Dnevni list Pobjeda 30.04.2021. by Pobjeda

ANALIZA

U PRAZNIČNOM BROJU OBRAČUN SA KLANOVIMA: Od 2016. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeno 113 članova kriminalnih grupa

Sumnjaju da je Stanišić likvidiran, još tragaju za tijelom Crnogorski istražitelji sumnjaju da je Podgoričanin Nikola Stanišić ubijen u avgustu 2020, a da je njegovo tijelo uništeno na za sada nepoznatoj lokaciji. Za likvidaciju tereti se četrnaestočlana kriminalna grupa koju predvodi Slobodan Kašćelan, jedan od vođa kavačkog klana i još jedna, za sada STR. 16. i 17. neidentifikovana, osoba

Piše: Milorad POPOVIĆ

STR. 10, 11, 12. i 13.

Crnogorska nacija 2020. godine u boljem je položaju nego 1918, u vrijeme aneksije Crne Gore Srbiji, ili 1989, u doba Antibirokratske revolucije, kad je bila bez međunarodnog subjektiviteta, poslije pada titoističkog rukovodstva ostavljena na milost i nemilost srpskim nacionalistima, ujedinjenim na ideji homogene Srbije, koju treba stvoriti na razvalinama avnojevske Jugoslavije. No, prijetnje koje se očekuju u bliskoj i daljnjoj budućnosti opipljive su i opake, jer velikosrpstvo se regenerisalo uprkos porazima i poniženjima koje je ova ideologija doživjela s kraja prošlog vijeka Guverner dr Radoje Žugić o poslovanju u doba pandemije korona virusa

Katnić: Demokratski front ucijenio Abazovića

STR. 16.

Vlada Crne Gore razmatra da slijedi praksu država regiona i odgodi nacionalno izjašnjavanje

Popisa najvjerovatnije nema ni ove godine

STR. 4.

Koliko je koštalo, a koliko se isplatilo spašavanje Kombinata aluminijuma I. MANDIĆ

Kad bi mogla, aktuelna vlast bi zbrisala CPC

M. BABOVIĆ

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo

I.BOŽOVIĆ

Hoće li Bećković preživjeti crnogorsku naciju?

Glavni specijalni tužilac o zaokretu u odnosu potpredsjednika Vlade prema radu SDT

CBCG je nacionalna banka sa najopsežnijim mjerama u Evropi STR. 9.

STR. 6. i 7.

Motivi i posljedice državne odluke

STR. 5.

Sjećanje na dr Stanku Filipović, prvu doktorku hemije u Crnoj Gori

Žeđ za znanjem nije imala granicu STR. 18. i 19.

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 3. MAJA

Politika

30. april, 1. i 2. maj 2021.

INTERVJU: Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Kar

Izvještaj o radu nacionalnog parlamenta za 2020. godinu

Plate poslanika građane koštale tri miliona eura

PODGORICA – Za potrebe rada crnogorskog parlamenta tokom prošle godine utrošeno je 7.156.162 eura, što čini 83,25 odsto ukupno planiranih sredstava iz tekućeg budžeta Skupštine za 2020. godinu. Najviše tog novca, 3.816.647 eura, odnosno 44,40 odsto budžeta, proizilazi iz Izvještaja o radu Skupštine za 2020. godinu, utrošeno je za potrebe administracije. Za unapređenje zakonodavne infrastrukture potrošeno je 3.239.516 eura ili 37,69 odsto budžeta, dok je za finansiranje nedjeljnika „Koha Javore“ izdvojeno 100 hiljada eura, odnosno 1,16 odsto. Rad Cetinjskog parlamentarnog foruma Skupštinu je prošle godine koštao - nula eura, jer zbog pandemije nije održan u redovnom formatu.

ADMINISTRACIJA

Kada je riječ o programu administracije, najviše novca 2.941.554 eura utrošeno je na zarade i doprinose, od čega su troškovi za neto zarade iznosili 1.782.427 eura, porez na zarade 239.519 eu-

ra, doprinosi na teret zaposlenog 638.873, doprinosi na teret poslodavca 244.806, a opštinski prirez 35.929 eura. Na ostala lična primanja Skupština je utrošila 24.673 eura, od čega je 2.068 otišlo na jubilarne nagrade, 6.188 na otpremnine, a 16.418 na ostale naknade. Rashodi za materijal iznosili su 101.565 eura. Od toga je 47.824 eura potrošeno na administrativni, a 39.881 na materijal za posebne namjene. Rashodi za gorivo iznosili su 13.859 eura. Rashodi za usluge iznosili su 152.148 eura, od čega je 10.566 eura utrošeno na službena putovanja, a svega 57 eura za reprezentaciju. Troškovi za komunalne usluge iznosili su 48.847, usluge prevoza 5.240, a usluge stručnog usavršavanja 7.541 euro, dok su ostale usluge iznosile 79.898 eura. Rashodi za tekuće održavanje iznosili su 101.095 eura, od čega je 4.120 otišlo na održavanje građevinskih objekata, a 96.975 eura na održavanje opreme. Skupština je prošle godine na zakup objekata potrošila

40.300, a opreme 2.837 eura. Ostali izdaci Skupštinu su koštali 193.306 eura, od čega je 97.350 utrošeno na izdatke po osnovu ugovora o djelu, 74.870 na izradu i održavanje softvera, a 21.086 na osiguranje. Za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru potrošeno je 67.100 eura, od čega je institucijama otišlo 63.300, a pojedincima 3.800 eura. Kapitalni izdaci, odnosno izdaci za opremu koštali su 192.068 eura.

ZAKONODAVSTVO

Za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca Skupština je, kroz program Unapređenja zakonodavne infrastrukture, potrošila 2.502.647 eura. Od toga je za neto zarade utrošeno 1.526.548, poreze na zarade 205.015, doprinose na teret zaposlenog 546.707, doprinose na teret poslodavca 193.625, a opštinske prireze 30.752 eura. Ostala lična primanja Skupštinu su koštala 16.213 eura, od čega je za naknade za stanovanja i odvojen život dato 13.330, otpremnine 1.264, a ostale naknade 1.620 eura. Rashodi za gorivo iznosili su 13.862, a za usluge 692.772 eura. Za službena putovanja je potrošeno 219.891, za reprezentaciju 4.950, za komunalne usluge 73.458, za bankarske usluge i negativne kursne liste 194, za konsultantske usluge 388.334, a za ostale usluge 5.944 eura. Za kontribucije i članstvo u domaćim i međunarodnim institucijama Skupština je potrošila 14.022 eura. Đ.Ć.

Najava nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Nikšića“

Kovačević: Konstitutivna sjednica SO Nikšić 7. maja PODGORICA- Konstitutivna sjednica novog saziva lokalnog parlamenta u Nikšiću biće održana 7. maja, kazao je nosilac liste koalicije ,,Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević. – Sve će se odvijati u najboljem mogućem redu, na zadovoljstvo građana Nikšića i onoga što je bila njihova izborna volja i daćemo primjer kako lokalna vlast treba da se formira pa i kako da funkcioniše u periodu koji je pred nama – kazao je Kovačević nakon zakazivanja prve sjednice SO Nikšić, prenosi portal RTCG. On je dodao da i dalje traju dogovori oko kadrovskih

rješenja za mjesta predsjednika opštine i Skupštine opštine Nikšić. Kazao je i da će nova vlast u Nikšiću biti otvorena za sve prijedloge dobre za opštinu ma od koga da dolaze. -Trudićemo se da od nove opozicije napravimo konstruktivnu opoziciju, a od njihove dobre volje će zavisiti da li će biti tako ili ne. Ono što sam mogao da primijetim je da većina onih koji su odgovorni za ovakvo stanje Opštine Nikšić nije u odborničkim klupama. Nećemo biti zatvoreni za sve prijedloge. Mi ćemo prihvatiti sve što je dobro za Opštinu Nikšić ma od

Marko Kovačević

koga da dolazi, a na njima je da pokažu da li imaju kapaciteta da nešto dobro urade za grad – dodao je Kovačević. Potpredsjednik OO Demokarata Nikšić Nemanja Vuković poručio je da će izborna volja građana Nikšića biti u potpunosti ispoštovana. Pregovori, kaže, teku u finoj atmosferi. – Težimo cjelovitom dogovoru kako ne bismo imali situaciju kao u nekim opštinama. Cjelovit dogovor je najbolje rješenje i na tome radimo posvećeno i sigurno ćemo za konstitutivnu sjednicu biti spremni – kazao je Vuković. Ra. P.

PODGORICA - Crna Gora nam je važna kao NATO saveznica u ovom regionu. Što se tiče slučaja o državnom udaru iz 2016. godine, koliko shvatam, čeka se ponovno suđenje. Nije prikladno da nagađamo o tekućem pravnom postupku, ali možete biti sigurni da će ga, kao i prethodno suđenje, međunarodna zajednica, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pažljivo pratiti – kaže u intervjuu za Pobjedu britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks. Ističe da je važno da zemlje u ovom regionu imaju dobre međusobne veze kako bi nastavile rad na bližoj integraciji koja se odvija pod okriljem Berlinskog procesa i koja se smatra korakom ka pridruživanju regiona EU. POBJEDA: Premijer Krivokapić je zatražio od Skupštine razrješenje ministra Vladimira Leposavića zbog njegovog skandaloznog negiranja genocida u Srebrenici u parlamentu 26. marta. Leposavić je odbio da podnese ostavku. Sjednica parlamenta na kojoj bi Leposavić trebalo da bude razriješen još nije zakazana. Da li su naši partneri na Zapadu svjesni gdje ovako neodgovorni pojedinci mogu da odvedu Crnu Goru? MEDOKS: Razlog zbog kojeg imamo ambasadu u Crnoj Gori je upravo da bi stekli bolje razumijevanje političke situacije u zemlji, kao i vladinih prioriteta i politika. Ali, kao što sam već nekoliko puta rekla, neću iznositi pretpostavke o namjerama Vlade ili pojedinaca, već ćemo ih procjenjivati na osnovu njihovih postupaka. POBJEDA: Znate da je nova Vlada sastavljana u Manastiru Ostrog, da su se zadužili 750 miliona eura, da su se zatvorila preduzeća i da ima ogromnog političkog revanšizma… Ugroženo je i zdravlje građana zbog loših pregovora oko vakcina, odbijanjem donacija. EU kaže da su promjene ljekovite, je li svaka promjena ljekovita, pa makar bila i ovako loša? MEDOKS: Kraća verzija odgovora na Vaše pitanje je da je prerano za ocjenu učinka ove vlade. Crna Gora je doživjela prvu promjenu vlasti u posljednjih trideset godina, kroz jedan izborni proces, a promjena vlasti je rijetko glatka. Spominjete kredit koji je Vlada obezbijedila putem euroobveznica i koji je plasiran na Londonskoj berzi. Nadam se da to znači da su se privukli kvalitetni investitori, a koliko znam, mnogi od njih su bili Britanci. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kada je riječ o državnim finansijama, javnost se više usredsređuje na ono na šta će se taj novac trošiti – a to je ono što nas ovde najviše zanima. POBJEDA: Kako Velika Britanija komentariše nove predložene izmjene tužilačkih zakona? MEDOKS: Vjerujemo da je u najboljem interesu ove ze-

Međunarod će pažljivo suđenje za Od promjene vlasti u Crnoj Gori sarađujemo sa novim pojedincima i neizbježno je da će biti potreban jedan proces izgradnje povjerenja – to je normalno. Crna Gora je bitna NATO saveznica i isto je tako za našu saradnju važno uzajamno povjerenje – kaže Medoks

Teška su vremena, ali Crna Gora ima prijatelje POBJEDA: Crna Gora se suočava sa velikim izazovima u svim sferama života od zdravstva, ekonomije do politike. Uz to, čini se da podjele među crnogorskim građanima nikada nijesu bile veće. Kada na sve to nadodate ogroman uticaj Srbije, koja uz Moskvu sprovodi agendu „srpskog sveta“, građansku Crnu Goru čekaju teška vremena. Kako izaći iz ove slijepe ulice? MEDOKS: Nesporno je da je ovo teško vrijeme, kako u Crnoj Gori tako i u mnogim zemljama širom svijeta. Ali vi imate prijatelje. Ujedinjeno Kraljevstvo je saveznik u okviru NATO-a, a imamo i zajedničke vrijednosti. Kontinuirana posvećenost Crne Gore procesu pristupanja EU razlog je za optimizam - pruža vam putokaz za napredak. Ujedinjeno Kraljevstvo želi pružiti podršku u raznim oblastima, uključujući jačanje vladavine zakona i zaštitu ljudskih prava, kao i borbu protiv korupcije i ozbiljnog i organizovanog kriminala kako bi vam pomogli da postignete te ciljeve.

mlje da nastavi svoj put ka pristupanju Evropskoj uniji, a ohrabrujuće je vidjeti da se Vlada savjetuje s EU u procesu izmjena ovog zakona. POBJEDA: Ujedinjeno Kraljevstvo je veliki prijatelj Crne Gore i najglasniji zagovornik evroatlantskog puta naše države. Da li ekonomski odnosi prate visoku razinu političkih? MEDOKS: Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora imaju dugogodišnje odnose za koje smatramo da će se i dalje razvijati u nekoliko oblasti. Kao što ste pomenuli, želimo da podržimo posvećenost Crne

Gore evroatlantskom pravcu. Zajedno radimo u oblastima koje uključuju odbranu i borbu protiv organizovanog kriminala. Takođe, dijelimo iskustvo u oblastima kao što su demokratske i pravosudne reforme, obrazovanje i jačanje poslovnog okruženja. Želimo da ojačamo trgovinske i investicione veze sa Crnom Gorom, a vjerujem da za tim postoji mogućnost u oblastima u kojima bi poslovna stručnost Ujedinjenog Kraljevstva ovdje mogla imati pozitivan uticaj – uključujući, primjera radi, zelenu energiju i održivu infrastrukturu.

Pravni tim Građanske inicijative „21. maj“ formirao prve predmete PODGORICA – Više desetina građana već se javilo pravnom timu advokata Građanske inicijative „21. maj“ koji će biti besplatna podrška svima „koji zbog svog nacionalnog i vjerskog opredjeljenja trpe pritiske, prijetnje, maltretiranje i fi-

Pomoć tražilo više dese zičko nasilje, kao i otkaze i profesionalnu degradaciju, a na šta se oglušuje aktuelna vlast, zainteresovana samo za zaštitu ljudi koji ovu vladu vide kao oslobodilač-

ku“. - Građani su se žalili na pritiske, prijetnje, maltretiranje i fizičko nasilje, kao i prijave koje im inspektori uručuju na radnim mjestima, te otkaze i

Politika

30. april, 1. i 2. maj 2021.

ren Medoks

odna zajednica pratiti ponovno državni udar Kada je naš premijer Džonson prvi put predstavio britansku viziju svijeta kroz Sveobuhvatnu strategiju britanske vanjske politike prije otprilike mjesec dana, prepoznao je da postoje rastuće geopolitičke prijetnje iz zemalja koje ne dijele naše vrijednosti, uključujući Rusiju, i da će odnosi sa našim saveznicima u NATO-u biti od ključnog značaja

POBJEDA: Koliko su britanski investitori zadovoljni tretmanom u našoj zemlji, što treba da učinimo kako bismo unaprijedili ekonomski ambijent da više britanskih investitora ulaže u Crnu Goru? MEDOKS: Ima još posla kako bi se poslovno okruženje u Crnoj Gori poboljšalo - posebno na pitanjima unapređenja vladavine zakona i borbe protiv korupcije. Investitori moraju imati jednake uslove pri nadmetanju za ugovore, biti uvjereni da će se njihovi ugovori poštovati i imati mogućnost da traže svoja prava pred sudovima ako naiđu na probleme. Radimo sa Crnom Gorom u nekim od ovih oblasti – na jačanju pravosuđa, na suzbijanju korupcije i na jačanju javnoprivatnog dijaloga. POBJEDA: Po Apelacionom sudu pokušaja državnog udara nije bilo. No, veoma značajne podatke za ovaj slučaj, o kojem su izvještavali svi svjetski mediji, dobili smo od naših partnera iz Velike Britanije. Dok se Evropa bori protiv malignog uticaja Moskve (Češka je posljednja protjerala njihove diplomate), nova vlast čini se da drži otvorena vrata za Kremlj… MEDOKS: Kada je naš premijer Džonson prvi put predstavio britansku viziju svijeta kroz Sveobuhvatnu strategiju britanske vanjske politike prije

otprilike mjesec dana, prepoznao je da postoje rastuće geopolitičke prijetnje iz zemalja koje ne dijele naše vrijednosti, uključujući Rusiju, i da će odnosi sa našim saveznicima u NATO-u biti od ključnog značaja. Crna Gora nam je važna kao NATO saveznica u ovom regionu. Što se tiče vašeg pitanja o državnom udaru, koliko shvatam, čeka se ponovno suđenje za pomenuti slučaj. Nije prikladno da nagađamo o tekućem pravnom postupku, ali možete biti sigurni da će ga, kao i prethodno suđenje, međunarodna zajednica, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pažljivo pratiti. POBJEDA: Država Srbija se otvoreno umiješala u crnogorske izbore i ima veliki uticaj na konstituente nove vlasti? Da li je London, kao naš saveznik, svjestan rizika ovih odnosa jer to nije pomenuto ni u jednom izvještaju evropskih institucija? Kako vidite odnose u regionu? MEDOKS: Ujedinjeno Kraljevstvo ima ambasade širom ovog regiona, a imamo i dobre bilateralne odnose sa svim zemljama Zapadnog Balkana. Svjesni smo dinamike i odnosa među zemljama i odnosa s drugima van regiona Balkana. Ali, važno je da zemlje u ovom regionu imaju dobre međusobne veze kako bi nastavile rad na bližoj integraciji koja se odvija

pod okriljem Berlinskog procesa i koja se smatra korakom ka pridruživanju regiona EU. POBJEDA: Kako vidite ulogu SPC u Crnoj Gori, da li je logično da, u 21. vijeku, premijera i većinu njegovog kabineta praktično bira crkva? MEDOKS: Iz prakse znamo da kada ljudi glasaju na izborima, na njih utiču porodice, zajednice, želja za promjenama i drugi faktori, uključujući i njihova vjerska uvjerenja. Ali ono što je najvažnije je da, kad je pojedinac sam na svom biračkom mjestu, može da glasa tajno. Pojedinci mogu glasati za onoga koga u tom trenutku odaberu, a to niko ne bi trebalo da zna. To je demokratija. Britanska ambasada je finansirala posmatranje parlamentarnih izbora, a takođe i izbora u Nikšiću, kako bi pokušali osigurati tajno glasanje. Važno je da glasači ovdje shvate da imaju slobodu da glasaju tajno i slobodu da podržavaju koju god religiju odaberu. POBJEDA: Bezbjednosni sektor je uzdrman brojnim aferama. Curenje povjerljivih podataka na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu je bio vrhunac. Jesmo li izgubili povjerenje Alijanse i da li se uopšte više išta od povjerljivih podataka može dijeliti sa Crnom Gorom? MEDOKS: Od promjene vlasti u Crnoj Gori sarađujemo sa novim pojedincima i neizbježno je da će biti potreban jedan proces izgradnje povjerenja - to je normalno. Crna Gora je bitna NATO saveznica i isto je tako za našu saradnju važno uzajamno povjerenje. M. JOVIĆEVIĆ

etina građana

opšteno je iz „21. maja“. Žalbe su stigle, kako su istakli, i na selektivni pristup policije, a bilo je i onih koji su su se žalili na prijave koje su dobili od policije, jer su se slučajno našli na začelju auto kolona, bez bilo kakvih obilježja i namjere da učestvuju na protestima.

Zbog velikog interesovanja i poziva, oni su pozvali građane da se javljaju na mejl pravnitimgi21maj@gmail.com. U pravnom timu su advokati: Nikola Belada, Vukašin Šimrak, Željko Jočić, Boris Marinović, Milena Iljazi, Velija Murić, Orle Marković i Zoran Milić. K. K.

Karen Medoks

profesionalne degradacije, a zbog njihovog nacionalnog i vjerskog opredjeljenja koje je drugačije od onog koje promoviše klerikalna i antisekularna crnogorska vlada – sa-

Nekadašnji ministar vanjskih poslova odgovorio Ministarstvu vanjskih poslova

Vlahović: Uhvatili ste sami sebe u laži PODGORICA – Nekadašnji ministar vanjskih poslova, ambasador Miodrag Vlahović kazao je da je do 26. februara, kada je predsjednik države potpisao ukaz o opozivu ambasadora, crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova prema njemu i ambasadorima postupalo kao da su opozvani, i kako tvrdi, organizovalo je kampanju, preko režimskih medija, uz pomoć partija vladajuće koalicije. – Sada se vidi ko je tu govorio istinu, a ko ono suprotno od istine. Sve što je MVP Crne Gore do 26. februara 2021. radilo protiv mene i nekih kolega ambasadora je bila politička kampanja, bez uporišta u zakonu i sa jasnim političkim motivacijama. To sada MVP, partije i mediji koji su im pomagali u toj raboti ne pominju. Razumijemo ih: uhvatili su sami sebe u laži – odgovorio je Vlahović na tvrdnje MUP-a. Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su disciplinski postupci protiv bivšeg crnogorskog ambasadora Miodraga Vlahovića u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, pokre-

nuti odlukom koju je donijelo Ministarstvo. Oni su naveli da je činjenica zapravo da Disciplinska komisija ne može „pokrenuti postupak protiv lica koja nijesu zaposlena u Ministarstvu, a Vlahović to svakako više nije“. – U obrazloženju se tvrdi da ne mogu biti procesuiran jer sada primam, saglasno zakonu, naknadu, a ne lični dohodak, pa se eventualna kazna ne bi mogla naplatiti?! Jer se naknada prima u novcu, a lični dohodak u parama? Pri tome, iz obrazloženja proizilazi da sam svakako kriv, iako ne postoji niti jedan dokaz da je tako. Istina je suprotna: nijesam kriv, niti mogu biti, a MVP CG sada izbjegava da to prizna. Jedva su čekali da „ne budem više zaposlen“. Sreće njihove! Vidjećemo koliko će trajati ta njihova sreća – naveo je Vlahović. Dodaje i da je vođstvo MVP pokrenulo disciplinske postupke - besmislene po sadržini, a političke i revanšističke po motivaciji. – Odluka da se od njih odustaje predstavlja pokazatelj da vođstvo MVP CG ne smije da ih dovede do kraja, pošto treba da se suoče sa situacijama, obrazloženjima i dokazima ko-

Sada se vidi ko je tu govorio istinu, a ko ono suprotno od istine. Sve što je MVP Crne Gore do 26. februara 2021. radilo protiv mene i nekih kolega ambasadora je bila politička kampanja, bez uporišta u zakonu i sa jasnim političkim motivacijama ji pokazuju njihovu neutemeljenost, s jedne, i jed i jad zbog nemoći, s druge strane, a koji su ih podstakli da vode harangu i hajku protiv mene. Juče sam Ministarstvu poslao širi odgovor o svemu ovome. Da li vođstvo MVP CG želi da sa tim odgovorom upoznam crnogorsku javnost? Do tada, svi zajedno svjedočimo sramotnom razaranju crnogorske diplomatije, kroz nekompetentne, neozbiljne i amaterske nastupe aktuelnog ministra, koji štete ugledu i interesima naše zemlje, Crne Gore - zaključio je R.P. Vlahović.

Premijer Crne Gore uporno čeka da ga se u Beogradu sjete

Krivokapić: Nadao sam se pozivu do Vaskrsa, a sad se nadam od Vaskrsa PODGORICA - Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić juče je rekao da očekuje poziv premijerke Srbije Ane Brnabić da zvanično posjeti Beograd i ocijenio da su odnosi dvije zemlje u posljednje vrijeme intenzivirani, ali da se ne može sve dovesti na najbolju mjeru preko noći. Krivokapić je kazao za TV K1, da se sa Brnabić, ali i sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem čuo nekoliko puta i nadao se da će poziv za posjetu dobiti od 17. aprila do Vaskrsa, ali da se nije desio. – Nadam se da će biti od Vaskrsa do 15. maja. Ako nešto zavisi od Zdravka Krivokapića, ja sam tu – kazao je Krivokapić. Prema njegovim riječima, dogovorene su određene aktivnosti. – Čekam poziv za zvaničnu posjetu, bez poziva nigdje ne idem. Imam rodbinu u Beogradu, ali ne bih volio da posjetom njima na neki

Zdravko Krivokapić

način kažem da ne želim prethodno da dođem kao zvaničnik u Srbiju – kazao je Krivokapić. On je istakao da crnogorski i srpski ministri u posljednje vrijeme imaju intenzivnu saradnju. – Meni je žao što se ovdje u Crnoj Gori i u Beogradu po-

jedine političke struktrure predstavljaju kao jedini predstavnici Crne Gore. To nije dobro, jer nijesu formalni predstavnici Crne Gore – kazao je Krivokapić, prenosi Tanjug. On je rekao da očekuje da će se odnosi dvije zemlje izdići na najviši mogući nivo. R. P.

Politika

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Vlada Crne Gore razmatra da slijedi praksu država regiona i odgodi nacionalno izjašnjavanje PODGORICA - Krivokapićeva Vlada ozbiljno razmatra mogućnost da popis stanovništva koji je planiran za četvrti kvartal ove godine odgodi za 2022. godinu, saznaje Pobjeda. U pitanju bi bilo već drugo odgađanje popisa ,imajući u vidu da je prvobitni plan bio april ove godine. Kao razlog za odgađanje popisa, izvori Pobjede bliski Vladi navode epidemiju korona virusa zbog koje su države regiona – Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija već odgodile za 2022. godinu svoje popise, ali i kratak rok za pripremu popisa od momenta usvajanja zakona.

Popisa najvjerovatnije nema ni ove godine Vlada u svom programu rada za 2021. godinu nije precizirala tačan termin održavanja popisa, iako je budžetom, koji još nije usvojen, predvidjela da će čitavi proces popisivanja koštati nešto preko 2,5 miliona eura. Zakon bi po planu rada Vlade trebalo da pripremi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja tek u četvrtom kvartalu ove godine, što ne ostavlja vremena da se popis pripremi do kraja ove godine

NEMA ZAKONA O POPISU

Vučić popis vidi kao instrument za ostvarivanje „srpskog sveta“ Dr. M.

Crna Gora, za razliku od Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije još uvijek nema zakon o popisu stanovništva, iako su te države regiona još prošle godine usvojile u svojim parlamentima sve neophodne zakonske pretpostavke. Vlada u svom programu rada za 2021. godinu nije precizirala tačan termin održavanja popisa, iako je budžetom, koji još nije usvojen, predvidjela da će čitavi proces popisivanja koštati nešto preko 2,5 miliona eura. Zakon bi po planu rada Vlade trebalo da pripremi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja tek u četvrtom kvartalu ove godine, što ne ostavlja vremena da se popis pripremi do kraja ove godine. - Utvrditi zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini. Ovim zakonom odrediće se organi nadležni za definisanje sadržaja, periodike, dinamike, metoda, metodologije i drugih odluka sprovođenja popisa stanovništva - navodi se u programu rada Krivokapićeve Vlade, ali se ne navodi precizan termin popisa. U drugom vladinom dokumentu – Programu pristupanja Crne Gore EU za 2021. godinu, predviđeno je da se zakon završi u četvrtom kvartalu ove godine. – Zakon tek treba da se uradi,

Sa sjednice Vlade

prođe javnu raspravu i usvoji. Rok je četvrti kvartal za donošenje na Vladi pa usvajanje u parlamentu. Izuzetno je teško očekivati da sve pretpopisne aktivnosti budu završne u posljednjem kvartalu pa čak i da situacija sa epidemijom bude riješena – saopštio je izvor Pobjede.

KONTAKT U EPIDEMIJI

Izvor je podsjetio da pretpopisne aktivnosti u bilo kojoj državi traju više mjeseci, a da epidemija korona virusa predviđa poseban pristup. Potrebno je realizovati niz

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo

Biračko pravo u Herceg Novom ima 25.590 građana

PODGORICA – Biračko pravo na izborima u Herceg Novom, koji će biti održani 9. maja, ima 25.590 građana, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz MUP-a su ukazali da je u biračkom spisku za Herceg Novi, za prošlogodišnje parlamentarne izbore, bilo 25.507 osoba. Oni su podsjetili da uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, na šalterima Područne jedinice za upravne poslove, državljanstvo i strance Herceg Novi, svakim radnim danom od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili pasoš. Birač, kako dodaju iz MUP-a, može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko inter-

Herceg Novi

net portala www.biraci.me. - Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa - pojasnili su iz MUP-a. Iz tog resora su rekli da će građani, pozivanjem kol centra sa jedinstvenim brojem 19820, koji je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije, i saopštavanjem ličnih podataka ili jedinstvenog matičnog broja, od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Građani će, kako dodaju, pozivanjem tog broja moći i da prijave eventualne nepravilnosti vezane za izborni proces. R. P.

Aleksandar Vučić

aktivnosti koje zahtijevaju direktan kontakt sa neposrednim učesnicima u popisu, instruktorima, popisivačima, članovima popisnih komisija i drugim osobama angažovanim za popisivanje specifičnih kategorija stanovništva, tako i direktan kontakt instruktora i popisivača sa građanima, što je u epidemiji i s obzirom na mjere jako teško. Prijedlogom zakona o budžetu Crne Gore za 2021. godinu predviđeno je 2,5 miliona eura za popis stanovništva. Na sajtu Monstata se kao kl-

jučni izazov za realizaciju registarskog popisa navodi nepostojanje registra kućnih brojeva i adresa (adresnog registra), koji je u nadležnosti Uprave za katastar i državnu imovinu i 24 jedinice lokalne samouprave. Na p re t h o d n o m p o p i s u , održanom u aprilu 2011 godine, u Crnoj Gori je registrovano 620.029 stanovnika. Od tog broja, njih 44,98 odsto izjasnili su se kao Crnogorci, 28,73 odsto kao Srbi, 8,65 odsto kao Bošnjaci, 4,91 odsto kao Albanci, 3,31 odsto kao Muslimani, 1,01 kao Romi, a 0,97 odsto kao Hrvati. N. ZEČEVIĆ

Proces pripreme popisa u Crnoj Gori pratilo je snažno miješanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji se više bavio tim pitanjem u Crnoj Gori nego u Srbiji. – Ne miješam se u unutrašnje stvari Crne Gore, ali sam zainteresovan za popis – papagajski je ponavljao Vučić ne pominjući uopšte popis u Srbiji. Vučić slijedi agendu i plan ,,srpskog sveta“, koji u slučaju da broj Srba na popisu premaši 50 odsto, da Crna Gora bude treća srpska

država. Zbog te činjenice Vučić je nekoliko puta kazao da je popis važniji od izbora 30. avgusta. Pojedine NVO su predlagale i da se na popisu ove godine izostavi izjašnjavanje građana o identitetskim pitanjima, odnosno da se ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku. Kako su naveli, sve to u cilju da ovaj popis prođe bez političkih tenzija, bilborda, kampanja i promocije nacionalizma, što je dominiralo tokom popisa 2011. godine.

Sadašnji premijer nije se nekad odricao privilegija koje mu je nudila DPS Vlada

Krivokapić prije deceniju bio i upisan kao funkcioner Vlade PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević bio je u pravu kada je na premijerskom satu prilikom polemike sa Zdravkom Krivokapićem kazao da je sadašnji premijer bio duže funkcioner DPS-a nego što je SDP bio koalicioni partner te stranke. To pokazuju Krivokapićevi izvještaji o prihodima i imovini koje je podnosio od 2009. do 2015. godine, a koji se mogu naći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. Tako se, na primjer, u Izvještaju o prihodima i imovini iz 2011. navodi da je aktuelni premijer Zdravko Krivokapić u rubrici Vrsta funkcionera upisao kao vladin funkcioner. Sudeći prema izvještajima koje je podnosio ASK, Krivokapić se vodio kao vladin funkcioner od 2009. do 2015. godine. Aktuelni premijer tada je bio stalno zaposlen na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i prijavio je mjesečnu zaradu od 1.056 eu-

ra. Međutim, imao je i javnu funkciju - predsjednik Upravnog odbora Akreditacionog

tijela Crne Gore za mjesečnu zaradu od 416.50 eura. Kako ga je tadašnja vlast „pro-

gonila i šikanirala“ možda najbolje govori podatak da je Krivokapić obavljanje drugih djelatnosti – naučnih na Mašinskom fakultetu inkasirao 1.300 eura; nastavu na Mašinskom, Ekonomskom i PMF 800 eura; a za rad u raznim tijelima i komisijama Univerziteta CG i Privredne komore 300 eura. Prijavio je i da ima ušteđevinu od 8.200 eura. Podsjetimo, tokom prekjučerašnjeg premijerskog sata predsjednik i poslanik SDP-a Raško Konjević Krivokapiću je kazao da je duže bio funkcioner DPS-a nego što je SDP bio koalicioni partner te stranke. – Više ste Vi bili funkcioner DPS-a nego ja njihov koalicioni partner – rekao je Konjević. – Pa DPS me postavio – pitao je Krivokapić. – Ne, no sam Vas ja postavio – odgovorio je Konjević. – Znate ko Vas je predložio na mjesto predsjednika UO Akreditacionog tijela? Milo Đukanović, zato što je on tada bio premijer – rekao je Konjević na sjednici. Z. DARMANOVIĆ

Ekonomija

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Da je KAP bankrotirao, ne bi bilo garancije od 135 miliona, ali bi država morala da plati 80 miliona eura za socijalni program Kombinata i Boksita; posljedice bi trpjelo 1.871 zavisno preduzeće i ne bi bilo 1,1 milijardu eura izvoza PODGORICA – Da nije bilo državne pomoći Kombinatu aluminijuma u periodu 2009-2010. godine, koju trenutno istražuje Specijalno državno tužilaštvo, Crna Gora ne bi imala real ekonomiju ni u tragovima. KAP i EPCG su godinama jedini značajni izvoznici robe, a šta to znači najbolje se vidi u doba pandemije korona virusa, kad nema usluga (turizam, saobraćaj) kojima se pegla platni deficit sa inostranstvom. Ovu tvrdnju, koja bi na prvi (laički) pogled mogla da izgleda paradoksalno, potvrđuju brojke.

KAP I REPROLANAC

Državna pomoć 2009. godine iznosila je 135 miliona eura, od čega je 25 miliona bilo predviđeno za socijalni program, što je svakako obaveza države bez obzira na ugovor o poravnanju. To znači da je pomoć faktički bila - 110 miliona. Da je KAP bankrotirao, ne bi bilo garancije od 135 miliona, ali bi država bila u obavezi da plati socijalni program za sve radnike KAP-a i

Motivi i posljedice državne odluke

D. MALIDŽAN

ANALIZA: Koliko je koštalo, a koliko se isplatilo spašavanje Kombinata aluminijuma

PANDEMIJA KORONA VIRUSA

KAP: Elektroliza

Boksita, što ne bi bilo 25, već 80 miliona eura za socijalni program. Uz to bi proizvodnja u KAP-u bila ugašena, što bi dovelo u pitanje opstanak dijela reprolanca i značajno smanjilo prihode državnim preduzećima povezanim sa KAP-om i budžet države. Uz to, nepovratno bismo izgubili kompaniju čiju je ekonomsku aktivnost nemoguće supstituisati. Od 2009. do 2020. godine KAP bilježi izvoz od 1,1 milijardu, ili četvrtinu vrijednosti BDP iz 2020. To je i 40 odsto ukupnog robnog izvoza Crne Gore. U budžet je u tom periodu KAP uplatio po osnovu pore-

KAP je tih godina proizvodio 85.000 tona godišnje. U strukturi troškova, najveće učešće od 30 odsto je imala električna energija. KAP je plaćao jednu od najviših cijena struje u Evropi u to vrijeme i bez uključenja države bio je realan rizik obustavljanja proizvodnje, a time i smanjenja izvoza i budžetskih prihoda u godinama tadašnje finansijske krize i otpuštanje stotina radnika. Izvjesno bi bilo neispunjavanje obaveza prema dobavljačima, ugrožavanje bankarskog sistema, jer su radnici KAP-a bili visoko zaduženi kod banaka, kao i drastično smanjenje izvoza i povećanje ionako visoke neravnoteže u razmjeni sa inostranstvom. To je, valjda, rukovodilo Vladu da 2009. godine potpiše ugovor o poravnanju i kroz dozvoljenu državnu pomoć i podršku eksperata iz EU u okviru Programa restrukturiranja, izda državnu garanciju do 135 miliona eura kako bi KAP sproveo operativno i finansijsko restrukturiranje u skladu sa zakonom. Zauzvrat je preuzela 29 odsto kapitala preduzeća i obavezu da ovu kompaniju održi u uslovima krize.

za i doprinosa na zaradu 75 miliona eura, a indirektnih poreza 9,5 miliona. Sa proizvodnjom KAP-a je od 2009. do danas povezano 1871 preduzeće, kojima je KAP za različite usluge (struja, gorivo, sirovine) isplatio 935 miliona eura. Dakle, gašenjem KAP-a, osim prihoda u državnom budžetu koji su premašili visinu državne pomoći date 2009. godine, bez značajnog izvora prihoda ostale bi kompanije u reprolancu: Boksiti, Željezara, Luka Bar, Montenegro bonus, Montekargo, EPCG, CGES, COTE... i ostala zavisna preduzeća.

Pri tome ne bi trebalo zaboraviti da je država inkasirala 48,5 miliona eura od prodaje akcija i dodatnih 25 miliona eura za budžet. Spašavanje KAP-a, i to u vrijeme globalne svjetske krize, indikator je da je moguće diverzifikovati crnogorsku ekonomiju.

GLOBALNA KRIZA 2009-2010.

Odgovor na pitanje da li je KAP u jeku globalne krize 2009-2010. godine mogao da izdrži bez državne pomoći, dale su bivša i sadašnja vlada, koje kroz razne mjere spašavaju ugrožene djelatnosti

(ovoga puta uslužne) i njihove uposlenike. Činjenice pokazuju da su se u tom periodu svi proizvođači aluminijuma u svijetu suočavali sa negativnim posljedicama krize. Nekoliko kompanija je obustavilo proizvodnju, a ostale smanjile za 10 do 60 odsto, primjenjujući mjere drastičnog smanjenja troškova, prije svega otpuštanjem radnika. Cijena aluminijuma na berzi se survala na prosječno 1.300 dolara sredinom februara, a u KAP-u je u to vrijeme proizvodna cijena bila 2.300 dolara, što je bio gubitak od hiljadu dolara po proizvedenoj toni.

Važnost održanja industrijske proizvodnje pokazala se u vrijeme aktuelne krize izazvane pandemijom. U tom periodu drastičnog pada u sektoru turizma, podaci za 2020. godinu pokazuju da nije došlo do značajnijeg smanjenja industrijske proizvodnje, koja je ostala na nivou iz 2019. godine. U suprotnom, negativne konsekvence krize po privredu i finansijski sistem bile bi mnogo veće. Ova je kriza pokazala da je industrijska proizvodnja, iako čini deset ods t o B D P- a C r n e G o r e, značajno ublažila negativne efekte skoro potpunog zastoja u uslugama. J. RABRENOVIĆ

Vlada usvojila novi paket mjera podrške privredi i stanovništvu za drugi kvartal

– U dogovoru sa Elektroprivredom smo obezbijedili da računi za struju za april, maj i jun budu umanjeni 40 odsto za penzionere koji primaju manje od 222 eura, kao i za nezaposlene koji ispunjavaju predviđene kriterijume – saopštio je Krivokapić. Državna sekretarka Milena Lipovina-Božović je kazala da je ključna novina dodjela kredita za likvidnost. – Paket smo definisali iz četiri faze, od kojih je prva preko IRFa (20 miliona za MSP) – precizirala je Lipovina-Božović. Druga faza predviđa 80 miliona eura kreditnih sredstava (po pola od Razvojne banke Savjeta Evrope i komercijalnih banaka). Treća faza su krediti koje treba da dogovori IRF sa Evropskom investicionom bankom, koji ukupno iznose 150 miliona eura, a prva tranša je 50 miliona eura. U četvrtoj fazi bi trebalo da država, u saradnji sa EBRD,

Subvencije svim firmama kojima je prihod prepolovljen M.BABOVIĆ

PODGORICA - Vlada je juče usvojila novi paket mjera podrške privredi i stanovništvu za drugi kvartal, vrijedan, kako je saopštio premijer Zdravko Krivokapić, 160 miliona eura.

Sa presa

formira kreditni garantni fond. Ona je najavila da se nastavlja program subvencionisanja

zarada i to ne više po djelatnosti, već ako im je prihod pao lani više od 50 odsto. Firme čiji je pad prihoda 50 do

70 odsto dobiće 50 odsto subvencije bruto minimalne zarade, firme sa padom od 70,1 odsto do 90 odsto dobiće 75

Retroaktivne povlastice Na pitanje Pobjede da prokomentarišu to što podrška novom zapošljavanju koja je bila predviđena prethodnim paketom još nije zaživjela, jer parlament nije usvojio potrebne izmjene dva zakona, Odović je odgovorio da u Vladi ne smatraju da ih parlament nije podržao. – Poslodavci koji sada zapošljavaju nove radnike imaće pravo da po tim zakonima, kada budu usvojeni, ostvaruju sve benefite. To je postignuto imajući u vidu da Ustav dozvoljava retroaktivnu primjenu zakona, kada je to u javnom interesu – tvrdi Odović.

odsto, a sa padom većim od 90 odsto – 100 posto minimalca. Subvencija za roditelje na plaćenom odsustvu i zaposlene u karantinu biće 50 odsto. Ona je najavila i povećanje limita za kovid podršku sa 800 hiljada eura na 1,2 miliona eura, kao i odlaganje plaćanja carinskog duga sa 30 dana na 60 dana. Državni sekretar u Mi-

nistarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović je saopštio da će autobuski prevoznici dobiti po 500 eura po licenciranom vozilu. Odović je rekao i da će nezaposleni turistički vodiči dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura. On je naveo i da će prosvjetni i zdravstveni radnici turističke vaučere moći da iskoriste do kraja godine. S. P.

Ekonomija

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Objavljena odluka o uvođenju stečaja u Montenegro erlajnz

INTERVJU: Guverner dr Radoje Žugić o poslovanju u doba pandemi

CBCG je nacionalna banka sa najopsežn mjerama u Evropi Dug za mjesec Aerodrom u Podgorici

porastao za milion i po PODGORICA – Prema podacima stečajnog upravnika Montenegro erlajnza Saše Zejaka od prije nedjelju, ova kompanija je u blokadi neprekidno 123 dana na iznos od 21,6 miliona eura – navodi se u odluci predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića koji je prekjuče otvorio stečaj u nacionalnoj avio-kompaniji. U izvještaju Zejaka stoji da je Montenegro erlajnz potpuno obustavio sva plaćanja u periodu dužem od 30 dana neprekidno, a da se gubici akumuliraju. Naveo je da je preduzeće nelikvidno, neprofitabilno i prezaduženo najmanje od 2013. godine, te da je svih 17 računa u blokadi. – Imovina društva je pod teretima i ograničenjima, a finansijski izvještaji za 2020. godinu sa konačnim saldima imovine, kapitala i obaveza nijesu sačinjeni i predati nadležnom državnom organu. Društvo ne obavlja djelatnost za koju je registrovano, iako posjeduje značajnu infrastrukturu za njeno obavljanje,

pa je uz prikazane trendove bez dodatnih ulaganja, bankrotstvo društva neizbježno – ukazao je Zejak, kako stoji u odluci. Prema podacima Centralne banke od 31. marta, dug Montenegro erlajnza je bio 20 miliona eura. Uvođenje stečaja tražila je Uprava prihoda i carina zbog nemogućnosti namirenja poreskog duga od 15,3 miliona eura. Uspjela je prinudno da naplati 3,36 miliona, pa je stečaj tražen po osnovu preostalog duga od 11,9 miliona eura. U odluci Jovanića se navodi da su u međuvremenu dospjela i druga dugovanja za period od novembra 2020. do marta ove godine. Povjerioci imaju rok od 30 dana da prijave svoja obezbijeđena i neobezbijeđena potraživanja, a sudija Jovanić je pozvao dužnike da izmire svoja dugovanja. Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 4. jun, dok bi ročište za ispitivanje potraživanja trebalo da bude održano 8. juna. Na ispitnom ročištu u vezi stečaja nije bilo predstavnika Montenegro erlajnza, iako im je poziv uručen. M.Lk.

CKB u Asocijaciji menadžera CG

Prilika za intenzivnu saradnju PODGORICA – CKB je nova članica Asocijacije menadžera Crne Gore, a direktor banke Pal Kovač član Upravnog odbora Asocijacije, saopšteno je iz banke. - CKB je članica OTP grupe i vodeća banka u državi sa najvećim kreditnim i depozitnim portfoliom, kao i najvećim brojem klijenata. Uzimajući to u obzir, članstvo u Asocijaciji vidimo kao priliku da kroz intenzivnu saradnju i razmjenu iskustava učinimo da Crna Gora osavremeni i osnaži svoje upravljačke mehanizme i kapacitete sa ciljem valorizovanja svih ekonomskih i ljudskih resursa – istakao je Kovač. CKB će u Asocijaciji menadžera CG još predstavljati Maja Vukčević, izvršna direktorica za korporativno upravljanje (u Odboru za liderstva i poslovne žene), Žana Đurović, direktorica ljudskih resursa (Odbor za HR, trening i edukaciju) i Ivan Vučinić, izvršni direktor za IT i operacije (Odbor za digitalnu transformaciju). R. E.

Za godinu donijeli osam paketa mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije, koje su, između ostalog, bile usmjerene na odlaganja i olakšavanja otplate obaveza, kroz moratorijum i restrukturiranje kredita. Na ovaj način je bankarski sektor „ustupio“ likvidnost stanovništvu i privredi, objašnjava guverner

PODGORICA - Sa ukupno osam paketa mjera, CBCG je izdvojena kao nacionalna banka sa najopsežnijim mjerama u Evropi, te najdužim rokovima u smislu povoljnosti za korisnike kredita, rekao je guverner dr Radoje Žugić u intervjuu za Pobjedu. Podsjetio je da su trenutno na snazi dva moratorijuma: za ugrožene djelatnosti (važi do 31. avgusta) i za fizička lica koja su ostala bez posla zbog korona krize, za one kojima je zarada smanjena za najmanje deset odsto i za fizička lica koja su u radnom odnosu, ali im poslodavci, usljed negativnog uticaja pandemije, nijesu isplatili neto zaradu više od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za moratorijum (važi do 31. decembra). – Važno je da prilikom definisanja mjera, čemu prethodi detaljna analiza, ne ugrozimo balans podrške ekonomiji i stanovništvu i očuvanja zdravlja bankarskog sistema i, posljedično, finansijske stabilnosti. Stoga u kontinuitetu, samostalno i kroz prethodnu komunikaciju sa Vladom, pratimo realizaciju svojih mjera, kao i kretanja u realnoj ekonomiji i finansijskom sistemu. Po potrebi, vršimo korekcije i/ili dopune mjera kako bi se ublažili negativni efekti na građane i privredu, uz istovremeno očuvanje stabilnosti banaka, koje će igrati glavnu ulogu u dugoročnom oporavku ekonomije, koji je pred nama – rekao je Žugić. POBJEDA: Koje je sve mjere CBCG donijela kako bi u vrijeme pandemije pomogla privredi i građanima? ŽUGIĆ: Zahvaljujući proa k t i v n o m d j e l ova n j u i intenzivnim regulatornim i supervizorskim aktivnostima CBCG iz prethodnog perioda, bankarski sistem je spremno dočekao globalnu krizu uzrokovanu pandemijom. U trenutku njenog pojavljivanja, ranjivosti bankarskog sektora iz prethodnog perioda su bile sanirane, a banke su bile dobro kapitalizovane, likvidne, profitabilne i sa pozitivnim trendovima kada su u pitanju najvažniji indikatori poslovanja. Sve to je obezbijedilo kvalitetnu osnovu za adekvatnu reakciju. U prethodnoj godini implemen-

tirali smo osam paketa mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije. Mjere su, između ostalog, bile usmjerene na odlaganja i olakšavanja otplate obaveza, kroz moratorijum i restrukturiranje kredita. Na ovaj način je bankarski sektor „ustupio“ likvidnost stanovništvu i privredi. Svim fizičkim i pravnim licima koja su pogođena trenutnom situacijom omogućili smo da privremeno odlože plaćanje obaveza prema bankama, što im je obezbijedilo veći nivo dohotka i mogućnost izmirenja drugih obaveza. Takođe, dozvolili smo bankama da restruktuirane kredite tretiraju kao novoodobrene, što ih je oslobodilo dodatnog tereta troškova rezervacija, čime su se stvorili uslovi za restrukturiranje kredita građana i privrede pod povoljnijim uslovima. Posebno smo vodili računa o usmjeravanju podrške ka onim kategorijama stanovništva i privrede koje su bile najteže pogođene pandemijom. Iskoristili smo i monetarni instrument kojim raspolažemo i smanjili stopu obavezne rezerve banaka za dva odsto, čime smo „upumpali“ 70 miliona eura likvidnosti i povećali kreditni potencijal banaka. CBCG je takođe ,,prepolovila“ cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve, obezbjeđujući jeftin pristup dodatnim izvorima likvidnosti banaka u slučaju potrebe. Paralelno smo, kroz komunikaciju sa Evropskom centralnom bankom i Bankom za međunarodna poravnanja, radili na jačanju sistemske likvidnosti, odnosno na obezbjeđivanju dodatnih sredstava (u iznosu do 350 miliona eura) koja bi Crnoj

Radoje Žugić

Gori bila stavljena na raspolaganje u slučaju ozbiljnijih šokova usljed pandemije korona virusa. Danas možemo konstatovati da su naše mjere spriječile da se pokrene spirala negativnih događaja i ublažile veoma teške posljedice pandemije na ekonomski život u Crnoj Gori. Uspjeli smo da likvidnost banaka ustupimo realnom sektoru i stanovništvu, a da pri tome očuvamo stabilnost bankarskog sektora, koji čini 80 odsto ukupnog finansijskog sistema. POBJEDA: Da li je pandemija uticala na poslovanje banaka i ako jeste, kako? ŽUGIĆ: Nakon brojnih izazova prethodne godine, bankarski sektor je u 2021. ušao kao stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Aktiva na kraju prvog kvartala ove godine iznosila je oko 4,6 milijardi eura, što je 1,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala, na 31. mart 2021. iznosio je 19,3 odsto, skoro dvostruko više od propisanog minimuma, a sve banke ispunjavaju propisane minimalne dnevne i dekadne koeficijente likvidnosti. Depoziti su, takođe, očuvani i na kraju marta su iznosili 3,6 milijardi eura, što je 2,8 procenata više u odnosu na uporedni period.

Bankarski sistem je u 2020. zabilježio izražen pad dobiti od 54 odsto u odnosu na 2019, što je dominantno uzrokovano rastom troškova obezvređenja zbog potencijalnih očekivanih gubitaka koje su banke projektovale u vanrednim uslovima poslovanja, kao i smanjenjem neto prihoda od naknada i provizija. Zabilježen je i blagi rast učešća loših kredita u ukupnim kreditima i realno je očekivati da će smanjeni obim ekonomske aktivnosti i porast nezaposlenosti, u jednom trenutku, nakon ukidanja privremenih mjera, za posljedicu imati pogoršanje ovog važnog parametra koji dominantno utiče na adekvatnost kapitala. Ovo će, dalje, imati negativan uticaj na prihode banaka, kroz porast ispravki vrijednosti, odnosno rezervi za očekivane kreditne gubitke. Blagi rast nekvalitetnih kredita za sada ne zabrinjava, ali mi pojačano i vrlo posvećeno pratimo i analiziramo stanje i kretanja u bankarskom sistemu, koristeći sve raspoložive alate. POBJEDA: Što u MMF-u i SB misle o stanju u CG finansijama i finansijskom sektoru? ŽUGIĆ: Na nedavno održanim sastancima sa visokim zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke, pohvaljene su aktivnosti koje su Vlada i CBCG preduze-

Najpovoljniji kreditni uslovi za auto-put u regionu POBJEDA: Kako komentarišete dešavanja oko kredita za auto-put? ŽUGIĆ: U više savjetodavnih misija i analiza MMF identifikuje nedostajuću osnovnu infrastrukturu u zemljama Zapadnog Balkana kao značajnu prepreku snažnijem ekonomskom rastu. Njihova je ocjena da, zbog ovog nedostatka, svaka zemlja ovog regiona gubi u prosjeku 3-4 procentna poena godišnjeg BDP-a po glavi stanovnika. Dalje preporučuju, sa čim se apsolutno slažem, da zemlje Zapadnog Balkana finansiraju krupne infrastrukturne projekte koristeći međunarodne izvore, kako bi domaći

finansijski resursi bili korišćeni za razvijanje privatnog sektora. Što se samog ugovora tiče, dobili smo tada najpovoljnije kreditne uslove u regionu. Kredit je iskorišćen za izgradnju trajnih dobara naše zemlje, a ta imovina generiše i određene prihode, za razliku od zajmova koji se koriste za tekuću potrošnju, koja ima negativan uticaj na strukturu i kvalitet javnog duga. Sve analize su pokazale da će ovaj projekat na srednji rok biti ekonomski isplativ, uz snažan multiplikativan efekat na turizam i integraciju i razvoj sjevera. Takođe, nikako se ne smije zanemariti bezbjednosni aspekat projekta.

