Dnevni list Pobjeda 08.02.2020. by Pobjeda

POLITIZACIJA INSTITUCIJA Stručnjaci upozoravaju da prijedlozi dva zakona koji regulišu ustrojstvo tužilačke organizacije iz temelja podrivaju evropski put naše zemlje

CRNOJ GORI PRIJETI KLAUZULA BALANSA

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik Socijaldemokratske partije i poslanik u Skupštini

Vrh SDP-a podržava samostalni nastup na izborima u Nikšiću » Neophodno je razumjeti kako smo došli u situaciju da promjena loše vlasti na izborima ugrozi temeljne vrijednosti građanskog društva. To nam je potrebno kako bismo naučili važnu istorijsku lekciju i kako se iste greške ne bi ponavljale – kazao je Raško Konjević STR. 2. i 3.

Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prošloj godini

» Marijana Laković-Drašković: Vladajuća većina u našoj zemlji ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ » Velimir Rakočević: Cilj ovih promjena nije poboljšanje normativne osnove za efikasniji krivični postupak, već vrlo jasna namjera da se što prije uklone svi oni koji nijesu po volji nove vlasti

Izvoz hrane uvećan 12,7 odsto, a uvoz nafte upola manji STR. 5.

STR. 6. i 7.

Apelacioni sud produžio pritvor optuženima za stvaranje kriminalne organizacije na međunarodnom nivou

Nacionalna strategija definiše rizične kategorije i prioritete u imunizaciji, čiji će efekti zavisiti i od poštovanja mjera

Kolumbijci priznali da su plaćeni 25.000 za ubistvo Premijer Zdravko Krivokapić male porodice proglasio egoističnim, reagovala profesorica FPN

Vakcina ne znači da će se moći bez maski STR. 7.

STR. 8. i 9.

Komar: Asocira na Musolinijevu kampanju

STR. 9.

Planinski prevoj Trešnjevik na putu od Kolašina ka Andrijevici uglavnom neprohodan za saobraćaj

Metri snijega i blokada života STR. 10.

Politika

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Poslanik DPS-a reagovao na navode predsjednika Srbije

Nikolić: Vučić ohrabruje velikosrpski nacionalizam

PODGORICA - U Crnoj Gori ne postoji, niti je ikad postojala „antisrpska histerija“ niti „velikocrnogorski“ nacionalizam, poručio je poslanik DPSa Andrija Nikolić, reagujući na navode srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je crnogorskog kolegu i lidera DPS-a Mila Đukanovića optužio da širi antisrpsku histeriju i da sprovodi politiku velikocrnogorskog nacionalizma.

Vučić je juče izjavio i da je, u vrijeme vlasti DPS-a, Srbima u Crnoj Gori bilo „skoro sve uskraćeno, sem vazduha“. Nikolić je u reagovanju naveo da su građani srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ravnopravni sa pripadnicima ostalih nacija i ostvaruju sva prava. - Ne prebrojavamo se nacionalno, ali Srba, kao i Bošnjaka, Albanaca i građana drugih nacionalnosti ima i bilo ih je oduvijek na mnogim odgovornim pozicijama u državi - poručio je Nikolić. Kazao je da DPS u svojim redovima ima ugledne članove i funkcionere koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Andrija Nikolić

- Problem koji ste spomenuli ne postoji. Priču o antisrpskoj histeriji i crnogorskom nacionalizmu, izmislile su političke snage kojima imponuje da budu predstavljene kao vaše marionete u Crnoj Gori. Kao što Vama imponuje da Vas politički saborci i istomišljenici, predstavljaju liderom Srba u regionu, iako se na taj način narušava suverenost nezavisnih država i potpiruje ideja o stvaranju velikog srpskog prostora, u novoj velikosrpskoj terminologiji nazvanog ,,srpski svet“ - poručio je Nikolić. On je naveo i da u Crnoj Gori

postoji pomahnitali velikosrpski nacionalizam koji ohrabruje Vučić, upravo pod plaštom borbe za prava Srba, koja nijesu ničim ugrožena. - Posebno nijesu ugroženi oni koji godinama politički preživljavaju na toj lažnoj tezi. Dovoljno je pogledati njihove imovinske kartone i uvjeriti se da oni, tako „ugroženi“ spadaju u red najbogatijih ljudi u Crnoj Gori. Zato kada logistički i finansijski pomažete svoje favorite, osim što brutalno narušavate suverenost Crne Gore, pomažete jednu interesnu grupu koja politički i materijalno parazitira na lažnom spinu o ugroženosti Srba u Crnoj Gori. Vjerujemo da Vam je intimno privlačna ideja, da kao lider svih Srba u regionu, upravljate Crnom Gorom preko svojih ekspozitura u vladajućoj većini i aktuelnoj Vladi. Ipak, posljedice takvih ambicija su pogubne po region i čini ga nestabilnim područjem i mogućim poprištem sukoba. To je loše za sve pa i za građane Srbije, jer nacionalizam je prevaziđena ideologija - saopštio je Nikolić. Đ. Ć.

Poslanik DF-a reagovao na ocjene Kenane Strujić-Harbić

Radunović: BS ne želi iz satelitske službe DPS-a PODGORICA – Izjava poslanice Kenane Strujić-Harbić u kojoj je pokušala da okrivi sve srpsko i pravoslavno, čak i za kišu u Crnoj Gori, zaista govori koliko je tužna agonija satelita DPS-a – saopštio je Slaven Radunović (DF), reagujući na ocjene koje je Strujić-Harbić kazala u intervjuu Pobjedi. Ona je Pobjedi kazala da je nova Vlada „hibridna, nedovoljno stručna i bez kapaciteta da vodi državu“, zatim da vjeruje da se

zbog inicijative beranskog savjeta da se ulica u Beranama nazove po Ratku Mladiću srami cijela Crna Gora. StrujićHarbić kazala je da ,,postoji realna mogućnost od ponavljanja grešaka iz devedesetih godina, usljed nenaučenih političkih lekcija“ , te da su Bošnjaci s razlogom zabrinuti. Radunović je saopštio da Strujić-Harbić „vrlo dobro zna da je odnos DF-a uvijek bio više nego korektan, pomiriteljski i inkluzivan“. Poručio je da je loše što Bošnjačka stranka odbija promjene.

- Takav slučaj bio je na izborima 2016. i 2020. godine. Bošnjačka stranka je odbila da se odrekne satelitske službe. Problem je uvijek bio kad se pomene kako služe Milu Đukanoviću više nego sopstvenom narodu za privilegije, a na štetu građana Crne Gore. Nije mi jasno zašto je BS uporna u želji da dokaže kako je svako kriv za zločine iz devedesetih nad Bošnjacima, osim DPS-a, koji je jedini imao veze sa takvim nečim? O tome treba da porazgovarate sa njima, ne sa nama. Osuda svakog zločina je jedini ispravni put kojim se može ići, bez pogađanja sa izgubljenim nevinim životima - navodi Radunović. Đ. Ć.

Promjene na čelu bjelopoljskog odbora Socijaldemokrata

Ismar Ćorović izabran za predsjednika BIJELO POLJE - Član Glavnog odbora Socijaldemokrata Ismar Ćorović izabran je za predsjednika Opštinskog odbora SD-a u Bijelom Polju. Predsjednik SD-a Ivan Brajović kazao je na konvenciji da je taj odbor na parlamentarnim izborima značajno poboljšao rezultat. - Sada biramo novi sastav OO u koji uključujemo i nove ljude. Vjerujem da će oni, zajedno sa našim dosadašnjim članovima

Ismar Ćorović

i aktivistima, doprinijeti da SD u Bijelom Polju zabilježi još

bolji izborni rezultat na prvim sljedećim izborima - kazao je Brajović. Ćorović je rekao da će, kao činilac lokalne vlasti, nastaviti da ulažu maksimalne napore da građani Bijelog Polja žive bolje. - Radićemo na jačanju partijske infrastrukture, realizaciji naših programskih politika i već sada započeti pripremu za lokalne izbore koji nas očekuju na proljeće iduće godine - zaključio je Ćorović. Đ. Ć.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković reagovala na prijedlog Nove da srpski vladar dobije spomenik u Podgorici

Stefan Nemanja je bio okupator Crne Gore

PODGORICA – Na izjavu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da Podgorica treba da ima spomenik Stefanu Njemanji juče je oštro reagovala poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković ističući da je srednjo-

vjekovni srpski vladar bio osvajač i okupator Crne Gore. - Stefan Nemanja je bio o s va j a č i o k u p a t o r Duklje - Zete - Crne Gore, a Tito je bio oslobodilac Crne Gore i Jugoslavije. Ovo nije Srbija – napisala je Vuksanović-Stanković na Tviteru. Đ.Ć.

Draginja Vuksanović-Stanković

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik Socijaldemok PODGORICA – Nikšićki odbor Socijaldemokratske partije ima punu podršku rukovodstva stranke za samostalni nastup na izborima u toj opštini – rekao je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević je kazao da je direktno miješanje Srbije u izborni proces u Nikšiću proizvod političkog ambijenta nastalog nakon izbora 30. avgusta i poručio da Beograd ne žali ni novca ni resursa da i na nikšićkim izborima, na svaki način, pogura svoje političke favorite. POBJEDA: Da li bi samostalan nastup SDP-a u Nikšiću, za što se zalaže Opštinski odbor, značio rasipanje procrnogorskih glasova? KONJEVIĆ: Nema nikakvog rasipanja glasova. Ima samo potrebe da SDP biračima predstavi svoju autentičnu državotvornu i reformsku ponudu. SDP je i na parlamentarnim izborima u Nikšiću ostvario solidan rezultat, a na lokalnim izborima vjerujem da će on biti još bolji. Na kraju, SDP u Nikšiću nije dio vlasti pa odluka o samostalnom nastupu i sa te strane može biti opravdana. Naravno, konačnu riječ daće Opštinski odbor partije koji ima punu podršku rukovodstva za samostalni nastup. POBJEDA: Kako komentarišete miješanje Srbije u nikšićke izbore? KONJEVIĆ: Direktno miješanje vlasti iz Srbije u nikšićke izbore samo je proizvod jednog političkog ambijenta nastalog nakon izbora 30. avgusta. Nije tajna da smo to miješanje imali i u toj kampanji, i da je ono značajno doprinijelo izbornim rezultatima. Te, i još neke adrese, su i ključno koordinirale aktivnosti političkih aktera nove vlasti uoči same izborne kampanje i tokom nje. Beograd ne žali ni novca ni resursa da i na nikšićkim izborima, na svaki način, pogura svoje političke favorite. POBJEDA: SPC se direktno umiješala u izbore 30. avgusta. Primjećuje li se i u kojoj mjeri uticaj SPC na izborni proces u Nikšiću? KONJEVIĆ: Ne treba imati nikakvu iluziju da toga miješanja neće biti i na lokalnim izborima kao što je bio slučaj na parlamentarnim. Treba li podsjećati da je SPC ključno doprinijela formiranju ove Vlade i da je osim premijera praktično nominovala i nekoliko ministara. Treba li pominjati da je Vlada sastavljana po manastirima

Vrh SDP-a p samostalni izborima u

Raško Konjević

i da su ugledni ljudi iz SPC okupljali lidere političkih subjekata aktuelne vlasti i prije i poslije izbora. Usvojene Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, po sopstvenom priznanju, pisala je SPC. Da li je potrebno posebno napominjati kakve sve to poruke šalje i kakve implikacije ima po Ustavom garantovani građanski i sekularni karakter države. SPC će, plašim se, nastaviti da se sve više bavi politikom. To je iz dana u dan jasnije. POBJEDA: Kako Vam izgleda stanje u državi nakon parlamentarnih izbora? KONJEVIĆ: Političkim promjenama koje su se desile nakon posljednjih parlamentarnih izbora otklonjen je suštinski demokratski deficit – nesmjenjivost vlasti.

Ali karakter tih promjena je, nažalost, takav da predstavlja najavu suštinskog raskida sa osnovnim elementima građanske, sekularne, euroatlantske i samosvjesne Crne Gore, uspostavljene referendumskom odlukom 21. maja 2006. i Ustavom Crne Gore iz 2007. godine. Promjene su dobre, za promjene smo se i mi borili, ali ne za ovakve koje umjesto reformske i evropske agende prioritet daju pitanjima koja dodatno dijele ovo društvo. Promjene koje se dese pod patronatom druge države i jedne vjerske zajednice ne mogu nikada donijeti dobro i zato nam se gotovo na dnevnom nivou dešavaju razni momenti koji tako upečatljivo podsjećaju na period ratne i nacionalističke politike koje

nas, kao državotvorne partije, ne stoje nikakvi centri moći već isključivo moć dosljednog trajanja i iskrena želja da Crnu Goru učinimo ljepšim i bogatijim mjestom POBJEDA: Nedavno je održan dromi treba da ostanu crnogorski za život i da je očuvamo kao vanredni Kongres SDP-a. Da i da je potrebno prekinuti spiralu građansko, evropsko i sekularno li ste analizirali uzroke lošeg zaduživanja - bile su sve to inicidruštvo. rezultata na parlamentarnim jative kojima smo se bavili na POBJEDA: Mogu li kadrovske izborima i u čemu ste vidjeli odgovoran i konstruktivan način, promjene na Kongresu i podključne greške? a koje su imale za cilj - kako da mlađivanje partijskih organa KONJEVIĆ: SDP je u samoj građani bolje žive. Nažalost, u vratiti povjerenje birača? kampanji, a i u periodu prije same jednom kontekstu snažne polarKONJEVIĆ: Nemam nikakve kampanje, najviše od svih drugih izacije na političkoj sceni građani sumnje u to. To već i pokazuju aktera govorio o temama koje se nijesu najbolje mogli percipirati tu određene analize koje se rade u tiču ekonomije, socijale, standarnašu pozitivnu kampanju i rekao posljednje vrijeme. Kadrovski će da građana. Podsjećam na našu bih da tu leži značajan dio razloga SDP biti dodatno osvježen i podveoma intenzivnu aktivnost u par- našeg lošijeg izbornog rezultata. mlađen i to će uliti novu energiju lamentu - povećanje minimalne Takođe, s jedne strane mehanizmi kada je riječ o našoj partijskoj zarade, smanjenje doprinosa po državne vlasti kojim se podupirala politici. Mi smo uvijek vodili ozbilosnovu rada, usvajanje novog tada vladajuća koalicija, a s druge jnu politiku čije smo rezultate zakona o PIO, garantne šeme za snažna logistika druge države, mjerili na duži vremenski rok. Mi pomoć privredi, borili smo se za određenih medijskih i drugih nijesmo populistička sezonska povećanje zarada medicinskim i centara kojima se ispomagala pojava na sceni, SDP traje tri prosvjetnim radnicima, podršku sadašnja parlamentarna većina, decenije na istom programu i hiljadama malih i srednjih predodatno je sužavala prostor za viziji i ta vitalnost i kvalitet koji nas duzeća, zauzeli čvrst stav da Aero- SDP. Mi smo i tada kazali da iza karakteriše mora dati rezultat.

Kadrovske promjene vratiće povjerenje birača

Politika

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Evropska komisija kasni sa prijedlozima za prilagođavanje nove metodologije Crnoj Gori

kratske partije

podržava i nastup na u Nikšiću Neophodno je razumjeti kako smo došli u situaciju da promjena loše vlasti na izborima ugrozi temeljne vrijednosti građanskog društva. To nam je potrebno kako bismo naučili važnu istorijsku lekciju i kako se iste greške ne bi ponavljale – kazao je Raško Konjević

se mnogi akteri nove vlasti ni do dan-danas nijesu odrekli. Nova vlast, iako značajnim dijelom uspostavljena zbog opravdanog i realnog nezadovoljstva građana usljed djelovanja jedne loše vlasti, već sada je više nego jasno ima svoj određeni put kretanja. On podrazumijeva da se kroz nekoliko faza uruši državotvorna politika, multietnički sklad i ustavni koncept građanske Crne Gore, suštinski obesmisli njena državnost i otvori put da se o Crnoj Gori ponovo odlučuje van nje i suprotno njenim nacionalnim interesima. Ko je iole dobronamjeran i objektivan, teško može da ne vidi kuda vode ovakve promjene i što je njihov finalni cilj i smisao. Zna se ko je u toj igri ključni igrač, a ko su šegrti i epizodisti koji treba samo da zakamufliraju suštinu procesa koji se dešava. Tzv. građanski dio ove vlasti treba samo da odigra ulogu nekoga ko će pokušati da omete jasnu percepciju javnosti da se ovdje u stvari dešava klerikalizacija društva i realizuje identitetska agenda ekstremne desnice, koja uostalom čini dominantan dio nove većine. POBJEDA: Šta je odgovor na takvu situaciju? Vidite li SDP u savezu na koji poziva DPS, ,,progresivnih snaga koje će napraviti otklon od sadašnje retrogradne politike i suprotstaviti se urušavanju države“? KONJEVIĆ: SDP je još 2017. godine na dan partije izdala Manifest o saradnji svih progresivnih građanskih partija kojima je cilj građanska, evropska, multietnička i slobodna Crna Gora. Saradnja se mora graditi na vrijednostima. Desila se promjena vlasti i to je dobro. Neprirodno je bilo stanje demokratije u kojoj se vlast nije mijenjala na izborima. Sada je vrijeme da se grade savezi na pro-

Nametanje zlokobne matrice iz ratnih vremena POBJEDA: Savjet za predlaganje naziva naselja, ulica i trgova u Beranama usvojio je prijedlog da jedna ulica u toj opštini bude nazvana po Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, osuđenom za genocid u Srebrenici. Kako to komentarišete? KONJEVIĆ: To je, nažalost, logična posljedica stvorenog političkog i društvenog ambijenta kojim se ohrabruju najrigidnije nacionalističke snage i nameće diskurs i zlokobna matrica iz ratnih vremena. Političke promjene, koje nemaju jasnu vrijednosnu podlogu, dovode i do toga da iz redova nove vlasti nekome pada na pamet da se ulici jednog crnogorskog grada da ime po Ratku Mladiću - osuđenom ratnom zločincu i kreatoru genocida u Srebrenici. Želi se korak po korak, sve pod plaštom navodne demokratije, promjena i borbe protiv korupcije, uništiti i sve ono veoma vrijedno i pozitivno građeno u posljednje više od dvije decenije. Slučaj ,,Mladić“ je najbolja potvrda da je pod ovakvom vlašću Crnoj Gori namijenjen civilizacijski sunovrat iz kojega se jedva izvukla krajem 90-ih godina prošlog vijeka.

gramima i zajedničkim vrijednostima. Svakoj građanskoj partiji cilj mora biti jedan – da Crna Gora što prije bude dio porodice evropskih vrijednosti. Takvih partija ima i u vlasti i u opoziciji. DPS je politikom nepravde, odsustva reformi, tajkunske ekonomije i pohare državnih resursa stvorila ogromno i opravdano nezadovoljstvo građana. Mislili su da ih građani neće kazniti za sve loše poteze. A bilo ih je i previše. Država je bila poistovjećena sa partijom, a smatralo se da je sve dozvoljeno ako imate podršku partije. To je, na drugoj strani, obnovilo plodno tle da ponovo ojačaju stare predrasude i revitalizuje se nacionalizam i velikodržavlje, na čijem talasu se i desila promjena vlasti. Neophodno je razumjeti kako smo došli u situaciju da promjena loše vlasti na izborima ugrozi temeljne vrijednosti građanskog društva. To nam je potrebno kako bismo naučili važnu istorijsku lekciju i kako se iste greške ne bi ponavljale. Odgovor na ukupnu društvenu i političku regresiju zato mora biti reafirmacija državotvorne politike koja podrazumijeva raskid sa starim praksama, kompromitovanim akterima i tvrdoglavim odbijanjem da se uvide brojne sistemske greške u sprovođenju

državne politike. Ipak, kao što smo već rekli - nova vlast će biti nova u mjeri u kojoj stara nastavi da se ponaša kao stara. POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade? KONJEVIĆ: Vlada je napravila dosta neiznuđenih grešaka. Posebno je loše komunicirala sa javnošću neke odluke. Previše je populizma u radu, a malo ozbiljnog reformskog pristupa. Da nije ništa, neuspjeh nove vlasti kad je u pitanju vakcinacija, paušalno data obećanja o početku krajem januara, dok ćemo vjerovatno biti posljednja evropska država koja počinje sa tim procesom, slikovito pokazuje sve njene suštinske nedostatke. Odluke se donose bez detaljnijeg sagledavanja stanja i analiza. Predstavljena kao ekspertska, mislim da je brzo izgubila taj ,,oreol“ u javnosti. Jasnija ocjena rada će biti moguća kada vidimo budžet, fiskalnu strategiju, program rada. SDP će biti ozbiljan i konstruktivan. Ukazivaćemo na loše odluke, a podržati one koje su dobre i dio naših programskih zalaganja. Ne smije nas priča o ekonomiji gurnuti u nove političke podjele. Ovo društvo mora biti zrelo da o ključnim ekonomskim politikama otvori dijalog i postigne konsenzus. POBJEDA: Kako komentarišete prijedloge zakona koji dolaze iz parlamentarne većine, poput zakona o državnom i tužilaštvu za organizovani kriminal, kojim se ukida SDT? KONJEVIĆ: SDP dijeli kritike iz reakcija naših američkih i evropskih partnera. Vlada mora da čuje ocjene partnera. Stav da zakoni nijesu zakoni Vlade, nego parlamentarne većine, je smiješan i bježanje od odgovornosti. Pa nije Vlada pala sa Marsa nego je iskaz parlamentarne većine. I Vlada nosi odgovornost za eventualnu krizu ili prekid pregovora. Nije sporno da je oblast vladavine prava jedna od lošijih tačaka našeg procesa pridruživanja i da kompletno pravosuđe u tom smislu nije ispunilo očekivanja javnosti. Ali ne možete sistemske zakone u ključnoj oblasti mijenjati bez konsultacija sa Evropskom komisijom i bez ikakvog političkog dijaloga unutar zemlje. Ne možete rušiti institucionalni okvir koji je građen upravo u saradnji sa našim američkim i evropskim partnerima. Jer nije problem u zakonima nego u njihovoj implementaciji. Ako svaka vlada mijenja sistemske zakone i prilagođava ih svom političkom interesu, onda možemo ,,zaboraviti“ izgradnju nezavisnih i jakih institucija. A to je cilj koji nas vodi ka EU. SDP je spreman da sarađuje u procesu dijaloga oko izbora najviših funkcija u pravosuđu za koje je potrebna kvalifikovana većina. Ali problem je u tome što vladajuća većina ne želi da inicira takav jedan dijalog na relaciji vlast-opozicija i time radi isto ono što je radio DPS u prethodnom mandatu. To je potpuno antievropski pristup i u tom pravcu su i upućene kritike od EU. Nije sporna potreba da se stanje u pravosuđu mijenja kako bismo imali mnogo bolje rezultate, ali način na koji se to radi nije dobar i prijeti čak da nam stvori ozbiljne probleme u pregovorima. Utisak je da su drugi konstituenti vlasti podlegli pod pritiskom DF-a oko ovog pitanja. Ostaje da se vidi da li će slijediti sugestije EU ili instrukcije DF-a. I. KOPRIVICA

Pregovori stopirani, upitan i napredak koji je već ostvaren PODGORICA – Kako će i kada nova metodologija o pregovaranju početi da se primjenjuje, nepoznato je i Briselu i Crnoj Gori. U Savjetu Evropske unije kažu da su tokom predsjedavanja Njemačke Savjetom EU trajali razgovori o pregovaračkim okvirima. - Evropska komisija je najavila da će dati konkretne prijedloge o načinu prilagođavanja novoj metodologiji sa Srbijom i Crnom Gorom, na osnovu sporazuma o pregovaračkom okviru sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Predsjedn i š t vo s a d a o č e k u j e d a Komisija izađe sa ovim prijedlozima, ali postoji određeno kašnjenje (vjerovatno zbog toga što pregovarački još nijesu dogovorene). Stoga se trenutno o tome ne vode razgovo r i – k a z a o j e Po b j e d i sagovornik iz Savjeta EU. Podsjeća i da je Komisija predstavila svoje prijedloge za novu / poboljšanu metodologiju proširenja 5. februara 2020. godine (prije godinu), koje je Savjet odobrio u svojim zaključcima u martu, napominjuć i da „predložene promjene mogu biti prilagođene postojeć im pregovaračkim okvirima sa Crnom Gorom i Srbijom uz dogovor dotičnih država“. – Nova metodologija se potom odrazila u nacrtima pregovaračkih okvira sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali oni nijesu dogovoreni pod predsjedništvom Njemačke i trenutno su na čekanju. U međuvremenu su Crna Gora i Srbija najavile da obje prihvataju novu metodologiju – objašnjava naš sagovornik. Vlada Crne Gore prihvatila je aprila prošle godine novu, izmijenjenu metodologiju procesa pristupanja Evropskoj uniji, koja je, kako su tada tvrdili, trebala da posluži kao ,,dobra platforma za intenziviranje reformskih procesa“. Međutim, od odluke o promjeni pristupa pregovorima, jedino što je Crna Gora uradila na evropskom putu je otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima, Poglavlja 8 - koje se odnosi na konkurenciju. Od tada, pregovori praktično

Brisel neće trpjeti dosadašnji nerad u pregovorima, ali nema razumijevanja ni za prijedlog ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva. Zato je od same metodologije i njene primjene upitnije kako će Unija dalje gledati na Crnu Goru ukoliko se slični prijedlozi nove većine nastave stoje u mjestu, ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli Balkan. Nova metodologija proširenja EU usvojena je početkom 2020. godine, na insistiranje Francuske. Ona predviđa tematsku podjelu dosadašnjih preko 30 poglavlja na šest klastera koji objedinjuju teme – vladavine prava, tržišta, ekonomije, zelene agedne i povezivanja, poljoprivrede i resursa i spoljnih odnosa. Sjeverna Makedonija i Albanija će svoje pristupne pregovore početi po novoj šemi, a Srbija i Crna Gora su pristale da, poslije godina pregovaranja po staroj metodi, pređu na novu. Crna Gora sa otvorenim svim poglavljima u pregovorima sa EU, ima praktično otvorenih svih šest klastera, a njen posao u 2021. godini biće ispunjavanje prelaznih mjerila. U Briselu naglašavaju da je trenutno osnovni posao Crne Gore napredak u prelaznim mjerilima u oblasti vladavine prava, odnosno prvog klastera, i da bez tog napretka nema pomjeranja po drugim pitanjima. Vlada Crne Gore usvojila je

prošle sedmice Prijedlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju kao i izmjene Zakona o tužilaštvu, što je izazvalo žestoku reakciju EU. Ovim prijedlozima i izmjenama Zakona ukida se Specijalno državno tužilaštvo, ranije formirano na insistiranje EU. Ovoga puta iz EU su bili jasni i direktni – na putu ka Evropskoj uniji Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa. – Vladavina prava jedna je od osnovnih vrijednosti EU i kao takva, presudni element procesa pristupanja EU, koji određuje ukupni tempo pregovora Crne Gore o pristupanju EU. U cilju daljeg napredovanja na putu ka EU i ispunjavanja privremenih mjerila za Poglavlje 23 pregovora o pristupanju EU, Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformama vladavine prava, uključujući unapređenje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa – rekla je prošle nedjelje Po b j e d i A n a P i s o n e ro , portparolka Evropske komisije. Ovim je iz Evropske komisije jasno poručeno da Brisel neće trpjeti dosadašnji nerad u pregovorima, ukoliko nova Vlada želi, kako tvrdi, da postigne više od prethodne. Međutim, dosadašnja predložena rješenja, čini se, nijesu naišla na podršku Evrope. Zato je od same metodologije i njene primjene upitnije kako će Brisel dalje gledati na Crnu Goru, ukoliko se slični prijedlozi nove većine nastave. J. ĐURIŠIĆ

Vujović: Korak ka zaustavljanju integracija PODGORICA - Usvajanje zakonskih rješenja o tužilaštvu vodilo bi faktičkoj, ako ne i zvaničnoj, aktivaciji klauzule balansa, odnosno zaustavljanju procesa evropskih integracija, ocijenio je predsjednik Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović. On je, komentarišući inicijativu parlamentarne većine za izmjenu tužilačkih zakona, agenciji Mina kazao da je to politički projekat rušenja nezavisnosti samog tužilaštva, odnosno uvođenja pune političke kontrole nad njim. - Postojalo je jako puno lošeg u dosadašnjem radu tužilaštva, uključujući i politički uticaj, neprofesionalan odnos, posebno onih na nižim nivoima. Postoji mnogo naslijeđenih problema - naveo je Vujović. On je rekao da je puno toga što treba da se ispravi, ali to, kako je naveo, nije način. - Predložene promjene institucionalizuju političku kontrolu nad Vrhovnim državnim tužilaštvom, odnosno vraćaju Crnu Goru dvije decenije unazad - kazao je Vujović. On je rekao da je usvajanje tih zakona, bez ikakvog dogovora i saglasja sa partnerima iz

Evropske unije, rizičan potez koji može da ugrozi proces evropskih integracija, zbog nepoštovanja procedure i slanja pogrešne političke poruke da za zvaničnu Podgoricu odnosi Crne Gore sa EU nijesu prioritet. Vujović smatra da predložene promjene potiru sve ono što je u reformi pravosuđa od 2013. godine postignuto u koordinaciji sa predstavnicima EU i Venecijanske komisije. - Karakterom i načinom određivanja vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca se faktički anulira djelovanje ustavne odredbe da je za izbor vrhovnog državnog tužioca potrebna skupštinska dvotrećinska većina, odnosno v. d. stanje se u ovoj instituciji uvodi kao redovno - naveo je Vujović. Predloženim izmjenama se, kako je rekao, uvodi puna kontrola nad tužilaštvom od strane izvršne vlasti. - Nažalost, ne bih bio iznenađen da se predložene promjene usvoje. Ako se to desi, onda smo svi dobili jasnu poruku vladajuće većine da evropske integracije nijesu prioritet ove vlasti - istakao je Vujović. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Državna sekretarka Milena Lipovina-Božović o paketu pomoći građanima i privredi

Podrška da se prebrodi kriza PODGORICA - Novi paket mjera podrške građanima i privredi osmišljen je u cilju očuvanja privrednog potencijala, održanja likvidnosti i nivoa zapošljavanja, dok će u narednom periodu veći fokus biti na razvojnim mjerama - saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina-Božović. - Riječ je o paketu podrške privredi i građanima koji je, prije svega, kriznog karaktera, a koji je proizašao iz intenzivnog dijaloga koji smo imali sa privredom. Paket je kreiran promptno, jer je moralo brzo da se odreaguje. Ovo nije razvojni paket, sve mjere su postavljene tako da se u kratkom periodu pruži podrška, kako bi se na najbrži način omogućilo privredi da prebrodi ovaj period godine koji je težak i u redovnim uslovima poslovanja - rekla je Lipovina-Božović agenciji Mina biznis.

