Dnevni list Pobjeda 29.03.2021. by Pobjeda

Ne stišavaju se reakcije na sramne stavove ministra pravde o Srebrenici, reagovale i američka i britanska ambasada

SAD očekuju od Vlade osudu genocida

Ministar pravde najavio formiranje komisije za istinu i pomirenje, istoričari skeptični prema ovoj ideji

Klasić: Ne može da miri neko ko ne priznaje svoje zločine STR. 5.

ANALIZA: Procesni aspekti (ne)usvajanja budžeta

STR. 4. i 5.

MARIJANA LAKOVIĆ–DRAŠKOVIĆ: Stavovi ministra Leposavića odraz Vlade koju zastupa FATMIR ĐEKA: Opasna relativizacija kojom se gaze međunarodni ugovori i standardi koji obavezuju našu državu RAŠKO KONJEVIĆ: Ako se Leposavić ne izvini zbog sramotnog stava premijer mora pokrenuti pitanje njegovog razrješenja Pretresi u više stambenih jedinica u kotorskom naselju

Inspektori tražili dokaze kod kavčana

STR. 10.

PIŠE: Prof. dr Branislav RADULOVIĆ

Državi bi pripalo 62 do 68 odsto prihoda od prodaje nafte

STR. 9.

Vjerski analitičar Draško Đenović o potpisivanju ugovora države i Srpske pravoslavne crkve

Projekat istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u crnogorskom podmorju

Spominje se arhiepiskopija SPC u Crnoj Gori, ali to nije razmatrano na Saboru

STR. 6. i 7.

STR. 13..

Nakon godinu pandemije muzičari s manje optimizma, ali i dalje im je muzika na prvom mjestu

Višegodišnje genetsko istraživanje vinove loze u Crnoj Gori Plantaže zaokružile novim proizvodom

Kratošija s pečatom struke i nauke

Hronologija budžetskog (anti)sistema

STR. 8.

Ista pravila ne važe za sve

STR. 12.

Politika

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Ustavni sud usvojio žalbu Ure, DIK poništio izbore na jednom biračkom mjestu u Nikšiću

Građani ponovo glasaju u OŠ „Javljen“ PODGORICA – Državna izborna komisija donijela je juče, na osnovu odluke Ustavnog suda, Rješenje kojim se nalaže Opštinskoj izbornoj komisiji Nikšić da sprovede ponovne izbore na biračkom mjestu broj 82 - OŠ „Javljen“ u toj opštini, u skladu sa čl. 102 i 103 Zakona o izboru odbornika i poslanika. DIK u obrazloženju Rješenja navodi da je Ustavni sud Crne Gore, na sjednici 27. marta ove godine, donio odluku kojom je usvojio žalbu nosioca izborne liste ,,Crno na bijelo“ – Može Nikšić prof. dr Tatjane Đurišić-Bečanović u dijelu koji se odnosi na biračko mjesto broj 82 - OŠ „Javljen“, i ukinuo rješenje Državne izborne komisije od 21. marta 2021. godine u tom dijelu, poništio izborni postupak na tom biračkom mjestu i naložio ponavljanje tog postupka u skladu sa zakonom. Član 102 Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa da se ponovni izbori sprovode ako nadležna izborna komisija poništi izbore na pojedinom biračkom mjestu. Glasanje se ponavlja samo na tom biračkom mjestu, na način i po postupku koji su ovim zakonom utvrđeni za sprovođenje izbora. Ponovne izbore raspisuje nadležna izborna komisija. Član 103 ovog zakona predviđa da se ponovni izbori sprovode najkasnije u roku od sedam dana od poništenja izbora. Za sprovođenje ponovnih izbora izborne liste ne I. K. mogu se mijenjati.

Građanska inicijativa „21. maj“

Vlada u bijegu od suočavanja sa temeljnim vrijednostima PODGORICA - Vlada Zdravka Krivokapića, osim što još niko ne zna njen program rada, u stalnom je bijegu od suočavanja sa temeljnim vrijednostima bez kojih je nezamisliva evropska perspektiva Crne Gore - saopšteno je iz Građanske inicijative (GI) 21. maj. Navodi se da zato ne iznenađu-

je što se iz dana u dan prisustvuje ispadima koji revoltiraju domaću i regionalnu javnost. - Iza deklarativne proevropske retorike krije se Vlada čije lice je uronjeno u politiku koju je Zapad srušio još prije dvije decenije. Iza navodne proatlantske retorike krije se Vlada koja bi najradije utekla iz NATO pakta – saopšteno je. I. K.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i bivši premijer Duško Marković prijavili što su im darivali u prošloj godini PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prijavio je Agenciji za sprečavanje korupcije da je u prošloj godini dobio tri protokolarna poklona, ukupne vrijednosti 350 eura. Đukanović je od ministra vanjskih poslova Grčke Nikosa Dendiasa u januaru prošle godine na poklon dobio srebrni tanjir sa cvjetnom dekoracijom, vrijedan 150 eura. Poklon iste vrijednosti, ukrasnu staklenu zdjelu, Đukanović je u martu 2020. godine dobio od predsjednika Letonije Egilsa Levitsa. Ministar odbrane Slovačke Jaroslav Nađ u avgustu prošle godine crnogorskom predsjedniku poklonio je drveni grb Republike Slovačke, vrijedan 50 eura. Bivši premijer Duško Marković prijavio je ASK-u ukupno četiri protokolarna poklona, koji zajedno vrijede 200 eura, odnosno pojedinačno po 50. Bulent Ozulku, predsjednik

Milo Đukanović

Nikad manje poklona za zvaničnike

Ozulku group, poklonio je Markoviću u januaru prošle godine ukrasni tanjir („Zerduz“) iz perioda sultana Mehmeda Osvajača. Od Nikosa Dendiasa, ministra vanjskih poslova Grčke, dobio je zlatnu zdjelu iz ranog heladskog perioda (3000-2800 p.n.e), a od David-Marija Sasolija,, predsjednika Evropskog parlamenta, staklenu posudu, kristal Val Saint Lambert. Marković je u avgustu prošle godine od gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića na poklon dobio repliku, medaljon sa likom boginje Roma, koji se nalazi na djelu zabata sa hrama ovom božanstvu na lokalitetu Duklja. Prema Zakonu o spreč av a n j u korupcije, javni funk-

cioner ne smije primiti novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost. Ne smije primati poklone, osim protokolarnih i prigodnih. Protokolarnim se smatra poklon predstavnika druge države ili međunarodne organizacije koji se daje prilikom posjete, gostovanja ili u drugim prilikama, kao i drugi poklon dat u sličnim prilikama. Prigodnim poklonom smatra se onaj u vrijednosti do 50 eura. – Ako jav-

Duško Marković

ni funkcioner u toku godine primi više prigodnih poklona od istog poklonodavca, ukupna vrijednost tih poklona ne smije preći iznos od 50 eura, a ako u tom vremenu primi prigodne poklone od više poklonodavaca, vrijednost tih poklona ne smije preći iznos od sto eura – piše u Zakonu. Ukoliko se utvrdi da je prigodni poklon veće vrijednosti od 50 eura, poklon se predaje na raspolaganje organu vlasti u kojem javni funkcioner obavlja funkciju i postaje državna imovina. Protokolarni pokloni, bez obzira na njihovu vrijednost, postaju svojina države, odnosno opštine. I. K.

Što predviđa Akcioni plan za jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta PODGORICA – Donošenje zakona o Skupštini Crne Gore, sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva, te izrada višegodišnjeg akcionog plana za rodno odgovornu Skupštinu – prve su tri mjere predviđene ovogodišnjim Akcionim planom za jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta. Prve tri mjere predviđene ovogodišnjim Akcionim planom odnose se na pripremu i donošenje posebno važnih akata čiji je cilj, kako se navodi, unapređivanje demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori. Tu se, prije svega, kao jedan od ključnih sistemskih zakona kojim bi se uredila brojna pitanja od značaja za rad parlamenta, izdvaja zakon o Skupštini. Donošenje zakona o Skupštini prepoznato je, pored ostalog, i kao jedan od prioriteta 27. saziva i značajno sredstvo za dalje osnaživanje zakonodavne i nadzorne uloge Skupštine – navodi se u Akcionom planu, koji sadrži 69 aktivnosti i mjera. Ukazuje se da su posebno važne zakonodavne aktivnosti planirane i u oblasti izbornog zakonodavstva, gdje predstoji dalji proces sveobuhvatne reforme u skladu sa preporukama iz izvještaja Evropske komisije i izvještaja OEBS/ODIHR misija, a saglasno Ustavu Crne Gore. Podsjeća se da je krajem decembra prethodne godine Skupština donijela Odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kojom su definisani zadaci i ciljevi, kao i rok do kojeg bi Odbor trebalo da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje prijedloge zakona i drugih

Zakon o Skupštini i izborna reforma među prioritetima akata iz svoje nadležnosti. – Radna tijela Skupštine će kontinuirano, a najmanje jednom u pola godine, održavati sjednice na koje će pozivati predstavnike nadležnih ministarstava i, po potrebi, drugih državnih organa, organizacija i institucija, sa ciljem razmatranja primjene zakona i sprovođenja politika, kao i razmatranja stanja u oblastima njihove nadležnosti. Održavaće kontrolna i konsultativna saslušanja. Radna tijela će redovno razmatrati sprovođenje zaključaka koje je donijela Skupština, kao i sprovođenje zaključaka i/ili ocjena i stavova koje su donijela radna tijela, a predviđa se i redovno praćenje i kontrola postupaka privatizacije – predviđeno je Planom. Najavljeno je da će radna tijela Skupštine realizovati posjete institucijama, ustanovama i organizacijama koje se bave pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti, radi neposrednog uvida u predmetne oblasti i dobijanja informacija o pitanjima koja su predmet interesovanja radnih tijela, kao i radi praćenja sprovođenja zakona. Planirano je sprovođenje postzakonodavnog nadzora nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, kao i nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etrič-

kog kodeksa poslanika. Kada je u pitanju proces pristupanja Evropskoj uniji, mjere uglavnom predstavljaju nastavak već uspostavljenih aktivnosti Odbora, koje se zasnivaju na nadležnostima utvrđenim Poslovnikom, ali i pitanjima definisanim Rezolucijom o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Pored brojnih nadzornih aktivnosti, pažnja je posvećena i informisanju javnosti o procesu pristupanja, pa će Odbor, i tokom 2021. godine, nastaviti sa organizovanjem javnih foruma, koji su i u ranijem periodu bili prepoznati kao važne platforme za razmatranje napretka u sprovođenju reformi i ključnih obaveza i izazova u procesu pristupanja Uniji. U dijelu informacionih tehnologija, ova godina biće snažno usmjerena na projekat koji će dovesti do uspostavljanja sistema koji će predstavljati temelj savremenog digitalizovanog načina funkcionisanja. Digitalizacija parlamentarnog rada postala je neminovnost i zahtjev savremenog doba, što je posebno bilo izraženo tokom prethodne godine kada su zdravstvene okolnosti uslovile ubrzani prelazak na nove načine rada uz podršku savremenih tehnologija – navodi se I. K. u Akcionom planu.

Politika

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Hrišćanska albanska asocijacija ,,Arbanaško vijeće 1703“ u Njemačkoj ocjenjuje diskriminatorskim najavljene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta m.babović

Poslanik DPS-a Predrag Bošković kazao da je „osvježenje“ donijelo medijsko recikliranje Miloševićevih generala

Peđa Bošković

Lazarević ne može da prežali što Crna Gora nije sravnjena PODGORICA – Član Predsjedništva DPS-a i poslanik te partije Predrag Bošković ocijenio je juče da je, kako je kazao, „osvježenje“ u Crnoj Gori, očekivano, donijelo i medijsko recikliranje Miloševićevih generala, koji ni 21 godinu kasnije ne razumiju posljedice pogubne politike koju su grčevito zastupali. - Ovog puta, poručuju kako je predsjednik Crne Gore tada bio izdajnik - zato što je, izuzetnim naporima i mudrim vođenjem spoljne politike - učinio da tadašnja manja republika u sastavu SRJ ne doživi ni približna razaranja kao što je to bilo u Republici Srbiji, ali i preduzeo sve kako bi NATO intervencija što prije bila obustavljena – naveo je Bošković komentarišući medijske istupe nekadašnjeg generala Vojske SCG Vladimira Lazarevića. Prema njegovim riječima, promoteri „srpskog sveta“ i dalje ne osjećajući odgovornost za katastrofalne poraze, političke i vojne promašaje, unesrećene živote, raseljene i nebrojene žrtve, još jednom upiru prstom u Crnu Goru. - Biće da Miloševićev general, uzgred pravosnažno osuđen za ratni zločin Vladimir Lazarević i njemu slični, i dalje ne mogu da prežale što Crna Gora tada ni-

je sravnjena sa zemljom, što je vizionarskom politikom sačuvana od bombardovanja većih razmjera, i to uprkos provokacijama Vojske ovog istog generala, koja je namjerno i od luke Bar i od drugih strateških tačaka pravila mete – kazao je Bošković. On je istakao kako se pamte i „vapaji“ Lazarevićevih sljedbenika, koji su javno kukali - gađajte i nas, nijesmo gubavi. - Pamtimo i Sedmi bataljon. Pamtimo i svaki drugi atak usmjeren u cilju podrivanja Crne Gore i njenog osamostaljenja – naveo je on. Prema njegovim riječima, Crnogorci su dio NATO snaga na Kosovu koje, između ostalog, rade u cilju bezbjednosti tamošnjih Srba – „i umjesto da ga to raduje, Lazarević to kvalifikuje kao tužnu činjenicu. Biće da to iz njega progovara zavist i zloba“. - Lazareviću i njegovim medijima ostavljamo da se preispituju kako to da su izgubili baš svaki rat koji su vodili, da su unesrećili svoj narod gdje god da su ga „branili“, a da su njihove „dobre namjere“ sa susjedima uvijek završavane presudama - od genocida do zločina protiv čovječnosti, od masovnih grobnica do hladnjača. To nijesu bile naše bitke – zaključio je BoškoI.P. vić.

Predsjednik Demosa pozvao Krivokapićev kabinet da formuliše dalje poteze nakon mišljenja VK

Lekić: Vlada da se odredi prema tužilačkim zakonima PODGORICA - Vlada bi trebalo hitno da formuliše svoje stavove i dalje korake u vezi sa tužilačkim zakonima – ocijenio je predsjednik Demosa Miodrag Lekić. On je kazao da je već dovoljno vremena prošlo da bi se sumirale činjenice i ocjene nakon mišljenja Venecijanske komisije, kao stručno-savjetodavnog tijela. - Dovoljne su bile određene nespretnosti i konfuzije, pokrivene navodno saradnjom Vlade i djelova parlamentarne većine, što je dovelo do nezadovoljavajućeg rezultata, i zamaglilo odgovornost za nastali bilans - smatra Lekić. Sve, dodao je, treba sagledavati i u određenoj statičnosti, pa i u deficitu reformskih inicijativa Vlade, što je iskorišćeno za različite oblike kontraofanzive poraženih snaga, i to ne samo propagandnog karaktera, već sada izgleda i u formama uličnih para formacija. Da se ne bi, umjesto rješavanja, i dalje trčalo za problemima, neophodno je da Vlada već sljedećih dana zauzme stavove o tome što dalje sa tužilačkim zakonima - istakao je Lekić. Prema njegovim riječima, sve to treba učiniti na bazi ubjedljivih stručno-političkih argumenata, ali i dijaloga sa Evropskom unijom koji, kako je naveo, neće biti puko preuzimanje mišljenja Brisela, već prije svega ozbiljno, argumentovano, državno dostojanstveno prezentovanje reformskih inicijativa. On je kazao da očekuje da Vlada hitno formuliše svoje stavove i dalje korake, uz konkretne prijedloge pokrenutih zakona, sve na osnovu već izrečenog u domaćoj i međunarodnoj stručnoj javnosti gdje je bilo i podrške i određenih rezervi prema djelovima prethodnih varijanti. - Takođe je potrebno da Vlada, na bazi principa funkcionisanja političko-ustavnog sistema, što prije dostavi Skupštini svoja stanovišta, poželjno i prijedlog zakona, da bi parlamentarna većina mogla ostvariti svoju kontrolno–zakonodavnu i javnu političku funkciju – dodaje se u saopštenju. R. P.

Branićemo naše domove u Crnoj Gori Asocijacija najavljuje proteste ispred Generalnog konzulata u Frankfurtu i zgrade Evropske unije u Briselu

Nikola Šaban

LUDVIGSHAFEN – Hrišćanska albanska asocijacija ,,Arbanaško vijeće 1703“ (Concilium Albanum MDCCIII) sa sjedištem u Njemačkoj oštro je protestovala protiv Informacije o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koju je Vlada Crne Gore usvojila u petak. Sa vanrednog sastanka, održanog u subotu veče (27. marta) u Ludvigshafenu na Rajni, poručili su Vladi i parlamentu da će se svim demokratskim sredstvima boriti protiv usvajanja izmjena tog zakona jer se osjećaju diskriminisanim. – Naše protestno obraćanje usmjereno je isključivo ka želji da sačuvamo postignuto pravo i branimo naše domove u Crnoj Gori jer nam niko ne može dati status stranca i pokušati da umanji naše prisustvo u aktivnostima države Crne Gore. Naši preci su ratovali vazda za ta ognjišta, još od turskog doba, preko borbe protiv fašizma, sve do glasanja na referendumu 2006. godine. Demokratski smo glasali i to nam niko ne može poreći - naš glas će se uvijek čuti. Bili mi u Crnoj Gori ili daleko od nje - bićemo vazda tu! Ne valja nas imati za protivnika, mnogi su se pokajali – poručeno je sa vanrednog sastanka kojem su prisustvovali predsjednik Asocijacije dr Nikola Šaban i većina članova, uz audio konferenciju.

Najava PRotesta

Dr Šaban je naglasio da ovo obraćanje nije političko, niti podrška ijednoj političkoj grupaciji, te da se nada da će prevladati razum i najavljene odredbe neće zaživjeti. – Od poneđeljka ćemo početi proceduru za odobrenje protesta, koja je specifična zbog epidemije korona virusa. Proteste planiramo is-



Narednih dana će, radi zajedničkog organizovanja, razgovarati sa mnogim ličnostima crnogorske dijaspore u Njemačkoj - Vojom Vuksanovićem, Srđom Plamencom, Nenadom Popovićem, Selimanjin Bekom, Rifatom Stankovićem, dok je Sokol Dacić već preuzeo koordinaciju u Frankfurtu

pred Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu i ispred zgrade Evropske unije u Briselu, a pripremićemo peticiju u kojoj ćemo sa našom diskriminacijom u državi u kojoj smo rođeni upoznati sve poslanike u Bundestagu, pa čak i njihove partijske čelnike - rekao je dr Šaban, dodajući da će se, ako zatreba, čak i za tradicionalni porodični praznik Uskrs, 4. aprila, okupiti ispred Konzulata u Frankfurtu. Narednih dana će, radi zajedničkog organizovanja, razgovarati sa mnogim ličnostima crnogorske dijaspore u Njemačkoj - Vojom Vuksanovićem, Srđom Plamencom, Nenadom Popovićem, Selimanjinom Bekom, Rifatom Stankovićem, dok je Sokol Dacić već preuzeo koordinaciju u Frankfurtu.

NePRavda

Šaban je dodao da je na i n i c i j a l n o m s a st a n k u u Ludvigshafenu zaključeno da se ,,arbanaška narodna grupacija u ovoj diskriminaciji ne razlikuje od samih Crnogoraca, Bošnjaka, Bokelja i Srba pa i drugih koje se osjećaju prozvanim zbog ove nepravde“, te da namjeravaju da posebne aktiviste tih grupacija pozovu zbog zajedničkog stava i protesta. Podsjećaju da su Arbanasi na teritoriji crnogorske države autohtoni narod, da su najviše nastanjeni u Plavu, Gusinju, Rožaju, Podgorici, Tuzima-Malesiji, Baru, Šestanima, Rumiji, obali Skadarskog jezera, Ulcinju, bojanskoj obali i Svaču. Navode

da su ,,Arbanasi na teritoriji Crne Gore do 1571. živjeli dostojanstveno i slobodno u svakom pogledu, a od tada pa do danas više puta su se prinudno iseljavali“. -Arbanasi sa ovih teritorija su progonjeni masovno odmah nakon turske okupacije 1571. Masovno iseljavanje je uslijedilo u razne krajeve ka Italiji, posebno u Istru (Kopar) u kojoj se i danas čuvaju arbanaške palace plemića kao što su Borisi, Bruni, Brati itd. Potom imamo masovno iseljavanje Arbanasa 1736. u Zadar, kada su se čak i sveštenici iselili sa njima. To je bio period kada Turci dodatno udaraju po hrišćanima ovog tla nakon Koncilija Arbanasa 1703 („Concilium Albanum MDCCIII) koji je inicirao tadašnji papa Albani Klementi XI porijeklom iz naših krajeva. Papa je taj arbanaški Koncil pripremio i odradio preko nadbiskupa barskog Vinćenca Zmajevića iz Perasta. Do sada se pričalo o iseljenicima sa ovih prostora, ali o iseljenim Arbanasima u Kopar i Zadar ništa – poručuju iz Asocijacije. Kažu da je tako bilo i 1878. pa 1918, pa i pretposljednji fenomen iseljavanja Arbanasa 60-ih godina. - Naše rodbine dobile su pasoše ne znajući ni kako im izgleda izvod iz matične knjige rođenih, isto kao prije 300 400 godina, samo što su sada osim sveštenika bili prisutni u iseljavanju i imami-hodže. To iseljavanje vršilo se prebacivanjem u Italiju kao da su Albanci iz ovih krajeva izbjeglice iz Enver Hodžine komunističke Albanije u

izbjeglištvu u Jugoslaviji, a preuzimala ih je Italija u svojim logorima da bi ih raspodijelila po cijelom svijetu (SAD, Australija, Zapadna Evropa i slično). Potom je uslijedilo demokratsko iseljavanje nakon početka višestranačkog sistema devedesetih godina, uz posebno iniciranje ekonomske krize, podobnog ili nepodobnog, pritisak ratnih i paravojnih formacija za rat kojem nijesmo nikad pripadali, regrutovanje po nacionalnoj osnovi itd. Čudim se kako nas još uopšte ima, pa nam čak i manjinski nadimak možda nije dat bez osnove, jer nazvati Arbanase u Crnoj Gori manjinskim narodom u svom vjekovnom ognjištu je najveća diskriminacija, a najava sadašnjeg oduzimanja prava glasa u sopstvenoj kući prevazilazi sve granice – rekao je dr Nikola Šaban. Vlada je na sjednici u petak usvojila Informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Saopšteno je da su tom informacijom prezentovani ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira, a koji imaju za krajnji cilj uređenje biračkog spiska i vraćanje povjerenja građana u birački proces. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koji će biti upućen na javnu raspravu. Ističe se da je do predloženih izmjena i dopuna Zakona dovela činjenica da samo uređeno prebivalište znači tačan i precizan birački spisak. Naime, Ustavom Crne Gore, članom 45, propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. – Kao jedan od ključnih problema koji je i izvor nepovjerenja u sam birački proces konstatovana je činjenica da biračko pravo koriste crnogorski državljani koji u suštini imaju fiktivno prebivalište, tj. prijavljeno i nikad odjavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a de facto žive, privređuju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i ostanu, kao i da ova lica nemaju obavezu da odjave prebivalište, već je to ostavljeno kao mogućnost propisana Zakonom o registrima prebivališta i boravišta. Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna ovog zakona i pristupilo izradi samog akta kojim je mogućnost odjave prebivališta izmijenjena u obavezu. Takođe, kako bi se stvorilo jedno održivo rješenje, te zaokružila ova zakonodavna cjelina, predložene su i druge intervencije na tekst važećeg Zakona – saopšteno je u petak veče nakon sjednice Vlade. R.U.-I.

U fokusu

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Ne stišavaju se reakcije na sramne stavove ministra pravde o Srebrenici, reagovala i američka ambasad

SAD očekuju da Vlada osud PODGORICA – Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici izrazila je zabrinutost izjavama kojima se relativizuje genocid u Srebrenici i zatražila od Vlade Crne Gore da se jasno odredi prema tom događaju. - Ambasada je zabrinuta zbog komentara koji bacaju sumnju na to što se dogodilo u Srebrenici 1995. Tražimo jasnoću i nadamo se da će Vlada Crne Gore nedvosmisleno osuditi masakr i nazvati ga onakvim kakav je bio – genocid - objavila je Ambasada SAD na Tviteru Ministar Leposavić je u petak u parlamentu kazao da je spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi. Pritom je dodao da nije na ministru pravde, kao ni bilo kojem pojedincu koji nije učestvovao u događaju, da prizna ili eventualno poriče postojanje bilo kojeg krivičnog djela ili ratnog zločina. Ovakav njegov stav izazvao je brojne osude u javnosti, ali i zahtjeve da se Vlada čiji je član jasno odredi prema pitanju genocida, posebno u kontekstu činjenice da je Skupština Crne Gore još 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, u kojoj je jasno navedeno da je Međunarodni sud pravde utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid. Na ovu skandaloznu izjavu nije bilo reakcija iz delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.

KAKAV MINISTAR TAKVA I VLADA

Bivša pregovaračica za poglavlje 23 i 24 u pregovorima Crne Gore i EU Marijana Laković–Drašković smatra u izjavi Pobjedi da su stavovi ministra Leposavića o Srebrenici odraz Vlade koju zastupa,

LAKOVIĆ–DRAŠKOVIĆ: Stavovi ministra Leposavića odraz Vlade koju zastupa a čiji potezi u kontinuitetu udaljavaju našu zemlju od evropskih integracija. - Zbog sramne izjave aktuelnog ministra pravde ljudskih i manjinskih prava koji je negirao genocid u Srebrenici i doveo u pitanje odluke međunarodnih sudova, ne treba da ode samo on, već i premijer koji ga je i doveo na tu poziciju. Uvjerena sam da su ga upravo takve izjave ( javne ili nejavne) preporučile na tu funkciju. Ovim povodom očekujem reakciju nadležnog državnog tužioca, kao i javne osude naših međunarodnih partnera – kazala je LakovićDrašković. Prema njenim riječima nije samo Leposavić problem, „već cijela ekipa neznavenih i zlonamjernih ljudi koje je preporučila Srpska pravoslavna crkva, koji nijesu u stanju da donesu program rada, prijedlog budžeta, a za samo

ĐEKA: Opasna relativizacija kojom se gaze međunarodni ugovori i standardi koji obavezuju našu državu

Mitropolit Mihailo: Pozivam krvomutnike iz crnogorske vlade da ne otvaraju stare rane Na stavove Leposavića o genocidu u Srebrenici reagovao je mitroplit CPC Mihailo. - Kao hrišćanin koji śedoči Hrista i propovijeda jevanđelje, i kao čovjek koji voli svoj narod, ali i sve druge narode, i svako-

par dana se završava prvi kvartal“. - Aktuelna Vlada nema plan, program, a ni ciljeve koje želi da ostvari, tako da se stiče utisak lutanja grupe ljudi koji su se prihvatili najodgovornijih funkcija u državi. Sjetimo se prodaje obveznica, nedonošenja zakona o budžetu, te nezakonitog privremenog finansiranja koje će, kako se situacija odvija potrajati, a još niko zbog toga nije snosio od-

Jakič: Nadam se da su Krivokapić i Leposavić razumjeli poruku Ambasade Bivši ministar odbrane Slovenije i bivši poslanik Evropskog parlamenta Roman Jakič poručio je da se nada da su ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir

Loši signali pogubni za državu Laković-Drašković ocjenjuje da se loši efekti koje Vlada proizvodi po državu ogledaju i u resoru pravde, koji, umjesto da radi na realizaciji preporuka iz Izvještaja Evropske komisije, troši resurse na tzv. tužilačke zakone, isključivo zbog izmjene personalnih rješenja, na što je jasno ukazala Venecijanska komisija. - Ovakvo stanje šalje loš signal stranim investitorima, koji su osjetljivi na svaki

Leposavić, Vlada i premijer Zdravko Krivokapić razumjeli poruku Ambasade SAD. On je na Tviteru napisao da se poruka odnosi na to da je, pored svih demokratskih

vid političke nestabilnosti i kreiranja nepovoljnog biznis ambijenta. U uslovima globalne krize uzrokovane pandemijom, Crna Gora gubi status povoljne investicione destinacije. Konačno, izgubili smo već predsezonu. Gašenje nacionalne avio-kompanije, te ranjivost našeg zdravstvenog sistema, veliki broj novozaraženih na dnevnom nivou, spora imunizacija, i još važnije - odsustvo strateških i operativnih koraka u borbi sa pandemijom, upućuje na to da će Crna Gora kao turistička destinacija biti zaobiđena i tokom ljeta 2021, što će biti pogubno po budžet države i svih nas građana – zaključuje Laković-Drašković.

