole prelaze na sistem učenja na daljinu na najkraće dvije nedjelje kada ,,uđu u crveno“, odnosno kada kumulativna incidencija u tim opštinama pređe 800/100.000. Sa druge strane, u ,,zelenim“ opštinama, u kojima je kumulativna incidencija ispod 5/100.000 relaksiraju se mjere, poput izlazaka đaka na odmor, a velika je mogućnost i relaksi-

ranja odredbi o nošenju maski. - Napominjemo da se praktična nastava stručnih škola sprovodi nezavisno od sistema semafora, zbog specifičnosti stručnih škola i nemogućnosti da se praksa, kao suština stručnog obrazovanja, vrši onlajn. Naravno, samo ukoliko škola i poslodavac kod koga se praksa obavlja mogu da ispune sve epidemiološke mjere i zahtjeve - zaključuju u Ministarstvu prosvjete. I. kr.

Društvo

PODGORICA - Slatkovodna staništa i njihov biodiverzitet su veoma ugroženi što je pokazao i najnoviji izvještaj ,,The Living Planet 2020“ svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Slatkovodne vrste su u daleko većem riziku da nestanu u poređenju sa šumskim ili morskim vrstama, alarmantan je podatak iz izvještaja. Populacije slatkovodnih vrsta na svjetskom nivou od 1970. godine do danas smanjene za čak 84 odsto, kazao je Pobjedi prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici. Kad je riječ o Balkanu i Crnoj Gori, naš sagovornik ističe da su degradacija i gubitak staništa, prekomjerna eksploatacija vrsta, uticaj invazivnih vrsta, vađenje pijeska u rijekama kao i uticaj malih hidroelektrana - najveće prijetnje za slatkovodni biodiverzitet. - Naučni podaci o uticaju na slatkovodni biodiverzitet na Zapadnom Balkanu veoma su fragmentirani, i još uvijek oskudni. Ove godine počeo je jedan veliki projekat u kome učestvuju naučnici i institucije iz šest država Zapadnog Balkana. Projekat ima za cilj najsveobuhvatniju do sada urađenu studiju o slatkovodnom biodiverzitetu na području Zapadnog Balkana - rekao je on. Najavio je da će do kraja 2021. godine biti publikovana knjiga i imaćemo tačne naučne podatke o tome koliko je biodiverzitet u slatkovodnim staništima ugrožen, kao i smjernice kako da se sačuva. Smjernice i mjere zaštite treba bazirati na naučnim podacima, smatra profesor Pešić, dodajući da je u Crnoj Gori, ali i u regionu, sve više takozvanih ,,eksperata“ koji često daju bombastične izjave o uticaju na biodiverzitet. - Većina njih (naravno, čast izuzecima) ne samo da nikad nije viđela naučni rad, nego neki od njih nijesu naučili pošteno ni kako se citira literatura, što moji studenti nauče na osnovnim studijama. Nažalost u Crnoj Gori, da parafraziram Andri-

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici o biodiverzitetu

Svaka treća vrsta u slatkovodnim ekosistemima izumire Kao glavni faktor koji dovodi do gubitka biodiverziteta u izvještaju koji daje WWF navodi se – proizvodnja hrane, odnosno promjena namjene zemljišta i njegovo pretvaranje u poljoprivredno zemljište - ističe Pešić

ća došla su vremena da pamet zašuti a ,,eksperti progovore“ – poručio je profesor Pešić.

UGROŽENA STANIŠTA

Pojašnjavajući izvještaj Svjetskog fonda za zaštitu prirode Pešić je akcentovao podatak da je svaka treća vrsta koja živi u slatkovodnim ekosistemima u opasnosti da izumre, dok je najmanje 85 odsto močvara na globalnom nivou izgubljeno. - Ono što je zabrinjavajuće je da se posljednjih godina broj vrsta koje su u opasnosti značajno povećava, pri čemu su posebno ugrožena staništa kao što su močvare, izvori i lokve koje se nalaze u primorskim regijama - ističe profesor. On naglašava i da se promjene u slatkovodnim ekosistemima dešavaju veoma brzo. - U periodu od 2003. do 2017. godine organizovao sam pet naučnih ekspedicija u Iranu pri čemu sam puno radio na istraživanju močvarnih ekosistema u zaleđu Kaspijskog mora i posebno grada Ramsara (gdje je i potpisana poznata

konvencija o zaštiti močvarnih područja). Prvi put, 2003. godine, kad sam obišao ovo područje, ovi ekosistemi su bili skoro netaknuti i tada sam otkrio više od 30 vrsta novih za nauku. Prilikom zadnje posjete, 2017. godine, najveći broj ovih izuzetno važnih staništa je bio degradiran a mnoge slatkovodne vrste nestale, a sve kao posljedica intenzivnog razvoja turističke infrastrukture posljednjih desetak godina u ovoj oblasti. Slično se dešava i u Crnoj Gori ali i u drugim djelovima svijeta – ističe Pešić.

KORONA JE PORUKA PRIRODE

On je upozorio da degradacija i uništenje prirodnih ekosistema dovodi do još većih problema, kao što je širenje patogena na ljude i domaće životinje, uključujući i pojavu novih, koji imaju pandemijski potencijal. U izvještaju za ovu godinu između ostalog stoji napisano da je ,,kovid 19 poruka koju nam šalje priroda, SOS signal za ljudsku zajednicu“. - Kao glavni faktor koji dovo-

di do gubitka biodiverziteta u izvještaju koji daje WWF navodi se – proizvodnja hrane, odnosno promjena namjene zemljišta i njegovo pretvaranje u poljoprivredno zemljište. Proizvodnja hrane je odgovorna za gubitak 70 odsto kopnenog biodiverziteta i 50 odsto slatkovodnog biodiverziteta - kazao je Pešić dodajući da je posebno alarmantan uticaj na oblasti koje predstavljaju ,,centre biodiverziteta“ kao što su Amazonija i posebno Borneo, koji posjeduje najveći biodiverzitet na globalnom nivou.

EKSPEDICIJE I PROUČAVANJE

- Nekoliko godina sam proučavao slatkovodni biodiverzitet Bornea i opisao više od 50 vrsta novih za nauku. Šume na Borneu, koje su među najstarijim na planeti danas se krče mnogo većim intenzitetom nego prije desetak godina i projekcije su da će najveći dio šuma nestati u sljedećim decenijama. Sve manji broj mjesta na planeti se mogu smatrati

Vladimir Pešić

Nova vrsta u Jadranu Nova vrsta za nauku koja je dobila naučno ime Hygrobates mediteraneus opisana je iz Crne Gore, a autor rada je prof. Vladimir Pešić. - Nova vrsta za nauku naseljava potoke u primorskom dijelu Crne Gore. Vrsta je opisana korišćenjem DNK ana-

,,divljinom“ - smatra Pešić. U izvještaju za 2020. godinu, navodi se, kaže on, da je oko 58 odsto površine kopna pod velikim antropogenim pritiskom, a samo 25 odsto se može smatrati divljinom. - Veliki djelovi planete koji imaju izuzetno veliki značaj za očuvanje biodiverziteta,

lize (barkoding tehnika) koja je pokazala da je vrsta najsličnija vrsti iz oblasti Kaspijskog mora od koje se odvojila pre više miliona godina. Na osnovu DNK analize utvrdili smo da je vrsta prisutna i sa italijanske strane Jadranskog mora - kaže Pešić.

kao što je na primjer Indija, čije sam slatkovodne ekosisteme takođe imao prilike da proučavam nekoliko godina i pri tome otkrio i opisao veliki broj endemičnih vrsta, kako je to pokazao i posljednji izvještaj WWF, skoro da su lišeni ,,divljine“ - tvrdi prof. Pešić. N.K.

Uspjeh Mašinskog fakulteta na konkursu Ministarstva nauke za dodjelu grantova za naučno-istraživačke projekt

Od prijavljenih 63, četiri projekti mašinaca PODGORICA - Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore postigao je veliki uspjeh na konkursu Ministarstva nauke za dodjelu grantova za naučno-istraživačke projekte, budući da su od ukupno prijavljena 63 projekta, četiri bila sa Mašinskog fakulteta - saopšteno je iz ove visokoobrazovne institucije.

Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, bodovalo prijavljene projekte i sastavilo rang listu projekata koji su dobili više od 80 poena od maksimalnih 100. Takvih projekata je, kako se dodaje, bilo 35 iz oblasti prirodnomatematičkih, tehničkotehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka, pri čemu se svi projekti sa Ma-

šinskog fakulteta nalaze među prvih 12 sa rang liste. - Prvi na rang listi i jedini koji je dobio maksimalnih 100 poena je projekat ,,Eksperimentalno i numeričko istraživanje hidrauličkog udara - HUDAR“, iz oblasti Energija, čiji je rukovodilac prof. dr Uroš Karadžić. Na drugom mjestu sa Mašinskog fakulteta, a sedmi na rang listi je

projekat ,,Istraživanje ekoloških i ekonomskih aspekata emisije izduvnih gasova od drumskog saobraćaja u urbanim sredinama - EKOURB“, sa osvojenih 95 poena, koliko ima i šestoplasirani. Projekat je iz oblasti Održivog razvoja i turizma, a rukovodilac je prof. dr Radoje Vujadinović. Na devetom mjestu rang liste nalazi se projekat ,,Modeliranje i

Projekat ,,Istraživanje ekoloških i ekonomskih aspekata emisije izduvnih gasova od drumskog saobraćaja u urbanim sredinama - EKOURB“

optimizacija potrošnje energije u rezidencijalnim objektima u realnom vremenu - MOPEREV“, iz oblasti Energija, rukovodioca prof. dr Igora Vušanovića, a na dvanaestom mjestu je projekat ,,Razvoj i implementacija procesa/ Friction Stir Welding - RIM FSW“, iz oblasti Novi materijali, proizvodi i usluge, rukovodioca doc. dr Nikole Šiba-

lića. Oba projekta nalaze se u grupi projekata koji su zauzeli od 9. do 13. mjesta na rang listi i osvojili po 92.5 poena – precizirano je u saopštenju. Nakon pregovora Ministarstva sa rukovodiocima projekata, realizacija projekata će, kako je saopšteno, početi od januara 2021. godine, sa rokom za implementaciju do dvije godine. I. Kr.

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Za četiri godine Osnovni sud u Podgorici donio 90 presuda za atak na službena lica, osuđeno 105 osoba

Napad na policajce kao alibi PODGORICA – Fizički napadi i nasrtaji na policijske službenike sve su češća krivična djela koja pune stupce crne hronike. O tome govore i podaci Osnovnog suda u Podgorici koji je u posljednjih četiri godine donio 90 presuda protiv 105 osoba zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Od ukupnog broja donijeto je 86 osuđujućih, dvije odbijajuće i dvije oslobađajuće presude. Motivi napada na policijske službenike razni su, a jedna od najčešćih je izbjegavanje krivice za drugo krivično djelo. – Bilo je slučajeva da je u vozilu prilikom policijske kontrole pronađeno 100 kilograma droge, a da je vozač napao policajce. Mnogima nedoumicu predstavlja pitanje šta predstavlja teže kršenje zakona, da li pokušaj šverca narkotika ili napad na službeno lice? Ta nedoumica je riješena ZKPom tako da je krivično djelo napad na službeno lice teže nego šverc narkotika. Ovdje je najteže dokazati napad. Sudska praksa je ovdje neujednačena. Za napad na službeno lice ili za prijetnju kazne obično iznose od tri mjeseca do tri godine, ali ne mora da znači, mogu biti i veće – objašnjava advokat Srđan Lješković. On navodi da se osumnjičeni za krivična djela napad na službeno lice obično brane time da su bili pod dejstvom narkotika ili alkohola. – Imali smo situaciju kada su napadnuti policajci interventne jedinice. Osumnjičeni su se branili da su bili izrevoltirani ponašanjem policijskih službenika – dodaje Lješković. Prema njegovim riječima, bilo je slučajeva kada se počinilac krivičnog djela na štetu službenog lica oslobodi od kazne ukoliko je bio izazvan

Bilo je slučajeva da je u vozilu prilikom policijske kontrole pronađeno 100 kilograma droge, a da je vozač napao policajce. Nedoumica je šta predstavlja teže kršenje zakona, da li pokušaj šverca narkotika ili napad na službeno lice? To pitanje je riješeno ZKP-om tako da je krivično djelo napad na službeno lice teže nego šverc narkotika, ipak ovdje je najteže dokazati napad - kaže advokat Srđan Lješković

Kazne do pet godina

Osnovni sud

Nekada je za osuđujuću presudu dovoljna i prijetnja, a ukoliko je ona učinjena sa oružjem kazne su stroge i jače kao u slučajevima fizičkog napada. Da mi, ljekari i prosvjetni radnici dobijelo status službenog lica, to bi nam pružilo dodatnu zaštitu na poslu Srđan Lješković

nezakonitim ili grubim ponašanjem službenog lica. - Ovakvo ponašanje službenih lica je bilo prepoznatljivo zadnju deceniju u Crnoj Gori i umjesto da ova službena lica budu krivično odgovorna uglavnom su se zahvaljujući tužilaštvu i sudu završavala oslobađajućim presudama. U službena lica nijesu ušle profesije koje su prethodnih

godina zbog učestalih napada na njih bile ugrožene. Taj status nijesu dobili novinari, advokati, prosvjetni radnici i ljekari, a to su sve profesije od javnog značaja – navodi Lješković. Naš sagovornik objašnjava da nijesu samo fizičko ometanje i napad sankcionisani zakonom. – Nekada je za osuđujuću presudu dovoljna i prijetnja, a ukoliko je ona učinjena sa oružjem kazne su stroge i ja-

če kao u slučajevima fizičkog napada. Da mi, ljekari i prosvjetni radnici dobijelo status službenog lica, to bi nam pružilo dodatnu zaštitu na poslu. Samim tim napadači bi znali da ih čeka oštra kazna jer i na taj način bi mogli preduprijeti potencijalne verbalne ili fizičke nasrtaje na novinare, advokate, ljekare i prosvjetne radnike. Primjeri iz prakse pokazuju da ni sudije ne tumače zakon na isti način. Umjesto da se poštuje Ustav

i zakon u našim sudovima se postupa po zauzetim stavovima Vrhovnog suda, a oni nijesu u skladu sa donesenim zakonom i Ustavom – dodaje Lješković. Advokati, kako navodi, nemaju javna ovlašćenja, ali se kroz posebne krivične odredbe može obezbijediti njihova bolja zaštita. - Nadam se da će Advokatska komora uputiti vladi zahtjev da i advokati budu službena lica i da će spremno da pri-

Kazne prema Krivičnom zakoniku za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti iznose od tri mjeseca do pet godina. - Ko napadne ili prijeti da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti, kazniće se zatvorom do tri godine. Ako je pri izvršenju djela službenom licu nanesena laka tjelesna povreda ili je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Ako je djelo učinjeno prema sudiji ili državnom tužiocu u vezi sa vršenjem njihove sudijske, odnosno tužilačke dužnosti ili službenom licu u vršenju poslova javne ili državne bezbjednosti, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako je počinilac bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica može se osloboditi od kazne – navodi se u Zakoniku.

hvati takav prijedlog i uradi izmjene i dopunu krivičnog zakona. Psiholozi imaju najbolju definiciju, sa kojom se i ja slažem kao advokat, a to je ako običan građanin nije zaštićen džaba štitimo one koji imaju službenu legitimaciju ili su naoružani – zaključuje Lješković. M. LAZAREVIĆ

Prosvjetna zajednica pozvala resorno ministarstvo da objasni kako će nadoknaditi septembarsku platu zaposlenima na određeno PODGORICA - Prosvjetna zajednica (PZCG) pozvala je resorno ministarstvo da objasni kako će, na koji način, nadoknaditi septembarsku platu zaposlenima u prosvjeti koji rade na određeno. Iz Upravnog odbora PZCG naveli su da su prosvjetari zaposleni na određeno, kao i njihove kolege koje rade na neodređeno i kojima će biti plaćen rad za septembar, ispunili svoje radne obaveze. - Ministarstvo prosvjete je moralo izaći sa jasnim stavom kada će i na koji način prosvjetnim radnicima sa radom na određeno vrednovati njihov rad - kazali su iz PZCG agenciji MINA. Iz tog udruženja su podsjetili da je školska 2020/21. godina zbog situacije izazvane korona virusom odgođena za 1. oktobar, ali da je kompletno nastavno osoblje bilo spremno 1. septembra. Kako su precizirali, ovo se odnosi i na prosvjetne radnike koji rade na određeno radno vrijeme, asistente u nastavi, prosvjetare koji rade u dvije škole, one koji su morali da pristu-

Kako su precizirali, ovo se odnosi i na prosvjetne radnike koji rade na određeno radno vrijeme, asistente u nastavi, prosvjetare koji rade u dvije škole, one koji su morali da pristupe službenoj edukaciji, odjeljenjske starješine pe službenoj edukaciji, odjeljenjske starješine. Kako su pojasnili iz Prosvjetne zajednice, propuštena nastava u septembru se mora nadoknaditi u sljedećem vremen-

Traže isti tretman kao stalno zaposleni

NASTAVA POČELA 1. OKTOBRA: Detalj iz jedne podgoričke škole

skom periodu, ,,ali će zaposleni na određeno to raditi bez novčane nadoknade“. - U svemu ovom čudno je da predstavnici Sindikata prosvjete nijesu prvo od Mini-

starstva tražili odgovor na to pitanje, jer ako ništa, hronološki se prvo to dogodilo, a i otprilike u pitanju je oko 1,5 hiljada nastavnika na određeno - naveli su iz PZCG.