Reagovanje reprezentativnih sindikata Aerodroma CG i Aerodroma Tivat

ije korona virusa

na nijim

le u cilju ublažavanja posljedica korona krize. Istaknuto je da su antikrizne mjere CBCG kreirane i implementirane pravovremeno, adekvatno i snažno, te da su preduzeti ispravni koraci ka izgradnji čvrste i kredibilne institucije. Što se tiče finansijskog sektora, istaknuto je da je sistem pokazao dobru otpornost u periodu krize i da su pokazatelji bankarskog sektora stabilni. Ukazuju na potencijalni rast nekvalitetnih kredita nakon povlačenja mjera i potrebu opreznog postupanja i stalnog monitoringa od strane CBCG. POBJEDA: Kakvo je stanje javnog duga? ŽUGIĆ: Kroz Preporuke za ekonomsku politiku u 2021. godini istakli smo hitnu potrebu pripreme programa fiskalne konsolidacije, koji bi, ukoliko se sprovede odlučno i sistemski, doprinio snižavanju deficita i javnog duga. Preporučili smo Vladi da kod povjerilaca pokrene inicijativu za restrukturiranje djelova javnog duga, što je, uz refinansiranje, jedan od mehanizama za obezbjeđivanje njegove dugoročne održivosti u kontekstu očekivanog trajanja pandemije, oslabljenog ekonomskog rasta i smanjenja javnih prihoda. U cilju obezbjeđenja održivosti javnog duga, sugerisali smo i osnivanje fiskalnog savjeta, reformu fiskalnih pravila, formulisanje srednjeročnog budžetskog okvira i reformu javne uprave. POBJEDA: Koje su mjere interne ekonomije sprovedene u CBCG? ŽUGIĆ: CBCG je u 2020. iskazala neto dobit od 5,1 milion eura, što je rezultat aktivnog i kontinuiranog sprovođenja mjera interne ekonomije i racionalizacije svih kategorija administrativnih i operativnih troškova poslovanja. Ovo je najveća neto dobit u posljednih 10 godina, pri čemu je važno istaći

Ekonomija

30. april, 1. i 2. maj 2021.

da je ostvarena uz nepromijenjenu cjenovnu politiku za usluge i servise koje CBCG pruža. Takođe je važno naglasiti da je CBCG u proteklom desetogodišnjem periodu kroz raspodjelu dobiti, saglasno Zakonu o CBCG, usmjerila više od 10 miliona eura u državni budžet, dok je od osnivanja banke Ministarstvu finansija prenijeto preko 32 miliona eura. Od donošenja novog Zakona o CBCG 2010. godine, CBCG je uspjela da uveća osnovni kapital za 16 miliona eura i prošle godine dostigne zakonom definisani iznos od 50 miliona eura, isključivo kao rezultat pozitivnog poslovanja, bez sredstava iz državnog budžeta, iako Zakon o CBCG propisuje tu obavezu. Raspodjelom dobiti za 2020. osnovni kapital je uvećan za dodatna dva miliona na 52 miliona eura, čime je ojačana kapitalna pozicija CBCG kao preduslov snaženja njene finansijske nezavisnosti. Jedan dio dobiti usmjeren je državnom budžetu. POBJEDA: Kakva je ocjena eksternih revizora o poslovanju CBCG? ŽUGIĆ: MMF je u februaru ove godine, prvi put od osnivanja CBCG, pripremio eksternu analizu kontrolnih mehanizama ove institucije. MMF je utvrdio da CBCG ima snažne operativne kontrolne mehanizme ključnih funkcija (uključujući upravljanje rezervama, trezorsko poslovanje, finansije i kontroling, operativni rizici, interne revizije), koje je podržala spoljna revizija, sprovedena u skladu sa međunarodnim standardima uz transparentan okvir finansijskog izvještavanja. Eksterna revizija finansijskih izvještaja CBCG za 2020. je uspješno i kvalitetno završena, a eksterni revizor Deloitte je dao pozitivno mišljenje uz tvrdnju da „finansijski iskazi daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim aspektima, finansijski položaj CBCG na dan 31. decembra 2020. i njene finansijske uspješnosti i tokova gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja“. Eksterni revizor finansijskih izvještaja u posljednje dvije godine nije imao nijednu preporuku rukovodstvu CBCG u pogledu unapređivanja finansijskog poslovanja. CBCG je, uz Ministarstvo nauke, jedna od rijetkih institucija koja je dobila ocjenu dobrog progresa u Izvještaju o napretku Evropske komisije za 2020, a sličan rezultat, na osnovu već ispunjenih preporuka Evropske komisije za 2021, očekujemo i ove godine. Privodimo kraju proces procjene kvaliteta aktive (AQR), a prethodno smo usvojili 40 podzakonskih akata za implementaciju zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija. Konačno, u najnovijem izvještaju Evropske komisije o kvalitetu Programa ekonomskih reformi Crne Gore za 2021, navedeno je da je CBCG preduzela snažne mjere podrške finansijskog sektora likvidnosti realnom sektoru kako bi ublažila uticaj krize, uključujući moratorijum na otplatu i restrukturiranje zajma, dok su aktivnosti nadgledanja bile kvalitetne, uključujući i monitoring uticaja mjera. Ostvaren je dobar napredak u jačanju supervizije, uključujući funkcionisanje profesionalnog Supervizorskog komiteta za podršku donošenju odluka u oblasti supervizije i povećanje kapaciteta off site kontrole. J. RABRENOVIĆ

Traže poštovanje zakona i partnerstvo

PODGORICA – Jedini zahtjev koji su dvije reprezentativne sindikalne organizacije u Aerodromima Crne Gore uputile Odboru direktora bio je očekivanje da će se zalagati za konačno sprovođenje izvršenja i namirenja po pravosnažnim presudama Privrednog suda, imajući u vidu složenu finansijsku situaciju u kojoj se nalazi ovo preduzeće, navodi se u saopštenju koje potpisuju predsjednici sindikalnih organizacija Aerodroma CG i Aerodroma Tivat Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović. Dakle, nije u pitanju, istakli su, bilo kakvo uslovljavanje, već isključivo legitimni zahtjev, u odnosu na ulogu i funkciju koju Odbor direktora ima shodno Zakonu o privrednim društvima. Naglašavaju da se ograđuju od objava u medijima o mogućem štrajku u kontekstu političke priče. – Podržavamo javno iznijete najave člana Odbora direktora o isplati zarada za april. Upozorili smo da se ni u kom slučaju preduzeće ne smije ostaviti bez finansijske operativne rezerve, koja će služiti za interventno servisiranje svakodnevnih neophodnih obaveza, u cilju održavanja sigurnog i bezbjednog opsluživanja vazduhoplova i putnika, i funkcionisanja svih organizacionih cjelina duštva – istakli su predsjednici sindikata i objasnili da su nezadovoljni zbog nepoštovanja Zakona o reprezentativnosti sindikata, s obzirom da je Odbor direktora u rješavanju ovog pitanja uključio nereprezentativni sindikat koji nema zakonski kapacitet da učestvuje u pregovorima ili dogovorima sa organima upravljanja.

Aerodrom Tivat

Jovović novi v.d. direktora Odbor direktora Aerodroma CG izabrao je juče Ognjena Jovovića za v.d. izvršnog direktora. Na toj će funkciji biti do izbora novog izvršnog direktora, za koga će konkurs biti raspisan 5. maja. Jovović je, inače, bio član borda Aerodroma CG.

– Zato nas dodatno iznenađuje objava na društvenoj mreži predstavnika tog nereprezentativnog sindikata. Dakle, smatramo da moramo biti odgovorni u svom postupanju kako poslodavac tako i sindikat, odnosno uvažavati jedni druge u odnosu na zakonska ovlašćenja, što u konkretnom

Ognjen Jovović

slučaju nije poštovao Odbor direktora – navodi se u saopštenju i podvlači da sindikalne organizacije žele isključivo partnerski i međusobno uvažavajući odnos sa svima koji odlučuju o poslovanju i sudbini Aerodroma CG na ravnopravnim i zakonskim osnovama.

– Sindikalne organizacije zadržavaju pravo da, ukoliko se ne postigne saglasnost u vezi ovih krucijalnih pitanja za zaposlene i poslovanje društva, iniciraju i druge oblike zaštite svojih prava i interesa u skladu sa zakonom – zaključuju predsjednici dva sindikata.

Ministarstvo ne bi da postupi po presudi Iz Ministarstva kapitalnih investicija su izrazili žaljenje zbog ostavke v.d. direktorice Aerodroma CG Ane Lončarević-Badnjar, jer smatraju da je „uz izbor stručnih i nekorumpiranih saradnika i uz konsultacije sa članovima Odbora direktora i resornim ministarstvom mogla da doprinese postavljanju kompanije na zdrave noge. – Za stanje u ovom preduzeću nije odgovorna aktuelna Vlada ni resorno ministarstvo, već nerad i javašluk, uz partijsko zapošljavanje kadrova partija koje su prethodnih 30 godina činile vlast u Crnoj Gori – navode u saopštenju. Tvrde da ne žele da onemoguće primjenu pravosnažnih sudskih presuda, ali da se kon-

kretna presuda po kojoj Montenegro erlajnz Aerodromima CG duguje 9,4 miliona eura odnosi na leks specijalis, čiju je primjenu onemogućila Agencija za zaštitu konkurencije. – Skrećemo pažnju na reperkusije sudskih odluka, jer stvaraju presedan koji može uzrokovati lančanu reakciju sa teškim posljedicama po državni budžet. To smo jasno stavili do znanja gđi Lončarević-Badnjar i predložili da Aerodromi CG uzmu kratkoročni kredit, uz državne garancije, koji ne bi predstavljao posebno opterećenje za kompaniju zbog očekivanih prihoda u ljetnjoj sezoni i temeljne analize finansija i racionalizacije svih troškova – naveli su iz resornog ministarstva.



R. E.

Upozorili smo da se ni u kom slučaju preduzeće ne smije ostaviti bez finansijske operativne rezerve, koja će služiti za interventno servisiranje svakodnevnih neophodnih obaveza

Orlandić: Nezakonit izbor

Danilo Orlandić

Bivši direktor Aerodroma CG Danilo Orlandić je u pismu upozorio Jovovića da je njegov izbor za v.d. izvršnog direktora nezakonit. – Što se tiče finansijskih sredstava za isplatu zarada zaposlenima, da Vas podsjetim, nijeste morali nigdje da ih tražite osim na poslovnom računu Aerodroma CG, gdje se inače i nalaze. Kao što Vam je tačna priča o pustošenju i beznađu koje ste zatekli, tako Vam je tačna i priča o obezbjeđivanju zarada – naveo je Orlandić. Istakao je da mu je drago što Jovović

tvrdi da su potraživanja 9,4 miliona eura nesporna i da će pokušati da do njih dođe dogovorom, a ne ,,prijetnjama izvršiteljima svom osnivaču državi“. Podsjetio ga je na tri akta kojim je pozivao resorno ministarstvo da ispuni tu zakonsku obavezu i konstatovao da su ga zbog toga označili kao nelojalnog državi. - Nemojte zaboraviti da se pohvalite i s ona tri miliona eura koje Vam je bivši menadžment obezbijedio u okviru krivičnog postupka protiv Atlas banke, i koje se nalaze u trezoru CBCG – naveo je Orlandić.

Ekonomija

30. april, 1. i 2. maj 2021.

DRI kontrolisala upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja mora Ni nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora, Crna Gora nema materijalnotehničke niti kadrovske resurse, ne postoji mapa osjetljivosti na izlivanje nafte, niti je rađena stalna procjena rizika

Slabi kapaciteti, velika opasnost NAFTNA MRLJA U TIVATSKOM ZALIVU LANI: Izlilo se 50 litara nafte

PREPORUKE

PODGORICA – U slučaju iznenadnog zagađenja Jadrana država neće imati spremne mehanizme da reaguje, proizilazi iz izvještaja Državne revizorske institucije, koja je utvrdila da postojeći sistem zaštite nije efikasan i da su potrebne djelotvornije mjere. – Ova revizija dio je šireg projekta u koji su uključene revizorske institucije BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije i Albanije. Da li su ove zemlje spremne da reaguju u slučaju zagađenja, biće poznato 12. maja, kada je planirana prezentacija izvještaja – kazao je za Pobjedu rukovodilac revizije senator dr Branislav Radulović. Ni nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata, Crna Gora nema materijalno-tehničke niti kadrovske resurse, ne postoji mapa osjetljivosti na izlivanje nafte, a nije sprovođena ni konstantna procjena rizika. Nije revidiran nacionalni plan, nije uspostavljena odgovarajuća koordinacija

reg zagađenja niti ugovoreni aranžmani za vuču u slučaju nezgode. U Crnoj Gori je od 2001. do 2020. godine registrovano 13 slučajeva iznenadnog zagađenja i to u lukama Bar, Risan i Porto Montenegro, brodogradilištu Bijela, Herceg Novom, Perastu, Kotoru, Ulcinju, Baru i Tivtu. Revizijom su obuhvaćena posljednja tri, za koje nije sprovedeno uzorkovanje zagađene vode. Tokom terenskog dijela revizije došlo je do ispuštanja nedozvoljenih tečnosti u Luci Bar u junu prošle godine, pa je inspekcija utvrdila da na brodu nema knjiga o iskrcavanju otpadnih voda i o zagađujućim štetnim materijama za ozon i izrekla kaznu od 1.150 eura. DRI je stava da je kaznena politika neadekvatna.

Plan bez svrhe Revizijom je utvrđeno da Nacionalni plan za hitno reagovanje ne sadrži informacije o stanju i očekivanim nivoima pripremljenosti

među onima koji imaju ulogu u tom planu, a nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju u slučaju zagađenja. Nijesu ratifikovani protokoli o sprečavanju i otklanjanju zagađivanja Sredozemnog mora usljed potapanja otpadnih i drugih materija sa brodova i vazduhoplova ni o zagađenju od istraživanja i iskorišćavanja epikontinentalnog pojasa, a više ratifikovanih konvencija čeka na ispunjenje obaveza.

KAŠNJENJE

u odnosu na rizike. Nema ni mehanizme za obezbjeđivanje advekvatnog odgovora, pa samim tim plan ne ispunjava sopstvenu svrhu upostavljanja nacionalnog kapaciteta za pripravnost i reagovanje na iznenadno zagađenje.

DRI ukazuje da nijesu realizovane sve aktivnosti, preporuke i mjere zaštite životne sredine iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore. Direktiva EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru još nije implementirana, jer nije donijet Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljo-

vodonika, čiji je prijedlog trebalo da bude utvrđen u četvrtom kvartalu 2018. godine. U izvještaju, koji je obuhvatio period od 2017. do 2020. godine, navodi se da se Jadranom godišnje u prosjeku preveze 75 miliona tona nafte i opasne robe, te da se rizik zagađenja povećao i zbog istraživanja ugljovodonika. Ukazuju da uprkos tome što mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje zaštite od zagađenja i velika finansijska

grama nafte dovoljno je da zagadi kubni metar mora. Kubni metar ispuštene nafte iscrpljuje kiseonik iz 400 hiljada kubika mora

sredstva u edukaciju, još nema promjena na bolje, pa je od 2014. do 2019. prijavljeno 384 slučaja zagađenja. Potencijalno slučajno zagađenje bi ugrozilo sve ekonomske aktivnosti, a obnova bi trajala dugo i bila skupa. Osim studije procjene rizika iz 2012. godine, ne postoje analize i informacije o rizicima novijeg datuma. Agencija za zaštitu prirode i životne sredine nema analizu rizika kao ni plan odgovora u slučaju izlivanja nafte, nijesu utvrđena mjesta za utočište u cilju smanjenja rizika od ši-

Ovom revizijom bile su obuhvaćene Uprava pomorske sigurnosti, barska i kotorska kapetanija, Inspektorat sigurnosti pomorske plovidbe, Direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine, JP Morsko dobro, Uprava za ugljovodonike i Direktorat za vanredne situacije. DRI im je dao brojne preporuke i rok od 45 dana da dostave plan aktivnosti za njihovu realizaciju. Za šest mjeseci moraće da obavijeste DRI o preduzetim radnjama, a konačan izvještaj biće dostavljen Vladi i nadležnom skupštinskom odboru na upoznavanje. Tako će Uprava, između ostalog, morati da procijeni svoj kapacitet reagovanja i rizik u vezi izlivanja nafte. Ministarstvo za kapitalne investicije (MKI) ima obavezu da izradi novi zakon o zaštiti mora od zagađenja i naložiti inspekcijski nadzor luka i provjeri njihove planove u slučaju izlivanja nafte. U saradnji sa Upravom za ugljovodonike, MKI bi trebalo da inicira veći stepen koordinacije u nadzoru nad aktivnostima istraživanja i proizvodnje ugljovodonika, a primorske opštine bi trebalo da ažuriraju planove upravljanja vanrednim situacijama u ovo dijelu. M.Lk.

Jugopetrol predstavio Diesel Avio Double Filtered premijum gorivo

Manji troškovi održavanja i duži vijek motora

Sa presa u Jugopetrolu

PODGORICA - Kompanija Jugopetrol predstavila je svoj novi proizvod Diesel Avio Double Filtered premijum gorivo, koje se od nedavno može naći na Jugopetrolovim eko benzinskim stanicama. Iz kompanije je poručeno da testiranjem i korišćenjem novih, savremenih tehnologija u cilju poboljšanja kvaliteta proizvoda koje nudi, Jugopetrol želi da svim vozačima učini dostupnim i dizel gorivo premijum kvaliteta koje produžava vijek trajanja motora i umanjuje troškove održavanja. Izvršni direktor kompanije Jugopetrol Vasilis Panagopoulos naveo je da kompanija Jugopetrol posljednje četiri godine ulaže velika sredstva u projekat modernizacije i širenja poslovne mreže. - Cilj nam je konstantno unapređenje usluge na eko benzinskim stanicama širom Crne Gore kao i dostupnost svih vrsta proizvoda strogo

kontrolisanog kvaliteta - izjavio je Panagopoulos na jučerašnjoj konferenciji za medije. On je istakao da je većina eko stanica rekonstruisana i sagrađena u skladu sa najmodernijim tehnološkim, sigurnosnim i ekološkim standardima. – One su adaptirane na način da se zadovolje potrebe svih naših klijenata, posebno smo ponosni što se eko benzinske stanice nalaze u skoro svakoj opštini u Crnoj Gori. Strateški smo radili na ovom projektu na raznim lokacijama kako na sjeveru, tako i na jugu i u centralnom dijelu države – rekao je Panagopoulos. On je naglasio da je kompanija Jugopetrol pored odgovornosti na korporativiom nivou i društveno odgovorna kompanija. – Jer želimo da budemo aktivan član društva u kom poslujemo i egzistiramo, takođe dobili smo nacionalne nagrade i priznanja za brojne

aktivnosti u zadnje dvije godine – kazao je Panagopoulos. O samoj tehnologiji filtriranja avionskog goriva koja je primijenjena i na Diesel Avio Double Filtered premijum gorivu, govorio je direktor sektora operativnih poslova i logistike Jugopetrola Veselin Gačević, koji je istakao da duplo filtriranje uklanja čestice nevezane vode i nečistoće. On je naveo i da vrhunski aditivi obezbjeđuju uštedu goriva nakon prvog punjenja rezervoara. Putem video prezentacije obratio se i Gergeli Češke, predstavnik kompanije Total, proizvođača specijalno kreiranih aditiva za Diesel Avio Double Filtered gorivo. On je naveo da su povećanje cetanskog broja, poboljšane performanse, veća snaga motora i manja buka do 20 odsto samo dio prednosti ovog goriva koje dugoročno štiti motor od korozije, smanjuje potrošnju goriva i samim tim izduvnih gasova. S.P.

Društvo

30. april, 1. i 2. maj 2021.

INTERVJU:: Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, mitropolit Mihailo

Kad bi mogla, aktuelna vlast bi zbrisala CPC Mitropolit Mihailo je uvjeren da će do dijaloga između Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve doći, a put je, kako je rekao, da SPC odbaci etnofiletizam i političku silu i vrati se izvornim hrišćanskim vrijednostima. Svemu, ističe on, dođe kraj, doći će i ovom neprijateljstvu PODGORICA - Ova vlast ne želi nikakvu komunikaciju sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, svaki pokušaj dijaloga bio je bezuspješan, šest puta smo se obratili pisanim putem aktuelnoj vlasti, od koje nema nikakvog odgovora. Jednostavno, ova vlast ne priznaje ni Crnogorce kao autohtoni narod ni njihovu međunarodno priznatu državu, a koja postoji još od 1017. godine – kazao je u intervjuu Pobjedi poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo. On upozorava na ambicije Srpske pravoslavne crkve „da imaju isključivo pravo da prave prošlost, sadašnjost i budućnost okolnih država i njihovih građana prema sopstvenoj mjeri i samo u skladu sa vlastitim interesima“. - Temeljnog ugovora ne postoji bez učešća CPC i državne vlasti. Ukoliko bi se potpisao neki ugovor na štetu crnogorske države i CPC neizbježan je sukob. Nadam se da do toga neće doći – naglasio je mitropolit Mihailo. POBJEDA: U crnogorskom društvu dogodile su se drastične promjene smjenom vlasti na avgustovskim izborima. Nova Vlada, uz podršku nove skupštinske većine, odmah je izmijenila Zakon o slobodi vjeroispovijesti prilagodivši ga interesima Srpske pravoslavne crkve. Kakva je sada pozicija Crnogorske pravoslavne crkve u državi i koja je razlika u odnosu na prethodni period? VLADIKA MIHAILO: Bratomržnja SPC uvijek je bila izvor ideološke zaslijepljenosti u Crnoj Gori. Sljedbenici Nikolaja Velimirovića među kojima se prvi ističe Amfilohije Radović, koji iz bratomržnje pretvoriše hrišćansku crkvu u političku organizaciju, čiji je jedini cilj raspirivanje srpskog nacionalizma,

koji se manifestuje kao srpski egoizam. Nažalost avgustovskim izborima prošle godine uspjeli su da vještački stvore skupštinsku većinu i dođu na vlast. Umjesto pripovijedanja hrišćanske vjere sa crnogorskih devastiranih oltara se širi nacionalna i vjerska mržnja prema Crnoj Gori i Crnogorcima, da se ospore rezultati referenduma, da se ospori država Crna Gora, crnogorska nacija i sve crnogorske tekovine i vrijednosti i da se umetnu u srpsku istoriju. Ali njene pretenzije neće biti ostvarljive u Crnoj Gori. Specijalisti za izazivanje mržnje, netolerancije, netrpeljivosti i stvaranje ekcesnih situacija u našoj zemlji u SPC planiraju da naude suverenosti Crne Gore. Kad bi mogla aktuelna vlast bi sa velikim oduševljenjem zbrisala CPC, u odnosu na prethodni period to je znatno nepovoljnija pozicija za CPC. Zakon o slobodi vjeroispovijesti napisan je u SPC, a cilj je da se ustoliči ta crkva kao jedina pravoslavna u Crnoj Gori. POBJEDA: Najavljeno je i potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC. Kako to komentarišete? VLADIKA MIHAILO: Potpisivanje Temeljnog konkordata, kako ga naziva potpresjednik nove „apostolske“ Vlade Dritan Abazović između države i crkve je veoma stara pojava, datira još iz 1122. god između rimskog Pape Kalista II i njemačkog cara Henriha V. Ovaj konkordat reguliše odnose između crkve i države, a ne ulazi u pitanje vjerskog učenja, sličan je sporazum Crne Gore i Svete stolice - Vatikan 1886. godine. Međutim tri srpska „apostola“ (Vladimir) Leposavić, (Zdravko) Krivokapić i Abazović rade suprotno. U tom sporazumu nema prisutnosti Crnogoraca, jer su Crnogorci njihovim ponašanjem stavljeni pod uticaj strane srpske države i cr-

Odnos prema CPC, koji je presedan u međunarodnim odnosima, slika je stanja vjerskih sloboda u Crnoj Gori danas. Vlast srpskih „apostola“ Krivokapića, Abazovića i Leposavića radi na tome da se naši sakralni objekti - crkve i manastiri nađu u vlasništvu Srbije i SPC, a da Crna Gora bitiše kao pokrajina u sastavu srpske države kve. Na ovaj način srpska „apostolska“ vlast želi staviti pod Srbiju, odnosno takozvani „srpski svet“ i Crnu Goru. Tako se oduzimaju svi atributi crnogorskoj državi i CPC, međunarodno priznati. Temeljnog ugovora ne postoji bez učešća CPC i državne vlasti. Ukoliko bi se potpisao neki ugovor na štetu crnogorske države i CPC neizbježan je sukob. Nadam se da do toga neće doći. POBJEDA: Ranije ste saopštili da od države CPC više ne dobija ni onih nekoliko hiljada eura finansijske podrške što joj pripada. Jeste li imali bilo kakvu komunikaciju sa predstavnicima vlasti i ako nijeste očekujete li dijalog sa njima? VLADIKA MIHAILO: Tokom vjekova CPC postaje i ostaje graditelj i čuvar crnogorskog naroda, države i nacije, stub crnogorskog narodnog identiteta, srž njegove kulture i postojanja. U dugom istorijskom periodu njen doprinos u izgradnji crnogorske države i očuvanju crnogorskog identiteta, bio je nemjerljiv. Takva uloga CPC ne odgovara SPC i njenim predstavnicima u sadašnjoj prosrpskoj vlasti u Crnoj Gori. Ova vlast ne želi nikakvu komunikaciju sa CPC, svaki pokušaj dijaloga bio je bezuspješan, šest puta smo se obratili pisanim putem aktuelnoj vlasti, od koje nema nikakvog odgovora. Jednostavno ova vlast ne priznaje ni Crnogorce kao autohtoni narod ni njihovu međunarodno priznatu državu, a koja po-

Država na velikim iskušenjima POBJEDA: U više navrata ste poručili da bez CPC nema ni države Crne Gore. Plašite li se da naša država nestaje, a sa njom i CPC? VLADIKA MIHAILO: Država Crna Gora je sada na velikim iskušenjima, ali uprkos svim izazovima i problemima vjerujem

u njenu trajnost i besmrtnost. Ona postoji duže od jednog milenijuma. A to je dovoljno dugo i istorija potvrđuje njenu trajnost. Sadašnji izazovi nijesu novost u crnogorskoj istoriji, prolazila je Crna Gora i kroz teža iskušenja u svojoj istoriji. Aktuelni događaji ojačaće Crnu Goru i mlade

Mitropolit Mihailo

generacije da je čuvaju kao svoj jedini dom, svojom ljubavlju. CPC će opstati, kao i država Crna Gora, jer čuva, gaji i razvija ono univerzalno u ljudskoj zajednici. A to su ne samo hrišćanske vrline ljubavi, vjere i nade, već i pravda, pravo na život svih i multinacionalni suživot.

stoji još od 1017. godine. Pa, zašto bi onda priznavala realnost da crnogorski narod i crnogorska država imaju pravo na svoju crkvu, koja je postojala kroz cijelu dukljansku (zetsku), crnogorsku, milenijumsku slavnu istoriju. Do dijaloga mora doći bez obzira željeli to ili ne, neprijateljski raspoložena SPC i njeni predstavnici u novoj parlamentarnoj većini. Bez obzira što SPC, odnosno njena filijala iz Beograda ne priznaje našu državu, crnogorsku tradiciju, jezik, himnu... Zamišljaju da imaju isključivo pravo da prave prošlost, sadašnjost i budućnost okolnih država i njihovih građana prema sopstvenoj mjeri i samo u skladu sa vlastitim interesima. Ne uvažavaju posebnost crnogorske nacije staroga naroda, koji je nastao i razvio se kao druge nacije i narodi na Balkanu i u Evropi. POBJEDA: Zbog loše finansijske situacije egzistencija CPC je ugrožena. Tražili ste podršku donatora. Jeste li zadovoljni odzivom? VLADIKA MIHAILO: Od svoga obnaljanja CPC je imala neprekidno finansijske probleme. U početku je imala donacije od svojih vjernika i poštovalaca. Njen rad je neprekidno ugrožavala SPC i tadašnja vlast zajedničkog DPS-a, koji je i sam bio ugrožen od strane klerikalnih nacista i SPC. „Braća“ iz Srbije nastojala su da političkom prošlosti i silom oružja grade budućnost na Balkanu, pritom su zaboravili na Hristove riječi: „Sve što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima“ (Mat7,12). Od sticanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja Crne Gore vlast je davala CPC (u skladu sa važećim zakonskim propisima) oko 50.000 eura na godišnjem nivou, sve do novembra 2020. kada je na vlast došla anticrnogorska većina, koja je prekinula svaku komunikaciju i dijalog sa CPC. Tako smo ponovo primorani da se finansiramo donacijama i prilozima naših vjernika i poštovalaca.

POBJEDA: Ima li nade, nakon smrti poglavara SPC u Crnoj Gori Amfilohija Radovića, da se odnosi ove i Crnogorske pravoslavne crkve promijene i eventualno dođe do dijaloga? VLADIKA MIHAILO: Sve do 1918, odnosno 1920. SPC je priznavala Autokefalnu CPC. Pozivam novu srpsku „apostolsku“ vlast u Crnoj Gori da se upoznaju sa tomosom carigradske Patrijaršije i što u njemu piše. CPC je priznavala Vaseljenska patrijaršija - Carigrad, Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva i cijeli pravoslavni svijet. Ukidanjem i nasilnim prisajedinjenjem naše crkve Srpskoj crkvi nastupilo je doba negacije i zatiranje CPC i države Crne Gore od SPC. Iz svega ovoga se vidi da istorijske činjenice nijesu prepreka da se uspostavi razuman dijalog između ove dvije crkve. Afrička plemena su svoje nesporazume i sukobe riješavali dijalogom - pomirenjem, da bi se uspostavio dijalog potrebni su uslovi za njega. Dijaloga će biti moguće ubuduće, ukoliko SPC razumno napušti tu svoju politiku nepriznavanja CPC, države Crne Gore i Crnogoraca i odrekne se pretenzija na imovinu i teritoriju Crne Gore i CPC, koju je prisvojila i kojom nepravedno upravlja. Put da brzo dođe do dijaloga je put odbacivanja etnofiletizma i političke sile i povratak izvornim hrišćanskim vrijednostima. Svemu dođe kraj, doći će i ovom neprijateljstvu. POBJEDA: Na kom je nivou stanje vjerskih sloboda danas u Crnoj Gori? VLADIKA MIHAILO: Odnos prema CPC, koji je presedan u međunarodnim odnosima, slika je stanja vjerskih sloboda u Crnoj Gori danas. Vlast srpskih „apostola“ Krivokapića, Abazovića i Leposavića radi na tome da se naši sakralni objekti crkve i manastiri nađu u vlasništvu Srbije i SPC, a da Crna Gora bitiše kao pokrajina u sastavu srpske države. Sve građane pozivam da se odupru ovom zlu, jer ova srpska vlada nastavlja tradiciju Karađorđevića, koji su 1918. izbrisali Crnu Goru sa geografske karte Evrope i srušili Njegoševu kapelu na Lovćenu. Nećemo dozvoliti da se dogodi Srebrenica u Crnoj Gori iako smo takav genocid preživjeli pod srpskim bajonetima u prošlom vijeku. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Analiza

30. april, 1. i 2. maj 2021.

REGENERACIJA VELIKOSRPSKOG NACIONALIZMA I BUDUĆNOST DRŽAVE CRNE GORE: Č

Hoće li Matija B preživjeti crnogors

Matija Bećković, pjesnik, aforističar, akademik SANU, jedan je iz hora srpskih pisaca i intelektualaca koji su stvarali duhovnu i propagandnu osnovu za realizaciju zločinačkog projekta etnički i vjerski homogene tzv. Velike Srbije, na teritorijama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, krajem dvadesetog vijeka. Za razliku od njegovih drugova iz SANU i Udruženja književnika Srbije, koji su naširoko elaborirali istorijske, političke i kulturološke razloge za obnovu, makar bogaljastog Dušanovog carstva, koje se bazira na ideologiji krvi i tla, i etnofiletističkog svetosavlja, kao duhovne, prosvjetne i kulturne paradigme, Bećković je svoj nacionalistički diskurs prezentirao lapidarno, kao dosjetke, aforizme, jeftine sofizme. U stilu kafanskog vicmahera ili plemenskog mudrijaša, ponekad bi efektno poentirao krajnje opskurne i banalne dosjetke, što se lako lijepe i prianjaju za uspaljene, mržnjom i predrasudama zadojene duhove.

EPSKI PATOS

Upravo je zastrašujuća lakoća i zaraznost tog fašističkog, rasističkog, šovinističkog diskursa na priprosti puk i ekscentrične intelektualce. Tačnije, prijemčivost onoga što je u tom kanonu najmračnije i najsuludnije. Stoga su iz Bećkovićevog brevijara opskurnosti i banalnosti najčešće citirane najzloslutnije parole: „Jasenovac je najveći podzemni srpski grad“ i „Kosovo je najskuplja srpska reč“. Ove parole s epskim patosom tipičnim za Bećkovićev zavičaj nijesu imale namjeru samo da zavedu, homogenizuju raspamećeni „srpski sv(ij)et“, od Prizrena do Knina, nego i da ga uvedu u kolo novih-starih osveta i razračunavanja. Ovakvo poimanje istorije i savremene politike i sudbine Srba i ostalih susjednih naroda doveli su do opšte tragedije Južnih Slovena krajem dvadesetog stoljeća, između ostalih i srpskog naroda. Tlapnja o homogenoj, etnički čistoj Velikoj Srbiji dovela je do toga da je broj Srba u Hrvatskoj trostruko manji nego prije 1991, a da je na Kosovu, na primjer, u Prizrenu, prijestonom gradu cara Dušana, srpsko stanovništvo danas svedeno na nekoliko desetina duša. I treća znamenita Bećkovićeva „sentenca“ - „Crnogorska nacija je rođena poslije mene i umrijeće prije mene“ - jednako je zloslutna i nekrofilna. Prostodušni savremenik bi mogao pomisliti da je to još jedan pjesnikov štos, dosjetka, ironija, kakve je objavljivao u

S.VASILJEVIĆ

» Piše: Milorad POPOVIĆ

Matija Bećković na sahrani mitropolita Amfilohija u Podgorici

Crnogorska nacija 2020. godine u boljem je položaju nego 1918, u vrijeme aneksije Crne Gore Srbiji, ili 1989, u doba Antibirokratske revolucije, kad je bila bez međunarodnog subjektiviteta, poslije pada titoističkog rukovodstva ostavljena na milost i nemilost srpskim nacionalistima, ujedinjenim na ideji homogene Srbije, koju treba stvoriti na razvalinama avnojevske Jugoslavije. No, prijetnje koje se očekuju u bliskoj i daljnjoj budućnosti opipljive su i opake, jer velikosrpstvo se regenerisalo uprkos porazima i poniženjima koju je ova ideologija doživjela s kraja prošlog vijeka satiričnim listovima u doba komunizma, ali ova bizarnost, danas i ovdje, nije puka licentia poetica nego je dio moćne, nemilosrdne sile koja, svim sredstvima, barem 150 godina kontinuirano radi na uništenju jedne male, nekonsolidovane nacije.

PODIJELJENE NACIJE

Elem, nije podijeljena nacija crnogorski unikat, koji je pod velikim pritiskom asimilacije od strane etnički i kulturološki bliskog susjeda. Još dvije slovenske nacije, Moravci čiji je broj od 1991. do 2001. spao sa 1.363.000 na 380.000, i Bjelorusi, kojih je, istina, 83 odsto u matičnoj zemlji, ali čak 72 odsto stanovništva ruski koristi kao prvi jezik, po definiciji su podijeljene nacije. I u Zapadnoj Evropi postoje „pocijepane nacije“ koje još nijesu stvorile nezavisnu državu, ali su se izborile za izvjesnu političku autonomiju, kulturna i jezička prava (Katalonci, Baski, Korzikanci, Škoti, Velšani, sjevernoirski katolici). Fenomenološki gledano, crnogorsko pitanje je unekoliko bliskije moravskim

i bjeloruskim kontroverzama nego zapadnim podijeljenim nacijama: zbog etničke i jezičke bliskosti s njihovim hegemonima i komunističke predistorije ovih nacionaliteta. S druge strane, istorija, davna i bliska, kao i sadašnji politički status, u kojima egzistiraju crnogorska, moravska i bjeloruska nacija umnogome je različit. Moravska nakon srednjeg vijeka, ni kao dio Austro-Ugarske, kasnije Čehoslovačke i od 1993. godine Češke Republike, nije imala neku vrstu teritorijalne političke autonomije, odjelite nacionalne ustanove, i zato je meki češki hegemonizam krajem 20. stoljeća bio tako razarajući, za vjekovima rastakanu jezičku i kulturnu posebnost Moravaca. Bjeloruska nacionalnost formalno gledano ima više komparativnih prednosti za odbranu svog nacionaliteta u odnosu na Moravce, jer Bjelorusi imaju status državotvorne nacije u međunarodno priznatoj državi. No, sudbina bjeloruske nacije i države krajnje su neizvjesne, jer se nalaze u tzv. sferi ruskog uti-

caja. I u tom kontekstu – kao prijelazno rješenje vraćanja Bjelorusije na status kakav je imala u doba SSSR-a – priprema se jedna vrsta unije Moskve i Minska. Spolja gledano, crnogorska nacija je u nešto boljem položaju u odnosu na Moravce i Bjeloruse, jer Crnogorci predstavljaju relativnu većinu u državi koja je članica NATO i kandidat za Evropsku uniju. Velike nacije – da parafraziram Tolstoja - u nečemu su nalik jedna drugoj, a svaka mala nacija različita je, na poseban, samo njoj svojstven način. U ozbiljnom razmatranju crnogorskog pitanja važno je uzeti u obzir i jednu mentalitetsku posebnost: izvitopereni gorštački agon i tribalno nasljeđe uzrokovali su neviđeni stepen samomržnje i vulgarnosti od strane velikosrpskih Crnogoraca prema svojim sunarodnicima. Sigurno nećete naći među ostalim evropskim podijeljenim nacijama, čak i tamo gdje su se oružanim sredstvima borili za nacionalna i državna prava – poput Sjeverne Irske ili Baskije – da unionisti indi-

pendiste, ili obratno, nazivaju životinjama, komunističkim nakotom, kopiladima, zamorcima koji su pristali da budu dio etničkog inženjeringa, ili da im posprdno iskrivljuju značenje nacionalnog imena („milogorci“), itd. Svakako među odnarođenim Moravcima, Bjelorusima, Ircima, Škotima, Korzikancima, Baskima, Kataloncima... nema još jednog poete laureatusa koji će javno iskazati želju da s ovog svijeta prije njega nestane, fizički i(li) na popisu stanovništva, nekoliko stotina hiljada njegovih zavičajnih savremenika! No, ono što je mnogima izgledalo kao još jedan pjesnikov vic, postaje državni program nove marionetske Vlade u Podgorici, inaugurisane 3. decembra 2020, čiji je duhovni mentor bio Amfilohije Radović, Bećkovićev intimus.

OKSIMORON: NEZAVISNA DRŽAVA I MARIONETSKA VLAST

U času dok se vrši brutalna devastacija svih kulturnoprosvjetnih ustanova, službe bezbjednosti se stavljaju pod

kontrolu srpsko-ruskih ekstremista, mijenja se zakonski okvir koji je kako-tako štitio nacionalni suverenitet i nezavisnost pravosudnih institucija, vodi se svakodnevna hajka na ličnosti koje su aktivne u očuvanju nacionalnog i građanskog dostojanstva, umjesno je postaviti pitanje: zbilja, hoće li crnogorska nacija nestati prije smrti osamdeset dvogodišnjeg Matije Bećkovića? Da se podsjetimo, nacije su mladi političko-kulturni konstrukti, stvarani nakon Francuske revolucije, u 19. i 20. vijeku. Istina, neki avangardni filozofi i istoričari lijevog i liberalnog usmjerenja predviđali su smrt nacija, ali, od tri velike ideologije 19. stoljeća, socijalizma, liberalizma i nacionalizma, samo ovaj potonji je pokazao neobičnu vitalnost i prilagodljivost novim socijalnim i idejnim fenomenima. Tako je danas nacionalizam dominantna ideologija u zemljama klasičnog komunizma, poput Kube i Sjeverne Koreje, hibridnog komunizma NR Kine, Venecuele, Vijetnama, zapadnih demokratija u okviru NATO, do klerikalnog Irana. Nacije nijesu stvorene u jednom danu, u jednoj godini, čak ni u jednom stoljeću, ali, sve pretenduju na vječno trajanje. Svaka nacija, dakle, čak i one koje su mlađe od svojih najstarijih pripadnika – na primjer nacije u Africi i Aziji, koje su nastale u postkolonijalnom vremenu nakon Drugog svjetskog rata – pretenduju na trajanje do kraja svijeta. Dakle, pitanje vremena kad je nastala neka nacija nije presudno, i zato ne treba previše previše ozbiljno shvatati Bećkovićevu vickastu tvrdnju da je on stariji od crnogorske nacije: čak i da nije u pitanju jedna lako provjerljiva propagandna laž. Jer, Njegoš u ugovoru o prodaji manastira Stanjevići Austriji, kao prodavca navodi „Naciju Crnogorsku“, a u pasošima koje sâm izdaje, vlastoručno upisuje – narodnost crnogorska; većina crnogorskih emigranata koji se početkom 20. vijeka useljavaju u Sjevernu i Južnu Ameriku, u dokumentima koje je moguće pronaći i na internetu, izjašnjavaju se kao nacionalni Crnogorci. Kad bi, pak, Crnogorci bili, kako tvrdi pjesnik Bećković, komunistički izum, opet bi od njega ova nacija bila starija barem jedanaest godina. Jer, na Četvrtom kongresu KPJ u Drezdenu 1928. godine, Crnogorci su i oficijelno priznati kao posebna nacija. Matija Bećković je vitalan starčić, koji za razliku od svoje raspusne pjesničke družine nikad nije konzumirao

Analiza

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Čekajući crnogorski odgovor

Bećković sku naciju? alkohol i cigarete – navodno ni crnu kafu – i teorijski bi mogao poživjeti koliko i Dragutin Tadijanović, Nestor hrvatskog pjesništva, koji je živio sto četiri godine. U tom slučaju pjesnik Međe Vuka manitoga, svom bi se zemaljskom komšiji mitropolitu Amfilohiju i ostalim znamenitim Srbima, u rajskom naselju, pridružio 2043. godine, ali još nije izvjesno kakve će im glasove donijeti: da je ugoneta smrt crnogorske nacije – paklene tvorevine, „ozvaničene u Brozovom jajcu“ – koju su antihristi izmislili da se omalomoći, obezimeni, razuri, so soli srpske, ili će ih izvijestiti o još jednom udaru na crnogorsko srpstvo, poput onih 1945. i 1997? Onda, hoće li crnogorska nacija za dvadeset-trideset godina biti samobitni kulturno-nacionalni entitet koji će se othrvati unutrašnjim i vanjskim prijetnjama, što je ključni uslov za stabilizovanje i održivost nezavisne Crne Gore, kao građanske multietničke države, ili će biti tek jedan istorijsko-etnografski relikt, kojemu u daljoj perspektivi prijeti potpuni nestanak? U ovom času je nepobitno da proces konstituisanja crnogorske nacije, ni poslije toliko decenija, nije dovršen, o čemu postoji mnogo dokaza, između ostaloga i slaba, neadekvatna reakcija prozapadnih indipendista na kleronacionalističku, šovinističku, antizapadnu, anticrnogorsku tzv. moleban revoluciju, koja je nalik iranskoj Islamskoj revoluciji, uz pomoć Beograda i Moskve, srušila jedan dotrajali sekularni režim, i umjesto neideoloških birokrata dovela fanatike, poslušnike episkopa i popova SPC. Ipak, crnogorska nacija 2020. godine, u boljem je položaju nego 1918, u vrijeme aneksije Crne Gore Srbiji, ili 1989, u doba Antibirokratske revolucije, kad je bila bez međunarodnog subjektiviteta, poslije pada titoističkog rukovodstva ostavljena na milost i nemilost srpskim

nacionalistima, ujedinjenim na ideji homogene Srbije, koju treba stvoriti na razvalinama avnojevske Jugoslavije. No, prijetnje koje se očekuju u bliskoj i daljnjoj budućnosti opipljive su i opake, jer, velikosrpstvo se regenerisalo uprkos porazima i poniženjima koju je ova ideologija doživjela s kraja prošlog vijeka. U potonjih četiri-pet godina režim u Beogradu, potpomognut tradicionalnim nacionalnim institucijama i srpskim emigrantskim ispostavama u EU i SAD, sve su učinili od dolaska na vlast Donalda Trampa u Americi – paradiplomatskim lobiranjem, agresivnim medijima i obavještajnim podzemljem – da se Crna Gora, kao i u vrijeme stvaranja Versajske Evrope, ponovo žrtvuje od strane svojih saveznika. To jest, da postane moneta za potkusurivanje u velikim geopolitičkim trgovinama, koje su ovih dana aktuelizovane navodnim non pejperom Janeza Janše, o mijenjanju sadašnjih državnih granica na Balkanu, kako bi se, komadajući teritorije BiH, Crne Gore i Makedonije, stvorile „etnički čiste“ države Albanaca, Srba i Hrvata.

CRNOGORSKA NACIJA U NOVOM GEOPOLITIČKOM KONTEKSTU

Ergo, nije vino pošto priđe bješe: ulaskom Crne Gore u NATO 2017. i pobjedom Džoa Bajdena na američkim predsjedničkim izborima 2020. Beogradu se krate mogućnosti, koje je u raznim formama imao od stvaranja prve Jugoslavije do 2006. Jer, uprkos trenutnoj mari-

onetskoj Vladi u Podgorici, stvorene su izvjesne pretpostavke da Crna Gora, prvi put od Napoleonovih ratova, bude u fokusu zapadne politike. Naime, SAD se vraćaju strateškom partnerstvu s Evropom i tvrdom stavu prema ruskom ekspanzionizmu. Nova američka administracija je posebno motivisana da suspregne pretenzije Moskve, kako bi pokazala da se odrekla pogubnog Trampovog izolacionizma, povratila vjerodostojnost među svojim tradicionalnim saveznicima, ali i prema suparnicima i neprijateljima. U toj novoj podjeli karata Balkan ponovo dobija strateško značenje, a Crna Gora, kao članica NATO-a, prvi put nakon Prvog svjetskog rata postaje geopolitički čimbenik. No, i spoljnopolitički status Crne Gore u izvjesnoj mjeri će zavisiti od unutrašnjih odnosa snaga, prije svega u diferencijaciji među pravoslavnom većinom, pa crnogorska nacija mora stvoriti koherentnu ideologiju, jednako prijemčivu čobanu, konobaru, menadžeru, akademiku, to jest, prilagoditi se savremenom čovjeku, onakvom kakav on jest, a ne kako ga zamišljaju pojedini nacionalni odličnici. Zato je potrebno da simbolički indikatori, mjesta sjećanja, za duhovnu osnovu crnogorske nacije budu precizno odabrana, kreativno osmišljena u svim bitnim segmentima njenog istorijskog trajanja. Nedostatak koherentne ideologije, koja dijalektički i razuđeno akceptira sve bitne fenomene milenijumskog trajanja dukljansko -zetske - crnogorske državnosti, uslovila je da se



I u Zapadnoj Evropi postoje „pocijepane nacije“ koje još nijesu stvorile nezavisnu državu, ali su se izborile za izvjesnu političku autonomiju, kulturna i jezička prava - Katalonci, Baski, Korzikanci, Škoti, Velšani, sjevernoirski katolici...

Referendum o nezavisnosti u Kataloniji



Ono što je mnogima izgledalo kao još jedan pjesnikov vic, postaje državni program nove marionetske Vlade u Podgorici, inaugurisane 3. decembra 2020, čiji je duhovni mentor bio Amfilohije Radović, Bećkovićev intimus

nesrazmjerno forsiraju tekovine Narodnooslobodilačke borbe i antifašizma u odnosu na ranije crnogorske istorijske epopeje, kulturne vrijednosti, dinastije, državnike, međunarodna priznanja. Naizgled je paradoksalno što crnogorski nacionalisti na neki način marginalizuju, pod pritiskom stare velikosrpske propagande, na primjer, Petroviće Njegoše, zbog nesposobnosti da istorijski kontekstualizuju njihovo „crnogorsko srpstvo“, i na taj način se odriču epohe i ličnosti koje su ostavile najdublji trag u formiranju crnogorskog istorijskog, kulturnog i nacionalnog individualiteta. Stoga, većinu svojih argumenata za crnogorsku naciju vežu za Drugi svjetski rat, dok nacionalizmi susjednih naroda – koji su vjekovima bili u ropstvu ili nekoj vrsti podložništva – izmišljaju svoju stariju istoriju, ili čak prisvajaju državnike, vojskovođe, kulturne stvaraoce drugih nacija. Tako je velikosrpska propaganda uspjela ubijediti znatan broj naših savremenika da stare crnogorske bogomolje nijesu bile u vlasništvu autokefalne Crnogorske crkve i nezavisne crnogorske države nego da ih je Đukanovićeva vlast, bez ikakvih istorijskih i pravnih osnova, željela oteti Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Elem, partizanski antifašistički pokret od neobičnog je značenja za opstojnost crnogorske nacije i države, jer bez istaknutog učešća crnogorskih partizana u pobjedničkoj komunističkoj vojsci pitanje je – bez obzira na odluke Drezdenskog kongresa 1928 – da li

bi Crnogorcima bio priznat status nacije u poslijeratnoj Jugoslaviji. Ali se i tom antifašizmu i avnojevskom jugoslovenstvu treba kritički pristupiti, jer je stvorena izvjesna istorijska distanca i jugoslovenstvo je, ideološki i politički pluskvamperfekt. Kritički pristup prema komunističkom antifašizmu i jugoslovenstvu imaju prevashodno praktični ideološko-politički značaj, jer danas se na tim paradigmama ne može graditi crnogorska nacija u 21. vijeku: savremena demokratska načela imaju gotovo podjednaku distancu prema fašizmu i boljševičkom komunizmu: iz tog rakursa svaki totalitarizam, pa i komunistički je contradittio in adjecto s antifašizmom. Jer, izvorno plemenita i napredna ideja jednakosti i kosmopolitizma, u praksi se, od Oktobarske revolucije do sloma komunizma krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, kompromitovala terorom i ukidanjem ljudskih prava.

MIT O JUGOSLAVIJI

Istina, federalističko jugoslovenstvo je, bez obzira na totalitarnu ideologiju titoizma, donijelo vidljivi napredak Crnoj Gori u ekonomskom i kulturnom pogledu, ali, mi ne znamo je li to bio najbolji od svih mogućih svjetova u južnoslovenskim zemljama. Jer, ne znamo kakav bi bio razvoj Crne Gore u drugom istorijskom scenariju da se, recimo, nije desilo ubistvo austrougarskog prijestolonasljednika u Sarajevu i Prvog svjetskog rata. O tome kakva bi bila Evropa bez boljševizma, fašizma i nacizma, i kakav bi bio razvoj

Amfilohije

male balkanske kraljevine u toj i takvoj Evropi, zahtjevne su spekulacije. (Ipak, sa sigurnošću se može pretpostaviti da bi nezavisna Crna Gora, čija se vladajuća kuća bila orodila sa više evropskih dinastija, stvorila univerzitet na Cetinju barem četrdeset godina prije nego što je to učinila titoistička Jugoslavija). Za politički romantične Crnogorce još je važno osvijestiti činjenicu da je jugoslovenstvo bila utopija, jer je ujedinjenje Jugoslavije, tačnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kasnilo barem pedeset godina. Da je Jugoslavija stvorena u vrijeme ujedinjenja Italije i Njemačke, kad su srpski i hrvatski nacionalizmi bili još u zametku, možda bi, kako je to zamišljao Svetozar Marković, mogla zaživjeti južnoslovenska konfederacija. Naime, ove dvije nacije prvi put su se u zajedničkoj državi od dolaska slovenskih plemena na Balkan sreli u 20. stoljeću. Srbi, s oreolom ratnih pobjednika, Jugoslaviju, tačnije Kraljevinu SHS, zamišljali su kao strogo centralističku, a Hrvati, s iskustvom kulturne i političke autonomije iz vremena austrougarske monarhije kao (kon)federalnu tvorevinu. Nedostatak kritičkog smisla u odnosu na burnu istoriju Jugoslavije i na neminovnost njenog nestanka izviru iz provincijalnog habitusa i intelektualne potkapacitiranosti crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, odnosno manjka lucidnih i smjelih političkih mislilaca. Izvjestan broj crnogorskih političara i intelektualaca nekako se uspio emancipovati od starog crnogorskog srpstva, ali još ne pokazuju dovoljno invencije da crnogorsku ideologiju zamisle izvan oktroisanih jugoslovenskih okvira. Stoga, danas su u nas dominantno sukobljene dvije političke škole mišljenja: velikosrpska i avnojevska. Riječ je, dakle, o još neprevladanoj filistarskoj svijesti naše intelektualne i političke klase, koja nema smjelosti i sposobnosti da iskorači iz nametnutih stereotipa i suoči se sa izazovima novog milenijuma, oslanjajući se na one ličnosti i djela iz naše tradicije koja su uvijek, uprkos svim ograničenjima vremena i prostora, tragala i usvajala napredne i univerzalne vrijednosti. Ova nekreativna, duhovno impotentna i kompromiserska svijest, nakon svega je prihvatila tlapnju o ustavnom, nadnacionalnim patriotizmu koji je sekun(nastavak na sljedećoj strani) 

30. april, 1. i 2. maj 2021.