KONJEVIĆ: Ako se Leposavić ne izvini zbog sramotnog stava premijer mora pokrenuti pitanje njegovog razrješenja

država svijeta, pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznao i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2004. godine i Međunarodni sud 2007. godine.

ga čovjeka kao ikonu Božiju, dižem glas protiv negiranja zločina u Srebrenici. Pozivam krvomutnike iz crnogorske vlade i samu Vladu da se da ne otvaraju stare rane; u Srebrnici je bio genocid. To jeste

bio i biće za sva vremena dok je ljudi. Danas je groblje žrtava genocida u Srebrnici jezivo mjesto koje pokazuje i opominje da je zlo među nama, i čeka priliku da se očituje na najsvirepiji način. Neka je

pokoj duši svim nevino stradalim srebreničkim žrtvama, od metka i kame bezdušnih ljudi koji se ljudima ne mogu nazvati. Negirati danas taj užasni zločin, zločin je sam po sebi, pa učinila to Vlada Crne Gore ili neki njen ministar. Ako ne osudimo ovo djelo onda nijesmo ono što jesmo – ljudi zaključio je mitropolit.

govornost. Gdje su razvojne inicijative? Nijesam ih primijetila ni u jednom resoru. Proces evropskih integracija je praktično zaustavljen – smatra ona.

Medoks i Fild: Naprijed možemo samo uz priznavanje prošlosti

UDARAC NA UGLED ZEMLJE

Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje jasno u svom dugogodišnjem stavu da je ono što se desilo u Srebrenici bio genocid, saopštili su ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks i ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini (BiH) Met Fild, navodi se na Tviter nalogu Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori. - To su činjenice utvrđene pred dva međunarodna suda na osnovu brojnih dokaza. Naprijed možemo ići samo uz priznavanje i poštovanje prošlosti - poručili su Medoks i Fild.

Poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ocijenio je da je ministar Leposavić, svojim opasnim relativizacijama i nedržavničkim iskazima najviše unizio sebe, Vladu u kojoj sjedi, ali i međunarodni ugled Crne Gore, time što je pogazio „međunarodne ugovore i standarde koji obavezuju našu državu“. Đeka smatra da ministar Leposavić očito nije shvatio da je na izuzetno važnoj državnoj funkciji zbog čega pravi „teške faulove“ kakav je negiranje genocida u Srebrenici.

Obilježavanje jedne od godišnjica genocida u Srebrenici

- Jer, kada bi to znao, osim što koristi privilegije koje sa tom visokom funkcijom idu, morao bi da uvijek ima na umu da svoje lične stavove, koji nijesu u skladu sa državnim i međunarodnim politikama i pravom, može da zastupa u svom domu ili sa prijateljima – ka-

zao je Đeka, prenio je Ul info. Prema njegovim riječima, nevjerovatno je da 2021. godini, u Crnoj Gori koja je članica NATO-a i stremi EU, imamo visoke državne zvaničnike koji tu činjenicu još ne prihvataju. - Ali nije se aktuelni ministar

U fokusu

Poneđeljak, 29. mart 2021.

da u Podgorici

di genocid BS pozdravio stav SAD, traže od Vlade da prihvati činjenice Bošnjačka stranka je pozdravila obraćanje Ambasade SAD u Podgorici povodom komentara ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića oko genocida u Srebrenici. - Suočavanje s prošlošću mora biti put ka trajnom pomirenju na ovim prostorima. Odluke Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala nedvosmisleno su jasne - u Srebrenici se desio genocid. Crna Gora, kao država koja baštini civilizacijske i evropske vrijednosti, treba slijediti i odluke američkog Senata i Evropskog parlamenta, koji su izglasali rezolucije o genocidu u Srebrenici – naveli su iz BS. Saopštili su da će Bošnjačka stranka u Skupštini ponovo inicirati prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici. - Pozivamo sve političke partije koje se zalažu za trajni mir, pomirenje i suočavanje s prošlošću da podrže ovaj prijedlog. Vlada Crne Gore, kao krovna institucija, premijer i svi ministri moraju pokazati odgovornost i spremnost da prihvate činjenice o genocidu u Srebrenici, a sve u cilju bolje budućnosti za sve građane Crne Gore – kažu iz BS-a. I Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija najoštrije osuđuje negiranje genocida nad Bošnjacima

samo tu zaustavio. Stigao je i do milog mu, kako reče, Kosmeta ne shvatajući da je to odavno samostalna država – Republika Kosovo. Da su u toj suverenoj državi nedavno održani fer i demokratski izbori i da je ta država, koju je Crna Gora priznala prije više od deceniju, nedavno dobila demokratsku vladu. U kojoj dično sjede i njegovi sunarodnici i u kojoj su sve ostale manjine ispoštovane i uvažene – naveo je Đeka.

TRAŽE STAV KRIVOKAPIĆA

Socijademokratska partija pozvala je premijera Zdravka Krivokapića da se javno izjasni o skandaloznoj izjavi ministra pravde, i predloži njegovu smjenu. U protivnom, smatraće da je ćutanje premijera znak odobravanje i potvrda da je negiranje genocida u Srebrenici ne samo stav Leposavića već i zvaničan stav Vlade.To je saopštio je lider Socijaldemokratske partije Raško Konjević.Konjević je na Tviteru naveo da ,,ćutanje i neimanje jasnog stava“ Krivokapića liči na odobravanje izjave Leposavića. Portparol SDP-a Mirko Stanić je kazao da nikakve kva-

u Srebrenici od strane ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore, Vladimira Leposavića. - Anticivilizacijski i neljudski je čin da se u Skupštini CG, najvećoj državnoj instituciji, u kontinuitetu negira genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, i to sada od strane ministra u Vladi CG, koja je najavljena kao ,,ekspertska“, od kojih se očekivalo znanje i neselektivna tolerancija prema svim građanima u Crnoj Gori. Poražavajuće je da jedan ministar pravde, a uz to, ljudskih i manjinskih prava, osporava legitimitet dva najveća internacionalna suda u Hagu koji su osnovani od strane Ujedinjenih nacija. Ministar Leposavić, da ima najmanji djelić ljudskosti, tolerancije i osjećanja prema žrtvama srpsko-crnogorske genocidne agresije na BiH, nije morao čekati odluke najvećih sudova na planeti (ali i suda u BiH i drugim državama u kojima su srpski zločinci osuđeni za genocid), već se kao pravnik puno ranije trebao uputiti ka Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici, da se uvjeri o obimu zla velikonacionalističke ratne politike Srbije i Crne Gore i genocida nad Bošnjacima, a koji su počinili njegova pravoslavna braća i sunarodnici - poručuju iz ove organizacije.

zievropske i građanske oblande neće pomoći da se sakrije suština nove vlasti u našoj zemlji, to da je ona nazadna, klerikalna i anticivilizacijska. Prema njegovim riječima, Leposavić očigledno priča na glas, ono što ogromna većina u Vladi misli. - I naravno da takva Vlada onda ne može biti ,,crnogorska“ kako kaže njen potpredsjednik, nego anticrnogorska, jer negira ono što suštinski čini ovu državu, njen građanski i multietnički karakter, antifašizam kao temelj, kao i evropsko i evroatlantsko opredjeljenje – kazao je Stanić. On je kazao da se ne može ,,hitati“ ka EU, a da se ne poštuju odluke Evropskog parlamenta koji je donio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali i o negaciji i relativizaciji genocida. - Čekati danas ,,da se utvrdi istina o Srebrenici“, kako reče ministar pravde Leposavić, bi bilo isto kao da neko kaže da čeka da se utvrdi puna istina o zločinima nacista u Drugom svjetskom ratu i relativizuju odluke Nirnberškog suda – naveo je Stanić i ocijenio da premijer ne smije da ćuti već da jasno i glasno saopšti svoj stav. R. D.

Povodom najave ministra pravde o formiranju komisije za istinu i pomirenje koja će isto tretirati sve ideologije PODGORICA – Ukoliko postoje znanja o ratnim zločinima, genocidnim namjerama, zločinima protiv čovječnosti – onda se time trebaju baviti redovna tijela pravosuđa i sudovi u kojima ti zločini ne zastarijevaju, a ne komisija koja teško da može biti nepristrasna u donošenju odluku - ocijenio je u razgovoru za Pobjedu hrvatski istoričar Hrvoje Klasić. Osim izjava o Srebrenici koje su izazvale reakciju domaće i međunarodne javnosti, ministar pravde Vladimir Leposavić najavio je tokom sjednice premijerskog sata i formiranje komisije za istinu i pomirenje, koja će, prema zamisli ministra Leposavića, imati zadatak da utvrdi „pojedinačne i kolektivne slučajeve u kojima su, bez obzira na ideološku, nacionalnu ili političku pripadnost, pojedinci ili grupe pretrpjeli grubo kršenje ili oduzimanje nekog iz grupe prava na život, slobodu ili imovinu“ Komentarišući ovakvu inicijativu, Klasić kaže da se protivi svakoj takvoj komisiji za otkrivanje istine, „posebno povijesne istine koje inicira bilo koja država“. Crnogorski istoričar Adnan Prekić smatra da svaka ideja o formiranju komisije koja bi imala zadatak da kompleksne istorijske procese svede na nivo političkog kompromisa, nije ništa drugo nego klasični istorijski revizionizam, naučno neutemeljen i akademski neprihvatljiv.

OBJEKTIVNOST

- U konktetnom slučaju, ja bih na mjestu Vlade Crne Gore povećao budžet za naučna istraživanja. Neka naprave popis tema koje su kontroverzne, sporne i neka daju crnogorskim, ali i ne samo crnogorskim istraživačima da se tim temama bave i na temelju toga da se organizuju okrugli stolovi i da se o tim temama raspravlja objektivno, nespristrasno i na temelju argumenta – rekao je Klasić za Pobjedu. Leposavić u pojašnjenju o budućem radu komisije, kaže da je cilj ovog tijela da u centar interesovanja stavi pojedinca, tj. slobodnog građanina.

Ratnim zločinima da se bave sudovi, a ne Leposavić Preporučio bih Crnoj Gori da ne ulazi u takve projekte, jer oni rijetko gdje, možda u jako razvijenim demokratskim društvima, mogu se sprovesti, ali u ovom trenutku bi to bio kontraefekat u Crnoj Gori – kazao je Hrvoje Klasić - Tj. da iskaže priznanje svakom takvom čovjeku koji je svoju ličnost, slobodu, prirodna prava ili uvjerenja, branio od nastraja i zloupotrebe državne vlasti ili druge organizovane sile – pojasnio je Leposavić, dodajući da će vremenski okvir kojim će se komisija baviti obuhvatiti cjelokupnu modernu istoriju Crne Gore – počev od Knjaževine odnosno Kraljevine Crne Gore, uključujući period jugoslovenske države, pa sve do danas. Klasić, sa druge strane, smatra da nema potrebe za ovakvom komisijom, jer, tvrdi,

Imajući u vidu stavove Leposavića, postavlja se pitanje – koliko bi takva komisija, koju bi predvodio upravo ministar mogla da da objektivan sud o tome ko su bili zločinci a ko heroji kroz crnogorsku i jugoslovensku istoriju

Hrvoje Klasić

da ukoliko postoje znanja o ratnim zločinima, genocidnim namjerama, zločinima protiv čovječnosti – onda se njima trebaju baviti redovna tijela pravosuđa, sudovi u kojima ti zločini ne zastarijevaju. - Ne znam zašto bi se time bavila neka komisija. Moja iskustva govore, da u duboko podijeljenim društvima, kakvo je crnogorsko u poslednjih nekoliko godina uglavnom po pitanju prošlosti – jedna ovakva komisija ili bilo koja slična nikad ne bi bila smatrana objektivnom, jer svako onaj ko je inicira, ko pripada nekoj drugoj opciji smatraće to nametnutim, da će biti pod kontrolom itd, itd – objašnjava naš sagovornik. Kaže i da se u Hrvatskoj prije par godina pokušalo sa jednom takvom komisijom, ali bez prevelikog uspjeha. - Smatram da nije država ta koja nam treba nametati službene narative ili povijesne istine nego da se ustvari treba raditi o procesu i osnažiti obrazovne institucije. Treba omogućiti istoričarima da rade svoj posao, da se u društvu razvija kultura dijaloga, multiperspektivnost, da se ne traže zločinci i krivci, nego da se sagleda širi

Znak jednakosti između partizana i četnika Istoričar Adnan Prekić smatra da je ideja ministra pravde Vladimira Leposavića o formiranju ,,Vladine komisije za pomirenje“, produkt intelektualnog i političkog svjetonadzora iz koga je Leposavić i koptiran u Vladu. Prekić je rekao da, kako bi to u praksi izgledalo, najbolje pokazuje primjer Srbije gdje je 2004. godine, pod uticajem struktura koje baštine iste ideje kao Leposavić, došlo do usvajanja Zakona o pravima boraca, kojima su izjednačeni partizanski i četnički pokret. On je rekao da je Leposavić Adnan Prekić

na funkciju ministra stigao sa pozicije pravnog savjetnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja više od 30 godina insistira na narativu o „bratoubilaštvu“. Prekić je kazao da su taj narativ, koji je promovisan početkom 80-ih godina u srpskim nacionalističkim krugovima, u Crnoj Gori posljednjih 30 godina afirmisali i utemeljili čelni ljudi Mitropolije crnogorskoprimorske i njima bliski intelektualci, u koje spada i

Leposavić. Kako je naveo, taj narativ „bratoubilaštva“ pokušava da kompleksne istorijskopolitičke procese svede na jedan pojednostavljen i naučno netačan model doživljaja prošlosti. Prekić je rekao da je fokus na događajima iz Drugog svjetskog rata, gdje se pokušava staviti znak jednakosti između partizana i četnika, fašista i antifašista, između onih koji su se suprotstavili i onih koji su sarađivali sa okupatorom. - Ministar je najavio da bi ta komisija trebala da se bavi i događajima iz 19. vijeka, što meni jasno govori da je njegova namjera da se problematizuju i istorijski događaji iz sredine 19. vijeka i uloga knjaza Danila u procesima uspostavljanja centralne vlasti - kazao je Prekić.

okvir – poručio je Klasić. Dodao je da je u Hrvatskoj komisija radila godinu, nakon koje su zaključili da ništa nijesu zaključili. Prema njegovim riječima, i one zaključke koje je komisija donijela, nijesu bili obavezujući nikome i nikada nijesu nigdje implementirani – niti u zakone, niti u javni prostor niti bilo gdje. - Preporučio bih Crnoj Gori da ne ulazi u takve projekte, jer oni rijetko gdje, možda u jako razvijenim demokratskim društvima, mogu se sprovesti, ali u ovom trenutku bi to bio kontraefekat u Crnoj Gori – ocijenio je naš sagovornik.

DUBOKO SKEPTIČAN

Leposavić je, tokom sjednice Skupštine u petak izjavio da je spreman da prizna da je u Srebrenici počinjen zločin genocida ,,kad se to i nedvosmisleno utvrdi“. On je naveo da je odluka Međunarodnog suda pravde, kojom je zločin u Srebrenici okvalifikovan kao genocid, zasnovana na nalazima Haškog tribunala koji je, prema njegovim riječima, gotovo u potpunosti izgubio svoj legitimitet. Imajući u vidu stavove Leposavića, postavlja se pitanje – koliko bi takva komisija, koju bi predvodio upravo ministar mogla da da objektivan sud o tome ko su bili zločinci a ko heroji kroz crnogorsku i jugoslovensku istoriju. Klasić je, kako kaže, duboko skeptičan, da bi jedna takva komisija mogla raditi nepristrasno u našoj zemlji. - Ukoliko neko ima snage obračunati se ili se suočavati sa tuđim zločinima, i sa tuđim zločincima, a nema snage to napraviti sa vlastitima, ukoliko misli da će prihvatiti neke dokumente, a da neće prihvatiti dokumente međunarodnog suda koji je organizovao UN, dakle Haškog tribunala i ukoliko zemlja koja teži ka EU, koja je članica UN ne priznaje presude Haškog suda, ne samo o Srebrenici, nego i tome da su neki pojedinci osuđeni za teške ratna zločine, onda sam duboko skeptičan da će ljudi koji će činiti tu komisiju, postupiti nepristrasno u donošenju odluka – zaključio je Klasić. J. ĐURIŠIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Projekat istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u crno

STAV

Kako narod kaže! Što god bila pozadina inicijative koalicije „Crno na bijelo“, ona ostavlja gorak ukus u ustima i neumitno asocira na crno bez bijela. Priča o ,,naftnom“ referendumu doista zvuči kao nespretan pokušaj da se odvrati pažnja građana od jedinog važnog pitanja s kojim se Crna Gora danas suočava: da li je Vlada sposobna / spremna / voljna da zaštiti njihove živote od smrtonosnog virusa? » Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Nakon što je resorni ministar Mladen Bojanić najavio probne bušotine za ispitivanje rezervi nafte i prirodnog gasa u crnogorskom podmorju, jedan od koalicionih partnera u sazvježđu vladajuće strukture Ura – Crno na bijelo – je najavio referendum o ovom pitanju. Za one čitaoce koji imaju kratko pamćenje, radi se o političkoj grupaciji čiji ,,tribun“ je u Skupštini glasao protiv donošenja rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici. Pozvali su se na svoje ranije deklarisano ekološko opredjeljenje, ljubav prema zelenoj ekonomiji, održivom razvoju i obnovljivim izvorima energije. Iako je u ovom spisku želja i izraza ljubavi nedostajala strasno-voljena meritokratija, nijesu propustili da pomenu svoje inostrane partnere koji njihovoj inicijativi treba da daju neophodnu dozu ozbiljnosti – Evropske Zelene.

DVA POKUŠAJA Ovo je drugi pokušaj chiaroscuro političke grupacije da javnosti ponudi savremenu klinčorbu i pokaže ono što ne postoji: njihova relevantnost na političkoj i javnoj sceni. Prvi je bio zbunjujući zahtjev za preispitivanje ustavnosti jedinog cilja nove vlasti u Crnj Gori: već usvojenog zakona o vjerskim slobodama. Znamo kako se ta politička pošalica okončala. Drugi je ova priča o ,,naftnom“ referendumu. Ono što su kroz novu inicijativu potvrdili jeste spremnost da budu entuzijastični pismonoše Ure. Ostaje da se vidi da li će ovaj novi pokušaj doživjeti srećniji kraj, ili će savremeni crnogorski (?) Filipides ispustiti političku dušu čim nam došapne i ovu upamćenu poruku. Naravno, referendum je populističko, legitimno političko sredstvo, koje se često koristi kao način prebacivanja odgovornosti s izvršne vlasti na stanovništvo, koje ne mora obavezno da zna dovoljno o konkretnoj temi referenduma. Ne treba zaboraviti ni manipulisanje emocijama stanovništva koje, po pravilu,

čini suštinu svake izborne i referendumske kampanje u Crnoj Gori. Sjetimo se samo ranijih referenduma u SRJ i Crnoj Gori. Kao forma diretne demokratije, referendum je važan elemenat u savremenoj debati o demokratskim reformama u društvu. Iako može u praksi da poprimi različita obličja, definiše se kao čin masovnog glasanja izbornog tijela o nekom pitanju od javnog značaja. Jedno od najranijih korišćenja ove forme odlučivanja se vezuje za aktivnosti Američke populističke partije tokom 1890-ih. Tada su originalni Populisti tražili referendum kako bi glasači mogli da zabrane zakone usvojene od strane lokalnih organa vlasti, ali i da bi natjerali tvrdoglave političare da usvoje one zakone kojima su se protivili tadašnji industrijalci. Ovakvi referendumi su imali značajan uspjeh. Kad god su uspjeli da nametnu zakonska rješenja usmjerena protiv industrijskih kartela, Populisti su bivali kritikovani i osuđivani kao socijalisti i agitatori koji u pitanje dovode prava vlasništva i stabilnost poslovne atmosfere u američkom društvu.

ALATKA POPULISTA Od sredine prošlog vijeka referendumi su postali omiljene političke alatke populista ideološke desnice i ljevice. Savremena istraživanja pokazuju da sve savremene populističke partije radikalne desnice u Evropi podržavaju referendum kao instrument političkog izražavanja. Referendum se dobro uklapa u populističku ideologiju, jer nudi alatku kojom se moć odlučivanja naoko ,,vraća“ građanima i time se uspostavlja određeni nivo ,,kontrole“ nad takozvanim korumpiranim elitama, a njihova moć se ,,umanjuje“. Istovremeno se od odgovornosti abolira izvršna vlast, jer se konačna odluka predstavlja kao legitimni izraz većinske volje koji se mora poštovati. Kao što smo mogli naučiti iz ranijih nastupa svjetovnih i duhovnih predstavnika trenutne vlasti u Crnoj Gori,

Ovo je drugi pokušaj chiaroscuro političke grupacije da javnosti ponudi savremenu klinčorbu i pokaže ono što ne postoji: njihova relevantnost na političkoj i javnoj sceni. Prvi je bio zbunjujući zahtjev za preispitivanje ustavnosti jedinog cilja nove vlasti u Crnj Gori: već usvojenog zakona o vjerskim slobodama. Znamo kako se ta politička pošalica okončala. Drugi je ova priča o ,,naftnom“ referendumu

populisti opravdavaju svoje insistiranje na referendumu tako što ga karakterišu kao demokratski ideal i kao alternativu modelu odlučivanja koji nameću ,,odnarođene“ političke elite. Bez obzira na moguće lokalne ili ideološke razlike između populističkih partija, svaka takva partija tvrdi da su korumpirane elite ,,ukrale“ demokratiju iz ruku suverenog ,,naroda“, pa je referendum izraz ,,čiste“ demokratije. Zato predsjednik crnogorske Vlade često i priča o potrebi za više direktne demokratije u Crnoj Gori. U sklopu šire kritike načina na koji savremene demokratije funkcionišu, populističke partije, kakve su one što čine vladajuću koaliciju u Crnoj Gori, ali i dobar dio političke opozicije, gaje duboku sumnju u iskrenost političara i dobronamjernost institucija države, dok sebe predstavljaju kao ,,prave demokrate“ koje će obnoviti suverenu vlast naroda.

GORAK UKUS Zato je populistički referendum tijesno vezan za antielitizam i za ono što se definiše kao ,,fokus na narod“. Iz ovog razloga je prepoznatljiviji kao karakteristika radikalnih desničarskih populističkih partija. Ono što se zaboravlja jeste činjenica da su referendumi heterogena kategorija. Kada ih organizuje nepartijska grupa građana ili opoziciona politička partija, referendumi mogu biti način da se uspostavi određena kontrola nad strukturama koje vrše vlast. Kada učesnici u vladajućoj strukturi, predsjednik države ili predsjednik Vlade zagovaraju ili objave referendum, situacija je bitno drugačija. Postoji opasnost da se u ovakvim slučajevima radi o naporu da se plebiscitarni instrument iskoristi kako bi Vlada dobila odriješene ruke da primijeni političke odluke donesene uz malo, ili nimalo, analize i rasprave. Ovakav scenario, kao po pravilu, marginalizuje Skupštinu. Što god bila pozadina inicijative koalicije Crno na bijelo, ona ostavlja gorak ukus u ustima i neumitno asocira na crno bez bijela. Priča o ,,naftnom“ referendumu doista zvuči kao nespretan pokušaj da se odvrati pažnja građana od jedinog važnog pitanja s kojim se Crna Gora danas suočava: da li je Vlada sposobna / spremna / voljna da zaštiti njihove živote od smrtonosnog virusa? U poređenju s ovim pitanjem života i smrti, sve ostalo su poslovična ,,zvona i praporci“.

Ukoliko bi se potvrdilo da nalazište sadrži rezerve nafte i gasa koje bi bile ekonomične za eksploataciju, proizvodnja bi, nakon neophodnih priprema, mogla da počne u roku od četiri do šest godina, naveli su iz Ministarstva kapitalnih investicija PODGORICA - O isplativosti projekta proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori može se govoriti tek kad se završi istražno bušenje i kada se bude znalo kolike se količine nafte i gasa nalaze u crnogorskom podmorju, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija. Iz tog resora Vlade naveli su da ukoliko se potvrde očekivanja o izuzetno bogatom nalazištu, Crna Gora bi prihodovala 62 do 68 odsto ukupnog prihoda od prodaje nafte. – To bi bio značajan zamajac za dalji razvoj crnogorske ekonomije, od čega bi korist imalo nekoliko narednih generacija crnogorskih građana – kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Državi bi p do 68 odst od prodaj da bi proizvodnja nafte i gasa mogla početi za četiri do šest godina, nakon istraživanja. – Ukoliko bi se potvrdilo da nalazište sadrži rezerve nafte i gasa koje bi bile ekonomične za eksploataciju, proizvodnja bi, nakon neophodnih priprema, mogla da počne u roku od četiri do šest godina – rekli su iz Ministarstva. Konzorcijum kompanija Eni i Novatek u četvrtak je započeo prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

BUŠOTINE

Planirano je da bušenje prve istražne bušotine, koja se nalazi na 28 kilometara od obale i buši se na dubini od 6.525 metara, traje između 120 i 180 dana, te da će do kraja ove godine biti poznato da li na ovoj lokaciji postoje komercijalna nalazišta ugljovodonika. Druga istražna bušotina, koja je takođe dio radnog pro-

grama predmetnog ugovora, će biti nešto bliža obali, na oko 18 km udaljenosti, a biće znatno plića i ne dublja od 1.500 metara. Prvo istražno bušenje se realizuje u skladu sa radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa koncesionarima Eni i Novatek koji je potpisan u septembru 2016. godine. Koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obavezama iz radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tokom 2019. godine izvršena je obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije. Na osnovu obrađenih podataka definisan je prospekt za koji se vrši prvo istražno bušenje.

PROFIT

Iz Ministarstva su pojasnili da je ugovorom definisano da od neto profita koncesionara Crnoj Gori pripada 54 odsto. – Zatim imamo porez koji se kreće od 5 do 12 procenata na proizvedenu količinu ugljovodonika. Kad se sve to obračuna, Crnoj Gori pripada dobit između 62 i 68 procenata, a taj raspon diktira model proizvodnje – precizirali su iz Ministarstva. Na pitanje postoje li projekcije koliko bi Crna Gora godišnje zarađivala od proizvodnje nafte i gasa, iz Ministarstva kapitalnih investicija su saopštili da ne bi bilo dobro licitirati sa tačnim ciframa dok se ne završi istražno bušenje. U tom resoru Vlade smatraju

Proizvodnja nafte i gasa mogla bi početi za četiri do šest godina

Gradonačelnik Podgorice komentarisao situaciju u MA

Vuković: Radnici još bez plata, novi izvršni direktor primio 3.320 eura za februar PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković komentarisao je to što radnici Montenegro erlajnza mjesecima nijesu primili plate. - Ovo je odnos Vlade prema 360 familija u Crnoj Gori. U međuvremenu, a nakon najava da osnivanje nove kompanije neće koštati ni jedan euro, 20 miliona eura je uloženo u fantomsku To Montenegro, kupljena su dva aviona bez motora, a novi izvršni direktor primio je 3.320 eura za februar - napisao je Vuković na Tviteru. R. P.

Ivan Vuković

Ekonomija

Poneđeljak, 29. mart 2021.

ogorskom podmorju

POSLJEDICE PANDEMIJE: Poskupljenje osnovnih životnih namirnica

pripalo 62 to prihoda je nafte U Jadranskom moru više od 1.500 bušotina Iz Ministarstva kapitalnih investicija navode da je javnosti manje poznata činjenica da u Jadranskom moru, u ovom trenutku, postoji preko 1.500 bušotina, od kojih je najveći dio u Italiji i Hrvatskoj. – Ako uzmemo činjenicu da su i italijanski i hrvatski turizam u usponu, ne možemo reći da su eksploatacija nafte i gasa imale negativan efekat na tu granu privrede u pomenutim zemljama. Ako tome dodamo da su npr. Grčka i Kipar takođe zemlje koje imaju veliki broj naftnih platformi, a koje su takođe poznate kao zemlje u kojima turizam čini izuzetno značajnu granu privrede, vjerujemo da je jasno da eksploatacija nafte i gasa i turizam, uz strogo poštovanje najstrožijih propisa koji regulišu ovu oblast sa ekološkog aspekta, mogu da idu zajedno – poručeno je iz Ministarstva.

Početkom 2020. godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna na kome je pozi-

cionirano postrojenje Topaz Driler. Podsjećamo da je to postrojenje koje vrši prvo istražno bušenje u podmorju Crne Gore stiglo na predviđenu lokaciju 13. marta, nakon petodnevnog putovanja od Malte gdje su izvršene finalne pripreme za bušenje. Crna Gora je zaključila ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju i sa kompanijom Energean. Iz Ministarstva kapitalnih investicija navode da je kompanija Energean završila svoj obavezni radni program, 3D seizmička istraživanja, interpretaciju podataka i sve potrebne studije i oni su sad u poziciji da traže partnera sa kojim bi organizovali istražno bušenje. – Ukoliko započnu tu fazu, njihova je obaveza da izbuše jednu bušotinu dubine 3.000 metara uz eventualno još jednu opcionu bušotinu. Optimisti smo da će i Energean nastaviti sa trenutnom dinamikom i veoma brzo nakon Eni i Novateka započeti sa istraživanjem – kazali su predS. P. stavnici Ministarstva.