Oni su kazali da ministar prosvjete Damir Šehović olako daje obećanje da će ubrzo objaviti prijedlog modela za vrednovanje dodatnog rada u školama.

Prosvjetna zajednica je, kako su naveli, u nekoliko navrata tražila da se odgovori na pitanje uskraćivanja septembarske plate nastavnicima koji rade na određeno i zašto učionice nijesu opremljene kako je obećano - Svi znamo da obim rada nastavnika jeste povećan, ali kako ga valjano kvantifikovati i valorizovati - upitali su iz PZCG. Prosvjetna zajednica je, kako su naveli, u nekoliko navrata tražila da se odgovori na pitanje uskraćivanja septembarske plate nastavnicima koji rade na određeno i zašto učionice nijesu opremljene kaI.Kr. ko je obećano.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

U Pljevljima ponovo visoke koncentracije sumpor-dioksida u vazduhu PLJEVLJA - U Pljevljima je proteklih dana s početkom sezone grijanja zabilježeno i povećanje štetnih materija u vazduhu. Posebno se to odnosi na izuzetno visoka satna prekoračenja sumpordioksida proteklih nekoliko dana, a u vremenu od 13 do 19 časova, piše PV Informer. Ipak, rekordno prekoračenje je zabilježeno u subotu 24. oktobra u 16 časova kad su koncentracije SO2 dostigle 737.9ug/m3 iako su propisane granične vrijednosti za jednočasovnu srednju vrijednost (350 μg/m3). Posebno zabrinjava činjenica da su prekoračenja trajala pet sati u kontinuitetu i da od nadležnih nije bilo nikakvog upozorenja da je vazduh u to vrijeme bio izuzetno zagađen. Činjenica je da su izmjerene satne koncentracije SO2 bile 3 sata iznad 500μg/m3 od 16-18 časova, piše PV Informer. Prag upozoravanja za sumpor (IV) oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 μ g/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno

Zagađenje trajalo pet sati, nadležni bez upozorenja

Visoka zagađenost vazduha u Pljevljima

kao prekoračenje 80 odsto vrijednosti praga upozoravanja (400 μg/m3) tokom tri uzastopna sata. Nadležni u Agenciji za zaštitu

prirode i životne sredine Crne Gore su prošle godine planirali da u saradnji sa nadležnima u opštini Pljevlja obezbijede video bimove u užem dijelu

grada na kojima bi se mogle pratiti onlajn informacije o trenutnom stanju kvaliteta vazduha u gradu, ali do realizacije posla nije došlo.

BUDVA: Roditelji nezadovoljni načinom izvođenja nastave

Zajac: Budvanska djeca diskriminisana

Protest roditelja

BUDVA - Nezadovoljni roditelji u Budvi organizovali su protest ispred Starog grada zbog, kako su naveli, načina na koji se izvodi nastava i nemogućnost da se roditelji izbore za slobodu izbora na koji način će dije-

Jedan od transparenata sa protesta

te pohađati nastavu. Predstavnica roditelja Gabrijela Zajac je saopštila da su budvanska djeca diskriminisana i da su nametnute mjere koje se, kako je navela, kose sa svim onim što se dešava mimo škole.

- Obraćam vam se u ime svih roditelja kojima je oduzeto pravo slobode izbora, donošenjem neustavnih mjera povodom takozvane pandemije kovid-19 u ime svih 1.532 roditelja koji su potvrdili onlajn peticiju, od ukupno 3.600 ko-

liko ih je potpisalo. Oduzeto nam je pravo na izbor i slobodnu odluku da li će naše dijete nositi masku u učionici, dok sjedi sam u klupi na propisanoj distanci i samim tim ne može ugroziti nikog oko sebe, oduzeto nam je pravo da sami odlučimo da li će naše dijete pohađati redovnu školu ili ići onlajn - kazala je predstavnica roditelja Gabrijela Zajac. Nametnute su mjere koje se, smatra Zajac, kose sa svim onim što se dešava mimo škole. - Predškolske ustanove i dalje redovno rade, bez obaveznih maski, djeci je uskraćeno fizičko vaspitanje, dok se u školskim fiskulturnim salama koje se, između ostalog, iznajmljuju održavaju treninzi klubova sa istom tom djecom. Noćni klubovi rade bez maski i poštovanja distance - istakla je ona. Okupljeni roditelji u Budvi tvrde da mjere ne važe za sve jednako i da se preporuke donose bez logike. Njihova djeca su, kako zaključuju, diskriminisana.

Još jedan protest mještana Bara Kraljskih protiv gradnje mini hidroelektrana

Da institucije kažu – stop Neophodno je uraditi reviziju Elaborata o uticaju na životnu sredinu na osnovu kojeg je 2011. godine data građevinska dozvola, traže mještani BARE KRALJSKE – Čekamo odgovore nadležnih organa i institucija. Argumenti su na našoj strani. Naša jedinstvena poruka je da nećemo odstupiti ni milimetar u borbi protiv izgradnje mini hidroelektrana na vodotocima Čestogaz, Ljubaštica i Crnja. To trebaju da znaju i u budućoj vladi, istaknuto je na još jednom protestu koji je juče održan u Barama Kraljskim. Kako je istakao Milovan Labović, predsjednik MZ Bare Kraljske, nejasno mu je zašto još nema zvaničnog odgovora od nadležnih kada su argu-

Sa jučerašnjeg protesta

menti na strani mještana. On je naglasio da je dokumentacija na osnovu kojih je nekada izdata dozvola, ne potpuna i ne-

adekvatna. – Elaborat o uticaju na životnu sredinu, na osnovu kojeg je izdata građevinska dozvo-

la, je paušalan i amaterski urađen. Građevinska dozvola je izdata 2011. i nakon toga nekoliko puta produžavana. Takođe mislim da su i neki inspekcijski nalazi falsifikovani. Prema Elaboratu, cijevi treba da budu 55 mm, a na terenu su one od 81 cm. Ne znam da li su koncesionari prevarili Vladu ili obratno, ali ne želimo da se to prelama preko naših leđa – kazao je Labović. Vladimir Novović je izrazio očekivanja da će Agencija za zaštitu životne sredine revidirati Elaborat. Na taj način će se predočiti stvarno stanje na terenu i time stvoriti uslovi da se poništi ugovor sa koncesionarom. Tražimo zaustavljanje radova na vodotocima Crnja, Čestogaz i Ljubaštica i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje i tamo gdje je privatno i tamo gdje je državno zemljište. U očekivanju odgovora nadležnih mještani će nastaviti proteste - poručio je Novović. D. DRAŠKOVIĆ

Milorad Mitrović, direktor ekološkog društva „Breznica“, za portal PV Informer je izjavio da se u Pljevljima kontinuirano zagađuje vazduh, zemlja i voda. - Na j ve ć i i z vo r e m i s i j a sumpor(IV)oksida (SO2) nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva u energetici, odnosno, kada su u pitanju Pljevlja – TE. Ne treba zaboraviti ni sagorijevanje uglja u rudničkim kopovima. Sagorijevanje fosilnih goriva u neindustrijskim ložištima, odnosno kotlarnicama za grijanje stambenih i javnih objekata drugi su izvor emisija sumpor(IV)oksida (SO2). Treći izvor emisija nastaje sagorijevanjem uglja u individualnim domaćinstvima - rekao je on. Mitrović navodi da zabrinjava da je prolongiran rok ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE Pljevlja čijom rekonstrukcijom je planirana izgradnju

sistema za osumporavanje, izgradnju sistema za denitrifikaciju, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda, rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake, rekonstrukciju pomoćne kotlarnice itd. Ekološkom rekonstrukcijom obezbijediće se i izvor toplote za grad, a EPCG je planirala donirati i dva miliona eura Pljevljima za primarni toplovod, čime bi se stavila tačka na rješavanje ekoloških problema Pljevalja. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev upozoravao je da zbog poznate problematike sa stanjem kvaliteta vazduha u Pljevljima i značajnog uticaja meteoroloških uslova u hladnom dijelu godine na povećanje koncentracije čestica, odavno je bilo neophodno da se izvrši uporedna analiza stanja. R. P.

Otvorena izložba „Nautička kultura“ TIVAT - U JU „Muzej i galerija Tivat“ otvorena je, povodom 70 godina postojanja JK „Delfin“, izložba „Nautička kultura“. Postavku čine brojne fotografije, diplome, zahvalnice i drugi materijali iz arhivske građe kluba, među kojima je i original pravila kluba i registracije obavljene 1951. godine, te trofej sa prve jedriličarske regate u Crnoj Gori iz iste godine. Dio izložbe posvećen je novijem dobu i čine ga fotografije Duška Miljanića, Elene Shu, Dalibora Ševaljevića i Ivana Botice. Pozdravljajući prisutne, direktorica JU Muzej i galerija Jelena Bošković je naglasila da priče vezane za istoriju grada uvijek izazivaju veliku pažnju. Pored tog, kako je rekla, emotivnog dijela, vrijednost izložbe je i u njenoj dokumentaristici i umjetničkoj fotografiji. – Sportsko jedrenje na najbolji način objedinjava urođenu emociju, koju primorci imaju prema moru, ljepotu našeg zaliva, uzbuđenja koja donosi vještina kroćenja vjetra i sam čin takmičenja. A duga tradicija ,,Delfina“ veže se uz poznate tivatske meštre, zanatlije, polaznike Mornaričko-tehničke škole i radnike MTRZ ,,Sava Kovačević“, koji su vješto stvarali jedrilice, Ding, Jola, Suton Bokeljku, još od 1951.

godine. ,,Delfin“ popularizuje jedrenje i ljubav prema moru i to više nego uspješno. Sve ovo objašnjava privrženost koju Tivćani imaju prema ,,Delfinu“, pa on uzvraća sve većom ekspanzijom i sve značajnijim uspjesima. ,,Delfinov“ jedriličar Igor Les bio je 38. na svijetu u klasi Laser standard 2017. godine. Dvije godine kasnije, Tivat je bio domaćin 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju, koji je Tivat načinio epicentrom sportskog jedrenja. Za ovu godinu planirano je, a u međuvremenu zbog poznatih razloga otkazano, Evropsko prvenstvo. Svojim uspjesima, ,,Delfin“ je zavrijedio povjerenje Federacije, pa je Tivat dospio na mapu važnih jedriličarskih takmičenja. Opština će nastaviti da pruža podršku JK ,,Delfin“, kada su u pitanju njegove redovne sportske aktivnosti, značajna takmičenja i učešća na njima, ali i kad je u pitanju obilježavanje predstojećeg velikog jubileja u 2021. godini. Na ovaj način građani Tivta i lokalna uprava, koja ih predstavlja, odaju počast klubu, koji Tivat prezentuje u najboljem mogućem svjetlu, sa željom da vrijeme donese još uspjeha i dobrog vjetra našim jedriličarima - kazao je, otvarajući izložbu, predsjednik Opštine Željko Komnenović. S. KRSTOVIĆ

Pobjednička lenta prve jedriličarske regate u Crnoj Gori (1951.)

Svijet

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Objavljen novi sastav vlade Srbije

Novi šef diplomatije Selaković, ministar policije Vulin BEOGRAD – Mandatarka za sastav vlade Ana Brnabić sopštila je juče da bi novi ministar spoljnih poslova trebalo da bude generalni sekretar predsjednika države Nikola Selaković. Brnabić će poslanicima Skupštine Srbije predložiti za ministra policije Aleksandra Vulina, a odbrane Nebojšu Stefanovića, saopštila je Brnabić poslije sjednice Predsjedništva Srpske napredne stranke. Doskorašnja poslanica Demokratske stranke Gordana Čomić predviđena je za ministarku za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Socijalistima pripadaju dva ministarska mjesta, od kojih jedno bez portfelja, koja će kasnije biti saopštena. Brnabić je rekla da će to biti vlada puna energije, spremna za sve izazove. - To će biti vlada političkog kontinuiteta - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ministar finansija biće Siniša Mali, privrede Anđelka Atanacković, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Brani-

Zgrada Vlade Srbije

slav Nedimović, pravde Maja Popović, zaštite životne sredine Irena Vujović, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, državne uprave i lokal-

ne samouprave Marija Obradović. Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog biće Gordana Čomić, unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, odbrane Nebojša Stefanović, spoljnih poslova Nikola Selaković, za evropske integracije Jadranka Joksi-

mović, zdravlja Zlatibor Lončar, za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić- Tepavčević, za brigu o porodici i demografiju Ratko Dmitrović, omladine i sporta Vanja Udovičić, kulture i informisanja Maja Gojković, za brigu o selu Milan Krkobabić.

Više od sto hiljada demonstranata na ulicama vode da je tokom sukoba korišćena bojeva municija, prenijela je ruska agencija RIA Novosti. Vlasti su zatvorile 12 metro stanica i ograničile pristup internetu preko mobilnih telefona, navodi Dojče vele. Lokalni mediji naveli su da su neki od novinara koji su pokrivali protest uhapšeni. U mjestu Lida na zapadu Bjelorusije policija je uhapsila nekoliko demonstranata, prenijela je ruska agencija RIA Novosti navode bjeloruske policije. Ministarstvo unutrašnjih poslo-

Detalj sa protesta u Bjelorusiji

va upozorilo je građane da ne idu na demonstracije koje nijesu odobrene. Bjelorusija je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. avgusta, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema

Erdogan: Makron skrenuo s puta

Redžep Tajip Erdogan i Emanuel Makron

je Erdogan u televizijskom govoru u istočnoj provinciji Malatija, prenosi Rojters. Francuski lider je ovog mjeseca objavio rat „islamističkom sepa-

Srušila se crkva na istoku Gane

Najmanje 22 mrtvih AKRA - Najmanje 22 osobe poginule su kada se srušila zgrada crkve sa šest spratova na istoku Gane, saopštili su zvanični izvori. Iz Nacionalne organizacije za upravljanje katastrofama saopšteno je da su spasilački timovi uspjeli da dođu do osam preživjelih osoba, ali su izvukli i 22 tijela iz ruševina u okrugu Asene - Manso. Potraga i spasavanje i dalje traju, a strahuje se da bi broj žrtava mogao da bude veći, prenijela je agencija Anadolija. Lokalni mediji izvijestili su da je na mjestu nesreće bilo više od 60 ljudi.