(nastavak sa strane 11)

darno poslužio kao još jedna opsjena da bi se relativizovala opasnost od velikosrpskog imperijalizma. Zato novi val kleronacionalizma koji smrtonosno prijeti Crnoj Gori, napravio je i unutar indipendističkog bloka jednu novu diferencijaciju: između ćutljive klijentelističke inteligencije koja je svoj status, još od doba komunizma, gradila više na oportunizmu, vječitom traženju nekog trulog statusa quo nego na kreativnim sposobnostima, i s druge strane, mlađih intelektualaca, okupljenih oko Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, koji beskompromisno i bez kompleksa ukazuju na nazadnost i malignost velikosrpskog kleronacionalizma. Upravo brojnost mlađih darovitih stvaralaca i njihova kreativna energija koja se suprotstavila novoj kulturnoj okupaciji, u duhu Njegoševe maksime: Nove nužde rađu nove sile, nagovještava da je prevaziđen dosad glavni limitirajući faktor u razvoju crnogorske nacije. Jer svijest o nacionalnoj posebnosti Crnogoraca nije, kao što je to bio slučaj s većinom ostalih malih nacija, iznikla iz kulturnog preporoda, katedri za istoriju, filozofiju i književnost, nego je u znatnoj mjeri stvarana u vjekovnoj oslobodilačkoj borbi koja je bila krunisana nezavisnom državom i kad je ta država nestala, postali su relativno lak plijen za asimilaciju. I Đukanovićeva vlast, nakon obnavljanja stare državnosti, nastavila je slijediti tu staru zabludu da će država stvoriti naciju pukim političkim deklaracijama i birokratskim sredstvima, napretkom u evropskim integracijama i ulaskom u NATO.

NOVO SVETOSAVLJE I CRNA GORA

Svi srpski nacionalisti: monarhisti, republikanci, rusofili, evrofili, klerikalci i sekularisti, Crnu Goru i Crnogorce smatraju dijelom integralnog „srpskog sveta“. Srpski nacionalizam, do pada komunizma, temeljio se na sekularnim, natkonfesijskim premisama, „Srbi svi i svuda“, odnosno „Srbi pravoslavne, katoličke i muhamedanske vere“. Ovakav pristup bio je veoma podsticajan za srpsku nacionalnu ideju, pa su mnogi značajni inovjerni pisci, naučnici, umjetnici, politički poslenici, poput Josifa Pančića, Matije Bana, braće Ribnikar, Iva Andrića, Meše Selimovića, Skendera Kulenovića, Steva Žigona, Bojana Stupice... postali dio srpske nacionalne kulture. Nakon pada komunističke ateističke ideologije, srpski nacionalni ideolozi – kao i hrvatski i bošnjački – stavili su znak jednakosti između konfesije i nacije. Potrebno bi bilo dosta prostora da se objasni ideološka retardacija srpskog nacionalizma nakon Slobodana Miloševića, kad svetosavlje, kao specifični, sektaški oblik hrišćanstva, koji Svetog Savu, feudalca, kasnijeg monaha, prosvjetitelja, državnika, stavlja u ravan Isusa Hrista, postaje glavni pokretač srpskog nacionalizma. Svetosavlje srpskom nacionalizmu daje emocionalnu i iracionalnu dubinu, i ova vr-

M.BABOVIĆ



Analiza

PROTESTI PROTIV ODLUKA VLADE CRNE GORE: Patriotska kolona u Podgorici

sta anahronog provincijskog mesijanstva – „svetosavski čovjek je bogočovjek, evropski čovjek je čovjekobog“ – nepresušni je agens za neprestalne konflikte, opasna lutanja, megalomaniju i agresivnost, te osjećaj usamljenosti i izopštenosti srpske nacije. Pred ogoljenom agresijom svetosavskog nacionalizma Crna Gora je poklekla 30. avgusta 2020., jer je predugo vladanje jedne stranke – uz pomenute deficite u izgradnji institucija i koherentne nacionalne politike – ubrzalo proces truljenja vlasti. No, kad je već indipendistički blok morao izgubiti izbore od velikosrpskih nacionalista, bolje je što se to dogodilo 2020, nego, recimo, 2023. (Duga propadanja uvijek umnožavaju svakovrsnu trulež, a neki porazi mogu probuditi zapretanu energiju). Uz to, bolje je što su indipendiste srušili klerikalci nego neki moderniji, manje fanatizovani srpski nacionalisti, koji bi uvjerljivije manipulisali i bili prijemčiviji Briselu i Vašingtonu. Ergo, svetosavski fanatizam, mržnja prema sekularizmu i crnogorskoj naciji tjera Vladu na čijem je čelu Amfilohijev pojac Z. Krivokapić, na brze, radikalne odluke poništavanja svih ideološko-političkih paradigmi na kojima je nominalno stvorena nezavisna Crna Gora 2006. godine. Kombinacija fanatizma, neiskustva i šarlatanstva aktuelne vlasti polako dopire i do briselske birokratije: njihov klerikalni habitus trajno bi ih limitirao, i da duhovni guru crnogorskih svetosavaca, mitropolit Amfilohije, nije umro nedugo nakon pobjede velikosrpske koalicije. Jer, u hrišćanskom svijetu, crkve su se u svjetovnim poslovima slabo snalazile i u srednjem vijeku – specifični dvovjekovni crnogorski vladikat, u kojemu su jereji bili nosioci progresa i borbe protiv ropstva i praznovjerja je sui generis – kamoli da u doba digitalne civilizacije, tzv. postmoderne epohe, upravljaju ekonomskim i političkim procesima. Kaluđeri i popovi žive u svom svijetu laži i obmana koji se u moralnom smislu mnogo ne razlikuje od miljea laičkih političara, ali njihova



Uvjeren sam, barem iz dva razloga, da će ideja crnogorske nacionalne slobode, građanskih i multikulturnih vrijednosti konačno trijumfovati i da će ovo biti posljednja velika bitka za goli opstanak nacije i države. Prvo, velikosrpski nacionalizam će primorati indipendiste da se bore do kraja, jer oni ne priznaju kompromis s onima koji su slabi ili ih smatraju manje vrijednim. Drugo, u crnogorskom DNK postoji nevjerovatno iskustvo preživljavanja u nemogućim okolnostima

iskustva su kastinska, ograničena na jedan zatvoreni svijet koji je u suštini jalov, nekreativan, zakrabuljen teološkim frazama, bez iskustva u raznim domenima koji presudno oblikuju moderno drušvo. Tako predsjednik „apostolske Vlade“, premda univerzitetski profesor, papagajski ponavlja bapske praznovjerice njegovog duhovnog oca, da „ko god je krenuo na crkvu loše je prošao“, kao da nije čuo za Francusku revoluciju, koja se dogodila prije više od dva stoljeća. Ipak, uticaj SPC-a, glavnog ideološkog patrona sadašnje vlasti svoj zenit je dostigao 2020. godine, i on će padati zakonomjerno s protokom vremena, jer vlast koju su inaugurisali manje je sposobna od prethodnog režima, a ima sve njegove mane. Uz to, izgubili su „vrhovnog ajatolaha“ – jedinog neprijatelja crnogorske nacije s liderskom harizmom – koji je maestralno manipulisao narodskim praznovjerjem, pa će se lakovjerni puk brzo uvjeriti da su iza narativa „spašavanja svetinja“ bile skrivene samo niske pobude, šovinizma, vlastoljublja i pohlepe.

NOVI POKRET OTPORA

Koliko će trajati aktuelna vlast teško je prosuditi, ali indipendističke snage moraju se pripremati za dugu borbu, u svim, pa i najtežim uslovima sistemskog šikaniranja i progona. Nužno je mijenjati taktiku i metode borbe, jer, kao mnogo puta u povijesti ulazimo u neravnopravnu utakmicu, s barem desetostruko brojnijim i moćnijim neprijateljem. Istina, u jednom drugačijem, hibridnom ratu, i to sa svojim najbližim rođacima, s kojima imamo iste pretke i potpuno oprečne poglede na sadašnjost i planove za budućnost. Stoga crnogorska nacionalna ideologija treba biti odlučna i fleksibilna, oslonjena na najbolje vrijednosti naše tradicije, lišene plemenštine i et-

ničke uskogrudosti: jer samo superiornom inteligencijom, tačnim procjenama, intelektualnom odvažnošću i solidarnošću, možemo održati i unaprijediti samosvijest o nužnosti borbe da preživimo kao posebni entitet. Uvjeren sam, barem iz dva razloga, da će se ideja crnogorske nacionalne slobode, građanskih i multikulturnih vrijednosti konačno trijumfovati, i da će ovo biti posljednja velika bitka za goli opstanak nacije i države. Prvo, velikosrpski nacionalizam će primorati indipendiste da se bore do kraja, jer oni ne priznaju kompromis s onima koji su slabi ili ih smatraju manje vrijednim. Drugo, u crnogorskom DNK postoji nevjerovatno iskustvo preživljavanja u nemogućim okolnostima. U toj memoriji situirana su najstrašnija mjesta pamćenja crnogorskih Termopila, gladi i smrti, i nepokolebljive volje snažnih i smjelih duhova ovog neobičnog podneblja. Instinkt za preživljavanje čeličen u svakodnevnim smrtnim opasnostima, nadgrađen originalnim crnogorskim stoicizmom – agonalnim čojstvom, činio je Crnogorce neobično spretnim i inteligentnim pregaocima, koji su se lako prilagođavali novim okolnostima. Iz takvog iskustva iskovana je pouka: ,,Ništa mi đavo ne ponese kao za mrtvijem kukat i s nerazumnim leba jest“. Zato u ovom času treba stvarati strukture pokreta otpora, primjerene novim okolnostima, koji će dati relevantne odgovore na unutrašnje i vanjske izazove. Svaka uskogrudost liderska, stranačka, insistiranje na traženju krivaca i ideološkom čistunstvu bila bi pogubna, jer opet se u krajnje neravnopravnim uslovima – ako uzmemo u obzir odnos snaga indipendista protiv domaćih i beogradskih velikosrba koji imaju pomoć Moskve – brani crnogorsko pravo na preživljavanje. Crnogorski pokret

otpora, urbi et orbi, mora postaviti jasnu distinkciju između ideologa etničkih inženjeringa, njihovih voljnih i nevoljnih satelita, i s druge strane prodemokraskih snaga koji su sudbinski vezani za evroatlantske integracije.

(NE)PRINCIPIJELNO PAKTIRANJE

Nagovještaj lidera procrnogorskog bloka da bi se mogla praviti određena koalicija s Bečićevom i Abazovićevom strankom, u kojima navodno postoji proevropski potencijal nastavak je dosadašnjeg bezidejnog lutanja u unutrašnjoj politici. Jer, ove stranke su formirali, tačnije osmislili, centri izvan Crne Gore – kao ispomoć Demokratskom frontu – ne samo zbog toga da sruše

Đukanovićevu vlast nego da potpuno promijene nacionalni i duhovno-kulturni habitus zemlje. Forsiranje koalicije – pod pritiskom zapadnih saveznika koji izdaleka teško razabiraju uzroke i posljedice aktuelne krize – stranaka iz dva suprotstavljena bloka u koju bi subjekti iz (veliko)srpske alijanse unijeli ogromnu logistiku Srpske pravoslavne crkve, medije, univerzitete, akademije nauka, monopole u knjižarskom sektoru i ljetnjim festivalima, nastavila bi se dosadašnja destrukcija crnogorske nacije, samim tim i građanskog, multikulturnog karaktera društva i države. Da su Demokrate i Ura lažne građanske stranke – proizvod srpskih i ruskih agentura, i produžena ruka SPC – i dio jedinstvene politike sa Demokratskim frontom pokazuje činjenica da su samo u četiri mjeseca razorili, institucionalno i ideološki, sve one vrijednosti na kojima je Crna Gora nominalno stvorena 2006. godine. Pravoslavne bogomolje stavili su pod okrilje Beograda, a na čelo Univerziteta, Ministarstva prosvjete i kulture, službi bezbjednosti, Ministarstva odbrane, doveli vjerske fanatike koji su većinom porijeklom iz srpskog entiteta BiH. U sprovođenju svojih strateških namjera ne vode mnogo računa da se zamjere i EU. Tako, uprkos upozorenjima Venecijanske komisije, silom nasramotu žele da stave tužilaštvo pod svoju kontrolu, kako bi smijenili Milivoja Katnića, ne samo da ga kazne što je spriječio državni udar 2016, nego da bi mogli nesmetano hapsiti i krivično goniti svoje političke protivnike. Takođe, namjeravaju da naprave etnički inženjering kako bi Crnogorci postali manjina u sopstvenoj državi promjenom zakona o državljanstvu i glasačkom pravu, kao i uvođenjem nove nacionalne kategorije na popisu stanovništva, „srpskocrnogorska nacija“. Zato je svaki kompromis u fundamentalnim pitanjima političkog i istorijskog iden-

S.VASILJEVIĆ

UZ POKROVITELJSTVO SRPSKE CRKVE: Krivokapić na litijama 2020. godine

Analiza

30. april, 1. i 2. maj 2021.



D.MIJATOVIĆ

titeta, jezika, književnosti, crkve, nastavak neuspješne politike – danas su sve procrnogorske institucije i asocijacije koje su devedesetih godina stvorene u fazi nestanka! – koja će ubrzati negativne tokove rasapa crnogorskog nacionalnog bića.

Nagovještaj lidera procrnogorskog bloka da bi se mogla praviti određena koalicija s Bečićevom i Abazovićevom strankom, u kojima navodno postoji proevropski potencijal, nastavak je dosadašnjeg bezidejnog lutanja u unutrašnjoj politici. Jer, ove stranke su formirali, tačnije osmislili, centri izvan Crne Gore – kao ispomoć Demokratskom frontu – ne samo zbog toga da sruše Đukanovićevu vlast nego da potpuno promijene nacionalni i duhovno-kulturni habitus zemlje

STRATEGIJA

Strategija pokreta otpora mora biti obuhvatna, razuđena, rafinirana, kako bi uzela u obzir sopstvene slabosti i komparativne prednosti. U prvom redu treba sačuvati kulturno-duhovnu supstancu koja je trajni i najvitalniji agens borbe za opstanak. U novim okolnostima, kad je režim uz asistenciju SPC i vanjskih centara krenuo svim sredstvima da uništi i pacifikuje tačke otpora u sferi medija i kulture jedini način da prežive ovi subjekti je formiranje fondacija koje bi organizovano pomagali poslovni ljudi iz zemlje i inostranstva. K tome, pokret otpora treba formirati paralelne organe u sferi diplomatije i propagande, i pokazati mnogo više kreativnosti i upornosti u vanjskom prezentovanju ideja nacionalne slobode i ljudskih prava, kako bi crnogorsko pitanje učinili vidljivim i u širem međunarodnom kontekstu. (Emigrantske vlade kralja Nikole, u vrijeme kad je Crna Gora bila napuštena od svih saveznika, imale su mnogo veću podršku evropskog javnog mnjenja nego što to danas imaju prozapadni indipendisti, iako je naša zemlja članica NATO i kandidat za Evropsku uniju. Podsjetimo se da su nakon Nikoline detronizacije u Versaju bili formirani komiteti za odbranu prava Crne Gore u više evropskih i američkih zemalja, koje su činili istaknuti intelektualci, političari, novinari, penzionisani generali). Dakle, Crna Gora se suočava s jedinstvenom situacijom koja nije zapamćena u savremenim političkim odnosima: njena oficijelna diplomatska predstavništva će imati instrukcije da dezavuišu svaki spoljnopolitički interes Crne

IMA LI OSNOVA ZA SARADNJU: Milo Đukanović i Aleksa Bečić u Skupštini Crne Gore

Gore, koji nije usklađen s Beogradom i Moskvom, pa će biti neophodno da opozicioni suverenisti, poput Katalonije ili Kurdistana, otvaraju kancelarije za kulturno-političku propagandu u najvažnijim svjetskim i regionalnim centrima, Vašingtonu, Londonu, Briselu, Berlinu, Rimu, Zagrebu... Indipendisti na sve načine moraju predočiti javnom mnjenju na Zapadu dvoličnu politiku sadašnje parlamentarne većine, koja stranim predstavnicima propovijeda privrženost liberalnoj demokratiji, a kući diskriminišu građane zbog njihovih nacionalnih i ideoloških opredjeljenja. U tom kontekstu može se navesti i bizarni primjer iz domena diplomatije. Vlada je vratila na „konsultacije“ većinu politički nepodobnih ambasadora, koji već dva mjeseca sjede u Podgorici, a niti ih smjenjuju niti im dozvoljavaju povratak na njihova radna mjesta – pritom ukinuli su im inostrane dodatke, iako

im se porodice nijesu vratile u Crnu Goru! – što je nezabilježeno u istoriji diplomatije. Drakonska čistka kadrova vrši se i u drugim segmentima javne uprave, smjenjuju čak i činovnike koji su radili tehničke poslove bez političkog uticaja. Stoga, može se očekivati da se u ministarstvima i preduzećima pod kontrolom države više neće moći zaposliti, kao portiri ili čuvari parkinga, govornici crnogorskog jezika i poštovaoci Crnogorske pravoslavne crkve. Druga linija odbrane od velikosrpstva koja domaćoj i inostranoj javnosti treba ukazivati na kršenja ljudskih prava od strane Vlade, SPC, paradržavnih i agenturnih srpsko-ruskih struktura su intelektualne inicijative, nezavisni mediji i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima. Čini se, ipak, da su briselske birokrate, po prirodi spore i dvosmislene, sa mnoštvom sopstvenih unutrašnjih sporova, počeli trezvenije gledati na novo političko stanje u Podgorici. Polako sazrijeva svijest o tome da korupcija na Balkanu nije najgora stvar – na Balkanu se uglavnom vode sukobi između korumpiranih elita, s tim što su neki još i šovinisti – i da apadni kanoni o neophodnosti smjenjivosti vlasti nijesu univerzalni, pogotovo za zemlje sa evropske periferije, sa pretpolitičkim habitusom i snažnim vjerskim fundamentalizmom. Uprkos svemu, politički protagonisti u zemljama liberal-

 Svetosavski fanatizam, mržnja prema sekularizmu i crnogorskoj naciji tjera Vladu na čijem je čelu Amfilohijev pojac Z. Krivokapić, na brze, radikalne odluke poništavanja svih ideološko-političkih paradigmi na kojima je nominalno stvorena nezavisna Crna Gora 2006. godine

ne demokratije imaju jednu dobru osobinu: spremni su priznati sopstvene pogreške kad stvari postanu očigledne.

CRNOGORSKO PITANJE I LJUDSKA PRAVA

Pošto će svakim novim danom postajati sve očiglednija antidemokratska i antizapadna profilacija vlasti u Podgorici, koju su instalirale Vučićeve i Putinove službe, treba naći prikladan i efikasan način i predočiti institucijama EU, koje evaluiraju stanje ljudskih prava, slobodu izražavanja, nezavisnost pravosuđa, što više uvjerljivih dokaza, egzaktno, bez vrijednosnih sudova, o prirodi sadašnje vlasti, ali i o građanskoj alternativi, koja se, od početka višestranačja, prvo protiv Đukanovića a onda sa njim, aktivno bori protiv svakog etničkog nacionalizma, klerikalizma, fašizma. Ono što nacionalni Crnogorci zahtijevaju za sebe – i za manjinske etničke i nacionalne zajednice – nije nikakav nacionalistički ekskluzivizam. Priznavanje crnogorske nacije, jezika, književnosti, autokefalne crkve, ne ugrožavaju prava nacionalnih Srba koji imaju svoju crkvu, pravo na kulturnu i jezičku posebnost – velikosrpski ideolozi smatraju da su Srbi ravnopravni, samo ukoliko žive u jednonacionalnoj sredini ili kad oni određuju stepen prava i sloboda drugim etničkim i nacionalnim grupama – i njihovi zahtjevi su u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih nacija o pravima nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičkih manjina, gdje u članu 2. piše: „Osobe koje pripadaju nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama imaju pravo, bez ikakvog miješanja sa strane i bez ikakve diskriminacije, privatno i javno uživati svoju kulturu, ispovijedati i praktikovati svoju vjeru i služiti se svojim jezikom“. I Evropska unija, za čije članstvo se Crna Gora kandiduje, u Povelji o temeljnim ljudskim pravima, nabrajajući sve aspekte ljudskih prava, u članu 22. navodi „Pravo na kulturnu, vjersku i jezičku raznolikost“. Dakle, politički i kulturni pokret koji se zalaže za na-

cionalna prava Crnogoraca, čiji je etnonim stvoren od Crne Gore, ne traže za sebe više nego što je u deklaracijama o ljudskim pravima predviđeno etničkim i nacionalnim manjinama, poput Retoromana, Lužičkih Srba, Laponaca, čiji broj u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, u ukupnom broju stanovnika ne prelazi jedan odsto! Još jedan aspekt crnogorskog pitanja nije dovoljno prezentiran članicama NATO i EU. Podijeljena nacija nije u raskolu samo oko eminentnih duhovno-kulturnih i istorijskih vrijednosti nego i u vezi planova za budućnost. Crnogorski Srbi su dominantno antizapadno opredijeljeni, bez obzira što se relativno značajan broj dio njih, zbog ekonomske perspektive, zalaže da Crna Gora postane dio Evropske unije. S druge strane, pripadnici ovog korpusa su gotovo stoprocentno protiv članstva u NATO, jer smatraju da bi nominalna vojna neutralnost, koju bi garantovala moćna Rusija, najbolje štitila nacionalne interese Crne Gore, kao dijela „srpskog sveta“. Zato nova vlast bez obzira što se retorički zalaže za evroatlantske integracije u stvarnosti sve čini da formira strukturu, posebno u sektoru bezbjednosti, kulturi i prosvjeti, i kompromitovaće svaku organizovanu inicijativu koja preferira „Zapadni svijet“ u odnosu na „srpski svet“. Stoga, smišljenom i upornom kampanjom, bez obzira na manjak propagandnih resursa i skromno učešće u međunarodnoj kulturnoj i ekonomskoj razmjeni, neće biti teško predstaviti činjenice koje nesumnjivo svjedoče da je danas u Crnoj Gori na djelu očigledna i brutalna asimilacija malobrojnog istorijskog naroda, koji je imao svoje dinastije, vladare, povijesne bitke, velike pjesnike, međunarodno državno priznanje u 19. vijeku, čija su oslobodilačka pregnuća i poseban nacionalni karakter s najvećim poštovanjem spominjali Volter, Puškin, Bajron, Skot Ficdžerald, Napoleon, Garibaldi, lord Gledston... U sadašnjim okolnostima glavni zadatak, pored ak-

cija za ljudska prava, biće očuvati kulturnu produkciju, kao i omogućiti crnogorskim stvaraocima, u uslovima duhovno-kulturne okupacije, da štampaju knjige, otvaraju izložbe slika, održavaju muzičke koncerte... Jer, dok god se ne napravi snažan vanjski pritisak na vladajuće kleronacionaliste, oni će nastaviti gaziti prava svih stvaralaca i institucija koje nijesu u funkciji destrukcije i negiranja crnogorske kulture i nacije. Stoga, kulturni aktivisti, predstavnici civilnog društva i političkih stranaka, moraju preko PEN centra, Helsinškog komiteta, Demokratske alternative, ostalih međunarodnih organizacija i lobija za ljudska prava, tražiti za stvaraoce nesrpskog nacionalnog identiteta ona prava koja imaju nacionalne i etničke manjine u Evropskoj uniji. U tom kontekstu neophodno je sačuvati savezništvo sa manjinskim zajednicama Bošnjaka, Albanaca, Hrvata, zajedno s njima istupati u vezi očuvanja ljudskih i manjinskih prava, što se dragocjenim pokazalo i u doba Miloševićevog nacionalističkog režima. Jedino na taj način se Crna Gora može povratiti sebi: onim najboljim tradicijama koje su je činile vitalnom i samoodrživom. Da zaključim, istorijska evolucija imala je svoje zastoje, kolebanja, odstupanja, pa i ozbiljne prijetnje da uruši većinu vrijednosti što su prethodni vjekovi stvarali, posebno u domenu duhovnog i kulturnog stvaralaštva – sjetimo se hilerizma i staljinizma, kineske kulturne revolucije, itd. – ali stvaralački genij, ipak, nadvadava taj instinkt za razaranjem i samouništenjem. U toj vavilonskoj zbrci malih i velikih jezika, hegemona i potlačenih, slobodoištuća Crna Gora i Crnogorci, kojima je često samo „nebo više sebe“ bilo saveznik, preživjeli su mnoga stoljeća. Zato bi bio neviđeni istorijski cinizam da nakon dvanaest vjekova od arhonta Petra, nakon što ispratiše i Nemanje, Murate i Bonaparte, koji „biše i preminuše“ – a Crna Gora, kako veli Njegoš, „ostade dovijeka i Strašnoga suda, u svojoj volji i slobodi“ – Crnogorci nestanu prije nego se Matija Bećković preseli na srpski dio Neba.

Društvo

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Formiran predmet u slučaju djevojčice koja je žrtva maltretiranja na društvenoj mreži Tik Tok

Tužilaštvo traži počionice PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru formiralo je predmet protiv nepoznatih izvršilaca u slučaju djevojčice iz jednog primorskog grada koja je već skoro tri mjeseca žrtva maltretiranja na društvenoj mreži Tik Tok, gdje joj se prijeti da će biti kidnapovana i da je niko ne može spasiti. Kako su nam kazali iz Tužilaštva, predmet je formiran zbog krivičnih djela neovlašće-

no prikupljanje i korišćenje ličnih podataka i proganjanje. - Preduzimaju se radnje u cilju identifikacije izvršilaca. Predmet je u fazi izviđaja – rekla je portparolka, državna tužiteljka Ana Marinović. Ranije je majka djevojčice ispričala za Pobjedu da je neko na društvenoj mreži TikTok otvorio lažni profil na ime djevojčice gdje objavljuju vulgaran i opasan sadržaj. Nedavno su objavili njenu sliku, uz broj

njene majke i napisali da je navodno nestala. Vijest je potom počela da se šeruje i na Fejsbuku nakon čega je porodicu pozivala uznemirana rodbina i građani. Djevojčica je, međutim, sve vrijeme bila kod kuće. Uplašeni roditelji su djevojčici ograničili kretanje, odnosno prate je svuda gdje se kreće. Porodica sumnja da je riječ o vršnjačkom nasilju, ali se, kako navode, do odluke tužilaštva ništa ne zna. n. Đ.

Uspjeh studentkinje Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore

Kecojević se već upisala u svjetske časopise Jedan od radova pohvalio je i svjetski naučnik Alireza Soroudi. Kazao je da je zadovoljan kako je sve ispalo i da mu je drago da smo koristili njegovu knjigu kao početnu referencu i proširili istraživanje – kaže Katarina Kecojević PODGORICA – Katarina Kecojević uspjela je da objavi naučni rad u prestižnom svjetskom naučnom časopisu „Energije“, prije nego što je završila magistarske studije na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, što je izdvaja od mnogih studenata, jer to nije nešto što je obaveza visokoškolaca, niti je praksa da to čine. Da bi svima bilo jasno koliki je uspjeh Kecojević dosegla, dovoljno je pomenuti da je jedan od uslova za izbor u akademsko zvanje da su naučno istraživački rezultati kandidata objavljeni u bazama naučnih radova koji se, između ostalog, nalaze na SCI listi. A upravo na toj listi, koja objavljuje najkvalitetnije radove, je i rad Kecojević. Objavila ga je sa doc. dr Martinom Ćalasanom, u prestižnom svjetskom naučnom časopisu Energies – Optimalna alokacija statističkih kompenzatora reaktivne snage u elektro-energetskom sistemu.

PošTovanJe roKova

Ona je na četvrtoj godini fakulteta počela da sarađuje sa Ćalasanom, koji je nekoliko njenih kolega i nju uključio u pisanje naučnih radova i tako ih je zainteresovao za aktuelne teme današnjice u svijetu energetike. Kecojević kaže da je rad sa njim bio često iscrpljujući, i da su nerijetko radili dan-noć da bi ispoštovali zadate rokove. Na kraju su, kako je kazala, osjetili neopisivu satisfakciju, kada se njihov rad objavio, i kada su veliki naučnici svijeta pročitali, komentarisali i pohvalili istraživanje, što se nerijetko dešavalo. - Jedan od radova nam je pohvalio naučnik Alireza Soroudi. Kazao je da je zadovoljan kako je sve ispalo i da mu je drago da smo koristili njegovu knjigu kao početnu referencu i proširili istraživanje – ističe Kecojević.

viJuge za maTemaTiKu

- Još u osnovnoj školi primijetila sam, kako ja, tako i moji nastavnici i roditelji, da

Novi smjer spoj industrijske elektrotehnike i automatike Kecojević je zadovoljna studijama na ETF-u. Kaže da se u posljednje vrijeme dosta radi na poboljšanju uslova za rad studentima, ali da naravno postoji dosta mjesta za unapređenje. - Novi smjer kao spoj indu-

strijske elektrotehnike i automatike, koji je upravo bio i moj izbor na specijalističkim i magistarskim studijama, predstavlja, prema mom mišljenju, pravu perspektivu i ulaznicu u svijet budućnosti – ističe ona.

U Crnoj Gori 177 novopozitivnih slučajeva inf

Preminulo sedam posljedica korona set, Herceg Novom devet, u Tivtu pet, Cetinju četiri, Kotoru, Beranama, Danilovgradu i Andrijevici po dvoje, i Budvi, Petnjici, Tuzima i Žabljaku po jedno.

- Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19, kod pacijenata iz Podgorice (2) , Pljevalja (1), Kolašina (1), Berana (1), Nikšića (1) i Ul-

U parlamentu održan ministarski sat n Mapiranje i drugim izazovima i problemima u zdr zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, upravo se radi. Time ćemo moći da kažemo gdje se nalaze određeni prostorni i kadrovski deficiti, odnosno gdje bi trebalo da pored postojećih jedinica budu izgrađene i oformljene nove – kazala je ministarka

Borovinić Ljekova za

PODGORICA - Ukoliko se nastavi sadašnji model finansiranja u državi moglo bi doći do problema u nabavci ljekova, ali nestašice za sada nema, kazala je ministarka Jelena Borovinić-Bojović.

Katarina Kecojević

Napisali su i poglavlje za knjigu za prestižnog izdavača Elsevier - Testiranje uticaja optimalne lokacije SVC uređaja i energetskih storidža na elektroenergetsku mrežu koristići program GAMS. - Od samog početka naše saradnje bavili smo se problematikom FACTS uređaja, koji su moderni uređaji za kompenzaciju reaktivne energije, i njihovim najboljim pozicioniranjem u elektroenergetskoj mreži, a sve u cilju boljih prilika, kako u vidu smanjenja devijacija napona, tako i u vidu minimizacije gubitaka energije – priča ona. Neke od prvih radova objavili su na konferencijama Cigre u Budvi, IT na Žabljaku. Zapazili su ih profesori iz okruženja, tako da su sve više dobijali pozive da pišu za inostrane časopise, čak i knjige. Određeni radovi predstavljeni su i na četvrtom Internacionalnom Energy & Engineering Kongersu, na Gaziantep Univerzitetu u Turskoj, zatim u časopisu B&H Elektrotehnika. Kecojević je nedavno odbranila magistarski rad - „Modelovanje, dimenzionisanje i optimalna lokacija SVC uređaja u elektroenergetskom sistemu“.

PODGORICA – U Crnoj Gori juče je od posljedica korona virusa preminulo sedam osoba, a laboratorije su od 1.336 uzoraka na kovid-19, identifikovale 177 novopozitivnih slučajeva infekcije. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je u Podgorici juče 60 osoba imalo pozitivan nalaz na sars-cov-2, u Pljevljima 22, Ulcinju 16, Rožajama 15, Bijelom Polju 14, Nikšiću i Baru po de-

imam, što bi se reklo, „vijugu“ za prirodne nauke, naročito, matematiku. Moja ljubav prema rješavanju matematičkih problema još više se razvila u gimnaziji. Takođe, još u osnovnoj školi počela sam da idem na takmičenja iz geografije i ekologije, i imala priliku da prisustvujem mnogim ljetnjim školama, koje su za cilj imale edukaciju mladih na polju zaštite životne sredine. Kao logičan slijed događaja, nametnulo se interesovanje za obnovljivim izvorima energije, koji su naša budućnost – rekla je ona, dodajući da je sve to ukupno uticalo da upiše smjer Energetika i automatika. Trenutno traži posao. Voljela bi da njen angažman bude koncentrisan na obnovljive izvore energije, koji postaju i sve popularniji u našoj državi. - Željela bih da nastavim da se bavim naučnim radom, i da ne zapostavim to polje, jer na taj način planiram da konstantno sebe unapređujem i da ne prestanem da učim – ističe ona.

ŽeLi Da oSTane

Kaže da je mladima danas teže da dođu do posla zbog uticaja korona virusa na kompletnu privredu. Privatne firme se nalaze u teškoj situaciji, i nijesu u mogućnosti da primaju nove radnike, naročito one bez iskustva koji su tek izašli iz „školskih klupa“. - Imala sam ponude za neke firme u inostranstvu, ali bih jako željela da ostanem u Crnoj Gori, i na taj način se odužim svojoj zemlji za znanje koje sam ovdje stekla. Nadam se zato da će se situacija brzo promijeniti, i da će se kriza koja je zahvatila sve aspekte življenja, uzrokovana pandemijom uskoro završiti – zaključuje naša sagovornica. n. ĐurĐevaC

Tokom ministarskog sata u Skupštini, ona je na pitanje poslanika SD-a Borisa Mugoše o uticaju neusvajanja budžeta na snabdijevanje ljekovima i probleme u javnoj nabavci, istakla da su htjeli da se budžet usvoji što prije, ali da u postojećim uslovima ipak nema deficita ljekova. Bojović je u odgovorima na poslanička pitanja istakla da očekuje da do kraja maja bude vakcinisano oko 200.000 građana, ukoliko sve bude išlo planiranom dinamikom. Navela je da je do sada vakcinisano oko 10.000 zdravstvenih radnika, ili 44,5 odsto, a taj broj, kako je saopštila biće još veći kada se krene sa masovnom imunizacijom. Poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković

Jelena Borovinić-Bojović tokom ministarskog sata

rekao je da je u ovom trenutku Crna Gora druga u svijetu po broju oboljelih na milion stanovnika, a šesta po broju preminulih i tek 84. po broju vakcinisanih najmanje jednom dozom.

Pogrešan voz

Eraković je istakao da su porazni podaci na svakom koraku te se posljednje sedmi-

Nijesu našli konkretne uplatnice za kovid bolnice Borovinić-Bojović je, odgovarajući na pitanje poslanika Demosa Vladimira Dobričanina o stanju računa nekadašnjeg NKT-a, kazala je da je sa njega u predizbornoj kampanji 1,2 miliona eura otišlo u „navodnu rekonstrukciju, obnovu, dijagnostička sredstva za određene bolnice, ali da ne postoji niti jedna uplatnica na kojoj piše svrha uplate“. - Podračun Generalnog sekretarijata Vlade, odnosno račun za donacije NKT-a, otvoren je u CKB banci i odgovorno lice koje je raspolagalo računom bio je bivši predsjednik NKT-a Milutin Simović, koji je odlučio kasnije da tu ulogu preda osobama koje su bile članovi operativnog štaba u Vladi - kazala je ona. Rekla je da donatori koji su učestovovali nijesu obaviješteni šta je nabavljeno od tog novca i da su im se pojedini javili sa primjedbama da ih niko nikada nije kontaktirao. Poslanik DPS-a i nekadašnji član NKT-a Jevto Eraković, međutim, odgovorio je da je riječ o iznosu koji je izdvojen za kovid bolnice u Baru, Beranama i Nikšiću, koje su dobile po 400.000 eura za dijagnostičku opremu sa računa NKT-a, što je saopšteno zvanično. Prema izvještaju NKT-a objavljenom na sajtu Vlade 21. avgusta prošle godine, navedeno je da je 17. avgusta navedenim kovid bolnicama opredijeljeno 1,2 miliona eura. Kao svrha plaćanja navodi se – preusmjeravanje sredstava.

cu dnevno vakcinisalo svega 409 osoba, da se kampanja svodi na svega nekoliko spotova upitnog kvaliteta i da svima treba jasno poručiti da moraju da se vakcinišu i da nema biranja vakcine. - Kad uđete u pogrešan voz sve stanice su pogrešne - rekao je dr Eraković. Na to je Borovinić-Bojović ogovorila da se radi o neumjesnom poređenju, te da se u Crnoj Gori smanjuje broj oboljelih. Do sada je, kako je istakla, taj broj sveden na manje od 2.500, te da će Ministarstvo zdravlja dati sve od sebe da kampanja bude intenzivirana. Predsjednik skupštinskog Odbora za zdravstvo Srđan Pavićević ukazao je na projekcije koje su stare više od pet godina koje su upozoravale da će doći do svjetske pandemije i pitao da li se razmišlja o drugačijem konceptu u slučaju da u budućnosti dođe do sličnih situacija. - Mapiranje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori nije urađeno, upravo se radi. Time ćemo moći da kažemo gdje se nalaze određeni prostorni i kadrovski deficiti, odnosno gdje bi trebalo da pored postojećih jedinica budu izgrađene i oformljene nove – kazala je BorovinićBojović. Ocijenila je da treba decentralizovati zdravstveni sistem u državi, te pravilno

Društvo

30. april, 1. i 2. maj 2021.

fekcije

m osoba od virusa cinja (1) od kojih je najmlađi imao 67, a najstariji 84 godine starosti - navode iz Instituta. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekci-

jom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.492. Oporavio se 181 pacijent. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.400 - zaključuju iz Instituta. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije u našoj državi je 97.257. K. J.

na temu procesa imunizacije ravstvu tokom pandemije

ć-Bojović: asad ima Dr Begić napustio Institut po ličnoj želji

rasporediti zdravstvene jedinice i pokrenuti investiranje u nove centre.

Bez hvalOspJeva

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša istakao je da nema potrebe za likovanjem i hvalospjevima jer, kako kaže, ima 1.485 razloga da se o tome ne priča. Ministarka se usaglasila sa konstatacijom Mugoše, i dodala da kontrolom propisanih mjera može se održati dobar trend opadanja broja novozaraženih. - Dodatno će biti pooštreno kažnjavanje svih koji ne budu poštovali mjere. Poštujući mjere možemo održati ove brojke koje imamo sada -najavila je Borovinić-Bojović. Njega je zanimalo i koliki je obuhvat MMR vakcinom, na što mu je ministarka odgovorila da se u saradnji sa Unicefom planira intenziviranje kampanje. Poslanicu Socijaldemokrata Draginju Vuksanović-Stanković zanimalo je da li ima dovoljno vakcina Astra Zeneke za revakcinaciju, a ministarka je rekla da je ona počela te da je Institut saopštio da građani kojima je zakazana druga doza mogu da dođu da je prime. Vuksanović-Stanković se osvrnula i na rješenje Agencije za sprečavanje korupcije ponovivši da dr Igor Galić nije

Na pitanje poslanice Draginje Vuksanović-Stanković da li ministarka osjeća odgovornost zbog odlaska epidemiologa dr Senada Begića iz Instituta za javno zdravlje, Borovinić-Bojović je kazala da su Ministarstvo na čijem je čelu i IJZ „izašli u susret“ njegovoj ličnoj želji i dozvolili da napusti IJZ po jednostavnom principu. - Dr Begić prešao je za konsultanta u Unicef i to je bila njegova lična želja. Dodatno smo mu izašli u susret, jer nije običaj da se u institucionalno ulagane osobe, u onolikoj mjeri koliko je ulagano u obrazovanje Begića, postupa po tako jednostavnom principu - kazala je ona.

ispunjavao uslove po tada važećem pravilniku. Predsjednik SNP-a Vladimir Joković tražio je da se u toku trajanja pandemije usvoji model po kojem će se zaposlenima u zdravstvu povećati primanja dok ona traje. - Zalagaću se za povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu, ne samo u toku trajanja pandemije nego i kasnije. Podržavam napore ministra finansija da se nađe način za povećanje plata u zdravstvenom sistemu - odgovorila je Borovinić-Bojović. Na značaj ljekarske profesije i povećanje plata zdravstvenim radnicima ukazao je i poslanik DF-a Branko Radulović. - Politikanstvo u ovome ne smijemo da tražimo, nego da pomognemo. Jer ukoliko to ne uradimo mala, slabašna Crna Gora će nestati. Saberimo se i uozbiljimo se jer nas čeka mrčena jesen – kazao je Radulović. Borovinić-Bojović je na prognozu Radulovića da građane čeka crna jesen odgovorila, da ukoliko bude sprovedena kampanja vakcinacije na pravi način do takvog ishoda neće doći. sl. r.

Vlada bez objašnjenja odgodila odluku o Leposavićevim zakonima

Sudski zakoni na čekanju na neodređeno vrijeme PODGORICA - Vlada je za neku od narednih sjednica odgodila odlučivanje o prijedlozima zakona o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima, saopšteno je juče kratko iz Vlade, iako su ova dva zakona bili prve tačke dnevnog reda jučerašnjeg zasijedanja.

Dva dana ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, koje vodi ministar Vladimir Leposavić, čiju ostavku je zbog relativizacije genocida u Srebrenici tražila kompletna opozicija, ali i sam premijer Zdravko Krivokapić, obavijestilo je javnost da je izradilo i uputilo u zakonodavnu proceduru prijedloge zakona o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima. Ovakva formulacija saopštena iz ministarstva je upućivala na

nika Vrhovnog suda, uz očekivanje da će predložene izmjene u najkraćem roku biti razmatrane i usvojene u Skupštini. Ovakav pristup, nakon osude civilnog sektora i stručne javnosti da je zaobilaženje javne rasprave u vezi sa tužilačkim zakonom izuzetno opasno za demokratske procese u Crnoj Gori, doživio je i najavljeni ubrzani proces usvajanja zakona u oblasti sudstva. Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović-Marković, u tom smislu, komentarisala je za Pobjedu juče da brzina i želja za promjenama ne smiju biti važniji od kvaliteta. - Promjene su neophodne, ali moraju biti urađene u skladu sa standardima. Vlada ne bi trebala da predlaže bilo koje, a posebno sistemske zakone, bez ozbiljne javne rasprave – kazala je Ćalović-Marković. Prema njenim riječima, traženje prečica na uštrb legitimno-

zaključak da su zakoni predati u skupštinsku proceduru, što je rezultiralo i reakcijama iz civilnog sektora koji se bavi tom oblašću. Javnost je juče prvo bila obaviještena da su zakoni na dnevnom redu Vlade, a nakon sjednice, bez objašnjenja, da je odlučivanje o njima odgođeno na neodređeno vrijeme. Leposavić je najavio izmjene sudskih zakona dan nakon što je u ponedjeljak parlamentarna većina odlučila da umjesto Vlade, šefovi poslaničkih klubova budu predlagači Zakona o Državnom tužilaštvu, čime je izbjegnuta obavezna javna rasprava. Iz Ministarstva pravde su saopštili da su predložene zakonske izmjene jednoglasno podržane od svih članova Sudskog savjeta, koji je osim prethodno datog pozitivnog mišljenja, donio odluku da sačeka sa objavljivanjem odluke o raspisivanju novog oglasa za izbor predsjed-

sti procesa i donošenje odluka iza bilo čijih zatvorenih vrata ne može biti dobro za demokratiju. - Nova Vlada bi na početku svog rada morala da pokaže spremnost da bude mnogo otvorenija od prethodnih i da uključi građane u donošenje mnogo većeg broja odluka – zaključila je Ćalović-Marković. I iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) naveli su dan ranije da su iznenađeni odlukom ministra pravde da predloži promjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima bez javne rasprave koju nalaže Zakon o državnoj upravi. - Nijesu objavljeni razlozi zbog kojih javna rasprava nije sprovedena, a Ministarstvo je dužno da takve razloge navede uz prijedlog zakona, na osnovu člana 52 Zakona o državnoj upravi – navela je Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava u izjavi za Pobjedu. D. M.

Epidemiološka slika u Crnoj Gori bolja, Andrijevica jedina u crvenoj zoni PODGORICA - Kineske vakcine Sinofarm, 201.200 doza stići će u Crnu Goru sjutra, kazala je na konferenciji za novinare Jelena Borovinić-Bojović. Ona je najavila da će tokom maja biti isporučena i ,,određena količina ruskih Sputnjik V vakcina i Fajzerovih vakcina“. - Masovna vakcinacija započeće po planu - rekla je ona na konferenciji za medije, ističući da će biti omogućeno da se na dnevnom nivou vakciniše između 5.000 i 7.000 građana. Istakla je da Sinofarm vakcine imaju serijski broj koji je poznat i da je Institut za ljekove u potpunosti upoznat sa svim. - Na osnovu onoga što nam je do sada rečeno, te vakcine neće morati da prođu dodatnu provjeru na Torlaku i da ćemo masovnu vakcinaciju moći da započnemo praktično odmah – rekla je ministarka zdravlja. Kada su u pitanju mjere, ministarka je kazala da između subote i nedjelje policijski čas neće važiti, ali će biti na snazi narednih dana. - Međutim, zabrana međugradskog saobraćaja vikendom, kao i zabrana kretanja ostalim danima, od ponoći do 5 sati ujutro, ostaju na snazi naglasila je Borovinić-Bojović.

ODziv

Ona je rekla da će određene punktove izdvojiti za revakcinaciju Astra Zeneka vakcinom, kako bi se izbjegle gužve. Upitana da li se vakcinacija odgađa za sljedeću sedmicu, Borovinić-Bojović je kazala da revakcinacija Astra Zenekom počinje u već zakazanim terminima, jer će punktovi raditi i tokom praznika.

Masovna vakcinacija počinje nakon praznika

Revakcinacija po utvrđenom terminu

Radulović: Bolnice popunjene 41 odsto Direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović kazala je da podaci ohrabruju kada je riječ o popunjenosti kovid „postelja“. - Klinički centar ima 85 slobodnih mjesta, Bar 100, Bijelo Polje 27, Nikšić 61 a Brezovik 63 mjesta, to znači da postoji 436 slobodnih mjesta predviđenih za kovid pacijente. Bolnice funkcionišu sa 41 odsto popunjenosti, što su dobri podaci - navela je Radulović. Radulović je rekla da se 60 respiratora ACM 812A, koje

Borovinić-Bojović je saopštila da će odziv za vakcinaciju biti dobar, ističući da očekuje brzo i dolazak ruskih vakcina. - Intenzivni dogovori su u toku - naglasila je ona.

su nedavno poklonili Novak Đoković i anomimni donatori, nalaze u Montefarmu, ističući da će biti ispoštovana sva pravna sredstva u cilju provjere tih aparata. - Prije same podjele proći će apsolutno sve provjere. Kada prođu administrativni dio, izvršiće se tehnička provjera i onda će biti distribuirani zdravstvenim ustanovama. Prema njenim riječima, ti aparati mogu da se koriste i za invazivnu i neinvazivnu ventilaciju ukoliko posjeduju dopunske elemente.

Saopštila je i da se u maju očekuje dolazak Fajzerovih vakcina, ali detaljne informacije će saopštiti kada, kako je kazala, budu imali tačan datum. - Fajzerove vakcine će stizati

Galić: Praznici epidemiološki rizik Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je da epidemijska kriva pokazuje najbolji nivo od septembra. - To je rezultat mjera koje su sprovedene ali i njihovog poštovanja od građana. Zamolio bih građane i da za praznike poštuje mjere jer su

ti događaji uvijek epidemiološki rizik. Od toga će nam zavisiti epidemiološka situacija u narednom periodu kao i tempo masovne vakcinacije - kazao je Galić. Broj novoregistrovanih slučajeva takođe je u padu, dodao je Galić. On je apelovao na građane da se vakci-

nišu u narednom periodu. Galić je rekao da osobe sa blažim simptomima imaju manji imuni odgovor i veću mogućnost da se ponovo zaraze. - Upravo je cilj da se takve osobe vakcinišu da bi ih zaštitilo od ponovnog zaražavanja - rekao je Galić.

etapno – kazala je ministarka zdravlja. Ona je kazala da je dobra vijest to što od 24 opštine, čak 23 imaju ispod četrnaestodnevnu kumulativnu incidenciju ispod 800 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika. U odnosu na prethodnu nedjelju, stanje se popravilo u Pljevljima i Šavniku. Jedina opština koja ostaje u crvenoj zoni je Andrijevica, u kojoj se bilježi kumulativna incidencija od preko 800 zaraženih na 100.000 stanovnika. Na pitanje kada će biti isplaćena nadoknada zdravstevim radnicima koji rade u kovid zonama, Borovinić-Bojović je rekla da su finansije ,,pustile novac“ i da će biti isplaćene uz aprilske plate.

UgOstitelJi i tUrizaM

Granice ostaju otvorene za državljane Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Rusije, Bjelorusije... - Svi ostali ulaze u Crnu Goru uz uslove koje su i raniji važili naglasila je ona. Ministarka je upozorila da nijednom ugostiteljskom objektu koji su u posljednjih šest mjeseci kršili mjere, ili nisu poštovali mjere na snazi, neće biti dozvoljeno produženje radnog vremena od onog koje je uobičajeno ili je propisano. - Neće dobiti saglasnost niti Uprave policije, niti Uprave za inspekcijske poslove za produženje radnog vremena - naglasila je ona. Ministarka je rekla da se turistički radnici prijavljuju za vakcinaciju, da su te te brojke promjenljive, ali i da je prerano da se pravi ozbiljna procjena. - O tome ćemo moći da informišemo javnost kad krene masovna vakcinacija - dodala je Borovinić-Bojović. Najavila je da su poslati na vizualizaciju truristički protokoli koji su, kako je rekla, završeni. - Svi će biti obaviješteni o protokolu, zdravstvenom i turističkom, koji će važiti za ovu J.M. sezonu - navela je ona.

Hronika

30. april, 1. i 2. maj 2021.

OBRAČUN SA KLANOVIMA: Od 2

POVODI

Nećemo tolerisati pokušaj zastrašivanja novinarke Komnenić

Grujo Radonjić, nekadašnji državni tužilac kojem se u Kotoru sudi za zelenašenje, zaustavio je u hodniku Osnovnog suda novinarku Pobjede Ivanu Komnenić i uputio joj prijekor što izvještava sa suđenja, iako su od toga ,,odustali i Vijesti i Dan“. Pri tom je još lakonski dobacio da direktor Pobjede ,,dobro zna o čemu se radi“. Možda je Radonjić bio pod stresom zbog ročišta, moguće da je želio da pošalje neku skrivenu poruku. To, među-

tim, ne može biti opravdanje niti umanjuje težinu njegovog gesta. Uličarski upućujući riječi kritike novinarki na radnom zadatku, insinuirajući da Pobjeda ima neke prikrivene motive, Radonjić je u stvari pokušao da zaprijeti dopisnici našeg lista - koja profesionalno izvještava sa suđenja - da se više ne bavi tim poslom. Tu vrstu pritiska i zastrašivanja, bilo od optuženih, bilo od svjedoka ili neke treće ,,zainteresovane“ strane,

nećemo tolerisati. Novinarka Ivana Komnenić skoro dvije decenije profesionalno izvještava o svim dešavanjima iz Kotora. I nastaviće da radi, u skladu sa etikom profesije. Zato je važno da i Radonjić, ali i svi drugi prihvate realnost: nećemo prestati da informišemo, u skladu sa uređivačkom koncepcijom koje baštini standarde profesionalnog novinarstva i u interesu javnosti. Dobacivanje Gruja Radonjića ocjenjujemo kao pokušaj

ometanja novinarke Pobjede da obavlja svoj posao i takvo ponašanje zaslužuje reakciju nadležnih kojima, i na ovaj način, skrećemo pažnju da novinarima moraju biti obezbijeđeni uslovi za nesmetan rad. Pobjeda ostaje otvorena za izjave, iskaze Radonjića ili bilo koje druge osobe koja smatra da treba da se oglasi, reaguje ili demantuje, ako za to ima razloga. Ostaćemo zatvoreni i imuni na pritiske, bilo sada ili ubuduće. Draško ĐURANOVIĆ

Sudski savjet osudio izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića na račun rada sudije Miroslava Bašovića

Apel nosiocima javnih funkcija da ne utiču na sudije

PODGORICA - Sudski savjet osudio je nedavne tvrdnje i navode pojedinih predstavnika izvršne vlasti koji se odnose na postupanje Miroslava Bašovića, sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, u slučaju određivanja pritvora za više lica označenih kao članovi jedne kriminalne grupe. Podsjećamo, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u petak nakon puštanja Slobodana Kašćelana i još pet članova kavačke grupe, koji se terete za najteža krivična djela, da se brane sa slobode op-

tužio sudiju za istragu Miroslava Bašovića da sarađuje sa mafijom i upozorio ga da će biti odgovoran ako neko od bjegunaca počini neko ubistvo. – Osude rada sudije Bašovića, kao i sve učestaliji napadi na nosioce sudijskih funkcija od strane pojedinih zvaničnika druge dvije grane vlasti, prije svega urušavaju ustavni princip podjele vlasti, vladavine prava i jačanja i afirmacije nepristrasnosti i nezavisnosti pravosuđa – navodi se u saopštenju Sudskog savjeta. Oni su apelovali na sve nosioce javnih funkcija da,

shodno odredbama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, svojim postupcima i izjavama doprinose unapređenju samostalnosti, odgovornosti i profesionalnosti sudija, bez bilo kakvog uticaja i pritisaka na njihov rad, jer je nezavisnost pravosuđa preduslov za vladavinu prava i garancija pravednog suđenja. Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici je u petak nekoliko sati kasnije preinačilo odluku sudije Bašovića i odredilo pritvor uhapšenim pripadnicima kavačke grupe. Ipak, policija je uspjela da uhapsi

samo Kašćelana, Vučkovića i Kažića, dok za Radonjićem, Marošom i Prelevićem traga. Abazović je ocijenio da je ,,cilj bio poniziti policiju, SDT, javnost, dokazati da je mafija jača od države“. - I to nije sve. Sudija je ponizio međunarodne partnere koji su pomagali akciju i redom dva dana ranije upućivali čestitke crnogorskoj policiji na velikom uspjehu - naveo je Abazović. Na Abazovićev napad na sudiju Bašovića reagovala je Akcija za ljudska prava i Udruženje sudija, koji su oštro osudili njegove izjave. B. R.