Detalj iz jednog podgoričkog marketa

Ulje će biti još skuplje PODGORICA – Cijena suncokretovog ulja iz Srbije od prošle godine je porasla za 30 odsto, pa je od 1,15 eura stigla do 1,49 eura, koliko trenutno iznosi. Prema najavama proizvođača, u narednom periodu čeka nas dalji rast cijena ovog proizvoda – kazala je za Pobjedu Olivera Lakonić iz kompanije Voli. Cijene ulja povećali su i proizvođači iz Hrvatske, ali je taj rast nešto niži, za 20 odsto. Kada je riječ o brašnu, još u januaru je, kako navodi Lakonić, jedan dobavljač povećao cijenu za deset odsto, ali u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih promjena u odnosu na to. Šećer je, kako navodi, poskupio za deset odsto. Na pitanje Pobjede zbog čega je došlo do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, Lakonić ukazuje da je, kada je riječ o trgovinama, razlog za povećanje rast nabavne cijene.

Iz domaćih trgovina objašnjavaju da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo kod nas, već na kompletnom tržištu. Ističu da se maloprodajne cijene mijenjaju isključivo zbog promjene nabavne cijene od dobavljača. Tako je još u januaru jedan dobavljač povećao cijenu brašna za deset odsto, a za toliko je skuplji i šećer – Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta – navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu. Zato, kako navodi, potrošači ne usmjeravaju nezadovoljstvo na njihov lanac, jer im je jasno da je porast cijena uslovljen nabavnom cijenom. Uočljive su promjene u ponašanju potrošača, ukazuje Lakonić. Navodi da je nakon prvog tala-

Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta – navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu

Monstat Prema posljednjim podacima Monstata za februar, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 646,9 eura, od čega se 277,70 eura izdvaja za hranu. Gledajući strukturu ove korpe, zanimljivo je primijetiti da je mjesečni trošak za četvoročlanu porodicu

sa pandemije u martu prošle godine, kada je bila pojačana trgovina i pravljenje zaliha, uslijedio period pada potrošnje. Sada kupci racionalizuju trgovinu i trude se da jednim dolaskom u market obezbijede više namirnica. – Imajući u vidu da u Voli marketima ni u periodu pojačane trgovine određenih namirnica nije bilo nestašica, potrošači imaju povjerenja u to da ćemo

ANKETA

Senad Ledinić Povećanje nije veliko, ali svakako utiče na naš budžet. Primijetio sam da su namirnice poskupljivale onda kada bi poskupilo gorivo. Međutim, kada je cijena goriva padala, cijena namirnica se nije smanjivala. Tako sada kada je gorivo ponovo počelo da ide gore, krenule su i namirnice. Ipak, imajući u vidu godišnju inflaciju od tri odsto, bilo bi normalno da se i cijene toliko povećavaju, ali ako je to više onda nije normalno ni u kom pogledu.

Alisa Dizdarević Obratila sam pažnju na cijene domaćih organskih proizvoda, dosta su veće cijene u trgovinama. Evo npr. tegla domaćeg meda je od 15 eura pa naviše, dok se na pijacama može kupiti za 10 do 12 eura. Smatram da bi trebalo naći način da se pospješi kupovina domaćih proizvoda po trgovinama na način da država da neke subvencije proizvođačima da bi se cijena snizila, kako bi kupovali naše proizvode.

Željka Bogavac Primijetila sam da su poskupjeli ulje i brašno, za šećer nijesam primjetila. Znamo da nam je standard loš, imamo puno ljudi koji ne rade, negdje sve to utiče na standard, posebno što se radi o osnovnim životnim namirnicama. Sve to diktiraju opšti uslovi koji se dešavaju kod nas, negdje je i logično da je poskupilo. Ne bih mogla da dam prijedlog po kom principu bi se cijene mogle umanjiti, ali ono što je sigurno jeste da će džep građana to svakako osjetiti, posebno onih koji su socijalni ugroženi.

za ulje i masti 6,60 eura, što bi prema trenutnim cijenama pojedinih ulja značilo da potroše četiri litra. Ista porodica, prema procjenama Monstata, za meso potroši 60 eura, odnosno po dva eura dnevno, dok za ribu potroši 3,80 eura za šta u pojedinim marketima može kupiti jedan kilogram pastrmke i to očišćene.

im obezbijediti kontinuitet snabdijevanja i strah nije prisutan – kazala je Lakonić. Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena, Gabrijela Nedović iz kompanije Mesopromet ukazuje da maloprodajne cijene mijenjaju u odnosu na promjene nabavne cijene od dobavljača. – Zašto pak dobavljači povećavaju nabavne cijene, možda je bolje pitati njih. Ono što je logično jeste da je razlog porast cijena sirovina koje koriste za proizvodnju – smatra Nedović. Da su sve djelatnosti, uključujući i trgovinu i dalje pod uticajem pandemije, smatraju u kompaniji Merkator u okviru koje posluju marketi Idea. Nijesmo dobili precizan odgovor da li je u njihovim marketima došlo do poskupljenja i u kojoj mjeri, ali ukazuju da uprkos izazovima koje je donijela pandemija, preduzimaju sve mjere kako bi potrošačima omogućili jednako pristupačne cijene. – Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Glavni uzroci pomenutih promjena u nabavnim cijenama na širem nivou ogledaju se u globalnom povećanju berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanju cijena prevoza i energenata – smatraju u Merkatoru. M.L.

Društvo

PODGORICA – Kratošija sa potpisom „Plantaža“, vino u koje je utkan višegodišnji naučno-istraživački rad, tokom aprila će biti dostupna na domaćem i inostranom tržištu. Na taj način će vino od najstarije crnogorske sorte vinove loze konačno dobiti mjesto u paleti najvećeg crnogorskog proizvođača. U prodaji će se naći serija od 20.000 boca berbe 2017. godine. Prema riječima direktorice Sektora za razvoj u toj kompaniji prof. dr Vesne Maraš, koja je na čelu naučno-istraživačkog tima koji stoji iza ovog projekta, plasman ovog vina zaokružuje realizaciju projekta i zajednički doprinos kolega u kreiranju punog identiteta crnogorskog vinskog podneblja koje počiva upravo na – kratošiji. - U tom kontekstu, lansiranje vina kratošija na najbolji način skreće pažnju na značaj koji ta sorta ima u crnogorskom vinogradarstvu i koji kompanija „13. jul Plantaže“ na najbolji način želi da promoviše – kaže Maraš za Pobjedu.

IstražIvanja

Pojava kratošije Plantaža bitna je kako za vinopije, tako i nauku, što je poseban kontekst priče. - Sva dosadašnja ispitivanja ukazuju na to da je kratošija ista sorta i najstarije ime za tu sortu koja se gaji pod imenom primitivo u Italiji, zinfandel u Kaliforniji, crljenak kaštelanski u Hrvatskoj. S tim što su naša ispitivanja, u saradnji sa referentim ustanovama i stručnjacima iz Italije i naročito Španije (Institut iz La Riohe), napravila proboj u ovoj oblasti i težište proučavanja porijekla kratošije i sorti koji se povezuju sa njom upravo usmjerila na crnogorsko podneblje – kazala je Maraš. Ona podsjeća da je kratošija

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Višegodišnje genetsko istraživanje vinove loze u Crnoj Gori Plantaže zaokružile vinom od sorte kojom sve počinje na ovom podneblju

Kratošija s pečatom struke i nauke

Vesna Maraš

Pojava vina ove sorte na najbolji način skreće pažnju na značaj koji kratošija ima u crnogorskom vinogradarstvu. Kratošija u našoj zemlji ima 20 potomaka i jedan je od roditelja sorte vranac sorta koja se vjekovima gaji na Zapadnom Balkanu. Ipak, njeno mjesto porijekla je kontroverzno i mijenjalo se kako su dodavani novi dokazi. - Od Sjedinjenih Američkih Država, preko Italije do Hrvatske, gdje je pod imenom crljenak kaštelanski pronađen mali broj biljaka sa odgovarajućim genotipom. Naša prva molekularna analiza kratošije sa italijanskim partnerima iz 2008. godine dokazala je da kratošija iz različtih krajeva Crne Gore

ima isti genotip kao primitivo, zinfandel i crljenak kaštelanski. U istraživanju sa španskim partnerima utvrdili smo da je roditelj (trio i duo odnosi) u gotovo 20 genotipova vinove loze gajenih u Crnoj Gori! U skladu sa njenim drevnim gajenjem u ovom regionu, u Crnoj Gori je pronađeno više biotipova kratošije (čak 17 varijeteta) koji se razlikuju po osobinama poput prinosa grožđa, zbijenosti grozda ili veličine grozda. Pored toga, ra-

Najobimnije istraživanje ikada rađeno na autohtonim sortama vinove loze Jedno od ključnih istraživanja čiji je cilj bio očuvanje i revitalizacija naših autohtonih i odomaćenih sorti vinove loze Plantaže su sprovele sa španskim partnerom, Institutom za vinovu lozu i vino (ICVV) iz La Riohe – Logronjo. To je projekat ,,Genetski diverzitet vinove loze u Crnoj Gori“, koje se realizuje od 2013. godine i predstavlja do sada najobuhvatnije istraživanje ikada rađeno na autohtonim sortama vinove loze u Crnoj Gori. - Ovaj projekat obuhvatio je: istraživanje diverziteta autohtonih i odomaćenih sorti vinove loze koje se gaje u Crnoj Gori, otkrivanje njiho-

vog porijekla, utvrđivanje relacijskih odnosa između sorti (pedigre analiza) kao i izučavanje varijabilnosti populacije sorti. Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih sorti – navela je Maraš. Rezultati istraživanja su u septembru ove godine predstavljeni u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Reports (https://www.nature.com/articles/s41598020-71918-7).

Etiketa pod kojom kratošija ide na tržište

ne istorijske reference već ukazuju na postojanje i široku upotrebu sorte kratošija u tradicionalnom vinarstvu u Crnoj Gori, još od 15. vijeka kako je i navedeno u srednjevjekovnom Statutu Budve. Sve ovo još snažije potvrđuje da je porijeklo kratošije iz Crne Gore odakle se dalje širila u svijet – ističe ona.

Ključ je u genetIcI

Do danas teorije o porijeklu i istoriji primitiva, zinfandela zaokupljuju pažnju istraživača, proizvođača vina ali i vinopija. Mnoge zemlje su uložile velike napore i sredstva kako bi ukazale da izvorno zinfandel i primitivo vode porijeklo sa istočne obale Jadrana. Na osnovu dosadašnjih rezultata istraživanja Crna Gora je ozbiljan kandidat za zemlju porijekla ove sorte. - Naše argumente smo, pored evidentih dokaza na terenu, temeljili na jeziku struke, nauke i DNK istraživanja (modernih genomskih tehnologija)

koja su neizbježna i polazna referenca u modernoj nauci. Upravo je u toku upoređivanje genoma tih sorti pa će biti jasnije procjene o tačnom porijeklu, putevima razvoja i njihove divergencije. Dodatna analiza sekvenci genoma relevantnih uzoraka kratošije, primitiva, zinfandela, crljenka kaštelanskog i njihovo poređenje pružiće uvid o porijeklu i širenju ove sorte vinove loze na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu kao i u svijetu. To će omogućiti bolje razumijevanje, utvrđivanje porijekla i evolucije ove, kako za crnogorsko vinogradarstvo tako i za svijet značajne sorte vinove loze kazala je Maraš.

Bogatstvo

Sagovornica ističe da se pored kratošije, što su takođe potvrdila DNK istraživanja sa kolegama iz Španije, na vinogradarskim terenima Crne Gore nalazi i veliki broj domaćih, odomaćenih i autohtonih sorti vinove loze koje su nedovoljno pozna-

Majka ključnih crnogorskih sorti Prof. dr Vesna Maraš navodi da su sva genetska istraživanja sortne strukture i vinogradarske istorije Crne Gore pokazala da je diverzitet mnogo bogatiji u poređenju sa okolnim balkanskim zemljama i da je najdominantnija sorta kratošija koja je sa razaklijom roditelj mnogobrojnih crnogorskih autohtonih sorti. Kako dodaje, rezultati su potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti i da imaju sličnu strukturu genetskih pedigrea velikih i značajnih vinogradarsko vinskih destinacija. - To je karakteristično i u drugim čuvenim tradicionalnim regionima za gajenje vinove loze i proizvodnju vina, kao na primjer poznati vinski regioni Francuske, Bordo i Burgundija, gdje su osnovne roditeljske sorte u pedigreu Cabernet Franc i Pinot Noar, tako da kratošija zauzima poseban status kao „majčinska (osnovna)“ sorta u crnogorskom vinogradarstvu. Među 419 ispitivanih uzoraka (čokoti starosti od 50 do 300 godina) najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti kratošija, koja je pronađena 106 puta, zatim vranac (76), lisica (35), razaklija (27), krstač (22) i bioka (osam). Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neidentifikovani genotip vinove loze, koji predstavljaju potencijalno nove sorte – kazala je Maraš.

te, manje zastupljene ili nijesu u potpunosti identifikovane. - Zato su istraživanja bila usmjerena na njihovo kolekcionisanje, genetičku identifikaciju, ispitivanje njihovog porijekla i nastanka što će doprinijeti da se utvrdi i predstavi genetsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori – kaže Maraš. Zaključuje da će njihovo kompletnije upoznavanje doprinijeti valorizaciji i još boljoj komercijalizaciji crnogorskih sorti uz snažnije promovisanje i pozicioniranje Crne Gore kao značajne i kvalitetne vinske destinacije na vinskoj mapi Evrope i svijeta. I. PerIĆ

PROTEST: Mještani Bara Kraljskih podsjetili da crnogorske rijeke još nijesu odbranjene od gradnje malih HE i čude se nezainteresovanosti državnog aparata KOLAŠIN - Iako se u javnosti i dijelu medija pokušava predstaviti da su crnogorske rijeke odbranjene od izgradnje mini hidroelektrana, taj problem još nije riješen. Nakon formiranja nove Vlade, održali smo jedan sastanak sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali nikakvog odgovora još nema, istakli su mještani Bara Kraljskih. Oni su se juče okupili u Barama Kraljskim na mjestu gdje su započeti radovi, kako bi uputili još jedan protest i podsjetili da se njihov problem ne rješava. U saopštenju kojeg potpisuje Milovan Labović, predsjednik MZ, podsjeća se

Mjesec i po čekaju odgovor ministarstava Obavijestićemo i Evropsku uniju o ćutanju na naše probleme. Tražimo bezuslovne raskide svih koncesionih ugovora za izgradnju malih hidroelektrana, ističe se u saopštenju mještana

Sa jučerašnjeg okupljanja mještana Bara Kraljskih

da je od sastanka sa nadležnim ministarstvima proteklo mjesec i po i da nikakvog odgovora nema. - Od održanog sastanka je prošlo mjesec i po dana, ali odgovora još nema. Naknadno smo tražili od navedenih ministarstava da nam odgovore šta je uradila komisija koja je formirana za preispitivanje kon-

žavne organe, ali i javnost, da mještani neće pristati na bilo kakav kompromis kada je u pitanju opstanak rijeka i izvora, a samim tim i opstanak naših porodica. Nećemo dozvoliti da u ovom podkomovskom selu, ostanu suva rječna korita u dužini od 10 km. Tražimo bezuslovni raskid svih koncesionih ugovo-

cesionih ugovora i dokle je stigla sa tim postupcima kada je u pitanju izgradnja malih HE na Ljubaštici, Crnji, Crnom potoku, Čestogazu, Vranještici, ali na ovo pitanje još uvijek nemamo odgovor. Odgovora nema ni iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu na osnovu krivične prijave iz septembra prošle godine,

pri čemu su vještaci na terenu bili u decembru prošle godine. U saopštenju se ističe da posebno zabrinjava inertnost i nezainteresovanost državnog aparata da odbrani imovinu i resurse svoje države i građana od kojih prima platu, zbog ćega će obavijestiti EU o ćutanju na osnovu njihovih dopisa. - Podsjećamo nadležne dr-

ra za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Crnja, Ljubaštica, Crni potok, Vranještica. Da se devastirani prostor rijeke Čestogaz dovede u prethodno stanje, kao i da se procesuiraju svi koji su doveli do lažnog prikazivanja situacije na terenu – poručuje se u saopštenju MZ Bare Kraljske. D. DrašKovIĆ

Analiza

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Procesni aspekti (ne)usvajanja budžeta

» Piše: Prof. dr Branislav RADULOVIĆ Pravilo kod zakopčavanja košulje, da ukoliko se pogriješi kod prvog dugmeta svako naredno kopčanje slijedi pogrešno, važi i za složen i sistemski kompleksan proces planiranja i izvršenja budžeta. Prvo, pogrešno „zakopčavanje“ desilo se 15. novembra prošle godine, kada Vlada premijera Duška Markovića nije Skupštini Crne Gore dostavila prijedlog zakona o budžetu države za 2021. godinu, što je bila dužna shodno čl. 33 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Odluka da ne uputi budžet Skupštini, i pored činjenice da je u zakonskom roku i po utvrđenoj proceduri izrađen, već da to prepusti budućem sazivu Vlade, može biti razumljiva kroz prizmu izbornog rezultata, ali nije zakonita, jer rok za predlaganje budžeta iz sistemskog zakona je obavezujući i ne može se suspendovati. Pritom, novi saziv Vlade, u svojstvu ovlašćenog predlagača mogao je u svakom trenutku kasnije da dostavi svoj prijedlog budžeta ili izmijeni predloženi i uputi u formi koja odslikava njenu programsku politiku i viziju upravljanja javnim finansijama. Drugo „kopčanje“ uslijedilo je kada je novi premijer Zdravko Krivokapić prvo najavio da će predložiti budžet za 2021. godinu do 20. decembra, a zatim ubrzo promijenio tu javno saopštenu odluku i obavijestio javnost da će primijeniti institut privremenog finansiranja, vjerovatno u tom trenutku dovoljno ne percipirajući buduće procesne aspekte te odluke. Institut privremenog finansiranja, koji nikada ranije nije primijenjen u Crnoj Gori, predviđa da Ministarstvo finansija, shodno čl. 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, do donošenja novog godišnjeg zakona o budžetu na bazi prethodnog, „potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 ( jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Vladi je prigovoreno da nije u formalno pravnom smislu donijela Odluku o privremenom finansiranju, što je iz resora zaduženog za budžet pravdano činjenicom da se odluka, kao poseban akt, izričito ne normira u pomenutom članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, što jeste tačno. Na drugoj strani, za razliku od zakona koji uređuje državni budžet, kod Zakona o finansiranju lokalne samouprave (čl. 30) vrlo se precizno uređuje da ako se budžet opštine ne donese do 31. decembra, donosi se odluka o privremenom finansiranju od strane skupštine opštine i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca fiskalne godine. Primjena analogije sa privremenim finansiranjem lokalnih samouprava jeste dozvoljeno i ono upućuje da je Vlada trebala formalno da predloži odluku sa obazloženjem razloga za privremeno finansiranje i dostavi je Skupštini Crne Gore do 31. decembra na usvajanje, ali je neupitna činjenica da postojeći organski zakon o budžetu Vladu na to izričito ne obavezuje i ako bi to bio prirodan slijed događaja. Stoga, kod ovog koraka treba jasno ukazati na neophodnost da institut privremenog finansiranja (postojeći član 37) treba dodatno razraditi kroz izmjene i dopune organskog zakona i dovesti do nivoa nedvosmislenosti i uređenosti koja postoji za slučaj primjene privremenog finansiranja u jedinicama lokalne samouprave.

Hronologija budžetskog (anti)sistema

Treće „pogrešno kopčanje“ uslijedilo je kada je izvršena organizaciona prekompozicija Vlade na način da su samo četiri resora (unutrašnjih poslova, odbrane, zdravlja i spoljnih poslova) zadržali istovjetan status potrošačke jedinice, shodno godišnjem zakonu o budžetu iz 2020. godine, a svi ostali resori značajno, a neki i do neprepoznatljvosti, promijenili organizacioni oblik. Usljed ove činjenice došlo je do nesaglasja između godišnjeg zakona o budžetu i njim utvrđenom strukturom potrošačkih jedinica i novoformiranih ministarstava. Eliminisanje navedenog nesaglasja bilo je moguće zakonito sprovesti, prije svega kroz izmenju i dopunu normativnog dijela godišnjeg zakona o budžetu, kojim bi se normiralo novouspostavljeno stanje u organizaciji Vlade i utvrdio režim i obim korišćenja budžetskih sredstava za nove (transformisane) potrošačke jedinice, za period od isteka 2020. godine. Drugi, nešto složeniji, ali potpuniji postupak moguće je bilo sprovesti kroz postupak rebalansa (čl. 8 Zakona - uravnoteženje budžeta), zbog realizovanog zaduženja od 750 miliona eura, kada bi se istovremeno izvršila i „prekompozicija“ potrošačkih jedinica shodno novoj organizaciji Vlade. Međutim, umjesto da interveniše na godišnjem zakonu o budžetu, Vlada je aktom niže pravne snage - Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave (čl. 58a) uredila da će nova ministarstva, ,,u skladu sa djelokrugom utvrđenim Uredbom, upravljati i raspolagati sredstvima utvrđenim Zakonom o budžetu iz 2020. godine“. Na ovaj način postupak utvrđivanja i promjene režima raspolaganja budžetskim sredstvima, koji je u isključivoj nadležnosti Skupštine, izvršen je suprotno čl. 82 Ustava jer je spoveden bez odobrenja parlamenta i suprotno odredbi čl. 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koja jasno utvrđuje da ,,potrošačke jedinice“ iz (prethodnog) godišnjeg zakona dobijaju opredijeljenih 1/12 sredstava. Pritom, navedena Uredba normira samo ,,ministarstva“, tako da se ovim podzakonskim aktom ne uređuje po-

ložaj u sistemu finansiranja čitavog niza drugih organa uprave koji su uspostavljeni kroz izmenu organizacije npr. novouspostavljene Uprave za sport ili Uprave prihoda koja je objedinila dvije ranije uprave, što otvara pitanje pravne osnovanosti njihovog finansiranja u 2021. godini. Dodatno, navedena Uredba mijenjana je četiri puta za nepuna tri mjeseca, što ukazuje da se nema jasan koncept organizacije državne uprave. Pri tom, neupitno postignuti konsenzus stručne i političke javnosti o neophodnosti donošenja zakona o vladi nije efektuirao čak ni u formi imenovanja radne grupe o izradi ovog sistemskog zakona. Četvrto, u nizu hronologije ,,pogrešnog kopčanja“, nastavilo se sa neblagovremenim donošenjem rješenja o privremenom finansiranju za januar 2021. godine i to sa retroaktivnim dejstvom. Naime, u rješenju Ministarstva finansija, donijetom 11. januara 2021. godine, u čl. 2 navodi se da će se ovo rješenje primjenjivati od 1. januara 2021. godine. Činjenica da postoji ustavna zabrana retroaktivnog dejstva proizvela je činjenicu da je, u skladu sa čl. 150 stav 2 Ustava Crne Gore, podnešen Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa Ministarstva finansija iz razloga suprotnosti sa čl. 147 Ustava Crne Gore, koji utvrđuje da zakon i drugi propis ne može imati povratno (retroaktivno) dejstvo. U konkretnom slučaju niti postoje razlozi za izuzetak od zabrane retroaktivnosti (stav 2 i 3 čl. 147 Ustava), niti je donosilac akta naveo javni interes zbog kojeg je utvrđeno povratno dejstvo. Peto, pogrešno ,,kopčanje“, uslijedilo je donošenjem rješenja o privremenom finansiranju za mjesec mart, kojim je, suprotno čl. 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, određenom broju potrošačkih jedinica opredijeljen iznos preko zakonom dozvoljenih 1/12 stvarnih izdataka ostvarenih u prethodnoj godini. Generalno, primjenom privremenog finansiranja Vlada je samo produžila primjenu budžeta prethodne vlade i

time odložila raskid sa ranijim modelom vođenja javnih finansija, na čemu insistira nova parlamentarna većina. Dodatno, problem sa privremenim finansiranjem je i to što otvara veliki prostor za diskrecionu potrošnju i za slučaj da se produži preko očekivanih tri mjeseca, a već sada je izvjesno da će minimalno trajati još i za mjesec april, nosi potencijalni rizik otvaranja dublje, ne samo finansijske neizvjesnosti. Šesto ,,kopčanje“ sa greškom proizilazi iz činjenice da Vlada izradu i predlaganje budžeta za 2021. godinu odugovlači do krajnjeg ustavnog roka (31. 3), a da pritom nije, shodno čl. 17 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti izradila fiskalnu strategiju i dostavila je Skupštini na usvajanje. Pritom, Vlada nije i pored proteka 100 dana mandata još uvijek usvojila i javno objavila svoj program rada za 2021. godinu. Takođe, kasni se sa usvajanjem čitavog seta zakona koji imaju direktan uticaj na izradu godišnjeg zakona o budžetu. U Skupštini još nije usvojen ni zakon o unutrašnjim poslovima koji na potpuno drugačiji način uređuje poziciju Uprave policije koja, za slučaj njegovog usvajanja, ne bi više imala status posebne potrošačke jedinice i ukupan iznos njenih budžetskih sredstava od preko 70 miliona eura bio bi lociran na potrošačku jedinicu – Ministarstvo unutrašnjih poslova. Dodatno, ukoliko se budu istovremeno razmatali svi zakoni, koji prethode usvajanju godišnjeg zakona o budžetu, na istoj sjednici Skupštine na kojoj će biti usvajan i budžet, a svi pritom imaju direktnu implikaciju na njega, problem će se javiti sa primjenom čl. 146 Ustava koji predviđa da zakon i drugi propisi stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja. U tom slučaju biće potrebna ,,posebna vještina“ da se obezbijedi vacatio legis za usvojene zakone kako bi se odredbe tih zakona mogle primijeniti na godišnji zakon o budžetu za 2021. godinu. Stoga je za očekivati da se pribjegne ,,stupanju na snagu zakona danom objavljivanja“ što je Ustavom definisano kao izuzetak i za koji moraju biti

tačno utvrđeni razlozi. Sedmo pogrešno ,,kopčanje“ u nizu uslijedilo je donošenjem od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja ,,revidiranih“ Smjernica makroekonomske politike i fiskalne politike za period 2021-2023. godine, kojima su, između ostalog, utvrđeni limiti potrošnje za potrošačke jedinice. Greška ovdje je u ,,redu koraka“, jer se Smjernice, shodno čl. 18 Zakona donose na osnovu prethodno usvojene Fiskalne strategije od strane Skupštine. Dodatno, institut ,,revidiranih“ (!) smjernica ne postoji, niti ih zakon prepoznaje, tako da se radi o improvizaciji koja nije svojstvena pozitivno važećem pravnom sistemu koji uređuje režim javnih finansija. Osmo ,,kopčanje“ vezano je za odluku da se pristupi programskom budžetiranju ,,usred“ fiskalne godine, bez izmjene organskog zakona o budžetu i prethodne kvalitetne pripreme potrošačkih jedinica. Neupitno je da je programsko budžetiranje, koje uvodi indikatore kao mjerljive ciljeve koji omogućavaju sagledavanje rezultata efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti, bolje u odnosu na postojeći model. Međutim, kako se radi o tehnički izuzetno zahtjevnom planiranju budžeta, ono se moralo godinu dana ranije sistemski pripremiti i otpočeti sa njegovom primjenom početkom fiskalne/kalendarske godine. Pritom, činjenica da se budžet u prvom dijelu godine realizuje kroz formu privremenog finansiranja koje je zasnovano na budžetskoj strukturi iz prethodne godine, otvara pitanje: Kako će izvršenje budžeta po staroj programskoj strukturi biti evidentirano i implementirano u novoj programskoj strukturi? Deveto pogrešno ,,kopčanje“ vezano je za neusvajanje zakona o završnom računu budžeta države za 2019. godinu u Skupštini Crne Gore. Osnovni princip u sistemu javnih finansija je da se prvo razmatra završni račun za prethodnu godinu, a zatim pristupa usvajanju budžeta za narednu, shodno čl. 82 Ustavu Crne Gore. Naime, prethodna administracja je u skladu sa čl. 67 stav 2 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (25. septembra 2020. godine) dostavila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu Skupštini. Prije toga je krajem juna isti dostavila Državnoj revizorskoj instituciji, koja je izradila reviziju završnog računa budžeta u zakonskom roku i izvještaj o reviziji 15. oktobra dostavila Skupštini Crne Gore na dalje postupanje. Međutim, na sjednici Skupštine održanoj 28. decembra među tačkama dnevnog reda nije bilo uvršteno usvajanje završnog računa budžeta za 2019. godinu, kao ni razmatranje „Godišnjeg izvještaja o izvršenim revizijama i aktivnostima za period oktobar 2019 – oktobar 2020. godine“ koji je vrhovna revizorska institucija dostavila Skupštini, u zakonom utvrđenom roku (31. oktobar). Stoga, sada je za očekivati da će se završni račun države za 2019. godinu razmatrati u aprilu 2021. godine, što će biti presedan u radu crnogorskog parlamenta. Deseti u nizu pogrešnih koraka u ,,zakopčavanju košulje“ (budžeta) bilo bi da odgovorni u sistemu, čitajući prethodnu hronologiju navedenih grešaka, navedeno ne shvate kao potrebu da se obezbijedi primjena budžetskog procesnog prava i pouku da se u budućnosti, na bazi ,,naučenih lekcija“, donose procesno ispravne odluke. Ta, potencijalna greška bila bi znak da sva ranija pogrešna ,,kopčanja“ nijesu bila posljedica prve, moguće nesmotrene greške ili ,,ekspertskog“ neiskustva, već namjere uspostavljanja (ne) pravnog antisistema, što ne bi bio javni interes. (Autor je univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore)

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Pretresi u više stambenih jedinica u kotorskom naselju

Inspektori tražili dokaze kod kavčana

KOTOR – Više stanova koje koriste visokopozicionirani članovi kavačkog klana pretreseni su juče po nalogu tužilaštva zbog operativne informacije policije da može doći do sukoba između ovog i škaljarskog klana.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, pretresi su počeli juče oko 13.30 sati, kada su policajci upali u stanove u zgradi u naselju Kavač, gdje, prema navodima mještana, stan ima i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer. Pretresi su počeli juče oko 13.30 sati i kako nam je nezvanično saopšteno, okončani su bez lišavanja slobode članova ove kriminalne grupe. Isti izvor kazao nam je da policija prikuplja materijalne do-

kaze protiv određenih članova te kriminalne organizacije. Kako nam je saopšteno, u pitanju su redovne preventivne aktivnosti kako bi inspektori spriječili djelovanje članova kriminalnih kotorskih grupa. Iz policije su se juče oglasili da su pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala na području Kotora preduzimali aktivnosti prema članovima organizovanih kriminalnih grupa. - Policija će nastaviti pojačane aktivnosti usmjerene prema kriminalnim grupama u cilju suzbijanja i sprečavanja organizovanog kriminala na teritoriji naše države - kazali su iz policije. Početkom decembra prošle godine Specijalni policijski tim uhapsio je nekoliko osoba iz Nikšića bliskih kavačkom

Policijska opsada u kotorskom naselju

klanu i grupi koju je predvodio Radovan Mujović. Hapšenjem Marka Zorića rasvijetljen je napad na lokal ,,Tani“ vlasnika Ranka Radulovića, bliskog škaljarskom klanu. Istražitelji su tada pretresli i objekte koje koristi Nebojša Cotar Đonović, koji je poznat

međunarodnim bezbjednosnim službama i nekoliko godina bio je u zatvoru u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Španiji zbog krađa. Dobro obaviješteni izvori tvrde da je on je kum Radoja Zvicera, vođe kavačkog klana i blizak saradnik Mujovića. A. R. - Iv. K.