Američki državni sekretar razgovarao sa predsjednikom Bjelorusije

Turski predsjednik ponovio uvrede na račun francuskog kolege

ANKARA – Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ponovio je uvrede na račun svog francuskog kolege rekavši da je Emanuel Makron „skrenuo s puta“. Ergodan je nastavio svoju oštru kritiku francuskog lidera. U subotu je turski predsjednik rekao da je Makron imao problem sa muslimanima i da je potrebno da provjeri „svoje mentalno zdravlje“, zbog čega je Pariz opozvao svog ambasadora iz Ankare. - Osoba koja vodi Francusku „skrenula je s puta“. Po čitav dan govori o Erdoganu. Prvo pogledajte sebe kuda idete. Juče sam rekao u Kajzeriju, on je slučaj i zaista mora da se provjeri - rekao

Još 11 žrtava u Nagorno-Karabahu STEPANAKERT - Ministarstvo odbrane Nagorno-Karabaha saopštilo je da ima još 11 žrtava među svojim snagama. Ovim je broj vojnih žrtava porastao na 974 otkako su 27. septembra počele borbe sa azerbejdžanskim snagama, javlja Rojters. U Nagorno-Karabahu su izbili novi okršaji između azerbejdžanskih i jermenskih snaga, a dvije strane se uzajamno optužuju za ometanje mirovnog procesa. Jermenija je optužila Azerbejdžan za granatiranje civilnih ciljeva, dok zvanični Baku to negira i tvrdi da je spreman za prekid vatre, uz povlačenje jermenskih snaga sa linije fronta. Do sada su prekršena dva humanitarna prekida vatre u kojima je posredovala Rusija, ali i posljednji dogovor koji je postignut uz posredovanje američkog državnog sekretara Majka Pompea. - Uvjeren sam u efikasnost mirovnih pregovora pod uslovom da i jermenska strana pristane da učestvuje u njima - izjavio je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, prenio je Rojters. Jermeni smatraju da je Nagorno-Karabah dio njihove istorijske teritorije, dok Baku tvrdi da je to oteta teritorija koja se mora vratiti pod kontrolu Azerbejdžana.

Novi protesti u Bjelorusiji uoči isteka ultimatuma Lukašenku

MINSK - Više od sto hiljada Bjelorusa izašlo je juče na nove demonstracije protiv dugogodišnjeg autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, neposredno uoči isteka roka koji mu je opozicija dala da podnese ostavku. Demonstranti su se sukobili sa policijom u Minsku. Bezbjednosne službe bacile su najmanje deset šok-bombi da rastjeraju okupljene, prenosi Rojters navode ruskih agencija. Ministarstvo unutrašnjih poslova Bjelorusije provjerava na-

Novi okršaji azerbejdžanskih i jermenskih snaga

ratizmu“, za koji vjeruje da preuzimaju neke muslimanske zajednice u Francuskoj. Francusku je od tada potresao slučaj ubistva učitelja, kojem je islamski ek-

kojima je Lukašenko osvojio više od 80 odsto glasova. Protivnici Lukašenka tvrde da su izbori pokradeni. Uprkos nastojanju vlasti da uguše demonstracije hapšenjima i represijom nad demonstrantima i aktivistima, masovni protesti ne jenjavaju ni poslije dva i po mjeseca.

Borel: Nije prihvatljivo Evropski šef diplomatije Žozep Borel osudio je kao „neprihvatljive“ izjave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana upućene Makronu i pozvao Ankaru da prekine „tu opasnu spiralu konfrontacije“. - Riječi predsjednika Erdogana upućene predsjedniku Emanuelu Makronu su neprihvatljive. Poziv Turskoj da prekine ovu opasnu spiralu konfrontacije - napisao je Borel na Tviteru.

stremista odsjekao glavu kao osvetu zbog korišćenja karikatura proroka Muhameda na času o slobodi izražavanja.

Pompeo pozvao Lukašenka da oslobodi američkog političkog savjetnika VAŠINGTON – Američki državni sekretar Majk Pompeo razgovarao je sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom i pozvao ga da oslobodi jednog američkog političkog savjetnika, saopštio je Stejt department. Specijalista za političku strategiju koji je diplomirao na Harvardu Vitali Škljarov savjetovao je predsjedničke kandidate u SAD, Rusiji i Ukrajini, a uhapšen je u Bjelorusiji 29. jula, prije predsjedničkih izbora 9. avgusta u toj zemlji, i bjeloruske vlasti su ga optužile za organizaciju akcija koje krše javni red. Prije predsjedničkih izbora u Belorusiji Škljarov je aktivno komentarisao političku situaciju u toj zemlji. U julu, nekoliko dana prije hapšenja napisao je u ruskom izdanju časopisa Forbs da je Lukašenkova izborna kampanja „zasnovana na populizmu i brutalnoj sili“. Pompeo je pozvao Lukašenka da zatraži oslobađanje američkog savjetnika. - Državni sekretar je zatražio

Majk Pompeo

da se potpuno oslobodi i odmah napusti Bjelorusiju američki državljanin Vitalij Škljarov, koji se greškom drži, i ponovo je potvrdio podršku SAD demokratskim težnjama naroda Bjelorusije - rekla je portparolka Stejt departmenta. Lukašenko, na vlasti od 1994, zvanično je proglašen pobjednikom izbora od 9. avgusta sa gotovo 80 odsto osvojenih glasova prema 10 odsto za njegovu glavnu konkurentkinju Svetlanu Tihanovskaju. Opozicija smatra da su izbori lažirani i Tihanovskaja je proglasila svoju pobjedu.

Kultura

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Riječ više o djelu „Dijalektolozi i crnogorski jezik“ autora Adnana Čirgića U knjizi od 453 stranice nalaze se predgovor naslovljen „Kratak pregled proučavanja crnogorskih govora“ te 32 portreta naučnika od Vuka Karadžića kao najstarijega do Mata Pižurice

Za montenegristiku dragocjena knjiga

» Piše: Novica VUJOVIĆ

U vidu recenzija, potpisanih ugovora o saradnji, suizdavačkih projekata i naučnih skupova s najviših je mjesta nauke o jeziku i književnosti od Ukrajine, Poljske, Njemačke ili Hrvatske pa sve od Sjedinjenih Američkih Država – to i ovjereno. Nizu ove godine objavljenih knjiga uz 25. broj časopisa Lingua Montenegrina pripada knjiga „Dijalektolozi i crnogorski jezik“ autora Adnana Čirgića.

NA VELIKOJ SCENI

Iako dio mlađe naučne generacije, bibliografija i dosadašnja Čirgićeva postignuća bogati su kao da je riječ o čovjeku dubokih godina. Sve je to, razumije se, od dana kad je odbranio doktorsku tezu pred komisijom na čijem

je čelu bio akademik Milan Moguš, predśednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – ostvarivano takoreći na velikoj sceni, pedantnim radom i saradnjom sa stvaraocima kakvi su Josip Silić, Stjepan Damjanović, Mateo Žagar, Mark L. Grinberg, Robert Grinberg, Emil Tokaž, Robert Bonjkovski, Pšemislav Brom, Irena Jaros, Simon Sazdov i dr. Možda je ponajviše na njega uticao jezikoslovac Josip Silić, za kojega akademik Stjepan Damjanović ističe: „Bio sam potpuno uvjeren u nekim godinama da od Vardara pa do Triglava nema glave koja dublje razmišlja o jezičnom fenomenu od glave Josipa Silića“. Čirgić je jedini saradnik iz Crne Gore na kapitalnome projektu „Enciklopedija slovenskih jezi-

Srdanu Goluboviću glavna nagrada

„Otac“ najbolji film u Monpeljeu BEOGRAD - Film „Otac“ reditelja Srdana Golubovića iz Srbije, potresna socijalna drama inspirisana istinitim događajima, osvojio je glavnu nagradu 42. Međunarodnog festivala mediteranskog filma u Monpeljeu. Golubovićev „Otac“, priča o čovjeku kome su zbog siromaštva oduzeli djecu,ovjenčan je nizom nagrada, a „Zlatnu Antigonu“ u Monpeljeu dobio je kao najbolji u takmičarskom programu dugometra žnog ig ranog filma.Glavnu ulog u u toj potresnoj socijalnoj priči, koja daje neveselu sliku današnje Srbije, igra hrvatski glumac Goran Bogdan, dok su ostale uloge povjerene Borisu Isakoviću, Nadi Šargin, Milici Janevski, Vahidu Džankoviću, Jovi Maksiću, Nikoli Rakočeviću, Milanu Mariću

i Ljubomiru Bandoviću. U ulozi djece su Ajla Šantić i Muharem Hamzić. „Otac“ je imao svjetsku premijeru na 70. Berlinalu, na kojem je osvojio dvije nagrade, a potom je krajem februara otvorio 48. Fest u Beogradu. Između ostalog, osvojio je nagradu publike 67. Pulskog filmskog festivala R. K. proteklog ljeta.

ka i lingvistika“. Povremeni pratilac njegova rada jesu i polemike, ali one sudeći po imenima, skromnome djelu i stavovima onih koji ga napadaju i ne zavređuju posebnu pažnju. Adnan je Čirgić u dugome nizu godina, upućeniji to dobro znaju, objavljivao radove o lingvistima i posvećenicima što su im organski slojevi crnogorskoga jezika bili dio profesionalnoga interesovanja, uzgredna aktivnost ili hobi čak. Rezultati su takvoga rada okončani dvijema knjigama „Dijalektolozi i crnogorski jezik do polovine XX vijeka“ i „Dijalektolozi i crnogorski jezik od polovine XX vijeka“ kod Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici. Iz sasvim prozaičnih razloga u pogledu nedostupnosti knjiga zbog maloga tiraža

no još više iz metodoloških zahtjeva portreti su sabrani i opravdano objavljeni kao jedna knjiga.

PREGLED I PORTRETI

U knjizi od 453 stranice nalaze se predgovor naslovljen „Kratak pregled proučavanja crnogorskih govora“ te 32 portreta naučnika od Vuka Karadžića kao najstarijega do Mata Pižurice. Gledajući niz sadržaj ove knjige a skicirajući ga preko najkrupnijih tačaka čitalac će zapaziti da su prvi zapisi o nekim jezičkim crtama crnogorskih govora dati iz pera Vuka Stefanovića Karadžića u predgovoru „Srpskih narodnih poslovica“ (1936). Sami će početak XX vijeka donijeti veliki iskorak na polju discipline što je dijalektologijom zovemo. Za montenegristiku

PREMA ZASLUZI

Autorima čije je djelo obradio Adnan Čirgić dodijelio je mjesto u montenegristici prema zasluzi, priznavajući im domete i dragocjenost dijalekatske građe koju su ostavili kao zalog za dolazeće naraštaje. Nije im Čirgić prikrio, razumije se, ideološke i filološke zablude kojima su neki od ovih autora robovali. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskoga jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici. Takav je primjer danas najboljega našega dijalektologa Dragoljuba Petrovića. I tako redom. Nepravedno su mnoga imena izostala iz ovoga prikaza, nije detaljno razrađen ukupni doseg ove Čirgićeve knjige, ali i na osnovu kratkih uputa naša će akademska i naučna javnost shvatiti da je riječ o za montenegristiku dragocjenoj knjizi. Značaj je portreta iz ove knjige, da to na kraju i istaknem, prije svega u činjenici da su oni autoru postupno otvarali mozaik crnogorske dijalektologije prema kojemu je 2017. sklopljena monografija „Dijalektologija crnogorskoga jezika“. Da je i tu zahvaljujući svojemu profesionalnostručnom kapacitetu postigao cilj svjedoči promocija te knjige na dijaektološkoj konferenciji na Univerzitetu u Lođu pred uglednim slavistima, kao i referat povodom Čirgićeve „Dijalektologije“ koji je akademik Mark L. Grinberg objavio u zborniku „And Thus You Are Everywhere Honored: Studies Dedicated to Brian D. Joseph“ iz 2019. Knjiga „Dijalektologija crnogorskoga jezika“ u izdanju prestižne kuće Lexington Books upravo je u štampi za naučnu zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dodjelom priznanja završen festival Mojkovačka filmska jesen PODGORICA – Glumac Vojin Ćetković nagrađen je za najbolju glavnu mušku ulogu na festivalu Mojkovačka filmska jesen, dok je priznanje za najbolju žensku ulogu ostvarila Darie Lorenci-Flatz. Kako prenosi Radio Crne Gore, u obrazloženju žirija se navodi da je Ćetković nagrađen za lik Fukija, gdje suptilnim glumačkim sredstvima i emotivnom toplinom pokušava da pronađe rješenja i optimizam u surovo m p o s t ra n z i c i j s ko m razdoblju. - Flatz precizno promišljenim glumačkim sredstvima na sugestivan, suptilan,duboko emotivan i izražajan način dočarava izuzetno kompleksnu i zahtjevnu ulogu - navodi se u obrazloženju žirija u sastavu: reditelj Senad Šahmanović, (predsjednik), te glumice Žana Gardašević-Bulatović i JelenaNenezić-Rakočević (članice). Nagrada za žensku epizodnu ulogu pripala je Jasni Žalici za lik sestre Kike, a prema ocjeni žirija najbolju mušku

Glavne nagrade za Ćetkovića i Lorenci-Flatz RADIO CRNE GORE

PODGORICA - Za akademsku i naučnu zajednicu i crnogorsku ukupnu kulturu od velikoga je značaja izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Potvrđuje se nezaobilazno mjesto Instituta, odnosno Fakulteta za crnogorski jezik i književnost ne samo u filologiji, nego u bazičnim kulturološkim disciplinama u nas.

od prvorazrednoga su značaja radovi Milana Rešetara. Čirgić je predstavio doprinos toga uglednog Dubrovčanina montenegristici prije svega ističući njegovu knjigu o „srpskohrvatskim akcentima“ iz 1900, kao i ,,Štokavski dijalekat“, koja je od 1907. kada je objavljena čekala više od stotinu godina objavljivanje na nekom od štokavskih jezika. Prevedena je na crnogorski jezik i 2010. u Matici crnogorskoj objavljena s detaljnim predgovorom upravo Adnana Čirgića. Prvi crnogorski školovani lingvista koji je napisao dijalektološku monografiju s crnogorskom problematikom bio je Danilo Vušović. Taj je rođeni Nikšićanin za kratkoga života objavio „Dialekt istočne Hercegovine“, neadekvatna naslova a golemog značaja zbog obilja građe sa širokoga područja nikšićke opštine, te knjigu „Prilozi proučavanju Njegoševa jezika“. Uz Danila Vušovića kao međaš u montenegristici stoji Mihailo Stevanović s monografijom „Istočnocrnogorski dijalekt“. Rešetar, Vušović i Mihailo Stevanović značajni su po tome što su zatemeljili jezikoslovnu njegošologiju i najveći joj doprinos dali do danas. Velikoga je značaja monografija Branka Miletića „Crmnički govor iz 1940“, ne samo u pogledu prikupljenih materijala nego i svojom metodološkom uzornošću. U to vrijeme stvara i jedan Radosav Bošković, svjetskoga ugleda lingvista, nama značajan, uza sve drugo, zbog studije o suglasniku h u crnogorskim govorima (1931). Slijede naučnici poput Jovana Vu-

kovića, Luke Vujovića, Milije Stanića, Mitra Pešikana i Dragoljuba Petrovića.

Sa dodjele nagrada u Mojkovcu

epizodnu ulogu ostvario je Branimir Popović. Plaketa za ukupan doprinos filmskoj umjetnosti dodijeljena je Gordanu Kičiću, dok je plaketa za izuzetnu kolektivnu glumačku igru pripala glumačkoj ekipi u filmu „Koja je ovo država?“.

Zahvaljujući na nagradi, Vojin Ćetković je kazao da je umjetnost u najtežim trenucima po čovječanstvo uspjevala da nađe put do svoje publike. To, kako je rekao, potvrđuje i ovogodišnji Mojkovački filmski festival. On je čestitao organizatorima

na hrabrosti što su uspjeli da održe kontinuitet festivala. - Za Mojkovac me vežu najljepše uspomene iz djetinjstva u kojem sam provodio mnoga ljeta i zime kod svog đeda, tetke, braće i stričeva rekao je Ćetković, prenosi Radio Crne Gore. Darie Lorenci-Flatz je izrazila zadovoljstvo što se žiriju dopala njena izvedba i film uopšte. - Film je za mene bio zaista jedno duhovno putovanje. Izuzetno sam sretna i zadovoljna što sam to prošla i što imam jedno novo iskustvo koje mi je, rekla bih, najdragocenije do sada. I kada dobijem za to nagradu onda mi ona puno znači, jer sam imala puno sumnje u sebe i ono što sam napravila - rekla je Lorenci Flatz, prenosi Radio Crne Gore. Svim učesnicima festivala i publici zahvalila se direktorica Centra za kulturu „Nenad Rakočević“ Ljilja Jokić, ističući da su oči te ustanove već usmjerene ka narednom festivalu za koji se, kako je kazala, nada da će biti u boljim zdrastvenim okolnostiR. K. ma.