OPORAVAK

Novi paket mjera podrške građanima i privredi, koji je Vlada nedavno usvojila, vrijedan je oko 160 miliona eura, i kreiran je kako bi se sačuvao privredni potencijal i obezbijedio okvir za

uspješne mjere oporavka u narednom periodu. - Time ćemo stvoriti dobru osnovu za privredni rast u narednom periodu, uz optimizam da će epidemiološka situacija biti povoljnija smatra Lipovina-Božović. Prema njenim riječima, u pitanju je vrlo dobro osmišljen krizni paket sa ciljem da se održi likvidnost privrede, pruži podrška održavanju nivoa zaposlenosti, ali i podstaknu nova zapošljavanja. Takođe, ovim paketom se u značajnoj mjeri pruža podrška najranjivijim kategorijama stanovništva. - Kroz određene mjere smo se trudili da posebno podržimo privredu. Takva je, na primjer, mjera koja se odnosi na poreske olakšice koje su namijenjene za nova zapošljavanja, na koju smo posebno ponosni - ocijenila je Lipovina-Božović. Ona je kazala da Vlada u narednom periodu namjerava da se više fokusira na razvojne politike, što će svakako zavisiti od epidemiološke situacije u zemlji i opšteg ekonomskog stanja. - Kroz budžet i program rada Vlade ćemo gledati da novčana sredstva i podršku usmjerimo prema razvojnim politikama - navela je Lipovina-Božović. Ona je podsjetila i na najave

no formiran Bord direktora nove kompanije ToMontenegro i vjerujem da je svima jasno na koji način je on izabran i od kakvih se profesionalaca sastoji. Neki od njih su došli iz inostranstva da pomognu svojoj zemlji u njenom ekonomskom razvoju. Slično su uradili i mnogo ministri u Vladi - navela je Lipovina-Božović. Ona je rekla da to nije „super“ paket mjera, niti može da zadovolji apsolutno sve. - Mi smo toga svjesni. Ne postoji taj budžet i ta država koja može da isfinansira onoliko koliko su zahtjevi privrede i građana - dodala je Lipovina-Božović. Za podršku ranjivim kategorijama stanovništva Vlada je ovim paketom opredijelila oko sedam miliona eura.

Milena Lipovina-Božović

u vezi sa povećanjem minimalne cijene rada, uvođenjem dječjeg dodatka za djecu predškolskog uzrasta i besplatnim udžbenicima. - U tom smislu, vjerujem da početak ove godine pokazuje, kako je i premijer rekao, da će ovo biti godina socijalne i ekonomske pravde. Sve ove aktivnosti koje Vlada preduzima su u tom pravcu - dodala je Lipovina Božović. Lipovina-Božović je dodatno istakla da će se, u nare-

dnom periodu, u okviru Socijalnog savjeta koji čine predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, razmatrati mnoga važna pitanja vezana za tržište rada. Ona smatra da kreiranje mjera, koje će stvoriti poslovni ambijent, koji pruža institucionalnu i pravnu sigurnost domaćim i stranim subjektima, predstavlja jedan od važnih prioriteta koji će podstaći dalji razvoj ekonomske aktivnosti. - Podsjetila bih da je nedav-

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević pisala ministru Spajiću

Visina dodatka da zavisi od primanja roditelja Dati dječji dodatak svima isti, onima koji imaju preko hiljadu i više hiljada eura prihoda kao i onima koji žive od par stotina eura i manje, i limitirati ga do šeste godine, po meni nije pravi odabir principijelnog odnošenja prema problemu siromaštva djece, kaže Medojević

Marina Medojević

PODGORICA – Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević pisala je juče ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću tražeći da koriguje prijedlog o dječjem dodatku i besplatnim udžbenicima kako bi se pomoglo svoj djeci koja žive u nemaštini, a ne samo onoj čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći. Ona je u pismu Spajiću navela kako je njegova najava da će sva djeca do šeste godine dobiti dječiji dodatak, a nakon toga samo ona koja su ga i ranije koristila, „srušila nade i očekiva-

nja mnogih porodica koje su se i prije, a posebno usljed korona krize našla u zoni siromaštva“. - S obzirom da smo kao država prezaduženi i nemamo mogućnost da kao mnoge države Evropske unije obezbijedimo dječiji dodatak svakom djetetu do punoljetstva i to u razumnom iznosu, što je ideal socijalne brige, smatram da je visina prihoda porodice u kojoj djeca žive jedini pravedan kriterijum za određivanje koja djeca treba da dobiju dječiji dodatak i u kom iznosu, za sad – navela je Medojević. Ona je predložila i da se, uko-

liko postoji mogućnost da sva djeca dobiju dječji dodatak, iznos davanja odredi prema cenzusnim grupama prihoda porodice, koje bi morali utvrditi. - Dati dječji dodatak svima isti, onima koji imaju preko hiljadu i više hiljada eura prihoda kao i onima koji žive od par stotina eura i manje, i limitirati ga do šeste godine, po meni nije pravi odabir principijelnog odnošenja prema problemu siromaštva djece. Dječiji dodatak treba da prati razvojne potrebe djeteta i predstavlja neki vid sigurnosti djeteta a

to nije, saglasićete se, ni 40 a ni 60 eura. Uvažavam Vaš napor za uvećanjem postojećeg iznosa od 24 eura dječijeg dodatka, ali ne i sveobuhvatnost djece koja ga mogu koristiti i kriterijume – navela je Medojević u pismu Spajiću. Ona je istakla da je ista stvar i sa udžbenicima za osnovnu školu. - Iako se kaže da je kod nas škola besplatna, ona u realnom životu to nije. Osim knjiga i školskog pribora, djeci je u školi potrebno mnogo toga što roditelji moraju obezbijediti. Pored ostalog to je školski pribor, u vrijeme korone internet, računar, užina, prevoz do škole, obuća i odjeća, da ne pominjem dodatne časove, kurseve jezika, sport. Žao mi je što mi ka o d r ž ava n e m o ž e m o obezbijediti svakom djetetu udžbenike i sve ostalo što je potrebno za školovanje. Ali ako želimo raditi na smanjenju siromaštva djece, a sredstva koja imamo su ograničena, moramo biti solidarni i usmjeriti raspoloživa sredstva ka onima koji su zaista u potrebi – istakla je Medojević. - Ne smijemo dozvoliti da danas siromašna djeca budu sjutra siromašni roditelji. Ulaganje u rješavanje problema siromaštva, a posebno siromaštva djece, nije trošak nego investicija – zaključila je Marina Medojević. Đ.Ć.

REALNOST

- Sigurni smo da je time napravljen jedan veliki napredak u odnosu na sve što je urađeno ranije. Paket od sedam miliona eura u ovom trenutku je vrlo izdašan i obuhvata skoro 100.000 građana Crne Gore. U tom smislu, ako želimo da budemo realni, ne možemo mu naći neku veliku manu - smatra Lipovina-Božović. Paketom je, kada su u pitanju nezaposleni, predviđena podrška od 100 eura za sve

nezaposlene koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na 31. decembar prošle godine, a i dalje su nezaposleni i ne primaju novčanu naknadu. Takođe, sve osobe koje imaju neku naknadu sa Biroa, a koja je manja od 100 eura dobiće dopunu do tog iznosa. - Takvih je jako puno, preko 40.000 osoba sa evidencije dodala je Lipovina-Božović. Paketom su obuhvaćeni i korisnici materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i skoro 50.000 penzionera, koji će primiti po 50 eura. Lipovina-Božović je kazala da je, kada su u pitanju subvencije na zarade, proširena lista ugroženih djelatnosti za čak preko 20 djelatnosti. Ona je navela da je ta mjera, koja predstavlja direktnu pomoć poslodavcima, bila implementirana od maja prošle godine, ali da je sada obuhvat i intenzitet mnogo veći. - Do sada je to bilo 50 odsto, do maksimum 70 odsto subvencije na minimalnu zaradu. Mi smo sada odredili 100 odsto, pri čemu smo svjesni da nijesu svi jednako ugroženi, ali su u proteklom periodu bili toliko finansijski iscrpljeni da smo smatrali da svima treba pružiti što veću podršku - saopštila je R.P. Lipovina-Božović.

Dobro poslovanje uprkos pandemiji

Rudnik uglja 2020. godine postigao bolje rezultate nego lani PODGORICA - Rudnik uglja uspio je u prošloj godini da postigne bolji rezultat nego 2019. i to zahvaljujući predanom radu zaposlenih i naglašenoj poslovnoj disciplini - saopštio je izvršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić. - Rudnik je, u uslovima pandemije i uz svakodnevno forsiranje poštovanja mjera epidemiološke zaštite, uspio da postigne nove rekorde u proizvodnji otkrivke, proizvede sve količine uglja koje je tržište tražilo, nastavi trend smanjenja troškova i ostvari dobit za koju očekuju da će biti preko 11 miliona eura - rekao je Popadić za list Elektroprivreda. On je kazao da je ključni izazov u prošloj godini bilo uspostavljanje jake discipline u sprovođenju epidemioloških mjera i poslovnih procesa. - Mislim da smo uspjeli u tome. Pandemija korona virusa je značajno usložila poslovanje Rudnika, ali smo se pravovremeno reorganizovali i rezultati nijesu izostali - naveo je Popadić. Dodao je i da je epidemija korona virusa u jednom periodu napravila problem u isporuci uglja partnerima izvan Crne Gore, zbog zatvaranja granica i složenih procedura prelaska, kao i da su dnevne operacije dodatno usložene zbog obaveze nošenja maski, uspostavl-

janja fizičke distance i korišćenja dezinfekcionih sredstava. - U početku smo imali dosta p r o b l e m a s a n a b av ko m opreme i repromaterijala koji su dolazili izvan Crne Gore, ali se to vremenom stabilizovalo i za sada funkcioniše normalno. Uspjeli smo da, uz velike napore, zadržimo trend smanjenja troškova, što je posebno važno sa aspekta dugoročne održivosti termoenergetskog sektora - kazao je Popadić. On je podsjetio da je Rudnik uglja polovinom 2014. godine bio na ivici stečaja, da mu je akumulirani gubitak bio preko 20 miliona eura, koliko je bilo i kreditno zaduženje, dok je poreski dug prelazio 18 miliona eura. - Danas je Rudnik uglja profitabilna kompanija, koja posluje bez gubitaka, bez kreditnih zaduženja, sa reprogramiranim poreskim dugom koji je došao na nivo od oko 1,5 miliona eura i koji će najkasnije u prvom kvartalu ove godine biti isplaćen u cjelosti - saopštio je Popadić. On je dodao da se dobit povećava iz godine u godinu, a da je 2019. iznosila 9,6 miliona eura, dok se za prošlu očekuje preko 11 miliona. U kompaniji su, prema njegovim riječima, izmijenili modele kratkoročnog i dugoročnog planiranja i uspostavili bolje modele praćenja realizacije dogovorenog. R.P.

Ekonomija

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prošloj godini

Izvoz hrane uvećan 12,7 odsto, a uvoz nafte upola manji

PODGORICA - U strukturi crnogorskog izvoza i lani su tradicionalno dominirali aluminijum, električna energija i ruda boksit, pokazuju preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni Crne Gore u prošloj godini. Izvoz tih glavnih izvoznih proizvoda je u prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija i kovid kriza, smanjen u odnosu na 2019. godinu, a ono što raduje je da je lani za 12,7 odsto uvećan izvoz hrane. Crna Gora je u prošloj godini najviše trošila za uvoz mašina i transportnih uređaja, hrane, medicinskih i farmaceutskih proizvoda i nafte i naftnih derivata. Zbog uticaja pandemije i smanjene privredne aktivnosti uvoz nafte je bio manji gotovo za polovinu u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz električne energije smanjen za trećinu.

Izvoz mesa je u odnosu na 2019. godinu uvećan za 14,6 odsto, dok je izvoz povrća i voća lani povećan 13,3 odsto. Crna Gora je prošle godine za uvoz hrane potrošila 395,14 miliona eura, što je za 16,7 odsto manje nego u 2019. godini

Najviše se uvozilo u martu, a izvozilo u decembru Najveća spoljnotrgovinska razmjena zabilježena je u martu, kada su registrovani prvi slučajevi zaraze korona virusom u Crnoj Gori. Spoljnotrgovinska razmjena je u martu bila vrijedna 232,57 miliona eura, od čega se na uvoz odnosilo 205,15 miliona eura. To je i mjesec u kome je ostvaren najveći uvoz u prošloj godini. Najmanji uvoz zabilježen je u januaru 138,8 miliona eura. Lani je najveći izvoz ostvaren u decembru 41,6 miliona eura, a najmanji u maju 18,79 miliona eura.

Izvoz

Podaci Monstata pokazuju da je u prošloj godini na prvom mjestu bio izvoz obojenih metala, odnosno aluminijuma. Taj izvoz je bio vrijedan 56,29 miliona eura i za 10,9 odsto je manji nego u prethodnoj godini. I električna energija se tradicionalno visoko kotira u strukturi crnogorskog izvoza. Lani je izvezena struja bila vrijedna 49,7 miliona eura, što je 14,9 odsto manje nego u 2019. godini. Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, prošle godine je iznosio 46,5 miliona eura i bio je za 7,3 odsto smanjen u odnosu na 2019. godinu. Prošlogodišnji izvoz hrane je porastao za 12,7 ods-

Zbog uticaja pandemije i smanjene privredne aktivnosti promijenjena struktura robne razmjene

to u odnosu na 2019. godinu i bio je vrijedan 28,63 miliona eura. U strukturi izvoza hrane izdvaja se meso i prerađevine od mesa sa 15,53 miliona eura. Izvoz mesa je u odnosu na 2019. godinu uvećan za 14,6 odsto. Izvoz povrća i voća je lani bio vrijedan 7,52 miliona eura, što je za 13,3 odsto više nego u 2019. godini. Podaci Monstata pokazuju da je u prethodnoj godini izvoz pića bio niži za čak 22,4 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Izvoz gvožđa i čelika iznosio je 12,76 miliona eura i bio je 30,8 odsto manji nego u 2019. godini, što je posljedica smanjenja proizvodnje u kompaniji Tosčelik, u okviru koje posluje nikšićka željezara.

Uvoz

Crna Gora najviše je lani potrošila za uvoz mašina i transportnih uređaja 485 miliona eura. To je 16,1 odsto manje nego u 2019. godini. Od toga je uvoz drumskih vozila bio vrijedan 122,16 mil-

iona eura i za 34,2 odsto je manji nego u 2019. godini. Crna Gora je prethodne godine za uvoz hrane potrošila 395,14 miliona eura, to je za 16,7 odsto manje nego u 2019. godini. Uvoz mesa i njegovih prerađevina je bio vrijedan 89,4 miliona eura, što je 19,9 odsto manje nego u 2019. godini. Za uvoz povrća i voća utrošeno je 62,29 miliona eura, što je 18,4 odsto manje nego u prethodnoj godini, dok je uvoz žitarica i proizvoda od njih iznosio 60,69 miliona eura i bio je za 12,8 odsto

Zbog korone povećan uvoz medicinskih proizvoda Pandemija kovid-19 uslovila je da prošle godine uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda bude uvećan za 8,3 odsto u odnosu na 2019. godinu i iznosio je 116,37 miliona eura. U 2019. godini je zabilježeno smanjenje uvoza odjeće i obuće. Za uvoz odjeće smo utrošili 66,5 miliona eura, 21 odsto manje nego u 2019. godini, dok je uvoz obuće bio vrijedan 29,85 miliona eura, što je 17,2 odsto manje nego u 2019.

manji nego u 2019. godini. Za uvoz mliječnih proizvoda i jaja lani smo utrošili 43 miliona eura, što je 21,4 odsto manje nego u 2019. godini. Kao posljedica smanjene privredne aktivnosti i čestih obustava saobraćaja u prošloj godini uvoz nafte i naftnih derivata je zabilježio oštar pad od 45,1 odsto. Lani je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 116,12 miliona eura. Iz sličnih razloga uvoz električe energije je zabilježio pad od 33,9 odsto u odnosu na 2019. godinu i lani je bio vrijedan 40,77 miliona eura. Crna Gora je prepoznata kao država sa velikim brojem telefona, a njeni građani kao ljubitelji telefonskih aparata. Lani je uvoz telekomunikacionih aparata i uređaja iznosio 67,74 miliona eura i bio je za 5,7 odsto manji nego u 2019. godini. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 2,47 milijardi

eura, što je 18,1 odsto manje u odnosu na 2019. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 365,9 miliona eura, što je 11,9 odsto manje u odnosu na 2019. Uvoz je bio manji 19,1 odsto i iznosio je 2,1 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prošloj godini 17,4 odsto i veća je u odnosu na 2019. kada je iznosila 16 odsto. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu u prošloj godini bili su Srbija sa 101 milion eura, Slovenija sa 35,8 miliona eura i Kosovo sa 23,4 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 414,9 miliona eura, Kina sa 218 miliona eura i Njemačka sa 204 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom. S. PoPovIĆ

Vlada raskinula sedam ugovora za male hidroelektrane

Kažu da će platiti štetu investitorima PODGORICA - Vlada Crne Gore raskinula je sedam ugovora o koncesiji kojima je bila predviđena izgradnja malih hidroelektrana, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. - Raskinuti su ugovori o izgradnji mHE na sljedećim vodotocima: Đuričkoj rijeci u Plavu, Bistrici u Bijelom Pol-

ju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeci u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji - saopštili su iz Ministarstva Televiziji Vijesti. Vlada će zbog toga morati da plati odštetu investitorima, ali još ne znaju koliku, a za to optužuju prethodnu vlast.

- Stihijsko planiranje izgradnje mHE će se u konačnom negativno odraziti na sve građane, budući da je do sada podnijeto pet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Nezahvalno je govoriti u ovom trenutku o iznosu štete koja će se tek utvrditi u sudskom postupku koji je pred nama. Konkretne odluke oko projekata, koji se već realizu-

Ne zna se iznos štete koji će biti namiren ulagačima

ju, ne želimo ishitreno donositi bez sagledavanja svih mogućih uticaja - saopštili su

iz Ministarstva. Poručuju kako se sa sigurnošću može reći da ova Vlada

neće davati nove koncesije za gradnju malih hidroelekrana. R.P.

Društvo/Hronika

Odluka Suda za prekršaje u Budvi

Poneđeljak, 8. februar 2021.

POLITIZACIJA INSTITUCIJA: Stručnjaci upozoravaju da prijedlozi dv tužilačke organizacije iz temelja podrivaju evropski put naše zemlje

Crnoj Gori prijeti kla

Vozio sa 2,79 promila alkohola, kažnjen zatvorom BUDVA - M. N. iz Murina (53) kažnjen je juče sa 16 dana zatvora jer je vozio sa 2,79 promila alkohola u krvi, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. Kako se navodi, M. N. je vozio

na lokalnom putu u tivatskom mjestu Krašići. - Takođe, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda - saopštio je sudija Marko Đukanović. M. L.

Uhapšen Novljanin zbog kršenja zdravstvenih mjera

Otvorio kafić uprkos zabrani HERCEG NOVI – Ugostitelj iz Herceg Novog S. P. (33) uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Kako su saopštili, hercegnovska policija je u subotu veče oko 23 sata, u mjestu Topola, kontrolisala sportsko-rekreativni objekat u sklopu kojeg posluje ugostiteljski objekat čiji je vlasnik S. P. U ugostiteljskom objektu zatečeno je 29 osoba kao i vlasnik čime su prekršene propisane mjere u cilju suz-

bijanja pandemije koronavirusa. - Protiv lica koja su zatečena u ovom objektu u vremenu kada je zabranjen izlazak iz objekta stanovanja biće podnijete krivične prijave u redovnom postupku, zbog sumnje da su izvršili isto krivično djelo - saopšteno je iz Uprave policije. U ovom ugostiteljskom objektu zatečeni su aparati za igre na sreću, za koje nije postojala uredna dokumentacija. Takođe, kako kažu u policiji, u objektu nije zatečena fiskalna kasa iako je služeno piće koje je naplaćivano. - U odnosu na ove činjenice su u toku dalje kontrole poslovanja ovog ugostiteljskog objekta u saradnji sa nadležnim inspekcijama stoji u saopštenju policije. U policiji napominju da će službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi u narednom periodu intenzivirati kontrole poštovanja mjera u cilju suzbijanja pandemije kovida-19. C. H.

Odluka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici

Odbačena krivična prijava protiv gradonačelnika PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Ivana Vukovića koju je podnio predsjednik DNP-a Milan Knežević. On je prijavu podnio zbog uništava bilborda sa likovima patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija. – Pošteno naše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu koju sam podnio protiv gradonačelnika Ivana Vukovića zbog uništavanja bilborda sa likom patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija. Tužiteljka ne vjeruje svojim očima, a i što bi se mučila, kad drugi gledaju za nju - napisao je Knežević na Tviteru. C. H.

PODGORICA - Ukoliko crnogorske vlasti usvoje prijedloge izmjena Zakona o tužilaštvu i Zakona o Specijalnom tužilaštvu vrlo vjerovatno će Evropska komisija početi da razgovara o formalnom aktiviranju klauzule balansa – upozorila je za Pobjedu doskorašnja pregovaračica za poglavlja 23 i 24 i bivša pomoćnica ministra pravde Marijana Laković-Drašković. Klauzula balansa značila bi zaustavljanje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, a sagovornica Pobjede takvu mogućnost naslućuje zbog sadržaja saopštenja šefice Delegacije EU u Podgorici Oane Kristine Pope koja je prije nekoliko dana upozorila na mogućnost nazadovanja naše zemlje u pravosuđu, reagujući na najave nove vlasti da će srušiti dva zakona donešena pod „budnim okom“ evropskih partnera.

POSLJEDICE

- Predloženim izmjenama zakona o državnom tužilastvu evidentno je da je dovedena u pitanje Ustavom garantovana samostalnost tog organa, koja je upravo važećim zakonom obezbijeđena kroz sastav Tužilačkog savjeta – objašnjava Laković-Drašković. Prijedlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kojim će biti srušen Zakon o Specijalnom tužilaštvu, iako mimo promjene imena ove institucije nema značajnijih izmjena, može dovesti do nesagledivih posljedica, ukazuje naša sagovornica. Stupanjem novog zakona na snagu, kaže ona, glavnom specijalnom i ostalim tužiocima prestaje madat, a to znači da će ovo tužilaštvo na neko vrijeme stati sa radom. Istog scenarija pribojava se i član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prof. dr Velimir Rakočević. - Apsurdno zvuči, ali se nameće zaključak da od rješenja koje predviđa da odmah po usvajanju zakona specijalni tužioci i članovi Tužilačkog savjeta prestaju sa radom najviše koristi će imati nosioci kriminalnih aktivnosti iz prostog razloga što će do izbora tužilaca za organizovani kriminal i korupciju imati više nego dovoljno vremena da pojačaju kriminalnu aktivnost, da se konsoliduju, uklone tragove i slično – naglašava on. Očigledno, smatra Rakočević, cilj ovih promjena nije poboljšanje normativne osnove za efi-

Udar na nezavisnost tužilaštva Prof. dr Velimir Rakočević je kategoričan da je prijedlog izmjena dva zakona kojima se reguliše rad tužilačke organizacije udar na nezavisnost tužilaštva. - Jedan od ključnih nedostataka ovih prijedloga je to što državno tužilaštvo više neće biti zaštićeno od

Marijana Laković-Drašković

Marijana Laković-Drašković nema dilemu da vladajuća većina u našoj zemlji ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da „otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ“. Očigledno, smatra Velimir Rakočević, cilj ovih promjena nije poboljšanje normativne osnove za efikasniji krivični postupak, „već vrlo jasna namjera da se što prije uklone svi oni koji nijesu po volji nove većine“ kasniji krivični postupak, „već vrlo jasna namjera da se što prije uklone svi oni koji nijesu po volji nove većine“. Oštre reakcije Brisela na najavu izmjena dva zakona uslijedile su nakon tekstova Pobjede u kojima je ukazano na cilj, ali i posljedice rušenja ovih dokumenata. Prva je reagovala portparolka EK Ana Pisonero koja je za naš portal bila kategorična da „Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji treba da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa“, uz upozorenje uticaja politike i neće moći slobodno i samostalno da vrši svoje dužnosti. Nova većina je srušila sve do sada uspostavljene garancije za vršenje funkcija državnih tužilaca bez uticaja sa strane – ističe on. Da su makar i letimično konsultovali evropske standarde u ovoj oblasti, kaže Rakočević, vidjeli bi da je uvođenje nezavisnog tužilaštva odavno postalo neupitni standard u EU. - Da budem precizan,

da može biti ugrožen „ukupni tempo pregovora Crne Gore sa Unijom“. Laković-Drašković nema dilemu da vladajuća većina u našoj zemlji ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da „otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ“. - Predlaže se da se u Tužilačkom savjetu poveća broj uglednih pravnika koje će birati Skupština prostom većinom, nauštrb državnih tužilaca koji po važećem zakonu čine većinu. Kroz ovaj prijedlog nova većina ne krije namjere da kontroliše državno tužilaštvo, odnosno da ova rješenja direktno ugrožavaju funkcionalnu nezavisnost tužilaštva kao ključnog uslova vladavine prava. U brojnim odlukama Evropskog suda za ljudska prava se kao imperativ ističe nezavisno djelovanje državnih tužilaca i ono mora biti zaštićeno od uticaja zakonodavne i izvršne vlasti. Uostalom, to je bio uspostavljeni standard u našoj državi koji umjesto da dograđuje ruši aktuelna vlast – zaključio je on.

bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce, utvrđuje njihov prestanak funkcije i druge Ustavom utvrđene poslove. Otvoreno i neskriveno politizuje Ustavom garantovani samostalni državni organ. To nije u skladu sa stavom i mišljenjem Venecijanske komisije, a ako se ovo rješenje usvoji uvjerena sam da će se naći i u narednom izvještaju Evropske komisije i mnogim drugim izvještajima naših međunarodnih partnera koji prate napredak u reformi pravosuđa Crne Gore – kaže ona. Upozorava i na odredbu da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca može biti i osoba koja ne radi kao državni tužilac, bez sprovedene bilo kakve procedure izbora. - Ukoliko bi se takvo rješenje usvojilo, sigurna sam da će ići na ocjenu ustavnosti. Ustavom je definisano da se vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom u Skupštini, pa se postavlja pitanje koja uporedna iskustva su koristili predlagači kod zakonskog rješenja da za vršioca dužnosti Tužilački savjet može „odrediti“ lice koje ne vrši funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom

Društvo/Hronika

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Grupa intelektualaca pisala vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću

va zakona koji regulišu ustrojstvo

auzula balansa Više državno tužilaštvo

Što će biti sa predmetima Marijana Laković-Drašković upozorava da, za slučaj da se prijedlozi zakona usvoje, može doći do ozbiljnih problema, kako u sudskim procesima u predmetima koje vodi Specijalno tužilaštvo, tako i u slučajevima istraga. - U tranzicionom periodu, do popunjavanja tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, postavlja se pitanje da li to znači da će se potpuno obustaviti suđenja u specijalnim predmetima, dok se novi državni tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva ne uputi u predmet. Situacija je još gora kada se radi o istražnim predmetima gdje tužioci svakodnevno sprovode novu istražnu radnju (saslušavaju, vrše pretrese i slično). Veliki je broj pritvorskih predmeta, pritvori teku, rokovi prolaze, a novi tužilac ne može da zna dokle se stiglo u istrazi. Ovdje je u pitanju eventualni nastanak štete koja se ne može nadoknaditi, jer se daje prostor kriminalnim organizacijama da se organizuju (prikriju, sakriju tragove, dokaze…) – objašnjava ona.

Velimir Rakočević

tužilaštvu – objasnila je naša sagovornica. Zabrinuta je i za status aktuelnih specijalnih tužilaca, jer, kako objašnjava, s obzirom na to da će ostati neraspoređeni i da ih Tužilački savjet, bez njihove saglasnosti, može rasporediti u Berane, Rožaje, Herceg Novi, Ulcinj ili neki drugi grad, uz činjenicu da su većina njih porodični ljudi, jasna je intencija zakonopisca.

POLITIKA

Rakočević je siguran da predložena rješenja nijesu održiva. - Oni kao da su zaboravili da državnotužilačka organizacija nije dio izvršne vlasti, niti je organ uprave. Očigledno ne shvataju da je državno tužilaštvo zastupnik pravde, a ne partikularnih političkih interesa. Shodno ovim prijedlozima zakona, politika preuzima kontrolu nad tužilaštvom i zbog toga predložena rješenja nijesu održiva – kategoričan je on. Predlagači zakona, prema riječima Laković-Drašković, prekršili su član 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji podrazumijeva saradnju Crne Gore i Evropske unije u postepenom preuzimanju propisa i evropske prakse. - Narušivši osnovne principe pregovaranja, direktno su zašli u zonu privremenih mjerila 27 iz poglavlja 24 koje se odnosi na uspostavljanje Specijalnog državnog tužilaštva, kao i mjerila br. 3 iz pregovaračkog poglavlja 23, koje je od strane Evropske komisije ocijenjeno kao realizovano. Mjerilo 3 glasi: „Crna Gora sprovodi ustavne promjene u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima i najboljim praksama. Shodno tome, Crna Gora usvaja sekundarno zakonodavstvo“ – podsjetila je ona.