Rasvijetljen napad na lokal kod stadiona Budućnosti

Nedovića terete da je aktivirao bombu Ukrali satove i nakit vrijednosti na „Barli pab“ Podgoričanin izručen Italiji zbog oružane pljačke u Milanu

PODGORICA - Podgoričanin Vukić Nedović (23) uhapšen je zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na „Barli pab“ u Ulici Vaka Đurovića, kod stadiona Budućnost, 29. marta u Podgorici ove godine. -Pripadnici Centra bezbjednosti Podgorica i Forenzičkog centra došli su do materijalnih dokaza da je V. N. 29. marta 2021. godine, kako se sumnja, zajedno sa za sada nepoznatim osobama, dejstvom podesnog sredstva polomio staklo na

„Barli pab“ u Podgorici

vratima ugostiteljskog objekta, te da su ova lica nakon toga aktivirala i kroz polomljeno staklo ubacila eksplozivnu napravu – ručnu bombu. Od eksplozije pričinjena je šteta unutar ugostiteljskog objekta „Barli pab“ – navodi se u saopštenju. Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata, požara, eksplozija i havarija nastavljaju sa aktivnostima na ovom predmetu sa ciljem identifikacije ostalih izvršilaca ovog djela – poručili su iz policije. A.R.

200.000 eura

PODGORICA – Podgoričanin V. V. (46) izručen je u četvrtak italijanskim vlastima koje ga potražuju radi vođenja krivičnog postupka pred sudom u Milanu zbog osnovane sumnje da je počinio oružanu pljačku, saopšteno je iz Uprave policije. V. V. je osumnjičen da je 20. decembra 2017. godine, zajedno sa V. D, B. Z. i drugim saučesnicima opljačkao juvelirnicu „Paradiso Luxury“ u Milanu. Iz juvelirnice je tom prilikom ukradeno više od 20 satova velike vrijednosti brendova „Rolex“, „Patek“, „Hamilton“ i „Philippe Cartier“, kao i dvije narukvice. Ukupna vrijednost otuđenih stvari je oko 200.000 eura. Podsjećamo da je V. V. uhapšen u Podgorici 15. septembra prošle godine.

Akciju izručenja ovog lica sproveli su službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL Europol SIRENE sa službenicima Centra bezbjednosti Podgorica. Ekstradicija je realizovana iz Crne Gore u Italiju preko Albanije. Iz policije je pojašnjeno da je izručenje odobreno rješenjem Ministarstva pravde Crne Gore, donijetog u postupku ekstradicije na osnovu Dodatnog bilateralnog protokola uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji, potpisanog između Crne Gore i Republike Italije. Ovaj protokol propisuje mogućnost izručenja sopstvenih državljana za određena krivična djela. B.R.

PODGORICA – Crnogorski istražni organi sumnjaju da je Podgoričanin Nikola Stanišić ubijen početkom avgusta 2020, a da je njegovo tijelo uništeno na za sada nepoznatoj lokaciji. Za njegovu likvidaciju tereti se četrnaestočlana kriminalna grupa koju predvodi Slobodan Kašćelan (58), jedan od vođa kavačkog klana i još jedna, za sada neidentifikovana, osoba. Na jučerašnjoj konferenciji za medije Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije, saopšteni su inicijali ubijenog, da se radi o Stanišiću, Pobjedi je potvrđeno iz više nezvaničnih izvora. Kako nam je rečeno, policija i tužilaštvo preduzimaju opsežne radnje kako bi pronašli tijelo, za koje se sumnja da je hemijski uništeno. Nezvanično saznajemo da je Stanišić bio blizak škaljarskom klanu i da je, kako se sumnja, likvidiran jer je učestvovao u ubistvu člana suprotstavljenog kriminalnog klana. – Za sada znamo da je zločin počinjen i sve ukazuje na to. Prikupljeni su određeni tragovi, ali najvažniji dokaz - tijelo još nemamo – kazao je Pobjedin nezvanični sagovornik.

KRIMINALNA GRUPA

Specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je da je ova kriminalna grupa formirana u ranijem periodu i da je djelovala na teritoriji Crne Gore. – U predmetu nazvanom ,,Kod“, na osnovu podataka i dokaza koji su do sada prikupljeni do granice osnovane sumnje utvr-

Sumn istraž Sa presa Specijalnog tužilaštva

đeno je da je S. N. lišen života početkom avgusta 2020. godine, te da je ovo krivično djelo izvršeno od strane pripadnika kriminalne organizacije koja je formirana u ranijem periodu i djelovala je na teritoriji Crne Gore, a za cilj je imala vršenje neodređenog broja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo – kazao je Čađenović. Pozivajući se na prikupljene dokaze, tužilac je pojasnio da je do granice osnovane sumnje utvrđeno da je ova grupa imala plan da ubije više osoba na teritoriji Crne Gore. Osumnjičeni su, kako je kazao Čađenović, krajem jula i poi.m.

Milivoje Katnić

Katnić: Demokratski front ucijenio Abazovića Na pitanje Pobjede glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, da komentariše navode teksta objavljenog u jučerašnjem broju Pobjede - da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović podržavao rad Specijalnog državnog tužilaštva, a onda kritikovao rad tužioca – Katnić je odgovorio da je ,,malo napisano od onog što se dešavalo“. – On (Draško Đuranović) je sve napisao, ali je malo napisao. Bilo je mnogo više. Uzdržavao se vjerovatno. Malo je samo pomenuo od šponde ovu vijest i taj dio. Malo je više pomenuo ove, a opet manje nego što je trebalo ljude iz Demokratskog fronta. Vlada Crne Gore, posebno njen potpredsjednik je ucijenjen. To svako vidi, ko želi da vidi – kazao je Katnić. Naveo je da su od Abazovića on, Specijalno tužilaštvo i Specijalni policijski tim imali bezrezervnu podršku, što je i javno saopštio. – Bio sam srećan zbog toga, jer SDT ne može da djeluje bez izvršne i zakonodavne vlasti – kazao je Katnić. Molio je, kako kaže i kumio Abazovića, kao i premijera

Zdravka Krivokapića da pruže podršku za rad u borbi protiv korupcije i kriminala, sve dok ga, kako dodaje, (Andrija) Mandić i (Milan) Knežević ,,nijesu pozvali na raport“. – Molio sam i kumio da pruže podršku i on je to radio sve dok ja to, po jadu, nijesam javno saopštio. Da sam znao, ne bih. Kada su gospodin Mandić i Knežević pozvali na raport, zaprijetili da mu neće ni zakone ni budžet donositi i dali mu upute, on je meni dao riječ i ja sam mu vjerovao. On je pripadnik velikog albanskog naroda kojima je riječ – besa sve, a ja kao Crnogorac kojemu je riječ sve, na besu, odgovorio sam ,,obraza mi moga“ – kazao je Katnić. Specijalni tužilac govoreći o dogovoru sa Abazovićem, pomenuo je i narodnu pjesmu o čuvenoj Zirki Kajević, koja je jednog od brojnih udvarača odbila jer nije držao riječ. – U pjesmi o ovoj Crnogorki se kaže da onaj ko ne drži datu riječ, ta bolest se ne liječi. To je kraj, mi krećemo svojim putem i tražimo podršku javnosti i većine u Skupštini – zaključio je Katnić.

Hronika

30. april, 1. i 2. maj 2021.

2016. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeno 113 članova kriminalnih grupa

i. mandić

njaju da je Stanišić likvidiran, žitelji još tragaju za tijelom

Nezvanično saznajemo da je Stanišić bio blizak škaljarskom klanu i da je, kako se sumnja, likvidiran jer je učestvovao u ubistvu člana suprotstavljenog kriminalnog klana

Priča o stanovima je ,,režija da bi se kaznili ljudi“

četkom avgusta prošle godine ,,pratili kretanje oštećenog S.N. u dužem vremenskom periodu, presreli ga, a potom i lišili života“. – Prema dokazima koji su do sada prikupljeni, tragovi o izvršenom krivičnom djelu su od strane pripadnika kriminalne organizacije uništeni spaljivanjem, odnosno uz upotrebu hemijskih sredstava – pojasnio je Čađenović. Zbog ovog zločina 20. aprila uhapšen je Kašćelan i još pet osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo Stanišića. Kao članovi kriminalne organizacije označeni su Radoje Zvicer (49) iz Kotora, Radoje Živković (35) iz Nikšića, Milan Vujotić (39) iz Podgorice, Dragan Knežević (40) iz Kotora, Vladimir Vučković (45) iz Nikšića, Srđan Jurišević (48) iz Tivta, Zdravko Perunović (45) iz Nikšića, Miloš Radonjić (45) iz Kotora, Krsto Maroš (38) iz Kotora, Darko Prelević (30) iz Pljevalja, Aleksandar Dragićević (35) iz Podgorice, Zoran Kažić (45) iz Podgorice i Milan Knežević (43) iz Podgorice.

ISTRAGE I POSTUPCI

Specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je da je Specijalno državno tužilaštvo ukupno pokrenulo devet postupaka protiv 113 osoba za najteža kri-

Ozbiljan poremećaj Na pitanje novinara kako komentariše to što sudija Višeg suda Miroslav Bašović nije odredio pritvor za ,,kavčane“ koji su uhapšeni prošle sedmice, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je odgovorio kontrapitanjem: zašto ga ne pitaju kako komentariše postupke Abazovića? - Sudija Bašović je postupao u skladu sa zakonom i svojim uvjerenjima, a ponašanje vicepremijera Dritana Abazovića bilo je van pravnih okvira - ocijenio je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Smatra da je ponašanje Abazovića koji je komentarisao odluku Bašovića bilo van pravnih okvira. - Abazović je napravio ozbiljnu štetu, kršio je zakon, nije poštovao podjelu vlasti kazao je Katnić. Čudi ga, kako je rekao, mlaka reakcija javnosti, posebno poslenika Vijesti na ovo.

vična djela koja su planirali ili izvršili pripadnici kriminalne grupe kavački klan. On je podsjetio da su u 2016. godini SDT i Specijalno policijsko odjeljenje preduzimali radnje u izviđaju protiv više pripadnika kavačkog klana i 16. septembra 2019. donijelo naredbu o spro-

- Što se tiče Bašovića, sve je bilo u skladu sa zakonom i Bašović je postupao u skladu sa svojim uvjerenjima. Što bi Njegoš rekao - ne treba trn zabadat u zdravu nogu naveo je Katnić. Na pitanje da li će podnijeti protiv Abazovića krivičnu prijavu, ako kaže da je prekršio zakon, glavni specijalni državni tužilac je odgovorio da je rekao da je vicepremijer prekršio zakon, ne i da je izvršio krivično djelo. - Govorim o kršenju zakona i neoprezu i miješanju u naše nadležnosti, da jedna vlast vrši pritisak na drugu vlast. To je ozbiljan poremećaj - naglasio je Katnić. Katnić je rekao da je Abazović hapšenje Kašćelana predstavio kao uspjeh Vlade da bi prikrio da je to zasluga tužilaštva i policije i da imaju alibi pred međunarodnom javnošću da taj posao mogu da rade bez SDT-a i da ga mogu ukinuti. - To nije ni moralno, ni principijelno, ni etički - dodao je Katnić.

vođenju istrage protiv Kašćelana i još 14 osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, iznuda, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, zelenaštvo, davanje mita i omogućava-

SDT: Uskoro optužnica u predmetu KAP Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević juče je kazala da je država oštećena za 127,4 miliona eura, ali i da dalje trpi štetu zbog garancija za pet kredita Kombinatu aluminijuma Podgorica. Iz tužilaštva su saopštili da će u ovom predmetu gdje se među 14 osumnjičenih državnih službenika nalaze i bivši ministar ekonomije Branko Vujović kao i njegov nekadašnji pomoćnik Dragan Kujović uskoro biti podignuta optužnica. - Postoji osnovana sumnja da je Crna Gora pretrpjela i dalje

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ocijenio da bi izglasavanje izmjena Zakona o tužilaštvu, uprkos stavu Venecijanske komisije, bilo veoma loše. – U tom slučaju tužilaštvo i ja ćemo naći svoje mjesto i način da se borimo protiv organizovanih kriminalnih grupa i krivičnih djela iz naše nadležnosti. To bi bilo loše i nepopravljivo za Crnu Goru. Oni koji nijesu

trpi štetu po osnovu kamata, troškova, provizija i naknada koje plaća na zaduženje na osnovicu isplaćenih garancija, jer je Crna Gora u kontinuitetu koristila tuđa sredstva za finansiranje izdataka budžeta i na ta zaduženja plaćala navedene troškove - navela je Vukčević. Kontrolni paket akcija KAP-a je 2005. godine kupila kompanija Salomon Enterprises Limited (kasnije preimenovana u CEAC) za 48,5 miliona eura, pri čemu je kupac akcija imao obavezu da investira 55 mil-

iona eura. CEAC je 2007. pokrenuo postupak protiv države Crne Gore, pred Arbitražom u Frankfurtu sa odštetnim zahtjevima od oko 300 miliona eura. Dvije godine kasnije, Vlada je potpisala ugovor o poravnanju sa Salomon Enterprises Limited (Central EUropean Aluminium Company - CEAC) kojim se obavezala da će pored ostalih državnih pomoći koje se daju KAP-u izdati i pet državnih garancija na kredite koje koristi KAP u

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić smatra da su podaci istrage Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, u okviru koje su predstavljeni nalazi ko je iz državne uprave, sudstva i tužilaštva dobio stan ili kredit po povoljnim uslovima, režija da bi se kaznili ljudi. On je rekao da je tužiteljka Mira Samardžić sa porodicom dobila stan od 80 kvadrata 2001. godine. - Tada je za šestočlanu porodicu trebalo da dobije stan od više od 100 kvadrata. Stan je

desio kada je na Savjetu za nacionalnu bezbjednost uspio da izdejstvuje da se radi u skladu sa Ustavom i zakonom i da SDT daje upute policiji, tada kada su prvi put priveli Kašćelana, kada je Crna Gora bila podijeljena na feude i ,,kada nijeste mogli da

no vratio - kazao je Katnić. Nikakvog tajnog postupka nije bilo. - Tada je postojao pravilnik o dodjeli stanova funkcionerima, ja sam u skladu sa zakonom podnio zahtjev komisiji koja je dodijelila stanove, sve je objavljeno na Vladinom sajtu i javno. Sve je bilo u skladu sa zakonom - ističe Katnić. Pita da li je trebalo da se obrate kriminalnim grupama. - Nema ko drugi da bi mogao da im obezbijedi stan - naveo je Katnić.

Grupa koja je oprala 315 miliona eura ponudila SDT-u 100 miliona za dokaze Miomir Đurašević označen je kao organizator kriminalne organizacije koja je fizički oprala 315.000.000 eura novca iz Irana, Iraka, Sirije, Turske i drugih država, a koji potiče od kriminalnih djelatnosti, saopštila je specijalna tužiteljka Lidija Vukčević. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je da su pripadnici ove grupe nudili 100 miliona eura za dokaze koje su istražitelji prikupili protiv njih. Protiv Đuraševića i pripadnika njegove kriminalne organizacije Đorđa Piletića, K. D, B.M, J.D, E.N i druga za sada nepoznata lica, podnešena je u martu krivična prijava za djela pranje novca i falsifikovanje isprave. Kako je tužiteljka Vukčević pojas-

nje uživanja opojnih droga. – Protiv tih osoba je 11. maja 2017. podignuta optužnica koju je potvrdilo vijeće Višeg suda u Podgorici i predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa – podsjetio je Čađenović. Kako je dodao, 9. marta uhapšena je četvoročlana kriminalna iznosu do 135 miliona eura. Za SDT je sporna procedura koja je morala biti sprovedena u slučaju izdavanja garanacija KAP-u od Vlade. - Postoji osnovana sumnja da u ovom slučaju ti postupci nijesu na zakonski način sprovedeni. Od ukupnog iznosa kredita koje su poslovne banke odobrile KAP-u, po kojima su date državne garancije na vrijednost od 131.680.000 eura, postoji osnovana sumnja da je KAP neposredno iskoristio ukupan iznos od 47.735.000 eura, odnosno sa troškovima i drugim plaćan-

Glavni specijalni tužilac se nada da zakon o Specijalnom tužilaštvu neće biti izglasan za Crnu Goru i Evropsku uniju i NATO bi sa tim mušičarili, jer to im je cilj, bez obzira na rezultate. Nadam se da to neće uraditi – kazao je Katnić, odgovarajući na pitanje Pobjede. Katnić je dodao da se uspjeh u borbi protiv kriminalnih grupa

zakonito dobila - ističe Katnić. Od države je 2019. godine dobila 10.000 eura. - Podnio sam zahtjev za dodjelu sredstava zbog ostvarenih rezultata - naveo je Katnić. Tužilac Saša Čađenović je, prema njegovim riječima, 2016. godine tražio kredit za stan i da ga je dobio u aprilu te godine. - Ovo je režija da bi se kaznili ljudi - ocijenio je Katnić. Nije, kako je dodao, ni centa dobio za ovih šest godina. - Sve sam sam zaradio, 40.000 eura koje sam dobio sam ured-

hodate državom da vas kriminalni klanovi ne snime“. Imao je, kako je naveo, sukob sa policijom jer su ,,samostalno pokušali da se sukobe sa klanovima“. - Taman kao Abazović koji je politikolog i on ne zna ovo da

nila, u navedenim državama prilikom oduzimanja novčanica od ilegalnih poslova policija uz pomoć hemijskih supstanci bojila novčanice kako bi spriječila njihovu dalju upotrebu i stavljanje u legalne tokove. Ona je saopštila da je Đurašević 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Srbije, Kosova, Austrije, Turske, Gane, Švajcarske, Lihtenštajna dodajući da djelovanje organizacije i dalje traje. Đurašević je, kako navode iz Tužilaštva, za određeni procenat organizovao fizičko pranje označenih novčanica dok je preko pripadnika kriminalne organizacije prljav novac ubacivao u legalne tokove. Članovi su po uputstvu

grupa koja je planirala ubistvo Milića Šakovića u Podgorici, dok je peti član ove grupe, službenik MUP-a u bjekstvu. Čađenović je kazao da je kriminalnu grupu formirala za sada nepoznata osoba na teritoriji Srbije i Crne Gore, s ciljem vršenja neodređenog jima najviše 47 miliona eura - kazala je Vukčević. Ona je i istakla da za preostali iznos kredita od 84.680.000 eura postoji osnovana sumnja da nije prenešen od poslovnih banaka na račune KAP-a. Nekadašnji premijer Igor Lukšić nije ispitivan u predmetu KAP, jer nije osumnjičen da je počinio krivično djelo, kazao je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovarajući na novinarsko pitanje. - Da je postojala sumnja da je još neko počinio neko krivično djelo sigurno bi se našao u postupku - kazao je Katnić.

radi. Ne znam ni ja njegov posao, ali mu se ne miješam. Tada me je Vlada podržala. Ljuti se potpredsjednik Vlade što smo ga pozvali na razgovor jer tvrdi da kriminalna grupa vrši pritisak na vlast u Crnoj Gori. Veselin Veljović bi bio lišen slobode, ali nema dokaza za to. Ne može ministar poljoprivrede da se bavi istragama. Na raspolaganju sam i premijeru i predsjedniku

Đuraševića prikupljali dokumentaciju na osnovu koje će se vršiti transferi novca kao i podatke o bankama u državama Evrope i Afrike u kojima treba otvoriti račune preko kojih će se prljav novac stavljati u legalne tokove. – Pripadnici su pronalazili lica koja su za određeni novčani procenat stavljala na raspolaganje svoje račune u bankama u kojima ti računi imaju poslovni bonitet. Na te račune je po osnovu falsifikovane dokumentacije vršena fizička uplata novca koji potiče od nelegalnih poslova – pojasnila je Vukčević. Plaćanje se vršilo, kako je kazala tužiteljka Vukčević, direktnom uplatom na te račune, kao i elektronskim putem preko SEPA platnog instrumenta.

broja krivičnih djela ubistvo. – Ova kriminalna organizacija raspolagala je očigledno velikim novčanim sredstvima, koja su upotrijebljena u cilju realizacije kriminalnog plana, pa je tokom postupka utvrđeno da su pripadnici kriminalne organizacije kupili najmanje dva stana koja se nalaze u neposrednoj blizini kuće oštećenog, iz kojih je trebalo da bude izvršeno ovo krivično djelo uz upotrebu snajperske puške – kazao je Čađenović. Dodao je da se sumnja da je jedan od okrivljenih – pripadnik kriminalne organizacije bio službenik MUP-a Crne Gore, koji je obavljao radne zadatke koji su mu omogućili da dođe do podataka o svim vozilima i registarskim oznakama vozila koja koriste službenici Uprave policije, te je te podatke prenosio pripadnicima kriminalne organizacije, a kako bi oni izbjegli eventualno praćenje policije. A. RAIČKOVIĆ – B. ROBOVIĆ

Skupštine i potpredsjedniku Vlade i očekujem podršku od svih - naglasio je Katnić. On je rekao da je Abazović hapšenje Kašćelana predstavio kao uspjeh Vlade da bi ,,prikrio da je to zasluga tužilaštva i policije i da imaju alibi pred međunarodnom javnošću da taj posao mogu da rade bez SDT-a i da ga mogu ukinuti“. - To nije ni moralno, principijelno, ni etički - ocijenio je Katnić.

Primjeri

30. april, 1. i 2. maj 2021.

OD LJUTOG KRŠA PREKORNICE DO NAUČNICE SVJETSKIH DOMETA: Sjećanje na dr Stanku

Žeđ za z nije ima

U njenoj memoriji bila je sačuvana velika baza podataka o izvornom stanju kvaliteta naših slatkovodnih izvora, rijeka i jezera. I u poznim godinama kritički je sagledavala rezultate pređašnjih istraživanja i ispitivanja voda Crne Gore ne bi li pronašla još neki odgovor i otkrila još neke značajne korelacije između parametara vode, kažu njene dugogodišnje saradnice

Stanka Filipović kao mlada naučnica

PODGORICA – Proći će stotinu godina da se iz crnogorskih krševitih voda rodi ličnost kao što je Stanka Banović-Filipović. Najteže je doći do jednostavnosti. Ona je Ona. Jedna velika svjetska gospođa. Tim, brižljivo odabranim, riječima se likovna umjetnica Anka Burić sjeća dugogodišnje prijateljice, prve medicinske hemičarke - analitičarke u Crnoj Gori, naučnice i istraživačice svjetskih dometa, redovne univerzitetske profesorice koja je specijalizirala u

Mičigenu, a subspecijalizirala u Milanu, San Francisku i Firenci… Priča o dr Stanki Banović-Filipović kreće iz jednog izvora (rođena je u ljutom kršu Prekornice, Ljubotinj, 3. jun 1939), pa teče u više rukavaca (doktorka prirodnih nauka, briljantna crnogorska naučnica, jugoslovenska, evropska i svjetska ekspertkinja za vode, omiljena profesorica, saradnica i koleginica, speleološkinja, ekološkinja, sportistkinja) i ,,završava tok“ 8. marta 2021. godine u Pod-

gorici. Iza nje je ostala zaokružena životna i naučna priča, kao svjedočanstvo o vrhunskom školovanju, fanatičnoj posvećenosti nauci, istraživanju i humanosti. Dr Stanka nije imala dilemu kad je govorila o najvećem prirodnom blagu Crne Gore isticala je da su to bogate i relativno očuvane vode, a njena omiljena oblast istraživanja bila je hemija voda. – Moj uspjeh ogleda se u poznavanju hidrohemijskih svojstava kraških voda, kao osnovnog elementa njihovog

korišćenja i zaštite, u stepenu koji omogućuje da stanovnici Crne Gore piju veoma kvalitetnu vodu, što je danas u svijetu rijetkost – govorila je dr Filipović.

HEMIJA VODE

Sjećanja njenih dugogodišnjih saradnica i koleginica svjedoče o znanju, hrabrosti da prihvati izazove, ali i o sposobnosti da se u njenom prisustvu osjećaju sigurnim. Ozbiljnost naučnog rada znala je da opusti iskrenim osmijehom i duhovitim, inteligen-

tnim opaskama nakon kojih bi nastavili tamo đe su stali u ispitivanjima. – Uživala je istražujući osobine i jonski sastav vode, uticaj raznih faktora na njen kvalitet, geohemijske veze površinskih i podzemnih voda. Sjećam se da je i u poznim godinama kritički sagledavala rezultate pređašnjih istraživanja i ispitivanja voda Crne Gore ne bi li pronašla još neki odgovor i otkrila još neke značajne korelacije između parametara vode – rekla je za Pobjedu dr Ana Topalović, docent Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici. Da je hemija vode bila njena omiljena oblast proučavanja, saglasna je i dr Natalija Perović, redovna profesorica Biotehničkog fakulteta u penziji, naglašavajući da je dr Filipović bila izuzetni poznavalac geohemijskih veza površinskih i podzemnih voda Crne Gore. – U njenoj memoriji bila je pohranjena nevjerovatno velika baza podataka o izvornom stanju kvaliteta naših slatkovodnih izvora, rijeka i jezera. Uporno i sa jakom argumentacijom, na brojnim skupovima i tribinama, zagovarala je neophodnost uvođenja monitoringa voda u Crnoj Gori, sa ciljem praćenja promjena njihovog hemijskog sastava. Iz godine u godinu proučavala je hidrohemijske, geohemijske,

biohemijske i ekotoksikološke karakteristike površinskih i podzemnih voda, njihovu promjenu, transformaciju polutanata i toksikanata u njima. Računala je da je čista i kvalitetna voda dragocjeni izvor zdravlja stanovnika Crne Gore i smatrala svojom dužnošću da taj izvor zaštiti i odbrani – kaže dr Perović. MSc Neda Dević, dipl. inženjerka geologije - hidrogeolog u Zavodu za geološka istraživanja Crne Gore, ističe da je Stankin najveći naučni izazov bilo proučavanje hidrohemijskih karakteristika voda u karstu – što potvrđuju svi njeni radovi od diplomskog, preko magistarskog, do specijalističkih i doktorskih studija. Dodaje da je istraživački rad Stanke Filipović, tokom bogate naučno-istraživačke karijere, bio posvećen i toksikantima u tlu, vodi, vazduhu i hrani. – Profesorka Stanka bila je brilijantan, bistar i posvećen naučnik, koja je preciznošću jednog Milutina Milankovića raspoznavala, analizirala i rješavala svaki naučni problem. Bila je divan predavač i pedagog, koja je pozitivnim stavom i toplim pristupom ohrabrivala i podsticala studente i saradnike da svakim danom i projektom budu za stepenik više na ljestvici znanja. Iskreno se radovala uspjesima svojih studenata i saradnika, uvijek spremna da sasluša, da da sugestiju ili primjedbu, ali nikada negativan komentar – kaže Msc Neda Dević.

,,STARA ŠKOLA“

Stanka Filipović ( pored Tita) nakon prijema kod Predsjednika SFRJ u Miločeru

Navodeći da je dr Filipović bila naučnica ,,stare škole“, dr Ana Topalović objašnjava da to znači da se do rješenja i zaključka ne dolazi brzo i lako. – Imala je kritički stav, bila je komunikativna i spremna da prihvati i podijeli saznanja, sposobna za individualni i za timski rad, mada je više preferirala timski – kaže Topalović. Ističe da je njegovala tradicionalne vrijednosti, a istovremeno pratila zahtjeve modernog društva. Bila je spremna da prihvati izazove – u nauci i generalno u životu. Voljela je i osjećala ljude i prirodu. Pored pomoći i podrške koju je nesebično pružala svima, umjela je da nas razveseli i uvijek je bilo prijatno u njenom društvu. Sa posebnim smislom za humor, znala je i da uputi kritiku na duhovit način. Radovala se našim životnim i profesionalnim uspjesima – sjeća se dr Topalović. Da je profesorica Filipović bila krajnje posvećena naučnoj oblasti kojom se bavila, naglašava i dr Natalija Perović. – Sa brojnih naučnih boravaka na univerzitetima u Mičigenu i San Francisku, Milanu

Primjeri

30. april, 1. i 2. maj 2021.

u Filipović, prvu doktorku hemije u Crnoj Gori

znanjem ala granicu Imala je oči boje crnogorskih bistrih izvora – Nesebično je trošila vrijeme u timskom radu, kad je trebalo satima i danima raditi na analizi i uopštavanju dobijenih eksperimentalnih podataka, pisanju članaka, elaborata i projekata. Kad su mlade kolege bile umorne ili obeshrabrene dobijenim rezultatima, kuražila ih je i šalama održavala radni entuzijazam. Radovala se profesionalnom i ličnom uspjehu saradnika. Bila je vesela, vitalna i voljela sport i prirodu. Iz ljubavi prema vodi, bavila se ronilaštvom. Bila je moj lični prijatelj, vjerni, topli i pouzdani. Zahvaljujući njoj, upoznala sam prirodu Crne Gore, karakterne osobine njenih ljudi i običaje. Imala je oči boje crnogorskih bistrih izvora i potoka, do čijeg očuvanja joj je bilo toliko stalo – rekla je dr Natalija Perović.

i Firenci, Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, nije samo donosila nova znanja i metode, nego ih je produbljivala i modifikovala primjenjujući ih na naše vode i zemljišta. Vrlo često smo radni dan u Institutu počinjali iščitavanjem novih naučnih radova iz naše oblasti i vodili žustre polemike o validnosti rezultata. Kao vrstan analitičar-hemičar nesebično je podučavala mlade istraživače, prema kojima je gajila posebnu naklonost. Kao naučnik istraživač bila je uporna, u stanju da više puta ponovi uzimanje uzoraka sa istog lokaliteta, bez obzira na vremenske prilike, u cilju dobijanja pouzdanih podataka, a zatim istrajavala u ponovnom analiziranju – kaže Perović.

PROJEKTI, STUDIJE I ANALIZE

Sjeća se da je u Centar za zemljište i melioracije Biotehničkog instituta Univerziteta Crne Gore, redovna profesorica Filipović došla 2000. go-

dine, nakon višedecenijskog rada u oblasti hemije voda i ekotoksikologije. – Sjajni hemičar – analitičar znalački se uključila u rad laboratorije Centra i postala aktivni saradnik u nizu naučnoistraživačkih projekata, studija i ekspertskih analiza. Njenim dolaskom osnovna djelatnost Centra, koja je bila fokusirana na proučavanje vodno-fizičkih i hemijskih svojstava zemljišta i ishranu kulturnih biljaka, bila je proširena na aspekt uticaja kvaliteta voda na svojstva zemljišta i biljaka. Istraživali smo, između ostalog, sadržaj mikroelemanta bakra u dominantnim tipovima zemljišta i vode Zetske ravnice, vode i zemljišta sliva Južnog Jadrana i razradili upravljanje zagađenjem pomoću prostorne informacione tehnologije – podsjeća dr Perović. I dr Ana Topalović počela je saradnju sa dr Filipović 2000. godine, kada se naša sagovornica zaposlila u Centru za zemljište i melioracije

Stanka Filipović

na Biotehničkom institutu Univerziteta Crne Gore. – Profesorka Filipović je početkom iste godine počela da radi na Biotehničkom institutu u istom Centru, baveći se istraživanjem uticaja kvaliteta vode za navodnjavanje na zemljište i biljku. Uvijek je imala vremena za nas mlade istraživače-saradnike, da nas nauči, usmjeri, uključi u istraživanja kojima je ona rukovodila ili njene kolege – kaže dr Ana Topalović. Ističe da je prve naučne radove napisala uz njenu pomoć. – Ustupila mi je mnogo vrijedne stručne i naučne literature. Tih godina informacione tehnologije nijesu bile dovoljno razvijene i nije bilo dovoljno računara – sjećam se da smo nas petoro saradnika koristili jedan-dva računara. Internet veza je bila veoma slaba, pa mi je često ustupala računar na korišćenje – rekla je dr Topalović. Inžinjerka Dević kaže da je upoznala dragu profesorku 2004. godine kao pripravnica

Stanka u Studentskom gradu u Beogradu 1960. godine

(hidrogeolog) u Zavodu za geološka istraživanja Crne Gore. Saradnju su počele na formiranju jedinstvene baze podataka o kvalitetu površinskih i podzemnih voda Crne Gore i nastavile naučno-istraživački rad, kroz izradu njene magistarske teze na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici. Danas, 17 godina kasnije, Neda sumira: – Bila je zvjezdobrojac crnogorske nauke, žena koja je poštovala svoje korijene kroz ljudsku misao i naučni rad, ali i bila vizionar budućih vremena. R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Foto: Privatna arhiva

Papiri su predati nekog drugog dana… Dr Ana Topalović sjeća se događaja iz ljeta 2005, kada je ona bila na poslu, a Stanka na godišnjem odmoru. – Dogovor je bio da Stanka preda moje dodatne papire (u vezi dobijanja vize za tromjesečni boravak u Austriji) Konzularnom odjeljenju austrijske ambasade u Budvi. U međuvremenu joj je neko od rodbine javio da na Cetinju nema vode, pa je napunila vodom sa Mareze sve raspoložive flaše i zaputila se na Cetinje, zaboravljajući na vrijeme za predaju mojih papira. Zvala sam da je pitam je li sve bilo u redu (već je završeno radno vrijeme), a ona mi se javlila direktno sa Cetinja, sa namjerom da produži za Budvu – ispričala nam je, uz osmijeh, dr Topalović i dodala da su ,,papiri predati nekog drugog dana“. Tada je dr Ana nacrtala ovu karikaturu kao posebno dragu uspomenu na taj događaj.

Stanka je odmalena bila svestrana sportistkinja. Bila je prvakinja Crne Gore u gimnastici 1957. godine, članica prve košarkaške reprezentacije Crne Gore, dobitnica Zlatne plakete za razvoj ženske košarke i plivački sudija. Brojni i složeni zadaci nakon diplomiranja bili su razlog da prekine sportske aktivnosti, iako su joj bile stalni izazov

20 Crnom Gorom

30. april, 1. i 2. maj 2021.

CETINJE: Skupština grada najavila inicijativu prema poslaničkim klubovima

Amandmanima omogućiti da prijestonica dobije sredstva koja joj po zakonu pripadaju Prijedlogom kapitalnog budžeta države Prijestonica je uskraćena za 3,5 miliona eura. Umjesto 5,7 miliona, opredijeljeno oko 3,8 miliona, od čega se gotovo 3,6 miliona eura odnosi na gradnju fudbalskog stadiona, a ostatak od 210.000 na još tri projekta CETINJE - Skupština Prijestonice uputiće inicijativu svim poslaničkim klubovima u državnom parlamentu sa ciljem amandmanskog djelovanja na Prijedlog kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu u dijelu koji se odnosi na Cetinje, kako bi se izvršila korekcija i izmjena shodno Zakonu o prijestonici i Programu razvoja prijestonice za 2021. godinu. To se navodi u zaključcima koje je Skupština Prijestonice Cetinje jednoglasno usvojila, nakon što je na sjednici održanoj 22. aprila uputila Vladi i Ministarstvu finansija urgenciju za dostavljanje obrazloženja Prijedloga kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu u dijelu koji se odnosi na Cetinje, a na koju nije dobila odgovor. Prijedlogom kapitalnog budžeta države Prijestonica je uskraćena za 3,5 miliona eura. Umjesto 5,7 miliona, opredijeljeno oko 3,8 miliona, od čega se gotovo 3,6 miliona eura odnosi na gradnju fudbalskog stadiona, a ostatak od 210.000 na još tri projekta - Skupština Prijestonica razmotrila je informaciju o Prijedlogu kapitalnog budžeta Crne Gore i kršenja Zakona o prijestonici, koju je dostavio gradonačelnik. Konstatovala je da je opredijeljeno manje sredstava u odnosu na 0,6 ods-

amandmansko djelovanje na Prijedlog budžeta Crne Gore - rekao je on. Kašćelan vjeruje da će i ostali poslanički klubovi imati razumijevanja za kako je naveo opravdane zahtjeve Prijestonice, te da će podržati stav da Cetinje treba da dobije sredstva za razvojne projekte na način kako to propisuje Zakon o prijestonici. - Do sjednice Skupštine imamo dovoljno vremena, i mi i izvršna vlast, da razgovaramo, ukrstimo argumente i do dođemo do prihvatljivog rješenja. Sa pozicije gradonačelnika prijestonice još jednom upućujem poziv Vladi i resornom ministarstvu da donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana Cetinja i da odgovore na dopis koji sam im uputio još 1. aprila, tj. odmah nakon objavljivanja Prijedloga kapitalnog budžeta - naveo je gradonačelnik. OČEKUJU PODRŠKU POSLANIKA: Sa sjednice Skupštine Prijestonice

to projektovane vrijednosti Kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu za razvojne projekte prijestonice Cetinje, saglasno Programu razvoja koji je usvojio Senat Prijestonice, a koji je prethodno razmatrala Skupština Prijestonice - piše u zaključcima.

SENAT

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan zadužen je da kao član Senata, inicira sjednicu tog tijela na kojoj bi se razma-

BAR: Gradsko zelenilo uljepšava grad

Gorke pomorandže na Bulevaru revolucije

tralai o Prijedlogu kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu i nepoštovanja Zakona o prijestonici. Takođe, on će o zaključcima koje je Skupština Prijestonice Cetinje donijela na sjednici održanoj 22. i 29. aprila informisati Vladu Crne Gore i Ministarstvo finansija sa donešenim zaključcima. Kašćelan je zahvalio odbornicima i odbornicama na konstruktivnoj raspravi, kao i na zaključcima koji će biti upućeni

svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore. - Iako je izostao odgovor Ministarstva finansija na našu urgenciju, želim da vas informišem da naše obraćanje nije bilo uzaludno. Pisanim putem obratili su mi se predsjednik Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista i Liberalne partije u Skupštini Crne Gore Danijel Živković, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji su obećali pomoć kroz

CILJEVI

On je istakao da su Skupština Prijestonice Cetinje i svi odbornički klubovi jasno pokazali „da možemo biti složni i iznad politike kada je interes grada u pitanju“. - Možda ovo iskustvo sa Cetinja bude inspirativno i drugim donosiocima odluka na svim nivoima, i pomogne im da razumiju da ništa nije nemoguće kada postoje jasno postavljeni ciljevi i volja da se problemi rješavaju - zaključio je Kašćelan. C. G.

NIKŠIĆ: Akcija učenika OŠ ,,Milija Nikčević“

BAR - Radnici DOO Komunalne djelatnosti, zapošljeni u sektoru Gradsko zelenilo, su na Bulevaru revolucije započeli sadnju drvoreda niskih stablašica gorke pomorandže (Citrus aurantium). Atraktivna stabla su donacija Fitosanitarne uprave, kao jedna od mjera Akcionog plana za suzbijanje crvenog palminog surlaša. - Gorka pomorandža je izuzetno otporno drvo, kako na bolesti tako i na uslove i zemljište. Bez ikakvih problema izdržava temperaturu od minus 10 stepeni Celzijusa. Pomorandža je niže zimzeleno drvo. Listovi su kožasti, mirišljavi, jajastog oblika i po obodu nazubljeni postavljeni na lisnim drškama.Veći dio godine plodovi ostaju u krošnji i krase je. Gorke pomorandža krase drvorede duž najljepših bulevara Španije i Grčke, pa će tako i naš Bulevar revolucije dobiti ljepšu sliku - poručuju iz Gradskog zelenila. Vrijedni radnici tog privrednog društva juče su bili angažovani i na košenju trave u stambenom naselju Topolica II, kao i na neuređenoj livadi u stambenom naselju Topolica III, iza Soho kvarta. V. K. V. UREDILI DVORIŠTE: Učenici tokom akcije

Zasadili breze i ukrasno rastinje IZUZETNO OTPORNO DRVO: Radnici sade gorke pomorandže

NIKŠIĆ – Đaci OŠ ,,Milija Nikčević“ uređivali su školsko dvorište. Učenici završnog razreda posadili su 17 stabala breze a njihovi mla-

đi drugari ukrasno rastinje i sezonsko cvijeće. Iz te vaspitno-obrazovne ustanove saopštili su da je sadnice breze poklonio Dar-

ko Nikčević u dogovoru sa učiteljicom Mirom Ostojić. - Aktivnosti su organizovane u okviru obilježavanja Dana planete Zemlje kao i aktivnosti iz projekata ,,Implementacija ključnih kompetencija u obrazovni sistem“ i ,,Škola za 21. vijek“ a koje se tiču formiranja ljetnje učionice – navedeno je u saopštenju. C. G.

TIVAT

Štandovi za domaću hranu TIVAT – Na Trgu magnolija i na Trgu od kulture u petak će se ponovo postaviti štandovi za prodaju i plasman lokalnih proizvoda domaćih poljoprivrednih proizvođača. Na taj način Opština Tivat i Sekretarijat za privredu nastavljaju pružati podršku proizvođačima, promovišući njihove proizvode i usluge bez nadoknade. - Štandovi će tokom trajanja ljetnje sezone biti otvoreni dva puta sedmično, petkom i subotom, a dinamika njihovog rada će zavisti od interesovanja poljoprivrednih proizviđača - saopštili su iz opštinskog Sekretarijata za privredu, pozivajući poljoprivrednike da se prijave i svoje proizvode bez dodatnih troškova predstave i ponude građanima. Opština Tivat finansirala je izradu i postavljanje štandova. S.K.

TIVAT

Podrška NVO sa posebnim statusom TIVAT – Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama sa posebnim statusom, u ukupnom iznosu od 12.400 eura. Glazbeno prosvjetno društvo „Tivat“ dobilo je 6.780 eura, Kulturno- umjetničko društvo „Boka“ 4.620, a Bokeljska mornarica 809- podružnica Tivat 1.000 eura. S.K.

BAR

Za 17 projekata 47.313 eura BAR - Opština je dodijelila sredstva za finansiranje 17 projekta i programa nevladinih organizacija, koje su učestvovale na Javnom konkursu za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za ovu godinu, objavljenom u martu ove godine. Ukupno je podijeljeno 47.313 eura. Finansijsku podršku iz budžeta grada dobili su projekti NVO Povjerenje (3.537 eura), Mediteran multimedia (2.544), Eduko plus (3.482), Kišobran (2.800), Mrkojevići (2.904), Melos (2.785), Jadranski horizonti (2.880) i Kranjanija (2.800). Finansijsku podršku dobile su i NVO koje imaju poseban status za opštinu. Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj (3.500), Društvo dobrovoljnih davalaca krvi ,,Luka Bar“ (3.500), Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama (3.600), NVO Udruženje paraplegičara (3.500), Adria (2.630), NVO Organizacija gluvih i nagluvih (2.250), Društvo za borbu protiv šećerne bolesti ,,Plavi krug“ (1.850), Društvo dobrovoljnih davalaca krvi ,,Željeznička stanica Bar“ (1.500) i Organizacija civilnih invalida rata za Bar i Ulcinj (1.250). V. K. V.

Crnom Gorom

30. april, 1. i 2. maj 2021.

DanilovgraD: U završnoj fazi investicija vrijedna više od tri miliona eura

nikšić: Unaprijeđen rad Službe zaštite i spašavanja

Hotel ,,Zeta“ do kraja avgusta u novom ruhu Objekat će imati 33 sobe, 72 ležaja, a u njemu će raditi između 20 do 30 ljudi. Imaće savremenu baštu po kojoj je nekadašnji hotel bio poznat. Imajući u vidu da je ovo druga godina pandemije, veoma je hrabra odluka investitora Veselina Mijača da uloži u naš grad – kazala je predsjednica Opštine Zorica Kovačević

DANILOVGRAD – Rekonstrukcija hotela ,,Zeta“ odvija se planiranom dinamikom, taj objekat novi izgled bi trebalo da dobije do kraja avgusta - saopštila je predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević. Riječ je o investiciji ukupne vrijednosti više od tri miliona eura, a zamišljeno je da taj objekat postane epicentar turističko-ugostiteljskih, kulturnih i socijalnih aktivnosti grada.

PROJEKAT

Predsjednica Opštine kazala je, kako prenosi PR Pres servis, da je impresionirana kako teku radovi, kao i na koji način je organizovana gradnja i rekonstrukcija tog objekta. - Imajući u vidu da je ovo druga godina pandemije korona virusa, kad sav svijet i investitori vode računa kako da ulažu svoja sredstva, ovo je veoma hrabra odluka investitora gospodina Veselina Mijača koji je sav svoj život radio van Crne Gore i koji je dio svog profita i zarade odlučio da uloži u naš grad i da vrati sjaj i dušu hotela ,,Zeta“, po kojem je bio prepoznat Danilovgrad - navela je Kovačević. Investicija vrijedna više od tri miliona od izuzetnog značaja je i zbog činjenice da će nekoliko destina Danilovgrađana dobiti posao. - Hotel ,,Zeta“ će imati 33 sobe, 72 ležaja, a u tom objektu će raditi između 20 do 30 lju-

SaČUvaćE aUTEnTiČnU arHiTEkTUrU: Objekat hotela ,,Zeta“

Zorica Kovačević

Ivana Gajović

di. Imaće savremenu baštu po kojoj je nekadašnji hotel bio poznat. Dobićemo neophodne sale koje su nam neophodne za sve manifestacije u našem gradu pa i šire. Nadam se da će nakon završetka rekonstrukcije hotela, veliki broj turista i građana iz drugih gradova imati priliku da uživa u ambi-

jentu jednog ovakvog hotela rekla je Kovačević.

INVESTICIJE

Govoreći o investicijama u ovoj godini, Kovačević je rekla da Opština Danilovgrad ima ozbiljne investitore koji će uložiti više od 20 miliona eura. - Svima njima smo izašli u

Savršeno arhitektonsko dostignuće Pi-ar menadžerka Savana sistema Crna Gora Ivana Gajović kazala je da je osnovni motiv direktora te grupacije za investiranje u rekonstrukciju hotela ,,Zeta“ bio taj što taj objekat predstavlja ,,savršeno dostignuće u arhitektonskom smislu“. - Naš direktor je tu sagledao niz mogućnosti da hotel sa takvim potencijalom, u gradu koji je savršen sa svojim resursima koje ima,

investira, uloži, adaptira i vrati duh tradicije Danilovgradu koji ima dugu istoriju - istakla je Gajović. Istakla je da u ,,Savana“ sistemu Danilovgrad vide kao grad sa ozbiljnim potencijalom koji poslovnoj zajednici na mnogo načina izlazi u susret i samim tim, kako je navela, kreira povoljnu situaciju sa brzim odgovorom na zahtjeve.

susret. Za jedan broj investitora koji žele da investiraju, potrebno je donošenje novih odluka na sljedećoj sjednici lokalnog parlamenta. Ali činimo sve da investicije koje nijesu baš male za našu opštinu, dovedemo do kraja. Najveći benefit svega toga je što ćemo imati blizu 100 ljudi zaposlenih - istakla je Kovačević. Ona je poručila da će Opština Danilovgrad dalje raditi na unapređenju poslovnog ambijenta po kojem je poznata kod investitora. - Potvrda toga je je i sertifikat „Globallocal“ za 2020. godinu, koji predstavlja priznanje najboljim lokalnim zajednicama za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj preduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi. Nas to obavezuje da vodimo računa o ovako vrijednim investitorima i da pošaljemo poruku budućim investitorima da dolaze u jednu uređenu opštinu gdje administracija nije korumpirana i koja odgovara na zahtjev svih investitora - navela je Kovačević. Objekat hotela ,,Zeta“ je projektovao arhitekta Ilija Šćepanović, a otvoren je 1975. Rekonstrukcija je povjerena arhitekti Veljku Raduloviću. C. G.

SPrEMniJi Za SEZonU: Nikšićki vatrogasci

Vatrogascima kupljena odijela za prilaz vatri NIKŠIĆ – Pripadnici nikšićke Službe zaštite i spašavanja, njih 23, juče su dobili odijela za prilaz vatri. Prethodno je predsjednik Opštine Milutin Simović potpisao ugovor sa DOO Centroslavija iz Podgorice za nabavku 57 uniformi, ukupne vrijednosti 65.176 eura, a iz lokalne uprave podsjećaju da će preostala 34 odijela biti isporučena najkasnije do 5. jula ove godine. Ovo je još jedna od aktivnosti kojima se žele obezbijediti što bolji uslovi za kvalitetno obavljanje značajnih i specifičnih poslova Službe zaštite i spašavanja. Podsjećaju iz lokalne uprave da su u proteklom periodu uspješnom saradnjom stručnih službi Opštine Nikšić sa komandirima smjena i njihovim zamjenicima završili idejni projekat Vatrogasnog doma, te da su nabavljene radne uni-

forme za 65 zaposlenih. Uz to, za potrebe spašavanja u sniježnim uslovima nabavljene su i teretne motorne sanke, kao i terensko vozilo koje se može koristiti za transport sanki i plovila do mjesta intervencije. To terensko vozilo će se takođe koristiti i za manje intervencije. - U okviru projekta „Sačuvajmo šume“, koji finansira Ministarstvo unutrašnjih poslova, nabavljeno je 65 pari čizama za šumske požare, 65 pari zaštitnih rukavica i 50 zaštitnih naočara. U okviru projekta FLAT, u kojem je Opština bila partner, a koji je kofinansiran iz Programa Evropske unije, nabavljena je lična i kolektivna oprema za spašavanje u slučaju poplava i klizišta kao i TETRA sistem veze - navode iz Opštine uz napomenu da je vrijednost te opreme oko 155.000 eura, a dvije trećine novca je obezbijeđeno iz lokalne kase. Ra. P.

Bar: Uređenje infrastrukture u Ilinu

iZvoĐaČ PošTUJE rokovE: Ilino

Izgradnja u završnoj fazi BAR - U završnoj fazi su radovi na izgradnji saobraćajnice po DUP-u Ilino – Ulica 2, koje izvodi firma DOO ,,2. decembar“ Bar. Ugovoreni radovi obuhvataju izgradnju saobraćajnice dužine oko 160 m sa obostranim trotoarima, postavljanje fekalne, atmosferske i vodovodne mreže, kao i javne rasvjete. Vrijednost radova shodno zaključenom ugovoru sa izvođačem je 128.645 eura, što zajedno sa sredstvima od 37.000 eura isplaćenim za eksproprijaciju zemljišta čini ukupnu vrijednost od 165.645 eura. V. K. V.

Turistička organizacija aktivno radi na promociji grada pod Trebjesom

Nacionalna geografija objaviće u maju reportažu o Nikšiću NIKŠIĆ – Zaposleni u Turističkoj organizaciji trude se da doprinesu koliko mogu što uspješnijoj predstojećoj ljetnjoj sezoni. Direktor Boris Muratović plaši se da najodgovorniji, nakon ukidanja Ministarstva turizma, nijesu dovoljno pažnje posvetili toj oblasti, ali ga raduje što epidemija jenjava. - Očigledno, imaćemo mnogo manje problema s virusom nego prošle godine, ali bojim se da nespremni ulazimo u sezonu, jer nema nas dovoljno

vakcinisanih, pa nas inostrani turisti neće doživljavati kao sigurnu destinaciju. Uz to, nijesmo sinhronizovani, a kad to kažem mislim na kompletnu ponudu, jer Crnu Goru doživljavam kao jedinstvenu adresu. Što sezona bude uspješnija na Primorju i sjeveru naše države biće bolja i u Nikšiću, iako smo mi prepoznati, uglavnom, po tranzitnom turizmu - objašnjava Muratović. Po njegovim riječima grad podno Trebjese, ipak, ima šta ponuditi.