Uhapšen osumnjičeni za napad na glavnog i odgovornog urednika „Monitora“ Esada Kočana Napadač na Kočana odranije je poznat istražiteljima. Kako nam je nezvanično saopšteno, počinilac je teških krivičnih djela u zemlji i inostranstvu. Ranije je hapšen zbog ubistva u pokušaju, posjedovanja narkotika, ali i napada na policiju, porodičnog nasilja, kao i ataka i ugrožavanja sigurnosti građana PODGORICA - Podgorička policija identifikovala je i uhapsila Dragutina Šukovića (55) zbog sumnje da je vrijeđao i fizički napao urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana. Osumnjičeni Šuković se tereti za ugrožavanje sigurnosti i njemu je tužilac nakon saslušanja odredio tužilačko zadržavanje do 72 sata. -E.K. je preksinoć prijavio da mu je oko 17,00 časova ispred zgrade u kojoj živi prišlo njemu nepoznato lice i upućivalo mu uvrjedljive i prijeteće riječi, te je u jednom trenutku i fizički nasrnuo na na njega, hvatajući ga za revere mantila – saopšteno je iz policije. Kočan je otišao u svoj stan i pozvao prijatelja kako bi sa njim krenuo do stanice policije da

Šukoviću zadržavanje do 72 sata

nasrtaja na građane. On je ranije naočigled više svjedoka, napao radnika ispred Stadiona Budućnosti tokom radova na Trgu Argentina. Iz čista mira, dotrčao je do radnika koji je bio angažovan na uređenju trga i udario ga drvenom palicom. Kako bi spriječila teži incident uključila se jedna osoba i odbranila radnika. Napadača je to još više rasrdilo, pa je potegao kamen i zamahnuo da udari radnika, ali ga je u tome priječio slučajni svjedok ovog događaja.

REAKCIJE

Esad Kočan

prijavi događaj. Kada je izašao iz zgrade, osumnjičeni je nastavio sa uvredama i počeo fizički da nasrće na Kočana koji ga je tom prilikom odgurnuo štapom koji je imao kod sebe. - Prije lišenja slobode policijski službenici su prevezli D.Š. u prostorije KCCG na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede u vidi dva hematoma u predjelu ruke – saopštili sui z policije.

DOSIJE

Šuković je odranije poznat istražiteljima. Kako nam je

nezvanično saopšteno, on je počinilac teških krivičnih djela u zemlji i inostranstvu. Od 2010. godine hapšen je po raznim osnovima: zbog sumnje da je počinio krivična djelo ubistvo u pokušaju, zbog narkotika, porodičnog nasilja, napada na policiju, fizičkig napada na građane, ometanje i omalovažavanje policije, ugrožavanje sigurnosti. Šuković je 2013. godine osumnjičen da je nanio nožem povrede G. M. zbog čega ga je policija teretila za ubistvo u pokušaju. Šukoviću je ovo jedan u nizu

Povodom napada na Kočana, kao još jedan u nizu ataka na članove medijske zajednice, odnosno slobodno novinarstvo, juče su reagovale institucije, političke stranke i mediji. Napad je kao zabrinjavajući ocijenio i Zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija osuđuje jučerašnji napad i poziva nadležne organe da u najkraćem roku utvrde sve okolnosti ovog napada i kazne počinioca. Izražavamo žaljenje povodom ovog i svih nedavnih napada na predstavnike medija i osuđujemo svaki čin nasilja u ovoj i svakoj sferi našeg društva. Podsjećaju da je ministarka Tamara Srzentić pokrenula međuresorske konsultacije u Vladi Crne Gore, na inicijativu Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope, o dodjeli statusa službenog lica novinarkama i novinarima u Crnoj Gori. A. R.

Procesuirani akteri nasilničkog ponašanja u Gusinju u kojem je napadnut i prebijen A. G. (25)

Krivične prijave protiv šest osoba

PODGORICA – Policija je identifikovala i tužiocu procesuirala osobe koje su u subotu veče tokom trajanja auto-kolone u Gusinju izašle iz vozila, napale i pretukle A. G. (25). Protiv šest osoba podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršile nasilničko ponašanje, saopštila je Uprava policije. Kako se navodi, službenici OB

Plav su na osnovu snimka objavljenog na društvenim mrežama identifikovali napadače kao A. M. (19), D. B. (20), E. A. (20), Dž. Š. (18), E. M. (18) i N. H. (19). Prema podacima kojima raspolaže policija između osumnjičenih koji su bili učesnici kolone i oštećenog A. G. koji je stajao na ulici došlo je do verbalnog sukoba nakon kojeg su ga osumnjičeni fizički napali.

A. G. je pružena ljekarska pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Policija je prikupila obavještenja od osumnjičenih i svjedoka ovog događaja. Demokratska partija socijalista je najoštrije osudila incident uz apel na nadležne državne organe da u skladu sa ovlašćenjima adekvatno sankcionišu sva lica koja su učestvovala u

scenama nasilja i utvrde sve okolnosti tog čina. - Tako nešto nikad nije bilo, niti će biti svojstveno Gusinju i nije nešto što dolikuje našim građanima – kazali su iz te stranke i pozvali na smirivanje tenzija. Navode da je Gusinje primjer sredine gdje vlada multivjerski, multietnički i multikonfesionalni sklad, u kojem nema mjesta netrpeljivosti po bilo kojem osnovu.

IJZ saopštio rezultate na osnovu 1.568 uzorak

Preminule četiri osob utvrđen 351 novi sluč PODGORICA – Novi 351 dijagnostikovani slučaj infekcije korona virusom zabilježen je od prethodnog presjeka, dok su u istom periodu preminule četiri osobe od posljedica kovida-19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Prema podacima IJZ-a, preminula su dva pacijenta iz Bijelog Polja, po jedan iz Ul-

cinja i Berana. Najmlađi je imao 69, a najstariji 87 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovidom-19 u Crnoj Gori od početka pandemije popeo se na 1.245. Kako se navodi, laboratorije IJZ-a, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom subote završile i do-

REZULTATI KAMPANJE: Dr Momčilo djece MMR vakcinom u blagom porast

Epidemija morbila sada bi bila kobna Roditelji treba da vjeruju izabranom pedijatru, da neposrednom komunikacijom razjasne sve nedoumice vezane za MMR vakcinu i da im se na taj način otklone neopravdani strahovi nastali usljed plasiranja neprovjerenih informacija o štetnosti vakcinacije, rekao je Pobjedi načelnik pedijatrije Doma zdravlja Podgorica PODGORICA – Pad broja vakcinisane djece MMR vakcinom može da dovede do pojave epidemije morbila, što bi u ovom trenutku bilo veoma opasno po zdravstveni sistem i djecu, zbog povećanog rizika od komplikacija, poručio je u razgovoru za Pobjedu načelnik pedijatrije Doma zdravlja Podgorica dr Momčilo Vukčević.

STATISTIKA

Prema njegovim riječima, 2018. godine 5.008 djece primilo je MMR vakcinu, godinu kasnije 4.005 djece, a 2020. godine 3.703 mališana. Precizirao je da je od početka januara ove godine do marta vakcinu primilo samo njih 200, te da je zahvaljujući kampanji koju sprovode u Domu zdravlja sve veći broj roditelja koji dovode djecu da prime vakcinu. – Od 1. do 26. marta MMR vakcinu je primilo 690 mališana – kazao je Vukčević i naveo da ga raduje što bilježe porast imunizovane djece. Naš sagovornik kaže da je pandemija korona virusa uticala na to da broj vakcinisane djece bude manji. – Svjedoci smo velikog broja obolijevanja od kovida-19, čak i čitavih porodica gdje ni djeca nijesu pošteđena. Uvođenje vanrednih mjera, zatvaranje

vrtića i škola - sve je to doprinijelo stvaranju klime pojačanog opreza, da ne kažem straha, što je dovelo do odgađanja velikog broja redovnih aktivnosti, između ostalog roditelji se nijesu javljali na planirani program vakcinacije njihove djece. Svemu tome kad dodamo i vrlo izraženu aktivnost antivakcinalnog lobija, imamo pad vakcinacije MMR vakcinom, a to nas dovodi u opasnost da se pojavi epidemija morbila, koja bi u ovom trenutku, blago rečeno, bila veoma opasna i po zdravstveni sistem, a naročito po djecu zbog povećanog rizika od komplikacija – upozorava Vukčević. Što je niži obuhvat vakcinacijom, proporcionalno raste i opasnost od epidemije morbila, a naš sagovornik kaže i od rubeole i zauški. – Morbili naročito predstavljaju veliku opasnost jer je to jed-

Premalo pedijata Dr Momčilo Vukčević navodi da im treba još pedijatara i to važi za cijelu zemlju, a ne samo za Dom zdravlja Podgorica gdje radi 28 ljekara za najmlađe. – Očekujemo dolazak sa specijalizacije još šest pedijatara, a uskoro će specijalizaciju početi još sedam ljekara.

Društvo

Poneđeljak, 29. mart 2021.

U Crnu Goru stiglo 24.000 doza Astra Zeneke u okviru prvog kontingenta, očekuje se isporuka dodatnih 60.000

ka na korona virus

be, čaj infekcije stavile rezultate za 1.568 uzoraka. U Podgorici je evidentirano novih 105 slučajeva, Nikšiću 77, Beranama 32, Bijelom Polju 29, Baru 28, Pljevljima 19, Rožajama 17, Kotoru osam, Cetinju šest, Budvi, Herceg Novom i Ulcinju po pet, Tivtu i Kolašinu po tri, dok su u Petnjici i Mojkovcu zabilježena po dva slučaja. Mojko-

vac ima jednog novooboljelog. Iz IJZ-a je saopšteno da je juče do 15 sati prijavljen oporavak 547 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivno oboljelih od kovida je 6.904, dok je od početka epidemije registrovano 90.083 slučaja. Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, koji ima najviše kapaciteta za hospitalizaciju oboljelih od kovida, u toj ustanovi se liječe 143 pacijenta od kojih je život ugrožen kod njih 76.

Vukčević ističe da je broj vakcinisane tu, ali upozorava

Momčilo Vukčević

no izuzetno konagiozno oboljenje sa teškom kliničkom slikom i vrlo čestim komplikacijama, a nažalost i velikim procentom smrtnosti, naročito kod imunokompromitovane djece (sa oslabljenim imunološkim sistemom) - ističe Vukčević.

KAMPANJA

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da 95 odsto, od ukupnog broja djece, bude vakcinisano, i naš sagovornik kaže da tom procentu teži i Crna Gora. – Bili smo blizu tog cilja, ali posljednjih godina je došlo do jačanja antivakcinalnog lobija, širenja dezinformacija i zabluda vezanih za MMR vakcinu preko sve više dostupnih društvenih mreža, a prošle godine i pojave pandemije što je, nažalost, prouzrokovalo drastičan pad broja djece zaštićene MMR vakcinom. Kao pedijatar, predlažem da radimo na sprovođenju snažne kampanje koja će povećati svijest o značaju vakcinacije MMR vakcinom – poručuje Vukčević. Dom zdravlja Podgorica i pedijatrijska služba te zdravstvene ustanove već nekoliko mjeseci sprovode intenzivnu kampanju da povećaju broj

tara, puno posla To je jedna od najznačajnijih grana medicine, naročito preventivna pedijatrija koja treba posebno i sve više da se razvija. Aktuelan je i zahtjev Udruženja pedijatara Crne Gore za dodjelu više specijalizacija pedijatrije na svim nivoima zdravstvene zaštite djece – navodi Vukčević.

Preporuke Dr Momčil Vukčević za Pobjedu navodi da vakcinacija treba da se sprovodi po planiranom kalendaru vakcinacije jer je to jedini način da našu najmlađu i najvažniju populaciju zaštitimo od mnogih zaraznih bolesti. -Vakcinacija je najveće dostignuće savremene medicine i zahvaljujući njoj mnoge zarazne bolesti su iskorijenjene, a kod drugih smanjen broj obolijevanja. Nijedna zarazna bolest nije nestala sama od sebe nego zahvaljujući vakcinaciji. U vrijeme pandemije korona virusa aktivnosti vezane za vakcinaciju svakako treba pojačati jer je to pravi način da se zaštite mališani- navodi Vukčević. Apelovao je na roditelje da dovode djecu na redovnu vakcinaciju sa posebnim akcentom na MMR vakcinu „jer je to jedini način da spriječimo pojavu prijeteće epidemije morbilima.“

vakcinisane djece MMR vakcinom. – Smatramo da je direktna kampanja sa roditeljima najdjelotvornija. Roditelji treba da vjeruju izabranom pedijatru, da neposrednom komunikacijom razjasne sve nedoumice vezane za MMR vakcinu i da im se na taj način otklone neopravdani strahovi nastali usljed plasiranja neprovjerenih informacija o štetnosti vakcinacije. Naš zadatak je da roditelje objektivno informišemo i ukažemo na značaj MMR vakcine – kazao je Vukčević. K. J.

Potvrda međunarodne solidarnosti na djelu

PODGORICA - Kontingent od 24.000 doza vakcine Astra Zeneka stigao je juče u Crnu Goru u okviru nabavke koju je sprovelo Ministarstvo zdravlja posredstvom Kovaks mehanizma, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

- Ovo je prva isporuka i dodatne količine se očekuju u narednom periodu. Sve vakcine koje se nabavljaju u okviru mehnizma Kovaks odobrene su od strane Svjetske zdravstvene organizacije, kao vodeće organizacije sistema Ujedinjenih nacija koja se bavi pitanjem bezbjednosti vakcina - saopšteno je iz tog Vladinog resora. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je saopštila, da će u Crnu Goru pristići još 60.000 doza vakcina. Borovinić-Bojović je izrazila posebnu zahvalnost britanskoj ambasadorki Karen Medoks, delagaciji EU i ambasadorki EU u Crnoj Gori Oani Kristini Popi, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Unicefu i svima ostalima koji su, kako je kazala, dali nemjerljiv doprinos da ova vakcina stigne u Crnu Goru. - Ovo je upravo još jedan dokaz velike solidarnosti i iskrenog prijateljstva sa svim zemljama Evropske unije, koje su na ovaj način značajno doprinijele procesu vakcinacije u Crnoj Gori. Još jednom apelujem i molim sve građane da se obavezno odazovu pozivu za vakcinaciju i da ne zaborave pri tome da je poštovanje epidemioloških mjera prvo i osnovno pravilo u očuvanju kako ličnog zdravlja, tako i zdravlja naših građana -poručila je ministarka Borovinić-Bojović. Kako podsjećaju iz Ministarstva zdravlja, Kovaks je mehanizam putem koga svaka zemlja može pristupiti vakcinama protiv kovida-19, koje je odobrio SZO, na najbrži način. U okviru prve isporuke, Kovaks će globalno isporučiti 237 miliona doza vakcine Astra Zeneka/Oksford, koju su odobrili SZO i Evropska agencija za ljekove. Vakcine će biti isporučene u više od 130 zemalja, uključujući i Crnu Goru. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je ova pošiljka još jedna u nizu potvrda i podsjećanje da je put borbe protiv pandemije put saradnje, solidarnosti i nauke. Ona je naglasila da je u Evropi administrirano više od 20 miliona doza Astra Zeneka vakcina i da su SZO i Evropska agencija za ljekove potvrdili da je vakcina bezbjedna, djelotvorna i sprečava obolijevanje od kovida-19, sa teškom kliničkom slikom i smrtni ishod. Kovaks je angažovao Unicef za transport svih vakcina protiv kovida-19 širom svijeta, jer je

Škole od danas rade u 11 opština Obrazovno-vaspitne ustanove u 11 opština počeće danas sa redovnim radom, u skladu

Zvaničnici dočekali vakcine na aerodromu

Sve vakcine koje se nabavljaju u okviru mehanizma Kovaks odobrio je SZO, kao vodeća organizacija sistema Ujedinjenih nacija koja se bavi pitanjem bezbjednosti vakcina - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja

Đukanović: Potvrdimo odgovornost i povjerenje u imunizaciju PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zahvalio je partnerima na dolasku prvog kontingenta kovid vakcina preko Kovaks (Covax) mehanizma u Crnu Goru. - Zahvalnost svim našim partnerima u sistemu UN Montenegro, Kovaks mehanizmu, ambasadorki Oani Kristini Popi i ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva – naveo je Đukanović. On je pozvao građane Crne Gore da se pridržavaju epidemioloških mjera i vakcinišu protiv kovida-19. - Potvrdimo našu odgovornost i povjerenje u imunizaciju. Samo tako možemo izaći iz krize zaključio je Đukanović na Tviteru.

Unicef najveći distributer vakcina na svijetu, koji svake godine isporuči više od dvije milijarde doza vakcina za potrebe rutinske imunizacije širom planete. - Zahvaljujući nauci, sada imamo dva besplatna načina za borbu protiv pandemije i povratak u normalan život. Jedan je poštovanje mjera #DistancaRukeMaska, a drugi vakcinacija. Oba pristupa dovešće do smanjenja stope infekcije i omogućiti najrizičnijim grupama stanovništva da budu bezbjedni, kao i djeci i mladima u Crnoj Gori da bezbjedno pohađaju vrtiće, škole i vanškolske aktivnosti i ponovo provode vrijeme sa svojim vršnjacima, istakao je Huan Santander, šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori. Tim Evropa, uključujući EU, njene države članice i Evropsku investicionu banku, donirao je preko 2,2 milijarde eura za Kovaks, uključujući milijardu eura iz budžeta EU. Ova finansijska podrška je ubrzala isporuku vakcina državama članicama inicijative, među kojima je i Crna Gora. Ambasadorka EU u Crnoj Gori

Oana Kristina Popa ovim povodom je saopštila da će pristigle vakcine pomoći da masovna vakcinacija otpočne što prije. - EU je jedan od najvećih donatora ove globalne inicijative i zadovoljstvo je vidjeti da ona funkcioniše i da obezbjeđuje efikasne i bezbjedne vakcine. Imunizacija je najbolji način da se pandemija zaustavi i da se građani Crne Gore zaštite, naročito oni najranjiviji. Svi smo u ovoj nezapamćenoj zdravstve-

sa aktuelnom epidemiološkom situacijom i novim mjerama Ministarstva zdravlja. Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je da će danas sa redovnim radom početi sve javne i privatne obrazovno-vaspitne ustanove u Gusinju, Plavu, Petnjici, Rožajama, Žabljaku, An-

drijevici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kolašinu i Tuzima. - U ostalim opštinama u Crnoj Gori javne i privatne predškolske ustanove neće raditi, dok će osnovne i srednje škole i visokoškolske ustanove nastaviti sa realizacijom onlajn nastave – dodaje se u saopštenju.

Eraković: Vakcine ugovorene i plaćene u oktobru, a ministarka na dočeku ni riječi o tome Poslanik DPS-a Jevto Eraković komentarisao je jučerašnju isporuku prvih kovid vakcina iz Kovaks mehanizma, uz poruku da su pregovori započeti u julu prošle godine, a da su te vakcine ugovorene i plaćene u oktobru. - Stigle prve vakcine iz Kovaks/SZO programa. Pregovori počeli u julu, ugovorene i plaćene 800.000 dolara u oktobru. Aktuelna Vlada platila garanciju od 99.000 dolara - kaže Eraković. Dalje navodi da ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović prilikom preuzimanja vakcina nije kazala ni riječ o tome. - Ministarka Jelena Borovinić-Bojović ni riječ o tome na dočeku - kazao je Eraković i na kraju poručio. - Ponosan na rad NKT-a i prethodne Vlade. Građane pozivam da se vakcinišu - zaključio je Eraković na Tviteru

noj krizi zajedno i niko nije bezbjedan dok svi ne budu bezbjedni - saopštila je Popa. Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks je kazala da je jako ponosna što je tu da dočeka ovu pošiljku vakcina koju su razvili Univerzitet Oksford, najbolji svjetski univerzitet i Astra Zeneka. - Ovo je okosnica inicijative Kovaks za globalnu distribuciju vakcina. Britanska vlada je donirala preko pola milijarde funti Kovaksu, što nas čini jednim od najvećih donatora. Prioritet nam je učiniti da su vakcine što dostupnije. Vakcine su izlaz iz ove pandemije, naglasila je ambasadorka Medoks. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg kazao je da su vakcine naša karta za povratak u normalan život i socioekonomski oporavak. R. D.

Kultura

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Nakon godinu pandemije muzičari s manje optimizma, ali i dalje im je muzika na prvom mjestu

m. Ristić

Sara Renar

Marko Vlahović

Ivana Janković A. Alempijević

Sagovornici Pobjede su isti ljudi koji su prošle godine bili optimisti, muzičari koji su od sredine marta do sredine maja bili zatvoreni dok su vjerovali da pandemija neće trajati predugo i da će uskoro moći da se vrate nastupima od kojih žive. I prije korona virusa je scena bila na aparatima, bio je opšti zaključak prošlogodišnjeg razgovora s njima, ali optimizam s kojim su govorili tada u ovom trenutku nema puls. Zagrebačka kantautorka Sara Renar, Baranka Ivana Janković, članica Rok trija i benda Grim, Dušan Dukat Strajnić, centralna figura beogradskog benda Strej dog i Novljanin Marko Vlahović, jedan od najomiljenijih balkanskih klupskih fanki i soul muzičara, za sobom, sudeći po izjavama, imaju tešku godinu.

RENAR: Velika je sreća što mi je struka omogućila da se ne zadužujem u kriznoj godini, ali dugoročno mi ne pada na pamet vratiti se arhitekturi VLAHOVIĆ: Drugi posao uopšte nije lako pronaći, jer su sve profesije pogođene epidemijom i posla nema ni za one koji su ga do juče imali JANKOVIĆ: U umjetnost smo pretvorili nalaženje načina da nam život što manje izgubi na kvalitetu, kako finansijski tako i duhovno STRAJNIĆ: Muzikom se bavim i dalje ipak svaki dan, i pripremam se za povratak koncertne sezone

Foto: nelson

PODGORICA - Pandemija korona virusa je napravila puni krug oko sunca i u tom periodu su svi, manje ili više, nalazili način da svoje živote prilagode novoj normalnosti. Muzičari su, poput drugih umjetnika, u svim balkanskim zemljama među najugroženijim kategorijama stanovništva.

v. ivAnović

Ista pravila ne vrijede za sve

Dušan Strajnić

Zatvorene kafane, prazne bine, već odavno su stvarnost u Crnoj Gori

PROCES

Janković je kazala da se njoj i drugima kojima su ugrožena osnovna ljudska prava, pa imaju višak vremena za razmišljanje, najviše promijenio dosadašnji stav prema životu. - Cijela planeta je u procesu metamorfoze. I dalje smo u avanturističkoj igrici nepoznatog kreatora u kojoj opstaju samo snalažljivi. U umjetnost smo pretvorili nalaženje načina da nam život što manje izgubi na kvalitetu, kako finansijski tako i duhovno– rekla je Janković. U toku dvanaest pandemijskih mjeseci Renar je imala dvadesetak nastupa, i još deset ako računa lajv-strim svirke i nastupe sa svojim partnerom Dimitrijem Simovićem, takođe muzičarem. - Preživjeli smo kombinacijom tih nešto malo svirki, državnih i institucionalnih potpora, mojim umjetničkim rezidencijama, honorarima od autorskih prava te Dimitrijevog „parttajm“ posla. Kako-tako smo funkcionisali negdje do novembra, međutim zimu ne bismo pregurali da nijesam prihvatila neke honorarne poslove u arhitekturi – kazala je Renar, koja je po obrazovanju arhitektica. Strajnić je nekada, prije muzike, bio jedan od najtalentovanijih tenisera svoje generacije, pa je u vrijeme pandemije ponovo stupio na teren, ali u drugoj ulozi. - Počeo sam da držim časove tenisa jer su stali koncerti. To je posao kojim sam se bavio za vrijeme studiranja i malo poslije toga, dok muzika nije uzela pri-

izašao prvi singl. Velika je sreća što mi je struka omogućila da se ne zadužujem u kriznoj godini, ali dugoročno mi ne pada na pamet vratiti se arhitekturi – odlučna je Renar. Vlahović je takođe iskoristio situaciju da započne sa stvaranjem autorske muzike, čemu nije ranije uspio da se posveti. - Uz neke stare pjesme koje su stajale nedovršene i koje sam napokon priveo kraju, napisao sam više pjesama u posljednjoj godini nego za cijeli život. Kada se sve ovo malo smiri, eto njih i mene pred vama. Do tada jedna od dvije pjesme na kojima sam gostovao Rambu Amadeusu je već objavljena, u saradnji sa Unicefom i u vezi sa poštovanjem mjera borbe protiv korona virusa, a uskoro će biti i druga – najavio je Vlahović. Bend Grim je iskoristio globalno zatišje za neke projekte za koje ranije nijesu imali vremena. - Uspjeli smo da za dvije pjesme sa albuma „Iza tišine“ montiramo spotove sa kadrovima iz boljih vremena koja nam nedostaju i uradimo par demo snimaka, snimimo nekoliko obrada i napokon sam poželjela da radim muziku pod svojim imenom – pohvalila se Janković. S novom muzikom će iz pandemije i uprkos njoj izaći i Strej dog. - Muzikom se bavim i dalje ipak svaki dan, i pripremam se za povratak koncertne sezone, vježbam klavir, snimam nove pjesme. Mislim da treba izvući iz ove situacije nešto dobro, a to je posvećivanje muzici u smislu usavršavanja vještine kad već imam vremena za to – rekao je Strajnić.

POZIV NA ČOJSTVO

mat i dok nijesam počeo da živim od muzike. Eto, imam tu sreću da imam tu neku vrstu zanata i da mogu tome da se uvijek vratim – rekao je Strajnić. Od 13. marta prošle godine Vlahović je imao manje od 10 nastupa. Promijeniti zanimanje u sred haosa u kome se dijele otkazi zbog manjka posla nije lako kao što se očekuje ni u Srbiji. - Trenutno živim od toga što imam pomalo posla u studiju, odnosno snimanja vokala za razne potrebe, ali većim dijelom živimo od suprugine plate. Ne volim da se žalim, znam da ima puno ljudi koji su u mnogo goroj situaciji, pa znam dobro kako im je, jer sam veliki dio života proveo u nemaštini. Niko od nas se ne stidi bilo kog poštenog posla, radio sam dosta toga u životu, ali drugi posao uopšte nije lako pronaći, jer su sve profesije

pogođene epidemijom i posla nema ni za one koji su ga do juče imali – rekao je Vlahović.