Postavlja se pitanje, kaže bivša šefica za pregovaračka poglavlja 23 i 24, da li je u pitanju nepoznavanje integracionog procesa ili se zakoni predlažu „zbog želje za smjenom određenih personalnih rješenja, usljed nemogućnosti vladajuće većine da primjenom postojećeg okvira izvrši željene reforme“. - Ili je, možda, odgovor upravo u ekspozeu premijera u kojem se navodi: „Nećemo beskonačno licitirati kada ćemo ući u EU, već je naš zadatak da za četiri godine ispunimo 80 odsto zahtjeva koji proizilaze iz pojedinačnih poglavlja koja nijesmo zatvorili“... Ovo je jasna poruka kako građanima tako i EU da cilj ove Vlade nije integracija 2025, u skladu sa perspektivom proširenja navedenom u Strategiji proširenja za Zapadni Balkan – dodaje ona. Naša sagovornica se nada da će predlagači nakon intervencije Evropske komisije povući prijedloge zakona, jer ukoliko to ne učine, upozorava, Crna Gora može lako skrenuti sa ključnog spoljnopolitičkog prioriteta, a to je članstvo u EU. - Predstavnici EK javno su podsjećali članove aktuelne Vlade o potrebi da se svi zakonodavni izazovi rješavaju kroz redovne konsultacije sa svim relevantnim akterima, međutim aktuelna vlast je nastavila da zaobilazi jasne procedure i ne konsultujući naše evropske partnere, koristeći prečice, predlaže zakone. U posljednjem saopštenju šefica Delegacije EU u Podgorici upozorila je na mogućnost nazadovanja u pravosuđu, što ukazuje da ukoliko se ova zakonska rješenja usvoje vrlo vjerovatno će Evropska komisija početi da razgovara o formalnom aktiviranju klauzule balansa – smatra Laković-Drašković. Zbog svega, naša sagovornica

očekuje da će predlagači povući prijedloge zakona, a resorno ministarstvo nastaviti sa implementacijom preporuka iz izvještaja Evropske komisije i ostalih međunarodnih partnera koji prate stanje u pravosuđu. - Očekujem da će ubuduće prilikom prijedloga zakona, ne slijedeći svoju dosadašnju praksu, sprovoditi propisane nacionalne procedure i dostavljati prijedloge zakona Evropskoj komisiji i Venecijanskoj komisiji, te na taj način nastaviti sa dobrom saradnjom u pogledu izrade zakona sa našim evropskim partnerima koju je njegovala prethodna Vlada. Samo tako ćemo dobiti kvalitetne zakone, a time i suzbiti potencijalnu nenadoknadivu štetu po građane koju bi proizvelo donošenje navedenih, rekla bih eksperimentalnih zakona – ističe ona.

USAGLAŠAVANJE

Podsjeća da je sveobuhvatnom reformom pravosudnog sistema u Crnoj Gori prethodna Vlada stvorila kvalitetan normativni okvir za uspostavljanje jedinstvenog, transparentnog i na zaslugama zasnovanog sistema izbora nosilaca pravosudnih funkcija na nacionalnom nivou. - Svi zakoni su rađeni uz veoma zahtjevne procedure koje su uključivale ne samo nacionalne eksperte, predstavnike civilnog društva, već i međunarodne stručnjake iz oblasti organizacije pravosuđa, a nakon toga i intenzivnu komunikaciju sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom, što je rezultiralo visokim stepenom harmonizovanog zakonodavnog okvira sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti – naglasila je bivša pomoćnica ministra pravde. Da je Vlada dovedena pred „svršen čin“ i da mora da se riješi glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, jer je to uslov podrške Demokratskog fronta, a o čemu je pisala Pobjeda, na neki način potvrdio je u subotu potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Na pitanje novinara da li će vlast odustati od izmjene tužilačkih zakona i da li usvajanjem tih zakona može doći do nazadovanja na putu ka Evropskoj uniji, Abazović je kratko kazao da Vlada nije predložila zakone. - Vlada je obavezna da dostavi mišljenje. Ministar pravde će dostaviti svoje mišljenje i ja mislim da će to biti potpuno kompatibilno sa onim što je dobra međunarodna praksa i uz konsultacije sa Evropskom komisijom i tu se, čini mi se, generalno naše nadležnosti završavaju – prenijeli su mediji Abazovićevu izjavu, koji je naglasio i da u Vladi ne misle da glavni specijalni tužilac svoj posao radi dobro. Pobjeda je prošle sedmice objasnila da je upravo zbog očekivanih kritika međunarodnih partnera odlučeno da zakoni, koji su pisani u Ministarstvu pravde, ipak budu procesuirani Skupštini iz poslaničkih klubova nove parlamentarne većine. Na taj način prebacili su odgovornost za pravno nasilje i rušenje sistema tužilaštva sa Vlade na parlament. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Efikasno procesuirati promociju četništva PODGORICA - Grupa intelektualaca i građanskih aktivista zatražila je od vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da se izjasni da li u Crnoj Gori postoji prikladan pravni okvir koji je u stanju da brzo i efikasno procesuira sve slučajeve koji su u vezi sa promocijom i veličanjem četništva i ratnih zločinaca ili ga je potrebno osnažiti i učiniti jasnijim kroz izmjenu i dopunu postojeće ili donošenjem nove regulative. U pismu grupe građana se navodi da se u crnogorskom društvu sve više tolerišu i sve su intenzivniji primjeri otvorene reafirmacije i promocije četničkog pokreta. - Zabrinuti smo što umjesto stida i kajanja, sve su vidljiviji pokušaji rehabilitacije četništva, uvjereni da to nije opravdano zbog istorijskih činjenica, moralnih i političkih razloga, ali i zbog građanskog i multietničkog karaktera naše zajednice - navedeno je u pismu. Sve je, kako kažu, više građana koji na javnim mjestima, na medijskim portalima i na društvenim mrežama, bez prikrivanja identiteta, ističu simbole četničkog pokreta i fotografije ratnih zločinaca. - Policiji su prijavljeni članovi i funkcioneri određenih političkih partija koji na društvenim mrežama objavljuju slične sadržaje i obilježja četničkog pokreta. Evidentirani su primjeri da određeni građani, tokom treninga, u sportskim objektima u Podgorici i drugim opštinama nose majice sa likom Draže Mihailovića, ali i ratnih zločinaca poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su u periodu 1991-1995. realizovali, između ostalog, i ravnogorsku ideju Velike Srbije - navodi se u pismu Stankoviću. Smatraju da je suočavanje sa prošlošću dugoročno koristan i opravdan proces koji pomaže utvrđivanju i prihvatanju istorijskih istina.

- Ovakve objave podstiču govor mržnje koji dalje vodi, kako to prepoznaje i Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti, pogubnim emotivnim i psiholoških posljedicama i fizičkom nasilju. Potrebno je da se unaprijedi krivično-pravno reagovanje države u odnosu na ovakve i slične pojave, jer gotovo zanemarljiv broj slučajeva završi na sudu. Iako su samostalni i nezavisni u svom radu, što poštujemo i posebno ističemo, stiče se utisak da se pojedini državni tužioci prečesto pozivaju na slobodu izražavanja i još češće odlučuju da u prijavljenom govoru mržnje ili širenju netrpeljivosti nema elemenata krivičnog djela ili prekršaja koje se goni po službenoj dužnosti. Građanima je uglavnom nejasno da li promovisanje četništva, isticanje četničkih simbola i veličanje ratnih zločinaca zaslužuje odgovarajuće krivičnopravno procesuiranje što ih često dovodi u međusobne rasprave koje dalje vode produbljivanju distance i konfliktu - ističu u pismu. Pismo su potpisali filmska teoretičarka Maja Bogojević, filolog Stefan Todorović, istoričar Boban Batrićević, mirovne i ženske aktivistkinje Fana Delija i Aida Petrović, pisac Andrej Nikolaidis, istoričarka umjetnosti Milena Pejović-Eraković, aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, filološkinja Sanja Orlandić, politički analitičar Ljubomir Filipović, univerzitetska profesorica Jasna TatarAnđelić, građanski aktivisti Petar Belada i Anto Janković, filolog Adnan Čirgić, građanske aktivistkinje Inesa Gargović, Manja Ljumović, Maja Miličković i Aleksandra Kovačević, politikološkinja Olivera Komar i politikolozi Nemanja Stankov i Nemanja Batrićević, psihijatarka Irina Redžepagić i istoričar književnosti Aleksandar Radoman. Đ. Ć.

Apelacioni sud produžio pritvor optuženima za stvaranje kriminalne organizacije na međunarodnom nivou

Kolumbijci priznali da su plaćeni 25.000 za ubistvo Brajović i Kolumbijci su uhapšeni 2. avgusta prošle godine u Nikšiću zbog sumnje da su pripremali teško krivično djelo PODGORICA – Caicedo Bandoya Juan David (29) iz Kolumbije priznao je tokom istrage krivično djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, pojašnjavajući da je u Crnu Goru došao da ubije čovjeka, piše u odluci o produženju pritvora u koju je Pobjeda imala uvid. Caicedo Bandoya Juan David tereti se sa Goranom Brajovićem (25) i Costanom Casa Jose Aleksandarom (43) za stvaranje kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou. Njima je nedavno odlukom Apelacionog suda pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva. Caicedo Bandoya Juan David, kako se navodi, tokom istrage ispričao je da ga je jedna osoba u Kolumbiji pitala da ubije čovjeka, što je on i prihvatio. - Sa poznanikom A. iz K. došao je Crnu Goru, opisujući tok svog putovanja te činjenicu da su ih uvijek sačekivale druge osobe i transportovale od B. do S., a potom od S. do granice Crne Gore i Bosne i Hercegovine, da bi ih treće lice mimo graničnih prelaza nelegalno uvelo u Crnu Goru i da su trebali da budu prebačeni na neku lokaciju koja im

nije poznata – navodi se obrazloženju suda. Osnovana sumnja da su optuženi počinili navedena krivična djela, kako piše u odluci, proističe i iz odbrane Costana Casa Jose Aleksandra koji je takođe priznao krivicu. -Navodi da je dogovor bio da dođu u Crnu Goru i da za 25.000 eura ubiju jednu osobu čiji identitet u trenutku dogovaranja nijesu znali. Sve to je trebalo da urade za taj iznos, a ukoliko bi im kasnije bilo naređeno da ubiju još nekoga, oni bi to i uradili. Kao razlog likvidacije okrivljeni navodi da je shvatio iz priče da se radi o nekom rivalstvu, ali nije umio da pojasni o kom rivalstvu se radi – navedeno je u odluci. U odluci je navedeno da iz do sada prikupljenih dokaza, te i iskaza optuženih, proizilazi sumnja da su krajem 2019. godine i početkom 2020. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formiralo za sada nepoznato lice. - Kriminalna organizacija ima za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna. Djelovanje kriminalne organizacije je planirano na duže vrijeme u međunarod-

nim razmjerama, uz primjenu tačno određenih pravila i unutrašnje kontrole i discipline. Svaki član kriminalne organizacije je imao unaprijed određen zadatak i ulogu – obrazloženo je iz Apelacionog suda. Optuženi su tokom istrage, kako je obrazloženo, opisali i djelovanje drugih za sada neidentifikovanih pripadnika kriminalne organizacije, uključujući i lica koja su ih nelegalno prebacivala preko graniice. - Oni su istovremeno naveli okolnosti njihovog prelaska državne granice te opisuju način na koji su i ušli u vozilo okrivljenog G. B. Iz toga opisa proizilazi osnovana sumnja da je dolazak G. B. bio unaprijed dogovoren na dogovorenom mjestu preuzimanja, što u cjelosti odgovara načinu djelovanja ove kriminalne organizacije i u prethodnim mjesecima. Pored navedenog kod okrivljenog C. C. J. A. pronađeno je i više mobilnih telefona, za koje sam okivljeni navodi da ih je koristio radi komunikacije sa licima koja su ga angažovala u K. i preko kog mobilnog telefona a uz primjenu mobilne aplikacije „S.“ je dobijao uputstva gdje treba da bude kako bi ga preuzela lica i odvezla na narednu lokaciju – pojašnjeno je iz suda. Brajović i Kolumbijci su uhapšeni 2. avgusta prošle godine u Nikšiću zbog sumnje da su pripremali teško krivično djelo. Istražitelji su imali operativna saznanja da Brajović i dvojica Kolumbijaca pripremaju izvršenje teškog krivičnog djela. Operativnim radom oni su prikupili dokaze i zaustavili vozilo u kojem su bili osumnjičeni i osujetili njihov plan. M. L.

Društvo

Poneđeljak, 8. februar 2021.

U Crnoj Gori registrovano još 488 slučajeva infekcije korona virusom

PODGORICA – Institut za javno zdravlje registrovao je juče još 488 slučajeva korona virusa, dok su od posljedica infekcije preminule dvije osobe, saopšteno je iz IJZ-a. Laboratorije Instituta i druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, su završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.692 uzorka na novi virus. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 143, Nikšića 74, Budve 69, Tivta 25, Bijelog Polja 24, Ulcinja 22, Herceg Novog 20, Cetinja 19, Berana i Pljevalja po 18, Bara 16, Kotora 10, Žabljaka devet, Mojkovca pet, Danilovgrada i Plužina po tri, Rožaja, Andrijevice, Tuzi i Kolašina po dva, i Plava i Šavnika po jedan. - Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa kovidom-19, i to kod pacijenata iz Nikšića i Podgorice, starosti 61 i 57 godina – navedeno je u saopštenju IJZ-a. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka pandemije iznosi 838. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 503 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 7.733. Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 65.227. U Podgorici je aktivno 3.049 slučajeva infekcije, Nikšiću 742, Budvi 698, Bijelom Polju 558, Kotoru 375, Herceg Novom 349, Beranama 304,

S. VASILJEVIĆ

Preminule dvije osobe

Kovid bolnica u Nikšiću

Crna Gora prva u regionu po broju hospitalizovanih Po broju hospitalizovanih osoba oboljelih od kovida-19 na 100.000 stanovnika Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu, dok su odmah iza nje Srbija i Slovenija. U Crnoj Gori su registrovana 63 hospitalizovana na 100.000 stanovnika, Srbiji 56, Sloveniji 45, Sjevernoj Makedoniji 29 i Hrvatskoj 28. U Crnoj Gori je registrovano i najviše aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, dok su na drugom mjestu Albanija i trećem Slovenija.

Cetinju 278, Baru 245, Tivtu 218, Pljevljima 199 i u Danilovgradu 154. U Rožajama su aktivna 103 slučaja, Tuzima 90, Ulcinju 89, Mojkovcu 70, Kolašinu 59, Plavu 43, Plužinama i Žabljaku po 30, Andrijevici 28, Petnjici devet, Gusinju osam i u Šavniku pet. U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovano u Budvi, Cetinju i Kotoru. U Budvi je registrovano 316 oboljelih na deset hiljada stanovnika, Cetinju 183, Kotoru 165, Podgorici 161, Tivtu 145, Bijelom Polju 132,

Plužinama 115, Beranama i Herceg Novom po 114, Nikšiću 107, Žabljaku 97, Mojkovcu 93, Danilovgradu 84, Kolašinu 82, Pljevljima 74, Tuzima 73, Andrijevici 61, Baru 56. U Plavu su registrovana 52 aktivno oboljela na deset hiljada stanovnika, Rožajama 45, Ulcinju 44, Šavniku 32, Gusinju 20 i Petnjici 17. U Crnoj Gori je od 1. februara do danas zabilježeno 3.568 novih slučajeva, što je najveći broj novozaraženih u posljednjih devet sedmica. Prosjek za posljednjih sedam dana je 510 novih slučajeva dnevno. R. P.

Zvaničnik Helsinške komisije američkog Kongresa o inicijativi da haški optuženik dobije ulicu u Beranama

Hend: Užasno pogrešna poruka

Imunitet se dobija dvije sedmice nakon primljene druge doze vakcine. I ako se vakcinišete, antitijela imate u krvi, ali ne i u sluznici pa ako ne nosite masku možete infekciju da prenesete onome ko nije preležao bolest – naglasio je Laušević tokom edukativne radionice u Budvi BUDVA – Nacionalna strategija za imunizaciju protiv kovida-19 definiše rizične kategorije i prepoznaje ko će imati prioritet u vakcinaciji, ali epidemiolozi napominju da će puni efekat tog procesa zavisiti od stepena pridržavanja mjera, koje su jednako bitne kao i tokom dosadašnje borbe protiv pandemije.

Vakcina ne će se moći Treba da se vakcinišu i oni koji su preležali koronu Na pitanje da li se vakcinišu oni koji su preležali koronu, prof. dr Dragan Laušević je rekao da je to apsolutna preporuka. – Ti ljudi možda jesu preležali koronu, ali oni uglavnom kratko imaju antitijela tako da je vakcinacija moja preporuka i u tom slučaju – naveo je Laušević.

Dragan Laušević

To je saopšteno na treningu „Edukacija novinara povodom predstojeće kovid-19 imunizacije“, koji je u Budvi održan tokom vikenda u organizaciji Instituta za javno zdravlje uz podršku UNICEF-a i britanske ambasade u Podgorici.

PRIORITETI

Predstavljajući taj dokument, dr Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje istakao je da su štićenici domova za stare i institucije za smještaj osoba sa težim poremećajima razvoja prvi koji će primiti vakcinu kada ona, uskoro, stigne u Crnu Goru. Strategija je, kako je kazao, završena u decembru, ali je dodao da je to „živi dokument“ koji će se vremenom mijenjati i dopunjavati.

Tačan datum početka vakcinacije u Crnoj Gori još se ne zna

– Vakcinacija je jako važna, to je prije svega logistički izazov. Naš dokument za imunizaciju ima 11

poglavlja i obuhvata, između ostalog, regulatorni okvir, definisanje ciljne populacije, organizaciju lo-

Liberalna partija pozvala medijsku zajednicu da bojkotuje vanredne - vikend pres konferencije Vlade uz poruku

PODGORICA - Inicijativa pokrenuta u Beranama da jedna od gradskih ulica ponese ime osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića užasno je pogrešna poruka - ocijenio je politički savjetnik u Helsinškoj komisiji američkog Kongresa Robert Hend. Hend poručuje kako Mladić ne bi trebalo da bude ičiji heroj, navodeći da to definitivno usporava napore da se postigne pomirenje koje je neophodno da bi zajednice u državama na Balkanu napredovale u 21. vijeku. - Mladić je osuđeni ratni zločinac, odgovoran za mnoge gnusne zločine, među kojima je i genocid u Srebrenici 1995. godine. On ne bi trebalo da bude ičiji heroj. Time se takođe vrijeđaju i zastrašuju preživjeli prijatelji i porodice žrtava i onih koji dijele njihovu etničku pripadnost. Time se ponavljaju i uobičajeni stereotipi o ljudima na Balkanu i nude izgovori da se obeshrabri njihova evropska integracija - podvlači Hend. Kako primjećuje Robert Hend, ovakva praksa je već

Nacionalna strategija definiše rizične kategorije i prioritet

Abazović bi da kontroliše i medije Robert Hend

zastupljena u drugim djelovima Balkana. - Kao što je glorifikacija ekstremnih nacionalista koji su možda počinili zločine u Hrvatskoj, čemu smo se usprotivili. Ovo pomaže da se legitimizuju takvi drugi napori. Da li to građani Berana zaista žele da urade? Ne mogu kredibilno tvrditi da su te dvije stvari drugačije - podvlači zvaničnik Helsinške komisije američkog Kongresa. Robert Hend u svom osvrtu precizira da ovako ispoljena razmišljanja i inicijative predstavljaju, kako podvlači,

prepreku za budućnost. - Sprečava napredovanje zajednica, država i regiona. Iskustvo Sjedinjenih Država, što je očigledno danas, jeste da se treba na kraju suočiti sa prošlošću, tragati za istinom, priznati prestupe, odbaciti zlokobne ideologije koje su ih podstakle i pronaći drugačiji put. Sva društva to moraju da urade. Pogrešno je prihvatiti takav način razmišljanja na Balkanu koji je neprihvatljiv bilo gdje drugo. Izabrani lideri imaju odgovornost da daju pozitivan primjer i povedu svoje zajednice naprijed zaključio je Hend. R. P.

PODGORICA - Besprizornim napadima na slobodu medija, bilo provladinih ili onih koji imaju uređivačku politiku koja ne odgovara stavovima vlasti, potpredsjednik Vlade Abazović bi da stavi pod potpunu kontrolu



medijsku scenu i da ugasi svaki kritički ton u javnosti, smatraju u Liberalnoj partiji. Iz LP je saopšteno da je Abazović krenuo u obračun sa medijima nakon što je to isto poku-

Ovo predstavlja uvođenje jednoumlja u kojem niko ne smije da posumnja u ispravnost djelovanja bezgrešnog vladara

šao podizanjem krivičnih prijava, preko svojih funkcionera, protiv uglednih akademika i profesora koji su se usudili da kritikuju rad vlasti. - Konkretno, posljednjim klevetničkim napadima na portal aktuelno.me koji djeluju kritički, kako god se to nekom dopadalo, Abazović pokušava da zloupotrijebi i pozicije tužilaštva i sudstva i upregne ovu nezavisnu granu vlasti u korist svoje lične i partijske politike. Ovo predstavlja uvođenje jednoumlja u kojem niko ne smije da posumnja u ispravnost djelovanja bezgrešnog vladara. Pozivamo zato javnost, ali i čitavu medijsku zajednicu da bojkotoju ovakve vanredne-vikend pres konferencije Vlade na kojima se izlivaju bujice populizma, demagogije i antidemokratskih vrijednosti, koje uglavnom vrijeđaju razum crnogorskih građana. Vladi i njenom vrhu mora se poslati poruka da neće moći tek tako da guše slobodu medija i govora svakog ko im nije po volji - navode iz LP. R. D.

te u imunizaciji, čiji će efekti zavisiti i od poštovanja mjera

e znači da i bez maski

Senad Begić



Doktor Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje istakao je da su štićenici domova za stare i institucije za smještaj osoba sa težim poremećajima razvoja prvi koji će primiti vakcinu kada ona, uskoro, stigne u Crnu Goru

gističkog lanca, odlaganje otpada, što je takođe važan segment, ali obuhvata i obuke za zdravstvene

radnike koje smo uglavnom obavili, a što nam je bilo jako važno – naveo je Begić. Kazao je da će se među prvima vakcinisati zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji fronta u borbi sa korona virusom, zdravstveni radnici u drugim ustanovama, sve osobe starosti od 80 i više godina, a nakon njih i svi oni koji imaju između 75 i 79 godina, te osobe od 70 do 74 godine starosti. – Nakon njih vakcinisaćemo

Društvo

Poneđeljak, 8. februar 2021.



Među prvima biće vakcinisani zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji fronta u borbi sa korona virusom, zdravstveni radnici u drugim ustanovama, sve osobe starosti od 80 i više godina klinički veoma osjetljiva/ranjiva lica, a nakon njih i one od 65 do 69 godina starosti. Sljedeća kategorija su oni koji imaju od 45 do 64 godine a koji spadaju u rizične kategorije, pripadnici vitalnih službi na državnom i lokalnom nivou, zaposleni u obrazovno-vaspitnim ustanovama, te odrasli od 18 do 44 godine koji spadaju u rizične kategorije. Predvidjeli smo nakon njih i vakcinaciju onih koji imaju od 60 do 64 godine, druge pripadnike vitalnih službi na državnom i lokalnom nivou i one osobe koje imaju od 50 do 59 godina starosti - naveo je Begić. Naglasio je da je urađen i popis opreme za čuvanje vakcina u domovima zdravlja u našoj zemlji i da je kapacitet zadovoljavajući. – Ostalo je da kupimo još nešto od opreme za smještaj vakcina, ali kapacitet onoga što posjedujemo je zadovoljavajući – naglasio je Begić.

OPREZ

Epidemiolog IJZ prof. dr Dragan Laušević upozorio je građane da maske tek sada ne smiju skidati, već da moraju biti još oprezniji, jer ih virus ne smije zakačiti pred samu vakcinaciju. – Vakcine ubrzo stižu, i sad tek moramo da nosimo maske, da držimo distancu i peremo ruke. Morali smo to i ranije i moraćemo i ubuduće, ali sad to treba da činimo bez izuzetka – poručio je on. Kazao je da i oni koji se vakcinišu moraju da nose maske. – Imunitet se dobija dvije sedmice nakon primljene druge doze vakcine. I ako se vakcinišete, antitijela imate u krvi, ali ne i u sluznici, pa ako ne nosite masku možete infekciju da prenesete onome ko nije preležao bolest – naglasio je K. J. Laušević.

Premijer Zdravko Krivokapić male porodice proglasio egoističnim, reagovala profesorica Fakulteta političkih nauka

Komar: Asocira na Musolinijevu kampanju PODGORICA - Mala porodica je egoistična, dok je mnogobrojna naučila da cijeni svaki detalj i da se međusobno ispomaže - kazao je u subotu prvi čovjek crnogorske Vlade prilikom predstavljanja izmjena i dopuna socijalnih zakona. Ova izjava je naišla na oštru osudu na portalima i društvenim mrežama a reagovala je juče i profesorica Fakulteta političkih nauka Olivera Komar ističući kako premijerove kvalifikacije podsjećaju na kampanju koju je tridesetih godina prošlog vijeka lansirao italijanski fašistički diktator Benito Musolini. - Kvalifikacije o potpunosti i nepotpunosti porodice ili pojedinca u odnosu na njegovu reproduktivnu ostvarenost, neodoljivo asociraju na nezapamćenu kampanju koju je tridesetih godina prošlog vijeka lansirao Benito Musolini s ciljem da poveća natalitet i „izliječi“ ono što je ideologija fašizma smatrala devijantnošću liberalne kulture… Devijantnim su smatrani svi oni koji nemaju velike porodice, a osnovna premisa kampanje bila je fiksirana uloga i dužnosti muškog i ženskog roda. Kampanju je pratilo niz mjera koje su imale za cilj da podstaknu željeno, ali istovremeno i kazne neželjeno

Olivera Komar

reproduktivno ponašanje kao, na primjer, masovno otpuštanje žena kako bi se mogle posvetiti majčinstvu - navela je Komar, a prenio portal CDM. Komar ističe i kako ovakve izjava zvuče posebno zabrinjavajuće kada dolaze sa visokih državnih pozicija. - Ono što u početku može zvučati kao bezazleni flert sa patrijarhatom i tradicijom, vrlo brzo se može transformisati u artikulisanu ideologiju sa realnim posljedicama. Ovakve ideologije obično slijedi regulacija ženskih reproduktivnih prava,

čemu imamo priliku da svjedočimo u Poljskoj ovih dana smatran Komar. Komar ističe i kako je premijerova kvalifikacija problematična i iz razloga što bezobzirno vrijeđa sve one koji ne žele ili iz zdravstvenih, pravnih ili ekonomskih razloga ne mogu imati djecu, proglašavajući njihove porodice nepotpunim ili egocentričnim. Komar je na kraju podsjetila na pojedine procjene koje ukazuju na to da između 10 i 15 odsto stanovništva Crne Gore ima problem sa neplodnoĐ. Ć. šću.

Krivokapić i Bečić su izmjene socijalnih zakona predstavili porodici Stevanović sa sedmoro maloljetne djece

Stambena zadruga Zdravstvo raspisala konkurs za raspodjelu sredstava za poboljšanje stambenih uslova

Do sredine godine očekuju početak gradnje stanova u nekoliko opština PODGORICA - Konkurs za raspodjelu novčanih sredstava, po povoljnim uslovima, za poboljšavanje uslova stanovanja članovima Stambene zadruge zdravstvenih radnika Zdravstvo je u toku, a ove godine će početi izgradnja stambenih objekata za zdravstene radnike u više opština, kazala je Pobjedi direktorica ove zadruge Maja Radišević. - Procedura za izgradnju stambenih objekata u Pljevljima je počela krajem prošle godine, a gradske vlasti su iskazale spremnost da obezbijede lokaciju u neposrednoj blizini Opšte bolnice u Pljevljima. Očekujemo do sredine ove godine da će administrativna procedura biti završena i da ćemo početi izgradnju

Kako je navela direktorica zadruge Maja Radišević, u toku je određivanje lokacija ili finiširanje administrativne procedure za nove stambene objekte za zdravstvene radnike u Pljevljima, Beranama, Kotoru i Nikšiću stambenog objekta sa 50 do 60 stambenih jedinica - kazala je Radišević. Ona je navela da se do kraja marta u Beranama očekuje obezbjeđenje lokacije za stambeni objekat u neposrednoj blizini zdravstvenih ustanova, kako bi se nakon završene administrativne procedure počela gradnja u drugom kvartalu ove godine. - Obavljen je i razgovor sa predstavnicima Kotora, koji

su prepoznali potrebu rješavanja stambenih potreba zdravstvenih radnika ove opštine i obavezali se da će u najskorijem roku ponuditi adekvatna rješenja - kazala je Radišević. Prema njenim riječima, i pored činjenice da je u Podgorici 204 zdravstvena radnika obezbijedilo krov nad glavom putem Stambene zadruge Zdravstvo, postoji veliki broj zdravstvenih radnika koji ovo

Maja Radišević

pitanje nijesu riješili. - Tokom prethodne godine u razgovorima sa predstavnici-

ma Ministarstva održivog razvoja i turizma i Sekretarijata za urbanizam smo definisali

lokacije koje bi bile pogodne za izgradnju stambenih objekata za zdravstvene radnike, i očekujemo da će se ubrzo definisati lokacije. Obratili smo se i Vladi i Ministarstvu zdravlja, a od ministarke zdravlja dr Jelene BorovinićBojović smo dobili uvjeravanja da će se založiti da se ovo pitanje u najskorije vrijeme riješi - kazala je Radišević. Ona je dodala da postoje planovi i za izgradnju novih zgrada u Nikšiću. - Iako su u Nikšiću napravljene dvije zgrade za zdravstvene radnike, postoji dodatno interesovanje, pa su predstavnici Sindikata obavili razgovore sa lokalnim vlastima, koje su već predložile lokaciju stanova za zdravstvene radnike – kazala je Radišević. N. K.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Planinski prevoj na regionalnom putu od Kolašina ka Andrijevici uglavnom neprohodan za saobraćaj

Metarski snijeg i blokada života KOLAŠIN – Simbol svega lijepog što donosi zima, ali i svih nevolja, blokada saobraćaja i blokada života koje „dolaze“ sa metarskim snijegom je – Trešnjevik. Planinski prevoj na regionalnom putu od Kolašina ka Andrijevici na 1.573 metra nadmorske visine. Sa prvim ozbiljnijim snjegovima, uglavnom neprohodan za saobraćaj. Mikša Ćulafić, ,,turistički čarobnjak“ sa Komova, godinama piše pisma nadležnima tražeći da se obezbijedi prohodnost Trešnjevika u zimskim mjesecima jer bi i tokom zime turisti kretali ka Komovima. Planina je i zimi magnet za turiste. Samo da je puta...