Boris Muratović

U pripremi je novi sajt lokalne turističke organizacije, imaće mnogo više podataka, foto-

grafija, servisnih informacija, a u narednom broju časopisa Nacionalna geografija Nikšić će biti zastupljen s jednom reportažom. - Često organizujemo ekološke akcije, nabavili smo neophodan alat i vjerujem da ćemo u narednom periodu, makar jednom sedmično, animirati naše sugrađane da očiste lokalitete po kojima se naš grad prepoznaje, a koji su, nažalost, često zatrpani divljim deponijama. Već smo bili aktivni na Trebjesi, ali važno je da nam ljepše i čistije izgledaju i osta-

la izletišta. Zbog tog ćemo organizovati i akcije pošumljavanja - kaže Muratović. Scenario je, kaže, napravljen, samo čekaju da okopni snijeg na Lukavici, pa da počnu snimanje promotivnog videomaterijala kako bi domaćoj i inostranoj javnosti pokazali kakvim sve prirodnim ljepotama raspolažu. Sa planinarskim klubom ,,Montenegro tim“ organizovaće tradicionalni prvomajski uranak, a sa BK ,,Perun“ organizovaće na Trebjesi državni šampionat u planinskom bi-

ciklizmu. Za naredni vikend, sa SRK ,,Nikšić“, na Slanom jezeru i ostrvu Vižaj dogovoreno ne druženje i takmičenje u pecanju… Muratović kaže da će 18. maja u saradnji s JU Muzeji i galerije predstaviti brošuru o Dvorcu kralja Nikole, njegovom značaju od izgradnje do rekonstrukcije koja je u toku. Siguran je Muratović da će ova sezona biti bolja od prošle, ali kaže da im to nije cilj. - Želimo da se upoređujemo sa pretprošlom koja je bila uspješna – kaže on. Ra. P.

Kultura

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Navršava se 70 godina od rođenja pjesnika za najmlađe i TV autora Dragana Radulovića PODGORICA - Jedan jedini, posve drugačiji i dragocjen, Dragan Radulović. Hodoljubac i velikan. Ostavio je zavještanje generacijama, 'malim i velikim ljudima' u Crnoj Gori, ali i širom ondašnje Jugoslavije da čuvaju i očuvaju vrijednosti koje su opšte dobro i društveno blago.

Priča o „balavku“ Pjesnik Šimo Ešić se prisjetio kako je sa Radulovićem bio u Tuzli na Oktobarskim poetskim drugovanjima i gostovali su u jednoj školi. - Pred samo gostovanje, došao je Draganu telegram da mu se rodio drugi sin. ‘Balavko prvi’, njegov Ognjen, već je bio tema na susretanjima sa djecom, ali pominjao je da očekuje i ‘balavka drugog’. Upravo smo ulazili u školu kad je došla ta vijest. On je djeci ispričao i djeca su ga pitala: „A, kako se zove taj novi balavko“ – prisjetio se Ešić. Draganu je u tom trenutku došla na pamet jedna fina ideja. - Rekao je: „Ne znam, Marija i ja se nismo dogovorili oko toga, evo predložite vi“. Začudo, dogodi se da su djeca vrlo rado prihvatila taj njegov predlog. Na papirićima su vrlo brzo napisali imena kako oni predlažu da se zove Draganov drugi sin. Stavili smo na katedru sva predložena imena i najviše predloga je bilo da se zove Siniša. Mislite li da Dragan nije poslušao djecu. Možda nijedan drugi pisac to ne bi. Ali Dragan jeste. On je hodajuća dobrota, tako sam ga doživio i takvog ga volim i pamtim – rekao je Ešić.

Izabrao je najteži zadatak, da piše za djecu. Njegova pjesnička misao je briljantna, što je potvrdio i svojim svijetlim životom. Rođen je 1. maja 1950. godine u Nikšiću, a u besmrtnike se preselio 7. februara 2002. Pored književnog i televizijskog rada, bavio se fotografijom i slikarstvom. Dobitnik je najvećeg crnogorskog državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade. Bio je urednik lista „Slovo“ i organizator brojnih dječijih festivala.

nost - Dragan. Prefiks je lijep – zaključio je Nikoletić.

LEGENDA

DOBRO U ČOVJEKU

Radulovićevi prijatelji, pjesnik Tode Nikoletić i novinar Radojica Bulatović u razgovoru za Pobjedu pričaju o zajedničkom druženju, minulom vremenu i ovom današnjem u kojem su Draganovi mališani, kako kažu, postali ljudi. Većina njih veoma uspješni. Pored Nikoletića i Bulatovića, iz filma koji je prikazan premijerno na otvaranju manifestacije „Dani Dragana Radulovića“, citirali smo i riječi pjesnika Šima Ešića o svom velikom prijatelju. Nikoletić je kazao da je Dragan Radulović bio deset godina stariji od njega, te da je on u to doba bio književna legenda koja hoda. - Čovjek koji nije plijenio poezijom, već čovjek koji je svojim multimedijalnim pristupom donosio ogromnu vedrinu. Radostio je čitav region, gdje god da bi se pojavio – kazao je Nikoletić. Prema njegovim riječima, bio je fascinantna ličnost. Nešto kao Branko Ćopić, ali mlađeg izdanja. - Sjećam se i Ćopića i Desanke Maksimović, Miroslava Antića. Znam koliko su njihove pojave značile za običan narod kada hodaju ulicama. Na takav način su i Draganu Raduloviću prilazili, kako djeca tako i odrasli ljudi – rekao je Nikoletić. Radulovića vidi kao autora koji se bavio ljudskim sudbinama. - Pogotovo što je te sudbine pronašao u tim malim bićima. Djeci, koju mi sa estetske strane posmatramo kao vrstu anđela ili malih đavolčića. A šta se dešava u njima, to je bila ta mistifikacija koju je Dragan nama otkrivao – kazao je on. Probleme te djece, njihove patnje, ushićenja, maštu i snove, Radulović nam je predočavao.

Dobrota koja oradosti djecu NIKOLETIĆ: Duže će trajati život Radulovića nego mnogo građevina koje će mijenjati vlasnika i oblik BULATOVIĆ: Dragan je prisutan, ali mora biti iznova čitan kako bi brojne generacije imale prilike da se upoznaju sa njegovim stihom i djelom EŠIĆ: Znao je pokazati i prići djetetu na najbolji i najpravilniji način, onako kako će ga pridobiti za sebe - On je to jako dobro radio. Poslije toga, najvažnije je bilo što je učio djecu da pjevaju, vjeruju i istraju u životnoj trci koja je prepuna enigme koja ih očekuje. Davao im je krila. Nije ni čudo što je imao toliko krilatih pjesama. Jednostavno on ih oradosti. Na neki način, omedi ih. Tako da su slađi i od samog meda – ocijenio je Nikoletić. Naglasio je da mu je bila čast i privilegija biti uz takve ljude. - Svaki čovjek je za sebe sunce. Ako vidite da je to sunce pozitivno, onda istog trenutka i vi poprimate jednu lijepu energiju da bi je dalje prenosili – rekao je Nikoletić.

SJAJNA ZVIJEZDA

Najvažnije za Dragana Radulovića, kako je kazao Nikoletić, jeste što je krilatio i mlađe kolege.

Radulović u druženju sa najmlađima

- Sjećam se moje četvrte knjige koja je izašla nakon Draganove smrti. Pjesma posvećenja njemu je nosila naziv „Ulica zanesenjaka“. On se svrstao u zvezdarište i njegova zvijezda je zaista sjajna – istakao je Nikoletić. Na pitanje Pobjede koliki je značaj njegovog djela na prethodne i generacije koje sad stasavaju, Nikoletić je odgovorio da kad postavite temelj kuće, ona godinama može da orone, ako je ne održavate. - Ali kad postavite kulturni temelj koji je Dragan postavio, čitave generacije uče iz njegovih pjesama, a to je etika, jedna istinska vrijednost koja nam danas nedostaje i koja nam se urušava – rekao je Nikoletić. Čitave generacije koje su slu-

šale njegove pjesme, recitovale, išle na takmičenja, prema riječima Nikoletića, danas su zaista poznati umjetnici. - Susrijećem ih, Omara Bajramspahića, Emira Ćatovića. Nevjerovatno je koliko je tih momaka izašlo iz radionica - rekao je Nikoletić. Upravo manifestacija „Dani Dragana Radulovića“, kako je kazao Nikoletić, počela je sloganom „Dijete je čovjek važan“. - To je ta važnost koju je nama i mladim ljudima postavio. Pametan svijet na takvim temeljima gradi kuću. Na kulturi gradi kuću. Duže će trajati život Dragana Radulovića nego mnogo građevina koje će mijenjati vlasnika i oblik – naglasio je Nikoletić i dodao da mi danas živimo u dobu trke i nestrpljenja, pohlepe, gramzivosti. - To je antagonizam između onog i ovog vremena, koja se sada sukobljavaju – rekao je Nikoletić. On je pojasnio da živimo u vremenu u kojem ništa ne treba. - Nemamo osjećaj da nam nešto fali, jer neznanje kada zavlada onda tom neznanju ne treba znanje. Neophodan je i nismo svjesni koliko je njegov odlazak, zapravo gubitak koji je teško nadomjestiti. Svjesni smo tek kada izgubimo. Pokazujemo nostalgiju, potrebna nam je estetika i etika, dragocjenosti koje je nosio Dragan. Eto i sama paralela dragocje-

Prisjećajući se svog kolege i prijatelja, Bulatović je kazao da nikada nijesu izbjegavali najdemokratskiju instituciju razgovor. - Imali smo vremana za ideje. Družio se sa nama novinarima radija i bio drag gost. Bio je Nikšićanin sa stilom i veliki umjetnik koji se odmarao od pisanja, slikajući. Njegove ilustracije i slike su poznate. To je dio njegove ličnosti – rekao je Bulatović. Mnogo mu je zahvalan što je 1996. godine otvorio njegovu izložbu portreta i karikatura, u galeriji „Most“. - Njegova riječ je podigla značaj te manifestacije – kazao je Bulatović. Podsjeća da je Dragan odavno „ukoričen“ u čitanke i biblioteke. - Mislim da bi porodica, obrazovanje i mediji trebalo više da urade na promociji čitanja knjiga. Dragan je prisutan, ali mora biti iznova čitan kako bi brojne generacije imale prilike da se upoznaju sa njegovim stihom i djelom – rekao je Bulatović. Radulovića vidi kao velikog umjetnika i iznad svega velikog čovjeka koji je stvarao jako poučan i iskren sistem vrijednosti. - Nažalost, u tranziciji su se izgubile vrijednosti odnosa u porodici, odnosa prema vaspitanju, a ono je ključ ka samostalnosti. Dijete je čovjek važan, a djetinjstvo je otac čovjeka. U djetinjstvu se formira ličnost koja će kasnije biti afirmisana, potvrđena ili osporena tokom života – rekao je Blatović i naglasio da moramo u pedagoškom smislu da gledamo na sve njegove poruke. - On je znao da prepozna i opasnost u društvu u sredini u kojoj smo živjeli – kazao je Bulatović. Bulatović napominje da je najveća zasluga Radulovića ta što je afirmisao dobro u čovjeku. - Uspio je da to uradi na izvoru života, za najmlađu publiku – kazao je Bulatović. On je ocijenio da novi mediji odvlače pažnju od pravog pjesništva i treba insistirati na promociji knjige i poezije. - Dragan nije gubio vrijeme sa neinteresantnim ljudima. Živio je i stvarao daleko od kancelarija i kabineta. To nije bio njegov svijet. Kamermani, televizijska ekipa i reditelj Husein Bato Dukaj. Oni su bili simbol televizije i televizijskog stvaralaštva – istakao je Bulatović.

Prisjetio se jednog trenutka kada je Radulović za tri sekunude napisao posvetu u njegovoj radijskoj emisiji. - Sjećam se jednog dječaka koji je bio gost kod mene u studiju prije dvadeset pet i više godina. Bilo je pitanje koje se odnosilo na pjesmu i hor „Suncokrili“. Dječak je postavio pitanje, Dragan odgovorio. Nisam ni uspio da se pozdravim sa djetetom, a Dragan mu je već napisao „Mali Petar za čas tili, pogodio Suncokrili“. Tako sam svjedočio brzoj eksponiranoj i izraženoj emociji kroz poruku – rekao je Bulatović. Televizija Crne Gore je, prema riječima Bulatovića, u tehnološkom smislu mnogo napredovala, ali misli da i digitalizovanom najmoćnijem mediju prije svega treba rukopis, ideja, kultura govora, pa tek onda slika. - Batu i Draganu bi mnogo bilo lakše da rade u digitalizovanoj televiziji, ali bi i oni zadržali svoju osobenost i maštu za dobro djece i ljudi. Tehnološki napredak zahtijeva rukopis – zaključio je Bulatović.

PLAČ KAO PJESMA

U filmu koji je premijerno prikazan na otvaranju „Dana Dragana Radulovića“, njegov prijatelj i pjesnik Šimo Ešić je kazao da je Dragan poznavao jako djecu, ali ne samo poznavao njihovu dušu, nego je znao to i da izrazi. - Znao je pokazati i prići djetetu na najbolji i najpravilniji način, onako kako će ga pridobiti za sebe. Kako će ga utještiti, nasmijati i zagrliti. Takav je bio i u poeziji. Djeca su to jako dobro prepoznavala i cijenila. Voljela su ga. Gdje god je dolazio, bio je omiljen – kazao je Ešić. Nikad ne može zaboraviti još jedan važan detalj koji o Draganu govori možda najviše i najsnažnije. - Početkom devedesetih kada je počeo belaj na našim prostorima, kada su u Bosni počele da pljušte granate, Dragan je svakodnevno zvao telefonom, dok su još uvijek bile žive telefonske linije. Hrabrio nas, zvao da dođemo kod njega u Crnu Goru, pitao može li pomoći bilo kako i uvijek na kraju svakog razgovora plakao – kazao je Ešić. Posljednji razgovor kad je uspio da ih dobije telefonom protekao je u tom plaču. - Samo je jecao, nemoćan da bilo šta popravi i zaustavi. Plakao je. Taj njegov plač, za mene je ostala možda njegova najupečatljivija pjesma – rekao je Ešić. Boris BAJIĆ

Kultura

30. april, 1. i 2. maj 2021.

NAŠA TEMA: Postoji li savremena rodoljubiva poezija u Crnoj Gori i iz kakvih se pobuda piše

Nekadašnji idealizam zamijenio dubok otpor prema stvarnosti PODGORICA - Digitalizacija je uveliko promijenila ne samo način na koji se piše, već i način na koji se čita, pa iako je, kao što neki tvrde, internet spasio poeziju, njena tumačenja bi trebalo da dobiju nova sagledavanja. Motivi i teme su možda isti u širem smislu, ali načini su pretrpjeli metamofrozu i prije nego su se cijeli sistemi vrijednosti izvrnuli naopačke. Moderniji život - modernija pravila. Da li u takvom svijetu postoji rodoljubiva poezija, kakva je i koliko iskrena i koliko je u stanju da svojom silinom odjekne u kolektivu kao opšte dobro, kao zajednička, pitali smo prof. dr Novaka Kilibardu, prof. dr Sofiju Kalezić i pjesnike Đorđa Šćepovića i Borisa Đurovića. U posljednjih desetak godina nekoliko crnogorskih autora je, najprije kroz buntovničke stihove, a kasnije i pravim himnama svojoj zemlji, počelo da provlači aktuelni politički i društveni momenat naše države kroz poeziju, a neke od tih pjesama su, poput „Heroine“ Borisa Đurovića, postale opšte dobro. Uz uzore kao što su Radovan Zogović, Leso Ivanović, Ratko Vujošević, Mirko Banjević, Stefan Mitrović, Dušan Kostić, Janko Đonović i drugi velikani crnogorske poezije koji nikad nijesu zaboravljali kamen s kog potiču, danas patriotizam živi i u poeziji Đorđija Šćepovića, Saladina Burdžovića, Lene Ruth Stefanović, Sonje Milatović, Borisa Jovanovića Kastela, Jovana Radojevića i mnogih drugih savremenih crnogorskih pjesnika.

VIDOKRUG

Prof. dr Kilibarda priznaje da nema poseban uvid u patriotsku poeziju savremenog doba, između ostalog zato što te poezije danas nema mnogo. - Nažalost, nove generacije okrenule su se komercijalnim muzičkim trendovima, koji glorifikuju materijalizam i problematično ponašanje – rekao je Kilibarda. Na pitanje da li rodoljubiva pjesma u digitalnoj Crnoj Gori ima načina da pokrene u čitaocu osjećaj pripadnosti kolektivu, Kilibarda polazi od šire slike. - Internacionalne dimenzije današnjeg društva značajno su umanjile rodoljubivi odnos pjesnika prema domovini. Sa dolaskom globalnih tehnologija, vidokrug građana više nije ograničen lokalnim konturama, što ima i dobre i loše strane. Međutim, rodoljubiva poezija još uvijek može pokrenuti osjećanja u čitaocu, odnosno slušaocu – rekao je Kilibarda. Profesorica Sofija Kalezić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, s pozicije teoretičarke i hroničarke crnogorske

KILIBARDA: Istinska rodoljubiva poezija podstiče slogu i poštuje multietničko i viševjersko društvo KALEZIĆ: Danas su prisutni razočaranost, čak i ogorčenost, koji produkuju ironičkosarkastičan odnos prema pojavnosti i isticanje banalizovane vizije svijeta ŠĆEPOVIĆ: Kao i poezija uopšte, tako valjda i ona rodoljubiva jeste posljedica nekih okolnosti literarne zaostavštine, smatra da poezija uopšte, a patriotska u prvom redu, predstavlja vrijednost za sva vremena, i prema njenom mišljenju i te kako ima smisla u kreativnom pogledu ići putem koji su zacrtali literarni prethodnici. - U segmentu moje nove monografije „Istorija crnogorske književnosti br IV - Istorija crnogorske književnosti između dva svjetska rata“ uvela sam opširan dio koji se odnosi na stvaralaštvo revolucionarnih pjesnika. Oni su mahom mladi poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata i Revolucije i većina nije stigla da napuni ni trideset godina, što istovremeno znači da su poživjeli i nastavili da se razvijaju - da bi se u tom slučaju moglo i kompletnije govoriti o njihovoj patriotskoj poeziji. Međutim, s punim pravom se može reći da i danas zadivljuju misaoni i umjetnički rasponi Radosava Ljumovića, Buda Tomovića, Đine Vrbice, Novice i Slobodana Škerovića, Baća Bašića i drugih autora – rekla je Kalezić.

ELEMENTI

Kada je riječ o odnosu umjetničkog poštovanja prema kolektivu, odnosno državi, i ironije koja nerijetko izvire iz savremene patriotske poezije, profesor Kilibarda smatra da se to pitanje mora sagledavati iz različitih uglova. - Politička teorija govori da je država sastavljena od tri elementa: teritorije, stanovništva i vlasti. Teritorija Crne Gore, njena prirodna i geografska bogatstva, zaista zaslužuju poetsku obradu. S tim u vezi je podizanje ekološke svijesti građana, i poziv na odbranu naših prirodnih ljepota. Što se tiče elementa vlasti, neumjesno je praviti taj tip poetskog veličanja, sem ako ne govorimo o istorijskim velikanima crnogorskih dinastija. Konačno, najvažniji element je stanovništvo. Naža-

Novak Kilibarda

Sofija Kalezić

Đorđe Šćepović

Boris Đurović

lost, veliki broj ljudi osjeća defetizam i razočaranost u ovom pogledu. Uspjela rodoljubiva poezija tu može podstaći solidarnost, saosjećanje, nadu u budućnost potomaka i poštovanje prema precima. Sa druge strane, s obzirom na mnogo povoda za pjesničku ironiju, ona se može koristiti kao sredstvo konstruktivne kritike i humora – rekao je Kilibarda. Nekadašnja patriotska poezija i današnja se, prema mišljenju Sofije Kalezić, veoma razlikuju. - Dok su nekad u fokusu autorskog stvaranja bili borba za slobodu, beskompromisnost, sklonost parolama (npr. „Bolje grob nego rob“), životni fatalizam, doza zanesenjaštva, čak i naivnosti, idealizma svakako, danas su prisutni razočaranost, čak i ogorčenost, koji produku-

ju ironičko-sarkastičan odnos prema pojavnosti i isticanje banalizovane vizije svijeta koja u središtu nosi dubok otpor lirskog subjekta. Od savremenih crnogorskih pjesnika takva vizija i doživljaj stvarnosti može se primijetiti u poeziji mladih pjesnika Đorđa Šćepovića i Borisa Đurovića, ali i kod pjesnika srednje i starije generacije (Rodoljub Ćorić, Ljubeta Labović, Slobodan Zoran Obradović, Marin Čaveliš, Mladen Lompar, Jevrem Brković i ostali) – rekla je Kalezić.

IDEALNE OKOLNOSTI

I Kilibarda i Kalezić su usaglašeni da ne postoji efektnija forma od poetske kada je potrebno staviti u prvi plan ljubav prema svojoj zemlji i kritiku postojećeg stanja u njoj. - Poezija tu ima prvo mjesto, jer

Đurović: Istovremeno odajem priznanje i provociram Boris Đurović, autor vrlo popularne pjesme „Heroina“, smatra da pisanje rodoljubive poezije može proizaći iz divljenja zemlji ili razočaranja u nju. - Kod mene se to prepliće u smislu da se divim fizičkom, a metafizičkim sam razočaran. Istovremeno odajem priznanje i provociram, jer pjesnik današnjice mora imati moralnu dužnost da predośeti štetni poredak i da poeziju poturi kao predznak za nadolazeće. Rodoljubivom poezijom ne mogu zaštititi zemlju, ali mogu pokazati kako se zemlja voli, čak i kad se njen put kosi s mojim željama – rekao je Đurović za Pobjedu. Za pomenutu pjesmu kaže da je nastala iz nemoći da mijenja, iz grča. - Reakcije su bile pozitivne, mada ne mogu reći da sam iznenađen, zato što je to pjesma svih nas koji živimo Crnu Goru i svako može da je potpisuje. Ona je nastavila svoj život mimo mene, mimo korica i neka bude u službi onih koji služe svojoj zemlji. To je pjesma o neuništivosti – rekao je Đurović.

ona najbrže izaziva emocije i širi se među narodom. Međutim, zato je i najviše podložna zloupotrebi. Istinska rodoljubiva poezija podstiče slogu i poštuje multietničko i viševjersko društvo. Ona traži motive koji transcendiraju naše tribalističke antagonizme, i pruža tolerantni prostor za različitosti, u kome se ne narušava sloboda individualnog identiteta, niti pravo da se osjećamo dijelom određenog kolektiva – rekao je Kilibarda. Kalezić, s druge strane, ističe da to ne znači da patriotskih tendencija ili onih oslikanih sa njihovog naličja nije bilo i u proznoj formi, gdje ističe Sretena Asanovića, Mirka Kovača, Zuvdiju Hodžića, Huseina Bašića, našeg sagovornika Novaka Kilibardu i Jevrema Brkovića, ali i dramskoj, gdje pomi-

nje Marka Kavaju, Ljubomira Đurkovića i Natašu Nelević. Istraživanje proznog stvaralaštva književnica koje je rezultiralo prvom monografijom na crnogorskom prostoru „Minervinim tragom“, dovelo je Kalezić do mnogih spisateljica kojima je Crna Gora bila inspiracija. - U svakom slučaju, posmatrano i u sinhroniji i dijahroniji, nema manje zemlje a kad je u pitanju umjetnost, osobito književna riječ - sa više talentovanih ljudi od Crne Gore – rekla je Kalezić. Đorđe Šćepović, kao jedan od autora čija poezija, pogotovo u posljednjoj zbirci „Glasnici“, počiva na kritičkom promišljanju o posljednje dvije godine u Crnoj Gori i u čijem su fokusu ne samo kritika i ljubav prema domovini, već i ljutnja, strepnja i pobuna, poziva se na sve najveće crnogorske sinove koji su pisali o Crnoj Gori, od Njegoša do danas. - Ne mogu reći da sam u cjelosti u toku s aktuelnom književnom produkcijom, ali pouzdano znam da i danas pjesnici pjevaju Crnoj Gori, prije svih imam u vidu Tijanu Rakočević i Borisa Đurovića koji su, rekao bih, nastavili onamo đe su stali Radovan Zogović i ostali. Ne vjerujem u uzore u poeziji. Nikad i nijesam, ali uvijek je bilo pjesnika koje sam rado čitao i kojima sam se divio – rekao je Šćepović. Za svoju poeziju kaže da nije imao plan da bude rodoljubiva dok je stvarao. - Kao i poezija uopšte, tako valjda i ona rodoljubiva jeste posljedica nekih okolnosti. Priznaćete da su naše okolnosti idealne za jednog pjesnika. Ako preko puta vas imate gomilu pisaca (u takozvanom nacionalnom udruženju pisaca) koji pišu i objavljuju izdajničku, odnosno „kolonijalnu poeziju“ (moj mali doprinos teoriji književnosti), onda pretpostavljam i da nemate drugi izbor osim da njihovu izdaju Crne Gore poništite vašom ljubavlju prema njoj – rekao je Šćepović. D. ERJAVŠEK

Hronika Podgorice

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi DOMOVI ZDRAVLJA - Izabrani doktori za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik) - od 7 do 21 sat - Izabrani doktori za djecu – Nova varoš, 24 sata dnevno; - Tuzi i Zeta - od 7 do 15 sati; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet od 7 do 21 sat; - Jedinica za patronažnu radiće po ustaljenom rasporedu – nalozi će se primati u zdravstvenim objektima Konik i Blok pet – od 7 do 19 sati; APOTEKE - Montefarm, Ulica slobode – od 7 do 22 sata POŠTA CG 30. april - Delta siti - od 10 do 19 sati - TC Pobrežje - 9 do 18 sati - TC Bazar - od 8 do 18 sati - Voli - Naš diskont - od 8 do 18 sati - Zlatica (Voli) - od 8 do 18 sati - Golubovci (Voli, Mahala) od 8 do 18 sati 1. maj – pošte neće raditi 2. maj – poslovnica u Ulici slobode - od 8 do 14:30 sati BANKE Univerzal kapital banka 30. april – poslovnica u Ulici Stanka Dragojevića od 8 do 13 sati 1, 2. i 3. maj – ne radi Prva banka 30. april - Filijala u Ulici Vuka Karadžića bb - od 8 do 16 sati - Šalter na Bulevaru Pera Ćetkovića 305 - od 8 do 16 sati - Filijala Tuzi - od 8 do 15 sati -1, 2. i 3. maj: – neradni dani za sve filijale i šaltere CKB banka: 30. april - Poslovnica u Moskovskoj ulici (zgrada Vektra)- od 8 do 16 sati - Poslovnica u Delti – od 8 do 19 sati 1, 2. i 3. maj – neradni dani za sve poslovnice PIJACE I TRGOVINE Zelene pijace: od 6 do 15 sati Mješovite pijace: 8 do 15 sati Kamionska pijaca: uobičajno radno vrijeme Stočna pijaca: 6 do 13 sati Voli 30. april – uobičajeno radno vrijeme 1, 2. i 3. maj – neradni dani Aroma 30. april – uobičajeno radno vrijeme 1, 2. i 3. maj – neradni dani TC Pobrežje 30. april - od 9 do 19h 1, 2. i 3. maj – neradni dani TC Bazar 30. april – od 10 do 19 sati 1, 2. i 3.maj – neradni dani TC Delta 30. april – od 10 do 19 sati 1, 2. i 3. maj – neradni dani

AUTOBUSKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje ŽELJEZNIČKA STANICA Ubičajeno radno vrijeme i red vožnje PARKING SERVIS Besplatno parkiranje parkinzi - Bulevar Stanka Dragojevića - sjeverni dio bivše kasarne ,,Morača“ - Kod istočne tribine Gradskog stadiona - Trg Balšića (mali parking) - Ulica Džona Džeksona (pored KBC-a) - Ulica Svetlane Kane Radević (kod hotela ,,Podgorica) - Ulica Jola Piletića (kod zgrade Uprave policije) - Cetinjski put (kod zgrade Rektorata) - Bulevar revolucije (PC Kruševac) i garaže - Ulica Milana Popovića (kod vrtića ,,Ljubica Popović“, iza ,,Maše“) - Ulica Novaka Miloševa (dvorišna strana) Naplaćivaće se na parkinzima: - Miljana Vukova (iza TC Ražnatović, u centru) - Vaka Đurovića (kod Fonda PIO) - Ivana Milutinovića (kod SC ,,Morača“) - garaža u Karađorđevoj ulici CEDIS Cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: - Podgorica: 020/622-773, 067/240-018 - Golubovci: 020/873-327 - Tuzi: 020/875-415 Šalter u TC Delta 30. april – od 10 do 19 sati 1, 2. i 3. maj - neradni dani AGENCIJA ZA STANOVANJE Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati Kontakt telefoni: 020/623493, 622-115 i 067/266-663 VODOVOD - Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440388

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Spuštena betonska ploča iznad Savinog potoka u Maslinama

Radovi nastavljeni po novom projektu U okviru rekonstrukcije raskrsnice ulica Skopske, Đulje Jovanova, Sarajevske ulice i Ulice Carev laz i izgradnje mosta preko Savinog potoka radnici građevinske firme ,,Koding“ d. o. o. su, u skladu sa izmjenama glavnog projekta, završli spuštanje armirano-betonske ploče mosta sa pratećim radovima.

Spuštena je armirano-betonska ploča mosta, a nakon toga slijedi izvođenje ostalih pozicija radova na ovom objektu. U toku je snimanje izvedenog objekta radi usklađivanja projektne dokumentacije i izvedenog stanja – kazali su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice M. BABOVIĆ

U toku je snimanje izvedenog objekta radi usklađivanja projektne dokumentacije i izvedenog stanja, nakon čega će biti nastavljeno sa izvođenjem ostalih radova.

PROJEKAT

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (investitor ovoga posla) kazali su za Pobjedu da su usljed neslaganja u visini armirano-betonskih zidova u koritu Savinog potoka i konstrukcije mosta izvršene izmjene glavnog projekta koje su, u skladu sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, dostavljene urbanističko – građevinskoj inspekciji. Nakon izvršenog inspekcijskog pregleda, dodaju, Agenciji za izgradnju i razvoj je naloženo da uskladi izvedeno stanje sa odobrenim revidovanim glavnim projektom. - Izvršeno je spuštanje armirano-betonske ploče mosta sa pratećim radovima, nakon čega slijedi izvođenje ostalih pozicija radova na ovom objektu. U toku je snimanje izvedenog objekta radi usklađivanja projektne dokumentacije i izvedenog stanja, nakon čega će izvođač sa kojim je zaključen ugovor o izvođenju radova, nastaviti sa

Radovi kod Savinog potoka u Maslinama

izvođenjem ostalih pozicija – kazali su iz Agencije za izgradnju i razvoj.

RADOVI

Podsjećamo, rekonstrukcija raskrsnice ulica Skopske, Đulje Jovanova, Sarajevske i Carev laz i izgradnja mosta preko Savinog potoka u Maslinama počela je 15. jula prošle godine i trebalo da bude završena u roku od 100 dana. Međutim, u toku izvođenja radova došlo je do neslaganja u visini AB zidova u koritu Savinog potoka i konstrukcije mosta, AB ploče. Radovi su privremeno

U vrtiću u Golubovcima organizovana mala radna akcija

Uredili dvorište

Zaposleni u Vaspitnoj jedinici ,,Zvjezdani vrt“ u Golubovcima (JPU ,,Đina Vrbica“) organizovali su akciju uređenja dvorišta, u okviru programa ,,Eko-škola“. - U akciji su učestvovala i djeca starijih vrtićkih grupa, sa vaspitačicama Ljiljanom Dragović i Žanom Goranović. Djeca su se zabavila boraveći u dvorištu, a pritom su pružali svoj mali doprinos u ovoj akciji noseći pokošenu travu i sjeckajući lavandu. Naravno, odrasli su obavljali nešto zahtjevnije poslove kako bi dvorište izgledalo ljepše – objavili su iz JPU ,,Đina Vrbica“. Nakon što su uredili dvorište, svi su zaigrali veliko ,,proljećno kolo“. - Akcija će biti nastavljena i narednih dana sađenjem saksijskog i sobnog cvijeća, pod nazivom ,,Rastimo i cvjetajmo zajedno“ – najavili su iz ,,Đine Vrbice“. I. M.

ČISTOĆA - Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta (Ulica Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat. Nj. B. Uređivanje dvorišta vrtića

bili u prekidu zbog kontrole visinskih kota i poprečnih profila i količine protoka vode na dijelu Savinog potoka obuhvaćenog radovima, kako bi se sagledala mogućnost da se izvedena konstrukcija zadrži, uz eventualne, tehnički prihvatljive korekcije. Dužina mosta na Savinom potoku, koji spaja ulice Đulje Jovanova i Desete crnogorske, je pet metara. Širina saobraćajnice na mostu iznosiće šest metara i imaće obostrane trotoare širine metar i po. Ispred i iza mosta, su AB zidovi na obje strane Savinog potoka. Pored ovoga, bi-

će rekonstruisan i dio okolnih ulica i raskrsnica sa Skopskom ulicom. Saobraćajnice će u zoni rekonstrukcije imati obostrane trotoare i biće uklopljene u postojeće stanje. Na saobraćajnicama će biti izgrađen vodovod, atmosferska, fekalna i TK kanalizacija, kao i javna rasvjeta. Investitori ovog projekta je Glavni grad Podgorica i Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d. o. o. izvođač radova je građevinska firma „Koding“ d. o. o. Podgorica. Ugovorena vrijednost radova je 243.605 eura sa PDVom. I. MITROVIĆ

Zasijedao Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada

Markoviću još jedan mandat na čelu Sportskih objekata Na sjednici Odbora za izbor i imenovanja utvrđen je prijedlog, koji će se naći pred odbornicima podgoričkog parlamenta, da dosadašnji izvršni direktor gradskog preduzeća Sportski objekti Vojislav Marković tu funkciju obavlja i u narednom mandatu. Zamjenik predsjednika Odbora za izbor i imenovanja Zdravko Burzanović kazao je da je sproveden javni konkurs za izvršnog direktora Sportskih objekata na koji se prijavio samo jedan kandidat, magistar Vojislav Marković. Na inicijativu gradonačelnika Ivana Vukovića, Skupštini će biti predloženo da članovi Komisije za odabir projekata valorizacije kulturne baštine na teritoriji glavnog grada budu Ana Medigović, Vladimir Vojinović i Andrijana Mihailović. Odbor je na sjednici utvrdio i da Skupštini predloži da Vesni Maraš prestane funkcija članice Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave, da za člana Izborne komisije glavnog grada bude predložen Momčilo Vujošević, a da član Odbora direktora Agencije za stanovanje umjesto Irme Nišić bude izabran Emil Đokić. Jovan Rabrenović biće predložen za člana skupštinskog Savjeta za pitanja lica sa invaliditetom, a Irma Nišić trebalo bi da zamijeni Mariju Blagojević na mjestu odbornice koja prisustvuje sklapanjima braka. Nj. B.

Hronika Podgorice

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Na most na Morači koji je izgrađen u okviru druge faze projekta jugozapadne obilaznice postavljeni su i utegnuti kosi kablovi, a trenutno se izvode radovi na hidroizolaciji i izgradnji ivičnih vijenaca. Nakon ovih radova slijede radovi na ugradnji dilatacija, ogradi mosta i asfaltiranju. Navodeći da su i pejzažno uređenje i građevinski radovi na prvoj i trećoj dionici u završnoj fazi koordinatorka za niskogradnju u komaniji Bemax Jovana Vuksanović kazala je za Pobjedu da će svi radovi na jugozapadnoj obilaznici biti završeni do 21. maja, Dana nezavisnosti. - Radovi na postavljanju i utezanju kosih kablova su završeni. Trenutno se izvode radovi na hidroizolaciji mosta i izgradnji ivičnih vijenaca. Nakon ovih radova slijede radovi na ugradnji dilatacija, ogradi mosta i asfaltiranju – kazala je Vuksanović. Podsjećamo, na mostu je prethodno izgrađen betonski pilon visok 31 metar, sa kojega se na konstrukciju mosta spušta sedam parova kosih čeličnih kablova. Koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemax, koja je izvođač ovog građevinskog projekta, navodi da se privodi kraju i pejzažno uređenje i građevinski radovi na trasi prve i treće dionice. - Aktuelna situacija sa korona

Radovi na sve tri dionice jugozapadne obilaznice biće završeni do 21. maja

Za Dan nezavisnosti preko novog mosta Radovi na postavljanju i utezanju kosih kablova su završeni. Trenutno se radi na hidroizolaciji mosta i izgradnji ivičnih vijenaca. Nakon toga slijede radovi na ugradnji dilatacija, ogradi mosta i asfaltiranju – kazala je koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemax Jovana Vuksanović

Jasne konture novog mosta na Morači

virusom utiče na djelatnost kojom se bavimo, ali imajući u vidu da je Bemax iskusna i organizovana kompanija nastojimo da uticaj smanjimo na najmanju moguću mjeru, u čemu uspijevamo. Nadamo se

Nastavljeno predstavljanje novih kreativnih preduzetnika u TC Delta siti

da u budućnosti neće biti nekih većih problema izazvanih korona virusom – poručila je Vuksanović i najavila da će do 21. maja završiti radove na sve tri dionice jugozapadne obilaznice.

Jugozapadna obilaznica, ukupne dužine 3,34 kilometra, sastoji se iz tri faze, čija je ukupna vrijednost oko 16 miliona eura. Njena izgradnja počela je u avgustu 2018. godine. Predstavlja saobra-

ćajnicu primarne mreže, koja čini vezu između magistralnog puta Podgorica – Cetinje i magistralnog puta Podgorica – Petrovac. Na ovaj način će biti izgrađen dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja. Obilaznica je podijeljena je na tri dionice i sadrži tri objekta - most preko rijeke Morače, dužine 150 metara,

nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra i podvožnjak prema Botunu. Prva dionica je duga 1,35 kilometara, proteže se od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, druga dionica je duga 200 metara i na njoj se nalazi most, dok je treća dionica, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem Podgorica – Petrovac, a duga je dva kilometra. I. MITROVIĆ

Gradonačelnik se sastao sa predstavnicima fudbalskih klubova

Glavni grad će pomoći drugoligašima i trećeligašima Gradonačelnik Ivan Vuković susreo se juče sa predstavnicima fudbalskih klubova iz Podgorice koji se takmiče u Drugoj i Trećoj ligi. Sastanku su prisustvovali predstavnici FK Kom, FK Drezga, FK Zabjelo, FK Ribnica, FK Crvena stijena, FK Karioke, FK Adria i FK Mladost iz Donje Gorice.

Štand MIKA Rawbeauty u Delta sitiju

Na sastanku je najavljeno da će Glavni grad pomoći ovim klubovima kako bi lakše prevazišli probleme sa kojima se suočavaju. Gradska uprava će, pored finansijske podrške, nastojati da dodatno animira i biznis zajednicu, uspješne preduzetnike i ljubitelje fudbala, da u narednom periodu pomognu našim klubovima u skladu sa mogućnostima.

Nakit koji se prepoznaje na prvi pogled Radovi se privode kraju Sastanak gradonačelnika i fudbalskih radnika

Gradonačelnik je pozvao predstavnike klubove i da prate konkurs za sufinansiranje

programa sportskih organizacija, koji se svake godine raspisuje u januaru, s obzirom na to

da u prethodnom periodu nije bilo većeg interesovanja ovih H. P. klubova.

Podgorica 9. maja dobija novi pješački most na Morači

Nakon što je stupanjem na snagu novih epidemioloških mjera dozvoljen rad tržnih centara, nastavljena je realizacija ovogodišnjeg ciklusa podrške kreativnom preduzetništvu. Na centralnom štandu u šoping molu Delta siti, u okviru programa koji Glavni grad realizuje u saradnji sa najvećim molom u gradu i kompanijom Stratedžist, ovog mjeseca u centralnom prizemnom dijelu Delte svoje proizvode predstavlja MIKA rawbeauty. - ,,MIKA rawbeauty“ je autentičnan crnogorski brend nakita, i to prstenja i ogrlica od nebrušenog poludragog kamenja i kristala i oplemenjene žice. Idejni tvorac ovog brenda je Milena Đergović, a želja autorke brenda bila je da osmisli dizajn koji bi odgovorio potrebi tržišta za inovativnim i originalnim aksesoarom i koji bi se svojom posebnošću isticao i na prvi pogled prepoznao – navodi se u saopštenju Glavnog grada. Od početka 2021. godine, odnosno kroz ovogodišnji konkurs, do sada su svoje proizvode predstavili domaći brendovi Radionica Krpenka, ,,Petit Paris Clothing“ i Flamingo Design. I.Kr.

planiranom dinamikom Izgradnja pješačkog mosta na Morači privodi se kraju planiranom dinamikom. Riječ je o projektu vrijednom blizu dva miliona eura, koji će predstavljati značajan doprinos unapređenju komunalne infrastrukture u Podgorici i važan razvojni projekat.

Gradilište mosta na Morači kod starog kolektora

- U proteklom periodu završeno je izlivanje betonske ploče, postavljena je zaštitna ograda na mostu, vodovodne i kanalizacione instalaci-

je, kao i šahtovi koji spajaju hidrotehničke instalacije sa postojećim kolektorom. Takođe, završeni su prilazni putevi sa obje strane mosta i u toku je postavljanje zaštitne ograde na pristupnim stazama mostu, kao i pripreme za asfaltiranje mosta. Planirano je da svi radovi budu završeni do 9. maja, Dana Evrope – saopšteno je iz Glavnog grada. Most je dugačak oko 125 metara, širok je 6,4 metra, ima dvije biciklističke staze i prilagođen je osobama sa invaliditetom. Pješački most služiće i za prenos hidrotehničkih instalacija, kao dio projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. I. Kr.

Svijet

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Predsjednik SAD Džozef Bajden obilježio sto dana mandata govorom u Kongresu

Amerika ponovo kreće naprijed

Sjedinjene Države se sa Kinom i drugim zemljama takmiče da osvoje 21. vijek, rekao je Bajden. ,,Svi smo vidjeli koljeno nepravde na vratu crnačke Amerike. Sada je trenutak za stvarni napredak – poručio je Bajden i od Kongresa zatražio da usvoji zakone kojima se reguliše policijsko postupanje do prve godišnjice smrti Džordža Flojda. Vakcinacija je bio jedan od najvećih logističkih dostignuća u Americi, poručio je američki predsjednik VAŠINGTON – Amerika ponovo kreće naprijed – poručio je juče američki predsjednik Džozef Bajden tokom obraćanja članovima Senata i Predstavničkog doma američkog Kongresa, povodom sto dana mandata na čelu Bijele kuće. - Gospođo predsjedavajuća i gospođo potpredsjednice, nijedan predsjednik nikad ranije nije izgovorio ove riječi na ovom podijumu. Bilo je krajnje vrijeme – počeo je svoje izlaganje Bajden obraćajući se dvjema ženama, predsjedavajućoj Predstavničkog doma Nensi Pelosi i potpredsjednici Bijele kuće Kamali Haris. Bajden je u nastavku izlaganja kazao da su „Sjedinjene Države u usponu“ i da su „izabrale nadu nasuprot straha“. – Amerika je bila u požaru kada sam stupio na dužnost prije stotinu dana. Usvojili smo ekonomski plan i već vidimo rezultate koji utiču na oporavak zemlje – rekao je Bajden, a prenio Glas

Amerike. Dodao je da 90 odsto Amerikanaca živi na manje od pet milja (osam kilometara) od punktova za vakcinaciju protiv kovida. – Vakcinišite se. Uzmite vakcinu. Dostupne su – poručio je Bajden ističući i da će u prvih sto dana njegovog mandata biti dato 220 miliona vakcina. Istakao je i da je reakcija države na pandemiju korona virusa, uključujući i vakcinaciju, bio jedan od najvećih logističkih dostignuća u Americi. Bajden je ukazao i da se Sjedinjene Države sa Kinom i drugim zemljama takmiče da, kako je rekao, osvoje 21. vijek. – Plan za spas Amerike omogućiće nam da prepolovimo broj djece koja žive u siromaštvu tokom 2021. godine. U tom procesu otvoreno je 1,3 miliona radnih mjesta u roku od 100 dana. Više radnih mjesta nego u prvih sto dana mandata bilo kog predsjednika – kazao je Bajden.

Mračni dan američke istorije Džozef Bajden se tokom govora u Senatu osvrnuo i na upad pristalica svog prethodnika Donalda Trampa u zgradu Kongresa ističući da to predstavlja „mračni dan američke istorije“ – To su naši protivnici u inostranstvu vidjeli kao priliku da nas osvoje koristeći se podjelama. Tražim od Kon-

gresa da zbije redove i pokaže svijetu da možemo stvari da privedemo kraju. Fotografije rulje koja je napala Kapitol smatrali su kao dokaz zalaska sunca nad američkom demokratijom. Pogriješili su i potrebno je da im to dokažemo. Moramo dokazati da demokratija i dalje funkcioniše – istakao je Bajden.

On je nacionalni plan o zapošljavanju, koji je ranije predložio, okarakterisao kao najznačajniji još od Drugog svjetskog rata. Naveo je i da će potpredsjednica Kamala Haris predvoditi inicijativu za otvaranje novih radnih mjesta. Kada je riječ o obnovi infrastrukture, Bajden je predložio plan koji, kako je rekao, vrednuje rad, a ne samo bogatstvo. – Iskoristićemo ga da zamijenimo 100 odsto cijevi širom zemlje kako bi svi građani imali ispravnu pijaću vodu – rekao je Bajden. On je tome dodao i planove za borbu protiv klimatskih promjena. Založio se i da Sjedinjene Države preuzmu primat u proizvodnji električnih automobila, turbina i baterija koje ne zagađuju životnu sredinu. – Nema razloga da se djelovi za turbine proizvode u Pekingu, a ne u Pitsburgu rekao je američki predsjednik. Bajden je naveo i podatak da je 20 miliona Amerikanaca, u vrijeme pandemije korona virusa, ostalo bez posla. Nasuprot tome, 650 milijardera je, kako je rekao, prihodovalo ukupno hiljadu milijardi dolara. – Prelivanje u ekonomiji nikada nije dalo rezultate. Potrebno je da je izgradimo od kraja prema sredini – poručio je Bajden. Govoreći o odnosima sa Kinom, Bajden je rekao da tu zemlju i njenog predsjednika ne smatra neprijateljem već konkurentom. Ispričao je da je kineskom kolegi Si Đinpingu rekao da će

Džozef Bajden tokom obraćanja u Kongresu

„svestrano braniti američke interese, uključujući i globalnu ekonomiju“. – Rekao sam mu i da ćemo zadržati snažno vojno prisustvo u području Pacifika, kao što to činimo sa Sjevernoatlantskom alijansom u Evropi. Ne da bismo započeli sukob, već da bismo ga spriječili – kazao je Bajden. Kada je riječ o Rusiji, Bajden je kazao da je direktno i proporcionalno odgovorio na pokušaje Rusije da se miješa u izbore održane 2020. godine kao i sajber napade počinjene u Americi. Bajden je istakao i da će Sjedinjene Države sarađivati sa saveznicima u vezi sa rastućim nuklearnim prijetnjama Irana i Sjeverne Koreje koristeći se, kako je naveo, diplomatijom i odvraćanjem. Osvrnuo se i na problem sve većeg oružanog nasilja u SAD ističući da je u tom smislu potrebno primijeniti striktne zakone. Republikance je pozvao da se pridruže demokratama kako bi se sanirali nedostaci u regulativi koji otežavaju temeljnije provjere korisnika naoružanja i razornije municije.

Od Kongresa je zatražio da usvoji zakone kojima se reguliše policijsko postupanje do prve godišnjice smrti Džordža Flojda, koji je u maju 2020. preminuo tokom privođenja, za šta je nedavno osuđen bivši policajac iz Mineapolisa Derek Šovin. – Svi smo vidjeli koljeno nepravde na vratu crnačke Amerike. Sada je trenutak za stvarni napredak – poručio je Bajden. Kazao je i da želi da poboljša američku migracionu politiku, pozvavši Kongres da usvoji reformski zakon kojim će biti povećana novčana davanja za efikasniju graničnu kontrolu, ali i put ka američkom državljanstvu. Bajden je svoj govor zaključio uvjerenjem da nikada nije bio sigurniji kojim će putem zemlja ići. – Mi smo Sjedinjene Američke Države. Ne postoji ništa izvan naših mogućnosti, ništa što ne možemo riješiti ako radimo zajedno - zaključio je Bajden. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Marketing

Arena

Rukomet

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Crnogorska rukometna reprezentacija protiv Švedske i Rumunije večeras i u neđelju (18 h) u ,,Bemax areni“ igra odlučujuće mečeve za plasman na Evropsko prvenstvo

CRNA GORA SE PITA PODGORICA - Poslije poraza od Rumunije u novembru prošle godine djelovalo je da je pred rukometašima Crne Gore težak put ka Evropskom prvenstvu. Ali se sve promijenilo u martu kada je Kosovo dva puta iznenadilo Rumune i potpuno promijenilo situaciju u Grupi 8. Zbog toga su ,,lavovima“ tri boda bila potrebna iz duela sa Kosovom i Rumunijom - prvi dio su obavili u Prištini - slavili 27:22, pa je situacija pred posljednja dva kola čista. Odnosno, matematika je jasna. Ako Crna Gora večeras (od 18 sati) pobijedi Švedsku plasiraće se na prvenstvo Evrope. Ako momci selektora Zorana Roganovića dođu do boda scenario se ne mijenja, čak ni zbog poraza. U neđelju, posljednjem kolu, moraju makar bod da osvoje protiv Rumunije da bi sa drugog mjesta putovali u Mađarsku i Slovačku. U slučaju drugog epiloga - Rumunija bi nas preskočila i otišla na EP. Ali o ovom raspletu niko ne razmišlja.

SNAGA TIMA

,,Lavove“ večeras u pretposljednjem kvalifikacionom meču čeka poslastica protiv vicešampiona svijeta. - Iza nas je teško gostovanje, sa zahtjevnim putem do Prištine i nazad. Ostvarili smo bitnu pobjedu, kao prvi korak, od ukupno tri važna, zbog čega smo zadovoljni. Mislim da smo protiv Kosova odigrali kvalitetan meč, nijesmo se

Ako ,,lavovi“ savladaju vicešampiona svijeta završiće posao, u slučaju poraza ili remija, bio bi dovoljan neriješen ishod sa Rumunijom u posljednjem kolu

Čavor vjerovatno igra protiv Rumunije Stefan Čavor zbog povrede ruke preskočio je duel sa Kosovom, a vjerovatno će i pretposljednji sa Švedskom. Zdravstveni tim radi sve kako bi oporavio našeg reprezentativca da zaigra u neđelju protiv Rumunije.



Reprezentacija Kosova dva puta je šokirala Rumune, a da je bio drugi epilog, našem timu bila bi potrebna dvocifrena pobjeda protiv posljednjeg rivala ili makar bod protiv Švedske

puno trošili fizički i ako mogu da kažem emotivno. Držali smo utakmicu pod kontrolom, igrali kvalitetno i pobijedili - kazao je Miloš Božović. Naš tim spreman je da napadne i Švedsku, kako bi pitanje plasmana na EP riješio prije posljednjeg duela u grupi. - Idemo korak po korak. Osjećam da smo spremni, osjećam i snagu našeg tima, nema razloga, a imamo plan i dogovor, da večeras ne odigramo kvalitetno i ostvarimo trijumf.

SPREMNI

Protiv Švedske su više puta odlagani mečevi, a nakon puno peripetija, maltene bez treninga u Lundu, naši rukometaši su izgubili 27:24, ali pružili sjajnu igru i odličan

otpor. Večeras će imati šansu da se osvete. Trijumfom nad svjetskim vicešampion naš tim obezbijedio bi plasman na EP. Ako ne uspiju ostaje šansa sa Rumunijom u neđelju. - Mislim da imamo u krvi taj dodatni motiv kada igramo protiv velikih rivala. Nažalost, oba meča igraćemo bez navijača uz čiju podršku smo uvijek igrali sjajno. Nedostajaće nam, ali vjerujem da smo taktički i kao ekipa puno napredovali i da možemo da igramo odlično i pariramo, što smo dokazali u prvom meču u Švedskoj.