HAJKA NA BRANŠU

Hrvatska, prema tvrdnjama Renar, nije sasvim zanemarivala svoje istaknute umjetnike. - Lagala bih kada bih rekla da država nije preduzela baš ništa. Neki vid potpora postoji, a krenuli su i specijalizovani konkursi za digitalne kulturne projekte i prilagođavanje kulturnog sadržaja pandemijskim uslovima. To je naravno daleko od održivog modela poslovanja, još kada uzmemo u obzir da je ugostiteljski i „event“ sektor s kojim smo usko povezani doslovno na koljenima i jedva da možemo govoriti i o preživljavanju. Najviše frustrira u cijeloj situaciji što ista pravila ne vrijede za sve i što se evidentno pogoduje

Radi na sebi, tu uvijek ima posla Marko Vlahović je u godini korone zaista uspio da se pobrine za svoje mentalno i fizičko zdravlje. - Ima jedna sjajna izreka kojom pokušavam da se vodim: „Kad nemaš šta da radiš, radi na sebi, tu uvijek ima posla“. Za ovih godinu dana sam uspio da sebe dovedem u fizičku kondiciju i zdravstveno stanje u kakvom nijesam bio još od srednje škole. Taj proces je počeo i prije

pandemije, uspio sam da „skinem“ oko 30 kilograma u posljednje dvije godine, da se mnogo zdravije hranim, vježbam, promijenim navike u spavanju, tome kako mi uopšte počinje dan, da se u dobroj mjeri očistim od stalnog prelistavanja portala i društvenih mreža, zatrpavanja mozga nepotrebnim informacijama koje me ljute ili bacaju u loše raspoloženje – rekao je Vlahović.

određenim skupinama – kazala je Renar. Vlahović, koji posljednjih godina živi u Beogradu, ističe da je situacija u Srbiji dosta gora. - Volio bih da mogu reći kako su muzičari za vrijeme ovog „prinudnog odmora“ dobili adekvatnu pomoć države, ali stvarnost je drugačija. Pomoć se odnosila na one koji imaju status slobodnog umjetnika, a to su većinom muzičari koji sviraju u orkestrima ili imaju barem dvadesetak samostalnih autorskih djela, da ne idem sad u detalje, mislim da 95 odsto kolega ne ispunjava uslove za taj status. Čak i za one koji imaju status slobodnog umjetnika, pomoć je bila jednokratna i nedovoljna, jer se sa 90.000 dinara (oko 700 eura) koliko su npr. dobili muzičari u Srbiji, teško može opstati godinu – rekao je Vlahović. Ono što muzičare više boli od činjenice da su ostavljeni bez posla i prepušteni sebi je to što ih javno obilježavaju kao najveće prenosioce zaraze i krivce za porast brojki zaraženih, a sve zbog manjine neodgovornih pojedinaca koji krše mjere. - To je kao kad biste rekli da se zabrani saobraćaj i da su svi vozači krivi za to što neko vozi prebrzo ili je sjeo pijan za volan – rekao je Vlahović. Dodao je da niko od muzičara koje poznaje, a to su prema nje-

govim riječima praktično svi u Crnoj Gori i veliki dio scene u Srbiji, nije prekršio mjere i svirao ilegalne žurke zbog kojih ih često „napadaju“ u medijima i na sjednicama kriznih štabova. - Uostalom, svirki nema od jeseni, a brojke zaraženih i dalje rastu ili uopšte ne opadaju, dok se politički skupovi i druga masovna okupljanja u Srbiji i Crnoj Gori, kao što vidimo, nesmetano održavaju. Gradski prevoz u Beogradu je prepun, tržni centri isto tako i tu niko ne vidi problem, ali kad je na nekom splavu ili u klubu „ulovljena“ ilegalna žurka, onda krene hajka i napad na cjelokupnu muzičarsku branšu – rekao je Vlahović.

USAVRŠAVANJE

Iako je borba za preživljavanjem, a tu se zaista misli samo na osnovne potrebe poput stanarine, hrane i hemije, bila prioritet, muzičari nijesu svoje osnovno zanimanje ostavili za sobom. Renar je objavila album simboličnog naziva „Šuti i pjevaj“. Istina je da su se muzičari u posljednjih godinu dana najmanje bunili, i pregrmjeli pomalo zbog čelične volje, pomalo inata, bez odustajanja vjerovatno najgoru godinu u svojim karijerama. - Ovaj mjesec sam izdala svoj četvrti studijski album te je ove 2021. deset godina otkako mi je

Ivana Janković je svjesna da nijesu samo muzičari u lošoj situaciji i da nije nužno njima najgore. - Otežano i na guranje jeste, ali ima mnogo težih sudbina, pa je izlišno pričati na tu temu. Sklona sam da i u okolnostima koje nam ne idu naruku nađem nešto lijepo, prirodno se branim tako, kao što su i nesreće dio prirodnog toka života. Dobro će biti ako iz ove planetarne, izađemo kao makar za nijansu bolji ljudi, svjesniji, da se imamo čemu nadati, da kažemo da smo nešto naučili – rekla je Janković. Nije lako sagledati šta je pandemijau kooperaciji sa sistemom (zdravstvenim prije svega) donijela svima, pa na kraju i muzičarima, ali neke su okolnosti, prema mišljenju Vlahovića, očigledne. - Pored velikog broja bolesnih i preminulih, odlaska dragih ljudi i javnih ličnosti koje su ostavile trag na naše živote,dovela je do toga da vidimo kako izgleda svijet kada nema kulturnih događanja, koncerata i druženja među ljudima, odnosno kako je to kada su u prvom planu mediji, političari, dnevnopolitički događaji i društvene mreže – rekao je Vlahović. Sve će se to, prema njegovom mišljenju, smiriti kada se uspostave normalni tokovi života. -Ali treba iz ove pošasti izaći sa poukama i najviše od svega, zadržati čovječnost. Zato više nego ikad pozivam ljude na čojstvo, odnosno čuvanje drugih od sebe, junaštvo je uvijek bilo lakši dio „posla“ – rekao je Vlahović. D. ERJAVŠEK

Region

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Vjerski analitičar Draško Đenović o najavljenom potpisivanju temeljnog ugovora države i Srpske pravoslavne crkve BEOGRAD - Pitanje je da li se temeljni ugovor Crne Gore sa SPC pravi sa srpskom patrijaršijom – jer SPC ne postoji kao pravni subjektivitet u Crnoj Gori već u njoj postoje eparhije SPC. Takođe eparhije SPC u Crnoj Gori se suočavaju sa tim da jedan dio sveštenika ili vjernika koji imaju snažan nacionalni identitet Crnogoraca kažu mi pripadamo SPC, ali bi željeli veći stepen nezavisnosti od srpske patrijaršije poput pravoslavne arhiepiskopije SPC u Sjevernoj Makedoniji. Neki spominju arhiepiskopiju SPC u Crnoj Gori ali to se ne razmatra u Saboru - kaže u razgovoru za Pobjedu vjerski analitičar Draško Đenović. Objašnjava da u Crnoj Gori ne možemo da kažemo da SPC ima apsolutnu većinu jer postoji jaka Katolička crkva, Islamska zajednica nije mala, u Pravoslavnoj crkvi postoji podjela na one koji pripadaju srpskoj patrijaršiji i oni koji se zalažu za CPC i pripadaju Dedeiću. POBJEDA: Vladimir Leposavić, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore rekao je da je SPC u Crnoj Gori jedina vjerska zajednica koja nema sklopljen temeljni ugovor o saradnji sa državom i najavio njegovo potpisivanje. Šta znači sklapanje temeljnog ugovora, šta on reguliše? ĐENOVIĆ: Temeljni ugovor između države i crkve obično garantuje stepen nezavisnosti verske zajednice ili crkve i on zavisi od države do države: na primer država može na sebe preuzeti zdravstveno osiguranje sveštenika, monaha i slično, garantuje nepovredivost sveštenstva, odnosno da sveštenik ne može da odgovara: na primer sveštenik izjavi da je biti gej greh i njega neko može da tuži ali ako on to izjavi u crkvi tumačeći sveto jevanđelje on ne može da bude tužen. Takvi ugovori pružaju i dokaz određenog kontinuiteta i rešavaju neka pitanja: da za sveštenike SPC u CG nisu potrebne radne dozvole ili da ih BEOGRAD - Ministri Aleksandar Vulin i Darija Kisić-Tepavčević ne odgovaraju za kršenje epidemioloških mjera, ali je uhapšen čovjek koji je napisao ministarki da će o tome obavijestiti medije. On je pušten da se brani sa slobode, međutim, ovaj događaj je ubrzo zatrpan vijestima ko sve prijeti ministarki Kisić-Tepavčević.

Spominje se arhiepiskopija SPC u Crnoj Gori, ali to nije razmatrano na Saboru

Temeljni ugovor između države i crkve obično garantuje stepen nezavisnosti vjerske zajednice ili crkve i on zavisi od države do države: na primjer država može na sebe preuzeti zdravstveno osiguranje sveštenika, monaha i slično, garantuje nepovredivost sveštenstva, odnosno da sveštenik ne može da odgovara: na primjer sveštenik izjavi da je biti gej grijeh i njega neko može da tuži ali ako on to izjavi u crkvi tumačeći sveto jevanđelje on ne može da bude tužen - kaže Đenović



Može da se desi da sjedište crkve mora da bude u Crnoj Gori, da granice eparhija moraju da budu u granicama države

automatski dobijaju. Trebalo bi pogledati šta sadrže temeljni ugovori koje je Crna Gora potpisala sa drugim verskim zajednicama i crkvama. U temeljnim ugovorima sa Vatikanom uvek se insistira da su vatikanski propisi uvek iznad državnih propisa: na primer ako je sveštenik pedofil a Vatikan ga stavi u samostan a država iz koje je ne može ga ni tražiti jer Vatikan nema dužnost da ga isporuči. Sa druge strane u Republici Srbiji sve one verske zajendice koje su imale ugovor sa Kraljevinom Jugoslavijom su 2006. godine proglašene tradicionalnim crkvama i verskim zajednicama iako možda nisu ispunjavale druge uslove koji su potrebni za registraciju crkava i verskih zajednica npr. broj članova... POBJEDA: U kojoj mjeri takav ugovor mijenja položaj SPC u Crnoj Gori? ĐENOVIĆ: On daje veću sigurnost SPC, ali u isto vreme

Draško Đenović

može predviđati i određene obaveze kada je u pitanju SPC prema Crnoj Gori. Takvi ugovori definišu međusobna prava i obaveze i odnose jer u skorijoj prošlosti mnogo toga je zavisilo od dobre volje pojedinaca koji su bili na određenim položajima. Svojevremeno je crnogorski zakon predviđao da sedište verske zajednice mora da bude na teritoriji Crne Gore ali to je nemoguće. Sedište Katoličke crkve je Vatikan a ne Podgorica i takve stvari se regulišu temeljnim ugovorom da taj član zakona ne važi za tu crkvu, ili versku zajednicu.

SPC deluje u Crnoj Gori i temeljnim ugovorom se kaže da je njeno sedište u Beogradu. Taj ugovor može da predvidi da granice eparhije ne moraju da se poklapaju sa granicama države jer neke eparhije zalaze u teritoriju Crne Gore ali su većinski van teritorije Crne Gore: Trebinje, Mileševa. POBJEDA: Patrijarh SPC gospodin Porfirije je u intervjuu HRT rekao da Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori sada apsolutno priznaje crkvenu imovinu, ali da on još nije onakakv kakvi su zakoni u drugim državama. Da li je SPC ne-

Ministri u Srbiji ne odgovaraju za kršenje epidemioloških mjera

Pošalji SMS zbog hapšenja

U vrijeme hapšenja Simonovića zbog poruka ministarki Kisić-Tepavčević, ona je sa ministrom policije Aleksandrom Vulinom slavila u kafani - iako je Krizni štab, čiji su članovi i ministri, donio mjere da se ugostiteljski objekti zatvore kako bi se spriječilo širenje korona virusa

VJEROVALI ILI NE

Simon Simonović uhapšen je na aerodromu Beograd prilikom povratka iz Norveške protekle sedmice pod sumnjom da je slanjem SMS poruka ministarki Kisić-Tepavčević počinio krivično djelo proganjanja. ,,Je l’ lepo vino za 16 hiljada evra“, ,,Lažete narod“, ,,Obavestiću medije“, stoji u SMS porukama koje je Simonović poslao ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Dariji Kisić-Tepavčević. U to vrijeme ona je sa ministrom policije Aleksandrom Vulinom slavila u kafani - iako je Krizni štab, čiji su članovi

zadovoljna i ispravljenom verzijom zakona? ĐENOVIĆ: Može da se desi da sedište crkve mora da bude u Crnoj Gori, da granice eparhija moraju da budu u granicama države. Npr. adventisti u Crnoj Gori su samostalni iako svi znaju da su deo Unije adventista sa sedištem u Beogradu ili Jehovini svedoci u Crnoj Gori su zajedno sa Jehovinim svedocima u Srbiji ali imaju predsednika za Crnu Goru. Dakle, postoje fiktivna administrativna mesta da bi se ispunile zakonske odredbe. Moguće je da je na takve stvari mislio patrijarh, jer je stolovao

Aleksandar Vulin

i ministri, donio mjere da se ugostiteljski objekti zatvore kako bi se spriječilo širenje korona virusa. Iako je Simonović poruke potpisao imenom i prezimenom, to ga nije oslobodilo hapšenja. BIA ga je sačekala na aerodromu, uhapsila, naočigled žene i

Darija Kisić-Tepavčević

maloljetnog djeteta saslušala i pustila.

NORVEŠKA PRAVILA

Simonović sa porodicom živi u Norveškoj, a na saslušanju je objasnio da su u toj zemlji javno dostupni brojevi telefona svih funkcionera i da

svako može da ih pozove i pošalje poruku. Prema riječima njegovog advokata Dalibora Katančevića, kada je slao ministarki poruku bio je u posebnom psihičkom stanju i smatrao je da slanjem poruke izražava revolt kao građanin. Njega je iziritirala vijest o

večeri na kojoj su ministri jer su on i žena imali koronu, a od korone je preminuo i njegov tast pedijatar dr Dragoslav Maksimović. - Njemu je neko javio da su u novembru prošle godine u Belvilu organizovali večeru i da je ceh bio 16 hiljada eura. On je poslao poruku ministarki. I to je sve. Nijedna prijetnja - kaže advokat Katančević. Inače, za krivično djelo proganjanja za koje se tereti Simonović zaprijećena je kazna novčana ili do tri godine zatvora.

GAFOVI MINISTARA

Ministarka Kisić-Tepavčević nije komentarisala ovaj događaj, ali ovo nije njen pr-

u zemlji gde je SPC manjinska crkva. POBJEDA: Odakle toliko interesovanje ljudi za SPC u Crnoj Gori, nijesmo znali da je to interesovanje veliko dok nijesu počele litije, šta je ljude privuklo SPC? ĐENOVIĆ: Udar na njihovo biće. Možete biti socijalista, demokrata, radikal ali u isto vreme svi oni mogu da pripadaju istoj crkvi ili verskoj zajendici. Vera je deo nacionalnog identiteta, a Srbi i Crnogorci nacionalno uglavnom pripadaju Pravoslavnoj crkvi osim Bokelja ili Albanaca i Bošnjaka. Kada govorimo o srpskoj i crnogorskoj naciji bez obzira na njihove poglede pripadaju Pravoslavnoj crkvi, ne moraju da budu čak ni neki aktivni vernici već nominlani. U Srbiji je predlog Zakona o istopolnim zajednicama uspeo da ujedini sve crkve, ljudi staju uz crkve. Videćemo da li će biti usvojen. Ne mislim da je samo interesovanje za SPC već uopšte za veru jer su ljudi shvatili da je vera i crkva jedino što je konstantno već dve hiljade godina. Političari i državna uređenja se menjaju, ljudima je već dosta različitih promena a da se nisu makli iz svog mesta: ja sam rođen u SFRJ, živeo sam u SRJ, SCG, sad u Srbiji. Crkvu čine ljudi koji u njoj ispovedaju veru koja je i najčešće vera njihovih predaka i zbog toga verovatno raste taj interes. Violeta CVEJIĆ

vi gaf od kada je počela da se pojavljuje u javnosti i tumači zbivanja sa korona virusom. Na početku epidemije ona je bez maske uslikana u kozmetičkom salonu iako je javno govorila da svi treba da nose maske. I ministar Vulin krši epidemiološke mjere, ali pošto je on štićena ličnost zabranjeno je slikanje i kada krši mjere. U novembru prošle godine David Vujatović, apsolvent medicine, sa svoje terase uslikao je ministra Vulina kako izlazi iz frizerskog salona bez maske, iako je tada bilo preko 2.500 zaraženih kovidom dnevno. Ubrzo nakon toga policija mu je pod rotacijom opkolila zgradu i zakucala na vrata. Vujatović je priznao da je slikao ministra, a policija je tražila da obriše sliku, što je on i učinio uz priznanje da je sliku poslao nekolicini prijatelja. I na kraju uvijek su najodgovorniji građani. A ministri? Oni i dalje sjede u Kriznom štabu i donose mjere, međutim, ne odgovaraju ako ih prekrše. V. C.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Gradonačelnik Vuković sa saradnicima obišao zelenu pijacu u TC Pobrežje

Gradska uprava nastavlja da ulaže u infrastrukturu i unapređenje pijačne usluge Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima, prije dva dana, je obišao zelenu pijacu u TC Pobrežje kojom gazduje gradsko preduzeće ,,Tržnice i pijace“.

Zadovoljni poštovanjem mjera

Ovom prilikom, kako prenosi PG biro, gradonačelnik je najavio nastavak novih ulaganja u objekte i unapređenje usluga ovog preduzeća.

ULAGANJA

- Tržnice i pijace predstavljaju svojevrsnu sliku, odnosno ogledalo našeg grada i raduje me što se mjere poštuju i što primjećujem veliki broj ljudi znajući koliko je ekonomska situacija u Podgorici i Crnoj Gori složena - istakao je Vuković, Poželio je sreću u radu novoj izvršnoj direktorici ,,Tržnica i pijaca“ Mirjani Purić. - Situacija izazvana pandemijom korona virusa dodatno

Sa posjete zelenoj pijaci na Pobrežju

opterećuje rad ovog, ali i ostalih sistema u okviru Glavnog grada. Međutim, želim da uvjerim rukovodstvo i zaposlene u ,,Tržnicama i pijacama“, da će imati punu podršku Glavnog grada i bez obzira na teške okolnosti nastavljamo realizaciju planiranih investicija. Uskoro ćemo staviti u funkciju jedan novi prostor u blizini Stočne pijace, kojim će se dodatno unaprijediti uslovi

Stočna pijaca dobija nove tezge zatvorenog tipa ,,Tržnice i pijace“ potpisale su ugovor o nabavci — izradu tezgi zatvorenog tipa u okviru objekta Stočne pijace, a koje će raditi Global project d. o. o. Podgorica i podugovorač Alfa project d. o. o. čije su ponude u prethodno sprovedenoj tenderskoj proceduri izabrane kao najpovoljnije. Kako se navodi u dokumentaciji, za potrebe Stočne pijace biće urađene nove tezge u vrijednosti od 90.303 eura. - Izvođač se obavezuje da će nabavku i izvođenje radova koji su predmet ovog ugovora, izvršiti u roku od 30 kalendarskih dana od dana zaključenja ugovora – precizirano je u dokumentu. Stručni nadzor nad izradom tezgi sa nadstrešnicom, ,,Tržnice i pijace“ vršiće interno, preko lica koja su u ovoj firmi u radnom odnosu, dok je ugovorom definisano da je garantni rok na izvedene radove dvije godine. I. Kr.

Još jedna akcija u Zavodu za transfuziju

za izlaganje, kao i kvalitet ponude na ovoj pijaci - istakao je Vuković, naglašavajući značaj i obavezu svih građana da poštuju epidemiološke mjere dok traje pandemija korona virusa.

REORGANIZACIJA

Novoimenovana direktorica ,,Tržnica i pijaca“ je saopštila da će u narednom periodu nastaviti da radi na poboljšanju pijačnih usluga i najavila prostornu reorganizaciju ,,Buvljaka“, koji će se uvrstiti u turističku ponudu Podgorice. - Prilika da rukovodim jednim privrednim društvom koje posluje u okviru sistema Glavnog grada za mene je izuzetna čast, ponos a ujedno i velika odgovornost. Rad u komunalnim djelatnostima kao i lokalnoj samoupravi, iziskuje veliku predanost i dnevnu ažurnost. Međutim, za mene to predstavlja dodatni motiv i izazov da sa svojim saradnicima i zaposlenima poboljšamo kvalitet pijačnih usluga - istakla je Purić. Najavila je da se budući plano-

- U akciji je učestvovalo 26 davalaca – saopštili su iz Zavoda za transfuziju krvi, zahvaljujući se organizatoru akcije Marku Raduloviću, koji se među prvima javio za organizovanje akcije kada je počela epidemija korona virusa, što je i nastavio organizovanjem akcija. Pozivaju i druge organizatore da slijede primjer uz podsjećanje da krv može donirati svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina, u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda za transfuziju krvi. I. M.

vi ,,Tržnica i pijaca“ odnose na drugačiju prostornu organizaciju, naročito u dijelu koji se koristi za Buvlju pijacu. - Po ugledu na velike evropske gradove ,,Buvljak“ će u narednom periodu predstavljati kvalitetno uređen prostor za trgovinu, te kao takav, postaće još privlačniji za posjetioce Podgorice i turiste - zaključila je Purić. I. M.

Broj eksponata i njihova starost ni samom vlasniku nijesu poznati, ali kaže da bi kulturni poslenici sigurno našli neke predmete koji su od izuzetne vrijednosti. Njegov dom posjetio je veliki broj ljudi iz cijelog svijeta, ali iako živi na rubu egzistencije, nikada nikom nije naplatio ulaznicu. Osamdeset šestogodišnji Ivezaj, koji živi za kulturu a ne od kulture, poručuje da su njegova vrata otvorena za sve ljude dobre volje Etnografski muzej, fototeka, biblioteka i filatelija ili samo porodični dom Štjefana Ivezaja, koji se nalazi u selju Ljekaj na svega četiri – pet kilometara od centra Tuzi, a u kojem ovaj osamdeset šestogodišnji strasni ljubitelj kulturnog nasljeđa od zaborava čuva na hiljade predmeta, oruđa, oružja, muzičkih instrumenata, narodnih nošnji, knjiga, namještaja, fotoaparata, poštanskih markica koje je uglavnom sa područja Malesije sakupljao više od 60 godina, je kuća pored koje nijedan putnik namjernik ne bi trebao proći, a da ne svrati. Broj eksponata i njihova starost ni samom vlasniku nijesu poznati, koji kaže da bi

kulturni poslenici sigurno našli neke predmete koji su od izuzetne vrijednosti. Od maja 2002. godine eksponate je razvrstao u posebne prostorije svog doma i registrovao u MUP-u Crne Gore četiri nevladine organizacije - etnografski muzej, fototeku, biblioteku i filateliju. Štjefan za sebe kaže da je jedini čovjek na svijetu koji živi u muzeju i da se zahvaljujući tome osjeća mladim. U proteklih 18 godina njegov dom posjetio je veliki broj ljudi iz cijelog svijeta, ali iako sa suprugom Đustom živi na rubu egzistencije, nikada nikom nije naplatio ulaznicu. Pokazujući dobrodošlice na ulazu u kuću, ispisane na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku, Štjefan poručuje da su

U toku nekoliko projekata uljepšavanja centra grada, najavljen novi



Motociklisti dali krv

Članovi udruženja motociklista ,,No limit bajkers“ organizovali su proteklog vikenda akciju dobrovoljnog davanja krvi.

Predsjednik Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja građana Podgorice dr Nebojša Kavarić kazao je da su pijace ogledalo navika žitelja jednog grada, te da je veoma zadovoljan poštovanjem epidemioloških mjera u Podgorici. - Ovo je jedna od javno-zdravstveno interesantnih lokacija u gradu gdje, bez obzira na promjene koje napravite, ne možete baš lako promijeniti svijest ljudi. Mislim da grad i lokalna samouprava idu u dobrom smjeru i na najbolji način kontrolišu primjenu mjera nadležnih institucija, Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja. Veoma sam zadovoljan poštovanjem epidemioloških mjera, o čemu ću izvjestiti i Komisiju za zaštitu i unapređenje zdravlja građana Podgorice - zaključio je dr Kavarić.

U posjeti Štjefanu Ivezaju, koji je poro

Raspisan tender za rekonstrukciju drugog dijela Hercegovačke, a uskoro će i za rekonstrukciju Njegoševe ulice

ZA LJEPŠE LICE PODGORICE: Radnici Agencije za stanovanje u centru

Uređuju fasade u Hercegovačkoj Agencija za stanovanje Glavnog grada Podgorica i Služba glavnog gradskog arhitekte započele su projekat koji se odnosi na uređenje fasada u Hercegovačkoj ulici, kako bi oštećeni objekti i neuređene površine u centru grada dobile novi sjaj. Kako prenosi PG biro, glavni gradski arhitekta Filip Aleksić iskazao je zadovoljstvo što će, pored brojnih projekata koje Glavni grad realizuje u užem centru gra-

da, uređenjem Hercegovačke ulice u kratkom roku doprinijeti oživljavanju strogog centra Podgorice. - Riječ je o projektu koji Agencija za stanovanje realizuje zajedno sa našom službom gdje ćemo raditi na oživljavanju fasada u Hercegovačkoj ulici. Komunicirali smo sa svim građanima koji su vlasnici prostora, i ustanovili redosljed i dinamiku radova – kazao je Aleksić. Podsjetio je da se u centru grada trenutno realizuje nekoliko

projekata, od kojh je najznačajniji rekonstrukcija Bokeške ulice. Naglašava da je završen i projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice. - Glavni projekat je revidovan i nadamo se da će uskoro krenuti i raspisivanje tendera za izvođenje radova, a već je raspisan i tender za izvođenje radova na rekonstrukciji drugog dijela Hercegovačke ulice - podsjetio je Aleksić. Pored infrastrukturnih, dodao je on, u planu su i drugi projekti sa ciljem dodatnog uređenja centra grada. - Pored infrastrukturnih projekata u strogom centru grada, realizovaćemo i tri mikro lokacije. Jedna je ispred škole ,,Savo Pejanović“, druga je u Hercegovačkoj ulici, a biće uređen i prostor gdje se nalazi najstarije drvo u Podgorici - platan u Ulici Novaka Miloševa - zaključio je glavni gradski arhitekta. I.M.

MULTIETNIČNOST: Narodne nošnje

Doprinos očuvanju tradicije Dok je ekipa Pobjede bila u posjeti Štjefanu i Đusti Ivezaj, naišao je Nikola Gegaj (poslanik DPS-a), koji im je donio paket namirnica. - Bog te poslao. Ovo je jedini čovjek koji se interesuje za moj život. Redovno nas posjećuje – kazao je Štjefan i istakao da mu je prošle godine finansijski pomogao bivši ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Nikola Gegaj kaže da Ivezaji zaslužuju da im se pomogne. - Jedan je Štjefan Ivezaj. To je čovjek koji daje ogroman doprinos očuvanju tradicionalnih vrijednosti, ne samo Malesije, nego čitave Crne Gore. Na ovom kamenjaru je oskudijevalo sa mnogo čime, ali nikada dostojanstvom i poštenjem. On živi vrlo teško, ali istrajno i do kraja za kulturu. Ne traži ništa, ali zaslužuje da mu se pomogne. Ima sjajnu ženu. Vrlo su cijenjeni, ne samo ovdje kod nas, nego mnogo šire – poručio je Gegaj.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 29. mart 2021.

odični dom nadomak Tuzi pretvorio u etnografski muzej, fototeku, filateliju i biblioteku

Kulturno nasljeđe čuva od zaborava u svom domu

ČUVARI KULTURNOG NASLJEĐA: Đusta i Štjefan Ivezaj oko ognjišta

njegova vrata otvorena za sve ljude dobre volje.

FOTOTEKA

U prostoriji fototeke, među brojnim fotoaparatima koje je skupljao u proteklih šezdesetak godina, Štjefan izdvaja fleksaret, koji je daleke 1958. godine dobio na poklon od kolege, Podgoričanina Pera Piletića. - Svi aparati su u funkciji, ali ovaj flekseret je prvi sa kojim sam počeo da radim – priča poznati fotograf iz Tuzi i bivši član Foto-kluba Crne Gore, koji se tim poslom bavio do prije tri godine, kada je morao da proda prostor u kome je bila njegova fotografska radnja. Pokazujući repro fotografski aparat, ističe da je za reprodukciju fotografija bio pravi maher. Pohvalio se i sa polaroidom (foto-aparat za izradu brzih fotografija), koji ja prije tridesetak godina sam napravio od djelova drugih foto-aparata. Dok razgovaramo pokazuje crno-bijele fotografije ljudi sa područja Malesije, koje je uradio ,,Foto Kelj Marubi“ iz Skadra, fotografije džamije i katoličke crkve u Tuzima... Uvodi nas u drugu sobu u kojoj su oruđa za rad i obradu zemlje, koja su se vjekovima koristila na području Malesije. Navodeći da je teško pobrojati sve predmete, Štjefan pokazuje kosijere, šege, blanje, vile,

krampe i lopate, stare krevete, škrinje, drvene točkove kočija, makaze za šišanje ovaca, krojačke, zatim preslice, rala i ošća stare i po nekoliko stotina godina. - Tu su i komadi meteora koje sam kao dječak sakupljao sa njiva kad se oralo. Ne zna se tačna starost ovih premeta, ali bi bilo dosta posla i izuzetno zanimljivih za stručnjake iz ove oblasti – poručuje Ivezaj, uz napomenu da je više od 60 godina posvetio sakupljanju ovih stvari i predmeta, kako bi bile sačuvane od zaborava. U hodniku su stare puške, pištolji, municija, šljemovi iz Drugog svjetskog rata, gusle, čiftelije, kao i puž koji je nađen na 18 metara dubine, kada se kopao bunar u okolini Tuzi. U trećoj sobi, koja je ispunjena narodnim nošnjama i kapama svih konfesija, frulama, dairama, drvenim i metalnim tabakerama i brojnim drugim zanimljivostima, Štjefan izdvaja i bogatu kolekciju dugmadi, koju je naslijedio od majke.