Nekada je bilo drugačije. Regionalni put od Andrijevice preko Trešnjevika, Bara Kraljskih do Mateševa i dalje Kolašina je bio od državnog značaja i održavao se tokom cijele godine. Mještani su imali svoje dionice koje su održavali. Dionica Paja Labovića je uvijek bila najčistija i najbolje održavana. Sada je Trešnjevik – carstvo snijega. Blizu metar i po bijelog pokrivača. Bjelina pritisla i pogled i turističke objekte na Trešnjeviku i krčmu Sava Lekića. Ljeti atraktivna turistička raskrsnica koja spaja Kolašin i Andrijevicu i sa koje se kreće ka Štavnoj i Komovima, sada je u sniježnim nametima.

Peđa Ivanović je na svom imanju ispod Trešnjevika. Prtinom i svojim korakom se bori da ga snijeg ne blokira. Porodica mu je trenutno u Podgorici, a on se gorštački bori i sa zimom i sa poslovima na selu koji su u ovom periodu uvijek teži. Do Trešnjevika su stigli i kolašinski planinari Milo Grujić, Džim Brković, Darko Jeknić, Komnen Grujić i Božidar Rakonjac. Čovjek uvijek može da odgovori nevoljama zime i da od nje uzme ono lijepo. Korak snijegom kao čovjekov otpor. I kao poštovanje zimi i svemu što donosi... I simbol svega toga – Trešnjevik. D. DRAŠKOVIĆ

Prtina ka selima ispod Trešnjevika

Sijeno okovano snijegom Planinari na Trešnjeviku

Put ka kući Ivanovića

Raskrsnica pod snijegom

Snijeg na drvari Sava Lekića

Potpredsjednik Vlade na akciji čišćenja maslinjaka u Valdanosu

Abazović: Oslobađanje maslina je oslobađanje naše duše PODGORICA - Valdanos nije ekonomsko, niti pitanje pravde, koliko kulturološkog opstanka naroda i njegove povezanosti sa maslinama, saopštio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. On je juče sa ministrima odbrane Oliverom Injac, javne uprave Tamarom

Abazović u Valdanosu

Srzentić i poljoprivrede Aleksandom Stijovićem prisustvovao akciji čišćenja maslinjaka i pristupnih puteva koju je organizovalo Udruženje za vraćanje i zaštitu privatne imovine u Ulcinju. Abazović je tom prilikom, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, rekao da je 18.000 stabala potpuno nepravedno za-

robljeno i da se takav slučaj ne može naći nigdje u svijetu. - Mi smo odlučni da ruka pravde konačno dođe i ovdje. Hvala vam što niko od vas nikad nije izgubio energiju da se bori za Valdanos. Hiljadugodišnje masline su dokaz da i u najtežim vremenima možemo biti zajedno i da možemo pomoći jedni drugima - kazao je Abazović. Dodao je i kako su građani do sada imali percepciju da Vojska Crne Gore nije u službi građana i da onemogućava da vlasnici uđu na svoje posjede. - Sad je stvar drugačija. Injac je dokaz tome. Nije imala nijednu dilemu u tome da vojska na sve načine pomogne, da se otvore putevi, da bude bliska ljudima i da da podršku ljudima u svemu onome što oni treba da rade na Valdanosu u narednom periodu - kazao je Abazović. On je naveo da mu je naročito zadovoljstvo što je tu i sa Stijovićem koji je, kako je kazao, omogućio logističku podršku i koji je spreman da na licu mjesta vidi što treba da se radi na revitalizaciji maslina i da u tome pomogne. - Naš cilj je da ovaj proces dovedemo do kraja. Valdanos nikad nije razdvajao, on je uvijek spajao. Došli smo da oslobodimo masline, a oslobađanje maslina je oslobađanje naše duše - zaključio je Abazović. Đ. Ć.

Tivatski komunalci i vatrogasci dezinfikovali objekte i javne površine

Dezinfekcija javnih površina u Tivtu

I za vikend radno TIVAT – Oprane su i dezinfikovane ulice u centru grada te u naseljima Porto Montenegro, Luštica Bay, centar Radovića, Gradiošnica, Tripovići i Mažina. Zaposleni u Službi komunalija d.o.o. Komunalno, pripadnici Službe zaštite i spašavanja, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ i Dobrovoljnog vatrogasnog voda obavili su u dane vikenda dezinfekciju javnih površina u Tivtu. Dezinfikovana je zgrada Opštine, zelena i pijaca komisione robe, državna apoteku na gradskoj rivi Pine, mali park sa toboganima i ljuljaškama na igralištu za djecu na Trgu Dara Petkovića. Oprane su i dezinfikovane ulice u centru grada te u naseljima: Porto Montenegro, Luštica Bay, centar Radovića, Gradiošnica, Tripovići i Mažina. U cilju sprečavanja daljeg širenja korona virusa dezinfikovan je prostor centralne OŠ „Drago Milović“ sa područnim odjeljenjem u Donjoj Lastvi i vrtić „Bambi“ u Donjoj Lastvi, a danas će obaviti dezinfekciju prostora OŠ „Branko Brinić“ i područnog odjeljenja vrtića „Bambi“ u Radovićima. Ovih će se dana obaviti i dezinfekcija ulaza i stubišta u stambenim objektima na području Tivta. S. K.

Svijet

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Bajden čestitao Vučiću Dan državnosti Srbije i poslao veoma značajnu regionalnu poruku

Vašington pozvao Beograd da prizna Kosovo VAŠINGTON/BEOGRAD Predsjednik SAD Džozef Bajden uputio je čestitku povodom Dana državnosti Srbije i poručio da SAD ostaju trajno posvećene unapređenju saradnje sa Srbijom. - U ime američkog naroda upućujem iskrene čestitke Vama i Vašim sugrađanima povodom Dana državnosti Srbije 15. februara - piše u čestitki koju je Bajden uputio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, saopšteno je iz kabineta srpskog predsjednika. Bajden je u čestitki poručio da SAD ostaju „nepokolebljive u podršci“ eurointegracijama Srbije, sprovođenju reformi i postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom „koji je fokusiran na međusobno priznanje“. - Snaga naših odnosa temelji se na dubokoj istoriji veza naših naroda koji su ratovali kao saveznici u oba svjetska rata. Takođe cijenimo našu blisku saradnju u borbi protiv pandemije korona virusa, dok se zajedno suočavamo sa ovim globalnim izazovom bez presedana - navodi se u čestitki. Vučić je ocijenio, povodom poruke Bajdena o podršci Srbiji u postizanju sporazuma sa Kosovom koji je fokusiran na međusobno priznanje, da

Mi razumijemo da je to nova američka politika, bilo je pokušaja da se taj termin nametne kao nešto što je trebalo da prihvatimo kao konačno rješenje i u Vašingtonu. Već sam im jedanput u lice rekao u Bijeloj kući što mislim o međusobnom priznanju i moj odgovor neće biti drugačiji - rekao je Vučić

Aleksandar Vučić

Džozef Bajden

se taj termin ne pominje ni u jednom sporazumu i ni u jednoj rezoluciji. - Mi razumijemo da je to nova američka politika, bilo je pokušaja da se taj termin nametne kao nešto što je trebalo da prihvatimo kao konačno rješenje i u Vašingtonu. Već sam im jedanput u lice rekao u Bijeloj kući što mislim o međusobnom priznanju i moj odgovor neće biti drugačiji - rekao je Vučić medijima.

On je dodao da ,,nije prijatno“ što je jasno da će američka spoljna politika ići u pravcu priznavanja nezavisnosti Kosova. - Mnogo toga smo započeli i napravili na Sretenje. Sretenje je za nas mnogo važnija stvar nego što su albanske i američke želje. Imamo i mi ne samo želje, već i drugačiju realnost i slobodarsku tradiciju - dodao je srpski predsjednik. Vučić je ocijenio da se ,,komplikuju stvari“ oko Kosova i

Posljedice korona krize na turizam

Metohije i Republike Srpske. On je pozvao Srbe na Kosovu i Metohiji da glasaju za Srpsku listu na izborima 14. februara, navodeći da je važno da imaju svoje predstavnike u ,,privremenim organima vlasti“ koji bi, kako je rekao, ,,mogli da drže sigurnu i čvrstu vezu sa svojom Srbijom“. Komentarišući izjavu bivšeg kosovskog premijera i lidera Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja o ujedinjenju svih Albanaca, Vučić

je kazao da je Haradinaj ,,veoma opasan čovjek“ koji ne laže kada govori o ujedinjenju Kosova i Albanije. - Oni sve vrijeme idu s tim, samo je pitanje kad će doći do zida - kazao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Pančevu, gdje je prisustvovao prikazu sposobnosti djelova jedinica Vojske Srbije. Dodao je da mu Haradinaj ,,drugi put“ prijeti rušenjem s vlasti i da je to prvo, kako se izrazio, ,,obećao“ do Svetog

Nikole 2019. kad su bili protesti u Beogradu. - Uvijek je to moguće, Haradinaj je ozbiljan političar i veoma opasan čovek, u svakom smislu. Suviše sam mali da bih mogao da se suprotstavim svima u okruženju ili najvećoj svjetskoj sili koja od nas zahtijeva međusobno priznanje, ali sam dovoljno veliki da ne učestvujem u ponižavanju sopstvenog naroda ili u rušenju sopstvene države - kazao je Vučić.

Prekinuta dosadašnja tradicija izbora u Katoličkoj crkvi

Papa Franjo imenovao prvu ženu na više sinodsko mjesto RIM - Papa Franjo imenovao je Francuskinju Natali Bekuart podsekretarom biskupskog sinoda, a ona postaje prva žena koja obavlja dužnost i ima glasačka prava unutar crkve. Pad putovanja globalno se kreće iznad 90 odsto

Na Jadranu 99,6 odsto manje putnika s kruzera SPLIT - Krstarenja stranim brodovima po hrvatskom Jadranu prošle godine su obustavljena, jer ih je ostvareno samo 26, što je 96,4 odsto manje nego 2019. godine. To je posljedica pandemije i ograničenja međunarodnih putovanja, pokazuju podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, prenosi Index.hr. Situacija je takva u cijelom svijetu, tako da se pad tih putovanja i globalno kreće iznad 90 odsto, a prema novim, optimističkim procjenama Međunarodnog udruženja kruzing industrije CLIA, početak oporavka tog tržišta mogao bi krenuti u drugoj polovini ove godine, ako se

nastavi vakcinacija i distribucija vakcina. U tom slučaju i Hrvatska može očekivati povratak kruzera u njene luke, posebno u Dubrovnik, gdje su prije pandemije i najviše uplovljavali i zadržavali se, ali će sve zavisiti i od mjera kriznog štaba, odnosno situaciji s pandemijom u Hrvatskoj i šire. Osim pada broja krstarenja po Jadranu, još je veći minus, od čak 99,6 odsto, u ovoj godini zabilježen s tek nešto malo više od četiri hiljade putnika koji su u Hrvatsku došli sa svih 26 kruzera. Sva putovanja i putnike u Hrvatsku je dovezlo deset stranih brodova - kruzera ili njih 65 manje nego u 2019, što je pad od 84,7 odsto.

Papa Franjo

Pedeset dvogodišnjakinja je jedna od dvoje novih podsekretara imenovanih u sinod, tijelo biskupa koje proučava glavna pitanja, a u kojem je savjetnica od 2019. godine.

- Subotnje imenovanje signalizira želju za većim učestvovanjem žena u procesu odlučivanja i donošenja odluka u crkvi. Tokom prethodnih sinoda, povećao se broj žena koje su učestvovale kao eksperti i slušaoci - rekao je kardinal Mario Greč, glavni sekretar sinoda. Nominacijom sestre Natali i njenom mogućnošću da učestvuje u glasanju prekinuta je dotadašnja tradicija. Sinod vode biskupi i kardinali koji imaju glasačka prava, a čine ga i stručnjaci koji ne mogu glasati. Španjolac Luis Marin de San Martin imenovan je za drugog podsekretara. Papa Franjo dao je do znanja da želi da reformiše sinod, te da da ženama veću ulogu u crkvi. Natali Bekuart, član francuskih sestara Xaviere, magistrirala je menadžment u prestižnoj poslovnoj školi u Parizu, a studirala je i u Bostonu prije nego što se pridružila crkvi.

Kultura

Poneđeljak, 8. februar 2021.

INTERVJU: Danska glumica i rediteljka crnogorskog porijekla Marijana Janković za Pobjedu

Oskar nije pretjerana satisfakcija POBJEDA: Šta je to što, na kraju, vodi do Oskara? Da li samo talenat i naporan rad ili je potrebno još stvari koje moraju da se poklope? JANKOVIĆ: Iskreno, meni Oskar ne predstavlja pretjeranu satisfakciju. Mnogo mi je bitnije da ljudi osjete film i ulogu na pravi način. Oskar je nešto što dođe kada se zvijezde poklope. Mnogo je tu stvari koje su vezane za faktor sreće, poznanstva. Naravno da dobre priče isplivaju, ali je veća pobjeda kada filmom dotaknete neku temu o kojoj se ne govori previše ili vam stranci na ulici priđu i kažu da ih je taklo ono što ste htjeli da prenesete.

MILOŠ VUJOVIĆ

Kada stvari činite iz srca, uspjeh ne izostaje Uvijek kada dođem u Crnu Goru javi mi se neki osjećaj tuge za onim što mi se čini da sam propustila za sve vrijeme koliko nijesam tu. Prisutno je često ono pitanje – kako bi bilo da smo ostali u Crnoj Gori? Istovremeno, imam mnogo lijep život u Skandinaviji mnogo volim da putujem i sve sam vidjela, ali se uvijek rado vratim kući, a kuća je ovo. Bilo gdje da sam nikad ne ističem da sam Dankinja, ja sam iz Crne Gore i trudim se da na najbolji način predstavim našu zemlju. POBJEDA: Jeste li uspjeli da održite familijarne i prijateljske veze sa ljudima koje ste nekada ovdje poznavali? JANKOVIĆ: Imam mnogo rodbine u Beranama, pa svaki put kada dođem koristim priliku da ih vidim, ali mi se uvijek čini da je sve to „na brzaka“. Ja sam otišla sa šest godina, ali su uspjeli da se održe svi ti odnosi. Naročito u ovom vremenu, kada svi imamo društvene mreže. Tako da se čujem i sa drugaricama iz osnovne škole, komšijama, upoznata sam sa njihovim životima. Voljela bih nekada kada bi svi mogli da se sastavimo, jer mene za Crnu Goru vežu zaista lijepa sjećanja. Imala sam fantastično djetinjstvo, često sam boravila kod babe na selu, sve su to stvari koje su ostale žive u meni i rado ih se sjećam. Nostalgičan mi je mnogo svaki dolazak. POBJEDA: Vaš prvi rediteljski prvijenac „Maja“, kako se navodi u odjavnoj špici, posveta je Vašim roditeljima, te ujedno zasnovan na autobiografskim motivima?! JANKOVIĆ: Ovaj film je namjenski napravljen, jer ja cijelog života opserviram sa tim da su moji roditelji napravili veliku žrtvu kada su napustili svoju zemlju, porodicu, sve koje poznaju, u želji da meni obezbijede bolji život. Toliko su se trudili, da sam imala, odnosno i dalje imam potrebu da im na neki

VOLIM SVE ONO ZA ŠTA KAŽEMO DA JE NAŠE, OD HUMORA DO HRANE: Marijana Janković u Kinoteci IMDb

PODGORICA – Da dobijem poziv da dođem u Crnu Goru i radim nešto, čekala sam godinama. Koliko god da imam finu karijeru u Danskoj i svijetu, željela sam mnogo da dođem ovdje, da me naši ljudi prepoznaju, pa možda i nekada radim na nekom crnogorskom filmu – ovako priču za Pobjedu počinje svjetski poznata glumica Marijana Janković. Rođena u Beranama, sa šest godina otišla je u Dansku, odakle gradi uspješnu glumačku i rediteljsku karijeru. Planetarnu prepoznatljivost ostvarila je ulogom u kratkom danskom filmu „Helijum“ (2014), koji je nagrađen Oskarom. Ipak, kako ističe, još otkako je 2006. godine završila Akademiju čekala je na momenat kada će je pozvati u domovinu, a masterklas koji je prethodne sedmice upriličen u Crnogorskoj kinoteci, prvi je, vjeruje, korak za nešto što će doći. Sarađivala je i sa jednim od najvećih imena svjetskog filma Larsom von Trirom, u njegovom posljednjem ostvarenju „Kuća koju je Džek sagradio“, a sa rediteljskim prvijencom „Maja“ ostvarila je brojne uspjehe. Trenutno radi na prvom dugometražnom filmu, za koji se nada da će biti i koprodukcija sa umjetnicima odavde. O putu ka uspjehu, ali i velikim žrtvama koje to iziskuju, Janković govori u nastavku. POBJEDA: Nijeste čest gost u Crnoj Gori. Iako ste veoma rano napustili mjesto u kom ste rođeni, kakve emocije i uspomene budi dolazak ovdje? JANKOVIĆ: Uvijek kada dođem u Crnu Goru javi mi se neki osjećaj tuge za onim što mi se čini da sam propustila za sve vrijeme koliko nijesam tu. Prisutno je često ono pitanje – kako bi bilo da smo ostali u Crnoj Gori? Istovremeno, imam mnogo lijep život u Skandinaviji. Tako da sam srećna što mogu da napravim sjajan balans – tamo mi je odlično, a ovdje još bolje kada se vratim. Koliko god da je Danska zemlja u kojoj sam proživjela veći dio života, ovdje su moji korijeni. Odavde je sve počelo, a i imamo mi taj mentalitet koji mi je mnogo pomogao u životu. Volim sve ono za šta kažemo da je naše: od humora do hrane. Najdraže mi je kada se probudim ovdje i vidim planine. To je mi je ostalo u sjećanju kao komad djetinjstva za koji se uvijek rado uhvatim. Ja

Mat Dilon, Marijana Janković i Lars von Trir tokom snimanja filma „Kuća koju je Džek sagradio“

način dam do znanja da sam zahvalna za svaku njihovu žrtvu. Založili su mnogo toga, prije svega svoju mladost. Ja sam kao klinka veoma brzo naučila jezik, stekla prijateljstva, a oni su radili i borili se. Mnogo je tu autobiografskih segmenata. I ja sam dosta patila. Nije lako ni djetetu kada ga bace u skroz drugačiji svijet, nijesam bila ja ta koja je birala da ide u novu zemlju, roditelji su to odabrali za mene. POBJEDA: Kakav je put koji je morala da prođe jedna uplašena djevojčica do glumice koja je osvojila Holivud? JANKOVIĆ: Svaki početak jeste težak, pa i gledano spolja glamurozni život koji vodim – koji jeste lijep život, sa sobom nosi određene posljedice. Svi misle da smo mi, koji smo pošli vani, rođeni pod srećnim zvijezdama. Istina, ja imam fantastičan život i ne bih se mijenjala ni sa kim, ali svaki uspjeh traži žrtvu i odricanje. Du-

Plakat filma „Maja“, koji je režirala Marijana Janković

go vremena sam imala osjećaj dužnosti da moram da napravim nešto od života koji mi je dat i šansi koje su mi pružene. Željela sam da postanem neko veliki, a mislim da do toga ne bih mogla doći da smo ostali u Beranama. Danska je zemlja mogućnosti, kada se zalažete za nešto, to ćete dobiti. Meni je takav mentalitet, od malena sam znala da ako nešto iskreno želiš, i ideš ka tome, ispuniće se. Zamislila sam da želim da budem glumica, jer mi se činilo da je to najveće što sam mogla da postanem, zakoračila tim putem i stvari su se desile. Sve što radim, pokušavam da radim iskreno i od srca. Da nikada ne zavaravam sebe i ne zadovoljavam malim stvarima. POBJEDA: Koliko Vam znači što je baš film koji je Vaš životni segment nagrađen na festivalu Tribeka u Njujorku? JANKOVIĆ: Mnogo, naravno. To je jedan od najboljih festivala u svijetu. Naročito mi znači što sam nagradu dobila od mog najvećeg idola – Roberta De Nira. „Maja“ je u Njujorku bila u konkurenciji među 65 filmova i nije mi ni palo na pamet da bih mogla da pobijedim. Bila sam srećna što sam uopšte selektovana. Sve nagrade koja je film osvojio, a bilo ih je mnogo, kako u Danskoj tako i širom svijeta, potvrđuju tvrdnju da ako nešto radite iz duše, kako je „Maja“ i nastala, ljudi to prepoznaju. Sa druge strane, znači mi što je na jedan način nagrađen i dio života od koga sam ja svojevremeno bježala. Nijesam htjela da priznam da sam ja bila di-

jete koje se borilo, koje nije dolazilo iz imućne porodice. Ali onda sam shvatila da stvari treba da se okrenu, da treba da se ponosim sa tim odakle dolazim, umjesto da se sramim zbog nečega što tada nijesam bila. Ako se teški trenuci iskoriste za nešto pozitivno, onda smo dobro uradili. To je i „Majin“ najveći kvalitet, ljudi osjećaju film. POBJEDA: Nakon završene Akademije dramskih umjetnosti u Kopenhagenu karijeru ste počeli u klasičnom pozorištu, igrajući jake ženske likove. Je li Vam činjenica da ste „stranac“ odmagala u karijeri? JANKOVIĆ: Iako mi danski nije maternji jezik, ja sanjam i razmišljam na njemu. Trudila sam se da ga naučim dovoljno dobro da niko ne može da nasluti da nijesam Dankinja. Kada sam završila Akademiju, bila sam jedna od prvih stranih glumica i bila sam potrebna toj branši – tamnije sam puti, imam drugačije crte lica. Na početku jesam prošla kroz trnje, glumeći strankinje, ali sam morala da se izborim da pokažem da sam dovoljno dobra glumica, naročito da mi za film ne bi radili „tajp“ kasting. Kasnije, kada sam se pokazala, sve je postalo mnogo lakše. Pozorište, takođe, mnogo volim i bilo mi je izuzetno zadovoljstvo da donesem sve te likove. POBJEDA: Koje su to razlike u kojima se mimoilaze evropska i holivudska kinematografija? Na čijoj je strani kvalitet? JANKOVIĆ: To je pitanje uku-

sa. Holivud je namazan, prostor u kome se okreće mnogo para. Ja ću uvijek prije odabrati filmove koji sa sobom nose dubinu. Priče koje nose „art haus“ filmovi. Zbog toga više volim evropske filmove. Mislim da živimo u vremenu u kome će ljudi uskoro da budu siti holivudskih priča. A svim što se dešava oko nas, biće nam potrebno da čujemo i vidimo prave priče. Holivudski filmovi su šareni, slike koje su ok da ih pogledate ponekad i opustite se. Nešto što će da vas drmne i pomjeri čitav svijet su ove evropske priče, koje su sve bolje. Primjera radi, mnogo me dodirnuo film „Otac“. Režija je fantastična, tema tako jaka da sam, dok sam gledala, imala osjećaj da ne mogu da nastavim dalje. Mi živimo dok gledamo takve filmove. Takva ostvarenja volim i željela bih da takve filmove propratim u mojoj rediteljskoj karijeri. To su pravi ljudi, a Holivud to nije. POBJEDA: Koliko Vam je bliska domaća kinematografija? Kakav je Vaš pogled na nju? JANKOVIĆ: Trudim se da ispratim sve što se pojavljuje, naročito u posljednjem periodu. Vidljiva je velika promjena, ljudi su i te kako talentovani i ambiciozni. Pojavljuje se sve više dobrih filmova. Jedan od posljednjih koji mi je ostao urezan u sjećanju je „Odumiranje“ sa Banetom Trifunovićem. Izuzetna tema. POBJEDA: Crnogorski umjetnici bili su u prilici da prisustvuju masterklasu na kojem ste sa njima dijelili Vaša glumačka i rediteljska iskustva. Kakav utisak Vi nosite nakon iscrpnog predavanja? JANKOVIĆ: Bilo je izuzetno dirljivo. Drago mi je da sam imala priliku da upoznam sve njih. To mi takođe daje osjećaj pripadnosti, da sam sa svojim ljudima. Bilo je mnogo dijaloga, kao odraz izuzetnog međusobnog poštovanja. Otkrili smo da dijelimo mnogo više stvari nego smo pretpostavljali, jer svi mi volimo umjetnost. Kada se umjetnici sretnu veže ih ljubav prema istoj stvari, a to je uvijek dobar početak i kraj svake priče. Svetlana VIŠNJIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Spojene obale u blizini starog kolektora Radovi na pješačkom, cijevnom i biciklističkom mostu na Morači koji će povezati staro postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa novim, u okviru izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, odvijaju se po planu. Iz kompanije Bemax, koja je izvođač posla, kazali su za Pobjedu da radovi teku predviđenom dinamikom, te da su juče u projektovani položaj podigli i treći – posljednji segment mosta dužine 43

D. MALIDŽAN

Radovi na pješačkom, cijevnom i biciklističkom mostu na Morači odvijaju se po planu

Gradilište mosta preko Morače

U projektovani položaj podigli smo i treći, posljednji segment mosta dužine 43 metra, pa možemo istaći da je na još jednom mjestu premošćena rijeka Morača i obala spojena. Ovim smo završili tehnički najzahtjevniji dio radova i dio radova koji na ovom mostu uzima najviše vremena – kazala je koordinatorka za niskogradnju iz kompanije Bemax Jovana Vuksanović metra, čime je na još jednom mjestu premošćena rijeka Morača i obala spojena.

RADOVI

Navodeći da su ovim završili tehnički najzahtjevniji dio

radova koji uzimaju najviše vremena, iz ove kompanije poručuju da su sebi postavili cilj da završe radove i prije predviđenog roka. Podsjetivši da je izgradnja pješačkog mosta dužine 115

metara počela u julu prošle godine, koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemax Jovana Vuksanović kaže da je rok za završetak posla septembar ove godine. Radovi, poručuje

Most će imati pješačku i dvije biciklističke staze Koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemax Jovana Vuksanović podsjeća da je osnovna namjena mosta prevođenje infrastrukturnih cjevovoda, dva kanalizaciona kolektora DN1000 i čelične vodovodne cijevi DN800. - Na gornjoj ploči mosta biće urađena centralno postavljena pješačka staza širine 3,2 metra i obostrane biciklističke staze širine po jedan metar. Opremljen je odgovarajućom urbanom infrastrukturom, funkcionalnom i dekorativnom rasvjetom, sistemom za odvodnjavanje – navela je Vuksanović.

Foto-detalj

ona, teku predviđenom dinamikom, izvode se u skladu sa pravilima struke za ovu vrstu radova. - U projektovani položaj podigli smo i treći, posljednji segment mosta dužine 43 metra, pa možemo istaći da je na još jednom mjestu premošćena rijeka Morača i obala spojena. Ovim smo završili tehnički najzahtjevniji dio radova i dio radova koji na ovom mostu uzima najviše vremena – poručuje Vuksanović, uz napomenu da nakon ovoga slijede radovi na gornjoj ploči mosta, na kojoj će biti pješačka i biciklistička staza, kao i radovi na instalacijama mosta. Bili su prinuđeni da zbog obilnih padavina u pret-

hodnom periodu malo prolongiraju termin podizanja trećeg segmenta mosta.

ROKOVI

- Zbog loših vremenskih uslova nijesmo mogli farbati segment završnim slojem farbe, koji se mora osušiti i ispitati njegov kvalitet od strane akreditovane laboratorije. Sada smo to završili i stekli su se uslovi za njegovo podizanje – objašnjava Vuksanović. Podsjetivši da je rok za završetak radova na izgradnji pješačkog i biciklističkog mosta septembar tekuće godine, ona poručuje da je kompanija Bemax poznata po svojoj profesionalnosti i društveno odgovornom radu, te da su sebi postavili za cilj da završe radove i prije predviđenog roka. Vrijednost ovog dijela projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji finansira preduzeće Vodovod i kanalizacija, iznosi 1,9 miliona eura. I. MITROVIĆ

Glavni grad će aplicirati za novih 20 miliona eura bespovratnih sredstava

Kad lijana obgrli Velika prilika za unapređenje komunalne infrastrukture i zaštitu životne sredine banderu Glavni grad je, u saradnji sa PROCON-om, pripremio nacrt aplikacije Zapadnobalkanskom investicionom okviru (WBIF) za dobijanje bespovratnih sredstava u iznosu od preko 20 miliona eura za realizaciju projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda. Zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović najavio je da bi aplikacija trebalo da bude predata do kraja mjeseca. - Mi u Glavnom gradu smo veliki optimisti da ćemo dobiti ta sredstva, budući da je od svih partnera ocijenjeno da veoma uspješno upravljamo projektom. Ukoliko do kraja maja, kada se očekuje finalna odluka, obezbijedimo ovaj grant iz EU fonda, Glavni grad neće morati da iz budžetskih sredstava finansira dio projekta, a istovre-

Časlav Vešović

meno ćemo dobiti priliku da i u još nekim djelovima Podgorice izgradimo primarnu i sekundarnu kanalizacionu mrežu – kazao je Vešović. On je podsjetio da ukupna procijenjena vrijednost projekta koji je od ogromnog ekološkog i razvojnog značaja kako za grad tako i za državu,

 ISKLJUČENJA STRUJE 

Lijana koja se obavila oko drvene bandere u Ulici Vlada Martinovića na Draču, nesvakidašnji je prizor koji svakodnevno privlači pažnju velikog broja vozača i pješaka, koji prođu ovom prometnom ulicom. Kako su nam kazali stanari koji žive u blizini, mnogo ljepše izgleda na proljeće, kada puzavica olista. I. M.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 6 do 14 sati: dio Zagoriča oko Ambasade Ruske Federacije i MUP-a (Nikole Tesle, Drugog crnogorskog bataljona, Veliše Mugoše, Piperska), dio Zlatice, park-šuma Zagorič, dio Zagoriča oko groblja (Brskutska i Bratonožićka), dio Zagoriča oko velike trafostanice, brdo Gorica, Velje Brdo, Baći, Radeća, Markovići, Rogami, Drezga, Gola Strana, Cerovice, Liša, Lopate, Miletine Njive, Vranićke Njive, Vrbica, Peuta, Medun, repetitor Sjenica, Smokovac i Stara Zlatica; - od 8 do 16 sati – Doljani. H. P.

iznosi više od 50 miliona eura. - Zahvaljujući bezrezervnoj podršci prethodne Vlade, Ministarstva finansija, MORT-a, kao i Kancelarije za evropske integracije do sada smo već dobili jedan grant od WBIF-a u iznosu od skoro 11 miliona eura, uz kreditna sredstva od 35 miliona eura

Kišovito, do 13 stepeni Danas će u Podgorici prijepodne biti uslova za umjerenu do jaku kišu, pljuskove i grmljavinu, koja će poslijepodne i krajem dana znatno oslabiti. Vjetar povremeno, umjeren do jak, južni. Jutarnja temperatura oko 13 stepeni, tokom dana u blagom padu. H. P.

koja smo obezbijedili od KfW banke. Uspješnim upravljanjem projektom preporučili smo se za dodatna bespovratna sredstva – kazao je zamjenik gradonačelnika. On je naglasio da su Glavni grad i gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija uložili maksimalne napore kako bi građani Podgorice dobili vrijednu donaciju EU. - Da bi ona bila izvjesna, državna adminstracija treba da pokaže jednak nivo odgovornosti i posvećenosti prema ovom važnom projektu, kao što je to bio slučaj u prethodnim godinama. U suprotnom, Glavni grad i njeni građani mogu propustiti veliku priliku za značajno unapređenje komunalne infrastrukture i zaštite životne sredine – istakao je zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović. H. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Modni brend ,,Petit Pariz“ garderobe za djecu već dvadesetak dana privlači pažnju velikog broja posjetilaca tržnog centra Delta

Kreacije za novorođenčad i djecu do 10 godina, ova kreativna preduzetnica izlagaće do kraja februara u centralnom atrijumu najprometnijeg tržnog centra u gradu, u okviru ovogodišnjeg ciklusa podrške kreativnom preduzetništvu koji sprovode Glavni grad, Delta siti i kompanija Stratedžist.