NOVI IZAZOV

Švedska dolazi u najjačem sastavu, ako se što u međuvremenu ne promijeni. Najjača snaga je tim i kao takav

Tabela 1. Švedska 2. Crna Gora 3. Rumunija 4. Kosovo

4 4 5 5

4 2 1 1

0 0 0 2 1 3 1 3

+28 0 -7 -21

8 4 3 3



Utakmice posljednjeg kola, u svim grupama, igraju se u neđelju od 18 sati

oduševio je na posljednjem SP. Šveđani su šokirali javnost i protivnike ulaskom u finale. Skandinavska škola rukometa - jaka odbrana i kontra je najjače oružje ove selekcije. - Zadovoljni smo prikazanim u Prištini, ali sada nas čekaju Švedska i Rumunija, gdje bi nas bod odveo na EP. Ispred nas je veliki izazov, ali potrudićemo se da damo maksimum - istakao je Nebojša Simović. Selektor Norvežanin Solberg unaprijedio je igru ove ekipe. Odrekao se nekih velikih zvijezda iz najboljih evropskih klubova, pa je u prvi plan izbio tim. Ali kao i u svakom timu, neko odskoči. U Švedskoj je to srednji bel Džim Gotfridson. - Igraju jaku odbranu, a na SP pokazali su kakav im je napad. Naravno, svi u ekipi

Porodica i prijatelji oprostili se od Gojka Vučinića Povodom smrti trenera golmana muške i ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Gojka Vučinića, održana je komemorativna sjednica u hotelu „Voco“ u Podgorici. U prisustvu članova porodice Vučinić, igrača i članova stručnog štaba reprezentacije, te brojnih prijatelja, od proslavljenog crnogorskog golmana i stručnjaka, oprostili su se predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda, predsjednik njegovog matičnog kluba Lovćena Vido Đakonović, te kapiten nacionalnog tima Vasko Ševaljević. Vučinić je rođen 29. septembra 1970. godine na Cetinju. Već tokom školskih dana istakao se u čuvenoj rukometnoj školi Lovćen, da bi u tom klubu započeo i profesionalnu karijeru. Osim Lovćena, bio je čuvar mreže klubova iz Srbije, Slovenije i Španije. Bio je član kadetske reprezentacije SFRJ, kao i državnog tima Crne Gore nakon obnove nezavisnosti. Bio je član stručnog štaba - trener golmana muške i ženske reprezentacije Crne Gore. Vučinić je preminuo 14. aprila u Eibaru, poslije kraće i teže bolesti. Sahranjen je na Cetinju 24. aprila.

pozitivno razmišljamo i nadamo se takvom rezultatu. Mislim da smo u prvom meču pokazali da i oslabljeni, bez devet igrača, možemo protiv njih. Bili smo dobri u oba pravca. Crna Gora se pita, ne zavisi

od nikoga, što je pozitivno i daje nadu u peti uzastopni plasman na EP, a ukupno sedmi na velikom takmičenju. - Stvari su u našim rukama. Na oba meča gledamo sa optimizmom i nadamo se naA. MARKOVIĆ jboljem.

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Arena

Košarka

Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore za novog predsjednika jednoglasno podržao Nikolu Pekovića, koji za Arenu kaže:

Velika čast i priznanje PODGORICA – Ako ne bude neočekivanih obrta, vanredna i izborna Skupština Košarkaškog saveza Crne Gore 24. maja biće samo formalnost - Nikola Peković će biti novi predsjednik KSCG, jer je dobio jednoglasnu podršku Upravnog odbora. Peković, koji se još od januara pominjao kao najozbljiniji kandidat za prvog čovjeka KSCG, na tom mjesto će naslijediti Veselina Barovića, koji se povlači na polovini mandata, koji je započeo u januaru 2019. godine. - Velika čast i priznanje za mene, da me čitav Upravni odbor izglasao za kandidata za predsjednika Košarkaškog saveza. Prepoznali su u meni nekoga ko je sposoban vodi Savez, da naslijedi sadašnje rukovodeće ljude. U Savez su došli i neki novi ljudi, trebaće i njima da se pomogne - rekao je za Arenu Nikola Peković.

Petar Popović ide u penziju, Darko Ivanović novi gensek Na sjednici Upravnog odbora konstatovano je da generalni sekretar Petar Popović odlazi u penziju nakon 29 godina rada u Košarkaškom savezu Crne Gore. Naslijediće ga pravnik Darko Ivanović, inače bivši košarkaš Budućnosti i Lovćena. Novi direktor svih reprezentacija, odlukom UO, biće

Kako je saopšteno iz KSCG, a u skladu sa Poslovnikom o radu Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore, ,,kandidature za predsjednika mogu se dostavljati Košarkaškom savezu Crne Gore u narednih 10 dana, zaključno sa 9. majem“. Bilo bi iznenađenje da bude drugih kandidata. Nakon što zvanično preuzme funkciju predsjednika, pred Pekovićem će prve obaveze biti Evropsko prvenstvo za košarkašice (od 17. do 27. juna u Francuskoj i Španiji), te avgustovske

magistar ekonomskih nauka Filip Patković, dosadašnji koordinator u Košarkaškom savezu Crne Gore za košarku 3 x 3. Do sada je tu funkciju obavljao Danilo Mitrović. Takođe, bivši košarkaš Čedomir Milutinović postavljen je za komesara za bezbjednost KSCG.

prekvalifikacije košarkaša za Svjetsko prvenstvo. - Biće tu dosta obaveza, ali ja sam spreman da se prihvatim tog posla – dodao je Peković. Peković je naš bivši proslavljeni košarkaš, svojevremeno jedan od najboljih evropskih centara (u vrijeme kada je igrao za Partizan i Panatinaikos) i NBA as u dresu Minesote. Od januara je obavljao funkciju tim menadžera reprezentacije Crne Gore. - To iskustvo mi je mnogo značilo. Vi-

dio sam kako sve funkcioniše, upoznao sam sve ljude u Savezu i van njega, igrače i igračice. To će baš mnogo da mi znači. To je bila neka prelazna funkcija do mjesta predsjednika. Dosta sam toga naučio, dosta sam vremena provodio sa Veskom (Barovićem) i Danilom (Mitrovićem), tako da je za mene to bilo veoma značajno u proteklom periodu – ističe Peković. Naš proslavljeni košarkaš ističe da KSCG i sada „zaista dobro radi“.

- Savez je do sada pokazao rezultate, veliki napredak i zavidan nivo organizacije. Mislim da ljudi u Savezu vrhunski rade posao. Ja se samo nadam da ću svojim košarkaškim iskustvom moći još nešto malo da unaprijedim. Ali ponavljam, u Savezu već rade odlično, što se može vidjeti iz dosadašnjih rezultata – zaključio je Peković. Veselin Barović je posljednji mandat na čelu KSCG počeo 11. januara 2019. godine, kada je naslijedio Mila Đukanovića, koji je morao da se povuče sa te funkcije, na kojoj je bio od 2011. godine, zbog novog Zakona o sportu, po kojem kao predsjednik države (ili predsjednik partije) ne može da budu na čelu ili u užem rukovodstvu saveza. Barović je prije toga bio predsjednik KSCG, od 2000. do 2010. godine (kada ga je na kratko naslijedio Igor Lukšić), tokom kojih je KSCG postao i član FIBA. S. J.

Dabl-dabl našeg centra u Medison skver gardenu, Finiks nakon 11 godina ponovo u plej-ofu

Budućnost Bemax osvojila 13. titulu prvaka Crne Gore

Ubjedljiv poraz Bulsa u Njujorku

Decenija dominacije

Nakon ubjedljivog poraza od Njujorka u Medison skver gardenu -113:94, Čikago je sve dalje od plejina i završnice sezone. Bulsi su trenutno na 12. mjestu na Istoku sa skorom 26-36. Čikagu nije pomogla još jedna standardno dobra partija Nikole Vučevića, koji je za nešto više od 37 minuta igre upisao 26 poena, 18 skokova, tri asistencije i dvije blokade, ali ga nijesu ispratili saigrači. Lauri Markanen je dodao 14 poena. Ponovo zbog kovid protokola nije bilo Zeka Lavina. Meč je prelomljen u posljednjoj četvrtini koju je Njujork dobio 37:19, a Niksi su upisali 10. pobjedu u posljednjih 11 mečeva. Najbolji igrač meča bio je Džulijus Rendl sa 34 poena i osam skokova. Niksi su četvrti na Istoku sa 35 pobjeda i 28 poraza. Poslije 11 godina, Finiks će igrati u plejofu NBA lige. Sansi su na svom parketu savladali Los Anđeles Kliperse 109:101 i tako ,,ovjerili“ mjesto u doigravanju. Kris Pol odigrao je još jednu sjajnu partiju – upisao je 28 poena i 10 asistencija. Ispratili su ga Devin Buker sa 21 poenom, Kameron Pejn sa 15 i

Mikal Bridžis sa 13 poena. Pol Džordž je bio najbolji u redovima Klipersa sa 25 poena i 10 skokova, a Kavaj Lenard nije igrao. Finiks će po svemu sudeći u plej-of sa drugog mjesta, mada još postoje šanse da budu prvi na Zapadu. Mjesto u doigravanju na Zapadu obezbijedila je ekipa Jute, koja je savladala Sakramento 154:105. Najbolji u pobjedničkom timu bio je Bojan Bogdanović sa 24 poena, Džordan Klarkson je dodao 23, dok je Met Tomas ubacio 17 poena. Na drugoj strani, Badi Hild je brojao do 18, uz sedam asistencija. Rišon Holms je takođe ubacio 18 poena. Juta je lider Zapada sa 45 pobjeda i 17 poraza, Sakramento je 12. na istoj tabeli sa skorom 25-37. I Filadelfija je obezbijedila mjesto u plej-ofu najjače lige svijeta poslije pobjede nad Atlantom 127:83. Filadelfija je ostvarila drugu uzastopnu pobjedu i na drugom je mjestu Istoka sa skorom 41-21. Atlanta je poražena drugi put zaredom i trenutno je peta na istoj tabeli sa učinkom 34-29.

- Pred početak sezone rekli smo da je naš cilj da osvojimo titulu. Mnogo je još koraka do toga, ali imamo sve što je potrebno da bismo to ostvarili - poručio je Džoel Embid. Set Kari je meč završio sa 20 poena, Embid je dodao 17, koliko i Tobijas Haris (6-12 iz igre). U dresu Hoksa najbolji je bio Džon Kolins sa 21 poenom, dok je Solomon Hil dodao 14. Vašington je nadigrao aktuelne šampione, Los Anđeles Lejkerse 116:107. Bredli Bil je bio najbolji u pobjedničkom timu sa 27 poena, Rasel Vestbruk je upisao još jedan tripl-dabl sa po 18 poena i 18 skokova i 14 asistencija, Aleks Len je dodao 18 poena i devet skokova. Kod Lejkersa je Entoni Dejvis postigao 26 poena, Andre Dramond je ubacio 17 poena uz 11 skokova. Lebron Džejms je zbog povrede propustio i ovaj meč. Aktuelni šampioni su peti na tabeli Zapada sa učinkom 36-26. Vizardsi su 10. na Istoku sa 28-34. Denver je upisao treću uzastopnu pobjedu, pošto je savladao Nju Orleans 114:112. Pobjedu Nagetsa osigurao je Nikola Jokić, koji je u posljednjim sekundama blokirao šut Zajona Vilijamsona. Srpski centar meč je završio sa 32 poena, osam asistencija, sedam skokova, te po tri ukradene lopte i blokade. Majkl Porter je zabilježio 28 poena i osam skokova, Fakundo Kampaco je upisao 19 poena, 10 asistencija i šest skokova. U dresu Pelikansa Brendon Ingram je meč završio sa 27 poena, sedam skokova i pet asistencija, Zajon Vilijamson je dodao 21 poen. Denver je četvrti na Zapadu sa učinkom 41-21, Nju Orleans je na 11. poziciS. J. ji sa skorom 27-35.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa očekivano su osvojile 13. titulu prvaka, a još jednom duplom krunom potvrdile deceniju dominacije, tokom koje od 2013. godine ne znaju za poraz na domaćoj sceni. ,,Plave“ su ligaški dio odradile kao lakši trening, a dva meča finala plejofa protiv Podgorice, koja je filijala Budućnosti, donijela su priliku da gotovo najbolje što Crna Gora ima u ženskoj košarci na klupskom planu bude na jednom mjestu. Budućnost je naravno opravdala očekivanja, sa 2:0 u pobjedama prigrabila još jedan pehar. - Nakon naporne i izazovne sezone u WABA ligi, plan je naravno bio da opravdamo očekivanja na domaćoj sceni. Potvrdile smo dominaciju, iako smo i ove sezone igrale sa podmlađenim timom - istakla je Anastasija Drobnjak, prvotimka Podgoričanki. Djevojčica koja je 2002. godište i ove sezone u WABA ligi dobijala je značajne minute, a partijama protiv Celja, Banovića, Orlova pokazala da ima potencijal. Značajnu minutažu imala je i u odlučujućem meču za titulu regionalnog takmičenja, da bi na domaćoj sceni, gotovo svaki meč bila najefikasnija. - Imala sam veliko povjerenje stručnog štaba, podršku svih saigračica i zaista sam se trudila da budem što bolja iz dana u dan. Sigurno da sada, kada je tim podmlađen, mi mlađe imamo više prostora i to mnogo znači, jer kroz sve te utakmice stičemo iskustvno i napredujemo - skromna je Drobnjak.

Kakva je to ruka i šuter za tri poena najbolje je pokazalo finale - Drobnjak je u samo par minuta vezala četiri trojke, oduševši sve, pa i rođaka Anta Drobnjaka, legendarnog napadača, koji je tresao mreže u dresu Budućnosti, Zvezde i brojnih francuskih klubova... - Imala sam veliki motiv. U početku sam imala osjećaj da možda nije moj dan, ali baš u toj trećoj četvrtini trener mi je rekao: ,,Anastasija, znaš li zašto sam te uveo?“ Iako sam promašila prvi šut, uporno je ponavljao da se opustim i da se slobodno dignem na šutu za tri, jer je to moje glavno oružje i dajem zaista mnogo koševa na treninzima. Nakon toga vezala sam četiri trojke - naglasila je Drobnjak, koja je definitivno potvrdila da je veliki zalog za budućnost i očigledR. P. no novi adut Budućnosti.

Arena

Košarka

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Košarkaši Budućnost Volija spremni za borbu u plej-ofu ABA lige, počev od polufinala sa Mornarom, u seriji koja počinje u poneđeljak

Milojević: Titule se osvajaju odbranom PODGORICA – Sudbina je htjela da košarkaši Budućnost Volija prvi meč polufinala plej-ofa (serija počinje u poneđeljak u „Morači“) igraju protiv ekipe protiv koje su igrali u posljednjem meču ligaškog dijela - Mornar je prije dvije sedmice u Baru savladao Podgoričane, ubjedljivo 100:92, i zahvaljujući toj pobjedi vratio se u život za plejof, koji je obezbijedio pobjedom u Laktašima protiv Igokee. Barani su sada prva prepreka izabranicima Dejana Milojevića na putu do željenog finala... - To je jedina utakmica, od kada sam ja došao, da mogu da kažem da nijesam zadovoljan kako smo odigrali odbranu, jer smo, inače, defanzivno jako dobri, čvrsti, i nije lako ekipama da igraju protiv nas. U toj utakmici smo bili mekši nego što je trebalo, poveli smo prebrzo, prelako, pomislili smo da protiv Mornara može s pola gasa. Ali onda kada se razigraju igrači kao što su Pulen i Ni-

Ivanović i Simonović u idealnoj petorci ABA lige Nikola Ivanović izabran je u idealnu petorku ABA lige u tekućoj sezoni, u izboru trenera (50 odsto učešće u glasanju), novinara (30 odsto) i navijača (20 odsto), objavljeno je na zvaničnom sajtu tog takmičenja. Plejmejker Budućnost Volija je dobio ukupno 6,8 odsto glasova u izboru za najbolju petorku ABA lige. Ivanović je ove sezone prosječno po utakmici bilježio 13,1 poen, 4,5 asistencija, 2,9 skokova i 1,5 ukradenih lopti. Njegov prosječan indeks iznosio je 18,2. Među najboljih pet je i crnogorski reprezentativac Marko Simonović. Centar Mege je u ligaškom dijelu sezone prosječno postizao 15,8 poena, imao je devet skokova, 1,8 asistencija i jednu ukradenu loptu, za

dam, onda teško možete protiv tako razigranih igrača. Dakle, s njima od prvog minuta moramo maksimalno jako – rekao je Milojević. Strateg Budućnost i te kako cijeni ofanzivne kvalitete Barana.

Čestitke Mitroviću i Monaku Dejan Milojević je iskoristio priliku da čestita crnogorskom treneru Zvezdanu Mitroviću i Monaku na prolasku u finale, plasmanu u Evroligu i pobjedi u prvom meču finala protiv Uniksa. Monako je u majstorici četvrtfinala eliminisao Budućnost. - To je jako čvrsta ekipa koju ljudi potcjenjuju, zato što Monako nije zvučno košarkaško ime. Međutim, to je ekipa koja je prva u Francuskoj, ispred Asvela, koji igra Evroligu i koja je dominantno igrala u Evrokupu, imala je samo jedan poraz u Top 16 fazi. Svaka čast Zvezdanu na tome, protiv tako čvrste ekipe, stvarno, nije lako igrati. S obzirom na to da smo mi bili hendikepirani i nijesmo imali domaći teren, mogu da kažem da sam jako zadovoljan kako smo izgledali i igrali i da smo imali šansu da prođemo dalje protiv jedne tako kvalitetne ekipe. Monako je lako prošao Gran Kanariju u polufinalu i pobijedio Uniks u prvom meču finala. Želim im svu sreću, da osvoje Evrokup – rekao je Milojević.

prosječan indeks 19,2. Najviše glasova (16,2 odsto) dobio je MVP lige, Filip Petrušev iz Mege, a u idealnoj petorci su još bekovi Crvene zvezde i Cedevita Olimpije Džordan Lojd (15,8 odsto) i Jaka Blažič (14,8 odsto). Nakon najbolje petorke, najviše glasova dobili su krilo Igokee Marko Jošilo (6,1 odsto), plej Budućnost Volija Džastin Kobs (5,1 odsto), bek Cedevita Olimpije Kendrik Peri (3,8 odsto), krilo Budućnost Volija Melvin Edžim (3,8 odsto) i krilni centar Cibone Roko Prkačin (1,85 odsto). Kako je saopšteno iz ABA lige, najviše glasova trenera dobili su Džordan Lojd i Jaka Blažič, Filip Petrušev je dobio najviše glasova novinara i navijača, ispred Blažiča i Lojda.

- Mornar je, sigurno, napadački najpotentnija ekipa u ligi. Imaju mnogo igrača koji mogu da imaju sjajno veče, i daju 20 i više poena, i riješe utakmicu. Zato je bitno da svih pet igrača na terenu nijednog trenutka ne posustaju defanzivno. To je recept za pobjedu, jer će nam odbrana donijeti prolaz u finale. To što je Mornar ove sezone dobio tri od četiri međusobna meča protiv Budućnosti, po mišljenju Milojevića ne znači ništa u plej-ofu. - Bilo je raznih primjera da neko dobija u regularnom dijelu, pa da izgubi poslije u plej-ofu. Mornar je nezgodna ekipa svima, ne samo Budućnosti, iz razloga o kojima sam već govorio. Napadački su, vjerovatno, najbolja ekipa u ligi, ako pogledamo koje sve igrače imaju. Ali mislim da smo mi bolji tim i zato ćemo proći dalje. Budućnost će u polufinalu imati prednost domaćeg terena u eventualnoj majstorici.

Zoran Nikolić upitan Zoran Nikolić je pod znakom pitanja za duel u poneđeljak. Centar „plavih“ je, naime, prije neki dan na treningu zaradio blažu distorziju zgloba. - Nadamo se da će biti spreman, vidjećemo kako to ide – rekao je Milojević.

Bez publike to i nije više velika prednost. - Prednost domaćeg terena znači u onoj u mjeri da igrate u sali u kojoj trenirate svaki dan. To, sigurno, ima neku težinu. Vjerujem da smo se oporavili od onog poraza od Mornara, zbog kojeg smo izgubili prvo mjesto, a željeli smo da ga zadržimo. Ali zbog tog poraza će-

Bilo bi bolje da nijesmo odmarali dvije sedmice Od četiri tima u polufinalu, jedino Budućnost Voli nije igrala u posljednjem kolu ligaškog dijela, jer je bila slobodna. Na pitanje da li je to prijalo podgoričkom timu ili bi više volio da je ekipa igrala, Milojević je odgovorio: - Iskreno, više bih volio da smo igrali utakmicu, jer nakon ove pauze izađete iz jednog takmičarskog ritma. Ali sa druge strane malo smo zaliječili neke sitne povrede. Međutim, kada dođe ta utakmica, sve se to zaboravlja. Imate mnogo primjera da ekipe iz umora odigraju sjajno, a da ekipa nakon odmora ne odigra dobro. Ponavljam, više bih volio da sam za vikend imao utakmicu, ali, tako je, kako je. Ne možete da se obazirete na stvari koje ne možete da promijenite. Ja tako radim, da iz situacije u kojoj smo izvučemo maksimum i da iskoristimo koji dan odmora više – ističe Milojević.

mo, sigurno, biti oprezniji i čvršći nego što smo bili. Očekujem da damo sve od sebe, i nadam se da će to biti dovoljno da prođemo Mornar - dodaje trener „plavih“. Sumirajući dosadašnji dio sezone, Milojević je, govoreći u množini, istakao zadovoljstvo. - Prije početka sezone ambicije su bile da se uđe u Top 16 fazu

Suad Šehović: Ako smo pravi, slavićemo u poneđeljak Kapiten „plavih“ Suad Šehović ističe da je ekipa „došla do dijela sezone za koji je radila i spremala se od početka“. - Mornar igra sve bolje i bolje. Analizirali smo posljednju utakmicu i vidjeli dosta naših propusta i stvari koje moraju biti bolje ukoliko mislimo da pobijedimo. Defanzivni dio mora biti na većem nivou, makar na onom kojem smo bili 90 odsto ove sezone. Mornar ne treba posebno predstavljati, to je ekipa koja može da pobijedi svakoga, na domaćem ili gostujućem terenu. Ali ako smo mi pravi, ako smo mi oni kakvi smo bili u većem dijelu sezone, mislim da ćemo u poneđeljak slaviti – rekao je Šehović. Bek „plavih“ ističe da je Budućnost u ligaškom dijelu „konstantno bila na poziciji jedan ili dva, koje su obezbjeđivale prednost domaćeg terena u polufinalu“. - Prije desetak dana, u posljednjem kolu, izgubili smo prvo mjesto i prednost domaćeg terena u potencijalnom finalu. Ali s obzirom na to da se utakmice igraju bez prisustva

navijača, taj domaći teren nije toliko izražena i neće biti prednost kao što je bilo ranijih godina, kada se igralo pred publikom. Ali mi prvenstveno razmišljamo samo o prvoj utakmici, eventualno drugoj i trećoj, skoncentrisani smo na polufinale, jer ne možemo tako daleko da razmišljamo

šta će i kako biti. Sigurno je da smo zadovoljni sezonom, Evrokupom i ABA ligom, izborili smo drugo mjesto i prednost domaćeg terena u polufinalu, što je dobar rezultat za nas. Suad Šehović ističe da Budućnost u ekipi ima dovoljno iskustva za ovakve mečeve.

- To su igrači koji su igrali u regionu i Evropi, i svi su svjesni šta znači završnica ABA lige i koliko titula donosi. Mi smo toga bili svjesni 2018. godine, i povratka Evrolige u Podgoricu poslije 20-ag godina. Svi su svjesni toga i jedva čekamo da počne. Ponavljam, daleko je finale, prvo treba da razmišljamo o polufinalu, a kada dođe finale, sigurno je da ćemo još više rasti, igrati još bolje i nadam se završiti sa još jednom titulom - rekao je Šehović. Pauza u prvenstvu je i dobro došla Podgoričanima. - Trener Milojević je to dobro ukomponovao. Dao nam je malo da se relaksiramo i fizički i prihički. Odmorili smo, spremili se, ostalo je još nekoliko treninga da se uigramo i popravimo loše stvari koje smo radili protiv Mornara u toj posljednjoj utakmici. Mislim da ćemo u poneđeljak izaći na teren u dosta boljem izdanju sa dosta boljom energijom i prikazati se u boljem svjetlu nego što je to bio slučaj u posljednjem meču – zaključio je Suad Šehović.

Evrokupa i plej-of ABA lige. To smo prebacili, ušli smo u Top 8, bili smo na loptu od prolaska dalje. O kvalitetu ABA lige ove sezone, kaže Miločević, „dovoljno govori da jedna Cedevita Olimpija ne igra plej-of“. - Prije dva, tri mjeseca, u momentu kada sam ja dolazio u Budućnost, Cedevita Olimpija je, vjerovatno, bila u najboljoj formu u ligi. Igrala je sjajno i u Evrokupu i domaćem prvenstvu, protiv ekipe kao što je Virtus je imala pobjedu kod kuće, a izgubila je spletom nesrećnih okolnosti. Takva ekipa nije ušla u plej-of. Drugo mjesto u ligaškom dijelu ABA lige, iako je moglo biti i prvo, za Budućnost je dobar rezultat, smatra Milojević. - A da li ćemo se mi sada time zadovoljiti, naravno da nećemo. Mi samo želimo prvo da prođemo u finale, a ako prođemo u finale, a nadam se da hoćemo, i da osvojimo titulu. Sportski je nadati se, svako od nas ima najveće moguće sportske ambicije. Kao što smo se nadali da možemo da osvojimo Evrokup, tako se sada nadamo da možemo da osvojimo ABA ligu. Meni je jedino bitno, a to stalno pominjem, da moj tim da sve od sebe, i da onda vidimo za šta će to biti dovoljno. To je jedini zahtjev koji postavljam pred njima, da damo sve od sebe, da defanzivno budemo čvrsti, jer se titule uglavnom osvajaju odbranom – zaključio je S. JONČIĆ Milojević.

Arena

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Košarka

Mornar sa optimizmom dočekuje polufinalnu seriju plej-ofa ABA lige protiv Budućnost Volija

Pavićević: U plej-ofu ili jesi ili nijesi PODGORICA – Mornar je u ligaškom dijelu ABA lige prošao put od maltene sigurnog učesnika plejofa, do skoro otpisane ekipe, da bi na kraju, ipak, spletom srećnih okolnosti (povoljnih drugih rezultata), ali i pobjedama protiv Budućnost Volija i Igokee, stigao među četiri najbolje ekipe, gdje mu je po kvalitetu i mjesto ove sezone. Od polufinalne serije plej-ofa protiv Budućnost Volija, za Barane počinje novo poglavlje u ovoj sezoni, u kojem žele da se vrate na igre i rezultate do početka januara, kada su, do povreda Džejkoba Pulena i Ajzee Vajtheda, bili hit ekipa. - Malo zaslugom i drugih ekipa, jer su se rezultati poklopili, iz kola u kolo se mijenjala situacija. Poslije poraza od Cedevita Olimpije, mi smo bili u dosta bezizlaznoj situaciji, ali smo u posljednja dva kola došli u priliku da pobjedama protiv Budućnosti i Igokee prođemo u plej-of. A put je bio najteži, jer smo prvo igrali protiv vodeće ekipe na tabeli, Budućnosti, a onda smo protiv direktnog konkurenta, Igokee, trebali da igramo u Laktašima. Malo ko nam je davao prevelike šanse. Međutim, u pravom trenutku smo odigrali na dosta dobrom nivou protiv Budućnosti, a protiv Igokee nijesmo propustili priliku. To je sport, jedna utakmica vas diže gore, druga vas spušta. Mi moramo biti srećni gdje smo sada – rekao je trener Barana Mihailo Pavićević. Trener Barana ističe da je plej-of ono za šta čovjek živi. - Igračima uvijek kažem da se posljednje broji. Ko te pita kako si igrao u

Ova je najbitnija Upitan da li je bitnije dobiti prvu utakmicu ili majstoricu, Pavićević je u svom stilu kazao: - Ako bih nekad pisao knjigu, naslov bi sigurno bio ,,Ova je najbitnija“. I tako čitav život govorim ,,E, samo da ovu dobijemo“. Isto je sada i u plej-ofu, ništa se tu ne mijenja, svaka utakmica je za sebe bitna. Što prije ostvariš pobjedu, jedan korak si bliži, ako naiđe poraz, to je korak unazad – ističe trener Mornara.

Nijesmo biznismeni pa da nas poslije čeka neki drugi posao Pavićević je rekao da mu je najsmješnije što mu neki prijatelji kažu kako je Mornaru lako jer sad nema šta da izgubi. - To je jedna od najglupljih stvari koje sam čuo u sportu. Kako nemamo? Izgubićemo utakmicu, plej-of, izgubićemo titulu. Kao da smo mi neki biznismeni, pa nas poslije čeka neki drugi posao. Radimo ovo jer smo plaćeni za to, ovo nam je posao. Ako ovo izgubim, trebaće mi ko zna koliko da se oporavim. Ja pričam to iz svog ugla, ali nam to neće biti dodatno opterećenje – rekao je Pavićević.

novembru, decembru, broji se ono na kraju. Zbog plej-ofa se i trenira i živi. Ja, iskreno, kao trener uvijek uživam u plej-ofu, odmah mi adrenalin skače. Ali u plej-ofu nije lako, ni za igrače, niti za trenere. Plej-of nosi dodatno opterećenje, u njemu nema ispravke, tu ili jesi, ili nijesi. Treba se izboriti sa tim pritiskom, i igrači i trener. Za nekoga to nije lako. Koja se ekipa uspije izboriti sa tim pritiskom i funcionisati pod istim, ta će ekipa ići dalje - nastavlja Pavićević.

Misterija Vajthed

Lapsus: Nemanja poželio finale Budućnost - Zvezda Na pitanje pi-ara kluba : ,,Koji par vidi u finalu?“, Nemanja Vranješ je napravio lapsus, koji je slatko nasmijao sve prisutne na konferenciji za novinare. - Budućnost – Zvezda - rekao je Vranješ. Nakon nekoliko sekundi je 33 godišnji Nikšićanin shvatio šta je rekao i odmah se ispravio: - Mornar - Zvezda. Izvinjavam se, o drugom sam razmišljao, izletjelo mi je - istakao je Vranješ. Nadovezao se trener Mornara Mihailo Pavićević i kroz šalu izgovorio: - Zamalo ga ne poslah u Nikšić.

Pred posljednji meč, ističe Pavićević, Budućnost je u Baru bila apsolutni favorit. Ali je Mornar slavio 100:92. - Kada je Mornar bio u kompletnom sastavu, u formi iz januara, tada se nikome nijesmo pomjerali. Nikoga tada nijesam proglašavao favoritom u od-

Kad je Budućnost druga, kod njih trener uvijek ,,leti“ Mihailo Pavićević ističe da će Budućnost biti pod većim pritiskom u ovom polufinalu. - Unazad četiri-pet godina, Budućnost uvijek pred početak prvenstva važi za jednog od glavnih favorita za prvo mjesto. I to opravdano. Oni su podigli ljestvicu, svake godine nastupaju isto. Potvrda mojih riječi je u tome da oni kada su drugi tu trener odmah ,,leti“. Koliko su promijenili trenera u posljednje dvije, tri godine? Nije to moja kritika, to je taj pritisak ako si drugi. Tako je u Zvezdi i Partizanu, gdje ako izgubiš to ti je mač iznad

glave. Budućnost je sebe dovela u tu situaciju. Zato će pritisak kod njih, sigurno, biti veći, jer je kod njih veći ulog. Ali ja ne smatram da je njihova želja veća od naše, što se tiče rezultata, tako da nas očekuje vrlo interesantna serija. To je jedini pravi derbi u crnogorskom sportu, bilo je i tenzija i svega, ali smo došli do toga da to budu prave sportske utakmice, gdje na terenu nema popuštanja, svi se borimo do posljednjeg atoma snage. A na kraju, pogled u semafor, ko je dao poen više, i onda čestitamo jedni drugima – rekao je Pavićević.

nosu na nas. Sada se Pulen vratio, nakon gotovo tri mjeseca pauze, protiv Budućnost je odigrao na karakter. Probaćemo da mu spremu dignemo na još veći nivo, jer uz njega i ostali lakše igraju. Dakle, u ovom plej-ofu poštujemo svakoga, ali vjerujem u svoj kvalitet. Mornar, interesantno, ove sezone vodi 3-1 u pobjedama protiv Budućnosti. - Taj skor me ne interesuje, interesuje me samo naredna utakmica. Optimizma nam neće faliti, uz dužno poštovanje prema izuzetno kvalitetnoj ekipi Budućnosti, koja godinama to potvrđuje rezultatima. Očekujem pravi praznik košarke u crnogorskom polufinalu. Znate li što ovo znači za crnogorsku košarku da dvije ekipe iz male zemlje od 650 hiljada stanovnika igraju polufinale jedna od najjačih liga u Evropi. To je nevjerovatan uspjeh

Vranješ: Između nas i Budućnosti nema nepoznanica i iznenađenja Bek Mornara Nemanja Vranješ kaže da su on i saigrači fokusirani na prvu utakmicu protiv Budućnosti. - Idemo od utakmice do utakmice. Očekuje nas maraton protiv Budućnosti, između nas nema nepoznanica i iznenađenja. Taktički se jako dobro poznajemo, godinama igramo derbije. To su jako zanimljive utakmice, neke su odlučivane na jednu loptu. Mislim da će publika, a i igrači obje ekipe, uživati u ovoj polufinalnoj seriji. Nijanse će odlučivati, obje ekipe su u vrhu ABA lige, jedan raspoloženi pojedinac može da odluči meč ili eventualno seriju. Sve je otvoreno, očekuje nas paklena serija – kaže Vranješ. Sumirajući dosadašnji tok sezone,

Vranješ kaže da se Mornar potpuno zasluženo našao u polufinalu ABA lige. - Mislim da zaslužujemo to mjesto. Sezona je bila turbulentna, ne samo za nas, nego i za sve ostale klubove, zbog tog kovida. U jednom periodu smo igrali, zaista, najljepšu košarku, sa svih strana su pljuštale pohvale. Nažalost, imali smo taj hendikep da nam se u nekoliko dana povrijede Pulen i Vajthed, koji su bili udarne igle u napadu. To se jako osjetilo u narednom periodu, neplanirano smo izgubili neke utakmice. Ali na kraju smo imali i sreće da se Pulen vrati, nadam se da ćemo moći i Vajtheda da oporavimo. Pulen je protiv Budućnosti bukvalno sam iznio teret meča, povukao je čitavu ekipu. On

je igrač koji kada je u ritmu, svi uz njega dobiju samopouzdanje, koje je, možda, malo bilo poljuljano. Mislim da se ponovo vraćamo na ono kako smo ranije igrali, i da će to biti dobro – rekao je Vranješ.

Bivi igrač Budućnosti je iz podgoričkog sastava izdvojio Ivanovića i Kobsa. - Njih dvojica vuku ekipu tokom čitave godine. Ali i mi imamo svoje adute – zaključio je Vranješ.

Na pitanje da li je povrijeđeni Ajzea Vajhted u kombinaciji za meč protiv Budućnosti, Pavićević je odgovorio: - To niko ne zna. Mi smo uradili sve sa naše strane da obezbijedimo maksimalnu ljekarsku pomoć, koja bi mu pomogla da sanira tu povredu. Ali kod takvih povreda najviše zavisi od igrača. Nakon prethodne povreda ga nijesam vidio mjesec dana, i pred put za Beograd na meč sa Partizanom on se pojavio na treningu. Pitao sam ga kako je, da li može da trenira, a on mi je odgovorio :,,Mogu, kako da ne“. Tako je bilo prvi put. U poneđeljak veče ćemo vidjeti da li će istrčati na teren ili će utakmicu gledati kraj malih ekrana. A pitanje je da li će i gledati – kroz osmijeh je kazao o Pavićević.

i dajmo da i ovo polufinale bude takvo, da svi uživamo. A žao mi je radi publike, koja ne može da napravi još jednu nezaboravnu atmosferu, u ,,Morači“ i ,,Topolici“. Nadam se da će uživati kraj malih ekrana. Volio bih to bude praznik košarke u kome ćemo svi zajedno uživati. A o protivniku sve najbolje. - Budućnost je ekipa sastavljena od 12 podjednako dobrih igrača, teško je izdvojiti nekoga. Ali najveći učinak je imao bekovski par Kobs – Ivanović, ali ne možete da zaboravite jednog Edžima, koji igra fenomenalno, ili Rida, da ih sad sve ne nabrajam. To su sve igrači sa vrhunskim kvalitetom, nikad se ne zna ko od njih može da odigra sjajnu utakmicu. Mornar je drugi put u polufinalu plejofa, u sezoni 2017/18. izgubio u majstorici od Crvene zvezde. - Svako naredno polufinale ili finale je lakše. Prethodno iskustvo vam uvijek pomaže. Neće biti od presudnog značaja, ali prethodna iskustva mogu da pomognu. Pavićević je ponovio da je ovo najuspješnija sezona u istoriji kluba. - Za mene kao trenera ekipe ostaje veliki žal. Da je sve bilo u redu, da smo imali malo više sreće što se povreda i bolesti tiče, mislim da bismo mi danas, možda, pričali i o većim ostvarenjima. Međutim, sport je takav, povrede i bolesti su sastavni dio, a sreća nas nije pratila u tom pogledu. Ali kako kaže stara izreka: ,,Hrabre sreća prati“, pa smo mi, ipak, na kraju uspjeli da se domognemo plej-ofa. Pavićević nije zaboravio da još jednom čestita svojim igračima. - Čestitam mojim igračima na izvanrednoj sezoni, ne samo što se tiče ABA lige, gdje smo ostvarili naš najbolji plasman u ligaškom dijelu, već i zbog sjajnog rezultata u Evrokupu, plasmanom u Top 16 fazu. Sve zasluge, normalno, idu igračima, kao i uvijek. Oni su iznijeli najveći teret. Nakon njih zasluge idu na račun menadžmenta kluba na čelu sa mojim bratom Đorđijem, na kraju i nama iz stručnog štaba, koji smo pokušali da damo sve od sebe da damo svoj doprinos – zaključio je Pavićević. S. JONČIĆ

Arena

Fudbal

30. april, 1. i 2. maj 2021.

SVIH PET UTAKMICA 3

Saopštenje Komisije za licenciranje klubova Fudbalskog saveza Crne Gore

Zeta, Rudar i Iskra bez licence za ino scenu PODGORICA - Komisija za licenciranje klubova Fudbalskog saveza Crne Gore, razmatrala je dokaze o ispunjenosti kriterijuma za klubove koji su se prijavili za postupak licenciranja za takmičenja u organizaciji UEFA, za sezonu 2021/22. Komisija je razmatrala dostavljenu dokumentaciju i dokaze za svih pet kriterijuma: sportski, infrastrukturni, personalno -administrativni, pravni i finansijski, a na osnovu izvještaja ekspe-

rata za svaki od kriterijuma pojedinačno. Od deset klubova, koji su aplicirali za UEFA licencu, nakon uvida u dokumentaciju, a na osnovu dokaza o ispunjenosti kriterijuma, komisija je jednoglasno odlučila da se izda licenca za takmičenja u organizaciji UEFA za Budućnost, Sutjesku, Dečić, Podgoricu, te ženske klubove Breznicu i Budućnost. Zahtjev za izdavanje licence za UEFA klupska takmičenja za sezonu 2021/22. odbijen je u prvostepenom postupku za

Zetu i Iskru, zbog neispunjavanja dijela finansijskih kriterijuma, dok je zahtjev Rudara odbijen zbog nedostavljanja kompletne dokumentacije u dijelu personalno-administrativnih kriterijuma u propisanom roku, a OFK Titograd je odbijen zbog nedostavljanja licencne dokumentacije u roku propisanom Pravilnikom o licenciranju. Klubovi koji nijesu ispunili propisane uslove i čiji je zahtjev odbijen imaju pravo žalbe na odluku prvostepene komisiR. P. je.

Posljednjih pet kola prvoligaškog karavana odrediće epilog sezone - ko ide u Evropu, ko će u baraž, a ko se seli u niži rang.

Radovan Kavaja objavio spisak za mečeve protiv BiH

Nove provjere za kadete PODGORICA - Kadetska reprezentacija Crne Gore odigraće naredne sedmice dvomeč sa Bosnom i Hercegovinom, a selektor Radovan Kavaja za te utakmice pozvao je 22 igrača. Na spisku selektora Kavaje nalaze se golmani: Filip Domazetović (Budućnost), Andrej Krivokapić (Podgorica); odbrana: Damjan Dakić, Luka Živković, Đorđe Pešukić (Budućnost), Damjan Kovačević, Balša Vukotić, Balša Medenica (Podgorica), Nihad Balić (Jedinstvo), Anđelko Bokan (OFK Titograd); vezni red: Vladimir Perišić, Stefan Vulanović, Kastriot Ljuljđuraj, Balša Barović (Budućnost), Medo Juković (OFK Berane), Vedad Turusković (OFK Titograd), Nikola Braletić (Bokelj), Dragoljub Radoman PODGORICA - Mornar je konačno dočekao da bude lider. Tokom cijele proljećne polusezone Barani su prvo topili zaostatak, a onda konstatno prijetili Arsenalu, koji se kolo prije derbija izvukao u Spužu golom u nadoknadi vremena. Ipak, kada je došlo vrijeme za super derbi Druge lige, Mornar je pokazao snagu i moć i sa 4:0 očitao lekciju Tivćanima, pa je na taj način dočekao da bude novi lider. Mornar će u neđelju braniti prvo mjesto i to na spektakluran način - ,,Topolica“ će prvi put zasijati pod reflektorima, a Mornar će imati priliku da protiv Igala nastavi sjajnu seriju. Zanimljivo je da su Barani jedini poraz u 2021. godini doživjeli upravo od Igala, što će vjerovatno biti dodatni motiv za domaćina da ne dozvoli kiks i da i nakon vikenda bude na prvom mjestu. Igalo sa druge strane juri svaki bod da bi što prije osigurao baraž. Jasno je da je Kom u problemu, pa je za Igalo samo pitanje dana kada će i teoretski biti siguran učesnik kvalifikacija, što je najveći uspjeh ovog kluba. Arsenal nakon debakla traži reakciju u komšijskom derbiju. Bokelj je jako blizu spasa, ali još nije siguran tako da Kotorani traže bodo-

Omladinski reprezentativac Crne Gore izborio prolaz u polufinale Kupa Slovenije

Ognjen Bakić debitovao za Olimpiju (Grafičar, Srbija), Petar Aničić (Podgorica), Balša Radusinović (Zeta); napad: Mitar Globarević (Bokelj), Bojan Pavićević (OFK Titograd). Prvi meč sa Bosnom i Hercegovinom igra se 4. maja

od 17 časova, dok je drugi zakazan za 6. maj od 11 časova. Obje utakmice odigraće se na Trening kampu FSCG. Naši kadeti okupiće se 3. maja u 10.30 časova na TreR. P. ning kampu FSCG.

PODGORICA - Omladinski crnogorski reprezentativac Ognjen Bakić debitovao je sinoć za Olimpiju. Mladi, talentovani reprezentativac iz Budve, koji je ponikao u Mogrenu, nastupao je za Grbalj, a onda je prvi profesionalni ugovor potpisao za Olimpiju. Iako je tek napunio 18 godina, Bakić je dobio šansu na poluvremenu utakmice protiv Nafte, a njegova Olimpija je golom u drugom produžetku uspjela da izbori prolaz u polufinale Kupa Slovenije. Izuzetno talentovani Ognjen Bakić najmlađi je brat crnogorskog reprezentativca Marka, a fudbalsku porodicu Bakić upotpunio je i Danilo, koji je od ove polusezone u Mornaru. R. P.

Amplitudo Druga liga, 31. kolo

Mornar pod reflektorima brani lidersku poziciju Raspored NEĐELJA BAR: Mornar - Igalo (19 h) RADANOVIĆI: Grbalj - Jedinstvo (16 h) BERANE: Berane - Kom (16 h) KOTOR: Bokelj - Arsenal (16 h) SPUŽ: Drezga - Ibar (16 h) TABELA 1. Mornar 30 18 8 4 47:18 62 2. Arsenal 30 18 6 6 41:30 60 3. Igalo 30 13 12 5 41:20 51 4. Kom 30 13 6 11 33:29 45 5. Jedinstvo 30 11 7 12 41:32 40 6. Bokelj 30 7 14 9 30:28 35 7. Ibar 30 10 5 15 23:44 35 8. Berane (-1) 30 9 8 13 31:40 34 9. Grbalj 30 7 5 18 25:43 26 10. Drezga (-1) 30 6 6 18 24:52 22

ve za opstanak, Arsenal da nastavi trku za Prvu ligu. Kom je na ,, minus šest“ u odnosu na Igalo, teoretski još ima šanse za baraž, mada su, čini se, one samo na bazi teorije. Ukoliko Kom opet kiksa, odnosno ne savlada Berane, onda je jasno da je priča u gornjem dijelu tabele završena. Beranci su na osam bodova viška u odnosu na Grbalj, tako da ne smiju biti previše opušteni, ali su realno blizu luke spasa.

I, na kraju, Ibar je fantastičnom serijom u posljednjih 10 kola (osvojio čak 21 bod) do-

Za Ev luku bijeg

bro ,,isplivao“ iz opasne zone, pa se očekuje da Rožajci dobru formu potvrde i protiv

Drezge, koja iako se ,,čupala“ u posljednjih par kola, već je na putu ka regiji... R. P.

Za sada je samo poznato da je Budućnost dominantno odbranila titulu, dok po pitanju ostalih stvari mnogo toga može da se promijeni. Konkretniji odgovori mogli bi da se naslute nakon 32. runde koja se igra u subotu. U derbiju se sastaju Zeta i Sutjeska, lider dočekuje Petrovac, a Rudar će ugostiti Dečić. Bijeg iz opasne zone traži Jezero u meču sa Podgoricom koja se približila ino sceni. Rundu će upotpuniti duel ekipa koje nijesu u formi Iskre i Titograda.

ZETA - SUTJESKA

Šanse da izbori Evropu preko prvenstva, Zeta je svela na minimum, ali ima Kup, gdje će u srijedu pod Goricom braniti 2:1 iz prvog meča polufinala protiv Budućnosti. Za Golubovčane je to vrhunac sezone, ali i u subotnjem meču sa Sutjeskom na ,,Trešnjici“ planiraju da osvoje bodove. - Utakmice Zete i Sutjeske uvijek su bile derbi. Ovo je trenutak kada oba tima jure bodove, tako da meč ima izuzetan značaj. Cijenim ekipu iz Nikšića, sastavljeni su od dosta iskusnih igrača, koji su već godinama u timovima koji su u vrhu našeg fudbala. Sa druge strane, Zeta je mlada ekipa koja ima par starijih fudbalere, ali sigurno da u svakoj utakmici imamo nevjerovatnu želju i motiv rekao je golman Zoran Aković, koji nastavlja: - U timu vlada zaista odlična atmosfera, a nakon poraza od Dečica, gdje smo primili tri gola, što nas baš ne karakteriše, želimo da napravimo reakciju. Znamo da Sutjeska nije za vađenje, to je tim koji se borio za titulu, ali sigurno da ćemo pokušati da pozitivnim rezultatom pokažemo da smo kadri da se borimo na oba fronta - ističe iskusni čuvar mreže. Tim Miljana Radovića u posljednje vrijeme nema željeni ritam. Iz meča u meč pripisuje po bod, a time se ne zadovoljava. Reklo bi se, nije igra fudbalera Sutjeske u krizi, koliko im fali dobar rezultat, pobjeda kojom bi se vinuli na mjesto koje im garantuje izlazak na međunarodnu scenu. Sudijske nepravde, povrede, virus... sve je uticalo da strateg nikšićkog prvoligaša otkako je stigao kraj Bistrice ni u jednom meču nije mogao računati na najjači sastav, pa ipak ne žali se. Naprotiv, optimista je u finišu šampionata. - Preostalo je pet mečeva do kraja i suvišno je podsjećati koliko nam je svaki pojedinačno bitan. Zeta je

Arena

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Fudbal

32. KOLA TELEKOM 1. CFL IGRA SE U SUBOTU: Zeta dočekuje Sutjesku, Budućnost domaćin Petrovcu, Dečić gost Rudaru

Evropu, u spasa i g sa dna odlična ekipa, igraju dobar i borben fudbal. Namučili su nas u posljednjem okršaju, a slavili smo 4:3. Najvažnije je da nastavimo seriju dobrih igara, pa će uslijediti i pobjede. Tačno je da u posljednje vrijeme imamo problem sa realizacijom, ali ako se pogleda statistika nije teško primijetiti da smo, ipak, postigli dosta golova. Dakle, proći će i ovo. Sada je najbitnije da se bodovno pojačavamo iz utakmice u utakmicu. Vjerujem da ćemo i protiv Zete odigrati na visokom nivou, da će momci biti motivisani. Imamo dovoljno kvalitetnih igrača koji mogu odgovoriti mojim zahtjevima, a to je važno pogotovo kad se pominje odsustvo iskusnijih, bez obzira da li su roviti ili kažnjeni riječi su šefa stručnog štaba Sutjeske Miljana Radovića.

BUDUĆNOST - PETROVAC

Prvenstvo više nema toliki rezultatski značaj za Budućnost koja je osvojila šampionski pehar. Ipak, duel sa Petrovcem dolazi uoči revanša polufinala Kupa u kojem će ,,plavi“ juriti gol minusa protiv Zete (2:1). Izabranici Mladena Milinkovića žele da naprave dobru uvertiru za srijedu kada će uraditi sve da ostanu u trci za duplu krunu. - Budućnost je klub koji uvijek ide na pobjedu. Tako je i kada nastupamo sa podmlađenim sastavom, a to smo pokazali u prošlom meču protiv Titograda kojeg smo savladali 2:0. Ne znam još ko će biti u startnih 11 za duel sa Petrovcem, ali znam da će tim koji istrči na teren dati sve od sebe da upiše novi tri-

Raspored SUBOTA Pljevlja: Rudar - Dečić Berane: Jezero - Podgorica Danilovgrad: Iskra - Titograd Golubovci: Zeta - Sutjeska Podgorica: Budućnost - Petrovac

(14 h) (15 h) (16 h) (18 h) (19 h)

TABELA 1. Budućnost 31 24 3 2. Dečić 31 12 13 3. Sutjeska 31 12 12 4. Podgorica 31 13 7 5. Rudar 31 12 5 6. Zeta (-1) 31 11 7 7. Iskra 31 8 14 8. Jezero 31 9 8 9. Petrovac 31 5 10 10. OFK Titograd31 5 9

4 6 7 11 14 13 9 14 16 17

54:21 75 36:24 49 46:30 48 34:29 46 36:43 41 27:32 39 24:26 38 20:28 35 25:41 25 17:45 24

jumf. Dobra igra i rezultat važni su nam i pred revanš Kupa u kojem nam odgovora samo pobjeda od 1:0 ili dva razlike rekao je lijevi bek Marko Vučić, koji dodaje: - Zeta je nezgodan protivnik, savladali su nas dva puta u aprilu, ali vjerujem da ćemo u srijedu potvrditi da smo najbolja ekipa u zemlji. Bićemo spremni i očekujem da odigramo svoj najbolji fudbal - ističe brzonogi defanzivac Budućnosti. Cijela vječnost prošla je dok se Petrovac nije pomjerio sa začelja. Konačno se to desilo u prošlom kolu, ali ,,nebo-plavi“ imaju težak zadatak da ostanu u zoni baraža. Gostovanje Budućnosti jedno je od onih iz rubrike ,,najtežih mogućih“. - Od trećeg kola pokušavamo da pobjegnemo sa posljednjeg mjesta i uspjeli smo u prošlom kolu. Nakon toga atmosfera u ekipi i klubu je mnogo bolja. Predstoji nam težak posao da ostanemo u zoni baraža. U posljednjih pet kola Titograd i mi smo na istom zadatku. Pred

nam je gostovanje Budućnosti koja je ubjedljivo najbolja ekipa u zemlji. Pokazala je to nadmoćnim osvajanjem titule, a protiv nas se neće opuštati jer ima revanš Kupa sredinom naredne sedmice. Ovo je utakmica u kojoj ne možemo mnogo da izgubimo, a možemo puno da dobijemo. Borićemo se i dati sve od sebe da priredimo iznenađanje - rekao je trener Petrovca, Nenad Vukčević.