Kultura

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

INTERVJU: Jasmina Topić za Pobjedu povodom nove knjige poezije „Plaža nesanica“ PODGORICA - Jasmina Topić, čija poezija je označena kao ispovjedno-intimistička i lirsko narativna, jedna je od najznačajnijih srpskih pjesnikinja svoje generacije. Objavila je šest pjesničkih knjiga, kao i nekoliko priča u posebnim književnim projektima. Glavna je urednica zbornika „Rukopisi“ i urednica i koordinator pjesničke edicije „Najbolja“ Udruženja književnika Pančeva. Pjesme su joj prevedene na više stranih jezika i objavljivane u domaćim i inostranim časopisima, izborima i antologijama. Topić je dobitnica rezidencijalnih programa za pisce u Austriji, Švedskoj, Hrvatskoj, Albaniji i BiH. Bavi se novinarstvom, profesurom i moderiranjem književnog programa. Njena najnovija knjiga poezije „Plaža nesanica“, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada, iznova potvrđuje značajno interesovanje čitalaca i kritike za njenu poeziju. Topić je nedavno, na poziv Austrijske čitaonice, elektronskim putem učestvovala na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu. POBJEDA: S obzirom na to da se mnoge književne manifestacije, u vrijeme korona virusa, odvijaju preko internet uključenja, kako na Vašu poetiku utiču rezovi koje u literaturi i svim umjetnostima pravi pandemija? TOPIĆ: Poziv za sajam u Frankfurtu je bio, prije svega, zahvaljujući tome što su mi pjesme objavljivane u eminentnom austrijskom časopisu „Manuskripte“ iz Graca i što sam u nekoliko navrata dobijala stipendije za pisce u toj zemlji. Drago mi je da je neko tamo, negdje u Evropi, ili po bijelom svijetu, možda jednim klikom došao do mene, zaustavio se na pet minuta i poslušao moju poeziju. Teško je više procijeniti koju od realnosti mi zapravo živimo, sa slučajem ove pandemije ili bez nje, jer dosta komunikacije među piscima se i inače odvija putem interneta i društvenih mreža. U tom smislu, samo je manje prilika za održavanje književnih programa i manifestacija, ali s druge strane, književni virtuelni život teče svojim tokom, trenutno u ,,pojačanim dozama“ na nivou objavljivanja i razmjene informacija, ideja i osluškivanja stvaralaštva drugih. Da odgovor najzad svedem na lični momenat, bio je april i nijesmo smjeli nigdje poslije pet popodne a vikendom uopšte. Sjećam se, osluškivala sam netipičnu tišinu grada, polako sam, u dvorištu kuće, pila neko kraft pivo i čitala poeziju jednog kolege pjesnika, i u tom trenutku, ta zabrana kretanja otvorila je drugačiju dimenziju postojanja, iza koje sasvim lako dođe i inspiracija. POBJEDA: U naslovu Vaše nove knjige poezije „Plaža nesanica“ dva su jaka simbola koji označavaju prožimanja stvarnog i imaginarnog svijeta. Često pjesmu gradite od stvarnosnih motiva izvedenih do nivoa poetskih značenja i refleksija. Što je u osnovi semantičkog jezgra između plaže i nesanice? TOPIĆ:U ovom pitanju, čini mi se, sadržana je jedna od esencija pomenute knjige, i hvala na takvom zapažanju. Autoru je teško da razdvoji stvaralački momenat od onog koji bi došao naknadnim čitanjem

Pjesma kao injekcija životnog adrenalina Teško je više procijeniti koju od realnosti mi zapravo živimo, sa slučajem ove pandemije ili bez nje, jer dosta komunikacije među piscima se i inače odvija putem interneta i društvenih mreža. U tom smislu, samo je manje prilika za održavanje književnih programa i manifestacija

ČITANJE JESTE AVANTURA KAO I PUTOVANJE: Jasmina Topić

teksta, u pokušaju sagledavanja sopstvene poetike. Pjesma je za mene energetski impuls, injekcija životnog adrenalina, i alhemija prilikom koje se mogući svjetovi konstantno pretvaraju u nemoguće, a imaginarno u novu, poetsku realnost. „Plaža Nesanica“ ( jedino ja i pišem naziv svoje knjige velikim slovom jer je Nesanica naziv!) dugo je pisana, ali je ozbiljno i rudarski oblikovana onog trenutka kada sam znala da će pjesme pisane skoro pet godina postati knjiga. POBJEDA: Znači li to da ne pripadate onom krugu pjesnika koji pišu u dahu, nego se iznova vraćaju sređivanju poezije i izmjenama u tekstu? TOPIĆ: Prvi put mi se desilo da knjigu tako studiozno, perfekcionistički sređujem i dotjerujem, vraćajući se često ponekim stihovima,

promišljajući i da li je jedan zarez višak ili ne. I taj posao je trajao skoro godinu, ne pisanja, već sređivanja i uklapanja. Ona je prožeta motivima putovanja i boravaka na različitim stranama, ali prije svega obuhvata veliku temu ljeta sa svim simboličkim implikacijama kojima su se bavili mnogi pjesnici, a u mom slučaju najbliži mi je onaj pristup koji je u svojoj poeziji, na temu, njegovao veliki Jovan Hristić. Plaža i nesanica su upravo ključne riječi jer odražavaju konstantnu smjenu ravnoteže i neravnoteže između stvarnosnog i imaginarnog, koje potom postaju jedinstven poetički svijet oblikovan među stihovima. POBJEDA: Kad već spominjete putovanje, to je jedan od bitnih motiva u Vašoj poeziji, dakle kretanje, putovanje - čitav jedan ciklus u novoj knjizi naslovili ste „Na putu“. Koliko ti poetski bedekeri utiču na čitaoce da se prepuste avanturi čitanja? TOPIĆ: Čitanje jeste avantura kao i putovanje – ovo bih čitala u filozofskom kontekstu kretanja tijela i duha. Putovanja su suštinsko bogatsvo koje uvijek možemo nositi sa sobom jer iskustva proživljenog

Putovanja mijenjaju percepciju svijeta POBJEDA: Učestvovali ste na mnogim regionalnim i evropskim književnim festivalima i rezidencijama, (nedavno u Sarajevu). Za pjesnikinju koja se bavi poetikom putovanja su zasigurno višestruko korisna i dragocjena iskustva, zar ne? TOPIĆ: Svijet u kom živimo satkan

je od informacija, iako smo često i preplavljeni morem bespotrebnih sadržaja što nam kradu i vrijeme i pažnju. Međutim, informacije koje pisci mogu da razmijene, ili dobiju učestvovanjem na festivalima i rezidencijalnim boravcima su dragocjene iz više razloga. Zahvalna sam zaista što sam imala priliku da isku-

sim i jedno i drugo, jer se ta iskustva boravaka u drugim sredinama i komunikacija s kolegama, uvijek odraze na pisanje, nekad vidljivo, a uglavnom nevidljivo, ali prisutno. Putovanja mijenjaju percepciju svijeta, negdje možda i oblikuju stvaralaštvo, ali svakako doprinose širini duha, razumijevanju i toleranciji.

nas grade, čine nas svjesnima mjesta u kojima obitavamo; širine i veličine svijeta i mnoštva koje čini kompleksnu muziku naše planete. Odatle se možemo baviti i samospoznajom i duhovnim rastom. Zvučim kao guru heh! – ali, to su perspektive itekako značajne za umjetnika. Poetski bedeker koji kreiram čestim toposima u svojoj poeziji odraz je potrebe da se kroz ono što pišem osjeća strujanje života, a zar to nije već po sebi avantura?! POBJEDA: Kada je u pitanju ta tema, može li se pjesma „Unutrašnje putovanje“, iz pomenutog cuklusa, smatrati ključnom u nekom motivacijskom smislu? (‘Daljine su samo način da se zaborave i mesto i soba iz koje nikada i ne izlazimo’). TOPIĆ: Interesantno mi je kako se čitaoci često zadrže na pomenutom naslovu, a Jelena Angelovski koja je pisala pogovor za moju knjigu, tu pjesmu istakla je kao jednu od, ako ne i ključnu za čitavu knjigu. To govori samo kako je poezija prostor u kojem postoje mnogobrojne perspektive posmatranja, i sve su podjednako legitimne. ,,Unutrašnje putovanje“ kreće iz ličnog i intimnog, a pretvara se u univerzalno, posmatrajući svijet iz perspektive naše ljušture (sobe) i putovanja što se odvijaju konstantno i u ljudskoj imaginaciji. S druge strane, spoljašnji svijet preuzima ulogu onog drugog, onog koji i privlači i plaši jer je nepoznat, a potreban, a sve što izađe iz nas opet se nama samima vraća kao iskustvo. POBJEDA: Čini se da stalno POBJEDA težite utišavanju jezika iz kog se emocije i metafizički drhtaji oslobađaju kao „prigušena svirka“ iz jezika. To je posebno osjetljivo kada pišete o ljubavi i nekim drugim velikim temama?

TOPIĆ: Ah, ljubav je tema na koju prije, ili kasnije svedemo sebe i svijet koji posmatramo ili opisujemo (ili odsustvo ljubavi!). Ljubav je i sila koja nas pokreće da postavljamo pitanja i da možda bježimo od odgovora, da bi njenim iznova obnavljanim opisivanjem odložili, kao Šeherezada, izvršenje konačne kazne kojom se naš dah gasi zauvijek. Ona je produžetak igre, one u kojoj se eros i tanatos stalno smjenjuju, nekad u bolnim rezovima sudara sa stvarnošću, ili drugim, a nekad u slatkim mukama malih smrti. Pitam se, onda, što bi se od toga bježalo i u stvaranju? POBJEDA: Kažete da je čitanje kao i putovanje avantura. Što možete, onda, reći o motivima i mogućnostima čitanja poezije i drugih žanrova danas. Koliko dominacija vizuelnog, masovne kulture i medija, mreža, pa sad još i pandemija imaju uticaj na čitanje i pisanje poezije? TOPIĆ: Naša stvarnost i percepcija svijeta se već značajno promijenila od kad je uveden internet kao medij komunikacije i informisanosti. Neminovno je da to utiče na čitalačku percepciju. Nažalost čini mi se da stvara i zavisnost prema ekranima. I meni se to desilo. U nekom trenutku sam primijetila da mi je pažnja oslabila, ali kako sam, sticajem okolnosti, imala neke naslove knjiga u tabletu, bila sam iznenađena da mi se pažnja s ,,ekranom“ vratila i nije mi bio problem da čitam. To je pomalo i zastrašujuće! Definitivno je da će izdavačke kuće morati da primjene nešto od strategije digitalnog marketinga, promovisanja autora i naslova i da se dobro naoružaju znanjem i/ili osobljem koje će knjigu uvesti u digitalni tj. vizuelni svijet, a onda odatle naći način nazad prema hard copy primjercima. Neki pisci su se već prilagodili aktuelnom stanju stvari, a kada bi bilo malo više novca u kulturi, i sprovelo istraživanje o čitalačkim navikama i konzumaciji kulturnih sadržaja, to bi svakako pomoglo žongliranju na ovoj liniji papir / virtuelni papir. Ipak, na plaži se ne može čitati preko ekrana, a i so koja ostane među koricama zbog mokrih prstiju od plivanja, ponese nazad taj miris boravka i u ,,zimska staništa“. POBJEDA: Da, ali u svakom slučaju su maksimalno pojačane međuliterarne komunikacije. Sigurno iz tog ugla imate mogućnost sagledavanja koliko se pisci, ne samo u post-Yu regionu, međusobno poznaju i razmjenjuju književna i druga iskustva? TOPIĆ: Mislim da je u slučaju ponovnog povezivanja ex-YU prostora internet odigrao ključnu ulogu. Jesu to u početku bili časopisi, na primjer „Balkanis“ koji su pokrenuli svojevremeno Ana Ristović i Aleš Čar iz Slovenije, a zatim i „Sarajevske sveske“, ali s dolaskom nove generacije pisaca, one koja je rođena krajem sedamdesetih ili u osamdesetim godinama prošlog vijeka, ovo je došlo do izražaja sasvim. Moja generacija pisaca izašla je faktički iz dvije književne radionice jer mi već tada nijesmo imali pristup književnim časopisima, nijesmo znali starije kolege, pogotovo iz regiona, a tek tu i tamo ponekog urednika. Do knjige se dolazilo na osnovu ovih radionica ili konkursa. Ljubeta LABOVIĆ

Hronika Podgorice

Raspisan konkurs za idejno rješenje dnevnog boravka za stara lica u Golubovcima

Biće mjesta za 30 korisnika

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Počeo novi ciklus projekta ,,Moje drvo“

Sadnjom kestenova obilježili mjesec borbe protiv karcinoma dojke Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima prije dva dana je u Studentskoj ulici zajedno sa predstavnicama NVO Veritas zasadio nova stabla kestena, čime je simbolično obilježena globalna kampanja mjeseca borbe protiv karcinoma dojke, ali ujedno i početak novog ciklusa projekta ,,Moje drvo“.

SIMBOLIKA

Lokacija na kojoj će biti izgrađen dnevni boravak za stara lica

Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci donijela je odluku o raspisivanju konkursa za idejno arhitektonsko rješenje objekta Dnevnog boravka za stara lica u Golubovcima. Cilj sprovođenja javnog konkursa, saopštavaju iz Opštine Golubovci, je izbor najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja objekta Dnevnog boravka za stara lica a na osnovu smjernica preciziranih konkursnim zadatkom. - Izgradnja objekta Dnevnog boravka za stara lica dio je projekta „Jačanje kapaciteta za efikasno pružanje usluga u Gradskoj opštini Golubovci“, čiji je osnovni cilj podrška inkluzivnom društveno-ekonomskom razvoju Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci, stvaranjem povoljnog okruženja i infrastrukturnih uslova koji mogu zadovoljiti potrebe svih građana. Osnaženi institucionalni mehanizmi i kapaciteti pružalaca javnih usluga stvaraju uslove za pristup svih građana adekvatnim, sveobuhvatnim i održivim uslugama, jednako u urbanim i ruralnim sredinama – navodi se u saopštenju. Od konkursnih radova, poručuju oni, očekuje se funkcionalno rješenje planiranih programskih sadržaja sa istaknutim oblikovnim kvalitetima koje će obezbijediti

Izgradnja dnevnog boravka za stara lica dio je projekta „Jačanje kapaciteta za efikasno pružanje usluga u Gradskoj opštini Golubovci“, čiji je osnovni cilj podrška inkluzivnom društvenoekonomskom razvoju Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci maksimalni komfor budućim korisnicima prostora, kao i da ponude najkvalitetnije rješenje objekta Dnevnog boravka za stara lica, u kome je neophodno obezbijediti specijalizovanu uslugu, osigurati sigurno okruženje, kao i razvoj potencijala i osnaživanje korisnika. - Planirani objekat treba da zadovolji uslove za smještaj i boravak maksimalno 30 korisnika, a što se tiče arhitektonskog izraza, u potpunosti se prepušta projektantu uz napomenu da objekat treba prilagoditi duhu lokacije i specifične funkcije, a vodeći pritom računa o korelaciji sa izgrađenim objektom srodne namjene na susjednoj parceli – poručuju iz Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci. I. M.

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: Podgorica - Dio Farmaka oko crpne, dio Zagoriča oko groblja, kao i djelovi ulica Vojvode Vasa Bracanova, Đulje Jovanova, Iveze Vukova, Žarka Zrenjanina, Franca Rozmana i Valtazara Bogišića, od osam do 16 sati Tuzi - Ramza Ćaf, Spinja, Skorać, Arza, Barlaj, Karaula Jagoda, Helnica, Traboin i Nabom (kratkotrajna isključenje), Gornje i Donje Drume, Vitoja, Božaj, Kremza i granični prelaz Božaj, od 7:30 H. P. do 18 sati

Promjenljivo oblačno, do 19 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno i uglavnom suvo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 12, najviša dnevna do 19 stepeni. H. P.