INSPIRACIJA

Životna priča Ane, koja je rođena u Ruandi, živjela na relaciji Brisel – Beograd, a koja je studije modnog dizajna završila u Parizu, dovela je u Crnu Goru prije 10 godina, gdje se udala, ima djecu i razvija svoj biznis. - Prije devet godine sam, onako iz hobija počela da kreiram garderobu za djecu, a brend ,,Petit Pariz“ postoji od 2013. godine – započinje razgovor Ana, uz napomenu da je i u Parizu radila u svijetu mode za žene. Kad je došla u Crnu Goru, prisjeća se ona, odlučila je da radi nešto u čemu se do tada nije oprobala. - Primijetila sam da je, kao i u svijetu, i ovdje bila slabija ponuda garderobe za djecu, pa sam počela to da kreiram i šijem. U početku je to bilo onako amaterski. Ali ljudi su odlično reagovali na tu moju prvu kolekciju pa sam, nakon što sam rodila drugo dijete 2017. godine, odlučila da se tome posvetim mnogo ozbiljnije. S obzirom na to da sam već imala djecu, na drugi način sam gledala na garderobu za njih, nego prije toga. Vodila sam računa o kvalitetu i praktičnosti materijala – priča Radulović, uz napomenu da je proizvode predstavljala na društvenim mrežama. Ana kaže da inspiraciju pronalazi u starijim šnitevima, koje prilagođava današnjem vremenu, - Nekada je dijete izgledao kao dijete. Sada sve više izgleda kao odrasla osoba. Ja volim da ono izgleda kao dijete što je moguće duže. Na taj način i

Kreacije od prirodnih materijala po mjeri djeteta

Kreativna preduzetnica Ana Radulović kaže da joj podrška Glavnog grada, Delta sitija i kompanije Stratedžist veoma znači. - Ovo za mene predstavlja odskočnu dasku u daljem radu. Do sada sam prezentovala proizvode putem društvenih mreža. Dobijala sam mnogo pozitivnih komentara, ali nikako da ljudi kupuju tu garderobu koju šijem, jer radionica mi je u Gornjoj Gorici, pa izgleda ne dolaze jer im nije nausput. Delta je veoma prometna i ovo se pokazalo kao pravi potez, jer ljudi vole da opipaju komad garderobe koji im se svidi – priča Radulović Kako ističe, veoma je obraduje kada su kupci, prije svega, zadovoljni materijalom od kojeg šije odjeću. - Baš ovih dana mi je bila žena koja se oduševila materijalom, jer njeno dijete ima ekcem i kaže da će joj baš prijati materijal. To mi je najljepši komentar koji sam mogla da dobijem – kaže Ana, uz napomenu da garderobu ipak ljudi moraju da vide uživo, isprobaju je, osjete materijal i kvalitet kroja pod prstima, što ne može preko društvenih mreža. Potražnja za njenim proizvodima u Delti, naglašava ona, premašila je sva njena očekivanja. - Nijesam mislila da će u ovolikoj mjeri da prolazi, jedva stižem da dopunim ponudu. Radim punom parom – iskrena je talentovana modna dizajnerka, uz napomenu da je već ugovorila da izlaže svoje kreacije u nekoliko radnji.

M. BABOVIĆ

Modni brend ,,Petit Pariz“ garderobe za djecu od 100 odsto prirodnih materijala inspirisan internacionalnim iskustvom modne dizajnerke Ane Radulović, već dvadesetak dana privlači pažnju velikog broja posjetilaca tržnog centra Delta siti.

Podrška institucija odskočna daska za dalji rad

Pomoć u poslu bi joj dobrodošla, spremna da obuči zainteresovane

Štand radionice ,,Petit Pariz“

Nekada je dijete izgledalo kao dijete. Sada sve više izgleda kao odrasla osoba. Ja volim da ono izgleda kao dijete što je moguće duže. Na taj način i kreiram odjevne predmete. Zato koristim te vintejdž šniteve, kako bi garderobu prilagodila djeci – kazala je modna dizajnerka Ana Radulović, uz napomenu da sertifikovane prirodne materijale za kreacije dobavlja uglavnom iz Francuske i Holandije kreiram odjevne predmete. Zato koristim te vintejdž šniteve, kako bi garderobu prilagodila djeci – poručuje Radulović.

KVALITET

Navodeći da za izradu kreacija koristi isključivo prirodne materijale koje dobavlja iz Holandije ili Francuske, ova modna

dizajnerka ističe da su u pitanju materijali sertifikovani od Eko teksa, poznatog međunarodnog sertifikata koji testira boje na štetne materije. Navodeći da haljina za djevojčice košta 45 eura, modna dizajnerka poručuje da kvalitet opravdava cijenu. - Ne štedim na kvalitetu materijala, koji su sertifikovani i

veoma kvalitetni. U pitanju su uvozni materijali iz instranstva, koji nijesu jeftini, ali neću da štedim na njima. Takođe, tu su veliki rad i trud, vodim računa da kroj bude kvalitetan, kao i o svim detaljima – poručuje Radulović. Brend ,,Petit Pariz“ u ponudi ima sve što je potrebno za novorođenčad. Pidžamice sa

Navodeći da sve radi sama modna dizajnerka Ana Radulović kaže da bi joj pomoć dobrodošla. - Ako ima neko ko je raspoložen da mi se priključi u radu, može svakako da se javi. Potrebna mi je šnajderica i neko ko ima smisla za ovaj posao. Čak sam spremna i da obučim nekoga ko je zainteresovan za ovo što radim – poručuje Ana i napominje da, s obzirom na to da sve sama šije, u Delti ovih dana nema u ponudi sve materijale, boje i veličine, jer ne može da stigne zbog velikog broja porudžbina.

pažljivo biranim printom, koji se ne može naći u širokoj ponudi, koštaju nešto više od 20 eura, pantalone za dječake 17 eura, džemperi 39 eura, topli, lijepo dizajnirani pokrivači 49... Ovogodišnji ciklus podrške kreativnom preduzetništvu počeo je 15. januara, a prvi od 12 pobjednika koji svoje

proizvode prikazuju javnosti u TC Delta siti su brend ,,Petit Paris“ Ane Radulović i Radionica ,,Krpenka“ kreativne preduzetnice i glumice našeg Gradskog pozorišta Jelene Simić. Proizvode ova dva brenda posjetioci mogu vidjeti do 28. februara u centralnom atrijumu Delte.

Završena rekonstrukcija dijela Ulice Bracana Bracanovića Gradonačelnik Ivan Vuković juče je predao na upotrebu rekonstruisanu Ulicu Bracana Bracanovića na Pobrežju. Vuković je izrazio zadovoljstvo zbog toga što su uspješno i u vrlo kratkom roku završeni radovi na saobraćajnici koja je godinama bila u lošem stanju. Najvio je da će Glavni grad i dalje slijediti dobru praksu iz prethodne godine i nastaviti dalje unapređenje saobraćajne infrastrukture u Podgorici. - Kao što smo i najavili krajem prošle godine, već početkom 2021. nastavili smo realizaciju našeg ambiciozno definisanog investicionog ciklusa koji podrazumijeva sanaciju svih važnijih saobraćajnica u glavnom gradu. Počeli smo sa dijelom Ulice Bracana Bracanovića koji se dugo

Nastavljena sanacija važnih saobraćajnica godina i decenija nalazi u izuzetno lošem stanju iako se radi o važnoj saobraćajnici, budući da je u blizini park i škola i Dom zdravlja. Danas smo u prilici da konstatujemo da su radovi izvedeni kvalitetno i u relativno kratkom roku s obzirom na vrlo nepovoljne vremenske uslove, tako da smo dobili 260 metara potpuno nove saobraćajnice. Vrijednost izvedenih radova je 100.000 eura - kazao je Vuković. Gradonačelnik je najavio da će gradsko preduzeće Putevi uskoro početi sanaciju Bulevara Ivana Crnojevića.

- Riječ je o potezu od Ulcinjske ulice pa sve do ulice koja vodi prema mostu Milenijum. Dobićemo cijeli niz novih saobraćajnica, odnosno saobraćajnica koje će biti temeljno rekonstruisane. Iskreno očekujem da ćemo preporoditi saobraćajnu infrastrukturu na teritoriji grada - saopštio je Vuković. On je podsjetio na radove koji se izvode u Bokeškoj ulici, na platou ispred Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ i iznio uvjerenje da će uskoro početi i rekonstrukcija drugog dijela Hercegovačke ulice. Direktor Puteva Radenko

Bulatović podsjetio je da će rekonstrukcijom bio obuhvaćen dio Ulice Bracana Bracanovića od Ulice Kralja Nikole do Ulice 4. jula, u dužini od 260 metara, prosječne širine sedam metara. - Na ovoj saobraćajnici smo sanirali 2.000 kvadrata asfaltnog sloja, 1.400 kvadrata trotoara. Rekonstruisali smo sve slivničke rešetke, odradili smo novo izravnavanje i zatim postavili habajući sloj asfalta na kompletnoj površini. Radovi su trajali 10 radnih dana i ova i nve s t i c i j a j e ko š t a l a 100.000 eura - istakao je H. P. Bulatović.

Rekonstruisani dio Ulice Bracana Bracanovića

I. MITROVIĆ

PoneÄ&#x2018;eljak, 8. februar 2021.

Marketing

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Crnogorske košarkašice šesti put uzastopno igraće na Eurobasketu, Snežana A

Prva A liga za košarkaše (12. kolo)

Jedino Ibar slavio u gostima PODGORICA - Košarkaši Ibra slavili su u Pljevljima protiv istoimenog prvoligaša sa 79:65 (24:17, 14:21, 15:12, 26:15), u jedinom meču neđeljnog programa 12. kola Prve A lige košarkaša. Rožajci su stigli do šeste pobjede u ligi, a Pljevljaci do desetog poraza. Trojica igrača u Ibru imala su dvocifren poenterski učinak, pri čemu su najefikasniji Armin Kalić i Nemanja Gavranić, pored 18, odnosno 17 poena, uknjižili i po 10 skokova. Armin Hot je dodao 16 poena i devet skokova. Luka Dmitrović je sa 27 poena i devet skokova bio ubjedljivo najbolji u domaćem timu, a dvocifren je bio još samo Nikola Kostić. Drugi meč neđeljnog programa, između Primorja i Teoda je odložen zbog slučajeva infekcije korona virusom u redovima kluba iz Tivta. Studentski centar je u subotu u Podgorici pobijedio Dani-

lovgrad 90:87 (19:17, 27:27, 21:18, 23:25), i tako zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Flečer Megi sa 19 poena (imao je po četiri skoka i asistencije), Andrija Slavković je upisao 18 poena, šest asistencija i četiri skoka, Igor Drobnjak 16 poena, a poen manje Vasilije Baćović. U poraženom timu istakao se Vasilije Milović sa 25 poena i pet skokova, Vasilije Jovović je upisao 17 poena i osam asistencija, a Aleksandar Radulović 13 poena i osam skokova. Pobjedu je upisao i Ol Stars, koji je u Danilovgradu slavio protiv Zete 88:69 (22:30, 20:14, 23:17, 23:8), za treću pobjedu u sezoni. Aleksandar Bogojević i Nemanja Knežević su upisali po 22 poena u pobjedničkom timu. Kod gostiju najbolji je bio Marko Koljević sa 34 poena i sedam skokova. Danas se sastaju Podgorica i S. J. Sutjeska (17 h).

Čikago se revanširao Orlandu za poraz dan ranije

Vučević blizu dabl-dabla Samo 24 sata nakon pobjede i rekorda karijere (43 poena), Nikola Vučević je bio zaustavljen u novom duelu protiv Čikaga. Orlando je ubjedljivo poražen 118:92. Crnogorski centar je za 24 minuta postigao ,,svega“ 17 poena, a dodao je osam skokova, dvije blokade, te po asistenciju i ukradenu loptu. U timu Čikaga istakao se Levin sa 39 poena, sedam skokova i četiri asistencije. Pratio ga je Valentajn sa 20. U timu Orlanda Bejkon je upisao 16 poena, Mamba 14, a Ros 13.Orlando je na 12. mjestu Istoka sa devet pobjeda i 15 poraza. Čikago je 11. sa skorom 9-13. Dan nakon Vučevićevog poenterskog rekorda karijere u meču NBA lige, još dvojica igrača sa prostora bivše Jugoslavije imala su briljantno veče. Nikola Jokić je bio sjajan, ali ni njegovih rekordnih 50 poena (27-17 za dva, 5-3 za tri, 7-7 sa linije bacanja) nijesu bili dovoljni da Denver savlada Sakramento. Kingsi su slavili 119:114 i treći put ove sezone pobijedili tim iz Kolorada. Pored 50 poena, što prije njega u NBA ligi nije pošlo za rukom nijednom drugom igraču sa prostora bivše Jugoslavije, srpski as je bio na granici tripl-dabla. Imao je i 12 asistencija i osam skokova, a upisao je i tri blokade i jednu ukradenu loptu. Nastavio je niz od 22 dabldabl učinka od početka sezone i postao prvi igrač od 1980. godine, kada je uvedena linija za

Rezultati Njujork - Portland Sakramento - Denver Orlando - Čikago Filadelfija - Bruklin Atlanta - Toronto Klivlend - Milvoki Hjuston - San Antonio Oklahoma - Minesota Dalas - Golden Stejt Nju Orleans - Memfis L. A. Lejkers - Detroit

110:99 119:114 92:118 124:108 132:121 99:124 106:111 120:118 134:132 118:109 135:129

trojku, koji je na meču upisao barem 50 poena i 10 asistencija. Njegov dosadašnji rekord u poenima bio je 47, koje je postigao u prošloj sezoni protiv Atlante, a izjednačio ga prije nekoliko dana protiv Jute. Ovogodišnje partije su ga svrstale u najuži krug kandidata za zvanje najkorisnijeg igrača lige (MVP). U ekipi Sakramenta, Barns je ubacio 28 poena, Foks 24, Haliburton i Holms po 21 poen. Milsap je ubacio 14 poena, po 11 su dodali Barton i Moris. Denver sada ima skor 12:10 i na diobi je od petog do sedmog mjesta sa Golden Stejtom i ekipom San Antonija, dok je Sakramento 11. sa polovičnim učinkom od 11 pobjeda i poraza. Rekord karijere izjednačio je Slovenac Luka Dončić. Dalas je pobijedio Golden Stejt 134:132, a Dončić je upisao 42 poena (23-12 iz igre, 12-7 za tri poena), te je dodao još 11 asistencija i sedam skokova. Porzingis je u Dalasu upisao 18 poena i 10 asistencija. Na drugoj strani se ponovo istakao Kari sa 57 poena. Iskusni plej je pogodio 11 trojki iz 19 pokušaja. Vigins je zabilježio 22 poena S. J. (12-9 iz igre).

Uspjeh jer je zadržan kontinuitet

PODGORICA - Kada je Crna Gora 18. juna 2011. godine u poljskim Katovicama savladala domaćina prvenstva Evrope (70:53) malo ko je u našoj zemlji mogao da pomisli da je zapravo tada počela nova era u istoriji našeg sporta zahvaljujući košarkašicama. A zapravo je baš tako. Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore pobjedama protiv Švedske i Izraela u samo dva dana u podgoričkoj ,,Bemax areni“ uspjela je da potvrdi kontinuitet, koji nema nijedna druga crnogorska sportska selekcija, izborivši šesto uzastopno učešće na Eurobasketu. Mala zemlja, sa malim brojem stanovnika, sa malim brojem klubova (čitaj pet - seniorskih), sa ligom u kojoj uglavnom igra samo par seniorki (jednocifren je broj?!) već deceniju je redovni učesnik kontinentalne smotre, što je, naravno, uspjeh za divljenje. Kao i u gotovo svim kolektivnim sportovima u Crnoj Gori, tako je i ženska košarkaška reprezentacija imala momente kada iz raznoraznih razloga nije mogla biti u najjačem sastavu. Ali sada, kada je bilo najpotrebnije i kada je, baš kao i prije nešto više od dvije godine (kada je plasman izboren pobjedom na gostovanju Slovačkoj u posljednjem kolu) viza za Eurobasket visila o koncu, bila je u najjačem sastavu. Nakon tri godine za Crnu Goru zaigrala je Jelena Dubljević i baš u ovim mečevima pokazalo se da naše košarkašice, bez obzira što su na posljednja dva šampionata Evrope pokazale znatno manje nego prije toga, mogu da pokažu dosta toga na evropskoj sceni.

Od kapitenke do selektorke Jelena Škerović, jedna od najboljih košarkašica Crne Gore u istoriji, igrala je za tri selekcije - na Svjetskom prvenstvu igrala je za Jugoslaviju, na prvenstvu Evrope za selekciju Srbije i Crne Gore, dok je za Crnu Goru nastupila na čak četiri šam-

131

pionata Starog kontinenta (2011, 2013, 2015. i 2017). Bila je kapitenka tima koji je u Poljskoj osvojio šesto mjesto što je i dalje najbolji rezultat u istoriji ove reprezentacije. Škera je 2018. godine bila u stručnom štabu Roberta Injigesa, kada je izboren

minut u četiri kvalifikaciona meča odigrala je Milica Jovanović (najviše u našem timu) i postigla 57 poena, od čega sedam trojki

- Drago mi je da smo ispunile cilj. Znamo svi koliko je važno za Crnu Goru da ima taj kontinuitet, posebno sada kada smo mlađi nego ranije, tako da je ovo uspjeh za nas i srećna sam što ćemo opet biti na prvenstvu Evrope, jer je to svakako velika stvar za žensku košarku. Nadam se da će sve ovo dodatno uticati na popularizaciji ovog sporta i na motiv djevojčica čije vrijeme tek dolazi - kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore.

TANDEM PIŠE ISTORIJU Od formiranja crnogorske selekcije gotovo da nije bilo akcije u kojoj nijesu učestvovale Snežana Aleksić i Milica Jovanović. Ovaj tandem ima nevjerovatnu biografiju - prethodnih pet šampionata Evrope odigrale su samo njih dvije, kao i Nataša Popović, koja je završila karijeru. Baš zbog toga, tandem Aleksić - Jovanović ovog ljeta ima priliku da uđe u istoriju, sa čak šest nastupa na prvenstvima Evrope. - Prethodni ciklus bio je težak,

sjećam se da smo porazom od Bosne i Hercegovine zakomplikovali posao, pa smo plasman izborile u Slovačkoj u posljednjem meču kvalifikacija. I ovog puta je odlučivao posljednji ciklus, situacija je, takođe, bila teška, jer svi dobro znamo kakva je Švedska. Naravno, imale smo donekle sreću da nije igrala Zahui, ali bez obzira na sve mislim da je trijumf u toj utakmici veliki uspjeh za nas, a duel protiv Izraela pokazao je samo da definitivno zaslužujemo plasman - istakla je za Arenu Snežana Aleksić, kapitenka Crne Gore. Podgoričanka je sa 22 godine u Poljskoj odigrala prvo prvenstvo Evrope, na kojem je nastupila na pet mečeva i postigla 16 poena, ali je već tada najavila da Jelena Škerović dobija nasljednicu. Nakon decenije, Aleksić je uspješno prošla još jedan kvalifikacioni ciklus… - Igrati za reprezentaciju je nešto posebno. Biti dio nacionalnog tima je posebna čast i privilegija. Ponosna sam da sam od prvog dana tu i da sam i sada dio tima koji je još

Prva liga za odbojkaše (9. kolo)

procenata šuta za tri u kvalifikacijama ima Jovana Pašić, koja je pogodila sedam trojki iz 12 pokušaja

jednom izborio vizu za Eurobasket, a kada pomislim da će mi to biti šesto prvenstvo, onda se osjećam nekako starije - kroz osmijeh je naglasila Aleksić. Prije deceniju prvo prvenstvo odigrala je i Milica Jovanović, koja je zajedno sa Snežanom Aleksić bila još u mladoj reprezentaciji, sa kojom je igrala i 2007. na U20 šampionatu u Litvaniji, kada je Crna Gora zahvaljujući upravo ovom tandemu razbila domaćina (83:64) osvojila prvenstvo B divizije i izborila plasman u elitni rang. - Velika je stvar za crnogorsku žensku košarku da je uvijek prisutna na evropskoj sceni. Tu sam od prvog dana i znam da smo sve navikle da se mi uvijek plasiramo, ali nadam se da javnost shvata što smo zapravo napravile. Kada se pogledaju posljednjih nekoliko godina onda je jasno koliko smo sada podmlađene, tako

Prva liga za odbojkašice (12. kolo)

Galeb se mučio u Bijelom Polju

Budvani opet bolji od Nikšićana Sutjeska Mediteran

prolaz na prvenstvo 2019. godine, na kojem je bila selektorka naše zemlje. Sada je prvi put uspješno prošla kvalifikacije u ulozi selektorke.

Jedinstvo Galeb

1 3

NIKŠIĆ - SC ,,Nikšić“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: B. Batizić, S. Batizić. Rezultat po setovima: 23:25, 18:25, 25:18, 19:25. SUTJESKA: Nikčević 1, Bojić 10, Stojanović 14, Popović, Lukovac, Martinović 9, Rondović 9, Perošević 8, Perović (libero). MEDITERAN BEMAX: Novaković 7, Šćekić 5, Milenković, Bigović, Miljanić 20, Krivo-

kapić (libero), Zec 1, Simović 11, Jovićević 14, Bagarić, Tršić, Radević (libero). Odbojkaši Mediterana i drugi put ove sezone su bili bolji od Sutjeske, ovoga puta u Nikšiću, ponovo sa 3:1 u setovima. Budvanski tim je stigao do treće po-

bjede u prvenstvu. Zbog zabilježenih slučajeva korona virusa u budvanskom i podgoričkom timu, odloženi su mečevi Budva – Jedinstvo, odnosno Budućnost volej – Galeb. U ovom kolu slobodan je Mornar. S. J.

2 3

BIJELO POLJE – OŠ „Marko Miljanov“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Jocović, Đuković. Rezultat po setovima: 14:25, 25:23, 25:18, 21:25, 10:15. JEDINSTVO: Medenica 3, Kolić 1, Krgović 5, Veličković (libero), Popović, Rakočević 11, Radović, Balazo, Magdelinić 25, Madžgalj 12, Peković, Šebek, Jevrić 6, Raonić (libero). GALEB: Bojić 10, Dragojević 6, Labović (libero), Čavić, Petranović 18, Knežević 2, Kovačević, Tuševljak 18, Vukčević 21, Mašanović (libero), Vlaović. Iako znatno teže od očekivanog, Galeb

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Aleksić i Milica Jovanović ulaze u istoriju

Arena

Sportski miks

ABA LIGA (18. KOLO): Mornar vodio veći dio meča, ali je na kraju poražen u Beogradu od Mege

Barani uz zvuk sirene ostali bez pobjede

PODGORICA - I bez povrijeđenih Džejkoba Pulena i Ajzee Vajtheda, Mornar je u džepu imao pobjedu u Beogradu protiv Mege, ali je ispustio na nevjerovatan način.

Predsjednik Opštine Nikšić Milutin Simović organizovao prijem za Nikšićanke

Ponos grada i Crne Gore NIKŠIĆ - Dan nakon velikog uspjeha koje su košarkašice Crne Gore ostvarile plasmanom na Evropsko prvenstvo, predsjednik Opštine Milutin Simović, upriličio je prijem za Nikšićanke Jelenu Dubljević i Milicu Jovanović koje su dale ključni doprinos još jednom značajnom rezultatu crnogorske reprezentacije. Prijemu su prisustvovali i trener Dušan Dubljević, kao i tim menadžer naše selekcije Aleksandra Vujović. Predsjednik Simović je čestitao sugrađankama na posebnom doprinosu koje su svojim igrama dale za još jedan veliki uspjeh naše ženske košarke i poželio im dobro zdravlje i puno uspjeha kako na Evropskom prvenstvu, tako i na svim budućim takmičenjima. Takođe, poželio im je da i dalje budu ponos svojih porodica, ponos svog grada i Crne Gore i uzor svojim i mlađim generacijama. - Vaši rezultati i uspjeh koji ste postigli najbolja su inspiracija za sve nas Nikšićane da kao cijelo društvo, kao grad i kao država stremimo ka evropskoj adresi - kazao je Simović. Ra. P. da je ovo zaista uspjeh - istakla je Jovanović.

UZBUDLJIVO

Zanimljivo je bilo na kraju kvalifikacija - Grčka je savladala Bugarsku u posljednjem meču dana 73:55, odnosno tačno onoliko koliko joj je bilo potrebno da prođe dalje. Naime, kao domaćini na Eurobasket sigurnu vizu imale su Francuska i Španija, kao prvoplasirane selekcije nastup su izboriće Bjelorusija, Belgija, Hrvatska, Češka, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija i Švedska, dok su pet najboljih drugoplasiranih Italija (učinak 3-2, + 52), Crna Gora (3-2, + 22), BiH (3-2, + 21), Turska (2-2, + 25) i Grčka (2-2, + 12), dok je Letonija ostala bez plasmana jer je imala

učinak 2-2, ali koš razliku + 11. To znači da bi Crna Gora na prvenstvo Evrope otišla i sa porazom od Švedske do sedam razlike. - Velika se borba vodila za svako mjesto i sigurno da će na šampionatu biti još teže. Ali ovo je za nas još jedno veliko iskustvo, pokazale smo da zaista ginemo za reprezentaciju i sada nam ostaje da se nakon klupskih obaveza što bolje spremimo za jun i još jedan istorijski trenutak - rekla je Aleksić. Snežana i Milica od 17. do 27. juna pokušaće da naprave novu istoriju, jer je Crna Gora 2011. godine osvojila šesto mjesto. Ko zna, možda u Francuskoj i Španiji bude vrijeme i za korak dalje… R. PEROVIĆ

Početkom treće četvrtine Barani su vodili 15 razlike (54:39), na tri i po minuta prije kraja te dionice su imali ,,plus 14“ (67:53), i ništa nije mirisalo na preokret. Međutim, Mornar kao da je povukao ručnu ili, pak, ostao bez snage. A ostao je, svakako, bez šuta sa distance koji ga je do tada služio, prije svega Jeremića (28 poena), koji je pogodio sedam trojki, pet u drugoj četvrtini. Mega nije gubila nadu, održavala je priključak, a onda polako i topila zaostatak, da bi ga u finišu i definitivno istopila. Kobna po goste su bila oba promašena penala Kenija Gejbrijela, 6,4 sekunde prije kraja, pri vođstvu Mornara od 89:88. Nakon drugog šuta Mornarovog Amerikanca, Filip Petrušev je uhvatio loptu i dodao je Skučiju Smitu koji je u posljednjoj sekundi polaganjem završio akciju za pobjedu domaćih (90:89). Mornar je ispustio važnu pobjedu u borbi za plej-of, doživio je četvrti poraz i prepustio prvo mjesto Igokei. Tim Mihaila Pavićević ima skor 13-4, dok je Mega treća sa 12-6.

MORNAROV BIJEG U 2. ČETVRTINI

Prva četvrtina je protekla u rezultatskoj klackalici. Mega je

Lider u Svjetskom kupu Halvor Egner Granerud slavio je u Kligentalu sa 0,7 poena ispred Slovenca Bora Pavlovčiča! je opravdao ulogu favorita u Bijelom Polju, u posljednjem meču 12. kola Prve lige za odbojkašice. „Galebice“ su upisale desetu pobjedu i tako se po broju pobjeda (10) izjednačile na vrhu tabele sa gradskim rivalom - Lukom Bar, uz bod manje od šampiona. Jedinstvo je doživjelo deveti poraz. S. J.