RUDAR - DEČIĆ

Dva vezana poraza usporila su Rudar u borbi za Evropu. Šanse i dalje postoje, ali je sada mnogo teže obezbijediti mjesto na ino sceni, pogotovo što Pljevljaci imaju težak raspored do kraja prvensva. U to se uklapa i današnji meč sa Dečićem pod Golubinjom. - Malo su splasnule ambicije poslije slabijih rezultata u posljednje vrijeme. Ne igramo tako dobro poslije pauze. Mnogo igrača je van forme, neki iz opravdanih razloga, a neki ne. Radimo sve isto na treninzima, ali efekat je neuporedivo slabiji. Ipak, nećemo dizati ruke od Evrope, s tim što

moramo da vodimo računa i o ekipama koje su ispod nas. Konkretno mislim na Jezero, koje je u zoni baraža, a približilo nam se na šest bodova. Čekaju nas teške utakmice, ali vjerujem da ćemo izgledati bolje protiv timova koji su bolji od nas - rekao je trener Vuko Bogavac. Tuzani su bolji na tabeli, ali je Rudar znao da pobijedi Dečić - i to u gostima. - Dečić je konstantno u vrhu i doći će na naš stadion sa ciljem da se održi se na drugoj poziciji. Oni će igrati na pobjedu, ali to je i naš plan. Trijumf bi nam mnogo značio, mada nam je u krajnjem i bod dobar. Imamo sitnih problema sa povredama, ali očekujem da to riješimo do utakmice - kazao je kormilar Rudara koji je peti, na ,,minus pet“ od Podgorice, odnosno sedam bodova zaostatka za trećeplasiranom Sutjeskom. Dečić korača ka najboljoj sezoni u klupskoj istoriji. Tuzani su drugi na tabeli, a u igri su i za trofej Kupa. Dobar ritam planiraju da nastave pod Golubinjom…

- Očekuje nas težak meč. Rudar je dobra i kvalitetna ekipa, koja je u drugom dijelu sezone pokazala da zaslužuje mjesto u gornjem dijelu. Imamo veliki motiv da nastavimo u dobrom ritmu. Ne opterećujemo se pozicijom, idemo samo od utakmice do utakmice, tako da je naš fokus samo na Rudar. Dobro se poznajemo. Međutim, svjesni smo da je u finišu sezone svaki bod posebno dragocjen, pa će ovo biti poseban izazov. Dobro treniramo, maksimalno se spremamo i vjerujem da možemo potvrditi dobru formu - poručio je napadač Admir Adrović.

ISKRA - TITOGRAD

Od odličnog proljećneg starta, Iskra je sebi dozvolila luksuz da iz gornje polovine tabele stigne do ivice baraža i umjesto da u finišu prvenstva osvaja bodove za onu poziciju koja obezbjeđuje novi nastup na međunarodnoj sceni, ,,crveno-bijeli“ će se boriti za ostanak među najboljima po mogućnosti bez doigravanja. Na tom putu prva prepreka je posljednjeplasirani Titograd

Jezero traži bodove spasa, Podgorica sve bliža Evropi Jezero je ušlo u dobar ritam nakon što je osvojilo osam bodova iz posljednje četiri utakmice. U tom nizu Plavljani nijesu primili gol, što je znak da se ekipa stabilizovala na planu igre. Izabranici Milije Savovića vide luku spasa, a tom cilju mogu da se približe ukoliko u subotu u Beranama savladaju Podgoricu. - Pobijedili smo skoro sve ekipe iz lige, ali do sada nijesmo nijednom Podgoricu. Bilo bi lijepo da to uradimo ovoga puta, pogotovo što su nam bodovi neophodni za bijeg iz zone baraža - rekao je Savović, koji nastavlja: - I u tim prethodnim međusobnim duelima nijesmo bili lošiji, ali falilo je i sreće da uradimo više. Trenutno smo u dobroj formi, igramo onako kako želimo i vjerujem da ćemo to nastaviti u subotnjem susretu. Podgorica je dobra, brza ekipa, ali računam da možemo do pobjede

koja bi mnogo značila - ističe kormilar Jezera. Podgorica je slavila četiri puta u posljednjih pet mečeva u Telekom 1. CFL, a rezultat se odrazio na tabelu - Lješkopoljci su četvrti, sa samo dva boda minusa u odnosu na zonu Evrope. - Jezero igra dobro, pokazuju to i rezultati, tokom cijele sezone su jako neugodni. Ovo je veoma teško gostovanje. Jezero je znalo da iznenadi i timove iz vrha, ima čvrstu odbranu, igraju jako disiciplinovano i teško je probiti taj blok. Bodom u Nikšicu pokazali su da ne odustaju od borbe da pobjegnu od baraža, tako da će biti silno motivisani. Ali i mi imamo svoju računicu. Svjesni smo koliko nam znaći ovaj meč, koliko bi nam pomogli bodovi iz ovog duela. Uveliko se spremamo za Plavljane. Moramo biti oprezni, ali se nadam da možemo do pozitivnog rezultata - rekao je vezista Jovan Vujović.

koji u prethodna tri susreta sa Danilovgrađanima nije osjetio gorčinu poraza, tačnije sve utakmice su završene neriješeno. To znači da će izabranici Aleksandra Nedovića biti na velikom iskušenju, s obzirom na imperativ pobjede i želju da konačno poslije dužeg posta upišu pozitivan rezultat. - Loš učinak u prethodnom periodu doveo nas je u situaciju da smo šanse za Evropu sveli u domen teorije u tekućem šampionatu, pa se maksimalno moramo posvetiti narednim susretima. Prije svega revanšu polufinala Kupa kako bi eventualno na taj način ostvarili željeni cilj. Ipak, u subotu je na nama velika odgovornost da se konačno predstavimo u najboljem izdanju i osvojimo tri dragocjena boda protiv nezgodne ekipe iz Podgorice, koju nije lako savladati ni na domaćem terenu, o čemu najbolje svjedoči tradicija međusobnih susreta. Uložićemo maksimum da popravimo i gol razliku, ukoliko to bude moguće, a vjerujem da ćemo uspjeti u tome - rekao je kapiten Miloš Drinčić. Od prošlog kola Titograd je posljednji na tabeli. ,,Romantičari“ ne znaju za pobjedu od 23. februara, a sada strahuju i za prvoligaški život. Nada u opstanak mogla bi da se vrati nakon ispita u Danilovgradu. - Poziciju na kojoj se trenutno nalazimo ne zaslužujemo po prikazanim igrama, ali nas rezultat nije ispratio u prethodnih nekoliko kola, a on je najbitniji. Slijedi nam utakmica sa Iskrom, koja je takođe u rezultatskoj krizi i pokušaćemo to da iskoristimo. Bez obzira na ime protivnika, nama je svaka sljedeća utakmica kao finale i siguran sam da će momci dati svoj maksimum, te ćemo se na kraju spasiti rekao je Miloš Brnović, ofanzivac Titograda. R.A.

Arena

30. april, 1. i 2. maj 2021.

ŠAH U Jekaterinburgu završen turnir kandidata za izazivača svjetskog prvaka

Za titulu Karlsen i Nepomnjašći Rus Jan Nepomnjašći (2774) popeo se na pobjedničko postolje turnira kandidata za izazivača svjetskog prvaka koji je odigran u Jekaterinburgu. Tako će on u Dubajiu, u novembru ove godine , pokušati da sa trona svrgne Norvežanina Magnusa Karlsena (2847) koji se na šahovskom Olimpu ustoličio 2013. pobijedivši Indijca Višvanatana Ananda. Nepomnjašćiju je za konačan trijumf na dvokružnom bergerovom takmičenju bilo dovoljno 8,5 poena, pa je sa pola poena više od francuza Maksima Lagrava prvi prošao kroz cilj. Zatim slijede Aniš Giri i Fabijano Karuana sa po 7,5, Liren Ding i Aleksandar Griščuk sa po 7, Kiril Aleksenko sa 5,5 i Hao Vang sa 5 poena. Poslije velikog uspjeha, Janu je čestitao na pobjedi predsjednik Ruske šahovske federacije Andrej Filatov, ističući da je to i grandiozna pobjeda za čitav ruski šah. -Njegova samopouzdana igra temeljila se ne samo na tehničkoj pripremi, već i zato što je bio vakcinisan sa našim „Sputnikom V“. Samim tim na vrijeme je stekao psihološko samopouzdanje i sada neka Karlsen drhti. Vjerujemo u Janove mogućnosti i kapacitet i mislim da ima više od 50 odsto šansi u budućem meču. Međutim, do tada ne treba da spava na lovorikama nego da odmah počne da se priprema kako bi bio potpuno spreman, i fizički i psihički, za okršaj decenije, rekao je Filatov. Takođe, on podsjeća da je 2016. godine Sergej Karjakin bio veoma blizu uspjeha nad Karlsenom koji je bio na ivici poraza, ali je ipak uspio da odbrani lovorov vijenac u doigravanju po ubrzanom tempu. -Nadam se da će ovaj put Kaisa biti na našoj strani.

POK i ,,Farmanova“ produžili saradnju

Sponzorski ugovor još godinu PODGORICA – Paraolimpijski komitet Crne Gore i ,,Farmanova“ za još godinu produžili su ugovor o sponzorstvu.

Nepomniašći 1 Aleksenko 0 1.c4 Nf6 2.g3 e6 3.Bg2 d5 4.Nf3 dxc4 5.Qa4+ Nbd7 6.Qxc4 a6 7.Qc2 c5 8.Nc3 Be7 9.0–0 0–0 10.d4 cxd4 11.Nxd4 Qc7 12.Rd1 Rd8 13.Be3 Nb6 14.Rac1 e5 15.Nf5 Bxf5 16.Qxf5 Nc4 17.Bg5 Rxd1+ 18.Nxd1 Rd8? (dijagram). (Upravo ovaj potez je uzrok poraza Aleksenka. Neophodno je bilo 18…Qd8 i npr. 19.Nc3 h6 Nepomnjašći je počeo da se profesionalno odnosi prema svom poslu. Počeo je da postavlja velike ciljeve i dosljedno ide ka njima, da mukotrpno radi i krči put ka tituli. Ranije je bio emotivna osoba, mlad i uglavnom nije razumio prioritete, dodao je Filatov.

KALEZIĆ: BIĆE DRAMATIČNO Prema riječima intermajstora Blaža Kalezića koji će od 3. maja braniti titulu seniorskog prvaka Crne Gore, meč između Karlsena i Nepomnjašćija biće rezultatski neizvjestan

20.Bxf6 Bxf6 21.Ne4 Nd6 22.Nxd6 Qxd6 23.Bxb7 Rd8 pa iako je bijeli bolji, crni može da se bori makar za remi) 19.Bxf6 Bxf6 20.Be4 (Sada crni ima previše slabosti po bijelim i dramatičan do posljednje partije. - Poslije prvog kruga turnira kandidata u vođstvu su bili Vašje Maksim Lagrav i Jan Nepomnjašči, da bi u drugom Francuz posustao i dao šanse Karuani i Giriju da se bore za laskavo priznanje. Ipak, Nepomnjašči je bio najstabilniji i najprisebnij i čak kolo prije kraja obezbijedio prvo mjesto. Interesantno je napomenuti da je završnu partiju i prvog i drugog kruga izgubio, što je samo dokaz velikog psihološkog pritiska koji svi igrači osjećaju. Meč za prvaka svijeta će biti veoma zanimljiv sa

Lijep gest ŠSCG prema šahovskoj sekciji OŠ „Branko Božović“

Demonstraciona tabla na poklon Šahovski savez Crne Gore donirao je OŠ „Branko Božović“ u Podgorici demonstracionu šahovsku tablu koju je naš proslavljeni reprezentativac, velemajstor Nikola Đukić, uručio rukovodiocu šahovske sekcije i velikom promoteru drevne igre među đacima, majstorskom kandidatu Andriji Raduloviću. -Ljudi poput profesora Radulovića su od neprocjenjive važnosti za prve šahovske korake i upoznavanje mališana sa tajnama ove misaone igre, koja jača karakter, povećava koncentraciju i odgovornost i slično, rekao je Đukić, uvjeren da je u ovoj školi formiran pravi regrutni centar budućih prvotimaca i prvaka. Ovom događaju prisustvovali su, između ostalih, i velemajstor Milan Draško i daroviti mladi šahista Radoje

poljima) Qa5 21.Nc3 Kf8 22.Nd5 b5 (22…Rxd5 23.Bxd5 Qxd5 24.Qc8+ Ke7 25.Rxc4+) 23.Qxh7 Rxd5 24.Bxd5 Qd2 25.Rxc4 bxc4 26.e4 Qxb2 27.Qh8+ Ke7 28.Qc8 Qb6 29.Qxc4 Qb5?! (Bolje je 29…Kf8!? Iako ne spašava partiju zbog 30.Bxf7 Qb5 Nepomnjašći sada može da promijeni kraljice 31.Qxb5 axb5) 30.Qc7+ Qd7 31.Qc5+! (Crni predaje jer na 31…Qd6 ide 32.Qa7+ Qd7 33.Qxa6 +- ili 31…Kd8 32.Qf8+ Kc7 33.Kg2 Qd6 34.Qxf7+ +-) 1:0 više aspekata. Naime, obojica su vršnjaci (1990), s tim što je Jan stariji četiri mjeseca i jedan je od rijetkih koji ima izuzetno povoljan skor u „sporim“ partijama po klasičnim tempu sa Karlsenom, čak 4:1 u pobjedama, podsjetio je naš reprezentativac koji smatra da je Nepomnjašći u psihološkoj prednosti s obzirom da će imati veliku podršku od strane Ruske šahovske federacije, dok je Karlsen u ulozi prvaka pod velikim pritiskom da odbrani primat najboljeg na planeti, kao i zbog ogromnih sponzorskih ugovora koje će potpisati uoči meča.

U NVO „7. oktobar“ ponovo se okupljaju cugeraši

Radoman uvećao zbirku medalja

Marković, koji već sada obećava dobre rezultate u svojoj konkurenciji. Profesor Radulović se zahvalio na vrijednom poklonu koji će, kako je istakao, polaznicima šahovske sekcije u ovoj uglednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi omogućiti kvalitetniji rad i bolje rezultate talentovanih učenika na opštinskim i državnim takmičenjima.

Ugovor o nastavku saradnje krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom i farmaceutske kompanije potpisali su predsjednik Igor Tomić i izvršni direktor za Crnu Goru Vojin Ramović. Ugovorom je predviđeno da dio sredstava od svake prodate kutije Magnezijum 300 Direkta bude doniran paraolimpijskim sportistima. POK i ,,Farmanova“ sarađuju od početka maja 2019. godine. Ramović je kazao da je već treća godina saradnje POK-a i ,,Farmanove“ i da ona postaje lijepa tradicija. - Odlučili smo se da ove godine pojačamo podršku našim paraolimpijcima i da od svake prodate kutije Mg 300 Direkta dupliramo izdvajanje za POK, čime želimo da dodatno pomognemo što kvalitetnije pripreme naših paraolimpijaca za paraolimpijski igre Tokio 2021. godine - rekao je Ramović i istakao da je potpisivanje ugovora samo formalno prav-

ni momenat, navodeći da Igora Tomića i crnogorske paraolimpijce doživljava kao prijatelje. - Od njih učimo kako da svakog dana budemo još bolji, još jači i još istrajniji u svojim najprije životnim, ali i poslovnim vizijama i misijama - rekao je Ramović. ,,Farmanova“ kao jedan od lidera u proizvodnji dijetetskih suplemenata prepoznata je od sportista kao sinonim za kvalitet i neophodnu podršku u suplementaciji za postizanje vrhunskih rezultata . - Zato i jesmo tu da podržimo naše paraolimpijce i svi zajedno sanjamo da će ljetos iz Tokija u Crnu Goru donijeti prvu medalju sa Paraolimpijskih igara svima nama na ponos i radost - kazao je Ramović. Tomić se u ime sportista i crnogorskog paraolimpijskog pokreta zahvalio kompaniji ,,Famanova“ i direktoru Ramoviću. - U ime naših sportista i crnogorskog paraolimpijskog pokreta iskreno hvala kompaniji ,,Farmanova“ i direktoru Ramoviću koji su uvijek spremni da i pored ugovorom predviđenih izdvajanja dodatno podrže svaki razvojni i promotivni program Paraolimpijskog komiteta Crne Gore - kazao je Tomić, te naglasio da podrška dolazi u veoma zahtjevnom periodu na putu ka Paraolimpijskim igrama u Tokiju. R. P.

U prostorijama NVO „7.oktobar“ u Podgorici, poslije kraće pauze, ponovo su nastavljena brzopotezna nadmetanja na 64 crno-bijela polja. Cugeraši se okupljaju neđeljom u prijepodnevnim satima i odmjeravaju snage na turniru po dvokružnom bergerovom sistemu takmičenja i u međusobnim mečevima. Minulog vikenda nastupilo je osam igrača, a prvo mjesto po ko zna koji put osvojio je majstorski kandidat Milan Radoman sa osam poena. On je potvrdio zavidno šahovsko znanje i brzinu u okršajima sa odličnim protivnicima, koji su takođe pretendovali na najviši plasman, i zasluženo uvećao bogatu riznicu medalja. Po poen zaostatka imali su Mirsad Đoković i Radomir Ašanin a zatim slijede Milivoje Pejović i Zoran Ralević sa po 6, te Željko Vujadinović i Dragoljub Abramović sa po 4 poena.

Priredio: B. KADIĆ

Danas (petak) u Lisabonu počinje karate turnir Premijer lige

Prva nastupa Biserka Radulović PODGORICA – Crnogorski karate na turniru Premijer lige u Lisabonu predstavljaće tri takmičara. Nastupiće Nikola Malović (do 84) i Marina Raković (do 68) u borbama i Biserka Radulović u katama. Predvodiće ih selektori Žarko Raković u borbama i Jugoslav Bukilić u katama. U

crnogorskoj delegaciji je i sudija Miodrag Radunović, koji će djeliti pravdu u Lisabonu. U petak će na tatami Biserka Radulović, koja je nakon decenije dominacije na domaćoj sceni, poseban adut našeg nacionalnog tima, a u subotu Raković i Malović. Mečevi za medalje i finala na programu su u neđelju. R. P.

Arena

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Sportski miks

Crnogorski odbojkaši sparinguju protiv Albanije u okviru priprema za kvalifikacije za EP PODGORICA – Nakon desetak dana rada u Podgorici, vrijeme je i za kontrolne utakmice - odbojkaši Crne Gore, koji se u Podgorici pripremaju za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, juče su sa Albanijom odigrali kontrolnu utakmicu zatvorenog tipa, a danas će u dvorani ,,Verde“ igrati zvaničan meč, od 17 časova. Zbog pandemije korona virusa nije dozvoljeno prisustvo gledalaca, ali ljubitelji odbojke moći će da posmatraju utakmicu u prenosu na kanalu ,,MNE sport“ i portalu odbojka.me. - To su utakmice koje će nam mnogo koristiti iz dva razloga. Prvi je da vidimo kako su igrači tehnički i taktički napredovali i kako su se uklopili u sistem igre koji gajimo, što je veoma važno. Drugi razlog je što su nam ti mečevi potrebni da uđemo u taj takmičarski ritam, koji nam je neophodan uoči turnira koji nas očekuju - kaže selektor Crne Gore Veljko Bašić. Selektor Bašić ističe da do sada sve ide po planu… - Potpuno sam zadovoljan onim što smo odradili do sada, ispunili smo sve što smo zacrtali i na tehničkom i na taktičkom planu. Momci su motivisani i raspoloženi, a posebno bih istakao mlade igrače koji su svojim angažmanom ulili neku novu energiju u ekipu. Reprezentaciji su se zbog obaveza u klubovima posljednji priključili najiskusniji, kapiten Vojin Ćaćić i srednji bloker Ivan Ječmenica. - Jako dobro su se uklopili, oni su

BAŠIĆ: Da uđemo u takmičarski ritam iskusni i sjajni momci koji su sa reprezentacijom prošli puno toga, koji dolaze iz jakih takmičenja i nijesu imali nikakvih problema da odmah budu na potrebnom nivou. Ekipa je već sada spremna, ostalo je samo da poradimo i na nekim finesama u odbrani, kao što je blok, ali pripreme protiču u najboljem redu tako da sam potpuno zadovoljan - zaključio je selektor Crne Gore. Crna Gora je u kvalifikacionoj grupi F sa selekcijama Grčke, Gruzije i Azerbejdžana. Naši odbojkaši igraće dva kvalifikaciona turnira - 7, 8. i 9. maja u Tbilisiju (Gruzija), a onda u Podgorici od 14. do 16. maja. Plasman na EP izboriće pobjednici kvalifikacionih grupa, te pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija. Šampionat za odbojkaše biće održan od 1. do 19. septembra, a domaćini će biti Krakov, Gdanjsk i Katovice (Poljska), Ostrava (Češka), Talin (Estonija) i Tampere (Finska). Završnica će biti održana u Katovicama. Osim domaćina, vizu za EP ima već osam najboljih ekipa sa posljednjeg šampionata održanog 2019. godine. S. J.

Završena Superliga u stonom tenisu

Novi odbranio titulu PODGORICA - Stonoteniseri hercegnovskog kluba Novi odbranili su titulu prvaka Crne Gore.

Izborna sjednica Skupštine VPSCG 15. maja

Marić i Vičević kandidati za predsjednika

PODGORICA - Izborna sjednica Skupštine Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore održaće se 15. maja u Podgorici. - Centralna tačka dnevnog reda je izbor predsjednika VPSCG i na njegov prijedlog članova

Upravnog odbora VPSCG čiji će mandat biti do kraja 2024. godine - navodi se u saopštenju Kandidati za mjesto predsjednika su Đuro Marić i Mirko Vičević. Po tri predstavnika na skupštini (tri glasa) imaju Jadran i Primorac, a po dva Budvanska rivijera i Kataro. Ostali klubovi imaju po jedan glas i to Budućnost i Verde (iz Podgorice), nikšićki Baterflaj i Nikšić, Stari grad i Orka iz Budve. Vičević ili Marić naslijediće Dejana Bajića koji je bio na čelu Saveza od 2016. do 2020. godine. Srđan Kovačević predsjednik je bio od 2006. do 2016. godine. R. A.

Novi je sa dva trijumfa u finalu Superlige pobijedio ekipu Budve (oba finalna duela pobijedio je sa 4:3) i treću godinu uzastopno osvojio šampionski trofej. Šampionski tim čine Filip Radulović, Đorđe Borčić, Stefan Kostadinović, Bojan Cubović i Jakša Krivokapić, a sa klupe predvodi ih trener Branko Cubović. STK Novi je u sezoni 2020/21. postao ekipni šampion u svim muškim kategorijama: od mlađih kadeta do seniora, a po prvi put ove sezone, osvojili su titulu i u ženskoj seniorskoj konkurenciji.

U meču za treće mjesto Tivat je savladao hercegnovsku Boku 4:2. U finalnu seriju Superlige ušla su četiri kluba sa primorja Novi, Budva, Tivat i Boka, dok su mjesto u ligi najvišeg ranga za

narednu sezonu osigurali Budim i Budućnost u baražu. Naredne sezone, Spin i Jedinstvo pridružiće se ekipama Prve lige, a Superligu će činiti šest najboljih crnogorskih ekipa.

zao je Ratko Zec, nekada legendardni napadač Mogrena, koji je 5. juna 2013. godine golom u baražu za Mogren spasio Budvane, a onda odlučio da

završi fudbalsku karijeru i posveti se boćanju. Maini su nastupili u sastavu: Rade Zec, Nenad Ranković, Tomislav Ranković, Ilija

Dapčević, Mićo Vukašinović, Dejan Tomović, Stefan Anđušić, Slavoljub Đuričić, Ratko Zec, Ali Recep i Dejan Krunić. R. P.

R. P.

Veliki uspjeh kluba iz Budve

Boćari Maina među osam najboljih u Evropi PODGORICA - Kakav podvig Budvana! Boćarski klub Maini uspio je da izbori plasman među osam najboljih u Evropi. Nakon velike borbe na turniru u Posušju, Budvani su savladali prvaka Bosne i Hercegovine, ekipu Neuma (15:7), a zatim i šampiona Srbije - Sombor (16:6). Evropska boćarska federacija odlučila je da se polufinale Kupa Evropskih prvaka igra u Puli

(19. i 29. jun). U prekrasnoj dvorani na Verudi u borbi za dva mjesta koja vode na završni turnir najboljih, četiri tima Starog kontinenta boriće se Pula, kao predstavnik Hrvatske, Maini kao pobjednik pretkola Kupa Evropskih prvaka, te još dva tima, koji će biti poznati nakon završetka takmičenja u Hrvatskoj i Sloveniji. Turnir u Puli imaće dvostruki značaj, jer će pobjednik osim prilike da bude na fajnal-foru

Evropskih prvaka, biti šampion klupskog prvaka prvog izdanja ABC Kupa. - Ozbiljno i disciplinovano smo pristupili turniru i vjerovali da veliki rad može dati rezultat. Nije lako, ali trud se isplatio, jer smo naporno trenirali u zatvorenoj dvorani u Tivtu. Ovo je veliki uspjeh, nadam se da ćemo i u Puli pokazati dobre partije. Tamo ćemo se sastati sa vrhunskim ekipama i igračima, koji dominiraju Evropom - ka-

Magazin

30. april, 1. i 2. maj 2021.

RAZGOVOR: Luka Vojvodić, član benda Hajvej

Radujemo se svirkama, priželjkujemo festivale PODGORICA- Bend Hajvej predstavio je publici album prvijenac „Skica za portret“, sa kojeg su ekranizovali čak šest pjesama. Period bez svirki iskoristili su da ispolje svoju kreativnost, pa se nove pjesme već uveliko pripremaju u njihovoj muzičkoj radionici. Sada je plan da se numere sa albuma promovišu, kako kod nas, tako i širom regiona. Članovi ovog benda ne kriju zadovoljstvo što kreću sa svirkama, a nadaju se da će ovoga ljeta biti i festivala gdje se, po njihovim riječima, publika najbolje upoznaje sa novim pjesmama. Takođe, ovi mladi momci pridružili su se projektu ,,Nikšićko rocks pjesma za društvo”, a sa snimanja nose predivne utiske. POBJEDA: Da li je grupa Hajvej u prethodnom periodu izbacila nešto novo iz muzičke radionice? VOJVODIĆ: Konstantno radimo na novim autorskim projektima. Završili smo naš prvi veliki projekat albuma prvijenca „Skica za portret“ iza kojeg, kao izdavač, stoji renomirana kuća Croatia Records. Na albumu se nalazi deset pjesama od kojih smo šest ekranizovali. Za većinu tih spotova smo bili nominovani na određenim muzičkim festivalima, a najnovija vijest je da je 25. aprila naš spot za pjesmu ,,Svjetlija strana ulice“ izabran u top tri za najbolji rok video za 2020. godinu na Balkanu. Drago nam je da ljudi prepoznaju naš rad širom regiona. POBJEDA: Koliko je na vas uticao period bez svirke, i da li je pauza kod vas probudila kreativnost? VOJVODIĆ: Pa definitivno da jeste, napisali smo dosta pjesama u toku tog perioda i sada spremamo materijal za naredni album, tako da uvijek nešto „kuvamo“. Iako nije bilo svirki, definitivno je bio inspirativan period za naš autorski rad kojem posvećujemo najviše pažnje.

Spot za pjesmu „Svjetlija strana ulice“ izabran je u top tri za najbolji rok video za 2020. godinu na Balkanu. Drago nam je da ljudi širom regiona prepoznaju naš rad

Bend Hajvej na nastupu u okviru projekta „Nikšičko rocks: Pjesma za društvo“

POBJEDA: Dio ste muzičkog projekta „Nikšićko rocks: Pjesma za društvo“, kakve utiske nosite sa snimanja? VOJVODIĆ: Da, nastupili smo na pomenutom projektu i mnogo smo uživali jer smo na tom nastupu promovisali komplet album uz par kavera. Biće to sjajan nastup i prva lajv promocija našeg albuma, tako da smo mnogo srećni i jedva čekamo da sve to publika vidi i čuje.

POBJEDA: Krenule su svirke, da li ste se uželjeli publike i scene, da li u narednom periodu imate zakazane nastupe? VOJVODIĆ: Definitivno da jesmo, jedva čekamo svirke uživo gdje ćemo konačno, zajedno sa publikom, svirati naše pjesme. Nadamo se da će krenuti i festivali jer je to zapravo ono na šta ciljamo prije svega, da svoje pjesme sviramo i predstavimo novoj publici koja još uvijek nije bila

u prilici da čuje za nas širom regiona. POBJEDA: Planovi za naredni period? VOJVODIĆ: Kao i što sam provukao malo kroz prethodne odgovore, to je promocija novog albuma, lajv svirke širom regiona, spremanje drugog albuma, definitivno neke saradnje sa kolegama iz Hrvatske, novi spotovi, itd. Uglavnom velika posvećenost, rad i trud su formula za uspjeh, tako da se nadamo da će se naše želje i ciljevi ostvariti. B. PRELEVIĆ

Film o slavnom Prodaju „bentli“ kuvaru Entoniju kraljice Elizabete Burdenu stiže u bioskope Kraljevski automobili atraktivni za salone

LONDON- Salon automobila „Bramley Motor Car“, nedaleko od Gildforda u Sariju u Engleskoj, prodaje odlično očuvani zeleni „Barnato Bentley Mulsanne“, male kilometraže, čija je prethodna vlasnica bila engleska kraljica. Luksuzni automobil povučen je iz kraljičinog voznog parka 2015. godine i prešao je tek nešto više od 4.000 kilometara. Činjenica da se u „bentliju“ vozila kraljica povećava mu cijenu. Sličan automobil kojim se Elizabeta Druga vozila tek povremeno nudi se za 80.000 funti, a ovaj bi okvirno mogao da dostigne i iznos od 200.000 funti. Direktor marketinga salo-

na Džek Morgan Džouns je kazao da im se „posrećilo jer su dosad u prodaji imali nekoliko kraljevskih automobila.“ - Prošle godine smo prodali „rejndž rover“ u kome je princ Filip vozio američkog predsjednika Baraka Obamu za vrijeme njegove posjete Britaniji. Kraljičin „bentli“ je jedinstven, ali se u osnovi ne razlikuje od ostalih sličnih, osim što ga je vozilo njeno kraljevsko veličanstvo. Kraljica u sklopu aktuelnog voznog parka Bakingemske palate navodno posjeduje tri „rols rojsa“, tri „dajmlera“ i dva „bentlija“, ali ima još nekoliko voznih parkova na njenim ostalim imanjima.

LOS ANĐELES- Dokumentarni film o preminulom slavnom kuvaru i piscu Entoniju Burdenu stiže u bioskope ovog ljeta. „Turneja: film o Entoniju Burdenu“, u režiji oskarovca Morgana Nevila, naći će se na bioskopskim repertoarima od 16. jula, saopštila je američka produkcijska kuća „Focus Features“. Burden se proslavio poslije objavljivanja knjige „Povjerljivo iz kuhinje: Pustolovine kroz mračne strane kulinarstva“, gdje je iskreno govorio o tome šta se dešava iza kulisa u restoranima. Osim knjige koja je objavljena 2000. godine, Burdenova emisija na CNN-u „Nepoznati predjeli“ bila je omiljeni kulinarski turistički vodič. Entoni Burden umro je u junu 2018. u 61. godini. Nevil je najpoznatiji po svom Oskarom nagrađenom filmu „Dvadeset stopa od zvijezde“ o životima pratećih vokala nekih od najvećih muzičkih legendi 21. vijeka. Film „Turneja: film o Entoniju Burdenu“ imaće svjetsku premijeru na „Tribeka“ filmskom festivalu u junu, a poslije toga će biti dostupan na CNN-u i HBO Maksu.

Crvena jabuka objavila spot za „Ljeto“ ZAGREB- Crvena jabuka objavila je peti službeni spot sa aktuelnog albuma „Tvrđava“, a na snimanju gost im je bio poznati bosansko-hercegovački glumac Rijad Gvozden. Reditelj spota je Zdravko Valentin, koji je i snimao kadrove u zagrebačkom pozorištu „Luda kuća“. Gosti u spotu su i Ahmed Al Rahim, koji je poznatiji po umjetničkom imenu Antimon i Lea Uvodić, koja glumi partnerku Rijadu Gvozdenu u kadrovima na moru na prekrasnoj Šolti, a koje su snimali Toni Mađerić i Frane Hrabrov. Autori pjesme su Mirko Šenkovski Geronimo i Dragana Kajtazović – Šenkovski. Lider Crvene jabuke Dražen Žerić – Žera zajedno sa Geronimom potpisuje aranžman. Produkcija je djelo Marina Meštrovića i Larisa Pašalića. Pjesmu „Ljeto“ Crvena Jabuka predstaviće i na „CMC festivalu“ u Vodicama, koji se održava 11. i 12. juna.

Gitarista legendarnog rok benda Rolingstonsi ponovo vodi borbu s karcinomom pluća

Roni Vud: Boriću se, ostalo je u rukama neke više sile NJUJORK- Roni Vud, gitarista legendarnog rok benda Rolingstonsi, otkrio je britanskim medijima da se tokom lokdauna po drugi put borio sa rakom pluća. -Imao sam rak pluća 2017. godine, a nedavno su mi se pojavile manje karcinomske ćelije s kojima sam se borio u posljednjem lokdaunu – rekao je 73-godišnji roker za The Sun. On je objasnio da je ovog puta odlučio svoju sudbinu da prepusti višoj sili. -Tokom oporavka jednostavno sam se prepustio. Što mora biti, biće, ja tu ne mogu ništa. Jedino što mogu je da ostanem pozitivan, snažan i da se borim, a sve ostalo je u rukama neke više sile – dodao je Roni. Potvrdio je da se sada osjeća dobro i da se oporavio. Muzičar je 2017. godine rekao da smatra da je rak pluća dobio jer je pušio 25 do 30 cigareta dnevno tokom prethodnih 50 godina. Vud je te godine proveo pet sati na operaciji kako bi mu uklonili dio pluća.

Zabava

30. april, 1. i 2. maj 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (3. 5 – 9. 5) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen LUBURA Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od

navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars. com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u nedjelju u 13:59.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 13:59.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito pri-

vlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 17:14.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, sla-

ba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Feljton

30. april, 1. i 2. maj 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

12.

Sava Nemanjić je novčanim mitom uspio da otkupi tomos » Piše: Prof. dr Ilija VELEV U novoosvojenoj dukljanskoj zemlji, Barska nadbiskupija je zadržala samostalnu rimolatinsku jurisdikciju, a jedino je grad Kotor bio pod direktnom duhovnom upravom nadbiskupije u Bariju u Italiji. Okolne hrišćanske dijaceze u Trebinju i Humu bile su pod jurisdikcijom Dubrovačke nadbiskupije. U prvoj polovini 1219. godine nikejski patrijarh Manojlo I (1215/17–1222) primio je na duži boravak kod sebe budućeg srpskog arhiepiskopa Savu – brata krunisanog Stefana Prvovjenčanog, „upućujući ga u razna crkvena pitanja“. Početkom naredne 1220. godine, poslije boravaka na Svetoj Gori i u Solunu, on se vratio u Srbiju i u hramu Sv. Spasa u Žiči, kao novom arhiepiskopskom sjedištu, proglasio se za srpskog arhiepiskopa i počeo sa organizovanjem i podređivanjem episkopija, među kojima su bila i starija već ugledna episkopska sjedišta u Lipljanu i Prizrenu. Aktuelni ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatijan (1216/17–1235) sa arhijerejskim saborom proglasio je nekanonski formiranu Žičku (srpsku) arhiepiskopiju za raskolničku i nekanonsku, šaljući preko skopskog episkopa Jovana specijalno pismo srpskom monahu Savi – kojim mu kroz sadržinsku formu crkvene anateme napominje da episkopija u Rasu ima svojeg episkopa, hirotonisanog od ohridskog patrijarha. Malo kasnije se oko ovog crkvenog spora Homatijan obratio sličnim pismom i nikejskom patrijarhu Germanu II (1222–1240), osporavajući nekanonsko otcjepljenje Raške dijaceze od majke crkve Ohridske arhiepiskopije. (Zbirka pisama ohridskog arhiepiskopa Dimitrija Homatijana bila je prepisana u rukopisnom zborniku iz XIV vijeka, koji se čuva u Minhenskoj državnoj biblioteci pod signaturom Cod. LXII. Protestno pismo ohridskog arhiepiskopa Save nalazi se na listovima 173-176. Isto je objavljivano u više navrata na vizantijsk-

Sava Nemanjić se u hramu Sv. Spasa u Žiči proglasio za srpskog arhiepiskopa i počeo organizovanje i podređivanje episkopija, među kojima su bila i ugledna episkopska sjedišta u Lipljanu i Prizrenu. Ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatijan proglasio je nekanonski formiranu Žičku (srpsku) arhiepiskopiju za raskolničku i nekanonsku ogrčkom jeziku i u prevodu na druge jezike, od kojih za najkompletnije dvojezično vizantijskogrčko-srpsko izdanje smatramo ono poznatog vizantologa Georgija Ostrogorskog. Pogledaj: Svetosavski zbornik, knjiga 2, Izvori, Beograd 1939, str. 3-23.) Pravovremeno su srpski vladar Stefan Prvovjenčani i monah Sava Nemanjić iskoristili spor između Epirskog i Nikejskog carstva kao pretendenata na vizantijsku supremaciju i nastojanje za dominacijom Istočne ili Zapadne crkve, uspijevajući da od nikejskog cara i nikejskog patrijarha novčanim mitom otkupe i tomos za preuzimanje autokefalnosti Barske nadbiskupije i stavljanje u sastav Žičke arhiepiskopije. Pripajanjem dijaceze Barske nadbiskupije u novu pravoslavnu srpsku Žičku arhiepiskopiju Save Nemanjića, na teritoriji današnje Crne Gore počeo je da se nadilazi tradicionalni hrišćanski rimolatinski i apostolski obred nametanjem istočnopravoslavnog. To je najprije sprovođeno na periferijama, van većih gradova. U okviru Žičke arhiepiskopije, Sava Nemanjić je počeo da reorganizuje raniju dukljansku crkvenu dijacezu, osnivajući četiri sebi podređene episkopije: Zetsku sa središtem u ranijem benediktinskom manastiru Sv. Arhađela Mihaila na poluostrvu Prevlaka kod Tivta (postoje i druga mišljenja, da je sjedište Zetske episkopije najprije bilo u manastiru Sv. Nikole na ostrvu Vranjina u Skadarskom jezeru, ili u mjestu Zlatica), Humsku sa središtem na poluostrvu Pelješac (pa u Bijelo Polje), Budimljansku



U okviru Žičke arhiepiskopije, Sava Nemanjić je počeo da reorganizuje raniju dukljansku crkvenu dijacezu, osnivajući četiri sebi podređene episkopije – Zetsku, Humsku, Budimljansku i Dabarsku. Jednostavno, intencija je bila da se ugasi duhovna i istorijska tradicija Dukljanskobarske nadbiskupije i mitropolije



Pretpostavlja se da je prilikom obračuna Srpske pravoslavne crkve sa rimolatinskom tradicijom u Zeti, u prvoj polovini XIII vijeka došlo do uništavanja originalnog teksta Dukljanskog ljetopisa, pa je isti bio sačuvan u varijanti prevoda na latinski jezik – koji se čuva u Vatikanskoj biblioteci. Isto tako, imamo pokušaje da se potisne rasprostranjeni kult Sv. Vladimira Dukljanskog

Država Stefana Nemanje i Stefana Prvovenčanog

sa sjedištem u manastiru Sv. Đorđa na rijeci Lim i Dabarsku sa sjedištem u manastiru Banja kod Priboja na rijeci Lim. Jednostavno, intencija je bila da se ugasi duhovna i istorijska tradicija Dukljansko-barske nadbiskupije i mitropolije. Nove pravoslavne episkopije na Prevlaci i Stonu bile su zamišljene da imaju ulogu

graničnog crkvenog bedema protiv eventualnog prodora rimolatinske hrišćanske crkve iz Dubrovnika ili Kotora, svakako se posredno oslanjajući na raniji povremeni uticaj istočnopravoslavne crkve u tom kraju preko Dračke dijaceze. Već projektovane crkvene tendencije u novoosvojenoj zemlji usmjerile su se i prema višim političkim ciljevima, potiskivanju ranije dukljansko-ilirorimske etnogeneze i glotogeneze, forsirajući sveslovenski kolektivitet postupnom distribucijom geonima i etnonima Zeta i Zećani – sa svim ostalim atribucijama povezanim sa njima. Jednostavno je očekivano da se među domicilnim stanovništvom imenovanjem zemlje Zetom

Pečat Stefana Nemanje

Sava Nemanjić, freska u Mileševi

Prsten Stefana Prvovenčanog

izbriše svijest o posebnosti i svojoj narodnoj, duhovnoj i kulturnoj tradiciji. (Zato i srpski period vladavine ovim prostorima dobija atribuciju „Zetski period razvoja“, sve do uspostavljanja naziva Crna Gora.) Pretpostavlja se da je prilikom tadašnjih antagonističkih obračuna Srpske pravoslavne crkve sa rimolatinskom tradicijom u Zeti, u prvoj polovini XIII vijeka došlo do uništavanja originalnog teksta (protografa) Dukljanskog ljetopisa, pa je isti bio sačuvan u varijanti prevoda na latinski jezik preko prepisa iz XVII vijeka – koji se čuva u Vatikanskoj biblioteci. Isto tako, imamo pokušaje da se potisne rasprostanjeni kult Sv. Vladimira Dukljanskog, čija je prvobitna tekstualna redakcija njegovog hagiografskog životopisa bila sklanjana da ne bi bila prepisivana u novim rukopisnim knjigama. Nije bilo slučajno što je još 1215. godine epirski despot Mihailo prenio mošti sv. Vladimira u Drač da ih zaštiti od uništenja, kada je i bio proglašen za svetiteljskog zaštitnika ovoga grada – kojem je u periodu Samuilovog carstva sami svetitelj bio i vladar. Sve do sredine XIII vijeka uglavnom nije došlo do značajnih promjena u eparhijama Zetske episkopije, a u prvo vrijeme su crkvene prilike tamo produžile da funkcionišu u prilog pokušaja postupnog potiskivanja ranijeg

rimolatinskog uticaja. Nova vojna osvajanja srpske države u drugoj polovini XIII vijeka odrazila su se i na proširivanje i razmještanje eparhija u dijacezi srpske arhiepiskopije, a aktuelni događaji nalagali su da se sjedište srpske arhiepiskopije iz Žiče premjesti u hram Sv. Apostola u Peć. Samo ćemo napomenuti da je prilikom formiranja Žičke arhiepiskopije od strane Save Nemanjića 1220. godine, Peć bila u sastavu Zete. (Isto tako, tada nastupaju burni događaji u Humskoj episkopiji, kada je najprije oko 1252-1254. godine došlo do premještanja njenog sjedišta sa Stona u manastir Sv. Petra (ili Sv. Apostola Petra i Pavla) u Bijelom Polju, da bi kasnije 1343. godine bila ukinuta. Najprije su 1252. godine nastradali u zemljotresu grad Ston i katedralni hram humskih episkopa, a 1254. godine je humski župan Radoslav sklopio savez sa Dubrovnikom i sa Bugarskom, odmećući se od srpskog kraljevstva. Nastala situacija naložila je da se sazove Sabor, na kojem je u prisustvu kralja Uroša I i humskog episkopa Save donijeta odluka da se premjesti sjedište Humske episkopije sa Stona u manastir Sv. Petra (ili Sv. Apostola Petra i Pavla) u Bijelom Polju. Posebno je opstojanje Humske episkopije postalo neizvjesno nakon ratova sa Dubrovnikom 1317. i 1318. godine, nakon čega su se stekli politički, tgrovinski, ali i crkveni uslovi za ukidanje iste u periodu do 1343. godine. Ona se već ne pominje kao postojeća episkopija u povelji kralja Stefana Dušana iz 1343. godine izdatoj manastiru Sv. Apostola Petra i Pavla na Limu. Do njenog obnavljanja došlo je u prvoj polovini XV vijeka, ali je preimenovana pod nazivom „Limska mitropolija“.) (Nastavlja se)

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CALEXICO DOO Adresa: VOJVODE MAŠA ĐUROVIĆA 31

Tel.: 069-596-959 Email: info@calexico.me Oglašava potrebu za: 1. PICA MAJSTOR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 7 dana 3. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -radno iskustvo na poslovima konobara 4. ŠANKER/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -radno iskustvo na poslovima šankera 5. GLAVNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -radno iskustvo na poslovima kuvara 6. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -radno iskustvo na poslovima kuvara

DOO ČARLI ČAPLIN Adresa: BJELOPOLJSKA 3

Tel.: 020-206-565/069-931-227 Email: chaplin@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. PEDIJATRIJSKA SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra Rok za prijavljivanje: 7 dana 3. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 7 dana

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA PREDUZETNIŠTVO Adresa: VUKA KARADŽIĆA 41

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi”, br.38/18, 43/18,6/20 i 10/20) i Odluke sekretara Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj D 27-019/21619 od 23.aprila 2021.godine, objavljuje JAVNI KONKURS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice: Pomoćnik/ca sekretara/ke, 1 izvršilac na određeno vrijeme-5 godina

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu Posebni uslovi: - Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni, Ekonomski, fakultet političkih nauka ili drugi fakultet društvenog smjera; - Najmanje 2 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 4 godine radnog iskustva. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu od dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili četiri godine radnog iskustva; - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidata/ kinje nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 050/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13); Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 38/20); Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”br.02/18, 34/19 i 08/21); Zakon o upravnom postupku(“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17); Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Goreopštinski propisi” br. 38/18 43/18,6/20 i 10/20); Zakon o Glavnom gradu („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 65/05 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 72/10, 2/16 i 31/17); Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti (“Službeni list Crne Gore”, br. 27/13, 1/15, 42/15, 47/15, 56/16, 66/16, 1/17, 31/17, 42/17 i 50/17); Etički kodeks lokalnih službenika i namještenika (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, br. 11/14 i 26/17). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/ kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni konkurs – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja o imenovanju. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA UPRAVA LOKALNIH JAVNIH PRIHODA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 16

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi”, br.38/18, 43/18, 6/20 i 10/20) i Odluke direktora Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj UPII-15-100/21-273812 od 22.4.2021.godine, objavljuje:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava. JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Upravi lokal nih javnih prihoda Glavnog grada: Samostalni/a referent/kinja za prijem i evidenciju poreskih prijava-1 izvršilac na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - Srednje obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK-a (IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanja) - Najmanje 3 godine radnog iskustva - Poznavanje rada na računaru Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu na poslovima u IV1 nivou kvalifikacije obrazovanja - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/ kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” br.02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Goreopštinski propisi” br. 38/18,43/18, 06/20 i 10/20), Uredba o kancelarijskom poslova-

nju organa državne uprave(“Službeni list Crne Gore”, br. 47/19), Odluka o pečatima Glavnog grada((“Službeni list Crne Goreopštinski propisi”, br. 16/19) Zakon o Glavnom gradu (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 65/05, “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 72/10, 2/16 i 31/17). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/ kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK/CA ZA PODRŠKU KUPCIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor 2. ZAMJENIK/CA RUKOVODIOCA/ LJE MALOPRODAJNOG OBJEKTA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me; -kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor

PRVO UDRUŽENJE RODITELJA DJECE I OMLADINE SA SA SMETNJAMA U RAZVOJU NVO Adresa: IVANA MILUTINOVIĆA 5

Tel.: 068-530-033 Email: rastimozajedno@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. ASISTENT/KINJA ZA POMOĆ U KUĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -rad sa djecom sa smetnjama u razvoju;

-prijave slati na e-mail:rastimozajedno@ yahoo.com

TOMONTENEGRO DOO Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 98

Tel.: 067-860-001 Email: pr@to.me Oglašava potrebu za: Naziv radnog mjesta: Rukovodilac/lja Odjeljenja za pravne, kadrovske i opšte poslove – 1 izvršilac Kratak opis poslova: • koordiniranje i rukovođenje radom Odjeljenja; • sprovođenje nadzora i kontrole rada Odjeljenja; • analiziranje poslovne aktivnosti i davanje konkretnih predloga za realizaciju; • ostvarivanje aktivne poslovne saradnje sa ostalim org. jedinicama u Društvu; • ostvarivanje komunikacije sa nadležnim organima i institucijama; • davanje pravnih mišljenja i pružanje pravne pomoći org. jedinicama u Društvu; • učestvovanje u izradi i usklađivanju internih normativnih akata u Društvu sa propisima; • određivanje rokova za postupanje po podnijetim zahtjevima; • koordiniranje aktivnosti vezano za utuženja pravnih i fizičkih lica; • pripremanje analiza i izvještaja na zahtjev organa upravljanja u Društvu; • vršenje verifikacije pravnih akata i ugovora u Društvu, sa aspekta pravno-tehničke usklađenosti; • učestvovanje u postupku zaključivanja ugovora u kojima je Društvo ugovorna strana; • učestvovanje u radu komisija formiranih od strane organa Društva; • obavljanje i ostalih poslove po nalogu i instrukcijama direktora sektora i izvršnog direktora. Potrebna stručna sprema: • VII 1 stepen stručne spreme – diploma Pravnog fakulteta Potrebno radno iskustvo: • 5 godina radnog iskustva Vrsta radnog odnosa: • Na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca Posebni uslovi: • znanje engleskog jezika • poznavanje rada na računaru Pored oglasom navedenih, svi kandidati moraju ispunjavati i opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa koji su predviđeni Zakonom o radu. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uslova za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta kandidati mogu slati na e-mail adresu: pr@to.me, neposrednom predajom ili putem pošte na adresu: Bulevar Džordža Vašingtona br. 98 TCP/4, sa naznakom za koje radno mjesto kandidat aplicira.

BAR TEL: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 30.06.2021.godine 1.Profesor/ica pravne grupe predmeta, za 13 časova sedmične norme. Uslov: diplomirani pravnik (VII 1 stepen stručne spreme), položen stručni ispit, licenca za rad u nastavi. Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za radno mjesto predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

BERANE TEL: 051/233-332

DOO OKOV Adresa: Bulevar Josipa Sladea br.6 PODGORICA

Tel.: 069/187-767 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijave sa biografijom slati na e-mail: karijera@okov.me Kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor.

JU GIMNAZIJA ,,PANTO MALIŠIĆ“ BERANE Adresa: ul.Svetog Save br.25 BERANE

DOO ELEKTROJUG Adresa: TRG SUNCA B.B.

Tel.: 069/420-181 Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Sobarica. Rok za prijavljivanje: 30 dana

DOO GUGI COMMERCE Adresa: LASTVA GRBALJSKA

Tel.: 033/402-582 069/366-588 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA STOVARIŠTU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Poznavanje građevinskih materijala 2. VOZAČ/ICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “E” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Obavezno iskustvo u vožnji i miksera betona

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijave sa biografijom slati na e-mail: karijera@okov.me. Kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor.

GUSINJE

Tel.: 051/230-104 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06 2021.godine. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BUDVA TEL: 033/402-556

DOO MEDITERAN REKLAME Adresa: ŽRTAVA FAŠIZMA BB

Tel.: 033/458-631 Oglašava potrebu za: 1. DOMAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: IV-SSS - (elektrotehnički ili srodni smjer)

DOO OTPADNE VODE BUDVA Adresa: trg sunca br.1

Tel.: 033/473-414 Oglašava potrebu za: 1. ČISTAČ/ICA / KAFE KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Dokumentaciju poslati poštom na adresu Omladinskih brigada bb, Bečići ili neposredno. Potrebno je dostaviti uvjerenje Osnovnog suda da se ne vodi krivični postupak. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazanakom opšti uslovi.

TEL: 051/257-643

OPŠTINA GUSINJE Adresa: B.B.

Tel.: 067610340

Raspisuje konkurs za: 1. KOMUNALNI/A POLICAJAC/KA, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Gusinje Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Komunalni policajac IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje 3 godine radnog iskustva, položen ispit za vršenje poslova komunalne policije, uvjerenje o psihofizičkim sposobnostima potrebnim za vršenje komunalne policije, položen ispit “B” kategorije i poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumenta dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Dokumenta se predaju u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati Ime i Prezime kandidata, kontakt tel. i naziv radnog mjesta za koje konkuriše. Dostaviti neposredno ili poštom na adresu Opština Gusinje Ul. Čaršijska br28. sa naznakom za Javni konkurs za potrebe opštine Gusinje.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

INSTITUT DR ,,SIMO MILOŠEVIĆ“ AD Adresa: SAVA ILIĆA 5, IGALO

Tel.: 031/659-019 Email: radni.odnosi@igalospa.com Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 6 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS).Rok za prijavljivanje: 8 dana

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

DOO DMD STRAHINJA Adresa: Palih partizanki, bb

Tel.: 067/335-033 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Kolašin Uslovi: Konobar Rok za prijavljivanje: 15 dana

KOTOR TEL: 032/325-732

ENFORMA DOO JADRANSKA MAGISTRALA BB,RADANOVICI

Tel.: 032/332-220 Email: jobs@enforma.me Vrši se ispravka, dopuna konkursa objavljenog 28.04.2021. godine u dnevnom listu i na sajtu ZZZ CG za radno mjesto Arhitekta. Ispravka se vrši u dijelu vrsta radnog odnosa i glasi rad na određeno vrijeme, a ne na neodređeno vrijeme, kako je greškom objavljeno. Dopuna se vrši u dijelu Napomena, gdje treba da stoji: prijave slati na e-mail adresu:jobs@enforma.me. Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Za potrebe apoteka u Nikšiću. Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu: Ljubljanska bb, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. 2. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Za potrebe apoteka u Nikšiću. Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu: Ljubljanska bb, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

CENTAR ZA ROMSKE INICIJATIVE NVU Adresa: NOVICE CEROVICA 29a

Tel.: 040/246-369 Oglašava potrebu za: 1. PROJEKT ASISTENT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: VSS društvenog smjera, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave slati na mejl: crink@t-com.me Kontakt tel: 040/246-369; 067/104-700

PIVARA TREBJESA DOO Adresa: NJEGOŠEVA 18, NIKŠIĆ

Tel.: 040/204-928;067/188-222 Oglašava potrebu za:

1. SUPERVIZOR/KA TRANSPORTA I VOZNOG PARKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer - konstruktor (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer za proizvodno mašinstvo (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave se šalju isključivo putem portala za zapošljavanje: zaposli.me prekoveze.me i moj posao.me 2. PLANER/KA U TEHNIČKOM SERVISU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za elektroniku (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), Diplomirani mašinski inženjer za proizvodno mašinstvo (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: Prijave se šalju isključivo putem portala za zapošljavanje: zaposli.me prekoveze.me i moj posao.me

SRĐO DOO Adresa: UL.VI CRNOGORSKE 13

Tel.: 069/364-644 Email: autokucasrdjo@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. AUTOMEHANIČAR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: Automehaničar, Automehatroničar, Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

DOO SUVENIRNICA BRVNARA TRADE Adresa: Bogetići

Tel.: 069/025-378 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA SUVENIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Trgovački tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana

ZDRAVSTVENA USTANOVA APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM NIKŠIĆ Adresa: Ljubljanska bb.