- Glavni grad se i ove godine uključio u sada već globalnu kampanju obilježavanja mjeseca borbe protiv karcinoma dojke, a to je oktobar i mi smo danas simbolično na početku Studentske ulice, skupa sa našim dragim sugrađankama iz NVO Veritas zasadili sedam stabala kestena, jer je cvijet kestena roze boje koja obilježava ovaj globalni pokret kazao je Vuković. On je istakao da Glavni grad na taj način iskazuje punu podršku njihovim naporima u borbi protiv ove opake bolesti. Statistika pokazuju da kada je ženska populacija u Crnoj Gori u pitanju, više od 25 odsto svih slučajeva obolijevanja od maligniteta se odnosi upravo na karcinom dojke, što je dovoljna opomena i poziv na akciju ukupne društvene zajednice - Vrlo je važno da djelujemo preventivno, vrlo je važno da budemo agilni, da posjećujemo ljekare i da redovno radimo preglede i samopreglede, jer statistike pokazuju i to da se ukoliko se ova bolest otkrije na vrijeme ona uspješno liječi

Sa akcije sadnje u Studentskoj ulici

u nekom procentu od 80 odsto - istakao je Vuković i dodao da je Glavni grad tu da pruži podršku ovim hrabrim damama, ali i svima koje se suočavaju sa sličnim problemima, a upravo ovakve akcije služe da podignemo svijest o značaju preventive kako bismo uspjeli da sačuvamo svaki život koji ne moramo izgubiti.

PREVENCIJA

Doktorica onkologije Nada Cicmil-Sarić naglasila je da Svjetska zdravstvena organizacija posvećuje čak cijeli mjesec borbi protiv raka do-

Psihosocijalna podrška Psihološkinja Damira Murić je istakla da ovo okupljanje predstavlja svojevrstan vid pružanja psihosocijalne podrške damama iz organizacije Veritas . - Kao psiholog i neko ko se na Institutu za onkologiju bavi mentalnim zdravljem osoba

koje prolaze kroz proces liječenja, tokom i nakon dijagnostike, te kroz različite radionice i pristupe sa pacijentima nadam se da ću svoje iskustvo i znanje, zajedno sa damama iz NVO Veritas, uspjeti da prenesem osobama oboljelim od karcinoma da na

jke, za razliku od svih drugih malignih bolesti kojima je posvećen po jedan dan u godini. - Rak dojke nije samo problem jedne žene, nego cijele porodice, cijelog društva, u svakom najširem smislu riječi, i stoga je izuzetno značajno što su brojna dosadašnja iskustva i aktivnosti doprinijeli da se svijest žena značajno podigne, a da se stigma i dogma koja postoji u ovome domenu značajno umanji - naglasila je Cicmil-Sarić i dodala da karcinom dojke ne smije da uzme nijedan život, jer je on uvršten u svega četiri, najlakši mogući način prođu sve one teške i stresne trenutke – kazala je Murić. Ovaj simboličan dan, istakla je ona, predstavlja podizanje svijesti da sve dame počnu konačno da brinu o sebi. Pozvala je sve pripadnice ljepšeg pola da barem jednom godišnje pođu na ljekarski pregled.

eventualno pet preventivnih malignih bolesti. Ona se zahvalila upravi Glavnog grada koja je prepoznala značaj i ispoljila senzibilnost prema ovoj vrsti društvenog problema, na kome se intenzivno radi, kako prevencijom, tako i savremenom terapijom, u čemu poseban doprinos ima osnivanje dijagnostičnog centra za karcinom dojke u Kliničkom centru Crne Gore. - Takođe, ovo kestenje koje, ne samo da ima ružičasti cvat, nego kesten kao drvo predstavlja i simbol trijumfa i veoma dugoga života, čak do 500 godina, a najstariji na svijetu negdje između dvije i pet hiljada godina procjenjuje se da je star. U tom kontekstu bih poželjela da svi zajedno imamo ovakvo viđenje i ove današnje manifestacije i da se u ovome kontekstu sve naše dalje aktivnosti zajednički nastave i ne samo jedan mjesec u godini, nego svih 12 mjeseci jer zajedno smo uvijek jači – poručila je Cicmil-Sarić. I. M.

Društveno odgovorna akcija ,,Čista Podgorica sa INA-om i Pčelicama“ Društveno odgovorna akcija ,,Čista Podgorica sa INA-om i Pčelicama“ održana je prije dva dana u Njegoševom parku i kod knjižare Karver. U akciji koja je imala za cilj čišćenje zelenih površina na prometnim mjestima i davanje primjera djeci i mladima kako odgovornim i savjesnim ponašanjem mogu doprinijeti njegovanju i čistoći svoje okoline, učestvovali su članovi NVO Pčelica, zaposleni u kompaniji INA i članovi Evropske omladinske kartice. - Djeca od najranijeg uzrasta uče od odraslih kako da se pravilno ponašaju i uz odrasle njeguju korisna i svrsishodna djelovanja u svojoj zajednici. Uz slogan ,,Čista Podgorica sa INA-om i Pčelicama“ poslali smo poruku djeci da za-

Očistili prostor oko knjižare Karver i u Njegoševom parku

ODGOVORNOST OD MALIH NOGU: Sa akcije u Njegoševom parku

jedničkim snagama možemo doprinijeti čistoći i ljepoti našeg grada i da ubuduće svi

postupaju odgovorno i odlažu smeće u kante koje su za to predviđene. Veliki broj djece i

starijih članova učinilo je danas mnogo. Čuvajte i njegujte svoj grad – zajednička je poruka Pčelica, INA-e i Evropske omladinske kartice. Nakon ove akcije, održana je i radionica ,,Stop kovidu-19“ u kojoj su djeca i mladi učili o higijenskim navikama koje doprinose zaštiti od bolesti, negativnim posljedicama na mentalno zdravlje djece i mladih i njihovim subjektivnim osjećajima za vrijeme zabrane kretanja i sada kada rade škole pod drugačijim uslovima. Radionice realizuje NVO Pčelica uz podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i Fondacije Petrović Njegoš. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao radove rekonstrukcije ulica Veliše Mugoše i 18. jula

Obje ulice će završiti do kraja godine

VRIJEDNOST PROJEKATA MILION I PO: Vuković sa saradnicima u Ulici Veliše Mugoše

Od izvođača radova smo dobili uvjerenje da će kompletan posao biti gotov do kraja godine. Nadam se, kad to bude, da ćemo svi vrlo brzo zaboraviti na sve muke koje smo zajedno prošli i zbog korone i zbog potrebe prilagođavanja projektne dokumentacije onome što su bila očekivanja naših sugrađana i objektivnih problema koji prate sve građevinske firme u Crnoj Gori – poručio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je prije dva dana radove rekonstrukcije ulica Veliše Mugoše i 18. jula. Tom prilikom, prenosi PG biro, gradonačelnik je poručio da je zahvalan građanima na strpljenju i razumijevanju, te da će se relizacijom ovih projekata poboljšati kvalitet života stanovnika ovih djelova Podgorice.

tih razloga imali puno problema na planu njihove potpune rekonstrukcije, a znamo da to otežava svakodnevno funkcionisanje naših sugrađana, budući da su to ulice koje se nalaze usred naselja, a da je

angažovana teška mehanizacija, da se stvara buka i prašina. S jedne strane to je bio gest uvažavanja i poštovanja za ono što je objektivna žrtva koju oni podnose i zahvalnost za strpljenje i povjerenje koje

imaju u gradsku upravu – kazao je Vuković. Glavni grad je za rekonstrukciju ovih ulica u moderne saobraćajnice izdvojio million i po eura. - Dakle, samo ta dva projekta

STRPLJENJE

- Danas smo imali priliku da obiđemo nekoliko lokacija u glavnom gradu, gdje se trenutno realizuju vrijedni infrastrukturni projekti koji imaju za cilj unapređenje kvaliteta života naših sugrađana, a za to smo odabrali Ulicu Veliše Mugoše i ulice koje nose radni naziv Nova 1 i Nova 3, u dijelu Zagoriča koji se nalazi u blizini Vezirovog mosta, kao i Ulicu 18. jula u Momišićima, koja se takođe rekonstruiše. Ove ulice smo odabrali jer smo iz različi-

koja će umnogome unaprijediti kvalitet života u ovim naseljima Glavni grad koštaju milion i po eura, čime ćemo dobiti 1,3 kilometra novih saobraćajnica, kompletno infrastrukturno opremljenih, a od izvođača radova smo dobili uvjerenje da će kompletan posao biti gotov do kraja ove godine. Nadam se, kad to bude, da ćemo svi vrlo brzo zaboraviti na sve muke koje smo zajedno prošli i zbog korone, i zbog potrebe prilagođavanja projektne dokumentacije onome što su bila očekivanja naših sugrađana i objektivnih problema koji prate sve građevinske firme u Crnoj Gori - zaključio je Vuković.

ULAGANJE

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Srđan Raičević saopštio je da se završetak radova u ulicama Veliše Mugoše i 18. jula očekuje do kraja godine. - Ukupna dužina rekonstrui-

Gradilište u Ulici 18. jula

Aktivnosti Čistoće

Polupodzemni kontejneri na još tri lokacije Ekipe Čistoće prethodne sedmice ugradile su polupodzemne kontejnere na tri lokacije u gradu. Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici ovog gradskog preduzeća, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog ugrađena su dva polupodzemna kontejnera zapremine tri kubna metra, u Ulici Maša Đurovića dva polupodzemna kontejnera zapremine pet kubika, a na uglu ulica Mila Radunovića i Nikca od Rovina jedan polupodzemni kontejner zapremine pet kubnih metara. Narednih dana, navode oni, urediće prostor oko ugrađenih posuda i nastaviti ugradnju preostalih polupodzemnih kontejnera. - Podsjećamo da ove aktivnosti realizujemo sa ciljem dalje implementacije odluke o načinu odvojenog sakupljanja otpada i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji glavnog grada, kao podrška konceptu primarne selekcije – suva i mokra frakcija komunalnog otpada – navode iz Čistoće. Poslove pojačanog manuelnog čišćenja javnih površina obavljali su u naseljima Donja i Gornja Gorica, dok su uz angažovanje mehanizacije uklonili nelegalno formirana odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina na više lokacija u naseljima Kruševac i Konik. I. M.

sanih saobraćajnica koja uključuje ulicu Veliše Mugoše i u tom kompleksu saobraćajnice Nova 3 i Nova 1 u Zagoriču je oko 750 metara i one će dobiti kompletno novu infrastrukturu - naveo je Raičević. On je podsjetio na tehničke probleme prilikom realizacije ovog projekata, koji su prevazilaženi u dogovoru sa građanima. - Odmah u startu naišli smo na neriješene imovinsko-pravne odnose, što je u značajnoj mjeri usporilo gradnju, zatim izvođač radova u jednom dijelu nije radio predviđenom dinamikom i na zadovoljavajući način, ali smo danas od njega dobili čvrsta obećanja i uvjeravanja da ćemo kompleks dijela Veliše Mugoše, Nova 3 i Nova 1 završiti do kraja ove 2020. godine - kazao je Raičević, dodajući da će i Ulica 18. jula nakon rekonstrukcije ukupne dužine 600 metara dobiti kompletnu infrastrukturu i biti završena I. M. do kraja godine.

Rekonstrukciju treće faze Ulice Miloja Pavlovića privode kraju Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče radove rekonstrukcije treće faze Ulice Miloja Pavlovića u Gornjoj Gorici. Kako prenosi PG biro, ovom prilikom konstatovano je da radovi ulaze u završnu fazu, te da će ova saobraćajnica biti rekonstruisana u predviđenom roku. - Ulica Miloja Pavlovića je još jedno veliko gradište na teritoriji glavnog grada u kojoj su u proteklom periodu sanirane dvije dionice ukupne dužine oko 650 metara i trenutno je u završnoj fazi rekonstrukcija treće dionice ove ulice, najvažnije za mještane Gornje Gorice u ukupnoj dužini kilometar i sto metara - istakao je Vuković. Vrijednost radova samo u trećoj fazi, podsjetio je on, je više od 900.000 eura, tako da će ukupna investicija dostići milion i po eura. - Na ovaj način obezbjeđujemo normalno funkcionisanje građana u dijelu grada u kojem prema procjenama živi preko 15.000 ljudi. Dakle, ovo je najvažnija saobraćajna veza naselja sa magistralom i budućim bulevarom prema Danilovgradu, tako da smo veoma zadovoljni kako kompanija ,,Gradnja promet“odgovara onome što su preuzete obaveze i imam uvjeravanje iz Agencije za izgradnju i razvoj da ćemo mi u

Radovi će biti gotovi za mjesec i po - dva

ULOŽENO 900.000 EURA: Ulica Miloja Pavlovića

narednih mjesec i po - dva biti u prilici da svečano otvorimo i ovu ulicu na koju mještani Gornje Gorice dugo čekaju – poručio je Vuković. On je saopštio i to da Glavni grad u saradnji sa mjesnom zajednicom planira da sanira i bočne ulice. Podsjetio je da je za izgradnju bulevara kroz Gor-

nju Goricu, najvažniju saobraćajnicu za ovaj dio grada, odabran izvođač radova, naglašavajući da je već otpočeo i proces eksproprijacije zemljišta na trasi budućeg bulevara. Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Srđan Raičević naveo je da rekonstrukcija treće dionice Ulice Miloja

Pavlovića obuhvata izgradnju kompletne infrastrukture atmosfersku, vodovodnu i fekalnu kanalizaciju, zatim instalacije koje su neophodne za telekomunikacije, kao i obostrane trotoare, javnu rasvjetu. On je izrazio uvjerenje da će svi radovi biti završeni u ugovoreI. M. nom roku.

Feljton

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

18.

REZULTATI VIŠEDECENIJSKIH ISTRAŽIVANJA

Justinijan je u Evropi izvodio radove koje nije lako opisati » Piše: Stevo VUČINIĆ U most na Staroj Zlatici su, u sekundarnoj upotrebi, ugrađeni fragmenti antičkih objekata iz Dokleje. Dakle, bilo je to nakon destrukcije koju su moguće oko 400. i 403. izazvali Zapadni, ali vjerovatnije oko 459. i kasnijih godina, 489–490, Istočni Goti, tokom osvajačkih pohoda na Prevalis. Imperija je nakon njihovih upada bila lišena kompetencija na ovom prostoru i sve do Justinijana nije bilo državnoga potencijala koji je mogao da je obnovi. Na prostoru Crne Gore iz vremena Justinijanove obnove imamo bogato nasljeđe. Arheološka istraživanja na velikom broju lokaliteta dokumentovala su i potvrdila da su sagradeni u tome vremenu, ili imali fazu dogradnje. Oni nužno indiciraju obnovu i izgradnju saobraćajnica i mostova, od kojih je jedan na Staroj Zlatici. Premošćavanje Morače koja prosijeca Crnu Goru pravcem śever-jug kod sela Stare Zlatice bilo je neminovno da bi se kontinentalnim zaleđem jednostavno i brzo Konstantinopolj povezao s Rimom. Vizantijski car Justinijan preuzeo je vlast nakon smrti strica Justina 527. godine. Tokom svoje vladavine preuredio je sudsku administraciju i uredio zakonodavstvo; dao je velikoga poleta javnim radovima u cijelom carstvu; gradio je puteve, mostove, vodovode, kupatila, pozorišta, crkve, i s nečuvenom raskoši izgrađivao Carigrad koji je djelimično bio razoren za vrijeme pobune 532. godine. S relativno malom silom, od ukupno oko 18.000 ljudi, njegov najveći vojskovođa Velizar 533. krenuo je u Afriku. On je vrlo brzo srušio kraljevstvo Vandala koje je utemeljio Gajserik. Poražen kod Decimuma i Tricamaruma, vandalski kralj Gelimer morao se pokoriti i 534. Velizar je kao trijumfator svečano ušao u Carigrad. Naredne, 535. godine Velizar je pošao u pohod na ostrogotsko kraljevstvo. Dok je jedan dio vizantijske vojske napredovao kroz Dalmaciju, Velizar je zauzeo Sici-

Stevo Vučinić je 2014. godine objavio knjigu „Studije o antici u središnjoj Crnoj Gori“, u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Vučinić je u Zeti i Morači i na okolnom području, u proteklim decenijama, otkrio bogat arheološki materijal, koji ukazuje na život u priobalju donjega toka Zete od praistorije do kraja antike