Uzbudljivo je bilo od prve serije gdje je Markus Ajzenbihler bio u prednosti za 0,9 poena ispred Graneruda, dok je Slovenac, iako sa jednim od najdužih skokova (140 metara) bio šesti. A onda je uslijedio rasplet u finalu - Pavlovčič je letio do 146

Sudije: Javor, Hordov i Hadžić

Mišković Smit Petrušev Tepić Kljajević Momirov Simonović Jovičić Cerovina Matković Kazalon Langović

1 11 19 11 3 23 8 14

(25:24, 14:27, 22:16, 29:22)

81% (26-21) 45% (47-21) 45% (28-12)

za 1 za 2 za 3

73% (26-19) 39% (44-17) 43% (28-12)

Skokovi 36 (10+26) 37 (8+29) Blokade 5 7 Asistencije 16 15 Ukradene lopte 7 4 11 Izgubljene lopte 9 Faulovi 23 22

povela 5:0, Mornar je prve poene upisao nakon skoro dva i po minuta (Šehović koš i dodatno bacanje), za 5:3, i onda su se dva tima smjenjivala u vođstvu ne većem od četiri razlike (23:19

Gebrijel Nidam Jeremić Gordić Šehović Smit Lazić Vujošević Hamilton Vranješ Bjelica Luković

4 22 28 13 3 4 2 10 2

za domaće). Mega je imala pola koša prednosti pred drugu dionicu (25:24), a posljednji put košem Skučija Smita (38:37), tri i po minuta prije odmora. Raspucao se Marko Jeremić,

Pavićević nezadovoljan suđenjem: Neću sebi i klubu da pravim trošak U derbiju kola ABA lige, Mornar je u Beogradu poražen od Mege (90:89), iako je u trećoj četvrtini vodio i 14 razlike (67:53). Nakon utakmice, na redovnoj konferenciji za novinare, trener Barana Mihailo Pavićević, očigledno, nezadovoljan sudijskim kriterijumom, nije želio da kaže nešto više o razlozima poraza svoje ekipe. - Samo ću kratko da kažem. S obzirom na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, gdje je zagarantovana sloboda govora, nažalost to je meni zabranjeno pravilnikom ABA lige. Da ne bih sebi i svom klubu pravio trošak, moji odgovori će biti ovakvi - kazao je trener

Ski-skokovi: Norvežanin slavio u Kligentalu

Granerud u seriji bez kraja

Dvorana: ,,Ranko Žeravica“. Odigrano bez prisustva publike

metara, što je najduži skok dana i ostavio iza sebe Johansona, Stoha i Kubacka. Ipak… Norvežanin je imao daljinu od 140,5 metara, ali mnogo nepovoljnije uslove i za manje od poena zauzeo je prvo mesto. Čekao se samo Ajzenbihler, koji se zaustavio na 141,5 metara, što je bilo dovoljno za treću poziciju. Norvežaninu je ovo bila deseta pobjeda u sezoni, dok je Pavlovčič ostvario najbolji plasman u karijeri. Slovenac je juče na istom mjestu osvojio treće mesto. U generalnom plasmanu Granerud je praktično obezbedio titulu. Trenutno ima 1.506 bodova. Drugi je Njemac Ajzenbihler sa 1.037, dok je treći Kamil Stoh sa 887 poena. R. A.

Mornara Mihailo Pavićević na konferenciji za novinare nakon meča sa Megom. Trener Mege Vladimir Jovanović je istakao da je dobra stvar što je njegova ekipa ,,ostala živa na rezultatskom priključku od 10 razlike“. - U drugom poluvremenu smo promijenili pristup i karakter igre u odbrani, i tokom kompletne treće i četvrte četvrtine smo vjerovali da možemo da dođemo do preokreta. Bez obzira na njihov jak napadački učinak, i mi smo držali aktivnu razliku između devet i šest poena, što nam je davalo nadu da možemo da uđemo u egal završnicu, i da dođemo do pobjede, što smo na kraju i učinili – rekao je Jovanović.

u ovoj četvtini je pogodio pet od svojih sedam trojki na meču, a tri u seriji Mornara od 14:0 ( jednu tricu je upisao Lazić, dok je Smit završio akciju zakucavanjem) za vođstvo od 51:38.

STAO JEREMIĆ, STALI BARANI

Početkom treće dionice Mornar je imao i rekordnih 15 razlike (54:39), i kontrolisao je dešavanja na terenu do nepuna tri minuta prije kraja. Kod 67:53, Mornar je imao kontru tri na jedan, Nidam je dodao Jeremiću, koji je umjesto ulaska pod koš lakšeg završetka akcije izabrao šut sa distance i promašio je, nakon sedam uzastopnih pogođenih trojki. Od tog trenutka su stvari na terenu počele da se mijenjaju, Mega je serijom 8:0 do kraja četvrtine smanjila na 67:61, a onda je uslijedio uzbudljiva i penal završnica. Nemanja Gordić, koji je uz Dereka Nidama, držao ekipu u igri kada je stao Jeremić, pogodio je dva bacanja, na 8,4 sekunde do kraja, za vođstvo Mornara od 89:86. Uslijedio je prebrzi faul Šehovića, Kazemon je bio precizan sa linije penala za 89:88. A nakon dva promašaja sa linije bacanja već pomenutog Gejbrijela, Mornar je kažnjen uz zvuk sirene… Slijedi pauza zbog kvalifikacija za Eurobasket, a Mornar će u narednom kolu, 26. februara, S. JONČIĆ ugostiti Krku.

Preminuo bokser Lion Spinks Nakon višegodišnje borbe sa rakom prostate, preminuo je u 67. godini Lion Spinks, koji je u istoriju boksa ušao prije više od četiri decenije. Spinks je 15. februara 1978. godine kao 24-godišnjak, odlukom sudija, pobijedio do tada nesavladivog Muhameda Alija, i osvojio titulu u superteškoj kategoriji. Taj meč se smatra jednim od najvećih u istoriji boksa. - Ljudi su mislili - zašto bi, od svih, stavili Spinksa u ring sa Alijem, čovjeka koji ima tako kratku boksersku karijeru? Ali je ,,ubio Boga“ u Aliju, od glave do pete, čak je i Ali bio iznenađen. Spinks je bio pravi i zaslužio je mjesto u istoriji bokserskih šampiona – prisjetio se tog meča za USA tudej Džorž Forman, takođe bokserska legenda. Spinks je osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1976. godine u Montrealu. U karijeri je imao 46 borbi, pobijedio je 26 puta, od toga 14 puta tehničkim nokautom, 17 puta je

izgubio, a tri puta je bilo neriješeno. Poznat je i po tome što je Alija poslao u penziju (iako je Ali boksovao poslije još dva meča), a Spinks se penzionisao u 42. godini, poslije borbe sa Fredom Houpom 1995. godine. Spinks je drugi čovjek koji je bio svjetski šampion u boksu i u rvanju, pošto je 1992. godine i u tom sportu osvojio titulu. S. J.

Arena

Rukomet/Atletika

Poneđeljak, 8. februar 2021.

,,Plave“ do poluvremena bile u igri u Moskvi u 13. kolu grupne faze Lige šampiona

Presudile tehničke greške Budućnost je u Moskvi do poluvremena bila u igri (12:10), ali je domaćin CSKA dodao gas i uz pomoć raspoložene sa gola Brazilke Ćane Mason (14 odbrana) zabilježio pobjedu 27:23 u pretposljednjem kolu grupne faze Lige šampiona. ,,Plave“ su hvatale priključak do kraja prvog poluvremena (posljednji put je bilo 9:9 u 26. minutu), ali veliki broj tehničkih grešaka (ukupno 15, u 1. poluvremenu 12), uz šest promašenih zicera i slabije izdanje u defanzivi od 35. minuta, uticali su na ovakav ishod. Ponovile su igračice Bojane Popović greške iz prethodnih mečeva, konkretno sa Đerom i Valčeom, a bilo je manje raspoloženih u napadu. Sa druge strane Ilina i Vedehina majstorski su vodile ekipu koja je ovom pobjedom pretekla Đer na tabeli i sa bodom više čeka posljednji meč grupe 2 u Mađarskoj. Utisak je da su rukometašice Budućnosti spustile gard u 40. minutu kada su domaće serijom 5:2 stigle do velikih ,,plus 5“ (18:13). Upravo su nakon odmora posustale u odbrani, a ono što su do 43. minuta dobro branile - šuteve sa crte, prosule su za tri minuta kada je danska reprezentativka Hejndal postigla tri vezana gola (bez promšaja) i uvećala razliku na ,,plus 6“. Mogle su Majda i drugarice ranije, tokom prvog poluvremena da iskoriste odbrane Barbare Arenhart i Armel Antigre (u prvih 12. minuta Brazilka odbranila četiri, a Francuskinja sedmerac i zicer), ali ih brzopletost (šest grešaka i dva zicera) koštala lakih golova i mirnijeg pozicionog napada. Uprkos nesnalaženju u ofanzivi (prvi gol postigle u 8. minutu), rukometašice Budućnosti do odmora bile su raspoložene u odbrambenoj formaciji. Primile su, istina, pet golova od bekova i to sa sredine (glavno oružje CSKA) i još toliko iz tranzicije, ali sve u granici egala i dobrog minusa od gola do dva. Nijesu, istina, baš pokazale spretnost

Detalj sa meča u Moskvi

Palata sportova,,Dinamo“ Gledalaca: 500

CSKA CSKA

Sudije: Nabokov i Kuljik (Bjelorusija)

Isključenja: CSKA 2, Budućnost 8 minuta

Mason De Suoza ...... (13 odbrana i sedmerac) Sedojkina................................................ Kapljina ................................................... Gorškova ..............................................4 Goršenjina ............................................. Vedohina .............................................. 5 Sudakova .............................................. 3 Markova .................................................. Čigirinova ............................................. 2 Rozengren-Jakobsen....................... Ilina ..........................................................4 Hejndal ................................................... 3 Skorobotčenko ..................................4 Ilarionova .............................................. 1 Rabazulkina .......................................... Ristovska ............................................... 1

Atingre (pet odbrana i sedmerac) Arenhart ...............(devet odbrana) Radičević .............................................. 5 Popović ...................................................Džagferović ......................................... 1 G. Marsenić ............................................A. Marsenić ............................................Pavićević ................................................Pino ................................................... 4 (1) Maslova ...................................................Ramusović ........................................... 1 Mehmedović ......................................5 Kadović ...................................................Grbić ....................................................... 4 Vukčević ...............................................2

Trener: Jan Lesli

Trener: Bojana Popović

12 10 12 11 8 12 12 11

8 7 7 6 5 3 2 1

0 1 0 1 2 2 3 1

4 2 5 4 1 7 7 9

Grupa 2 +22 +20 +5 +5 +16 +5 -33 -40

16 15 14 13 12 8 7 3

Popović: Sve djevojke u narednim mečevima moraju da podignu nivo igre, napadački prije svega

i odlučnost prema Vedehinoj (dala pet golova), ali sve ostalo u pozicionom napadu ,,plave“ su dobro čitale. Kvalitetan odnos u defanzivi, nažalost, nijesu prenijele u napad, gdje su često i bez

razloga greškama poklanjale Ruskinjama gol situacije iz brzih napada. Ipak, dobrih 12:10 sa poluvremena davalo je nadu u još boljih 30 minuta. Tako su i počele. Nikolina Vukčević

nama sada to nije u fokusu. Najvažnije nam je da gradimo igru za ono što slijedi. Napravili smo nekoliko grešaka na početku drugog poluvremena i to nas je „slomilo“. To se vidjelo na licima igračica, pokušavale smo da se vratimo u ritam i radimo ono što smo dogovorile, u tome smo donekle i uspjeli. ,,Plave“ su griješile u napadu i bile statične. - Više igračica je moralo da pokuša da kreira igru, a ne samo Itana Grbić. Većina igračica nije bila na svom nivou da bi mogle da osvojimo dva boda u Rusiji, a sve djevojke moraju da podignu nivo igre, napadački prije svega, u narednim mečevima - kazala je Popović.

je poslije minut i po iz kontre smanjila na 12:11, što je bilo, ispostaviće se, najbliži minus u 2. poluvremenu. Domaće su se vratile sa tri brza gola (2.30), a seriju je prekinula Mehmedović za 15:12. ,,Plus

BUDUĆNOST

1. Mec 2. Rostov 3. FTC 4. Bukurešt 5. Vajpers 6. Esbjerg 7. Krim 8. Bitighajm

evidentno i u drugom poluvremenu. Nijesam zadovoljna što su djevojke previše pažnje obraćale na semafor, jer

CSKA

Grupa 1

Bojana Popović je kazala da većina igračica nije bila na svom nivou, kako bi moglo da se priredi iznenađenje i osvoje dva boda protiv tima koji je blizu osvajanja prvog mjesta u grupi 2. - Nije samo duža rotaciji CSKA odlučila pobjednika. Pružili smo odličan otpor u prvom poluvremenu, igrali odbranu na visokom nivou 20-25 minuta, tačno onako kako smo dogovorile i poštovale smo principe. Međutim, iz te dobre odbrane nijesmo dobile ono što smo željele, napravili smo mnogo grešaka u prvom poluvremenu u kojem smo bile na dobrom nivou u oba pravca. Ostao je žal poslije prvog poluvremena, dosta se o tome pričalo i razmišljalo, to je bilo

Budućnost

Sedmerci: CSKA 1-0, Budućnost 2-1

3“ je bilo i nakon gola Itane Grbić (16:13), nakon čega su domaće preuzele potpuno kontrolu. U finišu meča (54. minut) vodile su 26:18, a opuštanje ,,plave“ su kaznile serijom 5:1 za pristojni minus

1. CSKA 2. Đer 3. Brest 4. Odenze 5. Budućnost 6. Valčea 7. Borusija 8. Podravka

13 13 13 13 13 10 11 12

11 9 6 6 4 3 2 1

1 4 5 1 2 0 1 0

1 0 2 6 7 7 8 11

+61 +97 +45 +22 -21 -56 -52 -96

23 22 17 13 10 6 5 2

1 gol sa devet metara, iz šest pokušaja, postigle su rukometašice Budućnosti

6 asistencija (uz četiri gola) upisala je srednji bek Itana Grbić

od četiri gola. U posljednjem kolu grupe 2 Budućnost će u Podgorici dočekati Podravku. ,,Plave“ su sigurne za osminu finala, a mogući rivali su FTC, Bukurešt i Vajpers (grupa 1). A. M.

Fantastični rezultati crnogorskih atletičara na dvoranskom prvenstvu Srbije u Beogradu

Pešić blistao, novi rekord Marije Vuković PODGORICA – Crnogorski atletičari blistali su na dvoranskom prvenstvu Srbije, koje je održano u Beogradu. Darko Pešić je postavio čak tri rekorda, a u sedmoboju trenutno ima drugi rezultat u svijetu za 2021. godinu, dok je novi dvoranski rekord postavila Marija Vuković skokom od 193 cm, dok je Ljiljana Matović izjednačila sopstveni rekord u troskoku. Na otvorenom prvenstvu Srbije za seniore u dvorani iz Crne Gore, inače, nastupili su atletičari Lima, Mornara, Podgorice, Dionisa i Rudara. Darko Pešić, reprezentativac Crne Gore i član AK Lim iz Berana, takmičio se u sedmoboju i postavio je tri rekorda Crne Gore za seniore. Pešić je prvog dana u skoku u dalj skočio 7,24 metra što je 12 centimetara više

od dosadašnjeg rekorda koji je bio u njegovom vlasništvu. Takođe, Pešić je i u skoku u vis popravio sopstveni rekord Crne Gore koji sada iznosi 208 centimetara (do sada bio 202 cm). Pored ove dvije discipline Pešić je 60 m istrčao za 7,19 sekundi, dok je kuglu bacio 16,69 metara, što su takođe njegovi najbolji rezultati u karijeri. Drugog dana Pešić je u prvoj disciplini 60 m prepone ostvario rezultat 8,12 sekundi, dok je s motkom skočio 4,60 m i istrčao 1.000 m sa rezultatom 2:43,47, što je ukupno 6.036 bodova i novi rekord Crne Gore u sedmoboju. Dosadašnji rekord je bio u njegovom vlasništvu i iznosio je 5.984 boda koji je postigao 2017. godine u Beogradu. Ovo je trenutno u svijetu drugi rezultat, tako da Pešiću sa pravom daje šansu da se na 35.

Evropskom prvenstvu u dvorani, koje se održava od 4. do 7. marta u Torunu u Poljskoj, umiješa u borbu za medalju. Marija Vuković članica AK Podgorica popravila je rekord Crne Gore za seniorke u dvorani sa

rezultatom 193 cm. Dosadašnji rekord iznosio je 192 cm i bio je u njenom vlasništvu, koji je postavila u Istanbulu 2019. godine. Marija se može smatrati sigurnim učesnikom Evropskog prvenstva u dvorani iako je norma

jača za tri centimetra. Razlog za to je što joj trenutno ovaj rezultat to obećava zbog nedovoljnog broja već postignutih normi. Svakako, Marija će pokušati da skoči tu visinu u naredna dva takmičenja i tako ne dovede u pi-

tanje učešće. Norma za Evropsko prvenstvo u dvorani je i norma za Olimpijske igre. Ljiljana Matović, članica Dionisa iz Bara, izjednačila je sopstveni rekord u troskoku sa rezultatom 12,60 m. R. P.

Arena

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Fudbal

PRIJATELJSKI MEČEVI CRNOGORSKIH TIMOVA: Kombinovani tim Budućnosti poražen od Krila Sovjetov

Zeta Dnjipro-1

1 4

ANTALIJA - Trening centar ,,Mirakl“. Golovi: Orlandić u 70. (Zeta), Dovbik u 5, Kohut u 39, Ignjatenko u 68, Tejlor u 86. minutu (Dnjipro-1). Žuti kartoni: Milić, Orlandić, Kalezić (Zeta), Ignjatenko, Dubinćak (Dnjipro-1). Crveni kartoni: Vukčević u 50. (Zeta, s pravom zamjene), Dubinćak u 78. minutu (Dnjipro-1, s pravom zamjene). ZETA: Radulović, Milić (od 87. Tuzović), Đurović (od 60. Ceklić), Simović, Pupović (od 71. Đinović), Milojko, Krstović (od 67. L. Lambulić), Kalezić, Vukčević (od 54. Sopo), Orlandić, Ma. Lambulić (od 46. Burzanović). DNJIPRO-1: Jurćuk (od 75. Znovenko), Tejlor, Daglas, Lohinov, Dubinćak (od 79. Zajec), Ignjatenko, Di Franko, Nazarenko (od 63. Domorackij), Kohut, Čuže, Dovbik. Treći kontrolni meč i drugi poraz Zete na pripremama u Antaliji. ,,Vukovi“ su ubjedljivo izgubili od Dnjipra-1, ekipe koju vodi Igor Jovićević, hrvatski trener crnogorskog porijekla - 4:1. Ukrajinski tim je 3. februara igrao protiv Budućnosti i tada je bilo 2:2. U drugom susretu sa još jednim crnogorskim prvoligašem pitanje pobjednika se nije postavljalo, mada je Zeta prva zaprijetila, već u četvrtom minutu. Dobro je reagovao golman Jurćuk, a samo koji trenutak kasnije ukrajinski premijerligaš je poveo - Dovbik je završio kontru. Golman Jurćuk spriječio je pogodak Zete i u 17. minutu, a ,,vukovi“ su imali sreće u 33. kada je Dovbik iz jedana-

FK ZETA

Ubjedljiv poraz Zete od Dnjipra

Ekipa Zete pred početak jučerašnjeg meča

esterca pogodio stativu. Ipak, Dnjipro-1 je u 39. uspio da udvostruči prednost, strijelac je bio Kohut. Ignjatenko je u 68. povisio na 3:0, a samo dva minuta kasnije povratnik u Zetu, Petar Orlandić, sa lijeve strane ušao u šesnaesterac i pogodio donji ugao - 3:1. Mreža Zete se do kraja tresla još jedan put - Tejlor je u 86. postavio konačan rezultat. Tim Ratka Dostanića u subotu je remizirao sa rumunskim Čikseredom (1:1), a do kraja priprema u Antaliji odigraće još dva kontrolna meča - 10. februara sa Uralom i 13. sa Arsenalom iz Tule. Ne. K.

Budućnost Krila S. Kombinovani tim Budućnosti izgu-

Liverpulovo zbogom tituli

Rudar nastavlja sa radom nakon dva dana odmora po povratku iz Turske

Kod kuće do nastavka prvenstva Trebalo je da Pljevljaci u Ulcinju nastave treninge do početka proljećne polusezone, ali su odustali od odlaska na Crnogorsko primorje. Vremenske prilike na sjeveru idu naruku izabranicima Vuka Bogavca koji će do utakmice sa Titogradom brusiti formu u domaćem ambijentu. - Procijenili smo da nema potrebe da idemo bilo gdje. Odgovaraju nam uslovi u Pljevljima i nastojaćemo da to iskoristimo. Imamo ovdje sve što nam je potrebno za dobar rad i već od poneđeljka, nakon dva dana pauze, nastavljamo sa treninzima. Vježbaćemo na

dogovor i da protivnik igra sa mladim fudbalerima, oni su to promijenili, ali to je već njihova stvar. Možda je to malo uticalo što nijesmo uspjeli da postignemo gol - rekao je trener Mladen Milinković nakon meča. Kormilar Budućnosti na teren je poslao sljedeću postavu: Pavličić, Dakić, Dašić, Vlahović, Ražnatović, Ćetković, Janketić, Perišić, Đukanović, Zarubica i Vujačić. Šansu u nastavku dobili su golman Jevrić, te Milić, Đuričković i Terzić. - Momci su na momente pokazali da mogu da se nose ravnopravno sa Rusima, dok su na momente bili inferiorni. Imali smo lijepu šansu i u prvom dijelu, baš kao i u drugom, mogli smo da postignemo gol. Utakmica će dobro doći klincima da stiču iskustvo, da vide da u fudbalu nije sve kao kod nas, da je sve mnogo brže,

PREMIJER (23. KOLO): Siti deklasirao šampiona i otišao na „plus 10“

Vuko Bogavac, trener Rudara

Promjena plana Rudara nakon povratka iz Antalije.

0 2

bio je od ekipe Krila Sovjetov (2:0) u pretposljednjem prijateljskom meču u Antaliji. Stručni štab ,,plavih“ odlučio je da pruži šansu igračima sa manjom minutažom, mahom klincima, koji su bili pojačani iskusnijima - Vujačićem i Zarubicom u napadu. Prosjek starosti podgoričkog tima bio je 22,5 godina, a takav sastav nije imao snage da ostvari pozitivan epilog protiv kluba koji je sa klupe svojevremeno vodio crnogorski stručnjak Miodrag Božović Grof. Ekipa Krila, jedan od kandidata za povratak u elitni rang ruskog fudbala, do pobjede je stigla golovima dvadesetogodišnjeg Vladislava Tjurina. - Svjesno smo zakazali utakmicu kako bi dali šansu mladim igračima. Igrali smo praktično sa sedam dječaka, a većina je i završila meč. Bio je

jače, da je tempo bolji, drugačiji kriterijum suđenja - poručio je Milinković. Ekipa Krila je do golova stigla poslije kontri - u 25. i 55. minutu, a u oba navrata je pobjegao Tjurin. ,,Plavi“ su imali nekoliko obećavajućih situacija da zatresu mrežu, a na kraju se mogli da izgube ubjedljivije. - Kako je utakmica odmicala bili smo bolji, šteta je što smo izgubili. Krila su igrala sa većim brojem igrača, a mi smo izvršili samo tri izmjene, ali sve ovo je dobro iskustvo za mlade igrače, kao i za nas da vidimo na koga možemo da računamo, ko može da nam pomogne. Sem Zarubice, Vujačića i Janketića, svi su bili praktično ispod 21 godine, pogotovo za ove mlađe je utakmica bila veliki zalogaj, ali trudili su se i borili. Ne možemo ništa da im zamjerimo poručio je Milinković. - Bilo je dobrih stvari, ali najbitnije je da momci shvate da ne može brzo da se postane igrač. Nama iz stručnog štaba je to jasno, ali oni moraju da shvate da je to jedan proces rada, odricanja, sticanja iskustva... Generalno, ove pripreme će svim mladim igračima donijeti dosta toga dobrog - zaključio je šef stručnog štaba crnogorskog prvaka. Budućnost posljednju prijateljsku utakmicu igra protiv šampiona Kazahstana Kairata u utorak 9. februara. Ekspedicija ,,plavih“ se potom vraća u Crnu Goru, gdje će odraditi završnu glazuru pred nastavak proljećne polusezone. Na premijeri drugog dijela prvenstva, lider na tabeli Telekom 1. CFL ugostiće Sutjesku, 19. februara. Podgoričani imaju 18 bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Dečić. D. K.

Borovici koja je u dobrom stanju - rekao je Bogavac. Ekipi se priključio napadač Zakarija Suraku, dok je sve manje šansi da se vrati Brazilac - Tijago Farija. - Izuzetno sam zadovoljan urađenim u Turskoj. Iz dana u dan smo rasli na fizičkom planu i uigravanju. Jaki protivnici uticali su na ozbiljnost rada i neki igrači najavili su da će ovo biti njihovo proljeće. Očekujem da nam Suraku donese opciju više u napadu, a danas ćemo znati hoće li Farija biti naš igrač. Kako stvari stoje, sve je manje šansi da se vrati. Ostali su tu. Bilo je lakših povreda, ali sve je to sastavni tio priprema - kazao je Bogavac. D. K.

Jedna dilema je riješena - Liverpul se definitivno oprostio od titule u Premijer ligi. Mančester siti je na ,,Enfildu“ dokazao da je u ovom trenutku za klasu iznad neprepoznatljivog, desetkovanog tima Jirgena Klopa. Slavio je čak 4:1 i aktuelnom šampionu odmakao 10 bodova, uz utakmicu manje. Prvi pratilac mu je gradski rival Junajted, koji uz meč više kasni pet bodova. Prvo poluvrijeme bilo je prilično nezanimljivo, ali je nagovijestilo uzbudljivu noć za Ilkaja Gundoana. Fabinjo je faulirao Rahima Sterlinga, a njemački internacionalac dobio šansu da iz jedanaesterca donese vođstvo Sitiju promašio je, ipak, cijeli gol. Gundoan se, međutim, iskupio poslije samo četiri minuta igre u drugom poluvremenu. Sterling se ušetao u šesnaesterac, Foden šutirao, Alison odbranio, a iskusno vezista rutinski prikucao loptu u mrežu. Liverpul se uskoro oporavio od šoka jer je Mohamed Salah izborio i realizovao jedanaesterac u 63. minutu, nakon što ga je faulirao Dijaz. Na sve muke ,,redsa“ ove sezone nadove-

zala se jedna neočekivana - košmarna partija Alisona Bekera. U Brazilca kao da je ušao duh Lorisa Karijusa, koji je zbog brojnih krupnih kikseva ispraćen sa ,,Enfilda“. Alison je najprije u 63. loše ispucao loptu, koju je poslije sjajne solo akcije Foden dodao do strijelca Gundoana, da bi mu se novo pomračenje dogodilo u 76. kada je Ster-

Rezultati Totenhem - VBA 2:0 (0:0) (Kejn u 54, Son u 58) Vulverhempton - Lester 0:0 Liverpul – Mančester Siti 1:4 (0:0) (Salah u 63. (pen) - Gundoan u 49. i 73, Sterling u 76, Foden u 83)

ling upisao 100. pogodak u dresu Sitija. Veliku noć ekipe Pepa Gvardiole ovjerio je Foden topovskim udarcem u 83. Teški dani za Liverpul. Treći vezani poraz kod kuće, na kraju će uspjeh biti i plasman u Ligu šampiona... - U prvom poluvremenu smo igrali dobro. U drugom smo omogućili Sitiju mnogo prilika. Poveli su, mi izjednačili i opet igrali dobro, ali potom napravili dvije krupne greške poslije kojih je sve bilo jasno. Alison nas je spasio mnogo puta, ovog puta je griješio. Dešava se - rekao je menadžer ,,redsa“ Jirgen Klop. Blistavi dani za Mančester siti. Izjednačio je rekord u broju uzastopnih pobjeda ekipe iz elitnog engleskog ranga u svim takmičenjima. Ovo mu je bio 14. trijumf u nizu, koliko je imao Preston 1892. i Arsenal 1987. godine. - Mnogo stvari se dogodilo tokom meča. Počeli smo dobro, radili ono što smo željeli, znali smo da treba da igramo onako kako smo u proteklih mjesec, dva. Ovo je važna pobjeda, ali tek je u februar - poručio je Pep Ne. K. Gvardiola.

SERIJA A (21. KOLO): Milan ponovo prvi

Ibrahimović u ,,klubu 500“ Milan se rutinskom pobjedom nad Krotoneom vratio na prvo mjesto Serije A. ,,Rosoneri“ su protiv posljednjeplasirane ekipe na tabeli slavili 4:0 i ponovo stekli dva boda prednosti u odnosu na Inter, a sedam od Juventusa,

koji ima meč manje. Tim Stefana Piolija nije blistao u prvih pola sata, ali sve je postalo lakše nakon što je Zlatan Ibrahimović poslije duplog pasa sa Rafaelom Leaom stigao do 500. pogotka u klupskoj karijeri. Milan je u roku od šest minuta

u drugom poluvremenu stigao do ubjedljive pobjede. Ibrahimović je povisio na 2:0 na asistenciju Ernandesa, a onda se dva puta upisao i Ante Rebić. Oba puta je asistirao povratnik u tim Hakan Džalanoglu. Udineze je u finišu slomio Ve-

Rezultati Benevento - Sampdorija 1:1 (0:0) (Kaprari u 55. - Keita u 80) Milan - Krotone 4:0 (1:0) (Ibrahimović u 30. i 64, Rebić u 68. i 69) Udineze - Verona 2:0 (0:0) (Silvestri u 83, Deulofeu u 90) Parma - Bolonja 0:3 (0:2) (Barou u 15. i 33, Orsolini u 90.+2)

ronu, autogolom Marka Silvestrija i pogotkom Đerarda Deulofeua, dok je Sampdorija u 80. stigla do remija na gostovanju Beneventu (1:1). Ne. K.

20 Feljton

Poneđeljak, 8. februar 2021.