BIBLIOTEKA

Prostorija, u kojoj čuva više od 5.000 knjiga na raznim jezicima, ujedno je i Štjefanov radni kutak. - Knjige sam kupovao, dobijao, ima ih na svim jezicima – kaže Ivezaj i naglašava da među njima ima i onih koje nema ni dubrovačka biblioteka. Tu su i brojne nagrade – poput

Detalj iz fototeke

plakete koju je prošle godine dobio od Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, prva nagrada za kulturno nasljedstvo Malesije (Albanija), za ambasadora mira izabran je tri puta, a tu je i zlatna medalja ,,Majka Tereza“, koju je dobila njegova supruga Đusta Ivezaj a koja je, navodi Štjefan, porijeklom od Bojovića iz Župe Nikšićke. Ističući da je među brojnim posjetiocima imao čast da ugosti i ambasadore Njemačke, Francuske, Italije, Rusije, predsjednik Albanije Ilira Metu, Štjefan nam pokazuje pozitivne komentare na raznim jezicima na nekima od 700 ispisanih stranica knjige utisaka koja datira od 9. maja 2002. godine. - Ko ne voli svoju naciju, ne voli nijednu naciju na svijetu – naglašava osamdeset šestogodišnji sagovornik. Peta soba, gdje Štjefan provodi većinu vremena sa suprugom Đustom, odiše nekom čarobnom toplinom koja se od tradicionalnog ognjišta širi ka autentičnim starim kredencima, škrinjama, trpezarijskom astalu, rustičnoj kuhinji... Na naše pitanje: ,,Kako žive?“, domaćin kratko odgovara: ,,Nikako, od penzije mogu da platim samo internet i telefon“. - Ali ovđe je najljepši život što može biti, jer me vraća u djetinjstvo i uvijek sam mlad

Više od 35.000 poštanskih markica u vitrinama od starih prozora Štjefan Ivezaj je poštanske markice počeo da skuplja davne 1947. godine. - Imam ih više od 35.000 primjeraka, iz cijelog svijeta, među kojima i veoma vrijednih – naglašava Ivezaj, pokazujući poštanske markice koje čuva pod staklom improvizovanih vitrina, koje je napravio od starih prozora.

– naglašava osamdeset šestogodišnji Ivezaj, pogledujući preko ognjišta suprugu Đustu, sa kojom ima dva sina i ćerku koji žive u inostranstvu. Njihova kuća je, ističe on, jedini muzej koji ne naplaćuje ulaz.

- Bivalo je da nam dođu dva - tri autobusa turista i skupe 200 eura da nam daju. Ali nikome nijesam htio da uzmem novac. Ovdje je ulaz besplatan. Dolazili su mi ljudi i u devet sati uveče, nikad nikoga nijesam vratio sa kuć-

nog praga. Čim se stabilizuje epidemiološka situacija svi su nam dobrodošli – zaključuje čovjek koji živi za očuvanje kulturnog nasljeđa, a ne od kulturnog nasljeđa. Igor MITROVIĆ Foto: Dobrilo MALIDŽAN

Povodi

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Nikšićanka Jelena Zvicer nije odustala od umjetnosti ni tokom pandemije

Gitaru privremeno zamijenili ramovi i slike

NIKŠIĆ - Poster Fride Kalo bojama odudara od enterijera male radionice u kojoj, pored mašina za izradu ramova, nema mnogo stvari.

Autorka tog dizajna i vlasnica radionice, Nikšićanka Jelena Zvicer kaže da je upravo taj poster prodala na humanitarnoj aukciji i čeka vlasnicu da ga preuzme. Višak slobodnog vremena i pandemija korona virusa koja je stopirala njene svirke i nastupe, usmjerila je Jelenu u svijet izrade slika. Objašnjava da joj prodaja nije bila prvobitna ideja.

Cijeli postupak, od dizajna postera do rezanja stakla i lajsni, sagovornica radi sama. Čak je i kupila svu aparaturu potrebnu za izradu. Njeni radovi mogu se pronaći i poručiti samo putem profila Oživi zid koji vodi na Instagramu i Fejsbuku

POČECI

– Kada sam sređivala svoj stan, na internetu sam pronašla galerije sa modernim printovima i dizajnima, a kako nijesam imala gdje da ih kupim, sama sam ih pravila. To je bilo polazište koje mi je pokazalo da ja to zaista mogu – kazala je Zvicer za Pobjedu. Slike koje je uradila za svoj stan svidjele su se ljudima, pa je ubrzo poželjela da to radi i za druge. U radionici pravi slike za dekorisanje enterijera, ali bavi se i izradom manjih ramova koji se poručuju za poklone. Cijeli postupak, od dizajna postera do rezanja stakla i lajsni, sagovornica radi sama. Čak je i kupila svu aparaturu potrebnu za izradu. – Ramove pravim od drvenih lajsni: dobijem velike od tri metra, odaberem koje mi se dopadnu, pa ih režem na odgovarajuće dimenzije. Imam sve mašine koje se koriste za spajanje ramova u uglovima, za lijepljenje, fiksiranje... Tako da ja to sve zaista pravim sama – objašnjava ona. Za dizajn postera koristi znanje stečeno na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, a kupuje i printove na internet stranicama. Njeni radovi mogu se pronaći i poručiti samo putem profila Oživi zid koji vodi na Instagramu i Fejsbuku. Iako se čini da joj najviše treba za pravljenje ramova, ona kaže da ipak više vremena posveti kreiranju samog postera. – Nekad na dizajniranje ostavim sat, nekada dva do tri dana. „Mehanički“ segment

Raduje se prvoj pjesmi Na muzičkoj sceni naša sagovornica se pojavila prije devet godina u takmičenju „Ja imam talenat“. Dok govori o tome šta se sve promijenilo u tom periodu, kaže da je jedna stvar ostala ista. – Ono što mi je najveća želja, tada i danas, je da konačno snimim svoju pjesmu, da to ne budu samo obrade tuđih – objašnjava Zvicer. Otkrila nam je da je bila na korak to da ostvari, ali je projekat korona stopirala. Čeka pravo vrijeme za predstavljanje svog prvijenca. – Presrećna sam što radim sa sjajnim ljudima na toj pjesmi. Odlučila sam da to bude pravi tim, tako da je Bane Opačić zadužen za tekst i muziku, a za aranžman Mario Pajić – kazala nam je Zvicer. Raduje se objavljivanju pjesme i jedva čeka da vidi reakcije ljudi. Posebno je ohrabruje to što je, kako kaže, sa par objavljenih sekundi na Banevom profilu već vidjela da će to biti jedna sjajna priča.

Jelena Zvicer

Dok iščekuje stvaranje uslova u kojima će svirke ponovo biti dozvoljene, Jelena nastavlja da radi na svom malom projektu i stranici Oživi zid. Razvija nove ideje, a kaže i da slike i ramove neće zaboraviti ni kada se vrati muzici

Logo radionice

posla - pravljenje ramova – oduzme mi nekih pola sata do sat, u zavisnosti od toga da li će sve proći iz prve ili se desi da se slomi staklo, pohabam lajsnu ili omašim dimenziju – priča Zvicer. Pri izradi vodi računa o svakom detalju, a finalni proizvod zavisi od onoga što kupci žele jer, objašnjava, najviše voli da kreira u saradnji sa ljudima koji poručuju, odnosno da oslušne njihove želje i uvaži ideje. Do sada joj se nije desilo da ne može da ispuni želju kupca. Izazov su joj zahtjevniji radovi i dizajn.

– Jedna cura je našla poster koji je majci poklonila za 8. mart prije 15 godina. Papir, jako velikih dimenzija, bio je u katastrofalnom stanju. Restaurirala sam papir, pokušala da ga ispravim, ofarbam, da bih ga uramila kao poklon – navodi ona.

FALI JOJ MUZIKA

Dok nam je objašnjavala kako izgleda cjelokupan proces izrade slika i sa kojim sve mašinama radi, dotakli smo se i teme muzike, koja joj, kaže, mnogo nedostaje. – Znala sam da se žalim i da mi ne odgovara što sam okružena sa dosta ljudi, što sam u gužvama ili konstantno pored zvučnika. Nijesam znala da će mi sada upravo

faliti ta atmosfera – publika sa kojom komuniciram tokom mojih svirki – ističe Zvicer. Prisjeća se ljetnjeg perioda kada su svirke u lokalima bile dozvoljene i kaže da se mjere tada nijesu potpuno poštovale, pa razumije sadašnja ograničenja uvedena zbog epidemiološke situacije. – Nemam opravdanje za to što ne postoji adekvatan način da se muzičarima pomogne ili što se ne osmisle neke mjere u okviru kojih bi i nama bilo omogućeno da radimo - dodaje ona. Ipak je, kaže, pronašla način da sa svojom publikom ostane povezana i to upravo putem društvenih mreža, gdje se uključuje i pjeva uživo ka-

OD DIZAJNA DO URAMLJIVANJA: Kompletan proces rada Jelena sama izvodi

ko oni ne bi zaboravili njenu muziku i njen glas. – Često pjevam uživo iz svoje sobe, družim se sa ljudima, čak sam našla način i da se uključim u humanitarne akcije iz svog doma, tako da je bio zanimljiv i taj događaj kad smo se svi mi muzičari udružili na Instagramu i napravili lajv uključenje u kojem smo licitirali lične predmete kako bi prikupili sredstva za sugrađanina Danila – objašnjava sagovornica. Dok iščekuje stvaranje uslova u kojima će svirke ponovo biti dozvoljene, Jelena nastavlja da radi na svom malom projektu i stranici Oživi zid. Razvija nove ideje, a kaže i da slike i ramove neće zaboraviti ni kada se vrati muzici. Ipak, objašnjava, neće moći sve sama da radi.

Pri izradi vodi računa o svakom detalju, a finalni proizvod zavisi od onoga što kupci žele jer, objašnjava, najviše voli da kreira u saradnji sa ljudima koji poručuju, odnosno da oslušne njihove želje i uvaži ideje – Mislim da ću nekome morati makar taj majstorski dio da prepustim. Zato što u radionici baratam makazama a za gitaru mi trebaju zdrave ruke – zaključuje šalom razgovor. Željka ZVICER

ZIMSKA UŽIVANJA U PROLJEĆE: Ni Ski-centar Kolašin 1450 ne zatvara svoje „kapije“

Skijaće se i tokom aprila

Detalj sa Ski-centra Kolašin 1450

KOLAŠIN – Na oba kolašinska skijališta biće skijanja tokom aprila. Nakon što su iz Ski-centra Kolašin 1600 potvrdili da će njihovi skijaški kapaciteti raditi još dvije nedjelje, tačnije do 11. aprila, i iz Ski-centra Kolašin 1450 najavljeno je da će biti aprilskog skijanja. Kako nam je kazao Vukota Popović iz Ski-centra Kolašin 1450, odlučeno je da skijalište ne bude zatvoreno 31. marta. – Na Ski-centru Kolašin 1450 skijaće se tokom aprila. Nijesmo precizirali do kada ćemo raditi. To će jednostavno zavisiti od interesovanja gostiju i vremenskih prili-

ka. Trenutno imamo i interesovanja gostiju i povoljne meteo uslove. Ovih proljećnih dana dominira sunce, staze su dobro pripremljene. Juče ujutru sam obilazio staze i one su tako dobre za skijanje kao da je januar – ističe Vukota Popović. On naglašava da im je stalo da budu i pravi partneri turističkim radnicima Kolašina, koji decenijama svoju zimsku turističku ponudu planiraju na kapacitetima ovoga skijališta. Popović ima i objašnjenje zašto se planina traži i u aprilu. – Dugo sam u ovom poslu i znam da smo imali i ranije godina sa dovoljno snijega i

sunca u aprilu, ali nije bilo značajnijeg interesovanja gostiju. Tada je život bio bez pritiska i ograničenja epidemije, u aprilu se razmišljalo o drugim stvarima a ne o skijanju. U ovako ograničenim i redukovanim uslovima, Bjelasica je simbol ne samo skijaškog i turističkog uživanja na planini, već i slobodnog koraka, razmišljanja, otklona od pritiska epidemije. Naravno da mi sprovodimo sve potrebne mjere protiv širenja korone, a uz to je planina i neki prirodni i naviknuti prostor zdravlja – kazao je Popović. D. DRAŠKOVIĆ

Arena

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Košarka

Zbog potvrđenog slučaja korona virusa u barskom klubu

Odložen derbi između Mornara i Budućnosti PODGORICA - Crnogorski košarkaši derbi između Mornara i Budućnost Volija neće biti odigran danas u Baru, kako je trebalo da bude po kalendaru takmičenja. Kako je saopšteno, duel dva najbolja crnogorska kluba, u 23. kolu regionalnog takmičenja, odložen je zbog pojave slučajeva infekcije korona virusom u redovima barskog kluba, potvrdio je sportski direktor ABA lige Milija Vojinović. - O novom terminu utakmice ćemo vas obavijestiti u najkra-

Treba nadoknaditi 10 mečeva u ABA ligi Mornar je prije nekoliko dana uputio dopis ABA ligi, navodeći da neće igrati posljednja dva kola dok se ne odigraju svi zaostali mečevi i ,,izravna“ tabela. A u grupu odloženih mečeva sada je upao i crnogorski

derbi, te ih u ovom trenutku ima ukupno 10. Neki su zakazani, neki tek treba da budu zakazani. Treba da se nadoknade sljedeći mečevi (Budućnost Voli – Igokea, 6. kolo), Crvena zvezda - Cedevita

ćem mogućem roku - saopštio je Vojinović u dopisu crnogorskim klubovima.

Iz Košarkaškog kluba Mornar su potvrdili pojavu korona virusa u svojim redovima, koja

Olimpija (11. kolo - 14. april), Zadar - Cibona (12. kolo - 14. april), Partizan - FMP (16. kolo - 8. april), Borac - FMP (18. kolo - 30. mart), Budućnost Voli - Cedevita Olimpija (18. kolo - 8. april), Krka - Crvena zvezda (18. kolo - 17. april). Krka - Split (23. kolo), Cibona - Cedevita Olimpija (23. kolo) i Mornar – Budućnost Voli (23. kolo). je uslovila odlaganje crnogorskog derbija. - Kako nas je informisao klup-

ski ljekar Mornara dr Miroslav Stanišljević, na posljednjem, redovnom testiranju na kovid-19, poslije dužeg vremena, pojavio se jedan pozitivan slučaj u redovima Mornara, a još četvorica igrača su mu prijavila povišenu temperaturu i bolove u mišićima. Dr Stanišljević je, potom, u dogovoru sa epidemiološkom službom, ekipu stavio u karantin na četiri dana, do 31. marta, kada će svi biti ponovo testirani - saopšteno iz Mornara. Mornar (skor 17-5) i Budućnost Voli (17-3) vode borbu za plasman u plej-of ABA lige, a

Podgoričani su u igri i za prvo mjesto pred doigravanje. Odlaganje meča i te kako godi Budućnosti, koja je, tako, dobila dan više za odmor i pripremu majstorice četvrtfinala Evrokupa. Podgoričani, naime, u srijedu u Monte Karlu igraju treći, odlučujući meč četvrtfinalne serije sa Monakom. Budućnost je slavila u prvom meču u Monte Karlu (77:76), tim iz Kneževine se revanširao u Ljubljani (74:64), pa će prekosjutra biti poznato koji će se od dva tima prvi put u klupskoj istoriji plasirati u polufinale Evrokupa. S. J.

Crnogorski centar blizu dabl-dabla na debiju u dresu Čikaga

Baranka Zorana Radonjić nakon druge seniorske sezone u WABA ligi

Vučević: Prilično dobro za prvu utakmicu

Želim svakog dana da napredujem

Nikola Vučević je porazom od San Antonija (120:104) debitovao u dresu Čikaga, ali je na ličnom planu imao uspješnu utakmicu – upisao je 21 poen (šut iz igre 16-9, za tri poena 4-2), devet skokova i tri asistencije za skoro 32 minuta igre. - Što se mene lično tiče, bila je to utakmica u kojoj sam trebao sve da shvatim, a puno je stvari koje su se dogodile u posljednja dva dana. Ali mislim da je u cjelini bilo prilično dobro za prvu utakmicu. Pokušavao sam da pronalazim svoje saigrače i steknem osjećaj za sve novo, za sve nove igrače. Malo je zabavnije shvatiti napadački dio, ali, takođe, je važno da shvatimo našu odbranu. Očigledno, večeras to nije bilo dobro – rekao je Vučević. Novi centar Čikaga ističe da meč protiv San Antonija nije prošao onako kako su Bulsi priželjkivali. - Ali uvijek je teško kada napravite velike promjene kao što je to uradio ovaj tim i dovedete igrače koji će imati veliki uticaj na ekipu – rekao je Vučević. - Mislim da smo na početku meča samo pokušavali da shvatimo jedni druge. I mislim da smo se previše trudili da jedni drugima ne smetamo, pa smo bili malo pasivni. S druge strane, Sparsi su igrali sjajno i pogađali su vrlo dobro. Nijesmo mogli da ih zaustavimo i promašili smo puno šuteva. A kad uđete u veliki rezultatski deficit, onda je teško igrati – istakao je popularni Vuč. San Antonio je na poluvremenu vodio sa ubjedljivih 65:39, Čikagu je prijetio pravi brodolom…

- Mislim da je bilo dobro što smo u drugom poluvremenu igrali bolje, kako bismo uhvatili neki zamah, imali neke pozitivne stvari sa kojima možemo nastaviti i naučiti iz njih. Tako da mislim da ima i dobrih i loših stvari iz ovog meča, ali to je bilo očekivano. Pored Vučevića, protiv San Antonija se istakao i drugi Ol-star igrač Bulsa Zak Levin, koji je upisao 18 poena, tri skoka i asistenciju.. - Razgovarao sam sa Zakom, osjećao se ponekad kao da smo on i ja bili pomalo previše pasivni, i pokušavali da se međusobno razumijemo, pa smo tako olakšali odbranu protivniku. Osjećam da smo možda bili malo agresivniji, njihova odbrana bi se srušila i to bi nam otvorilo više stvari. Ali to će doći vremenom, dužim zajedničkim igranjem. Znali smo da će to biti proces i da se to neće dogoditi samo preko noći – zaključio je S. J. Vučević.

PODGORICA - Budućnost Bemax je završila sezonu u WABA ligi, drugi put u istoriji osvojeno je srebro u regionalnom takmičenju, a Podgoričanke se sada okreću obavezama na domaćoj sceni. Velika pauza i mali broj odigranih utakmica, te problemi u svim ekipama sa koronom, uslovio je da kasni i završni turnir Kupa, ali je jasno da ,,plave“ samo formalno treba da potvrde decenijsku dominaciju u zemlji. Sezona u regionalnom takmičenju donijela je dosta toga - lijepe pobjede protiv ekipa koje su realno jače (Beroe i Montana), prilično emotivni trijumf protiv Celja (bez dvije najbolje igračice Babić i Mitrašinović), a baš tada u punom svjetlu zasijali su neki novi aduti. I, čini se da je to tokom cijele sezone imalo najveći odjek, a napredak i veliki potencijal najmlađih čini se da raduju više od samog srebra. Jedna od onih čije vrijeme tek dolazi svakako je i Zorana Radonjić, mlada Baranka, koja već ima drugu seniorsku sezonu u WABA ligi, gdje je nakon impresivnih partija u dresu Lovćena u konkurenciji U17 pokazala da se na nju može ozbiljno računati. - Ovo je bila još jedna sezona od izuzetnog značaja za nas mlađe. Imale smo priliku da uz naše glavne i starije igračice stičemo iskustvo i kroz svaki trening napredujemo. Bila je čudna sezona, specifična situacija zbog korone, pa smo imali i po mjesec period bez utakmica, a onda u malom vremenskom intervalu nekoliko jakih mečeva. Nije bilo lako sačuvati se od virusa, ostati u treningu u kontinuitetu i držati tempo, ali bile smo motivisane da opravdamo zaista veliko povjerenje koje imamo od trenera i to od prvog dana kazala je Zorana Radonjić, bek Podgoričanki. Zorana, inače, nekadašnji biser barskog Antiva-

rija, koja je poput Marije Leković, brušeni košarkaški dijamant Nikole Ćosovića, minule sezone u debitantskoj godini u seniorskoj konkurenciji pokazala je da će biti od velikog značaja za ,,plave“. Sada, u tek završenoj sezoni WABA lige, Radonjić je imala odlične statistike na 11 utakmica, ali je posebnu energiju donosila sjajnom odbranom. - Poznato je da težimo da iz dobre i agresivne odbrane dolazimo do cilja. Trudim se da uvijek ukazano povjerenje opravdam na najbolji način. Sada još nijesu definisani datumi oko završnice domaće lige, ali bez obzira na to treniramo i ovaj period je veoma značajan za nas mlađe, a sigurno da će finiš sezone biti nova šansa za dokazivanje - podvukla je Radonjić, koja ove sezone u domaćoj ligi ima prosjek 11 poR. P. ena i po pet skokova i asistencija.

Kvalifikacioni turnir Evrolige za juniore

Budućnost Voli četvrta u Beogradu PODGORICA - Juniori Budućnost Volija zauzeli su četvrto mjesto na kvalifikacionom turniru Evrolige u Beogradu. Izabranici Miloša Radovića su u meču za treće mjesto

poraženi od Partizana 79:67 (26:14, 17:20, 23:18, 13:15). Najbolji u ekipi ,,plavih“ bili su Hrvat Tomislav Ivišić sa 24 poena i 11 skokova i Turčin Eraj Bujukdžangaz koji je dodao 17 poena. U ekipi Partizana najbolji je

bio Marko Vukčević sa 21 poenom i 11 skokova, Đorđije Jovanović, kapiten kadetske reprezentacije Crne Gore, dodao je 18 poena, četiri skoka, dvije asistencije i ukradenu loptu. Podgoričani su u grupnoj fazi

savladali Lokomotivu Kubanj i Cedevita Olimpiju, a poraženi su od Mege, pa su zauzeli drugo mjesto u grupi, i nijesu dobili priliku da igraju u finalu i bore se za direktan plasman na završni turnir u Kelnu (27 – 30. maj). U Kelnu će nastupiti pobjednici tri kvalifikaciona turnira i pet timova koji dobiju specijalnu pozivnicu. S. J.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 29. mart 2021.

ŠEST BODOVA IZ DVIJE UTAKMICE: Fudbaleri Crne Gore u dobrom raspoloženju dočekuju najteži meč u martovskom terminu kvalifikacija za Mundijal

PODGORICA - Šest bodova iz dvije utakmice - fudbaleri Crne Gore uspješno su započeli kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Nakon pobjede nad Letonijom u Rigi (2:1), te mnogo lakšeg i ubjedljivijeg trijumfa protiv Gibraltara pod Goricom (4:1), ,,hrabre sokole“ na kraju martovskog termina očekuje duel sa najjačim rivalom. Izabranici Miodraga Radulovića ugostiće selekciju Norveške u utorak veče (20.45 h). - Odgledali smo Norvešku u meču koji su izgubili od Turske. Vidjeli smo njihove vrline i mane. Imamo dva dana da se pripremimo za taj duel koji je najteži od početka kvalifikacija. Daćemo sve od sebe da i tu utakmicu pobijedimo - rekao je Adam Marušić na brifingu u hotelu ,,Podgorica“. Prva zvijezda skandinavske reprezentacije je ofanzivac Borusije Dortmund - Erling

I. MANDIĆ

MARUŠIĆ: Imamo dobre šanse protiv Norveške ĐURĐEVIĆ: Sa Jovetićem se lako uklopiti Dvije utakmice na startu kvalifikacija za Mundijal pokazale su da je Crna Gora u Urošu Đurđeviću dobila veliko pojačanje u napadu. Dvadeset sedmogodišnjem ofanzivcu Sporting Hihona falilo je sreće da pogodi mrežu protiv Letonije i Gibraltara, ali se vidjelo da dobro funkcioniše u tandemu sa Stevanom Jovetićem, da se uklopio u sistem selektora Miodraga Radulovića. Možda premijerni gol za

,,hrabre sokole“ upiše u utorak veče protiv Norveške pod Goricom (20.45 h). - Od napadača se stalno traže golovi. Ne osjećam pritisak. Na terenu ću uvijek dati maksimum, kao u ove dvije utakmice i nadam se da će uskoro golovi doći. Sigurno da se najbolje uklapam sa Stevanom. Sa takvim igračem se lako uklopiti - rekao je Đurđević, koji nastavlja: - Teško je navići se na novu sredinu, ali brzo sam

se uklopio. Stručni štab i saigrači su me prihvatili na najbolji način. Srećan sam što sam ovdje - ističe novi napadač našeg najboljeg državnog tima. Odigrana su dva kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, a Norveška je već pod pritiskom uoči gostovanja u Podgorici. Skandinavska selekcija prilično je uzdrmana nakon ubjedljivog poraza od Turske u Malagi (3:0). O tome svjedoče riječi

Haland, a učinak dosta zavisi i od Martina Edegarda, člana Real Madrida koji je pozajmljen Arsenalu. Kako im se suprotstaviti, ne samo njima nego i kompletnoj ekipi, pokazala je Turska koja ,,vikinzima“ gotovo nije dala

šansu da urade nešto više. O tome svjedoči rezultat - 3:0 u korist gostiju na neutralnom terenu stadiona ,,La Rosaleda“ u Malagi. - Imaju jako kvalitetnu reprezentaciju. Nijesu u pitanju samo jedan ili dva igrača, ima ih

mnogo više od toga. Očekujemo tešku utakmicu, a opet kažem - uradićemo sve što je do nas u cilju nove pobjede. Tako sigurno razmišlja i Norveška, koja će biti pod većim pritiskom poslije poraza od Turske, ali mi gledamo sebe -

selektora Stalea Solbakena koji je predstojeći duel sa Crnom Gorom nazvao ,,malo finale“. - Najbitnije je da smo uzeli svih šest bodova i da čekamo Norvežane sa maksimalnim učinkom. Utakmica protiv Norveške će biti najteža - njima teža nego nama. Oni imaju veći pritisak. Ako izgube ovdje, onda nemaju šta da traže do kraja kvalifikacija. Mi treba da igramo našu igru, rasterećeno i da pokušamo da osvojimo tri boda - zaključio je Đurđević. ističe prvotimac Lacija. Selektor Radulović odmorio je nekoliko igrača protiv Gibraltara - neke u potpunosti, a neke kroz manju minutažu. Jedan od onih koji je totalno čuvao za Norvežane je upravo Marušić.

- Momci su dobili više samopouzdanja nakon dvije vezane pobjede, a mogućnost rotacije nam je omogućila da budemo još spremniji za izazov koji nam predstoji. Mislim da imamo dobre šanse naglašava Marušić. Tri boda ili bod? Po tom pitanju nema dilemu jedan od najboljih fudbalera našeg državnog tima… - Sigurno treba da idemo na pobjedu. Jeste da igramo protiv najjačeg rivala do sada, ali imamo svoje adute. Imamo pravo da se nadamo da možemo da pobijedimo - poručio je Marušić. Što misliš o našoj grupi? - Prilično je izjednačena. Svako svakog može da pobijedi. Bitan je svaki bod. U krajnjem, nećemo biti nezadovoljni ako se to desi protiv Norveške, ali ići ćemo na sva tri - kaže Marušić poslije dva kola u grupi G, u kojoj Crna Gora i Turska imaju po šest bodova, Holandija i Norveška po tri, dok su Letoni-

U Puli održan sankcionisani atletski miting ,,Kroacija open“

Baranin popravio lični rekord PODGORICA - Radmilo Baranin zablistao je u Puli! Crnogorski paraolimpijac popravio je lični rekord na sankcionisanom atletskom mitingu ,,Kroacija open“, koji je minulog vikenda održan u Puli.