Na prostoru Crne Gore iz vremena Justinijanove obnove imamo bogato nasljeđe. Arheološka istraživanja na velikom broju lokaliteta dokumentovala su i potvrdila da su sagradeni u tome vremenu ili imali fazu dogradnje. Oni nužno indiciraju obnovu i izgradnju saobraćajnica i mostova, od kojih je jedan na Staroj Zlatici liju i prodro u Italiju; jedan za drugim pali su Napulj i Rim. No, tada je počela teška borba, on je u Rimu morao izdržati dugu opsadu i samo mu je uz krajnje napore uspjelo probiti se na śever, zauzeti Ravenu i savladati hrabroga gotskoga kralja Vitigesa koga je, kao prije toga Vandala Gelimera, kao zarobljenika doveo u Carigrad (540). Ali pod energičnim Totilinim vođstvom Ostrogoti su se oporavili i u cijeloj Italiji je počela ogorčena borba protiv vizantijske vladavine. Otpor je tek slomio genijalni strateg i lukavi diplomat Narzes nakon dugoga i napornog ratovanja. Zemlja je ležala Justinijanu pred nogama poslije dvadesetogodišnje borbe pune obrta (555). Restauraciju vizantijske vlasti pratila je ponovna uspostava starih socijalno-ekonomskih odnosa. Velepośednička aristokratija, kojoj su Ostrogoti oduzeli imovinu, ponovo je dobila svoja imanja i svoje privilegije. Justinijan je samo nakratko uspio restaurirati Rimsku imperiju, dok unutrašnju obnovu kasnorimska država nije doživjela. Nakon svih veličanstvenih uspjeha, Justinijan je svojim nasljednicima ostavio iznutra iscrpljeno, privredno i finansijski potpuno uzdrmano carstvo. Oni su stoga morali nadoknađivati propuste velikoga cara kako bi spasili ono što se spasiti moglo. Najteži udarac pogodio je Carstvo u Italiji, najvažnijem području restaurirane imperije, čije je ponovno osvajanje zahtijevalo najviše napora i stajalo najtežih žrtava. Justinijan je umro 565. godine. Langobardi su 568. godine ponovo provalili u Italiju i u kratkom vremenu osvojili veliki dio zemlje. U Španiji je počela protivofanziva Vizigota. Najvažnije vizantinsko uporište, Kordoba, prvi put zauzeta već 572, za Carstvo je bila definitivno izgubljena 584. Na ostacima Justinijanove restauracije temeljila se buduća vizantijska moć na Zapadu. Justinijan je umro u 87. godini života

Prokopije piše da je Justinijan u gradu Justiniana Prima izgradio vodovod. „I mnogo drugih znatnih i pomena dostojnih (građevina) sagradio je osnivač grada. Nije lako nabrojati sve hramove božje, nemoguće je opisati sve zgrade za administraciju, veličinu trijemova, ljepotu trgova, česme, ulice, kupatila, prodavnice“

Pogled na ostatke pilona sa desne obale Morače

i ostavio Carstvo u velikim problemima i to, prije svega, zbog izražene nesrazmjere između cilja koji je htio da ostvari i sredstava kojima je raspolagao. U finansijskom i vojnom pogledu nakon njegove smrti carstvo je bilo iscpljeno – na granicama su se ukazivale velike opasnosti. Justinijanova rekonkvista ostavila je snažan pečat na Balkanu. Prokopije piše: „U pokrajini evropskih Dardanaca koji žive iza granice Dačana, u neposrednoj blizini kastela zvanog Bederijana, je selo po imenu Taurisium. Tu je rođen car Justinijan, osnivač svjetskog carstva. Opasavši na brzu ruku ovo selo zidom u obliku četvorougla i podigavši na svakom uglu po jednu kulu, načini tvrđavu sa četiri kule (Tetraburgian), pa ga tako i nazva. A pored samog tog mjesta sagradi divnu varoš i nazva je Ivstiniana Prima – na latinskom jeziku to znaci Prva – odužujući se na taj način svojoj majci... sagradivši tamo vodovod, uspio je da grad neprekidno obiluje nepresušnom vodom. I mnogo drugih znatnih i pomena dostojnih (građevina) sagradio je osnivač grada. Nije lako nabrojati sve hramove božje, nemoguće je opisati sve zgrade za administraciju, veličinu

Ostatak svoda na Justinijanovom mostu na Staroj Zlatici

trijemova, ljepotu trgova, česme, ulice, kupatila, prodavnice.” “Bješe to grad (Justiniana Prima) izuzetan i mnogoljudan, i u svakom pogledu napredan i dostojan da bude metropola čitave oblasti. Jer je tako velikog značaja bio. Pored toga, odabran je i za arhiepiskopsko śedište Ilirika, pošto su ostali gradovi zaostajali za njim kao prvim gradom po veličini.“ U Grčkoj, nadomak Soluna, izgradio je snažnu tvrđavu, utvrdio je kompletnu Tesaliju, naročito gradove Dioklecianopolis, Demetrias i Tebu, koje su varvari redovno palili i pljačkali. Ulaz u Termopile osnažio je tvrđavama i zapriječio put prema Atini u čijem je okruženju ojačao zidine svih gradova. Doslovno je svaki poljoprivredni pośed bio pretvoren u tvrđavu. U Dardaniji je utvrdio Ulpianu kod Gračanice. Nazvao ju je Justiniana Sekunda. Prokopije piše da je u Evropi izvodio radove koje nije lako opisati riječima. Zbog napada varvara snažno je utvrdio unutrašnjost Ilirika. U Novom Epiru izgradio je 32 utvrđenja a obnovio 26, u Starom Epiru sagradio je 12, a 23 obnovio. U Makedoniji je 45 obnovio, u Tesaliji 7, u Dardaniji sagradio 8, a obnovio 63.

Ostaci pilona Justinijanovog mosta na Staroj Zlatici

Ukupno je u Evropi obnovio i sagradio 178 novih utvrđenja. U Aziji je obnovio i sagradio 36 crkava i manastira. U Jermeniji izgradio puteve da bi omogućio državi da komunicira sa suśedima. U Aziji i Libiji je popravio utvrđenja i puteve koji su bili teški za putovanja i opasni. U Nikeji u Bitiniji obnovio je vodovod i namjesto staroga koji se srušio, prvo je planiran a potom i izgrađen novi most koji je bio imperijalnih dimezija, tako da je prethodni izgledao kao dio novoga mosta. U Nikomidiji je preko rijeke Sagaris koja je duboka i hirovita, a nije imala mosta nego su se prevozili pontonom, izgradio most.

Pristupni put do adaptiranog Justinijanovog mosta kod Stare Zlatice

Cestu u Bitiniji koja vodi ka Frigiji bila je često pretvarana u močvare nakon kiša i topljenja snijega, pa je popločao velikim blokovima i omogućio normalan saobraćaj. U Galatiji na rijeci Siberis izgradio je most koji je mogao da izdrži snagu vodene mase za vrijeme poplave i s gornje strane dodao lukobran. U Antiohiji je potrošio mnogo novca da bi napravio kolski put koji je savladavao planinske prepreke, demonstrirajući time da ništa ne može biti nemoguće za čovjeka koji je spreman da zanemari trošak. U Kilikiji, gradu Mopsuestia, restauriarao je most koji je bio propao i bio izvor smrtne opasnosti za putnike. U Adnanu na rijeci Sarus opravio je most tako što je tok rijeke usmjerio u kanal koji je iskopao, a potom izvršio restauraciju oštećenih djelova mosta i onda vratio rijeku u njeno prirodno korito. U predgrađu grada Strongiluma krivi put i močvarno tlo je popločao kamenim blokovima dovoljno velikim za mimoilaženje dvoje kola. U mjestu Regium sagradio je umjesto drvenoga kameni most s veličanstvenim lukom kojim je premostio široku rijeku. (Nastavlja se)

Povodi

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Projekat „Putevima crnogorskih ukusa“ realizuje studentkinja iz Bara Nikolina Kovačević

Avantura upoznavanja kuhinja naših baka Naišli smo na sjajan odziv kada su se prve radionice pokrenule. Ovo je malo drugačija prilika da se ljudi upoznaju, lijepo zabave, uživaju u prirodi, a ujedno steknu nove vještine, pa pozivamo sve hedoniste da prate naš rad i priušte sebi jedno iskustvo skuplje vijeka - zaključuje Nikolina Tajne crnogorske kuhinje se otkrivaju sa prijateljicama

PODGORICA - Ukoliko ste ljubitelji tradicionalne kuhinje i želite da naučite kako se spremaju određena jela, nesvakidašnji gastronomski karavan će uskoro ,,jezditi“ Crnom Gorom. Projekat ,,Putevima crnogorskih ukusa“ osmislila je mlada preduzetnica - studentkinja Nikolina Kovačević. Ona će vas povesti na jedno savršeno gastronomsko putovanje, gdje ćete na posebnim mjestima i uz lokalno stanovništvo naučiti da spremate svu onu hranu koja se nekada krčkala u kuhinjama naših baka. - Odbrojavamo dane kada ćemo svi zajedno koračati „putevima crnogorskih ukusa“, i pozivam sve hedoniste da prate naš rad i priušte sebi jedno iskustvo skuplje vijeka - poručuje za Pobjedu Kovačević.

TURISTI

Kako ističe dobra hrana je ono što prevazilazi sve barijere, bilo da su one jezičke, kulturološke, geografske ili bilo koje druge.

Najukusnija hrana je na selu

- Ono što je zaista vrijedno jeste savladavanje recepture našim inostranim gostima, kako bi crnogorska jela mogli spremati i po napuštanju naše zemlje - naglasila je Nikolina. „Putevima crnogorskih ukusa“ je projekat na kojem, kaže, radi već duži period, a plasiranje u finale takmičenja Social Impact Award Montenegro je doprinijelo da u prethodna dva mjeseca rad na realizaciji ove ideje bude još intenzivniji. - Riječ je o hedonističkoj radionici koja nas mami da se upustimo u avanturu upoznavanja crnogorsko kulturno-gastronomskog prirodnog nasljeđa - istakla je Kovačević. U opuštenoj atmosferi i prijatnom ambijentu bave se tajnama crnogorske regije, kuhinjom naših baka kao i zaboravljenim specijalitetima. - Svjesni činjenice da se sve više promoviše kuhinja drugih kultura, fokus stavljamo na promociju crnogorske kuhinje. Radionica će se održavati na mjestima poznatim samo pravim znalcima, uz spektakularne poglede i mogućnost

neposrednog kontakta sa prirodom. Svi učesnici će imati priliku da prikupe namirnice i uz pomoć najiskusnijih domaćica nauče kako da sami pripreme tradicionalno crnogorsko jelo, a potom i uživaju u onome što su pripremili kazala je Kovačević. Zaljubljena je u putovanja i sve avanture i nova iskustva koja jedno putovanje može da donese. - Uvijek težim da na svojim putovanjima doživim autentično iskustvo iz tog kraja, pa sam upravo na jednoj od svojih pustolovina naišla na sličan koncept predstavljanja tradicionalne kuhinje tog kraja. Poznavajući svoju zemlju kao i sve ljepote i benefite iste, nadogradila sam postojeći koncept i stvorila nešto potpuno novo na našem tržištu - tvrdi Nikolina. Ona je studentkinja pete godine na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis na Univerzitetu Donja Gorica, a već vodi porodični biznis iz oblasti turizma i ugostiteljstva - Vila Kovačević.

Danas kada na scenu stupaju jela sa različitih podneblja, kada se okrećemo paštama, sosevima, kuhinjama drugih zemalja ipak bi trebalo, smatra Nikolina, da se edukujemo o tradicionalnim vrijednostima naše zemlje. - Upravo je to i cilj koncepta „Putevima crnogorskih ukusa“ koji će nas, makar na trenutak, vratiti u mirise i ukuse djetinjstva i kuhinje mama i baka koje su nas redovno dobrim kačamakom ili cicvarom okupljale oko trpeze - smatra Nikolina dodajući da jela koja će spremati prilagođavaće zavisno od mjesta na kojem će se radionica održavati. A koliko je pažnje posvetila osmišljavanju i razvoju same ideje pokazuje i činjenica da se u pripremi hrane koriste isključivo domaće namirnice proizvedene na našem području i uzgajane u baštama lokalnog stanovništva. - Crna Gora ima da ponudi raznovrstan asortiman proizvoda (domaći sirevi, sokovi, ulja, masline, vina, rakije, džemovi, med...). Samim tim,

nastojimo da pospiješimo promociju i prodaju domaćih proizvoda. Zavisno od tipa radionice, učesnici će imati priliku da prikupe namirnice i da nauče kako da sami pripreme tradicionalno crnogorsko jelo, a potom i uživaju u onome što su pripremili - pojašnjava naša sagovornica. Zanimljivo je to što će se jela spremati na raznim lokacijama poznatim, kako kaže, samo pravim znalcima uz spektakularne poglede i mogućnost neposrednog kontakta sa prirodom. - No, ne bi bilo zanimljivo kada bi svaku činjenicu otkrila odmah na početku. Valja nečim zaintrigirati maštu pa će lokacije da se otkrivaju postepeno, u susret svakoj radionici ponaosob. Ta magična mjesta ćemo držati u tajnosti sve do održavanja pomenutih radionica. Na nama je da vam priređujemo iznenađenja, a na vama je da nam se pridružite na ovom čarobnom putovanju - kazala je Nikolina.

INTERESOVANJE

Po njenim riječima ova radionica je vrijeme za lijep i zanimljiv kulinarski eksperiment,

ZALJUBLJENA U NOVA ISKUSTVA: Nikolina Kovačević

Nikolina Kovačević

Mladi da realizuju svoje ideje Svojim vršnjacima koji još uvijek sumnjaju u privatni biznis i teže da dobiju ,,državni“ posao Nikolina Kovačević kaže da straha nema i da svoje ideje realizuju. - Sumnja o krajnjem ishodu je stvorila čovjekovog najvećeg neprijatelja, strah! Savjetujem ih da se zaljube u svoje strahove i da osvijeste da ne čekamo mi sreću, već da sreća čeka nas! - poručila je Kovačević.

učenje kulture na malo drugačiji način. - Uvjereni smo da će interesovanje kod mladih porasti kada spoznaju da uz kvalitetno provedeno vrijeme i drugačiji vid socijalizacije mogu mnogo toga da nauče - smatra naša sagovornica i otkriva da je interesovanje za njenu nesvakidašnju zamisao ogromno. - Naišli smo na sjajan odziv kada su se prve radionice pokrenule. Ovo je malo drugačija prilika da se ljudi upoznaju, lijepo zabave, uživaju u prirodi, a ujedno steknu nove vještine, pa pozivamo sve hedoniste da prate naš rad i priušte sebi jedno iskustvo skuplje vijeka - zaključuje Nikolina. N. KOVAČEVIĆ

topija postoji i ona je pozornica. Na onom mjestu gdje njom kormilari Dejvid Bern, isključivo prostom ljudskom dobrotom kojom je, prije još četiri decenije, svijet šarmirao frontmen velikog benda Talking Heads. Prije nego će stići na onu najblistaviju avangardnu pozornicu što se Brodvej zove, ,,American Utopia“ je prošla dug put. To je koncertni šou, naslonjen na izuzetan album koji je Dejvid napisao sa Brajanom Inom, pa objavio početkom marta 2018. godine. ,,Everybody’s Coming to My House“ bila je vrlo rečita parola i naslov prvog singla, koji je najavljivao ploču. Istovremeno i svojevrstan instant kredo, što bi to jedna utopija trebala da bude: potpuna otvorenost, prihvatanje drugih, bez kapi protekcionizma. Od momenta kad gramofonska igla dotakne vinil na Bernovom sedmom solo albumu, preko svih koncertnih do brodvejske bine... I konačno, kao vizuelna poslastica u intimi naše dnevne sobe; jer brodvejska ,,American Utopia“ sada je servirana kao film koji režira jedan drugi veliki slavljenik Njujorka, Spajk Li.