Tel.: 020/405-920 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/KINJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Nikšić

DOO PLIJEŠ Adresa: RADOSAVAC BB

Tel.: 069/444-625 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Pljevlja. Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

DOO POTO S 21 Adresa: NARODNE REVOLUCIJE BR 59

Tel.: 068-853-226 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Prodavac (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 2 dana

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijave sa biografijom slati na e-mail karijera@okov.me kandidati koji udju u uži izbor biće pozvani na razgovor.

TIVAT TEL: 032/674-585

DENTALUX OPŠTA STOMATOLOŠKA AMBULANTA TIVAT Adresa: PODKUK BB

Tel.: 069-086-740;069/046-558

Oglašava potrebu za: 1. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Stomatološka sestra, Zdravstveni tehničar. Rok za prijavljivanje: 8 dana

MIMOZA HTP AD Adresa: OBALA BB, TIVAT Tel.: 032/671-097, 069/344-412 Email: jankovicmilica64@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Sobarica. Rok za prijavljivanje: 15 dana

TUZI TEL: 020/671-287

TURISTIČKA ORGANIZACIJA TUZI Adresa: TUZI Tel.: 069328753 Email: leonora.dedivanovic@tuzi.travel Objavljuje JAVNI OGLAS Za radno mjesto: Savjetnik/ica za finansijske i računovodstvene poslove, 1 izvršilac - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti drustvenih nauka- ekonomija; - Najmanje jedna godina radnog iskustva; - Poznavanje rada na računaru (word, excel, internet i power point); - Poznavanje najmanje jednog stranog jezika u nivou B1; - Poznavanje albanskog jezika. Potrebnadokumentacija: - Curriculum Vitae - CV; - Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom rad-

nom iskustvu, Kanditat treba da ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu. Shodno članu 28 Zakona o radu (‘’Službeni list Crne Gore’’ br.74/19) poslodavac će sprovesti prethodnu provjeru radnih sposobnosti prijavljenih kandidata, u vidu usmenog intervjua. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u zatvorenoj koverti u roku od3(tri) dana od dana objavljivanja oglasa ,na adresu: Turistička organizacija Tuzi, Tuzi bb Za dodatne informacije, kontakt telefon, br:069 111 331, info@tuzi.travel

ULCINJ TEL: 030/412-213

APOTEKARSKA USTANOVA CRNE GORE MONTEFARM PODGRICA APOTEKA ULCINJ Adresa: 26 NOIVEMBAR BB Tel.: 030/412-858 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Vladimir Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu Ljubljanska bb, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati. Za potrebe apoteke Vladimir.

DOO KOLOMZA COMPANY Adresa: ULCINJ Tel.: 069/146-466 Oglašava potrebu za: 1. VOĆARSKI/A TEHNOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj. Uslovi: Voćarski tehnolog Rok za prijavljivanje: 3 dana

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: BOŠKO STRUGAR BB Tel.: 425-003 Email: edi_advokati@hotmail.com Oglašava potrebu za: 1. ARHIVAR/KA - DAKTILOGRAF/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS opšteg smjera Rok za prijavljivanje: 3 dana

DOO PIO ULCINJ Adresa: buda tomovića br 5 Tel.: 067613-049, 069-604-399 Oglašava potrebu za: 1. SAVJETNIK/CA ZA PRAVNE, KADROVSKE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Prednost imaju lica sa položenim stručnim ispitom za rad na poslovima javnih nabavki.

DOO PIO ULCINJ Adresa: buda tomovića br 5 Tel.: 067613-049, 069-604-399 Raspisuje konkurs za: 1. SAVJETNIK/ICA ZA EKONOMSKE I KOMERCIJALNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Prednost imaju lica sa položenim stručnim ispitom za rad na poslovima javnih nabavki.

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

OPŠTINA ŽABLJAK Adresa: Trg durmitorskih ratnika 1 Tel.: 052/361-271 Email: sozabljak@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. NAMJEŠTENIK/CA - ČISTAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Žabljak Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka radnice sa bolovanja. Priložiti dokumentaciju iz člana 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Prijave na oglas se predaju na pisarnici opštine Žabljak - stara zgrada kancelarija br.10.

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „UNIPROM“ d.o.o., ul. Novaka Ramova br. 17, Opština Nikšić, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-568/5 od 28.04.2021. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Rekonstrukcija objekta industrijske proizvodnje – skladište, Zona A na lokaciji urbanističke parcele UP9A koju čine katastarske parcele broj 31/9, 33/3, 33/2, 34/1, 35/2 i djelovi k.p. broj 32/1, 35/1, 33/6, 33/5, 29/16, 45/9, 51/3, 46/1, 45/24, 1311/2, sve KO Botun u zahvatu Izmjena i dopuna DUP Industrijska zona KAP-a, Opština Podgorica. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izgradnje, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

MALI OGLASI NEKRETNINE Prodajem 3 kuće, 1400 m² placa – Bajice, cijena 70,000 €, moguć dogovor. Te. 069/ 268-760 1 PRODAJEM hektar zemlje u Berima kod crkve. Sva infrastruktura Tel.067/393-216 2

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motorni trimerom. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999 067/000-008 5

ZANATSKE USLUGE VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića, umivaonika i wc šolja kao i renoviranje kupatila. Tel. 069/ 759 - 055 6 RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta. Tel. 069/ 759- 055 7 RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta. Tel. 067/457-796 8

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Iv.br.897/2020 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOVĆEN AUTO“ PODGORICA, ul.Novaka Miloševa br.6/II, Podgorica, PIB: 02830043, protiv izvršnog dužnika FEMIĆ VLADIMIRA iz Bijelog Pola, Femića Krš bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.04.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

Ivm.br.194/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Crna Gora DOO Podgorica, koga zastupa advokatska kancelarija Velimirović & partneri, ul.Serdara Jola Piletića br.8/6, protiv izvršnih dužnika Rexha Muja iz Ulcinja, Totoši bb, i Redžović Milihe iz Ulcinja, Totoši bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, dana 26.04.2021.godine

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOVĆEN AUTO“ PODGORICA, protiv izvršnog dužnika FEMIĆ VLADIMIRA, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: RAČUNA BROJ: 2015-165-13120 od 12.05.2015. godine, RAČUNA BROJ: 2017-169-9000 od 29.08.2017.godine i RAČUNA BROJ: 2017-169-509401 od 10.10.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.897/2020 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku FEMIĆ VLADIMIRU - Rješenja o izvršenju Iv.br.897/2020 od 29.07.2020.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik FEMIĆ VLADIMIR, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 29.04.2021. godine. Ivan Sekulić

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnici u roku od 3 dana obrate ovom izvršitelju kako bi se istim uručio zaključak o prodaji nepokretnosti od 26.04.2021.god. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da im je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 26.04.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Poslovni broj: Iv.br. 669/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “Marina – Bar” iz Bara, Obala 13. Jula bb, PIB 02333155, koju zastupa Vladimir B. Milošević, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Krstić Goran iz Bara, Bistine, Dobra Voda, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 117 od 07.03.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.04.2021. godine,

Poslovni broj: Iv.br. 837/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Hodžić Hidajet iz Bara, ul. Makedonska I-26, ul.2 br.3/12, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 14259, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.04.2021. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Krstić Gorana iz Bara, Bistine, Dobra Voda, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 117 od 07.03.2019. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 29.03.2021. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.04.2021. godine

Poslovni broj: Iv.br. 839/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Baljak Mirko iz Bara, Suvi PotokMarovići bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 21208, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.04.2021. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Baljak Mirka iz Bara, Suvi Potok-Marovići bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 21208. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 12.04.2021. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.04.2021. godine

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Hodžić Hidajet iz Bara, ul. Makedonska I-26, ul.2 br.3/12, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 14259. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 12.04.2021. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.04.2021. godine

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dana 28. aprila 2021. upokojio se u Gospodu u svojoj 83. godini naš dragi

JOVO pok. Mirka VUKASOVIĆ Usljed novonastale situacije, zbog virusa kovid-19, sahrana dragog nam pokojnika obavljena je na Novom groblju u Morinju, u četvrtak, 29. aprila u 15 časova, u krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sin MIRKO, sestre MILICA, MIRJANA i MILOJKA, unuci BOŽO i JOVICA, unuke MARIJA i SANDRA, nevjeste SNEŽANA i KRISTINA, praunuka HELENA i ostala mnogobrojna rodbina 1823

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dana 29. aprila 2021. godine iznenada nas je napustio naš voljeni Тужним срцем јављамо да је послије краће и тешке болести, 29. априла 2021. преминуо у 75. години, наш драги

Dana 28. aprila 2021. preminula je

BOŽIDAR – BOĆA Jovanov ĐUROVIĆ 1955–2021.

МИЛИВОЈЕ Видов БАУКОВИЋ

BRANKA udova Petra ČELEBIĆ

Sahrana je obavljena 29. aprila 2021. godine.

Ožalošćeni: sinovi ĐORĐIJE, DEJAN i LUKA, snaha AIDA, unučad FEĐA, ANĐELA, DEJANA, JOVANA i MILICA, praunučad LANA i PETAR i ostala rodbina ČELEBIĆ i VUKČEVIĆ

Због тренутне епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 29. априла на сеоском гробљу у Круло - Зета у 13 часова. Ожалошћени: супруга ДАРА, синови ЖЕЉКО и МИОДРАГ, брат СЛОБО, сестре ОЛГА, СТАНКА и ЉЕПА, снахе РАДА, САЊА и МАЈА, братанићи, сестричићи, сестричне као и остала многобројна породица БАУКОВИЋ

Sahrana našeg dragog Boće obaviće se u krugu porodice 30. aprila 2021. godine.

Ožalošćeni: supruga SONJA, djeca JELENA, MILICA, JOVAN i VASILIJE, sestre TATJANA, BRANKA i ANĐA, zet ZORAN MARKUŠ sa porodicama, brat od strica RAJKO, sestre od strica, bratanići, bratanične, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

1817

1870

Dragom bratu

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI JANJEVIĆ

BLAGOJU – BARU ZVICERU 1827

Nemam riječi da opišem tugu i bol zbog tvog odlaska. Radovala sam se svakom danu kada si me zvao. Hvala ti za svu bratsku ljubav i sve naše dane koji su bili ispunjeni ljubavlju, poštovanjem i pažnjom. Ponosna što si mi bio brat. 1844

Tvoja sestra MILKA

Počivaj u miru. Neka te čuvaju anđeli. 1916

Kum JOCO BORILOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

BRANKA ČELEBIĆ Majstorice snenih očiju, duša ti carevala na ljepšem mjestu, gdje smo sigurni da si pošla, a gdje te već dugo očekuje tvoja vječita ljubav i saputnik tvoga srca. Hvala ti na životnoj radosti i svemu ostalom čemu si nas naučila. Vole te neizmjerno, tvoje unuke MILICA i JOVANA

MILENI Sretovoj JANJEVIĆ Od kumova Marićevića: KOSE, GORAN, GORDANA i MILOŠ

LJUBI Bog ti je dao onoliko tereta i boli koliko si mogla podnijeti ali, ipak ti je dao malo previše. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku. 1830

JELENA i BANJO ĐUKANOVIĆ

1918 Posljednji pozdrav dragoj

Opraštamo se od drage komšinice

1854 Opraštamo se od naše drage, plemenite i cijenjene komšinice

MILENI MILEVE PRELEVIĆ

BRANKE ČELEBIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati sa dubokim poštovanjem i posebnim pijetetom. Počivaj u miru. Posljednji pozdrav od komšija, SEKULOVIĆ i KRIVOKAPIĆ 1808

1919

od komšija: KALUĐEROVIĆA, BANOVIĆA, VUKOTIĆA, PEJAKOVIĆA i BASTAĆA

Dragi naš

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Pamtićemo je po dobru i svemu lijepom. Porodice MILOVIĆ i OSTOJIĆ

VELIŠA

1915 Navršava se 40 dana od smrti našeg oca i 2 godine i 5 mjeseci od smrti naše majke

NENI od porodica STIJEPOVIĆ i MARTINOVIĆ 1917

Voli te, 1914

Navršava se pola godine od kada nije sa nama naš voljeni

SVETO

Uvijek smo slavili tvoj rođendan dok si bio živ, a to je Veliki petak da evo dvadeset godina obilježimo na onaj bolan način. Mnogo nam je teško, vrijeme nije umanjilo tugu. Takvog supruga i roditelja nije lako prežaliti. TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav našoj komšinici

BISERKA MIJUŠKOVIĆ

Oni koje volimo, ne odlaze. Znamo da koračaju pored nas, nevidljivo i nečujno. Vrijeme prolazi, a bol i tuga ne jenjava. Jedina utjeha je što ste zajedno. Vaši IGOR i IRENA sa porodicama 1921

MILUN ADŽIĆ

MILKI JOVIĆEVIĆ

Nedostaje nam što više nijesi sa nama, da budeš tu gdje si uvijek bio, da dočekaš sa osmijehom i radošću, da se radujemo svakom zajedničkom trenutku i susretu. Čuvamo te u našim sjećanjima i uspomenama. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Supruga JOVANKA – BULA, sinovi MILAN i UROŠ sa porodicama, kćeri MILA i MARINA sa porodicama

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1920

od komšija HAROVIĆ, MATOVIĆ, VUKOVIĆ, ANĐELIĆ i MILIČIĆ 1868 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Javljamo tužnu vijest da je 29. aprila 2021. u 30. godini preminula naša draga

MILENA Sretova JANJEVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 29. aprila 2021. godine na novom groblju na Cetinju u krugu porodice.

Ožalošćena porodica: otac SRETO, majka NATALIJA, sestra BRANKA, brat MILIVOJE, sestrić NINO, sestrična ALEKSANDRA, stričevi, strina, braća od strica, snaha, tetka, baba, ujaci, ujna i ostala mnogobrojna rodbina

Draga naša

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

MECO

MILENI

Život te prerano istrgao iz našeg zagrljaja i spriječio da sa tobom dijelimo životne radosti. Dok god naša srca kucaju ti ćeš živjeti sa nama. Nikad nećemo zaboraviti vedrinu kojom si zračila, tvoj osmijeh, tvoju plemenitu dušu i veliko srce. Počivaj u miru, anđele naš.

Život je učinio da više nijesi mogla biti sa nama. Beskrajno ćeš nam nedostajati sa svojom, kako hrabrošću, tako i ljubavlju. Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam pružala. Bog je dobio anđela, a nama je ostalo samo da te se vječno sjećamo i sa ponosom o tebi pričamo. Počivaj u miru.

Otac SRETO, majka NATALIJA, brat MILIVOJE, sestra BRANKA sa porodicom

Tvoji: sestra BRANKA, zet IVAN, sestrić NIKOLA, sestrična ALEKSANDRA 1907

1905

Posljednji pozdrav našoj dragoj unuci i sestrični

1879 Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILENI JANJEVIĆ

MILENI JANJEVIĆ Meco, otišla si na vječni počinak. S ponosom i tugom zauvijek ćemo te pamtiti i sjećati se tvoje plemenitosti i dobrote. Stric DRAGAN, strina STANKA, braća od strica MILORAD i MLADEN i snaha SVETLANA

Draga naša Meco, kako se oprostiti od tebe u par riječi? I kako te ljudima opisati u par riječi? Hvala za hrabrost i snagu, za osmijeh spreman za svakog. Hvala za uspomene, naše priče ispod Lipe, za iskreno i vječno prijateljstvo za sestrinstvo. Zauvijek ćeš boljeti, nedostajati. Zauvijek ćemo pričati kako si neponovljiva i kako smo srećni što smo te imali. P. S. I ono naše „ A pazi sad – volim te’’ 1904

Tvoji: PEGI, JOVANA i LALE

MILENI Sretovoj JANJEVIĆ Teško je krenuti u dalji život u kojem nećemo imati tebe. Počivaj u miru, naš anđele.

1911

Tvoja ujčevina: baba RADMILA i ujaci MILUTIN, ŽARKO, PERO, ALEKSANDAR i SAŠA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav sestri naše koleginice

1906

MILENI JANJEVIĆ Posljednji pozdrav drugarici

MILENI JANJEVIĆ

U nama i sa nama ostaćeš zauvijek, tvoj divni osmijeh, vedrina i energija. Anđeli neka čuvaju tvoju dobru dušu.

S velikom tugom i bolom opraštamo se od Vaše Milene. 1898

MILENI

ODJELJENJE HUMANE REPRODUKCIJE

1912

NATAŠA, BEBA, ANKICA, NIKOLA, JOVANA i JELENA MARTINOVIĆ

Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj

Hvala ti za nezaboravne srednjoškolske dane. Bila je čast dijeliti školsku klupu sa tobom. Uvijek voljena u našim srcima, nikad zaboravljena u našim mislima. ODJELJENJE IV2 1910

MILENICE

MILENI Neka tvoja dobra duša počiva u miru, neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav dragoj

1899

Porodica HOČKO

Prevelika je bol i žal za tvojim preranim odlaskom. Anđele, putuj sa anđelima na nekom možda boljem mjestu, a mi ćemo te čuvati od zaborava. KOMŠIJE IZ ULAZA 6 B 1897

POMENI

MILENI Spokoj tvojoj nenametljivoj i plemenitoj duši. Počivaj u miru. Porodici Janjević iskreno saučešće. 1901

Drugog maja navršava se godinu dana od kada nas je napustio naš voljeni

TIJANA NIKOLIĆ sa porodicom

MECO Počivaj u miru, kumče moje.

Posljednji pozdrav dragoj

1900

VJERA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MIKO BRAJOVIĆ

MILENI Počivaj u Miru, neka te anđeli čuvaju. 1902

Porodica pok. VELIMIRA VUJAČIĆA

Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj

MILENI Sretovoj JANJEVIĆ

Nema riječi kojima možemo opisati bol koju osjećamo zbog tvog preranog odlaska. Neka te anđeli čuvaju.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Sestra DEJANA i zet ŠĆEPAN STOJANOVIĆ 1895

Ujak MIĆKO VUJOVIĆ sa porodicom 1896

Tužan je dan koji podsjeća na Tvoj odlazak. Dan za danom jedan drugom sliči, ljubav i patnja neobjašnjive riječi. Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na sve što smo izgubili Tvojim odlaskom. U sjenkama prošlosti tražićemo utjehu, u nadi da ćemo se ponovo sresti.

Zauvijek Tvoji, LJILJANA, PETAR i MILENA

MILENI 1903

od porodice ADAMOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1913

Oglasi i obavještenja

Prođe dvanaest tužnih godina

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dragi

Четрдесет је дана од смрти наше драге

JELENA Zdravkova IVANOVIĆ

БИЉАНЕ Сашине ЂОГОВИЋ

25. 11. 1937 – 1. 5. 2009.

рођ. Милић

MILO Besmrtnici kao što si ti, uvijek su stanovnici naše najljepše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a tvoja ličnost i tvoja djela su naš ponos. Ostala je ljubav, zahvalnost i vječno sjećanje na tvoj sjaj. Uvijek ćeš biti sa nama, kao što si uvijek bila uz nas. Vrijeme prolazi, ali ne i naša bol za tobom. Ponosna na tebe tvoja PORODICA Tvoji: BRANO, JELENA i SOFIJA 1813

2016 – 2021.

2017 – 2021. 1839 Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena

LIDIJA

Драга наша, Красила си овај свијет, својом скромношћу, добротом и огромним мајчинством. Захваљујемо се свим људима који лично или путем телеграма изјавише саучешће. Захваљујемо се докторици Злати Перовић која све учини да би нашој Биљани сачувала живот. Захваљујемо се родитељима, ђацима одјељења V2, учитељици Александри Даковић и колективу школе „Ратко Жарић“. Племенити гест и помоћ госпође Хајдане Луковац, никада нећемо заборавити. Захваљујемо се фирми Gvardian World, фирми Рамел, мјесном одбору ДПС- партије Грудска Махала. Моме стрицу Слободану, вјечну захвалност и поштовање до краја наших живота дугујемо, који кроз читав наш живот велики ослонац бјеше, а у задње дане Биљаниног живота, племенитим поступком, врати осмијех и спокој на њено намучено лице. Бившим Биљаниним колегама фирме Монтел – Глава Зете, на челу са господином Миланом Јауковићем, неизмјерно хвала на људској и свакој другој помоћи. Драга наша Биљо, Доказ како су те људи поштовали и цијенили присутан је на сваком нашем кораку. Поносни смо на Тебе, и Ти ћеш живјети у нама! У суботу у 11 сати, породица ће посјетити Биљанин гроб. Супруг САША, синови ЛУКА и МАТИЈА

SLOBODAN – ŠOLE 1840

VUJIĆ Sve što bi rekli vašim gubitkom malo je. Počivajte u miru.

SLAVKA BOKAN

Vaši NAJMILIJI

Nedostaješ puno. Blagi osmijeh, topla riječ, pametni savjeti. Boli pomisao da te više nećemo vidjeti, zagrliti, poljubiti. Zauvijek u srcu ostaješ.

2016–2021.

Tvoja sestra STANKA – MACA sa porodicom

1832

1886

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је нашој драгој и вољеној

МИРОСЛАВИ Ђоковој РАДОВАНОВИЋ рођ. Влаовић

одржан ЧЕТРДЕСЕТОДНЕВНИ ПОМЕН

Moja Tetka

Помен је одржан у четвртак 29. априла 2021. године на градском гробљу на Савини у Херцег Новом, у кругу породице. Ожалошћене породице РАДОВАНОВИЋ и ВЛАОВИЋ

LIDIJA VUJIĆ 1869 Srećan sam s tobom bio, a prazan sam bez tebe.

SLAVKA BOKAN

Sin PETAR 1833 Godina dana je od smrti dragoga prijatelja

Pola godine je od kada je zauvijek otišao naš dragi

Da je Tetka oku da te vidi, Da je Tetka duši da te grli, Da je Tetka srcu da te čuje, Da je Tetka, da je, da je...

DUŠAN Jola LEKIĆ Tvoji KEKA i ĐUKA 1887

SVETA

SJEĆANJE 30. 4. 2009 – 30. 4. 2021.

Čuvaćemo te od zaborava kroz najljepša sjećanja.

Vijest o smrti me je dočekala u pitomoj Crmnici u ispunjavanju tvoje posljednje želje. Kako vrijeme prolazi shvatam da je ta želja bila poruka kojom si htio da nas na još jedan način podsjetiš na vrijednosti naše porodice, zavičaja i ljubavi koju si nam nenametljivo i blago usađivao čitavog života. Kao podsjećanje na tu poruku nosim na grudima simbol tvoje očinske ljubavi i pažnje koji će te čuvati od zaborava. Uvijek ćemo se sa ponosom sjećati neizmjerne brižnosti, topline i podrške koju si nam pružao. 1821

ZORAN MARTINOVIĆ sa familijom 1878

Sin NENAD, snaha STELA, unuke LORENA i DORA

Dana 1. maja je godina od kada nas napusti naš dragi

MILENKO – MIĆINA MARTINOVIĆ Vrijeme prolazi, sjećanje na tebe ne blijedi. Nedostaju nam mnogo svi oni lijepi, srećni trenuci koje smo zajedno proživjeli. Tvoja plemenita duša i ljubav koju si gajio prema nama obavezuje nas da te čuvamo od zaborava i da vječno živiš u našim mislima. 1893

ZDRAVKA MARKOVIĆ

TVOJI NAJMILIJI

MIODRAG VUJANOVIĆ

Navršavaju se četiri godine od smrti voljene Gorka godina prođe puna boli i praznine. Sa sobom si odnio i dio svih nas. S ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava.

Voljena naša, riječi nijesu dovoljne da iskažu koliko nam nedostaješ svakog dana. Tvoja nježnost i dobrota sijaju u svakoj zvijezdi na nebu, nosimo te u srcu zauvijek. PORODICA 1881

LJUBICE LJEŠKOVIĆ

Sa ponosom čuvamo tvoju dobrotu. 1882

TVOJA PORODICA

TVOJA PORODICA 1883

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dana 2. maja 2021. navršava se pet godina od tvoje smrti

Sestri

Dani prolaze,a nijedan bez sjećanja na tebe. Ostajemo ponosni na tebe do kraja života.

Dana 30. aprila navršava se dvije godine od smrti naše drage

DARINKI MITROVIĆ

OBREN Milunov NENEZIĆ

Hvala ti za tvoju dobrotu, toplu dušu, veliko srce i beskrajnu ljubav koju si nam pružala čitavog života. Ostade mi tuga, patnja i bol za tobom. Tvoja MARIJA sa porodicom

Tvoji: supruga ZORKA, sin DANILO, ćerka DANIJELA i unuke VALENTINA i RAMONA

ANE POPOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom, već nosi breme tuge i sjećanja na tebe. Tvoja dobrota i plemenitost živjeće vječno u nama.

1872 Tvoja sestra SVETLANA sa porodicom Četrdeset dana je od smrti naše

1857

1845

Prvog maja navršava se godina od smrti

Navršava se godinu dana od smrti naše voljene majke

DARINKE MITROVIĆ STANKE Pekove ĐUROVIĆ Prolaze sati, dani, mjeseci. Ne mirimo se da te nemamo. Nijesmo znali da možemo podnijeti ovoliku bol bez tebe. Učila si nas da vremenom se odboluje sve, ali nijesi nas naučila kako dalje bez tebe. Postojiš u svakoj suzi koja padne, uvijek si tu. Majko, najviše bole suze koje padaju na grobove osoba kojima nijesmo stigli reći sve što smo htjeli. Volimo te gdje god da si.

Postoje ljubavi koje ne prestaju smrću i postoje tuge koje vrijeme ne liječi. Živjećeš u svakoj uspomeni, svojim djelima i riječima, a najviše po dobroti srca.

OLGE pok. Vladimira STANJEVIĆ

Tvoji: MARTA, STANKO, NIKOLA, ANA, JELENA i DUNJA Baš kao i svakog dana, svake noći i svakog trena, tako i danas nedostaješ... Živiš u našim srcima i mislima.

1873 Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena

Tvoje kćerke: LJILJANA, OLIVERA i ALEKSANDRA

Tvoji: ŽELJKO, JASNA, JADRANKA, DRAGANA, KIKICA i unučad 1864

1818

Četrdeset dana je od smrti

Šest mjeseci je od smrti mog voljenog i poštovanog supruga

SLAVKA pok. Radovana – Lala BOKAN rođena Boljević

ANĐELIJE Mitrove JOVANOVIĆ Najdraža U svakom našem osmijehu, pogledu, suzi, uspomeni te ima... Živjećemo da te budemo dostojni sve dok dišemo. Ponosni i bolni za tobom

Dani prolaze, a nijedan bez suza i sjećanja na tebe. Teško je doći u roditeljski dom, a tebe tamo ne naći. Bila si nam snaga, podrška i najveći životni oslonac. Nedostaješ nam, unuke te stalno pominju i pogledom traže. Voljena naša, otišla si u zagrljaj tati, sada ste zauvijek zajedno u vječnom miru i spokoju. Neka te u tišini prati naša ljubav jača od zaborava. U subotu, 1. maja 2021. godine, u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

TVOJI NAJMILIJI 1856

Tvoja PORODICA 1848

DUŠANA Jola LEKIĆA Naviru sjećanja i uspomene na tebe i 60 godina provedenih u zajedničkoj ljubavi i sreći. Naša djeca sa porodicama su uvijek sa mnom, baš onako kako si volio da se okupljamo i budemo zajedno. Mnogo mi nedostaješ, Baćo. Dok sam živa živjeće i sjećanje na tebe i tuga što nas smrt razdvoji. Dana 1. maja u 10 sati porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Navršava se 40 dana od kada je prestalo da kuca plemenito srce moje kume

Voli te tvoja VIDA

1809 Pola godine prođe od smrti oca, svekra i djeda

SLAVKA BOKAN

ANĐELIJE Mitrove JOVANOVIĆ Draga Anđe, otrgnu te sudbina od tvoje lijepe porodice. Meni si bila kao sestra i rod rođeni. Vazda sam u vašu kuću dolazila kao da sam član vaše porodice. Počivaj u miru i neka ti moje suze ne remete vječnu tišinu.

Sestro moja, Tvoju dobrotu, blagost, razumijevanje i ljubav koju si nesebično pružala ću nositi zauvijek u srcu.

DUŠANA LEKIĆA Tvoj brat ŽELJKO sa porodicom

ZORKA KAŠĆELAN 1834

1849

Prođe 40 dana od kada nas je napustio naš dragi

Četrdeset je tužnih dana od kada zauvijek ode moja sestra

Potrebno je mnogo vremena da se tuga ublaži i da rane zacijele, ali nikada neće biti isto bez tebe. Uspomene i sjećanje na tvoju ljudsku veličinu i dobrotu, na zajedničke trenutke koje smo provodili sa tobom, vrijeme ne može da izbriše. Nenadoknadiv je tvoj gubitak, i ostaje nam da se na najljepši način sjećamo tebe kao osobe koja je za nas bila toliko važna i neprocjenjivo vrijedna. Počivaj u miru. VESKO, MONIKA, ANA, ANĐELA i MILICA 1810 Pola godina je od smrti mog oca

NEĐELJKO Filipov PINDOVIĆ

SLAVKA BOKAN

Nijedan dan ne prođe bez sjećanja na tvoju ljubav i dobrotu, na vedri osmijeh i nesebičnu podršku koju si davao, kako nama, tako i svima oko sebe. Dok je daha u nama, čuvaćemo te od zaborava. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji putem telegrama, telefona ili lično podijeliše našu tugu i bol.

Teško je prihvatiti, teško je nastaviti, još teže shvatiti, da moramo živjeti bez tvog zagrljaja, tople riječi, bez tvog poziva. Tužni su ovi dani, a istina još bolnija. Ponosni na tebe čuvat ćemo naše zajedničke trenutke. Sestra BRANKA sa porodicom

Tvoji: supruga ZORKA i snovi FILIP i DEAN 1835

1850

DUŠANA LEKIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav za one koji se iskreno vole. 1811

Ćerka MARINA VUKOTIĆ sa porodicom

50 Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dana 5. maja se navršava pola godine od smrti naše drage i voljene

Pola godine sam bez tebe

Navršava se šest mjeseci od odlaska našeg

STANKE – ĆANE OGNJANOVIĆ

ŽELJKO

Tvoja dobrota, toplina, nesebična ljubav i plemenitost živjeće zauvijek u mom srcu. Počivaj u miru, moja voljena sestro. Tvoja sestra JULKA 1871

Moj živote, moja ljubavi. Vjerujem da spavaš sa anđelima u svijetu ljubavi. Kao što spavaš u mom srcu.

SVETOZARA VUKMIROVIĆA Ništa nije isto od kada si otišao, i dalje si svuda oko nas. Bol i tugu koju svakim danom osjećamo sakrili smo duboko u srcu i duši. Uža porodica će posjetiti Svetovu vječnu kuću 1. maja u 10 časova. Porodica VUKMIROVIĆ

Tri su godine od kada nije sa nama naš voljeni 1851 Voljeni moj

Tvoja LJUBAV

IBRAHIM – BIMO ĐEČEVIĆ Teško je prihvatiti da te više nema. Uvijek ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pričati o tebi.

1846

Na današnji dan 30. aprila 2021. navršava se 40 dana bola i nevjerice da nas je napustio naš dragi suprug i otac

Tvoji: brat BAO, bratanići ENIS i FAZLIJA, snahe ELVIRA i JASMINA 1876 Dragi zete

SVETO Prođe šest meseci od tvog odlaska, a bol za tobom je svakim danom sve veći. Kako vreme prolazi, sve mi više nedostaješ. Trebao si mi još... Tugujem za tobom. Tvoja SONJA 1852

SVETO

VUKOSAV ŽULE ŽULOVIĆ

Prođe pola godine od kako nije sa nama moj voljeni brat

Pamtimo te po dobroti i pažnji prema nama. Zauvek ćeš živeti u našim srcima. Porodice MIŠIĆ i JOVIĆ 1853

SVETOZAR VUKMIROVIĆ

Tata... nedostaješ nam beskrajno, gdje god da si čuvaj mamu i mene, a mi ćemo čuvati uspomene na tebe dok smo žive.

Dragi moj brate, dani prolaze bez tebe, ali ne liječe sestrino ranjeno srce, ne smiruju moju bol za tobom, ne donose zaborav, već samo tužnu i tešku istinu da me je zauvijek napustio moj voljeni brat. Dok bude mene – živjećeš u mome srcu i mislima. Sestra JULKA RADULOVIĆ

Supruga BOŽANA i kćerka BOJANA

SVETOZAR VUKMIROVIĆ Kijo moj, Pola godine je prošlo, a ja još ne mogu da prihvatim da te nema. Nedostaje mi tvoj lik, tvoj poziv, tvoja ljubav, sve... Mnogo mi nedostaješ! Volim te!

1842 Dragom i voljenom ujaku

Sinovična MILENA KOVAČEVIĆ sa porodicom 1859

1867

Pola je godine od smrti moga voljenog Kike Dragom

SVETOZARU VUKMIROVIĆU Voljeni naš ujače, uspomene na tebe su snažne da ih vrijeme ne može ublažiti. Sa sjetom u srcu se sjećamo divnih zajedničkih trenutaka provedenih sa tobom koje su krasile naše odrastanje. Živjećeš u našim srcima i mislima, voljen i nikada zaboravljen.

SVETOZARA VUKMIROVIĆA

VUKU U znak sjećanja na prijateljstvo i druženje. NATALIJA i MIŠKO 1829

Dragi moj Kijo, mnogo boli ovaj naš rastanak, znajući koliko sam ti značio, još i više. Uvijek u mom srcu, voljen i nikada zaboravljen. Tvoj NEMANJA 1860

SAVO, SVETLANA i SLAVICA 1843 Pola je godine od smrti mog voljenog strica

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog brata i đevera Pola godine je od smrti našeg voljenog

SVETOZARA VUKMIROVIĆA SVETOZARA VUKMIROVIĆA

ŽARKA MARTINOVIĆA Riječi su nemoćne da izraze koliko nam nedostaješ. 1877

Tvoji: IVANA, VANJA, DRAŽEN i ELENA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dani koji prolaze i koji će tek doći ne mogu umanjiti bol i tugu za tobom. Vječno voljen i nikada zaboravljen. Brat BORIS i snaha LJILJANA 1861

S tugom, ponosom i poštovanjem trajno ću čuvati uspomenu na tvoju ljubav i dobrotu kojom si me darivao. Sinovična IVANA PUPOVIĆ sa porodicom 1862

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Dana 4. maja 2021. je 40 tužnih i bolnih dana od kada nije sa nama naš dragi

Dana 6. maja 2021. godine navršava se šest mjeseci od smrti našeg voljenog

BRANIMIRA Đ. BOŠKOVIĆ

DAMJAN

Naša tuga i bol grliće tvoju dušu do beskraja.

Porodica će 1. maja 2021. godine u 10 sati obići tvoju vječnu kuću u skladu sa preporukama Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Tvoji: majka MILENA, brat ČASLAV, snaha MAŠA, bratanići PETRA i LUKA Tvoji NAJMILIJI

1847

1828

21. 11. 1940 – 3. 5. 2006.

28. 9.1983 – 17. 10. 2001.

PAVLE Vukov KUSOVAC

IVA Pavlova KUSOVAC

ЉИЉАНА ВУЈАЧИЋ Памтимо те по љубави, доброти и љепоти. Душо наша, прерано отишла. Волимо те. ПОРОДИЦА

Porodica: VJERA, MIA i VLADIMIR

Dana 2. maja 2021. je godina dana od kada nas je napustio naš dragi

VITKO RADOJIČIĆ Ode nam rano na mjesto gde bola nema, pohita u zagrljaj naših najmilijih. Nama ostade velika praznina, tuga i sjećanje kroz najljepše uspomene. Tvoja PORODICA

1814

1831

1825

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

Četrdeset je dana od smrti moje voljene tetke

Dana 2. maja 2021. je godina dana od kada nije sa nama

MOMČILA – MOMA JOKIĆA

KIKE IVANOVIĆ

Ovim putem zahvaljujemo svima koji su putem telegrama, telefona i lično podijelili našu tugu i bol. Porodica će posjetiti Momovu vječnu kuću 1. maja 2021. godine u 9 sati.

Beskrajno sam ti zahvalna zato što si bila takva i moja. Mnogo mi nedostaješ.

Supruga RADICA, kćerke TAMARA i ANASTASIJA

RAJKA

Četrdeset je dana od smrti

DUKA DAMJANOVIĆ Četrdeset godina ponosnog kumstva nije stalo u četrdeset tužnih dana. Kada prođe i ovaj posljednji ostaje nam da čuvamo sjećanje na tebe i vječno pitanje gdje ćeš svoju blagorodnu dušu utkati, da li gore gdje te smiraj čeka ili opet u nekog čovjeka.

Tetka MUSOVIĆ VERA sa porodicom 1826 Dana 30. aprila 2021. godine, navršavaju se tri godine od smrti

SENKE KRCUNOVIĆ

IBRAHIMA – BIMA ĐEČEVIĆA

Tvoj bol je prestao, a naš za tobom nije. Počivaj u miru pored tvojih i mojih najmilijih za kojima si tugovala. Pamtićemo te po hrabrosti i spremnosti da nas uvijek dočekaš otvorenog srca i velikog osmijeha.

Ibrice... voljeni brate. Znamo da si sad srećniji jer je majka pored tebe. Fale riječi kojima bi mogle iskazati svu bol i prazninu nastalu vašim odlaskom. Dragi naš Biško, živjećeš u našim srcima i bićeš u našim mislima, jer voljeni nikad ne umiru.

Tvoji kumovi: MEDO, VESNA, MILICA i JOVANA 1866

Dragi Vitko, Tvoje plemenito srce, dobrota, častan i dostojanstven život obavezuju nas da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

S neizmjernom tugom za tobom, 1841

1824

VITKO RADOJIČIĆ

1836

Sestra BOSA LAKIĆ sa porodicom

1812

Tvoje sestre DETA i IZETA

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

CVETISLAV – SVETO Jovanov MILIČIĆ

Prođoše dani, mjeseci, godina, a nama vrijeme kao da je stalo... Ono ne umanjuje našu bol i tugu, ali potvrđuje gorku istinu da si nas zauvijek napustio. Sjećanje na tebe nam daje snagu, za sve što je prošlo i za sve što će tek doći. Nedostaje nam tvoj vedri duh, tvoj radosni osmijeh, tvoj topli zagrljaj u kojem je imalo mjesta za sve. Još uvijek si naš sagovornik u mislima, naša zvijezda vodilja. Hvala ti na svim vrijednostima koje ne prolaze, hvala ti što si bio brižan suprug, uzoran roditelj, pažljiv svekar i najbolji đed! Volimo te, dok je daha u nama živjećeš i ti!

Ožalošćeni: supruga RADINKA, sinovi GORAN i IVAN, snahe DANIJELA i JASMINA, unučad JOVANA, ANA, SANDRA i ANDRIJA

1837 Navršava se osam godina od kada nijesi s nama

Dana 1. maja 2021. navršava se tužna godina od kada više nije sa nama naš voljeni

SLOBODAN BANOVIĆ

2013 – 2021. Dani prolaze, a ti jednako nedostaješ. 1838

Tvoja PORODICA

Dana 3. maja navršava se 40 tužnih i bolnih dana od kada nije sa nama naš voljeni

Navršava se 40 tužnih dana od kada je stalo veliko i plemenito srce našeg dragog

MIODRAG VUJANOVIĆ

DANJA Vladovog DRAŠKOVIĆA

Sa ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe. 1819

Brat NEBOJŠA i snaha DIJANA

Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo ti oči i ne čujemo glas, ali osjećamo da si tu između nas. Volimo te, Danilčak. Ćerka MARIJA i zet ĐIĐO ŠKATARIĆ 1858 Dragom bratu

DRAGOLJUB DRAGO Vasov TOŠKOVIĆ Dani prolaze a bol ne jenjava. Rastanak i saznanje da više nikada nećemo vidjeti tvoj dragi lik i čuti tvoj topli glas su teško podnošljivi. Utjehu tražimo u sjećanjima na tebe, ponosni što si bio i ostao uzor, ne samo za svoje najbliže, već za sve koji su te poznavali. Zahvalni smo ti za svu ljubav, pažnju i brigu koju si nam nesebično pružao. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Volimo te! Ovim putem želimo da se zahvalimo osoblju Odjeljenja dijalize Kliničkog centra CG, na čelu sa dr Marinom Ratković, dr Vesni Vulanović, Patronažnoj službi na čelu sa Savom Đurišićem i vozačima Sanitetske jedinice Doma zdravlja Podgorica koji našem ocu pružiše nesebičnu pomoć tokom bolesti. Zahvaljujemo se dragim prijateljima koji su putem telegrama, telefonom i lično podijelili našu tugu i bol. Zbog epidemiološke situacije, uža porodica će posjetiti Dragovu vječnu kuću u subotu, 1. maja 2021. u 10 sati.

STANICE -TANE Nikoline RAKOČEVIĆ DANILU DRAŠKOVIĆU Draga naša, ostavila si nam veliku prazninu i bol sa tvojim odlaskom, tamo gdje si i željela, među anđele, kod tvojih dragih, sina Miša i supruga Nikole. Tvoj pošteni i skromni život krasile su najljepše ljudske osobine, imala si ogromno srce u koje je imalo mjesta za sve, a posebno za tvoje, koje si neizmjerno voljela i pazila. Hvala ti na svemu što si za nas učinila. Počivaj u miru, a ti ćeš biti među nama, u našim srcima, dok mi budemo disali.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima. MARJAN sa porodicom 1820 Djedu

S tugom i poštovanjem, tvoja PORODICA

DANILU TVOJA PORODICA 1863

1815

Ne postoji vrijeme koje će te izbrisati, niti sjećanja u kojem tebe neće biti. Tvoj unuk ILIJA 1822

Oglasi i obavještenja

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Dana 04. maja 2021. godine navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog supruga i oca

Voljenom ocu

DANILU DRAŠKOVIĆU DUŠANA MUMOVIĆA

DRAGANA M. BOŠKOVIĆA

Teško je prihvatiti da smo se morali rastati od tebe na ovaj način i ovako brzo. Zahvalni za sve što si nam pružio, sa ponosom, ljubavlju i tugom, svakog dana sjećamo se tvoje brižnosti, topline i požrtvovanja. Sada kad nema tvojih savjeta i podrške, tvoj časni život naša je vodilja. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su lično ili na drugi način iskazali svoje saosjećanje i tugu. Poštujući važeće epidemiološke propise, najuža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u subotu 1. maja 2021. godine.

Teško je prihvatiti bolnu istinu da si nas napustio. Stalno si u našim mislima, riječima, srcima. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj časno proveden život. Pomen će se održati u subotu, 1. maja 2021. godine u 10 sati u krugu uže porodice.

Sve što je dobro, plemenito i pošteno krasilo je tvoju dušu. Neću dozvoliti da izblijedi sjećanje na tebe. Tvoj sin ANDRIJA 1890 Najvoljenijem tati

S ljubavlju, TVOJA PORODICA 1884

DANILU DRAŠKOVIĆU Navršava se 40 dana od kada nas je zauvijek napustio naš dragi otac

Dušo moja, ne mogu da prihvatim da nijesi sa mnom. Svakog dana očekujem da ćeš mi ti odnekud doći. Boli koliko mi nedostaješ. Mislim na tebe i volim te. Ćerka NATAŠA 1891 Četrdeset dana od kada nije sa nama

Tvoji: RADOJKA - GARA, NIKOLA, IVAN, ANA, PAVLE i MARTINA

1908

DUŠAN MUMOVIĆ Ne postoje riječi koje mogu da opišu prazninu koju si ostavio tvojim odlaskom. Još uvijek se navikavamo na činjenicu da nas nećeš dočekati na kućnom pragu. Zauvijek tužni, a ponosni i srećni što smo te imali. Tata, neizmjerno ti hvala na svemu. Tvoji BAĆO i GILE

У невјерици је 40 тужних и болних дана од када није са нама наша вољена мајка, свекрва и баба

1885

DANILO Vladov DRAŠKOVIĆ Iznenadna i opaka bolest rastavi nas, brate. Tvoja bolest bi jača i od naše ljubavi i od naših želja da budemo zajedno, tu na Glavici u Grebicama. Dosta je tuge, a malo riječi da kažemo koliko nam nedostaješ.Volimo te i čuvamo od zaborava, zauvijek.

Četrdeset dana je kako nisi sa nama

BOŠKO, TICA i BOBANA 1892 Našem najvoljenijem

ОЛГА – ЦАРА Војиславова КОЉЕНШИЋ Дујовић

DRAGOLJUB – DRAGO TOŠKOVIĆ

Отишла си изненада без поздрава, када се нисмо надали на твој посљедњи пут, пут без повратка. Дани пролазе а ниједан без суза и сјећања на тебе, мајко. Са поносом те помињемо, а са тугом живимо. Хвала ти за сву љубав, топлину и пажњу коју си нам несебично пружала. Нека те у тишини вјечног мира, а у окружењу својих поносних предака прати наша љубав, јача од времена и заборава. У суботу, 1. маја, породица ће посјетити Олгину вјечну кућу у 10 сати.

Naš život pun tebe, a tebe nigdje. Dok je nas, živjećeš i ti.

1894

Vole te tvoji: MIĆKI, NACA, BAĆO, ZDENA, MAŠA, CAKI, NADICA, MAĐORKO, MIĆAŠ, BILJA, GILE, VUČKO, NJANJO, LJUŠKA, PERO, STRAJO, TIĆO, TAŠA, OGI, VJERA, ŠĆEPAN i IVONA

Dani prolaze, a nijedan bez suza i sjećanja na tebe.Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanja u kojima tebe nema. Sve što bi smo rekli bilo bi malo za ono što osjećamo.Tuga nije u riječima već u našim srcima. Živiš i uvijek ćeš živjeti u nama.

Ожалошћени: син ЗВЕЗДАН, снаха САЊА и унука АНДРЕА – НАНО

Tvoji voljeni: LENKA, BLAŽO, NIKOLA, NATAŠA, ANDRIJA, MARIJA, ANJA, TIJANA, ILIJA, MATEA i ANĐELA

1855 Dragoj rođaci

DANILU DRAŠKOVIĆU

Uspomene služe za sjećanja na našu dobru komšinicu

DANILO Vladov DRAŠKOVIĆ Dagule, četrdeset je dana od kada nijesi sa nama. Živjećeš vječno u mom srcu, mojim mislima neizmjerno voljen i nikada prežaljen.

1889 Dragom kumu

Sestra DANICA JEKNIĆ sa porodicom

OLGA – CARA KOLJENŠIĆ–DUJOVIĆ

DANJU PETRIČIĆ

TURKO VESKOVIĆ sa porodicom

Komšije: OLGA, MARA, DUŠKA i SANDRO

1865

1875

DANJO

Četrdeset tužnih dana dragom zetu

S ponosom ćemo pamtiti tvoj vedar lik i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Počivaj u miru.

1816

Porodica PEROVIĆ

Šest mjeseci od kada nije sa nama naša voljena

DANJU od RALA ĆIRAKOVIĆA 1880

1888 Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama

STANKA ĆANA OGNJANOVIĆ S poštovanjem i tugom čuvamo uspomene na tebe. Brat RADOVAN, snaha SANJA, bratanić OGNJEN i bratanične ANĐELA i MILICA 1909

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DANILO Vladov DRAŠKOVIĆ Uvijek si u našim srcima i mislima. Tako ćeš živjeti dok mi živimo. Sestra BRANKA JANKOVIĆ sa djecom 1874

TV program

30. april, 1. i 2. maj 2021.

PETAK, 30. APRIL

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

FILM

NOVA M 00:05

SERIJA

PRVA TV 18:30

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Henrijev zločin

Kuhinja – Rat za hotel

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:10 Hronika Podgorice 10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Kako Zemlja funkcioniše, r. 12:05 Profil, r. 13:05 Bolnica nade V, r. 14:05 Kako Zemlja funkcioniše, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 16:00 Hronika Podgorice, r. 16:30 Dug moru, r. 17:20 Dokumentarni program, r. 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti, e. 21:30 Bolnica nade V, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Biro II, s. 00:00 Argumenti, r. 01:30 Dnevna soba, r. 02:30 Meridijani, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:15 06:30 06:40 07:40 08:00 09:00 10:10 12:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:50

19:30 20:05 21:00 22:10 23:10 23:30

01:00 02:00

Otkrij.me, r. Glas Amerike, r. Muzika Basket magazin, r. Sportski dnevnik, r. Dokumentarni program Dnevna soba, r. Zlatna pahulja 2021, r. Film Basket magazin, r. Koncert Ko još danas gleda TV, e. Skrivena kamera, r. Rukomet (m): Crna Gora – Švedska, kvalifikacije za EP, direktno Dnevnik 2 Rej Donovan, s. Koncert Dnevna soba, r. Glas Amerike Rukomet (m): Crna Gora – Švedska, kvalifikacije za EP, snimak Koncert E sport

07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:15 02:15

Jutro, e. Povratak Lukasa, s. Praktična žena, r. Brusko, s. Dnevni žurnal Sanjalica, r. Tri muškarca i tetka, r. Dnevni žurnal Igra sudbine, r. Praktična žena, e. Koncert Ekskluziv, e. Kuhinja – Rat za hotel, s. Žurnal Sanjalica, s. Tri muškarca i tetka, s. Igra sudbine, s. Šok tok, e. King Kong, film Povratak Lukasa, r.

NOVA M 07:15 08:00 08:05 08:30 09:00 11:00 11:30 13:00 13:20 13:50 15:00 15:50 16:25 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 00:00 00:05 01:45

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Među nama, r. Nakit tv Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Žigosani u reketu, s. Gunes i njene kćeri, r. Vijesti Gunes i njene kćeri, nastavak Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt, e. Centralni dnevnik Među nama, e. Gunes i njene kćeri, s. Veče sa Ivanom Ivanovićem Sportisimo, r. Henrijev zločin, film Šta smo radili za praznik, film

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:10 22:00 22:15 22:30 00:05 01:50 02:40

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. Vijesti Načisto, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. U okovima ljubavi, s. Vijesti U okovima ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Princeze u provodu, film Vijesti Sport, e. Druga šansa, film Koliba straha, r. Boje dana, r. Popodnevne strasti, r.

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15 22:30 23:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, s. Zadruga, nominacije Zadruga, nominacije

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:15 12:45 13:00 13:40 14:00 16:00 17:00

Jutrom iz Budve Serija Dječji program GlasAmerike, r. Dokumentarni program: Ulovi trofej Amfiteatar U susret igrama, e. Dokumentarni program Muzicki program Jutrom iz Budve, r. Serija Ćakule

777 18:10 18:35 18:50 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 22:35 23:10 23:40

Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis Akt Bandolera, s. Polis Muzički program Ćakule, r. Glas Amerike Bandolera, r.

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:15 11:20 12:00 12:30 13:30 13:45 14:00 14:45

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 22:30 23:30

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

A1 TV

Jutarnji program Muzika Mapet šou Ljepote i legende Crne Gore, r. Čuj, čuj to, r. Ekstremno Dokumentarac Sportske vijesti Humoristicka serija Ljepota je u oku Dogodilo se Legende Ljepota je u oku

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Neđelja u petak Top A1 Prč Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 Dokumentarac 15:30 Vjerujte mi ja sam doctor, r. 15:45 Crnogorci u anegdotama 16:15 Teme i dileme, r. 16:30 Dokumentarac 17:30 Dogodilo se, r. 18:00 Druga strana sporta, r. 18:10 Kolacic sudbine, r. 18:15 Dokumentarac 19:00 Aktuelno 19:30 Muzika 20:00 U fokusu, r. 20:30 Kapetan Leši, film 21:50 Muzika 22:00 Skrinja 22:15 Partizanske pjesme 22:45 U gori raste zelen bor, film 00:45 Aktuelno, r.

30. april, 1. i 2. maj 2021.

Marketing

30. april, 1. i 2. maj 2021.