16.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Ognjište je oduvijek stajalo između mogućeg i nemogućeg » Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

OGNJIŠTE - NAJMOĆNIJI SIMBOL ŽIVOTA (NASTAVAK)

Ognjište baštini sve ono zagonetno, iracionalno, besmisleno, halucinantno, uzbudljivo, iznenađujuće, što je rezultat ljudske svijesti i podsvijesti. Ognjište je za mnoge rajsko mjesto, ali i vatreno gnijezdo usred noći, pod zvijezdama. Posjeduje metafizičku energiju koja privlači, zbližava, povezuje, dok svemu oko sebe daje smisao životne vrijednosti vidljive u realnom životu. Podnosi mješavinu kosmičkog i karnevalskog, lirskog i posprdnog, ludosti i mudrosti, stvaralačkog i rušilačkog. Pored njega su se miješali utvara i život, zbog čega nije bilo čistog života jer je ognjište bilo uvijek između mogućeg i nemogućeg. Ognjište je uvijek bilo u otvorenom dijalogu i harmoniji sa svijetom prirode, sa njenim ritmom, silama i tokovima. U kakvom god prirodnom okruženju bilo – pitomom, surovom, tvrdom ili pjeskovitom, nasilnom, oporom – ognjište je bilo sigurno u svoju vrijednost, ponoseći se dostojanstvom u usamljenosti. Priroda je skladna, snažna, bogata, savršena, nevidljiva, neshvatljiva, nečitljiva, bez dimenzija i trajanja, a ljudi su oko svog ognjišta živjeli prirodu. U percepciji prirode, čovjek je nalazio savršenu opomenu za sopstvenu konačnost. Tamo gdje vuk vije da družinu svije, tajna ognjišta se sastojala u tome što sebe od prirode nije odvajalo i što se, zajedno s njom, svakom ništavilu opiralo. Drvo, zemlja i voda bili su garancija njegove dugovječnosti. Ono ponekad kao vjetar pjeva, kao leptir leti, kao morski talas izgleda. Ognjište, koje je ličilo na košnicu, na pčelinjak, ima energiju koja uobličava i razobličava, nosi i ostavlja za sobom, mijenja i prekraja ljude i običaje. Dok su rasla pored ognjišta, djeca su se družila sa pticama, biljkama, domaćim i divljim životinjama, kojima duguju emocije. Tadašnjoj djeci nijesu bile potrebne bajke jer su imali svoju bajkovitu stvarnost



Ognjište razotkriva istinu o ljudskoj sudbini na zemlji, ali i o tome ko smo, što smo, o onome što je moćno i potresno u nama, o usamljenosti i napuštenosti. Uvijek je bilo na braniku svoje teritorije i posjeda i skrovište koje je čuvalo svog gospodara od života natopljenog strahom. Ognjište je naš amanet, muštuluk i merak

Ognjište je za mnoge rajsko mjesto, ali i vatreno gnijezdo usred noći, pod zvijezdama. Posjeduje metafizičku energiju koja privlači, zbližava, povezuje, dok svemu oko sebe daje smisao životne vrijednosti vidljive u realnom životu. Podnosi mješavinu kosmičkog i karnevalskog, lirskog i posprdnog, ludosti i mudrosti, stvaralačkog i rušilačkog

Seoska kuća na Magliću, crtež



Ognjište, koje je ličilo na košnicu, na pčelinjak, ima energiju koja uobličava i razobličava, nosi i ostavlja za sobom, mijenja i prekraja ljude i običaje. Dok su rasla pored ognjišta, djeca su se družila sa pticama, biljkama, domaćim i divljim životinjama, kojima duguju emocije. Tadašnjoj djeci nijesu bile potrebne bajke jer su imali svoju bajkovitu stvarnost

prolazeći kroz brojna iskušenja i opasnosti karakteristične za dječji odnos sa prirodom. Postoji veliki broj običaja u kojima se ognjište nije smjelo srušiti, oštetiti, opsovati. Na njemu se nije ložila vatra od drveta iz vodenice ili srušene bogomolje. Svako njegovo gašenje značilo je i nestanak porodice. Na spaljenim ognjištima nije bilo sreće ni za koga. Tako je bilo od iskona, tako će i ostati. Koliko je o njemu i zagonetki postavljeno, poslovica zapisano, pjesama ispjevano, priča ispričano! A tek zdravica, kletvi, amaneta, blagoslova, zakletvi, pored njega izrečeno! Stvoreno za ljudske potrebe i za čovjekovu mjeru, ognjište je imalo neke ljudske osobine: vodilo je računa o tome da ne pređe granicu svojih moći i da u mračnim noćima osvijetli prostor koliko je neophodno, a da istovremeno sačuva svoje dostojanstvo; da gradi atmosferu, štimung, prijatnost. Te-

Ognjište

žilo je da oplemeni čovjekov smisao života i pored činjenice da je on egzistirao u nevolji, oskudici i sveopštoj krizi. Tražilo je red, harmoniju, bliskost; slavilo je život braneći ga od laži i podvala, izdaje licemjerja, grijeha i prestupa, i nikad se nije zatvaralo u sebe. Ognjište razotkriva istinu o ljudskoj sudbini na zemlji, ali i o tome ko smo, šta smo, o onome što je moćno i potresno u nama, o usamljenosti i napuštenosti. Uvijek je bilo na braniku svoje teritorije i posjeda i skrovište koje je čuvalo svog gospodara od života natopljenog strahom. Ognjište je naš amanet, muštuluk, merak, dert, naš ćilim, mezetluk, akšamluk, zavičajna tuga, naša kolijevka, brašnjenik, sestrinska ljubav, majčina briga i suza, jastuk, kukuruz jarik i kućni prag. To je majčin i očev topli zagrljaj, to su dlanovi naših predaka, očeva rodna i blagorodna njiva, naš jezik, groblje, naša

sudbina, narodna duša. Ognjište nadilazi sva zla pa i smrt, pružajući čovjeku nadu da će se iz svega izvući pomažući drugima koliko i sebi. Ognjište je usađeno u krv, tlo, gene i zemlju svakog čovjeka. Ono je paradigma duhovne baštine, mudrosti, znanja. Kao nukleus čovjekovog fizičkog i mentalnog bića i egzistencijalna opsesija, koncentriše sjećanja nijemog i slijepog vremena. Koliko je puta ognjište odbranilo vjeru, ljudsko biće i čudovišno lice patnje! Suze, smijeh, krici, jauci bili su lakši pored ognjišta. Uz njega, vatru, običaje, vjerovanje, rituale, bilo je lakše svanjivati, čekati, stajati, očekivati, nadati se, dozivati. Ognjište, koje se hranilo snovima svog domaćina, ne priznaje konačnost; ono integriše, mobiliše, zbližava, pojačava osjećanje bliskosti i intimnosti. Pored njega komšije i rodbina su bili bliskiji, lakše se razumiju njihove uzajamne muke, nevo-

Crnogorci pored ognjišta, crtež

lje, patnje. Da njega nije, mnogi bi zauvijek bili jedni drugima stranci i neznanci. Uz njegove blagodeti lakše se učilo, čitalo, pisalo, crtalo, pralo, objedovalo, spavalo, a djeca brže sazrijevala i odrastala. Pored njega se jače voljelo, mnogo toga slabije boljelo, više razumjelo, bolje shvatalo, sa malo inata, prkosa i sujete. Sa distance današnjeg čovjeka, ta neobična filozofija života pored ognjišta, uprkos životnom osjećanju oskudice i nedostatka, uskraćenosti i oskudnosti, lišavala je ljude žurbe i nervoze, darujući im smireniji i drugačiji pogled na život i svijet. To je istovremeno i dokaz koliko je čovjeku malo potrebno za sreću. I u najtežim trenucima tuge, očaja i samoće, zla i nesreće, ognjište je osvjetljavalo buduće dane, nudilo nove izazove, tražeći način za srećnije življenje. Uz ognjište, pored mnogo razdragane djece, veselja, ritma i neobuzdanosti, sve je djelovalo nestvarno jer je imalo neodoljiv oblik začudnosti, iznenađenja, preokreta, paradoksa: Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu. U njemu postoji nagon za trajanjem i napor za prevladavanjem. Pored njega

su se igrale igre života iz dana u dan, činili se mali podvizi koji su ukućanima bili radosniji od tuđih radosti. Zato je ognjište relikvija koja vremenom dobija arhitipska obilježja. U skoro svakoj seoskoj trošnoj napuštenoj kući još ima ostataka dima i pepela iz prošlih vjekova, dok se umorna i ugašena ognjišta, kojima se prikrada korov, zaboravljena ili odbačena u svom snu, odmaraju ili odzvanjaju kao intiman doživljaj u dostojanstvenoj tišini enterijera savremene svakodnevice. Obrasla u vrijeme i priču legendi i kazivanja, nejasnih znakova, noćne tišine, nekih čudnih sjenki, u njima je ostalo još mnogo nataložene i zatrte prošlosti, tajni, misterije i uspomena kao rukotvorina zaborava. Ono što se desilo davno, događa se i danas, a dogodiće se i sjutra. I sve tako, sa malim varijacijama, ognjište ponavlja ljudsku vječnost, a kao pride nudi istovremeno i iluziju i utjehu. Ognjište je prizor zaboravljenog svijeta i jezika, a mi bismo to da doživimo. Da li smo za to sposobni? Sve gori i sve se u pepeo pretvara, samo priča o ognjištu, kao vječni plamen, ostaje da živi. (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Stav

Turistički vodič kroz ,,srpski svet“ » Piše: Tomislav Marković Poštovani posetioci, dobro došli u turu po srpskom svetu. Obilazak znamenitosti započećemo od ključne tačke koju mnogi nazivaju pupkom sprskog sveta. Reč je o kružnom toku u koji se ulivaju ulice Slobodana Miloševića, Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Dobrice Ćosića i Draže Mihailovića. Ovo je mesto susreta srpskih velikana, najvećih među najvećima, najzaslužnijih što danas imamo sve ovo što nemamo. Na početku obilaska uputićemo vas u mapu današnjeg hodočašća. Od pupka srpskog sveta krenućemo Kejom oslobođenja Srebrenice prema šetalištu Hladnjače, tu ćemo preseći Ulicom Batajničke grobnice, pa preko mosta kapetana Dragana stižemo u Legijin pasaž, potom idemo do Šljivančaninovog sokačeta, odakle puca pogled na Zvekijev plato, odatle idemo pravo Ulicom haških mnogostradalnika do Nedićeve botaničke bašte, tu ćemo skrenuti pored Bearinog ćoška, pa kroz Ulicu Pavla Đurišića stižemo pravo do Trga Velike Srbije, tu ćemo malo razgledati znamenitosti i kulturne spomenike, među kojima posebnu pažnju treba posvetiti masovnim grobnicama i monumentalnom monumentu „Veličanje genocida i glorifikacija masovnih ubica“, rad našeg akademskog vajara Ubivoja Raspametovića, a potom nastavljamo kroz Arkanov prolaz, preko Bulevara Milana Lukića i Avenije Momčila Krajišnika ulazimo u Logorski venac, pa ćemo udariti Ulicom Gorana Jelisića Adolfa sve do skvera Biljane Plavšić, gde se završava prvi deo našeg putovanja.

idemo do Batajnice da posetimo neobeleženu masovnu grobnicu u kojoj su ukopane civilne žrtve s Kosova, njih 744, među kojima je bila i jedna nerođena beba. U blizini se nalazi crkva posvećena Stefanu Dečanskom u kojoj se možete pomoliti za dobro zdravlje ubica i asanatora terena. Potom ćemo se zaputiti preko Drine da obiđemo divlju prirodu Korićanskih stijena na kojima su srpske snage u avgustu 1992. godine pobile preko 200 bošnjačkih i hrvatskih civila. Policajci su ih prvo dovezli autobusima, potom su ih postrojili na ivici ponora, a onda su im pucali u leđa. Nakon toga su, za svaki slučaj, bacali bombe u provaliju s leševima. I pored sveg truda nekoliko ljudi je preživelo masakr, o čemu su potom svedočili pred Haškim tribunalom.

ČETNIČKI OMAŽ USTAŠKIM ZLOČINIMA

Ako se pred vašim duhovnim očima ukažu prizori iz „Jame“ Ivana Gorana Kovačića, bićete potpuno u pravu, jer su mnoga junačka dela Mladićevih sokolova bila omaž ustaškim zločinima, što je i logično, budući da su ustaše i četnici dva lica istog novčića, ili – bolje rečeno – dve strane iste krvave kame. Setimo se samo nekih Goranovih stihova, pa ćemo videti svu sličnost ovih fenomena: „Ležim na lešu: kupu hladetine, Mlohave, sluzne, što u krvi kisne, I spas sa jezom iz leda me vine: Svijest munjom blisne, kada žena vrisne. Okrenuh se, u groznici tad k vrisku Pružih ruku: napipah ranu sklisku. I prvi puta sva životna snaga Nad leševima stala da se skuplja;

SLAVNI SPOMENICI I PRIRODNE LJEPOTE

Pored pomenutih spomenika kulture smrti, u našem itinereru su i sledeće znamenitosti, spomenici i remek-nedela srpskog sveta: Spomenik neznanom snajperisti, Spomenik u čast etničkog čišćenja, Bista anonimnog silovatelja, Monument Živa buktinja (posvećen junačkim delima Milana Lukića u Pionirskoj i na Bikavcu), Spomenik Mrtva usta ne govore (u obliku malja popa Mace), Spomenik u čast opsade Sarajeva, Spomenik u slavu genocida, Spomenik četničkom čišćenju, Spomenik Velika Srbija (četnička kama u natprirodnoj veličini). Nakon obilaska znamenitosti srpskog sveta, uputićemo se van grada, da odmorimo oči na prirodnim i protivprirodnim lepotama kojima obiluje naša turistička ponuda. Za početak

Memorijalni centar Potočari

Poštovani turisti, u ime naše agencije „Zločinac & sin“ izvinjavamo se što nismo u mogućnosti da vam pokažemo sva slavna mesta moderne istorije srpskog sveta, ali vas molimo da imate razumevanja – toliko su naši junaci bili vredni, tako su udarnički radili na stvaranju etnički čiste oveće Srbije da za obilazak svih mesta gde su ostavili herojske tragove ne bi bilo dovoljno ni mesec dana. Kud god se čovek okrene, naleti na tekovine stvaranja srpskog sveta, mahom u obliku sekundarnih i tercijarnih masovnih grobnica, rasparčanih ljudskih tela, zgarišta, kuća sravnjenih sa zemljom i sveopšte nesreće.

TEMELJI SRPSKOG SVETA

aleksandar vučić lijepi tablu ,,Bulevar Ratka Mladića“ na zgradu B92

Na vrisak skrenuh ruku, i u duplja Lubanje zaboh prste; tijela naga Ko da su sva zavrištala u jami Sav pako jeknu jezivo u tami. Bomba će pasti! Užasnuh se prvo; U grču strašnu zgrabih rukom niže.“

KONC-LOGOROVANJE I OBILAZAK SREBRENICE

Nema ničeg zdravijeg za dušu i telo od boravka u prirodi, zato odmah prelazimo na konc-logorovanje po slavnim mestima srpske nedavne istorije. U okolini Prijedora logorovaćemo u Trnpolju, Keratermu i Omarskoj; kod Banja Luke – u Manjači; kod Bijeljine – u Batkoviću; kod Brčkog nas čeka logor Luka; kod Foče – Miljevina, Partizan i Donje Polje, i tako redom, nema mesta u ovom vodiču za nabrajanje svih logora koje su Karadžićevci držali tokom rata. Vrhunac našeg putovanja biće, naravno, u Srebrenici, gde su

Mladićeve snage pobile 8372 civila u nekoliko julskih dana 1995. godine. Predviđen je obilazak Potočara, obale Jadra, Cerske doline, Tišće, Orahovca i drugih stratišta na kojima su vojnici našeg najvećeg heroja Ratka Mladića danima ubijali nenaoružane ljude. Ubijanje civila uopšte nije lak posao, kako mnogi misle, i u većem delu sveta se ne smatra herojskim delom, naprotiv. Najveći deo čovečanstva nema nimalo razumevanja za slične poduhvate, pa tako, na primer, nacisti koji su pobili milione civila, staraca, žena, dece – potpuno su stigmatizovani i satanizovani u celoj svetskoj javnosti. Za razliku od tog pokvarenog, zlog i trulog sveta, kod nas u srpskom svetu važe drugačija pravila: ovde se najhrabrijim junačkim delom smatra ubijanje civila, posebno dece, a oni koji su rukovodili masovnim pokoljima, poput Ratka Mladića, dobijaju murale po gradovima, podršku vodećih intelektualaca

i crkvenih velikodostojnika, a njihova imena krase naše ulice.

ŠAMPION U DRŽANJU OPSADE

Uostalom, nije genocid u Srebrenici jedino Mladićevo herojsko delo. Setimo se da je general drži rekord u dužini opsade jednog grada u savremenoj svetskoj istoriji, ne zna se zašto još nije ušao u Ginisovu knjigu rekorda. Mladićev šampionski opsadni poduhvat trajao je 1479 dana. Tokom opsade ubijeno je 10.615 ljudi – od toga 1.601 dete, a ranjeno je 61.136 osoba – od toga 14.946 dece. Ni mnogo veći narodi ne mogu da se pohvale ovakvim učinkom. Zato nije nikakvo čudo što je u srpskom svetu Ratko Mladić maltene živi svetac, te što se protiv njega zaverio čitav demonski svet kako bi ga satanizovao. Nije tek tako počivši patrijarh Irinej, kad je Mladić osuđen na doživotnu robiju, rekao da je ta presuda đavolje delo.

Dovoljno je navesti jedan primer, sličnih ima na stotine. Pored Zvornika nalazi se malo selo, zove se Snagovo. U aprilu 1992. godine srpska vojska upala je u selo, a Bošnjaci su pobegli i sakrili se po okolnim šumama. Krajem aprila pripadnici JNA i paravojnih formacija, uz pomoć komšija Srba, zarobili su žitelje sela koji su se danima krili od granatiranja i naoružanih vojnika, i odveli ih u Rašidov Han. Tu su ih streljali, sve redom, žene, decu, trudnicu u osmom mesecu trudnoće, čak i jednu šestomesečnu bebu – zvala se Meliha Dogić. Ubijanje trudnica i beba se, inače, u žargonu nacionalističkih mitomana i sličnih nitkova zove “odbrana golorukog srpskog naroda”. Potom su leševe prebacili u garažu i zapalili ih, u nameri da prikriju zločin. Nakon streljanaj i spaljivanja oružane snage napustile su Rašidov Han, a tri dana nakon tog kobnog 29. aprila preostali meštani Snagova pronašli su ostatke spaljenih leševa. Iskopali su grobnicu i počeli da ih sahranjuju, ali su komšije Srbi osuli rafalnu paljbu po njima, i živima i mrtvima, pa su morali da sačekaju veče i da sahranu obave pod okriljem noći. Petoro Snagovljana je pukim slučajem preživelo streljanje. Jedan od njih bio je i Melihin stariji brat, Salih Dogić, koji je tada imao četiri godine. Ovo nije bio nikakav incident, već redovna praksa srpske vojske, jedan od mnogobrojnih zločina, deo sistematskog etničkog čišćenja kakvo je počelo u BiH u proleće 1992. godine. Tako se stvarao srpski svet, takvi su njegovi temelji i njegova suština, njegova priroda, njegova ideologija i duhovnost i kultura. Sve što treba znati o srpskom svetu, poznatom i pod imenom Velika Srbija, nalazi se u svedočanstvima onih koji su uspeli da ga prežive. Svi oni koji danas slave graditelje srpskog sveta, proglašavaju ih herojima, predlažu da se njihovim imenima nazivaju ulice, slikaju njihove likove na muralima, ispisuju njihova imena po zidovima, pišu i govore u njihovu odbranu – slave, veličaju i brane jedino zločin i ništa drugo. Reč je o jatacima najgorih izdanaka srpskog naroda u istoriji koji svoju podršku ubicama skrivaju pod maskom patriotizma, ljubavi prema naciji, nekakvog srpstva, pravoslavlja, svetosavlja i ostalih lažnih obrazina. Ispod svih tih šatro ideoloških glazura krije se samo žudnja za zločinstvom i razbojništvom. I to je sve.

Drugi pišu

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Kusturičin posljednji let za Sarajevo » Piše: Dragan MARKOVINA Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera u niskom letu promatra Sarajevo, točno negdje iznad Marijin dvora ekspresno je obišla kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica, očekujući da će se upravo to i dogoditi, čemu je priložio objašnjenje da na taj način obilježava 40. godišnjicu premijere kultnog filma ‘Sjećaš li se Dolly Bell’. Koliko god nema nikakve sumnje da je s jedne strane očekivao reakcije koje će mu možda u nekom nastranom smislu nahraniti ego, toliko je jednako očito da je želio vidjeti Sarajevo pa makar i ovim putem i da vapi za nekom vrstom komunikacije s rodnim gradom. Problem je što je bilo kakva normalna komunikacija odavno postala nemoguća, čemu je najviše sam i svjesno pridonio. Duga je to, tužna i mučna priča koja vrlo izvjesno neće imati sretan kraj. Kako svaka snažna slika, posebno ona koju čovjek ne očekuje, odmah probudi prve podsvijesne asocijacije, meni su kroz glavu prošle dvije. Prva je naslov jedne od knjiga iz sarajevske trilogije Mome Kapora, ‘Poslednji let za Sarajevo’, a drugi je legendarna sevdalinka ‘Teško meni jadnoj, u Saraj’vu samoj’. Iako su i Kapor i Kusturica » Piše: Aleksandar StANKOV „Proterani iz Nikšića“ zvuči kao naslov nekog filma. Možda akcionog u kojem se sile dobra i zla otimaju oko kakvog plena, a na kraju jedna bude proterana. Obično ona loša. Međutim, ovde se ne radi o filmu već o stvarnom životu. Nišlije su proterane iz Nikšića dok su u Crnoj Gori stranci Nova srpska demokratija, kako kažu, pomagali u izbornoj kampanji. I nisu to tek tako Nišlije, to su Nišlije naprednjaci. Članovi najjače partije u Srbiji. Makar veći deo njih. Njihov poverenik kaže da ih nije poslala stranka, nego da su lično angažovani. Ali gde su naučili da se bave izborima ako ne u stranci? Dobro, neki od njih su promenili po nekoliko stranaka, pa nose i ranija iskustva, ali ostali su naprednjačka čeda, jer su znanje sticali baš tu, u redovima SNS. A i ko bi njih tek tako izabrao? Od svih mogućih poznavalaca izbora i izbornih radnji, marketinških i ostalih eksperata oni ispadoše najstručniji. Sredili su stranku i izbore u Nišu, pa je sada valjda ideja bila da to isto urade u Nikšiću. Planove im je pokvarila tamošnja policija koja je, kako je pisalo u zvaničnom saopštenju, utvrdila da su radili bez dozvole. To im je izgleda

Emir Kusturica

Sarajlije te unatoč tome što su imali drukčiji životni put, budući da je prvi otišao na studij u Beograd pa tamo ostao, a Kusturica je tu sredinu izabrao na početku rata, zajedničko im je to što su i jedan i drugi postali dio propagandne mašinerije jednog groznog režima i općenito nacionalističkog stanja svijesti koje je, između ostalog i dovelo do višegodišnje opsade i mrcvarenja Sarajeva. A obojica su prije toga bili zvijezde urbane jugoslavenske kulture. Kapor je šokirao mnoge pišući grozne ratne reportaže, u kojima je slavio i bodrio zločinačku vojsku i mnoge

primitivne običaje, a iz čitave sarajevske trilogije koja je pisana potaknuta ratom vidi se s jedne strane nekakva čežnja za tim gradom, a s druge otvorena mržnja prema najbrojnijem narodu u Sarajevu. S Kusturicom je stvar nešto drukčija. On je, zajedno s Top listom nadrealista i Bijelim dugmetom postao gotovo sinonim za ondašnje Sarajevo i činjenica da su na koncu i on i Nele i Bregović napustili vlastiti grad i još završili u Beogradu bila je posebno bolna. Čak i da ništa više nakon toga nisu uradili, tu odluku bi bilo teško sanirati. Da je to donekle moguće sv-

jedoči Bregovićev slučaj, no problem s Kusturicom je puno kompleksniji. On je iza maske ljevičarskog antiglobaliste za međunarodnu javnost, na domaćem terenu čovjek koji aktivno zagovara najgori klerikalni nacionalizam, intimizirajući se s vladarima Srbije i s Miloradom Dodikom, zahvaljujući čemu je stekao ozbiljnu političku moć, ali i ono što mu je možda i puno bitnije, konkretnu materijalnu korist. Teško da se ikada u povijesti dogodilo da državni umjetnik dobije čak dva pogranična posjeda, u dvije države s obje strane granice, s pravom maksimalne eksploatacije. I to na-

kon što je prethodno zahvaljujući pomoći, s jedne strane države, a s druge entiteta dobio kompletno riješenu infrastrukturu. To je stvar po kojoj će ostati jedinstven u svijetu. Po svemu sudeći, ovaj tip modela javno-privatnog partnerstva kojem je Kusturica bio pionir, svoje savršenstvo je dosegnuo s projektom Beograda na vodi, a čak je i onaj zlosretni spomenik Stefanu Nemanji svoj uzor mogao pronaći u Andrićgradu. I tu dolazimo do suštinskog problema između Kusturice i Sarajeva danas. On se nikad nije odao šovinizmu kaporovskog tipa, a i kako bi uostalom, ali je napravio sve da postane

đavolji odvjetnik politike koju je Kapor glorificirao, postao je državni režiser i veleposjednik i jedan od simbolički najbitnijih suradnika nacionalističkih akademika iz SANU-a, da bi na koncu sve to skupa neminovno završilo u Andrićgradu. A on nije tek kičasta turistička razglednica s temeljnom nakanom ispunjavanja povijesnih rupa kako je sam u više navrata govorio. Štoviše, to mu je tek druga funkcija. Andrićgrad je prije svega sredstvo za potiskivanje i prešućivanje groznih zločina nad Bošnjacima u Višegradu i upravo je s njim režiser dosegnuo dno. Po svemu sudeći, on ništa od navedenog neće povući, eventualno korigirati mišljenje ili pokušati razumijeti stvarne posljedice vlastitog djelovanja, jednako kao što je sasvim izvjesno da pati za Sarajevom, koliko god tu činjenicu poricao. Po svim dostupnim informacijama, on je u Sarajevo incognito u automobilu već i dolazio. Na kraju krajeva, ni ljudi u Sarajevu nisu ravnodušni prema toj priči, kakvu god da im emociju izazivala. A stvar je vrlo jednostavna. Svaka zemlja i grad bi trebali biti slobodni i otvoreni za sve ljude koji nisu prekršili zakon pa i za one koji su napravili sve da tako ne bude. To što bi u tom nekom potencijalnom dolasku, šetnji i boravku u rodnom gradu samoća Emira Kusturice bila veća od one koju možemo zamisliti, stvar je koju on mora raspraviti s vlastitom savjesti, a ne sa gradom.

Nakon protjerivanja grupe niških naprednjaka iz Crne Gore

Protjerani iz Nikšića bila tezga i to „na crno“, jer gle čuda, svi već rade u Nišu i svi u javnom sektoru. Zli jezici bi rekli da su to baš ti botovi iz javnih preduzeća i ustanova koji inače mešetare po komentarima na portalima u radno vreme, a vikendima dele flajere. Posebno su poznati po svojim radnjama u izbornoj kampanji. Naravno, za tako nešto nema dokaza, pa nam onda ostaje samo sumnja da su do posla koji im mi, građani plaćamo, došli preko stranke. Isto kao i sumnja da su zato sada morali, kao dobri stranački vojnici, da se odazovu pozivu za odlazak u Crnu Goru. Isti zli jezici bi rekli i da je ovo proterivanje jasan dokaz da se Srbija meša, pazi sad, u lokalne izbore u Crnoj Gori. Za šta već ima, sudeći po medijskim natpisima, dosta dokaza. U Nikšiću je glasanje zakazano za 14. mart, a do sada je više funckionera SNS primećeno u ovom gradu. Neku su otkriveni i na granici sa parama i računarima. Na ovu kritiku se svi oni ogrnu

zastavom Srbije, jer ona valjda najbolje prikriva potencijalno mutne radnje. Tako je odvajkada. Uvek i svuda. Kad pokažu prstom na tebe, ti se brani nacionalizmom. A mnogo mutnog, sa obe

Nikšić

strane, ima u tom izbornom procesu koji je biti ili ne biti i za Mila Đukanovića, rođenog Nikšićanina, ali i za opoziciju. Ona je pobedila na parlamentarnim izborima, ali bi bilo dobro da sada to i potvrdi.

Nišlije su išle da pomažu Srbima, a to bi, kako kaže, učinio i poverenik SNS za Niš Zvezdan Milovanović, ali ga niko nije zvao. Nije pojasnio samo kako se to „pomaže“ na izborima u dru-

goj zemlji, a da pritom nisi registrovana agencija ili konsultantska kuća koja se bavi pružanjem takvih usluga? Koja to, naravno, i dobro naplaćuje. Ovde je čak bilo obrnutih slučajeva – pare su iz Srbije nošene u Crnu Goru. Sve ovo, dakle, nije film, ali ima elemenata klasičnog balkanskog trilera u kojem vekovima jedni drugima gledamo u dvorišta, a da prvo nismo pokosili ni svoje. Neki se ne libe ni da preskoče ogradu, pa epilog neretko bude tragičan. Zaključak je sličan i u ovoj priči i staje u jednu reč – bruka. Bruka za one koji su proterani, bruka za SNS, bruka za Niš i bruka za Srbiju čak iako nezvanično učestvuje u ovim ujdurmama, a svakako se od njih zvanično ne ograđuje. A Njegoš je još odavno lepo napisao: „Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka.“ To su zaboravil i Srbi i Crnogorci, a neki nikada nisu ni znali. Autor je novinar iz Niša

Poneđeljak, 8. februar 2021.

MalI oglasI NEKRETNINE IZDAJEM na duži period polunamješten jednosoban stan u zgradi Gurman - bul. Sv. Petra Cetinjskog. Tel.067/061-067, 069/391-759 1 PRODAJEM dvosoban stan sa garažom, ul. Georgija Dimitrova 58, Podgorica. HITNO. Cijena 25.000e. Tel. 068/040-754 2 PRODAJEM poslovni prostor 80m2, suteren, preko puta Hrama. Cijena po viđenju i dogovoru. Tel: 068/760-377 3 PRODAJEM 40000m2 u Gornjoj Morači-Starče, put, struja, voda sa sopstvenog izvora.

Cijena po viđenju i dogovoru. Tel: 068/760-377 4

RaZNo KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 6 PRODAJEM neupotrebljivanu grobnicu sa dva ukopna mjesta Novo groblje Cetinje. Tel. 067/541-959 7

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 8. februar 2021.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CODRA SPECIJALNA BOLNICA

BUDVA TEL: 033/402-556

PEŠTER CODOO

Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Adresa: BREŽINE B.B

Tel.: 020-648-944 Email: codramed@t-com.me

Tel.: 069/160-440

Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/TKINJA MEDICINE RADA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista medicine rada Trajanje oglasa: 3 dana

OFFICE SHOES MNE DOO Adresa: TC DELTA CITY- CETINJSKI PUT B.B.

Tel.: 020-221-184 Email: posao@officeshoes.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:posao@officeshoes.me

TV CENTAR ĐEČEVIĆ DOO Adresa: BULEVAR SAVE KOVAČEVIĆA 151

Tel.: 069-120-249 Email: tvcprodaja@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U MAGACINU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana 2. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: Ul. Voja Lješnjaka

Tel.: 050/432- 327 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 5 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana

JU CENTAR ZA DJELATNOST KULTURE ,,VOJISLAV BULATOVIĆ“ STRUNJO Adresa: MUNIBA KUČEVIĆA 17

Tel.: 050/431-722 Email: centarbp@yaho.com Vrši se ispravka Konkursa objavljenog dana 05.02.2021.god.za radno mjesto UMJETNIČKI/A DIREKTOR/ICAbroj izvršilaca 1, za JU Centar za djelatnosti kulture “Vojislav Bulatović Strunjo”Bijelo Polje. Ispravka se odnosi na radno iskustvo gdje treba da stoji sa radnim iskustvom od 36 mjeseci a ne bez radnog iskustva kako je bilo navedeno. Ostali uslovi ostaju isti. Traženo zanimanje:Iz oblasti prosvjete i kulture.Da posjeduje organizacione i stručne sposobnosti.

Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 10 dana

GOLUBOVCI TEL: 020/671-638

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,ZARIJA VUJOŠEVIĆ“ Adresa: MATAGUŽI, GOLUBOVCI

Tel.: 020-877-462 Email: oszarijavujosevic@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Golubovci Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021. godine - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati pored posebnih moraju ispunjavat i opšte uslove.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

MLADOST JU DJEČJI DOM Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/671-032, 031/671-042 Raspisuje oglas za radno mjesto STRUČNI/A RADNIK/CA, jedan izvršilac/teljka, na određeno vrijeme, do povratka zaposlenog/e sa bolovanja. Probni rad je predviđen u trajanju od 6 mjeseci. Uslovi: - Visoko obrazovanje u obimu 240 CSPK-a, (socijalni radnik/ca, psiholog/ škinja, pedagog/ica, specijalni pedagog/ ica, defektolog/škinja), - Radno iskustvo u trajanju od 1 godine, - Licenca za rad u sistemu socijalne i dječije zaštite. Uz prijavu kandidat je u obavezi da dostavi sljedeću dokumentaciju: - Diplomu/uvjerenje o stečenoj stručnoj spremi, - Uvjerenje/potvrda o radnom iskustvu, - Licenca za rad u sistemu socijalne i dječije zaštite, - Uvjerenje o državljanstvu ili fotokopiju biometrijske lične karte, - Uvjerenje o zdravstvenom stanju, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo, za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, koje nije starije od 6 mjeseci. Sva naprijed navedena dokumenta moraju se dostaviti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Prijava sa dokazima o ispunjavanju uslova i kratkom biografijom, dostavlja se u roku od 8 dana, od dana objavljivanja oglasa, na adresu: JU “Dječiji dom Mladost“ Bijela, sa naznakom“ po javnom oglasu“. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje. Za sve informacije kontakt telefon: 031/671-032.

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE KOLAŠIN Adresa: 13.jula

Tel.: 865-267 Raspisuje konkurs za:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

1. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijemedo 30.06.2021 god. Sa punim radnim vremenom u područnu ustanovu Mojkovac . Licenca za rad u vaspitno obrazovnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 2. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 god. U područnoj ustanovi Mojkovac sa 14,30 česova neđeljne norme. Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 3. NASTAVNIK/CA HARMONIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor harmonike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 god. U područnoj ustanovi Mojkovac sa 17,15 česova neđeljne norme. Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 4. NASTAVNIK/CA HARMONIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor harmonike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka privremeno odsutne zaposlene a najduže do 30.06.2021 god. sa 18 časova neđeljne norme Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 5. PROFESOR/ICA SOLFEĐA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Stepen specijaliste – opšta muzička pedagogija Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 god. U područnoj ustanovi Mojkovac sa 6 če-

sova neđeljne norme. Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 6. NASTAVNIK/CA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor gitare Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 god. U područnoj ustanovi Mojkovac sa 10,30 česova neđeljne norme. Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . 7. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 god. U područnoj ustanovi Mojkovac sa 15 česova neđeljne norme. Licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi . Probni rad dva mjeseca . SVI KANDIDATI OSIM POSEBNIH MORAJU I OPŠTE USLOVE .

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

JU SMŠ ,,VUKSAN ĐUKIĆ“ MOJKOVAC Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 050/470-068 Email: jusrsvdjuki@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na neodređeno vrijeme,za normu časova sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1

izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 18 časa sedmično,na neodređeno vrijeme sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 3. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 15 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 4. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZA KUVARSTVO, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 22 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 5. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZA KUVARSTVO, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca,

Poneđeljak, 8. februar 2021.

provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 19 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

OFFICE SHOES MNE DOO Adresa: TC DELTA CITY- CETINJSKI PUT B.B.

Tel.: 020-221-184 Email: posao@officeshoes.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Trgovački tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: Prijave slati na mail: posao@officeshoes.me

PETNJICA TEL: 068/053-335

JU OŠ ,,TUCANJE“ PETNJICA Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tucanje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme sa sedmičnom normom od 16 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom “opšti uslovi”. Potrebna licenca za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. DISPEČER/KA U PPOV-ŽIDOVIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno,

bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS tehničkog smjera Trajanje oglasa: 3 dana

PLUŽINE TEL: 040/271-295

JU OBRAZOVNI CENTAR PLUŽINE Adresa: PLUŽINE B.B.

Tel.: 271-138 Vrši ISPRAVKU konkursa objavljenoga u dnevnoj štampi dana 03.02.2021 godine, na radno mjesto Profesora matematike u osnomnom obrazovanju gdje je navedeno. “radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme” ,a treba da stoji: “Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme”.Ostali dio teksta ostaje isti

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE Adresa: ul. Muniba Kučevića br.17

Tel.: 050/ 432-442 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor gitare, Položen stručni ispit

Crna Gora Opština Žabljak Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti Broj:05-614/21-144 Žabljak,05.02.2021.godine Na osnovu člana 5 stav 1 Odluke o finansiranju sporta („Službeni list CG“ – opštinski propisi“, broj. 17/20 ) i člana 5 Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak,broj: 031/20-01-1408 od 26.06.2020.godine, Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti Opštine Žabljak, raspisuje

JAVNI KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROGRAMA RADA SPORTSKIH ORGANIZACIJA ZA 2021. GODINU I – USLOVI ZA SUFINANSIRANJE PROGRAMA RADA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Žabljak za 2021. godinu za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija, a na osnovu Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak, broj: 031/20-01-1408 od 26.06.2020.godine. Pravo na sufinansiranje programa rada sportska organizacija može ostvariti ukoliko ispunjava sledeće uslove i priloži traženu dokumentaciju: 1.Rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija; 2.Statut organizacije; 3.Da ima sjedište na teritoriji opštine Žabljak; 4.Izvještaj o radu sportske organizacije za prethodnu takmičarsku sezonu, kao i izvještaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha); 5.Program rada za period od godinu sa procjenom iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljnim planom trošenja sredstava – opisno i troškovno po svakoj stavci; 6.Da sportska organizacija učestvuje u redovnom sistemu takmičenja koja organizuje nacionalni sportski savez Crne Gore u određenoj sportskoj disciplini; 7.Da nema blokadu poslovog računa i poreske dugove; 8.Da ima angažovanog stručnjaka koji ima zakonom predviđene kvalifikacije za rad u sportu; 9.Da ima obezbijeđen prostor za obavljanje svoje djelatnosti. Napomena: Navedena dokumentacija treba da bude ovjerena i potpisana u formi orginala ili ovjerene kopije. II – KRITERIJUMI ZAVREDNOVANJE PROGRAMA RADA Shodno članu 9 Pravilnika o bližim uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava za finansiranje sporta u opštini Žabljak, vrednovanje programa rada sportskih organizacija vrši se na osnovu sledećih kriterijuma: 1.Vrednovanje olimpijskog sporta,paraolimpijskog sporta i sportova koje priznaje MOK; 2.Karakter i rang takmičenja; 3.Uspjesi takmičarskih selekcija u prethodnom takmičarskom periodu: ligaška takmičenja (nacionalna i međunarodna), turnirska/kup takmičenja (nacionalna i međunarodna) i reprezentativna takmičenja; 4.Društveni značaj sportske discipline: masovnost i starosna struktura članova sportske organizacije, kriterijumi tradicije postojanja sportske organizacije i trofejnost sportske organizacije; 5.Ravnopravno učešće muškaraca i žena. Napomena: Potrebne dokaze koje izdaje nacionalni savez treba da sadrže naziv kriterijuma koji se dokazuju tim dokumentima. III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS Prijava na Konkurs se podnosi na propisanom obrascu organa lokalne uprave nadležnog za sport – Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti, na kojem je navedena dokumentacija potrebna za konkurisanje na adresu putem pošte: Opština Žabljak – Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti, Trg durmitorskih ratnika broj.1, sa naznakom: za KONKURS za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2021. godinu ili lično na pisarnicu opštine – stara zgrada opštine,kancelariji broj:10 Prijavni obrazac se može preuzeti na web sajtu Opštine ( www.zabljak.me). Napomena: Obrazac je potrebno precizno popuniti odnosno ispuniti sve tražene podatke. IV – ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Rok za podnošenje prijava na Konkurs je 15 dana, od 08.02.2021.do 23.02.2021.godine. Neblagovremene prijave i dokumentacija koja nije podnešena na način propisan javnim konkursom neće se prihvatiti kao validna i prijava se neće uzeti u razmatranje. Konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja, na oglasnoj tabli Opštine i na web sajtu: www.zabljak.me. Dodatna obavještenja mogu se dobiti u Sekretarijatu za upravu i društvene djelatnosti, Trg Durmitorskih ratnika ili na telefon: 067/400/514.

Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021 godine. Uslovi: VII nivo kvalifikacije obrazovanja, Muzička aklademija, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu, -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu,nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad. -Diploma o završenom stepenu obrazovanja (U slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome), -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u oglasu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje, ul. Muniba Kučevića br.17 Kontakt telefon za dodatne informacije: 050/432 442 2. PROFESOR/ICA TEORETSKIH PREDMETA I KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički

ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor klavira, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021 godine. Uslovi: VII nivo kvalifikacije obrazovanja, Muzička aklademija, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu, -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu,nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad. -Diploma o završenom stepenu obrazovanja (U slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome), -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u oglasu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje, ul. Muniba Kučevića br.17 Kontakt telefon za dodatne informacije: 050/432 442

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PoneÄ&#x2018;eljak, 8. februar 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Poslije duge i teške bolesti napustila nas je u 28. godini Дана 4. фебруара 2021. у 81. години преминуо је наш вољени

IVANA Acova MILOVIĆ АНДРИЈА пок. Пеја ПЕЈОВИЋ Сахрана драгог нам покојника обављена је 6. фебруара на гробљу код Цркве Св. Василија Острошког у Кумбору, у кругу породице.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u užem krugu porodice.

Ožalošćena porodica: majka NELA, sestra JOVANA, stric MITAR – MITO, baba JELENA, ujak SRĐA, tetke BOŽANA i SENKA, strina DUŠICA, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna porodica MILOVIĆ i RAIČEVIĆ

Ожалошћени: супруга БРАНКА, син АЛЕКСАНДАР - АНДРИЈА, ћерка АНГЕЛА, сестра ЉУБИЦА, унуци ЂОРЂЕ и ЛУКА, зет МИЛОРАД МУРИШИЋ, невјесте ЈЕЛЕНА и ЈОВАНКА, братанић ПЕЈО, братаничне ДРАГАНА, МИЛЕНА и АНА, сестрић МИРКО, сестрична МИРЈАНА, рођаци, родице и остала родбина

500

523

Draga

LJUBINKA IVANA Acova MILOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodice AĆIMIĆ i MILOŠEVIĆ 529

Na put na koji si pošla neka te anđeli čuvaju. Počivaj u miru, zlato moje.

Posljednji pozdrav dragom bratu Stric MITO MILOVIĆ, brat MILAN, sestra TANJA

524

RAKU Tvoja dobrota, blagi lik i privrženost ostaće u trajnom sjećanju. Sestra JOVANKA 527 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav

IVANA Bila si anđeo i pošla si među anđele. Počivaj u miru. 525

LILI Počivaj u miru, vječno ćemo te se sjećati. Porodica ĆUĆIĆ 530

RADOVANU MRAKOVIĆU

MILOVAN, SNEŽANA, MILICA i DRAGANA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Počivaj u miru, dragi ujače. BRANKA, BILJANA, VLADAN i VELIBOR 528

BISERKI BISI SENIĆ rođ. Knežević Počivaj u miru draga Bise, a porodicama Senić i Knežević naše iskreno saučešće. Komšije sa Cetinja, ZORAN, RAJKO, MILIJANA I SLAVKO sa porodicama 531

Oglasi i obavještenja

Našem dragom

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Dana 6. februara 2021. poslije kraće i iznenadne bolesti, u 68. godini, preminula je naša voljena

BLAŽU Kad veliki ljudi odlaze, oni iza sebe ostavljaju veliki trag, veliku prazninu, veliku tugu i bol, jer nijesu više sa nama. Ostavljaju nešto što ne možemo zaboraviti, nešto što ćemo čuvati u najljepšoj uspomeni. Svastika RADMILA STOJANOVIĆ sa porodicom

LJILJANA - LILA Slobodanova BEGOVIĆ rođena Đurović Sahrana je obavljena u krugu porodice 7. februara u 13 časova, na novom groblju na Cetinju.

Majko naša draga,

Desila se nepravda, životna nepravda! Skrhani tvojim brzim odlaskom, nesvjesni situacije koja nas je zadesila, još uvijek u nevjerici pišemo ove riječi pozdrava. Ostaćeš simbol dobrote i poštenja. Čuvamo te u srcu i duši, pamtimo kao borca i pozitivca, ponosne što tvoja krv teče našim venama. Ponosne smo što smo imale takvog roditelja. Veliko ti hvala na svemu. U nadi da si sad na nekom ljepšem mjestu... posljednji pozdrav i neka ti duša u miru počiva Lila, Ljiljo, Ljiljana, mama, majko, ljubavi... Ćerke ANA i MARIJA

Ožalošćeni: majka VJERA, ćerke ANA i MARIJA, brat DANKO, đever MIRKO, sestre od strica MAJA i SVETLANA, braća od strica ILIJA i ANDRIJA, snaha MAJA, jetrva STANKA, unuke HANA, UNA, BRUNA i MARTA i ostala rodbina BEGOVIĆ i ĐUROVIĆ

494 Draga baba

516 Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj

506 Dana 6. februara 2021. godine umrla je

LILA

LILI

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i živjeti u našem sjećanju. Veliko hvala na svim zajedničkim trenucima koji su sa tobom uvijek bili topli i mili. Vole te unuke: HANA, UNA, BRUNA i MARTA

LJILJANA – LILA Slobodanova BEGOVIĆ

515

Teško se nositi sa istinom da nijesi više sa nama. Sa ponosom čuvaćemo u našim srcima sjećanje na tebe, tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost koju si nam pružala. Počivaj u miru.

rođena Đurović

Opraštamo se od naše drage

Tvoji: majka VJERA, DANKO, MAJA i NIKOLA

Draga Lila, odlaziš na vječni počinak, a mi ti se ovako zahvaljujemo: „Sve ljudske vrline što krase jednog čovjeka to si imala ti, naša Lila. Puno ti hvala za tvoju toplinu i ljubav koju si pružila svima nama. Neka ti duša počiva u raju“.

509 Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri

Tvoji BEGOVIĆI – MIRKO i STANKA sa porodicom 505

LILE

Draga strina

braća od tetke SLAVO i NEDO STOJKOVIĆ sa porodicama

LILI

521

LILA

Tužna srca se opraštamo od naše drage

LILE BEGOVIĆ Krasile su te najljepše ljudske osobine i zbog toga je bila privilegija imati te za prijatelja. Počivaj u miru. DRAGICA i RADE MUHADINOVIĆ sa porodicom

hvala ti na svakoj toploj riječi, podršci i ljubavi. Hvala što si vjerovala u mene kad ni ja sama nijesam. Hvala ti što si nam pokazala kako kroz život veselo i hrabro i što si bila uzor svih nas. Svojim osmijehom i toplinom si dotakla mnoga srca koja će te čuvati od zaborava. Zauvijek ćeš ostati moja inspiracija. Počivaj u miru na nekom boljem mjestu sa druge strane duge.

Draga naša sestro, nikada nećemo zaboraviti tvoje dobro, tvoju brigu i beskrajnu ljubav koju si nam poklanjala u svim trenucima našeg života. Ponosne smo što smo te imale. Tvoja neizmjerna toplina će vječno grijati naše srce i našu dušu. Počivaj nam u miru, draga sestro, a mi te nikada nećemo zaboraviti. Tvoje sestre

MAJA i SVETLANA

511 Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Tvoja ĆIRE 503 Posljednji pozdrav voljenoj strini

514

LILI

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Nebo zove najbolje. A ti si to i bila. Radovala si se svemu našem. Zbogom perjanice, tvoj lik se ne zaboravlja!!!

LILI

LILI Neka tvoja dobra duša počiva u miru. JANKO, JELENA, DANILO i DUŠAN 513

Strina moja, sva tuga koju srce boluje i sve suze koje oči isplaču nikad neće dostići toplinu, ljubav, vedrinu i podršku koju si ti nama pružila. Ostaje velika bol i najljepša uspomena na najbolju strinu ikad. Volim te zauvijek!

508 Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj

Tvoja LANA 504 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Draga i plemenita

MARKO, TANJA i DANILO

Posljednji pozdrav našoj dragoj

LILI Hvala za svu pažnju, za sve lijepe trenutke i radost sa kojom si nas uvijek dočekivala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

LILA

LILI

Počivaj nam u miru. 522

PORODICA VUJANOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

LILI

Počivaj u miru, plemenita dušo.

Počivaj u miru. Sad si na nekom boljem mjestu. Uvijek ćeš biti u našim srcima.

MIŠKO i VJERA MARKOVIĆ sa porodicom 502

„LUMIER“ HERCEG NOVI 512

VUK, SVETLANA i ĐURICA 510

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Dana 6. februara 2021. poslije duže bolesti, u 76. godini, preminuo je naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Voljena majko

BULKA ORAHOVAC

MILORADU ŠOFRANCU ILIJA Mitrov VOJVODIĆ

Sahrana će se obaviti 8. februara u 14 časova na seoskom groblju Radomir. Polazak iz Petrovca u 11 časova.

Tvoj plemeniti lik i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, dragi Miki. SLOBODANKA NIKIĆ, SLOBODAN i SLAVOLJUB LEKIĆ sa porodicama

Prošla je godina, mi nikako da se pomirimo da si nas zauvijek napuštila. Tvoja ljubav, požrtvovanje, plemenitost, živjeće uvijek u našim srcima. Nikad nećeš biti zaboravljena. Hvala ti što si se borila za nas, našu sreću, što si bila naš najveći oslonac u svemu. TVOJA DJECA

507

519

Posljednji pozdrav

Navršava se godina od smrti naše drage strine

Ožalošćena porodica VOJVODIĆ

489

TOMISLAVU TRIPKOVIĆU

Voljenom sestriću

Dobrom čovjeku, drugu i prijatelju, a nadasve velikom Crnogorcu. Sa pijetetom ćemo čuvati uspomenu na tebe i tvoj dragi i vedri lik.

BULKE ORAHOVAC Tvoj vedri lik i dobrotu pamtićemo zauvijek. JASMINKA i SANELA ORAHOVAC

MJESNI ODBOR DPS-a - RUDO POLJE NIKŠIĆ 490

499

VLADU POPOVIĆU

POMENI

Posljednji pozdrav od tetke DANICE KLJAJIĆ sa porodicom

520

Godina je od smrti naše drage strine

Tri godine su od smrti našeg dragog

Dragi naš

BULKE ORAHOVAC S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj vedar lik, dobrotu i plemenitost. SILVA i SANEL ORAHOVAC

VUKA Jovanovog ĐUKANOVIĆA VLADO Neka tvoja plemenita duša počiva u raju nebeskom. 497

DRAGAN PEKIĆ sa porodicom

Dragi Vuko, Vrijeme koje je prošlo i koje će proći neće umanjiti tugu i bol za Tobom. Vječno ćeš ostati u našim srcima, uvijek voljen i nikad zaboravljen. 493

491 Godina je od smrti naše drage

Tvoji: ANIKA, ŽELJKA i MILAN

Voljenoj majci i babi

RUŽICE RAZIĆ rođene Đurović Vrijeme prolazi, sjećanje na tebe ne blijedi.

KSENIJA ĐURAŠKOVIĆ LJUBINKI ĐURKOVIĆ Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružala! Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: JANKO, JOVAN, PETAR i snaha JELENA

Draga baba, danas bi više nego ikada željeli da čujemo tvoj glas i vidimo tvoj osmijeh. Da te zagrlimo da osjetiš kako nam nedostaješ. Držali bi te za ruke i sjećali se svih srećnih trenutaka. Danas bi, više nego ikada, željeli da si sa nama, zauvijek.

Tvoja PORODICA 492 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca, dede i svekra

S ljubavlju i poštovanjem koje ne blijedi, tvoji MARINA i NIKOLA sa porodicama 495

501 Посљедњи поздрав драгој комшиници

Draga majko,

DANILA Aleksinog ĐUROVIĆA

KSENIJA ĐURAŠKOVIĆ

СЛАВКИ КИЊИ ЂУРИШИЋ породица МАРКОВИЋ

518

Prošla je godina od kada je tvoja patnja okončana. Nadamo se da si našla mir pored tate. Ponosne na vas.

Sa ponosom, ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na Tebe. Umjesto pomena porodica prilaže 500 eura JU Dom starih „Grabovac“ u Risnu.

ANĐELA i BORKA sa porodicama 517

Tvoja PORODICA

Посљедњи поздрав

496

KSENIJA ĐURAŠKOVIĆ

ДРАГОСЛАВУ МИЈУШКОВИЋУ мом драгом и искреном куму 498

од породице РАДОВИЋ

Prošla je godina od smrti naše dobre babe, koja nas je podigla i obilježila naše živote najljepšim uspomenama. 526

Njena unučad: MARIJA, MILICA, NIKOLA i VANJA

TV program

Poneđeljak, 8. februar 2021.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 17:25

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Zodijak

LAZAR MIŠUROVIĆ

Naod

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r. 10:10 Naučno – obrazovni program, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom VI, r. 12:05 Zapis, r. 13:05 Bolnica nade II, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom VI, s. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:10 Muzika 17:25 Naod, s. 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e. 21:30 Bolnica nade II, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 El Čapo, s. 00:05 Zumiranje, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 06:45 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 18:50

20:55 22:00 23:00 00:00 00:15 01:15

Glas Amerike Muzika Vrh program, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Fudbal: FIFA klupsko prvenstvo svijeta, polufinale, direktno Fudbal fest Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. Dnevna soba, r. Glas Amerike Fudbal fest, r. E sport

07:15 08:00 08:45 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:15 22:30 23:00 23:30 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Čikago u plamenu, s. Jutro, e. Brusko, s. Sanjalica, r. Moj prijatelj, r. Roki 5, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Moj prijatelj, s. Žurnal Sanjalica, s. Igra sudbine – retrospektiva, s. Mamini sinovi, s. Noćni žurnal Zodijak, film Noćni žurnal

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:40 01:45 03:35

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Nauči me voljeti, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Okrutni Istanbul, r. Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt, e. Centralni dnevnik Među nama, e. Okrutni Istanbul, s. Good doctor, s. Totalni obrt, r. 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Ubica na bijelom konju, r. Agencija za SIS, s.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. Vijesti Crvena kraljica, r. Snovi, kuća, dom, r. Vijesti Serija Boje dana, e. Eliza iz Rivombroze, s. Vijesti Serija Vijesti Zabranjena jabuka, s. Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e. Jedno vrelo ljeto, film Bez granica, r. Loše ponašanje, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena)

RTV BUDVA

PINK M SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15 22:30

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, s. Zadruga, izbor

potrčka 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Intermeco Top deset Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 8. februar 2021.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 8. februar 2021.

Manekenka Ljubica Medenica o inostranoj karijeri i izazovima modelinga

Standardi su visoki i morate biti spremni za svaki izazov PODGORICA - Ljubica Medenica u svijet modelingla ušla je sa 13 godina i od tada ne prestaje da niže uspjehe. Krasila je naslovnice naših i inostranih časopisa, a bila je i zaštitno lice crnogorske nedjelje mode, kao i milanske nedjelje mode 2019. godine.

POBJEDA: Kako funkcioniše modeling u doba korone? MEDENICA: Situacija koja nas je zadesila je na mod-

če. Mislim da su revije ono što nam najviše trenutno nedostaje, dok fotografisanja i reklama još uvijek ima. Ipak, ono što je najvažnije u

Mislim da su revije ono što nam najviše trenutno nedostaje, dok fotografisanja i reklama još uvijek ima. Ipak, ono što je najvažnije u ovom momentu jeste da čuvamo zdravlje nas i ljudi oko nas, a sve ostalo će doći na svoje

Ističe da se tokom karijere susrijetala sa brojnim negativnim komentarima zbog posla kojim se bavi, ali da je to nije spriječilo da ide putem koji je sama odabrala. Za uspješnu karijeru u svijetu mode, kako nam je kazala, potrebni su disciplina i istrajnost. - Morate vjerovati u ono što želite i raditi vrijedno na tome, ali u isto vrijeme i voditi računa o sebi i svom zdravlju, kako fizičkom tako i psihičkom - rekla je Medenica. POBJEDA: Koliko dugo se već bavite modelingom i na koji angažman ste posebno ponosni? MEDENICA: Modelingom se bavim već pet godina, a sa 13 sam prvi put zakoračila pistom Montenegro fešn vika. Angažman na koji sam najviše ponosna i koji je bio prekretnica ka mom putu prema svijetu modelinga je bio odlazak u Milano. Najteže, ujedno i najljepše iskustvo za mene, gdje sam bila u prilici da radim sa velikim modnim brendovima kao i da sklapam poznanstva sa modelima i agencijom sa kojima sam i dalje u kontaktu.

Dženifer Lorens se povrijedila u eksploziji na filmskom setu LOS ANĐELES - Oskarovka Dženifer Lorens povrijeđena je u eksploziji tokom snimanja filma ,,Ne gledaj gore“. Eksplozija je bila planirana i kontroli-

nu industriju, kao i na sve druge, imala veliki uticaj. Prinuđeni smo da se prilagodimo novoj vrsti izazova i posla ima manje nego ina-

sana, ali uprkos mjerama opreza naglo se rasula velika količina stakla koja je povrijedila. Lorens je nakon eksplozije ležala na zemlji i držala se

za lice, kada su joj u pomoć pritekli prolaznici u Broktonu. Izvori su za strane medije rekli kako je glumicu pogodilo staklo, ali da je dobro i oporavlja se. - Staklo je trebalo da se raspe u toj sceni, ali ne ovoliko nekontrolisano da povrijedi glumicu - rekao je izvor sa seta. Nakon incidenta zaustavljeno je snimanje. Dženifer u filmu glumi astronomkinju koja kreće u medijsku turneju visokog profila kako bi upozorila čovječanstvo na asteroid koji se brzo približava i ide putem zbog kojeg je neizbježan sudar sa Zemljom.

ovom momentu jeste da čuvamo zdravlje nas i ljudi oko nas, a sve ostalo će doći na svoje. POBJEDA: Izgradili ste internacionalnu karijeru. Sa kakvim ste se izazovima susrijetali na tom putu? Koliko je bilo teško ostvariti uspjeh? MEDENICA: Kao nekom ko je prešao iz svijeta sporta ka potpuno suprotnoj profesiji kao što je modeling, bilo je teško prilagoditi se određenim predrasudama koje su bazirane na stereotipnim stavovima prema djevojkama koje se bave ovim poslom i susrijetala sam se sa mnogo negativnih komentara zbog toga, ali nijesam dozvolila da me to spriječi da idem putem kojim želim. Sa druge strane, uvijek ću uvažiti kritiku i savjet od nekoga ko znam da mi želi najbolje, ili od nekoga ko je kompetentan da komentariše svijet mode. POBJEDA: Za koje sve modne kuće ste nosili modele ili snimili editorijal? MEDENICA: Bila sam dva puta zaštitno lice Montenegro fešn vika, kao i zaštitno lice Milano fešn vika 2019. godine, radila sam kampanju za Vog ranvej kreatorke Sara Battaglie, kao i razne šourumove. Takođe, imam odličnu saradnju sa našim dizajnerima koji su veliki profesionalci, ne želim posebno da izdvajam da ne bih nekoga zaboravila. Dugi niz revija, kampanja i spotovi koji su tek moj početak.

POBJEDA: Kako funkcioniše modna industrija van granica Crne Gore? MEDENICA: Moda u inostranstvu je na visokom nivou i svakom poslu koji dobij e t e m o ra t e p r i s t u p i t i profesionalno i maksimalno mu se posvetiti. Standardi su visoki i morate biti spremni za svaki izazov, a u radu sa najpoznatijim fotografima, brendovima i modnom kućama nema prostora za greške. POBJEDA: Što je potrebno da bi djevojka ostvarila uspješnu karijeru u modelingu? MEDENICA: Da bi ostvarili uspješnu karijeru ne samo u svijetu mode, već i u svakom poslu morate biti disciplinovani i istrajni. Morate vjerovati u ono sto želite i raditi vrijedno na tome, ali u isto vrijeme i voditi računa o sebi i svom zdravlju, kako fizičkom tako i psihičkom. Važno je biti okružen ljudima koji vam žele dobro i koji su tu da vas podržavaju u svemu. POBJEDA: Kakvi su Vaši planovi kada je modeling u pitanju? MEDENICA: Trenutno, zbog situacije u kojoj se nalazimo sam posvećena sebi i svojoj porodici. Zauzeta sam učenjem i treniranjem i polako se pripremam da se vratim na pistu. Planiram opet da idem u Milano na nekoliko mjeseci, nakon toga vjerovatno i u Dubai. Za sada želim samo da moja porodica i ljudi koje volim ostanu zdravi kako bi poslije nastavili ređati uspjehe. B. P.

Najmlađa milijarderka na svijetu popularna i na društvenim mrežama

Kajli Džener ima 214 miliona pratilaca na Instagramu LOS ANĐELES - Najmlađa milijarderka na svijetu Kajli Džener objavila je nove fotografije na društvenoj mreži Instagram na kojima je istakla zanosno tijelo. Slavna rijaliti zvijezda je pozirala u minijaturnom bikiniju ispred svoje nove vile koju je kupila prošle godine za 36 miliona dolara. Ona je na fotografijama istakla zanosne obline i veoma uzak struk, pa je oduševila fanove na Instagramu gdje je odnedavno prati 214 miliona pratilaca. Džener od skoro ponovo ima braon boju kose, a kada je istakla zanosno tijelo na novim fotografijama željela je da izreklamira njeno novo ulje za tijelo iz ,,Kajli skin“ kozmetičke kompanije, pa je naglasila da ovo ulje ima i zaštitni faktor.