VOAJERSKA ZABAVA

Film premijerno prikazan na Festivalu u Torontu početkom septembra sletio je na HBO striming servis 17. oktobra. ,,American Utopia“ nije mjuzikl, a nije ni koncertni film ni muzički dokumentarac. To je Lijeva forma koja pokušava da sa mikroskopske daljine i precizno dohvati, što je to što muzičkoj publici i svijetu, pogotovo svijetu ovakav kakav je danas - znači Dejvid Bern. Kao takav, je vizuelna i sadržajna gozba za fanove kultnog novotalasnog benda Talking Heads - a oni nikada do sada nijesu dobili toliko blizak, intiman uvid u jedan Dejvidov šou. Li se na ovom brodvejskom prostoru kao autor ponaša gotovo voajerski, i pri tome se ludo zabavlja. Jer ,,American Utopia“ ne staje, ne da ti da se opustiš, sva je u jednom ludom i vratolomnom ritmu od slobode i jednostavnih, radosnih, efektnih ubjeđenja. A Dejvis Bern je, u svojoj 69. godini i nakon četiri i po decenije od osnivanja Talking Heads, kreativni mastermajnd koji prosto plijeni. Na izvjestan način, Spajk Li je svakim uglom kadriranja i sjenkom opčinjen tim divnim čovjekom, i pažljivo dekonstruiše što je to što veliku, epohalnu muzičku zvjezdu čini autentičnom. A kada je Bern u pitanju, to je totalna i iskrena skromnost. Spremnost da sebe ogoli, da se preda, da pažnju usmjeri na drugog, da sebe skloni, podijeli ili prepusti pobjednički pijedastal. Koliko god se Spajk Li trudio da sebe kao vidljivog autora filma i samim tim protagonistu skloni, da pozornicu ustupi isključivo Bernu

latimes.com

Koncertni film Spajka Lija ,,American Utopia“: Testament dosljednosti muzičkog velikana Dejvida Berna Dejvid Bern sa armijom sebi jednakih muzičara na sceni Brodveja

Trik čarobnjaka u sivom odijelu Svi oni koji izađu na brodvejsku binu u ludom koncert-mjuziklu su u sličnim nijansama perfektno skrojene sive; svi su oni pomalo Dejvid Bern, a on je potpuno njihov. Tako je pravi junak ,,American Utopia“ jedna skladna cjelina, u kojoj nimalo ne štrči ni njen zajednički imenitelj - ovaj mu ne da. I ta igra je vrlo simpatična, u suštini radi se o radosnom timskom radu u kojem je jedino i konkretno bitan zajednički interes. Utopija.

SANTIMETAR DALJINE

To što je na pozornicu izašao u karakterističnom sivom odijelu je sa jedne strane testament jedne dosljednosti (o čemu ćemo vrlo brzo), a sa druge Bernov stav da ne želi da se ističe i štrči. Jer svi oni koji izađu na brodvejsku binu u tom ludom koncert-mjuziklu su u sličnim nijansama perfektno skrojene sive; svi su oni pomalo Dejvid Bern, a on je potpuno

njihov. Tako je pravi junak ,,American Utopia“ jedna skladna cjelina u kojoj nimalo ne štrči ni njen zajednički imenitelj. I eto prvog zaloga i ideje, šta bi to utopija mogla da znači, onako kako je čita i živi slavni frontmen benda Talking Heads. ,,American Utopia“ se ne može posmatrati, a da ne prisutna ne bude i prizma kultnog koncertnog filma ,,Stop Making Sense“ (1984) takođe velikog režisera koji je sarađivao sa Bernom, Džonatanom Demom. Spajk Li se potrudio i da u tom segmentu sebe što više a samo naizgled ,,skloni“. Tako je njegov film stilski vrlo dosljedan Demovom - a koji je, opet, u najužem krugu najbitnijih i najrečitijih ostvarenja koncertnog filma. Pri tome, Li se nije zaustavio, već otišao korak dalje - može se reći da je ,,AU“ nešto poput ,,Stop Making Sense“, ali na kvadrat. Sa dodatnom riješenošću da stupi koji korak bliže sceni, da pogleda u oči aktera sa koji santimetar daljine, da u potpunosti saživi sa muzikom i taj talas plimski nanese pravo pod vaše noge. Ta dosljednost je suštinski bitna za ono što ,,American Utopia“ jeste i ono što Bern želi da poruči. U toj njegovoj velikoj egalitarističkoj namjeri, koja je tako primjerena Dejvidovom karakteru, nema ništa drugačije od onoga što je pjevao i propovijedao u ,,Stop Making Sense“ prije tri i po decenije. Tako ćete, u svakom momentu filma, imati osjećaj da se radi o parolama koje Bern i njemu bliski ljude nose istrajno, sa nepokolebljivošću. Ili - da se radi o vrijednostima koje su spremni do kraja da brane, pjesmom ili bilo kako drugačije. Istrajno u tim sivim odijelima, pred sivim zastavama što liče na nekakve zastave mimo pravila podijeljenog svijeta. I bosi, da slučajno ne uprljaju to sveto pozorje Brodveja i naših života. U toj igri, u kojoj je lako povući paralelu sa katarzičnim traganjem albuma i filma kultnog Pink Floyd projekta ,,The Wall“ - Dejvid Bern nije samo perfektno uklopio pjesme albuma ,,American Utopia“. Već i, vrlo efektno, a

Pravičnost i skromnost kao Dejvidov lijek za smutno vrijeme

jambase.com

U fokusu

redbubble.com

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Objektiv

opet radi vrijednosne dosljednosti, pronašao mjesto i za najveće hitove benda Talking Heads. Ili skoro sve - jer jedini je izuzetak pjesma koja ih je proslavila ,,Psycho Killer“.

KONAČNO, LI

Kroz prizmu vrijednosti, koje se debelo tiču aktuelnih rasnih tenzija u podijeljenoj Americi, konačno u filmu vidljivo ispliva i Spajk Li i njegov, tako karakterističan mizanscen. I to u momentu kada vas reditelj stavi, oči u oči, sa članovima porodica brojnih stradalih Afroamerikanaca u policijskom nasilju prethodnih mjeseci i godina. To je trenutak kada Bern u filmu velikodušno pruža šansu Liju da iskaže sopstveni senzibilitet. I u kontekstu filma to funkcioniše dobro; kao efektna lekcija da je trenutna borba protiv rasnih nejednakosti univerzalna i nešto što potencijalno nosi generacijsko, trajno nasljeđe. A u kontekstu samog autorskog pečata Spajka Lija u ovom filmu je ipak mač sa dvije oštrice. Jer jasno će vam servirati pitanje, da li je veliki režiser mogao biti na isti način malo više svoj i vidljiv tokom cijelog filma. Dejvid Bern, sa druge strane, jeste svoj na ,,American Utopia“ u onoj mjeri u kojoj ne izlazi iz okvira angažovanosti, aktivizma i parola. Ovaj film se zato suštinski razlikuje od, recimo, kultnog

koncertnog filma ,,The Last Waltz“ (1978) Martina Skosezea kojim je majstorski oslikan oproštaj folk rok ikona The Band sa scene. Ili prošlogodišnjeg ,,Springsteen on Broadway“ kao skoro autobiografske priče i lične karte velikog Brusa Springstina. Oba ta filma su dominantno, potresno i inspirativno privatni i lični. Ovdje toga nema, Dejvid Bern će za vas od početka biti i ostati ,,samo“ karakterni čarobnjak i propovjednik u sivom odijelu. Ali ,,American Utopia“ je takva, da svaka od njenih ideja i vrijednosti djeluje kao intima i ono najbitnije, za njenog velikog autora i sve one koji dijele sa njim scenu. Pa i za Spajka Lija. Baš zbog toga, u onom momentu kada vas pogledi članova porodica ubijenih Afroamerikanaca opeku po obrazu, znaćete - da makar jedan Dejvid Bern može da ih bez mrve krivice pogleda u oči. I ovaj sjedokosi gospodin iz ,,American Utopia“, kao i onaj očuđeni mršavko od prije tri decenije u ,,Stop Making Sense“; ili onaj još deceniju ranije što je prvi put u jednoj birtiji, nedaleko od Brodveja, svirao ,,Psycho Killer“... I ta njegova, potpuno lična ispravnost, je dovoljna za jednu mini utopiju. Njegovanu i čuvanu, da klija, raste i zri na jednoj toploj i beskrajno ljudskoj dosljednosti. Stojan STAMENIĆ

OCJENA: 4/5

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Sunčanova kritika muke i žrtve, ogrijali su se crnogorski proleteri.

PROBITAK I OBRANA Grozničavi entuzijasta zagrebačkog kina je već u jednom od prvih tekstova potpisivao zbog čega mu je taj novotarski iskorak u novinarstvo bitan: ,,Film mora biti ne otrov, nego lijek i sredstvo pogodno napretku“. Pa potom i dodao: ,,Već sada upućujemo posjetnike (kina, prim. aut), da se ravnaju posve sigurno prema ovim prikazima. Jer njih ne vodi nikakva druga svrha osim probitak, napredak, oplemenjivanje, podizanje i obrana hrvatskog naroda“! Ne valja na bilo koji način taj iskorak pjesnika u kritiku filma gledati očima našeg vremena. Jer bile su to i tek prve godine zvučnog filma u Kraljevini Jugoslaviji. Ivan je bio prvi hrvatski, a ipak ne prvi kritik filma na južnoslovenskim jezicima. Boško Tokin je to ispi-

VJERA U LJUDE „Ted Lasso“ je, kao i glavni protagonista čije ime nosi, na scenu stupila sa sumnjivim kvalifikacijama. U pitanju je adaptacija ni manje ni više nego TV reklame. Konkretnije, serije promo-reklama američke televizije NBC Sports iz 2010. godine u kojima je Sudeikis glumio blesavog trenera američkog fudbala koji dobije posao trenera fudbala u Engleskoj, iako ne razumije ni osnovna pravila ovog sporta. U verziji snimljenoj za Apple TV+ zadržana je osnovna premisa, Sudeikis u ulozi Teda, kao i Brendan Hant u ulozi pomoćnog trenera Berda. Njih dvojica su uz to i navedeni kao kreatori zajedno sa Džoom Kelijem (,,Detroiters“) i Bilom Lovrensom (,,Scrubs“). Lesa upoznajemo nakon što video u kome slavi pobjedu u svlačionici, sa igračima kluba, postane viralan. Kao takav je poznat i igračima fiktivnog fudbalskog kluba u predgrađu Londona, i lokalcima - ujedno i najvatrenijim navijačima Ričmonda, te vlasnici kluba Rebeki. To je ujedno i razlog zašto ga Rebeka dovodi. Nakon što je preuzela vlasništvo kluba bivšeg muža, ona namjerno angažuje amatera koji ne zna ništa o fudbalu - u cilju sabotaže. Ipak, ne smijete zaboraviti da je u pitanju fikcija. Zato nije iznenađujuće što se Rebeka ispostavlja potpuno drugačijom od ledene kraljice kakva je u startu ili što dobronamjerni protagonista u prvoj epizodi tek uči pravila o fudbalu, a do sredine sezone je već solidan trener. Isto tako, očekivano je da čovjek kao što je Ted u jednom trenutku izjavi da mu je svejedno da li njegov tim dobija ili gubi i da je on tu zbog nečega više. Istina je i da ništa od ovoga ne bi imalo

mu razum, svijest, mišljenje; otvoriti oči i uši, da čezne za višim idealima koji prelaze njegove osobne međaše. Njegove egoistične težnje, koji će kao potok u rijeku, kao rijeka u more, ulaziti i živjeti u množini...“ - ispisivao je Ivan Goran. Imao je tada samo 24 godine. Potom uzimao ime Goran da bi ga znali po njegovom Gorskom kotaru; potpisivao se i kao I. Sunčan... Jedno selo Vrbnica, tamo na Zelengori, ostaje pamćeno samo po tome što je u 30.

tu bolestan zbjeg našao, pa mučki ubijen Ivan Goran Kovačić. Isti onaj što je u pjesmi proricao: ,,U planini mrkoj nek mi bude hum, nad njim urlik vuka, crnih grana šum. Ljeti vječni vihor, zimi visok snijeg; mûku moje rake nedostupni bijeg“... I treba li više, da se zna zbog čega je on morao biti jedan od prvih kritičara te silne revolucije, zvane film. I zašto je njegov stih toliko bio bitan, za prvi književni prikaz u Pobjedi. Objavljen na jesen ratne 1944. S. STAMENIĆ godine...

Heroj Eplove potcijenjene serije je fudbalski trener kakvog do sada nijeste vidjeli

Empata za kojeg je nemoguće ne navijati

smisla pravom profesionalnom timu, i da je moguće da neki zagriženi fanovi fudbala prevrću očima ili stiskaju pesnice na sami pomen nečega ovako apsurdnog. Za fanove dobre televizije, međutim, postoje mnogo gore stvari u koje mogu vjerovati od ideje da, iako je svijet sranje, nijesu i svi ljudi na njemu. To znači da će ljudi nekada stati na vašu stranu u borbi protiv zlog bivšeg, ili da će se pojaviti usred noći da vam pomognu da se otarasite drevne kletve. Ili, da će vam svako jutro donositi keksiće iako im to nijeste tražili, samo zato što znaju da su vam prijeko potrebni.

MALO SPORTA Ono što je projekat „Ted Lasso“ od krajnje simpatične distrakcije dovelo do jedne od najdivnijih serija u 2020. godini jeste njeno ogromno srce. Ted Leso zaista vjeruje da saosjećanje i velikodušnost mogu promijeniti svijet nabolje i to vas ne može ostaviti ravnodušnim. On je epitom dobrog momka. Savršena kombinacija Džimi Stjuarta i Toma Henksa. Pritom, ne smijemo zanemariti ni Bila Lovrensa koji je tu da se potrudi da svi akteri prigrle i one tužnije trenutke. To je sposobnost koju je doktorirao u seriji ,,Scrubs“, pretvarajući nekad samo jednom rečenicom suze smijalice u veliku knedlu u grlu. Tako, Ted priznaje da neumoljivi optimizam zbog kog ga toliko volimo tjera njegovu ženu od njega. Ali on, baš kao i serija, ne odustaje od misije da širi radost i toplotu. I do kraja sezone, dobro zaista krene dobrim da se vraća. Vjerovatno jedina loša stvar koju možete reći za ovu seriju jeste da ukoliko je gledate isključivo zbog sporta, njega i nema baš toliko. Da, tu su dugo očekivane pobjede, povrede, neizvjesnost i promjene na terenu u posljednjem trenutku, ali publika ne upozna temeljno baš sve igrače. Ričmond gledamo očima Teda Lasa, a u njegovom svijetu uvijek je riječ o neraskidivim vezama formiranim između ljudi. Zato je, osim Sudeikisa koji krajnje

šarmantno igra ovog pristojnog, na trenutke ranjivog dobronamjernika kojeg ćete obožavati, za cjelokupni uspjeh i autentični duh serije zaslužna kompletna ekipa glumaca.

SAVRŠEN TIM Hana Vodinghem i Džuno Templ igraju Rebeku i Kili do savršenstva i pritom imaju neočekivano veliki broj minuta na ekranu s obzirom na tematiku serije i činjenicu da su većina aktera muškarci. Dva glavna lika prolaze kroz teške razvode i jedan od fudbalera, Roj Kin (Bret Goldstin) mora da se pomiri sa tim da stari i da ne može da isprati mlađe saigrače. U samo jednoj sezoni, likovi prođu kroz toliko promjena i razviju se da ne možete da se ne zapitate što će se tek desiti u sljedećoj sezoni (koja je već potvrđena). To je možda najuočljivije kod Nejta (Nik Muhamed) koji je na početku tihi, stidljivi momak kog maltretiraju dok čisti svlačionice, da bi do kraja sezone bio unaprijeđen u asistenta trenera. Svaki od igrača je simpatičan na svoj način i o svima želimo da znamo više, bilo da je u pitanju skakutava loptica kao što je Deni Rohas (Kristo Fernandez), sunašce kao Sem Obisanja (Tohib Džimo) ili arogantni mangup Džejmi (Fil Danster). Na kraju, nije ni bitno volite li sport. Bilo da baš volite fudbal ili da nijeste pogledali više od dvije utakmice u životu, ,,Ted Lasso“ će osvojiti vaše srce. Tako, ako nijeste već, pogledajte seriju. I budite spremni jer, iskoristićemo citat skeptičnog novinara Trenta Krima (Džejms Lens) poslije samo jednog popodneva s Tedom - ,,Za njega je teško ne navijati“.