Britanac pobjednik prve ovosezonske trke Formule 1

Hamiltonu triler u Bahreinu Luis Hamilton je pokazao kakav je majstor za triler završnice. Svjetski šampion na startu nove sezone Formule 1 trijumfovao je na stazi u Bahreinu ispred Maksa Ferstapena iz Red Bula (sa sedam i po desetinki prednosti), a treći je bio Valteri Botas iz Mercedesa. Britanac je kao i prošle godine ostvario pobjedu, ukupno 96, a do nove je stigao veoma teško jer je u posljednjih 15 krugova vozač Red Bula postepeno

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 1:32:03,897 sat 2. Maks Ferstapen (Red Bul) +0,745 sekunde 3. Valteri Botas (Mercedes) +37,383 4. Lando Noris (Meklaren) +46,466 5. Serhio Perez (Red Bul) +52,047 6. Šarl Lekler (Ferari) +59,090 7. Danijel Rikardo (Meklaren) +66,004 8. Karlos Sajnc (Ferari) +67,100 9. Juki Cunoda (Alfa Tauri) +85,682 10. Lans Strol (Aston Martin) +86,713

smanjivao razliku i doveo finiš do usijanja. Najuzbudljivije je bilo u 53. krugu kada je Ferstapen pre-

tekao Hamiltona, a vozač Mercedesa 15 sekundi kasnije ponovo preuzeo vođstvo. Neiskustvo u posljednjem krugu presudilo je da Britanac prvi prođe kroz cilj. Trka je bila upravo onakva kako su akteri najavljivali, od samog početka uzbudljiva, a za bivšeg šampiona Fernanda Alonsa za zaborav jer je u 34. krugu završio takmičenje. Četvrto mjesto osvojio je Lando Noris, peti je bio Serhio Perez, šesti Šarl Lekler…

Baranin je u bacanju koplja, u kategoriji F34, imao hitac od 21 metar i 35 centimetara, dok je u bacanju kugle ostvario rezultat osam metara i 80 centimetara. Uspješan nastup imala je i Marijana Goranović, koja je u kategoriji F41, disk bacila 19,43 metra, što je njen najbolji rezultat u posljednje dvije godine. Nastupili su i bacači koplja Maja Rajković (F 54) i Danilo Gojković (F 34). Rajković je nastup završila sa rezultatom 11,16, dok je Gojković koplje bacio 17,85 metara, dok je Miloš Spaić (F11) u bacanju kugle, ostvario rezultat 10,63 metra. - Opšti utisak je da su naši najiskusniji takmičari imali dobar nastup, dok ovi manje iskusni nijesu ostvarili ono što smo mi željeli. Osjetio se nedostatak takmičenja na zvaničnim turnirima. Mogu biti zadovo-

ljan jedino sa nastupom Radimla Baranina, koji je bacio svoj najbolji lični rekord u bacanju koplja, a u kugli 8,80 što je blizu njegovom ličnom rekordu - objasnio je trener reprezentacije Veljko Čegar, uz napomenu da je zadovoljan nastupom i Marijane Goranović, koja je bacila svoj najbolji rezultat u posljednje

dvije godine. - Što se tiče ostalih, Gojković je ostvario rezultat koji je daleko od njegovog ličnog rekorda. Spaić i Rajković bili su ispod očekivanja - dodao je Čegar. Delegacija Paraolimpijskog komiteta tokom boravka u Puli posjetila je Društvo perojskih Crnogoraca - Peroj 1657. R. P.

Arena

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Entoni Tejlor sudi pod Goricom UEFA je odredila englesku sudijsku četvorku za kvalifikacionu utakmicu Crne Gore i Norveške pod Goricom. Pravdu će dijeliti četrdeset dvogodišnji Entoni Tejlor iz Mančestera, koji vodi mečeve Premijer lige od 2010, dok je od 2013. godine na listi za internacionalne duele. Pomoćnici će biti Geri Besvik i Adam Nun, a uloga četvrtog arbitra pripala je Krejgu Pausonu. ja i Gibraltar na nuli. Kako si zadovoljan svojom formom? - Odigrao sam dosta utakmica ove sezone. Forma je dobra, zdrav sam, a to je najbitnije. Nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu. Marušić može da pokriva nekoliko pozicija u timu desnog beka, krilo, ,,ful beka“ u sistemu ,,3-5-2“, čak i na lijevoj strani. Gdje vidiš sebe u postavi Crne Gore? - To je pitanje za selektora. Gdje god da igram za mene je okej - odgovorio je Marušić. Kakvi su planovi za sljedeću sezonu? Italijanski mediji su pisali o novom ugovoru u Laciju, ali i promjeni sredine… - Najbitnije je da ovu sezonu završimo kako treba. Vidjećemo da li ćemo izboriti Ligu šampiona. Nakon toga ću odlučiti - zaključio je Marušić, koji je upisao 37 nastupa u dresu ,,hrabrih sokola“. D. K.

Sportski miks

SELEKTOR MIODRAG VUKOTIĆ U SAMOIZOLACIJI: Mlada reprezentacija Crne Gore danas na ,,DG areni“ (18 h) dočekuje BiH na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Drašković: Vjera u dobar početak PODGORICA - Paralelno sa ,,A“ selekcijom, takmičarski ciklus započinje i crnogorska mlada reprezentacija. Doduše, sa mnogo više problema - selektor Miodrag Vukotić nije mogao da priprema ekipu za današnju premijeru protiv BiH na ,,DG areni“ (18 h), niti da računa na pomoć najbližeg asistenta Vladana Tomića, budući da su obojica u samoizolaciji jer su zaraženi korona virusom. ,,Sokoliće“ je privremeno preuzeo kormilar omladinske selekcije Slobodan Kepo Drašković koji će biti na klupi za prvi meč kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. - Sigurno da nas očekuje jedna jako teška utakmica. Skautirali smo protivnika i kao što smo vidjeli kroz tu analizu riječ je o timu koji posjeduju dobre i loše stvari. Ipak, mogu slobodno reći da imaju više dobrih stvari. Ponavljam, neće biti lako, ali nadam se pozitivnom ishodu - rekao je Drašković na brifingu u hotelu ,,Podgorica“. Kako ste se snašli u novom izazovu? - Nova uloga za mene. Za svakog trenera postoji neki novi

izazov. Igrači su me prihvatili odlično, mislim da sam se snašao dobro sa njima i da ćemo zajedno odraditi ovu utakmicu i napraviti dobar rezultat - odgovorio je Drašković. Mlada selekcija želi puno više od prošlog takmičarskog ciklusa koji je završila neslavno - kao posljednja u grupi. - Falilo je sreće, nije bilo dobrih igara, na kraju nije sve ispalo kako je trebalo da bude zbog više okolnosti. Ali nadam se da će se u ovom novom ciklusu sve to vratiti i da će ova selekcija napraviti bolje rezultate nego prethodna. Imamo ambicije da napravimo što veći uspjeh, mada će krajnji ishod zavisiti od dosta segmenata - smatra Drašković. Kakva je kadrovska situacija sa igračima? - Nema problema što se tiče sastava. Svi igrači koji su pozvani su tu. Zdravi su i s p re m n i z a u t a k m i c u poručio je Drašković. Kakav je plan za utakmicu sa BiH? - Težićemo da kroz pas igru dođemo do povoljnog rezultata. To je naš cilj. Vidjećemo koliko će nam protivnik to

Španac najbolji na startu Moto GP

Dominacija Vinjalesa Maverik Vinjales pobijedio je na Velikoj nagradi Katara. Vozač Jamahe na startu ovogodišnjeg Moto GP šampionata, stigao je do devetog trijumfa u kraljevskoj klasi, a 21. u karijeri.

Španac je slavio sa sekundom prednosti u odnosu na Žoana Zarka iz Pramak Dukatija. Treći je bio vozač Dukatija Frančesko Banjaja, četvrti Đoana Mira… Borba za trijumf na otvaranju

Crna Gora

BiH

(4-2-3-1)

Stadion: DG Arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: F. San (Švajcarska). Pomoćnici: J. Erni i Z. Benjami (oba iz Švajcarske). Početak: 18 časova. Popović Obradović

Babić

Milić

S. Krstović Pešukić

Janjić

Brnović Vukčević

Vukotić Striković Hasanbegović Dedić

Mašić

Savić Santrač

Hasić Kujundžić

Barišić Gazibegović

Šehić

Kanurić

Selektor Miodrag Vukotić

Selektor Slobodan Starčević

SANTRAČ: San o velikom takmičenju Mlada reprezentacija BiH ulazi u kvalifikacije za Evropsko prvenstvo sa željom da ode na veliko takmičenje. To je najavio vezista Stefan Santrač, koji najavljuje pobjedu protiv Crne Gore na ,,DG areni“. - Radimo dosta kvalitetno i naporno. Sve se jasnije vidi napredak u uigranosti ekipe. Svi momci profesionalno

dozvoliti, ali na nama je da uradimo sve što možemo. Prošli put smo imali jako loš start, upravo zbog toga jer je

izvršavaju svoje obaveze i atmosfera je na visokom nivou. Od utakmice sa Crnom Gorom očekujem ono najbolje, a to je pobjeda. Vjerujem da možemo odgovoriti na sve zahtjeve koje je selektor sa svojim saradnicima stavio pred nas - rekao je Santrač, a prenose mediji u BiH. Dvadesetogodišnji igrač sredine terena smatra da ova

prevagnula želja za golovima i na kraju nijesmo dobili neke utakmice koje smo trebali da dobijemo. Cijeli ciklus je po-

generacija može ostvariti velike rezultate. - Imamo kvalitet i zajedništvo što je jako bitno za uspjeh. Grupa je jaka, ali možemo da se nosimo sa konkurentima za plasman na Euro. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da ćemo dati sve od sebe kako bismo ispunili naš zajednički san, a to je odlazak na veliko takmičenje.

tom pošao u drugom smjeru. Nadam se da će ovoga puta sve biti mnogo pozitivnije zaključio je Drašković. D. K.

sezone na stazi „Losail“ riješena je osam krugova prije kraja, a moglo je biti drugačije, jer je Banjaja poveo sa pol-pozicije i kontrolisao stvari. Tako nije mislio Vinjales koji je počeo sa napadima kada je pretekao timskog kolegu Fabija Kvartarara. Španac je od trenutka kada je izbio na čelo imao prednost od sekundu i po u odnosu na pratioca.

Održano pojedinačno prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za seniore

Prvaci Filip Radović i Ivona Petrić

Polufinale plej-ofa za odbojkaše

Podgoričani u finalu Mornar 1 Budućnost volej 3 BAR – Dvorana: „Topolica“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Simonovska, Plamenac (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 30:28, 20:25, 16:25, 23:25. MORNAR: Radević 17, Vujisić (libero), Garović, Bugarin 12, Dobrković 1, Gojković 3, Grabež 7, Stojanović 9, Đuretić 8. BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 7, Čičić, Peruničić 27, Stanojević (libero), Nikčević, Hadžisalihović 9, Miranović, Perunović 1, Vlahović (libero), Ćinćur 8, Jovović 8, B. Radović 10, N. Radović 2. Iako su prvi put ove sezone iz-

gubili set u duelima sa barskim timom, odbojkaši Budućnost voleja su bez većih problema i očekivano izborili plasman u finale plej-ofa, sa dvije pobjede protiv Mornara. Mornar je dobio prvi set na razliku, i u četvrtom je bio blizu da meč odvede u peti set, ali su izabranici Zorana Vukčevića na kraju opravdali ulogu favorita i izborili drugo finale ove sezone, nakon onog u Kupu Crne Gore. Ko će biti protivnik Budve u drugom polufinalu, znaće se nakon odigravanja zaostale utakmice između Jedinstva i Galeba, koja je odložena zbog korona virusa u ekipi barskog Galeba. Po kalendaru, finale plej-ofa, do tri pobjede, treba da počne 4. aprila... S. J.

PODGORICA - Stonoteniseri Filip Radović i Ivona Petrić osvojili su titule prvaka Crne Gore u pojedinačnoj konkurenciji. Takmičenje je održano u sportskom kompleksu hotela ,,Voco“ u Podgorici, a finalni mečevi donijeli su dosta uzbuđenja. Članica beranskog Budima Ivona Petrić savladala je Simonu Perović iz STK Novi, dok je Radović pobjedom nad Lukom Bakićem odbranio prošlogodišnju titulu (4:0). Bronzani su bili članovi hercegnovskog kluba Novi Filip Radulović i Branko Cubović, a u ženskoj konkurenciji bronze su pripale članicama Budućnosti Snežani Ćulafić i Dragani Ćulafić. Prvaci Crne Gore u mješovitom dublu su Simona Perović i Filip Radulović iz STK Novi, dok su u dublovima trijumfovali Ivona Petrić i Andrea Bajović (STK Budim) i Filip Radović STK Unirea / Luka Bakić STK Temerin. U konkurenciji muških dublova, Radović i Bakić u finalu pobijedili su članove Budućnosti Stefana Rašovića i Harisa Taljanovića. Petrić i Bajović do trofeja u ženskom dublu došle su pobjedom protiv članica Budućnosti Snežane

i Dragane Ćulafić. - S obzirom na to da nijesam imala previše vremena kako bih se pripremila za takmičenje, moram reći da sam preza-

dovoljna rezultatom, posebno u pojedinačnoj konkurenciji. U finalu je bilo teško samim tim što sam igrala protiv Simone Perović koja je jako dobra i

iskusna igračica. Sve u svemu, nadam se da će biti još ovakvih rezultata u narednom periodu. Hvala treneru i saigračima R. P. izjavila je Ivona Petrić

20 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Tatjana Brnović od novembra se oporavlja od operacije ramena i prati Budućnost i reprezentaciju sa tribina

Povratak je blizu...

PODGORICA - Tatjana Brnović možda bi mogla da pomogne rukometašicama Budućnosti protiv Đera u dvomeču četvrtfinala Lige šampiona! Prvotimka ,,plavih“ početkom novembra morala je na operaciju ramena, sa oporavkom je ušla u završnu fazu i počela je da trenira sa ekipom. - Ušla sam u završnu fazu oporavka, ne bih željela unaprijed da pričam. Tu sam, svakako, sa ekipom - kazala je Brnović. Na Đer gleda kao na izazov i priliku da neopterećeno dođu do kvalitetne igre i konkretno - 3. aprila u Podgorici do aktivnog rezultata. - Možemo da pružimo dobar otpor, veliku borbu i iz meča izađemo sa više pluseva nego minusa. I gledam na četvrtfinale kao na priliku da rastemo. ,,Plave“ su bile i blizu i daleko od povoljnog rezultata sa Đerom u oba meča grupne faze. Presudilo je iskustvo, rotacija i bolje snalažanje kod

situacija gdje su svježina i ekipna klasa odigrali važnu ulogu. - Mislim da smo pokazale da možemo sa ovakvom ekipom da igramo. Prošle godine u ,,Morači“ doveli smo ih do toga bukvalno da ne znaju šta će sa loptom. Bile su bez ideja. Mislim da imamo rješenja u smisli našeg odgovora, karakterom, pojavom i pristupom. Sve ovo imamo. Smatram da smo i napadački i te kako konkurentni. Dobili smo nekoliko igračica kroz polusezonu, pogotovo na bekovskim pozicijama. Možda bi sve ovo i vidan napredak moglo da donese dobar rezultat. Uz konstataciju da nijesmo favoriti, ali jesmo pravi tim koji će, kao i do sada, probati kroz maksimum da izvuče najviše iz obje utakmice. Izuzetno je bilo teško, u oba ovogodišnja meča sa petostrukim šampionom, pratiti jak ritam, odgovoriti na hokejaške izmjene i pronaći idealne odgovore na individualne

sposobnosti bekova poput Oftedal, Minko, Kristijansen, Amorim... ,,Plave“ su i znatno promijenile odnos odbranom ,,5-1“, ali i gubile snagu što se reflektovalo na umor, veliki broj promašaja i tehničkih grešaka. - Odbrana je izazovna, ali se pokazala kao idealno rješenje. Sa Đerom će biti najteže, jer se moramo braniti od bekova koji su dobri šuteri i finteri. Znaju da igraju sa loptom, a protiv takvih igračica moraćemo pokazati snagu, odlučnost... Bukvalno sve. Odbrana koju sada igramo više nije ni iznenađenje. Đer ima tri, različita, ali kvalitetna golmana. - Đer to tako radi - potpisuje ugovore sa golmankama koje su godinu ranije pokazale najviše. Ko ima najbolji procenat sa gola - dolazi u Đer. Sve tri su kvalitetne, a kolika je vjerovatnoća da makar jednoj ne krene sa gola? Koliko smo puta bili svjedoci kako Lejno gura ekipu, posebno Nor-

vežanke i Francuskinje koje se rastrče po terenu. Motor ekipe je brazilska reprezentativka Amorom. - Godinama je na istom nivou, daje stabilnost ekipi, posebno u odbrani. Svjedoci smo kakav se napad igra kroz Ligu šampiona i više nije problem prebaciti brojku 30 golova. A Đer ima dobre golmane i jaku sredinu u odbrani. Sve igračice Budućnosti, koje su sa reprezentacijom izborile plasman na OI, u poletu su. Na krilima uspjeha možda bi i mogle do novog uspjeha. - Mislim da je sve rečeno o kvalifikacijama. Prosto je nevjerovatno da će Crna Gora treći put nastupati na OI. Tim je pokazao da samo tim leti visoko, a tačni smo bili kao sat. Često se ne gleda onakva igra. Kao sa Norveškom. Uživala sam u timskoj magiji. Zaista mislim da možemo, na temeljima ovakvih rezultata, da nastavimo lijepu klupsku priču - poručila je Brnović. A. M.

Jadran i Budva večeras (18 h) otvaraju seriju zaostalih mečeva

Vladan Kastratović, bek Komova

Nastavak uzbudljivog prvenstva PODGORICA - Vaterpolisti Jadrana i Budve večeras će od 18 sati otvoriti prvu, od ukupno tri zaostale utakmice ligaškog dijela (sjutra igraju Kataro - Jadran, a 3. aprila Jadran - Primorac). Vaterpolo prvenstvo, zbog epidemiološke situacije u državi, nastaviće se u izmijenjenom formatu, tako što će se ligaški dio završiti zaostalim utakmicama drugog kruga, nakon čega će krenuti polufinalna serija i mečevi za plasman. U polufinalu će se sastati prvoplasirana i četvrtoplasirana, te drugoplasirana i trećeplasirana ekipa. Finale će izboriti

ekipe koje prve dođu do dvije pobjede. Početak finalne serije planiran je za 28. april (igra se na tri pobjede).

Trenutno na tabeli vodi Primorac sa 15 bodova, Budva ima devet, Jadran tri, a Kataro A. M. je bez bodova.

Prva liga za rukometaše (16. kolo)

Komovi se mučili sa Jedinstvom Jedinstvo Komovi

24 (14) 27 (14)

BIJELO POLJE - Dvorana ,,Nikoljac“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Ivanović i M. Vujisić (Podgorica). Sedmerci: Jedinstvo 1 (0), Komovi 3 (1). Isključenja: Jedinstvo 12, Komovi 8 minuta. JEDINSTVO: Ljaljević (22 odbrane), Spahić (odbranjen sedmerac), J. Medojević, Radičević, Vojinović 1, Babović 4, A. Medojević, Kučević 5, Jelić 2, Tomović, Đurđević 3, Popović 1, Joksimović 8. KOMOVI: A. Kastratović (12 odbrana i sedmerac), Filipović, M. Stojanović, Zeković, Milović 1, Račić 5, P. Stojanović, Radojević, Marsenić 7, Ćirović, Vojvodić 2, V. Kastratović 7 (1), Varagić 2, M. Kastratović 3. Četrdeset dva minuta rukometaši Jedinstva kontrolisali su meč sa Komovima, vodili i tri razlike, ali je

senzacija na kraju izostala. Bjelopoljci su i nakon 13. meča u Prvoj ligi ove sezone ostali na nuli, a Komovi stigli do 10. pobjede u 14 utakmica. Sastav iz Andrijevice je u 43. minutu izjednačio na 20:20, potom prvi put poveo, zatim došao i na dva razlike. Jedinstvo je izjednačilo, ali su Komovi serijom 3:0 otklonili sve dileme.

Danilovgrad 17 (9) Berane 1949 29 (15) DANILOVGRAD - Sportski centar ,,Danilovgrad“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović (Podgorica) i M. Vešović (Berane). Sedmerci: Danilovgrad 4 (1), Berane 3 (3). Isključenja: Danilovgrad 14, Berane 8 minuta. DANILOVGRAD: Đurđevac (šest odbrana), Jovićević ( jedna odbrana), Đurković, Mirović 1, Kažić 2, Krivokapić 4, Marušić 2, Zmajević 2, Jokanović 2, Jokić, D. Vujović 2, Popović, Drecun, A. Vujović 2.

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u Splitu

Zapažen uspjeh jedriličara

Rezultati i tabela Jedinstvo - Komovi Danilovgrad - Berane 1949 Lovćen - Partizan 1949 Mornar 7 - Rudar Slobodna je Budvanska rivijera

24:27 17:29 28:20 31:26

1. Lovćen 14 14 0 0 458:345 28 2. Komovi 14 10 1 3 394:359 21 3. B. rivijera 14 10 0 4 436:352 20 4. Berane 15 9 1 5 400:366 19 5. Mornar 14 6 0 8 379:406 12 6. Rudar 15 6 0 9 406:416 12 7. Partizan 13 4 1 8 318:350 9 8. Danilovgrad 14 2 1 11 353:462 5 9. Jedinstvo 13 0 0 13 316:404 0 U narednom kolu (3-4. aprila) sastaće se: Partizan 1949 - Mornar 7, Komovi - Lovćen, Rudar - Danilovgrad, Jedinstvo - Budvanska rivijera. Slobodno će biti Berane 1949.

BERANE 1949: Lutovac (11 odbrana), Popović ( pet odbrana), D. Došljak (odbrana i sedmerac), Bućković, Marsenić 7, Trifunović 2 (2), Femić 1, Danić 4, Lekić 4, L. Došljak 2, Čampar, D. Došljak, Šćekić, Đurašković 5, L. Folić 2, Đ. Folić 2. U Danilovgradu se pitanje pobjednika nije postavljalo. Berane 1949 je slavilo protiv ekipe iz grada na Zeti (29:17) i upisalo devetu ovosezonsku pobjedu u prvenstvu. Ne. K.

Ekipa našeg reprezentativca Alekse Ukropine bolja od Juga u finalu turnira u Zagrebu

Radničkom pehar Regionalne lige Radnički je prvo u polufinalu šokirao Mladost, da bi sinoć za pehar Regionalne lige bio bolji od favorita Juga (14:12) i zasluženo stigao do najvećeg uspjeha u ovom takmičenju. Crnogorski reprezentativac Aleksa Ukropina u trijumfu ekipe iz Kragujevca postigao je gol, a isti učinak imao je u polufinalu sa domaćinom. U utješnom meču za treće mjesto splitski Jadran savladao je domaćina iz Zagreba 11:8. A. M.

Reprezentacija Crne Gore u jedrenju sa velikim uspjehom završila je učešće u Splitu na Otvorenom prvenstvu Hrvatske. Nikola Golubović osvojio je zlato u klasi Laser 4.7, a Ilija Marković srebro u klasi Standard u konkurenciji jedriličara do 21 godine. Milivoj Dukić, koji je dva puta učestvovao na Olimpijskim igrama, plasirao se na deveto mjesto u generalnom plasmanu. Naši jedriličari i selektor Ilko Klakor, radiće u Splitu do kraja prve sedmice aprila. Po završetku priprema selektor će sa Dukićem i Markovićem otputovati u Portugal gdje ih od 17. do 24. aprila očekuje kvalifikaciona regata za Olimpijske igre u Tokiju.

Feljton

Poneđeljak, 29. mart 2021.

12.

SRPSKO KIDISANJE NA CRNU GORU

Pustopoljina za zatiranje svijesti i savjesti Crnogoraca Duhovni „guru“ (da ga je poslužilo zdravlje) bi od ovog objektivno namjesničkog kružoka očekivao da Crnu Goru ideološki potpuno pasiviziraju i ograde je kao koralnim grebenom – sistemom dopingovane, srpske svijesti. Kad se organizaciono „apostolski“ potpunije zasnuju, pažljivim i „odgovornim“ dubinskim sondažama institucionalno će da parališu nacionalnu svijest

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Čini se, kao početkom devedesetih: civilizacijski i „demokratski“ rašomon. Začas crnokošuljaši; pa bučna jurnjava sa srpskim zastavama, i histerično trupkanje „Ovo je Srbija!“. Pa smo dobili dvanaest ministarstava, kao mandatarovih „12 apostola“. Bez posebnih ministarstava za sve ono što je ključno, prezentno, identitetski i kulturološki dominantno. Bez kulture, nauke, obrazovanja, sporta, turizma!? Naravno, da bi lakše i brže – kroz šumu buduće birokratske mimikrije i poltronskih im katakombi – vršili srpsku filtraciju i regresiju. Prvo atrofiraj i obezliči tako krucijalne nacionalne, crnogorske državne djelatnosti, a onda vrlo dosljedno i pedantno vrši smjenu rukovodećih i programski dominantnih kadrova. Tako je (strateški, u cilju demontiranja bivšeg „režima“) poručio formalno glavni prokurator: „Demontiranje po dubini“! Netrpeljivom politizacijom, histerično i revanšistički! Zbog čega bi drugo, nego da se u sve važnije pore društva u Crnoj Gori uvedu servilni srpski i prosrpski kadrovi – za obezličavanje i satanizovanje Crne Gore. Da potpuno „pospreme“ Crnu Goru… U kojoj će sve manje moći stasavati strukture i snage autentične, kvalifikovane i kvalitetne energije: za bavljenje problemima nacionalne kulture, crnogorskog jezika, Crnogorske pravoslavne crkve, kritičke nauke. Najgore institucionalno, nacionalno i državno devastiranje! Duhovni „guru“ (da ga je poslužilo zdravlje) bi od ovog objektivno namjesničkog kružoka očekivao: Da Crnu Goru ideološki potpuno pasiviziraju, i ograde je kao koralnim



Sadašnja Krivokapićeva „vlada diskontinuiteta“, koja je nastala u krilu SPC – u velikom je riziku da bude korišćena za brutalnu crkvenu, odnosno velikosrpsku hegemoniju u Crnoj Gori. Jer Crna Gora se već ponaša kao objektivno zarobljena država – crkveno, materijalno, emotivno, institucionalno

Amfilohije pričešćuje premijera Zdravka Krivokapića



Najgori korov istorije je teško iskorijeniti! Pogotovo ako se radije „kite svim i svačim, i što nikad bilo nije“, i što „ni babi u san doć’ ne može“. Ne priznaju sopstvena istorijska nedjela, pa samim tim ni međunarodne mirovne i sudske institucije. Haški sud ponajmanje. Nego se relativizuju sopstveni zločini, ignorišu i stravične posljedice o učinjenom etničkom genocidu, a njegovi vodeći egzekutori i dalje slave kao nacionalni heroji!?

Nova crnogorska vlada

grebenom – sistemom dopingovane, srpske svijesti. Kad se organizaciono „apostolski“ potpunije zasnuju, pažljivim i „odgovornim“ dubinskim sondažama institucionalno će da parališu nacionalnu svijest… A onda, eto pustopolja za ignorisanje i zatiranje savjesti Crnogoraca! Zar ovo ne slikuje zločinačkom udruživanju protiv drevne države Crne Gore, i njenih kulturnih vrijednosti, i istorijskih atributa!? Na potezu je Krivokapić i njegovi „apostoli“: dobili su priliku, da rade „ekspertski“. Što bi se reklo, stručno i domaćinski! Ali ne sa političkim proklamacijama: o reformama, o saradnji sa EU… (kao paravanom): pa, onda, u nacionalni i politički revanšizam, u etničko mijenjanje (i) dokazanih profesionalaca – koji rade u skladu sa zakonom… U konačnom, u civilizacijsko uništavanje građanskog koncepta Crne Gore! Lako će i relativno brzo biti potpuno uočljivo: što je urađeno u interesu Crne Gore, a što rade kao srpski čaršijski „šerpasi“ (vodiči i „nosači“) u

slabo uočavalo, shvatalo, i bilo zamuzeno… Potpuno zaboravljamo što je bilo samo prije trideset godina? Hoćemo evropske prinose – iz zakorovljene „bašte“? „De nihilo nihil“! Programirani doprinosi srpske oholosti – crnogorskom „nedovoljstvu“… Iz „nacionalnog“ resora za kulturu – opet bi da ravnaju vrh Lovćena, a čak i na svadbarskom veselju korotački, kosovski!? Kakva je ovo Crna Gora stasala, i kakve je intelektualce „odranila“ i okupila – kad sa Filozofskog fakulteta iz Nikšića grunu da brane koleginicu i njen, pomenuti „kulturni program“ – „sa indignacijom“. I pored njihove arogantne sadašnje „indignacije“, ja se (kao nekadašnji član Savjeta toga fakulteta) sa ogorčenjem (takođe i indignacijom, pride) śećam sličnih intelektualnih devijacija toga biranoga društva. I tada! Najgori korov istorije je teško iskorijeniti! Pogotovo ako se radije „kite svim i svačim, i što nikad bilo nije“, i što „ni babi u san doć’ ne može“. Ne prizna-

Crnoj Gori? Znaju li oni koliko to Beograd i „srpstvo“ cijeni: od nekoliko stotina ministara Kraljevine SHS i Jugoslavije, samo su trojica bila iz Crne Gore, i to – bez portfelja… Čini se da bi „partneri“ sa Zapada trebali konkretnije, i sa decidnijom ocjenom da prate ostvarivanje i primjenu svojih, odnosno EU vrijednosti na Zapadnom Balkanu. Mada, nije to lako, i neće da se upinju u sve naše balkanske šarade i devijacije. Kad im prekipi, mogu opet lako da „pospreme“ teren, pokupe „pregovarače“ i privedu ih neke ponavljačke („dejtonske“) klupe. Jer u ovom poznatom balkanskom parložištu i dalje je, i opet je dominantno – balkanski. Sa nešto agresivnijih metodoloških inovacija – svetosavskih! Politikanska upotreba izmišljene tradicije, sa nepreglednom masom obezduhovljenog svijeta, i vjernika – sustalog morala. U Crnoj Gori – moguća prevarantska i iracionalna pustoš – od novih „oslobodilaca“ Crne Gore? Kao da se na Balkanu nikad nije ovako

Premijer Krivokapić ljubi srpsku zastavu

ju sopstvena istorijska nedjela, pa samim tim ni međunarodne mirovne i sudske institucije. Haški sud ponajmanje. Nego se relativizuju sopstveni zločini, ignorišu i stravične posljedice o učinjenom etničkom genocidu, a njegovi vodeći egzekutori i dalje slave kao nacionalni heroji!? Kulturni narodi, koji poštuju svoju „baštu“ i sopstvenu kulturnu baštinu; „čuvaju rasadnik od šuge“. I pomno plijevu tvrdo ukorijenjeni i opaki nacionalni i društveni korov, kao nacionalni i državni izazov. Nenormalna količina izopačene, uvrnute i sumanute energije – sve više usložnjava međunacionalne i međudržavne odnose, stvarajući najkomplikovanije posljedice za potencijalno novi potpuni debakl razuma na Balkanu. Zar je mitropolit Radović morao da „progleda“ sa megalomanskih cerada, po za izbore „demokratski“ zbunjivanom Nikšiću… Neshvatljivo je kako se problemom Balkana, prije svega, bolje ne organizuju i zajednički snažnije ne pozabave odgovarajući narodi i države Regije. Da se jednom godišnje (na nekom Balkanskom forumu, ili Konferenciji balkanskih naroda i država, recimo u Sarajevu, Ljubljani, ili nekom italijanskom centru) – kritički ne pretresaju aktuelni društvenoistorijski, kulturni, religijski, i ostali savremeni ideološkopolitički problemi Zapadnog Balkana. Prije svega izazovi, i smetnje u funkcionisanju ovoga dijela Jugoistočne Evrope. Neshvatljivo je da se tim već vječitim „srpskim pitanjem“, odnosno „ugroženošću Srba“ na Balkanu, i pratećim političkim pukotinama, velikim etničkim rasjedima i entitetskim provalijama – u opasnom podrhtavanju i komešanju „krvi i tla“ – nije pokušavalo odgovorno, i sa odgovaraju-

ćom dozom kritičke lucidnosti i zajedničke vizije: nuditi direktni dijalog „partnerima“ sa Zapada! Poslije čega bi nam moglo biti izvjesnije, i koliko nam je ko partner?