Biljana MARTINIĆ

OCJENA: 4.6/5

drugoj epizodi nove serije sa platforme Apple TV+, Ted Leso (Džejson Sudeikis) donosi novoj šefici kutiju keksića. U pitanju je mali gest, i to bukvalno, s obzirom na to da je kutija veličine jednog, recimo, „kinder buena“. Šefica Rebeka (Hana Vodinghem) ih odbije i negoduje. Ipak, radoznala je i proba jedan. I onda još jedan. I još jedan... Keksići se ispostave toliko nevjerovatni da negdje do polovine te epizode, to postane jutarnji ritual. Dnevna doza slatkog kojoj se Rebeka raduje, bez obzira na to koliko je gorak ostatak dana ili života uopšte. Seriju ,,Ted Lasso“ i deset polučasovnih epizoda koji će vas potpuno očarati najbolje ćemo opisati, ako ih u startu uporedimo baš sa ovim keksičastim jutarnjim ritualom.

VJEČNI VIHOR Pjesnik koji je 1942. sa Vladimirom Nazorom grabio u rat, u revoluciju, još prije rata ukazivao je na problematiku propagande i komercijalizacije. ,,Upravo je nevjerojatno da se film – ta mlada svježa umjetnička grana koja je doživjela u najkraćem roku revoluciju – tako brzo izživjela i zalutala u slijepu ulicu. Treba se boriti za filmove širokih, narodnih, životnih, zdravih i snažnih zanosa. Koji će pojedinca uvesti u život, povratiti

Ivan Goran Kovačić

ail y.c o

Ted Lasso

situacije vanjskog svijeta i svi užasi, težine i golemosti objektivne stvarnosti... Možda se stoga i čini početak filma malo raskomadan, ali ta tehnika imade samo da nas uvede u jedan velik prostor i zamršen problem koji ćemo lako shvatiti“ - ispisivao je Ivan, o filmu koji će decenijama kasnije biti prepoznat kao jedan od najbitnijih o 20. vijeku.

SERIJE

sivao u Beogradu već 1920. godine; čitalaštvo lista ,,Progres“ je reagovalo pisanim zgražavanjem, što to on piše o ,,vašarskoj atrakciji“... Već tada je poznavao i ispisivao redove o nijemim filmovima Čarlija Čaplina, a iste godine objavio je u Francuskoj esej o filmskoj estetici. I to pet godina prije nego što je tek 1925. godine u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put objavljena jedna filmska kritika! Ipak, nama je bitan Ivan Goran; onaj čije je stvaralaštvo profesorica Zagorka Kalezić tako temeljno istražila i otkrila. Pravi je biser na primjer njegov prikaz čuvene ,,Velike iluzije“ (,,La Grande Illusion“, 1937) Žana Renoara. ,,Ovaj komad je čisti proizvod umjetničkog shvaćanja Francuza koji, kao i u književnosti, polaze od pojedinca i iz nutrine. Pa se često jednim uzdahom, pogledom, nesuvislom riječi, kretnjom i ličnim doživljajem pokazuju

tuf t

ek posredno ovo je podgorička priča: veliki pjesnik revolucije Ivan Goran Kovačić prepoznat je (i usput zaboravljen) kao prvi filmski kritičar Hrvatske. A velikim dijelom zaslugom jednog titogradskog lista. Profesorica Zagorka Kalezić je početkom 80-ih u titogradskom časopisu ,,Ovdje“ odškrinula blago jedne miniriznice, što je nastajala u samo tri mjeseca Ivanovog bavljenja filmskom kritikom. Od sredine oktobra 1937. napisao je oko 30 tekstova u ,,Hrvatskom dnevniku“. Mnogo prije mučeničke smrti, nakon Bitke na Sutjesci, na Zelengori, 13. jula 1943. godine. Za Pobjedu je Ivan vrlo dragocjen; jer prvi prikaz jednog književnog djela u najstarijem crnogorskom dnevnom listu je upravo Ivanova ,,Jama“; u jeku rata i u drugom broju, objavljenom novembra 1944. godine. Na toj njegovoj viziji revolucionarne

historija.info

PODGORI č ARENJE

Objektiv

Ono što je serijal od krajnje simpatične distrakcije dovelo do jedne od najdivnijih serija u 2020. godini jeste njeno ogromno srce. Ted Leso zaista vjeruje da saosjećanje i velikodušnost mogu promijeniti jedan fudbalski tim i svijet nabolje. I to vas ne može ostaviti ravnodušnim

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 26. oktobar 2020.

Budućnost ispustila dva gola prednosti proti

Veliko src

PODGORICA - Dečić je ostao jedini neporaženi tim lige nakon deset kola, a sada je potvrdio da uz kvalitet ima i ogromno srce - gosti su se vratili nakon dva gola minusa i uzeli veliki bod protiv Budućnosti pod Goricom (2:2).

Petrovac drugi put u sezoni remizirao sa nikšićkim timom

Projektil Savovića zaustavio Sutjesku Remi Petrovca i Sutjeske na otvaranju 10. kola Telekom 1. CFL, isto kao i na otvaranju sezone. Epilog isti, samo rezultat drugačiji - u Nikšiću je bilo 3:3, juče u Petrovcu 1:1. Duel pod Malim brdom pamtiće se po spektakularnom pogotku Nikole Savovića. Desni bek Petrovca, kojem je postizanje golova do sada bilo strano, na prelazu iz 31. u 32. minut poslao je projektil pod prečku gola Vladana Giljena. Sutjeska je više imala loptu u nogama, inicijativu, po logici stvari i prvu šansu. Božo Marković je u 13. minutu odigrao glavom, na drugom kraju šesnaesterca u šansi se našao Milivoje Raičević i pogodio stativu. Petrovac nije prečesto prelazio na protivničku polovinu, u 32. je Rjoja Tačibana poslije kombinacije Luke Merdovića i Marka Markovića šutirao glavom pored gola, ali je poveo opisanim evrogolom Savovića. Trener gostiju Dragan Radojičić između dva polu-

Petrovac

Sutjeska

Stadion: Pod Malim brdom. Igrano bez prisustva publike Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Savović u 32, 1:1 Marković u 68. Žuti kartoni: Rudović, Mikijelj (Petrovac), Vlahović, Šofranac, Pajović (Sutjeska)

Petrovac

Sutjeska

Popović Savović Mikijelj Medigović Ražnatović Marković Savić (od 75. Stojanović) Divanović (od 90.+2 Vujović) Tačibana Merdović Rudović (od 88. Vukčević)

Giljen Grivić (od 61. Vuković) Šofranac Bulatović Vlahović (od 60. Pajović) Janković (od 46. Adrović) Eraković Osmajić Ćetković Raičević (od 67. Marušić) Marković

vremena zamijenio je vezistu Branislava Jankovića i na teren poslao napadača Admira Adrovića, na čije je dodavanje Raičević zatresao mrežu domaćina. Pogodak

je, međutim, poništen zbog ofsajda. U 68. Sutjesci se ipak isplatila ofanziva. Rezervista Marko Vuković se poslije prekida našao u šansi, golman Vidoje Popović odbranio, ali se lopta odbila do Boža Markovića kojem nije bilo teško da donese izjednačenje. Petrovcu je ponestajalo daha, odbrana kojom su sjajnom komandovali Zoran Mikijelj i Luka Medigović bila pod konstantnim naletima ekipe koja je kandidat za titulu, ali je uspio da odbrani bod koji mu nije donio pomak na tabeli budući da je još bez pobjede, ali bi mogao da nagovijesti uspon. Iz opredjeljenja da sačuva sopstvenu, Petrovcu se otvorila prilika da drugi put zatrese protivničku mrežu Nikola Stojanović je u 78. lansirao Zaima Divanovića u kontru, ali vezista domaćina nije izašao kao pobjednik u duelu sa Giljenom, koji je skratio ugao i odbranio šut. Drugi uzastopni remi u prvenstvu za Sutjesku, koja ne uspijeva da uhvati pobjednički ritam na duže staze. K. Ne.

Tuzani su na premijeri savladali ,,plave“ na Zlatici, a malo je falilo da svom treneru Edisu Mulaliću prirede poseban poklon za 45. rođendan - za tako nešto falilo je malo više sreće, mirnoće i znanja u sudijskoj nadoknadi kada su Tući i Božanović promašili šanse za totalni preokret. U direktnom sudaru za prvo mjesto, u derbiju koji je prevazišao realne crnogorske okvire, plavi su ispustili dobijenu utakmicu, te prekinuli niz od šest trijumfa, računajući i prolaz u četvrtfinale Kupa. Za Budućnost nije uspjeh to što je remizirala za Dečićem, pogotovo nakon vođstva od 2:0, kao i pogođene prečke i još dva zicera u prvom poluvremenu koje je bilo teže promašiti nego pogoditi. Ali u svemu je dobila jednu pozitivnu stvar - od sada je samostalni lider, a ima utakmicu manje protiv Petrovca, kao i priliku da u naredna dva duela sa Sutjeskom i Podgoricom napravi ozbiljniji bijeg na tabeli. Podgoričani i Tuzani odigrali su meč za pamćenje. U prvih 45 minuta viđena su tri gola, jedan gostiju koji će se prepričavati - sa potpisom Camaja, kao i dosta lijepih akcija i prilika, uglavnom u režiji domaćina, dok je u nastavku Dečić priredio povratak u pravom smislu riječi, bio na pragu senzacije… Budućnost je krenula dominacijom. Nije se utakmica ni

Budućnost

Dečić

Stadion: pod Goricom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Golovi: 1:0 Ćuković u 11, 2:0 Bojović u 16, 2:1 Camaj u 27, 2:2 Camaj u 69. Žuti kartoni: Milić (Budućnost), Tući, Ad. Rudović (Dečić).

Budućnost

Dečić

Dragojević Mirković Grbić (od 24. Zarubica) Raičković Milić Ćuković Terzić (od 71. Vujačić) Vučić Adžić Moraitis (od 78. Mijović) Bojović

Velimirović Ar. Rudović Vuljaj Marković (od 85. Ujkaj) Božanović Camaj (od 88. Rolović) An. Rudović (od 91. Adžović) Ljuljđuraj Drešaj Pešukić (od 91. Prenkočević) Tući

razvila, a domaćin je imao zicer u šestom minutu - Grbić je probio Drešaja po lijevoj strani, da bi potom idealno asistirao Moraitisu koji je iz peterca promašio nemoguće. U sljedećem napadu nije bilo greške kod domaćina - prekid je izveo Vučić, a brži od svih bio je Ćuković koji je sproveo loptu u mrežu nakon reakcije nogom sa prve stative. Koncepcija Tuzana poremetila se u 11. minutu kada su primili brzi gol, a nijesu stigli ni da se presaberu - stigao je još jedan.

Krenuo je da teče 16. kada je Terzić driblingom prevario čuvara, uslijedio je prizemni šut sa ivice šesnaesterca koji je Velimirović odbio, ali samo do Bojovića koji je natrčao i rutinski zakucao za 2:0. Možda je djelovalo da su gosti gotovi, ali to je bilo samo prividno. Izabranici Edisa Mulalića vratili su se u život sredinom prvog poluvremena i to kako - spektakularnim golom Camaja koji je sa tridesetak metara opalio iz koraka, te potpisao pogodak koji već sada ističe kandidaturu

MILINKOVIĆ: Trebalo je da riješimo meč u prvom poluvremenu Budućnost prvi put u tekućem šampionatu nije pobijedila kod kuće. ,,Plavi“ su imali odličnu priliku da nastave pozitivan niz jer su u prvom poluvremenu vodili 2:0 protiv Dečića, ali su Tuzani stigli do boda. - Trebalo je da je riješimo meč u prvom poluvremenu, kada

smo osim dva postignuta gola promašili i dvije stopostotne šanse. Da je bilo 3:1 ili 4:1, utakmica bi bila gotova. Ipak, fudbal je pokazao draž, oba tima zaslužuju čestitke. Dečić nije poklekao poslije dva gola zaostatka, a nas je poremetio izlazak Grbića i očigledno

je da nijesmo ista ekipa bez njega, Božovića i Ivanovića. Svi momci su dali maksimum, ali u drugom dijelu nijesmo bili koncentrisani, nijesmo imali ni ozbiljnih šansi i kad je tako ne možete da se nadate pobjedi - izjavio je trener Mladen Milinković.

Iskra bez pobjede protiv desetkovanog rivala

Zeta bez sedam igrača uzela bod DANILOVGRAD - Iako znatno oslabljena odsustvom čak sedam prvotimaca, Zeta je u većem dijelu susreta bila ravnopravan rival Iskri i uzela bod u Danilovgradu. Ako se uzme u obzir broj gol šansi na jednoj i na drugoj strani, neriješen ishod je i realan, mada su gosti u sudijskoj nadoknadi mogli da osvoje i sva tri da je kojim slučajem Elom Kođo Nijaveđi bio prisebniji u šesnaestercu domaćina - u kontri se našao oči u oči sa Markom Kordićem koji je hrabro intervenisao i znalački odbranio svoju mrežu. Kordić je tri minuta ranije izašao kao pobjednik iz duela sa najboljim pojedincem na utakmici, Ivanom Vukčevićem, koji nije uspio da ga savlada iz neposredne blizine.

Doduše, izabranici Aleksandra Nedovića dominirali su u prvom poluvremenu, ali u redovima ,,crveno-bijelih“ nije bilo igrača koji se mogao istaći u protivničkom šesnaestercu. Tako je u 30. minutu na centaršut Ivana Vukovića kapiten Miloš Drinčić glavom gađao donji desni ugao Petra Radulovića koji se ispružio koliko je dug i sjajnom intervencijom otklonio opasnost. Nedugo zatim i Balša Boričić je iz skraćenog kornera pokušao da iznenadi Radulovića, ali bez uspjeha, jer lopta nije išla u okvir gola. Iskra je najbolju priliku da dođe do vođstva imala u 87. minutu kada je na centaršut Miroja Jovanovića rezervista Milan Đurišić glavom već savladao nemoćnog Radulovića, ali je sa gol linije loptu odbio u

Iskra

Zeta

Stadion: Braća Velašević. Igrano bez prisustva publike Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Žuti kartoni: Račić, Milić (Iskra), Đinović, Nijaveđi (Zeta)

polje smireni Aleks Jamoa. - Znali smo da nas očekuje teška utakmica, bez obzira što je Zeta došla oslabljena. Međutim, znali smo da su opasni u bilo kom sastavu da igraju. Imali smo veći posjed lopte i dosta izglednih prilika za postizanje gola, ali nijesmo

uspjeli nijednu da realizujemo. U finišu susreta krenuli smo na sve ili ništa, što nam se moglo i osvetiti, tako da je rezultat ovog meča realan - rekao je Srđan Nikić, pomoćni trener Iskre. Strateg Zete Dejan Roganović kazao je da je njegov tim došao

da se nadigrava sa ekipom koja je kvalitetom ,,među tri najbolje u ligi“. - Nažalost, imali smo kadrovskih problema, ali i u takvim okolnostima potpuno sam zadovoljan učinkom svojih igrača i čestitam im na ogromnom trudu i zalaganju tokom svih

Iskra

Zeta

Kordić Malešević (od 80. Đurišić) Drinčić Kumburović Jovanović Šahman Boričić (od 65. Milić) Kato (od 65. Adžović) Račić (od 60. Šaletić) Krnić (od 60. Petrović) Vuković

Radulović Tuzović Sopo Ceklić Milić (od 90. Ajković) Lambulić Jamoa Burzanović (od 87. Đurović) Đinović Nijaveđi Vukčević

90 minuta. Mogli smo da osvojimo i tri boda da su kojim slučajem strijelci bili raspoloženi. Nadam se da ćemo u narednim okršajima nadoknaditi propušteno. B. KADIĆ

Arena

Vrtić lavljeg srca jači od lidera

Rezultati Petrovac - Sutjeska

1:1

Rudar - Jezero

0:1

Titograd - Podgorica

1:0

Iskra - Zeta

0:0

M. BABOVIĆ

Budućnost - Dečić

2:2

Tabela 1. Budućnost 9 2. Dečić

14:10

10 4

16:6

3. Podgorica 10 5

13:7

4. Sutjeska

10 4

15:10

5. Jezero

10 4

6:8

6. Iskra

10 3