NAROD POSTAJE BLIJEDA I BIJEDNA APSTRAKCIJA!

„Božji sin“ je rođen u štali, u jaslama, sirotinjski. I bila je, zbog muke narodne, „krajnja ura“. Dugo je hrišćanstvo bilo religija robova, i utjeha i nada sirotinje. Za razliku od njegovih sadašnjih ovozemaljskih pastira, koji izgledaju „raskošno“, optočeni „zlatom“ i „dragim“ kamenjem… Osim toga, srpski „pastiri“ više misle da ugode Rusiji, da „spašavaju“ Kosovo i uništavaju Crnu Goru, da jačaju Republiku Srpsku – i da metanišu Vučiću i Srbiji - nego što im je generalno stalo do Hristovog čovjekoljublja. Kad narod dugo i u simbiozi „vode“ umišljeni popovi i oholi političari, „populus“ sve više podśeća na ispranu, blijedu kopiju života. Vremenom i na bijednu apstrakciju! Koga popovi bukvalno zatrpavaju formalnim glagoljanjem o suštastvenosti vjere, snazi pričešća, „svetom duhu“…, a političari neumornim verbalnim nasiljem, kampanjama i agresivnim populizmom. Obostrano obećavajući dobrotu, odgovornost, uspješnu i zdravu budućnost. Ko nije stranački „povezan“ i partijski ošamućen, a prepusti se prepredenom njihanju: „narod rekao na izborima“, „narod presudio“, „narod očekuje“…, „došla sloboda!…, „Hristos voskrse!“, „prvi put demokratski izbori“, „demokratski smijenjena vlast“, „Aleluja“…, te „vlada kontinuiteta“, ili „vlada diskontinuiteta“ – taj nema pravo da nešto izvjesno očekuje. (Nastavlja se)

Marketing

Poneđeljak, 29. mart 2021.

MALI OGLASI NEKRETNINE Izdajem veći jednosoban polunamješten stan, 64m2/X sprat u bloku V, prva ruska kula, cijena 180e. Tel. 067/821-067 1 Prodajem kvalitetan stan od 32 m2, prizemlje (ekstra bašta 35 m2, i avlija 30 m2 koja se otvara za parkiranje kola plus šupa napravljena kao kuhinja). Ulica Georgija Dimitrova 58. Konik. Tel. 068/040-754 2

RAZNO Prodajem umjetničke slike i kupujem umjetničke slike, filateliju okupaciju Crne Gore, ćemer, medalje, knjige o staroj Podgorici . Kolekcionar Beli Tel. 069/051-526 3 Poklanjam 50 kamiona kvalitetnog zagaračkog tvrdog kamena. Tel. 068/040-745 4

ZANATSKE USLUGE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

Oglasi i obavještenja

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ALGORITAM DOO Adresa: NIKŠIĆKI PUT B.B.

Tel.: 020-290-405/069-308-874 Email: pravnisektor@icecom.me Oglašava potrebu za: 1. TEHNOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (VII/1 SSS), Kurs za MS Excel (Spread Sheet), Kurs za MS Power point, Kurs za MS Word za Windows, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: -prijave i cv slati na e-mail:pravnisektor@icecom.me; -microsoft CEMA DOO Adresa: VELIŠE POPOVIĆA B.B.

Tel.: 067-262-767 Email: dragas_z@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ELEKTROINSTALATER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektroinstalater Rok za prijavljivanje: 15 dana od 29/03/2021 do 13/04/2021 JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ZAŠTITAR/KA IMOVINE I LICA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: -sertifikat za poslove zaštite imovine i lica -licenca izdata od strane nadležnog organa(MUP-a) 2. LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA U TIMU IZABRANOG/E DOKTORA/ICE, 6 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinsko-laboratorijski tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 3. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA DJECU, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista pedijatrije Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 PUTEVI DOO Adresa: BULEVAR STANKA DRAGOJEVIĆA 40

Tel.: 078-103-840 Email: putevi@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA OPSLUŽIVANJU ASFALTNE BAZE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjese-

Poneđeljak, 29. mart 2021.

ca, mjesto rada Podgorica Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 5 dana od 29/03/2021 do 05/04/2021 Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju iospunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PUTAR/KA-ASFALTER/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana od 29/03/2021 do 05/04/2021 Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju iospunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. BRAVAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bravar Rok za prijavljivanje: 5 dana od 29/03/2021 do 05/04/2021 Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju iospunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. RADNIK/CA NA OPSLUŽIVANJU DROBILIČNOG POSTROJENJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: PK Rok za prijavljivanje: 5 dana od 29/03/2021 do 05/04/2021 Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi VAŠE ZDRAVLJE POLIKLINIKA Adresa: 8 MARTA 76

Tel.: 069-022-666 Email: info@vasezdravlje.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ginekološko - akušerska sestra Rok za prijavljivanje: 3 dana od 29/03/2021 do 01/04/2021 Napomena: -plata 350-500 E 2. MEDICINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana od 29/03/2021 do 01/04/2021 Napomena: -plata 350-500 E

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: Ul. Voja Lješnjaka

Tel.: 050/432- 327 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ID ZA ODRASLE, 8 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS)

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Radno mjesto: medicinska sestra/ tehničar za rad u timu ID za odrasle 8 izvršilaca na određeno vrijeme u trajanju do 6 mjeseci. Uslovi: Srednja stručno obrazovanje u obimu 240 CSPK ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 CSPK, IV ili V nivo kvalifikacija obrazovanja, završena srednja ili viša Medicinska škola opšteg smjera, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto - CV - diploma o završenoj srednjoj ili višoj Medicinskoj školi; u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacija (ovjerena kopija) - uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ovjerena kopija) - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu - izvod iz matične knjige rođenih - ovjerena kopija lične karte - izvod iz ličnog kartona nezaposlenog lica (izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) U prijavi na slobodno radno mjesto neophodno je navesti spisak dokumentacije koju kandidat prilaže. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja u koverti na kojoj je potrebno napisati ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom sa naznakom “prijava na oglas za radno mjesto medicinka sestra/tehničar za rad u timu ID za odrasle” na sljedeću adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul. Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje ili neposredno na arhivi Ustanove, kancelarija br. 315. Kontakt telefon za dodatne informacije 050/432-327 2. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR ZA RAD SA PSIHIJATROM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Radno mjesto: medicinska sestra/ tehničar za rad sa psihijatrom 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju do 6 mjeseci. Uslovi: Srednje stručno obrazovanje u obimu 240 CSPK ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 CSPK, IV ili V nivo kvalifikacija obrazovanja, završena srednja ili viša Medi-

cinska škola opšteg smjera, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto - CV - diploma o završenoj srednjoj ili višoj Medicinskoj školi; u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacija (ovjerena kopija) - uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ovjerena kopija) - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu - izvod iz matične knjige rođenih - ovjerena kopija lične karte - izvod iz ličnog kartona nezaposlenog lica (izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) U prijavi na slobodno radno mjesto neophodno je navesti spisak dokumentacije koju kandidat prilaže. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja u koverti na kojoj je potrebno napisati ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom sa naznakom “prijava na oglas za radno mjesto medicinka sestra/tehničar za rad sa psihijatrom” na sljedeću adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul. Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje ili neposredno na arhivi Ustanove, kancelarija br. 315. Kontakt telefon za dodatne informacije 050/432-327 3. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ID ZA DJECU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Pedijatrijska sestra Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Radno mjesto: medicinska sestra/ tehničar za rad u timu ID za djecu 2 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju do 6 mjeseci. Uslovi: Srednje stručno obrazovanje u obimu 240 CSPK ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 CSPK, IV ili V nivo kvalifikacija obrazovanja, završena srednja ili viša Medicinska škola pedijatrijski smjer, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto - CV - diploma o završenoj srednjoj ili višoj Medicinskoj školi; u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacija (ovjerena kopija) - uvjerenje o položenom stručnom

ispitu (ovjerena kopija) - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu - izvod iz matične knjige rođenih - ovjerena kopija lične karte - izvod iz ličnog kartona nezaposlenog lica (izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) U prijavi na slobodno radno mjesto neophodno je navesti spisak dokumentacije koju kandidat prilaže. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja u koverti na kojoj je potrebno napisati ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom sa naznakom “prijava na oglas za radno mjesto medicinka sestra/tehničar za rad u timu ID za djecu” na sljedeću adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul. Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje ili neposredno na arhivi Ustanove, kancelarija br. 315. Kontakt telefon za dodatne informacije 050/432-327 4. LABORATORIJSKI TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Biohemijsko - zdravstveni laborant, Medicinsko-laboratorijski tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Radno mjesto: laboratorijski tehničar/ka 1 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju do 6 mjeseci. Uslovi: Srednje stručno obrazovanje u obimu 240 CSPK ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 CSPK, IV ili V nivo kvalifikacija obrazovanja, završena srednja ili viša Medicinska škola smjer laborant, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto - CV - diploma o završenoj srednjoj ili višoj Medicinskoj školi; u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacija (ovjerena kopija) - uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ovjerena kopija) - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu - izvod iz matične knjige rođenih - ovjerena kopija lične karte - izvod iz ličnog kartona nezaposlenog lica (izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) U prijavi na slobodno radno mjesto neophodno je navesti spisak doku-

Poneđeljak, 29. mart 2021.

mentacije koju kandidat prilaže. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja u koverti na kojoj je potrebno napisati ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom sa naznakom “prijava na oglas za radno mjesto laboratorijski tehničar/ka” na sljedeću adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul. Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje ili neposredno na arhivi Ustanove, kancelarija br. 315. Kontakt telefon za dodatne informacije 050/432-327 5. SANITARNI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Sanitarni ekolog, Sanitarno ekološka sestra/tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Radno mjesto: saniktarni/a tehničar/ ka 1 izvršioc na neodređeno vrijeme. Uslovi: Srednje stručno obrazovanje u obimu 240 CSPK ili više stručno obrazovanje u obimu od 120 CSPK, IV ili V nivo kvalifikacija obrazovanja, završena srednja ili viša Medicinska škola sanitarni smjer, položen stručni ispit. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto - CV - diploma o završenoj srednjoj ili višoj Medicinskoj školi; u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome i rješenje o izjednačavanju kvalifikacija (ovjerena kopija) - uvjerenje o položenom stručnom ispitu (ovjerena kopija) - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu - izvod iz matične knjige rođenih - ovjerena kopija lične karte - izvod iz ličnog kartona nezaposlenog lica (izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) U prijavi na slobodno radno mjesto neophodno je navesti spisak dokumentacije koju kandidat prilaže. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja u koverti na kojoj je potrebno napisati ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i

kontakt telefonom sa naznakom “prijava na oglas za radno mjesto sanitarni/a tehničaka” na sljedeću adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul. Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje ili neposredno na arhivi Ustanove, kancelarija br. 315. Kontakt telefon za dodatne informacije 050/432-327

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA BB

Tel.: 041-231-502 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana od 30/03/2021 do 06/03/2021 Napomena: posebna znanja:licenca za rad Uz prijavu kandidati dostavljaju dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova traženih oglasom,u originalu ili ovjerenoj kopiji. OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U DRŽAVNIM ORGANIMA, ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: • Crnogorsko državljanstvo • Punoljetstvo • Zdravstvena sposobnost • Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja • Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte)

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci) • Položen stručni ispit uz dokaze o ispunjenosi opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u javnom oglasu , kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe, ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima , stručnom usavršavanju , naučnim zvanjima , objavljenim naučnim i stručnim radovima. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se , u zatvorenoj koverti, na kojoj s navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Oglašava potrebu za: 1. PROJEKTANT/KINJA HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS tehničkog smjera, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Prijave putem e-mail-a neće se uzimati u razmatranje. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

HERCEG NOVI

Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE JAVNIH POVRŠINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Rok za prijavljivanje: 3 dana od 29/03/2021 do 01/04/2021

TEL: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 031/332-040 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. KUĆNI/A MAJSTOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 3 dana od 29/03/2021 do 01/04/2021

KOTOR TEL: 032/325-732

VODOVOD I KANALIZACIJA DOO KOTOR Adresa: ŠKALJARI BB,KOTOR

Tel.: 032/325-214;325-217 Email: vodovod.kotor@t-com.me

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

DOO KOMUNALNO NIKŠIĆ Adresa: DRAGICE PRAVICE BB

Tel.: 040/246-472

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,RISTAN PAVLOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 23

Tel.: 052/301-285 Email: o.s.ristan.pavlovic@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanova-

ma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana od 29/03/2021 do 13/04/2021 Napomena: Profesor/ica se prima na 17 časova nedjeljne norme. -crnogorsko državljanstvu -dozvola za rad(licenca) 2. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana od 29/03/2021 do 13/04/2021 Napomena: Profesor/ica se prima na 13 časova nedjeljne norme a najduže do 30.06.2021god. -crnogorsko državljanstvo -dozvola za rad(licenca)

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JPU ,,BOŠKO BUHA“ ROŽAJE Adresa: MARŠALA TITA B.B.

Tel.: 051-682-756 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA PRIPREMANJU I SERVIRANJU HRANE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 8 dana od 29/03/2021 do 06/04/2021 Napomena: Na određeno vrijeme, do 30.06.2021. godine. Potrebna završena srednja stručna škola - kuvar/ica III ili IV 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 ili 240 kredita CSPK-a). Uz zahtjev priložiti sljedeće: Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja.

Oglasi i obavještenja

OBAVJEŠTENJE Doktorska disertacija doktoranda MR MARTINA BOJAJA, pod naslovom „ODRŽAVANJE STABILNOSTI CIJENA U CRNOJ GORI KROZ UPRAVLJANJE SPOLJNIM I UNUTRAŠNJIM FAKTORIMA INFLACIJE“ i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije stavljaju se na uvid javnosti. Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija, u sastavu: -Prof. dr Gordana Đurović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, mentor, -Prof. dr Nikola Fabris, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, član, -Prof. dr Nikola Milović, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, član. Pregled doktorske disertacije i Izvještaja se može izvršiti u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci i Biblioteci Ekonomskog fakulteta. Poslovni broj: I.br. 561/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO “SB – STATUS” Bar, ul. Maršala Tita D-5, na osnovu izvršne isprave – rješenja Privrednog suda Crne Gore u Podgorici I.br. 775/2010. od 29.01.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.03.2021. godine

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika DOO “SB – STATUS” Bar, ul. Maršala Tita D-5, na osnovu izvršne isprave – rješenja Privrednog suda Crne Gore u Podgorici I.br. 775/2010. od 29.01.2010. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o promjeni sredstva izvršenja, zaključka o izlasku na lice mjesta od 25.03.2021. godine, koje lice mjesta je zakazano za dan 26.04.2021. godine u 12,00 časova. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.03.2021. godine Poslovni broj: I.br. 562/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO “SB – STATUS” Bar, ul. Maršala Tita D-5, na osnovu izvršne isprave – rješenja Privrednog suda Crne Gore u Podgorici I.br. 5715/2010. od 22.06.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.03.2021. godine,

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Dana 27. marta 2021. preminula je u 89. godini naša voljena Дана 26. марта 2021. у 51. години трагично је настрадао наш вољени

Tužnim srcem obavještavamo da nas je napustila 28. marta 2021. godine naša voljena

DANICA pok.Vladimira ĐUROVIĆ rođena Klisić

ДАЛИБОР Бранков КУЗМАНОВИЋ

JELISAVKA - KOSA Milinkova KNEŽEVIĆ rođena Tomić

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у ужем кругу породице 29. марта у 14 часова на гробљу Гвозден бријег у Бару.

Ожалошћени: отац БРАНКО, мајка ЂУРЂА, супруга АЛЕКСАНДРА, син ОГЊЕН, тетка АНКИЦА, стриц ВЕЉКО и остала многобројна родбина, кумови и пријатељи

Sahrana drage nam pokojnice obavljena je u krugu porodice 28. marta.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i MOMČILO, snaha MIRA, brat NOVAK, unuke MARA i JELENA, zet DAMIR, praunučad PETAR, MARTINA, LUKA i ostala mnogobrojna rodbina

Sahrana će se obaviti 29. marta u 14 časova u krugu uže porodice na mjesnom groblju u selu Zagrad - Župa. Ožalošćena porodica: sin SLOBODAN - BOBO, ćerka SANJA, snaha NEVENA, unučad TATJANA, FILIP, PETAR, NIKŠA i MATIJA, sestrić i sestrična, bratanići i bratanične, zaova MAKA, jetrve VUKICA i MILENA i ostala mnogobojna rodbina KNEŽEVIĆ i TOMIĆ

2195

2178

2186

Mojoj dragoj

Посљедњи поздрав драгој

Umrla je naša voljena i poštovana tetka

DANICI PETRIČIĆ

ДАНИЦИ ЂУРОВИЋ

Dašo moja, znala si da voliš, praštaš i činiš velika djela. Hvala Ti za decenije iskrenog i neponovljivog prijateljstva, za svu tvoju pažnju i ljubav, za svaku tvoju priču, podršku i savjet. Ostavljaš neizbrisiv trag i mnogo uspomena, koje će hraniti moju dušu sve do puta u vječnost. Pridružujem se bolu za tobom, tvojoj velikoj, divnoj i časnoj porodici. Žalim te kao rođenu i samo Tebi poruku za kraj. „Blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi“.

Увијек ћемо се радо сјећати наших заједничких дружења, топлих ријечи и времена проведеног с тобом.

SANJA KOVAČEVIĆ sa đecom

ДРАШКО и ИВАН ЛЕКОВИЋ са породицама и ЖЕЉКО ЛАКОВИЋ са породицом 2185 Draga strina

2188

KOSA KNEŽEVIĆ

Draga tetka Kose, mnogo nas je rastužio tvoj odlazak. Hvala na lijepim i toplim trenucima provedenim s tobom. Hvala ti na svakom osmijehu, pažnji, podršci, snazi, vedrini i toplini kojom si nas uvijek dočekivala i ispraćala. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava kroz priče i sjećanja.

Vole te i tuguju za tobom, Tvoji JOVANOVIĆI

ANĐELIJA JOVANOVIĆ

2191 Voljenoj

Sa ponosom ćemo pamtiti tvoju ljudskost i dobrotu. Počivaj u miru.

DANICI PETRIČIĆ Izražavamo iskreno saučešće našoj Ljiljani Dajak, rođenoj Petričić i njenoj porodici povodom smrti njene majke Danice.

TANJA i ZORAN sa porodicama 2181 Posljednji pozdrav

JELISAVKI KOSI KNEŽEVIĆ

S poštovanjem ZAJEDNICA CRNOGORACA SPLIT 2189

ANĐELIJA Mitrova JOVANOVIĆ

ANĐELIJI

rođena Roganović

Neka Bog da vječan mir našoj plemenitoj komšinici.

Kumo, neka ti je laka ova crna zemlja koju si mnogo voljela. Počivaj u miru.

Od porodice MARKA JABUČANINA 2177

Teško je gubiti nekoga ko ti je sve: ljubav, sigurnost, toplina, razumijevanje, kritika, savjet, podrška... U nama je urezan tvoj putokaz čojstva, pravde, poštenja, predanosti, posvećenosti... nepresušne odanosti. Hvala Ti za sve. Hvala za tople zagrljaje, hvala za mudre savjete, hvala za plemenitost i dobrotu, hvala za majčinsku brižnost i neprospavane noći. Hvala za tvoju snagu kojom si nas bodrila. Hvala za častan i ponosan život. Uvijek si u nama i sa nama. Putuj tamo gdje te čekaju naši Zoran, Milinko i dragi rođaci. Na rastanku, šta da Ti kažemo? Snagu da idemo dalje daće nam tvoj svijetli lik, koji je naša vodilja, nadahnuće i nepresušni izvor podrške.

FAMILIJA ZVICER 2171

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj kumi i komšinici

Tvoji: SANJA, VLADO, TATJANA i FILIP 2197 Našoj voljenoj baki

KOSI KNEŽEVIĆ Mnogo će nam nedostajati naši svakodnevni razgovori i lijepe riječi. Počivaj u miru. RARA, SNEŽANA, SANDRA i MILO TODOROVIĆ 2187

KOSI Draga bako, hvala ti za neizmjernu ljubav, pažnju i brigu koju si nam pružala sve godine našeg odrastanja. Zauvijek ćemo osjećati toplinu tvojih nježnih zagrljaja i radost trenutaka provedenih sa tobom. Ostavila si neizbrisiv trag u našim životima. Pamtićemo tvoj blagi i topli osmijeh, srećni i ponosni što smo te imali. Tvoje priče i mudri savjeti vodiće nas kroz budućnost. Sa zahvalnošću i ljubavlju, Tvoja unučad: TATJANA, FILIP, PETAR, NIKŠA i MATIJA 2196

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Voljena naša Дана 26. марта 2021. преминула је у 83. години наша драга

Dana 28. marta 2021. preminula je u 85. godini naša draga

NOVKA Miloradova PERIŠIĆ

ОЛГА - ЦАРА Војислава КОЉЕНШИЋ - ДУЈОВИЋ

STAŠA Сахрана је обављена 27. марта у кругу породице на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Улица краља Николе број 254 - Подгорица.

Zbog novonastale situacije u državi sahrana će se obaviti u krugu porodice, 29. marta u 13 časova na mjesnom groblju Trešnjevo.

Ожалошћени: син ЗВЕЗДАН, унука АНДРЕА - НАНО, снаха САЊА, сестрићи ОГЊЕН и ЗОРАН ЖИЖИЋ, са породицама и остала родбина КОЉЕНШИЋ и ДУЈОВИЋ

Ožalošćeni: sin PETAR, kćerke RAJKA i LJUBICA, unuk FILIP, unuke ALEKSANDRA i IVANA, snaha BRANKA, sestra SLAVKA i porodice PERIŠIĆ i RADOVIĆ

2182

2190

Мајко

S poštovanjem opraštamo se od

Tri godine... a trenutka nema da nijesi sa nama. Patnja, tuga, suze. Sve podsjeća na Tebe, uvijek nasmijana i puna ljubavi za sve nas. Fališ... Anđele naš.

Tvoji NAJMILIJI

ЦАРА Поносан сам на твој частан живот, на несебичну љубав и пажњу коју си пружала свима које си вољела, бескрајно сам тужан што си нас напустила. Нека твоја уморна душа нађе мир међу анђелима, у загрљају твоје вољене мајке и никад прежаљене сестре Миле.

DUŠANA - DUKE DAMJANOVIĆA

2180

dragog prijatelja, vrsnog učitelja i uvaženog člana naše sportske porodice. STRELJAČKI SAVEZ CRNE GORE 2175

Твој син ЗВЕЗДАН са породицом Posljednji pozdrav 2184

SAJO Заувијек ме је напустила моја драга баба Tuga, suze, bol... do neprebola, srećice naša. Tetke SMILJKA i SLAVKA, ujaci SLOBODAN, SLAVKO i SELIMIR sa porodicama

SAŠI DROBNJAKU 2173

OD DRUŠTVA IZ ,,ANTIBA“

2172

ЦАРА Хвала ти за безграничну љубав коју си ми несебично пружала, за све тренутке који су имали посебан значај за тебе и мене. Нека те у тишини вјечног мира прати моја љубав јача од времена и заборава. Заувијек ћеш бити у мом срцу и души, најдража моја бабушка.

Četrdeset dana je od smrti voljene sestre

POMENI Draga

NJANJE

Твоја АНДРЕА - НАНО

Dani prolazi, a nijedan bez sjećanja na tebe i tvoju dobrotu. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i toplinu koju si mi nesebično pružala. Znala si da budeš oslonac i podrška, umjela si da razumiješ i oprostiš. Zauvijek ostaje praznina u srcu i bol u duši.

2183

MILENA KAPA

Opraštamo se od naše drage

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoja sestra KIKA

2192

SAŠKA, CECA, BILJA i TAMARA

Dragoj tetki i zaovi

2194 TUŽNO SJEĆANJE na naše voljene

LJILJE MILIĆ

Svojom ljubavlju, plemenitošću i pažnjom ostavila si neizbrisivi trag u našim srcima. Tvojim odlaskom gubimo bliskog i iskrenog prijatelja. Uvijek ćeš biti sa nama kroz sjećanja na naša lijepa druženja.

29. 3. 2021. 1 godina

29. 3. 2021. 21 godina

16. 3. 2021. 10 godina

NJANJI Tvoj plemeniti i nevjerovatan dar da porodicu i prijatelje podržiš, obraduješ i usrećiš davali su i nama krila i ispunili naše živote osmijehom, radošću i nezaboravnim uspomenama. Hvala za sve.

Tvoji,

Tvoji: JASMIN, IDA, TALE i DIDA

ZORICA, IVO, IVANA i DIDI

2193

MARTA

SVETO

MARIJA - RUŽA

RADUNOVIĆ

Godina je od smrti naše drage

2174 S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

DANILO i MILEVA sa porodicom 2179

MILE Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati sa ljubavlju u našim srcima. ALEKSIĆ SLOBODAN - MURTA sa porodicom 2176

TV program Dnevni list

Poneđeljak, 29. mart 2021.

SERIJA

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:00

Glas istine

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Bratstvo II

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Zicer, r. 10:05 Naučno – obrazovni program, r. 11:05 Dokumentarni program, r. 12:05 Zapis, r. 13:05 Bolnica nade III, r. 14:05 Iluzije i trikovi, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor, r. 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:00 Dokumentarni program 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e. 21:30 Bolnica nade III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Bratstvo II, s. 00:05 Zumiranje, r. 01:30 NVO sektor, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:20 Otkrij.me, r. 06:35 Fudbal: Portugal – Engleska, U21 prvenstvo Evrope, snimak 08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi raz. 10:00 Nastava za treći raz. 11:00 Nastava za četvrti raz. 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razr, r. 14:00 Nastava za drugi razr, r. 15:00 Nastava za treći razr, r. 16:00 Nastava za četvrti razr, r. 17:00 Nastava za peti raz, r. 17:50 Košarka: Mornar – Budućnost, ABA liga, direktno 20:00 Muzika 20:30 Fudbal fest 21:30 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. 22:30 Dnevna soba, r. 23:30 Glas Amerike 23:45 Košarka: Mornar – Budućnost, ABA liga, snimak 01:15 Fudbal fest, r. 02:15 E sport

07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:30

Jutro, e. Povratak Lukasa, s. Praktična žena, r. Brusko, s. Dnevni žurnal Sanjalica, r. Dođi juče, r. Dnevni žurnal Tri muškarca i tetka, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Dođi juče, s. Žurnal Sanjalica, s. Igra sudbine – retrospektiva, s. 23:00 Glas istine, film 00:45 Povratak Lukasa, r. 01:30 Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:30 23:35 00:15 01:05

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Nauči me voljeti, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Vijesti Dva smo svijeta različita, s. Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt, e. Centralni dnevnik Među nama, e. Konak osvete, s. Good doctor, s. Dva smo svijeta različita, r. Sportisimo, r. Totalni obrt, r. 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Oteti u kolima, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:20 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:30 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. Snovi, kuća, dom, r. Vijesti Carsko putovanje, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. Žrtve ljubavi, s. Vijesti Žrtve ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Novine, r. Vijesti Sport, e. Dva dana u Njujorku, film 00:10 Bez granica, r. 01:00 Opasna metoda, r. 02:40 Boje dana, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film

19:05 20:15 21:15 22:30

Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, s. Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Poneđeljak, 29. mart 2021.

Marketing

Poneđeljak, 29. mart 2021.