Dnevni list Pobjeda 09.05.2021.

неђељом Neđelja, 9. maj 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19926 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

RAZOTKRIVANJE: Kako je kineski kredit za crnogorski auto-put poslužio za politička prepucavanja unutar Evropske unije

Zakulisna politička igra komesara Varheljija STR. 3.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric upozorio da je srpski avio-prevoznik iskoristio monopolistički položaj na tržištu i tako puni kasu jer građani nemaju alternativu

Er Srbija duplirala cijene karata prema Crnoj Gori

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije poručio da o prebivalištu i državljanstvu konačan stav daje Odbor za izbornu reformu, a ne Vlada

Blažić: Uvesti otvorene liste i neposredne izbore

» Situacija je katastrofalna. Za ovaj novac Er Srbija leti na liniji Beograd-Pariz-Beograd koja je pet sati letjenja, dok ovi letovi traju po pola sata. Montenegro erlajnz je na linijama ka Beogradu letio za 95 do 115 eura, dakle za pola sadašnje cijene. Još jedan leš koji je ispao iz ormara nakon ukidanja MA. Bravo, ministre – poručio je Šćuric STR. 5.

STR. 2.

Barski hotelijeri i ugostitelji tvrde da su jedino sigurni gosti iz regiona

Sezona zavisi od imunizacije i avio-linija RAZGOVOR: Hrvatski istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić

Crnu Goru ruše iznutra oni koji je ne smatraju svojom državom

STR. 11.

STR. 4. i 5.

INTERVJU: Reditelj Kokan Mladenović, povodom predstave „Konji ubijaju, zar ne?“

Vlasti čine sve da nas pretvore Umjesto da daju primjer, zvaničnici „mašu“ antitijelima u krdo Državni vrh i dalje ostaje nevakcinisan iako je počela masovna vakcinacija

STR. 7.

STR. 13.

2

Politika

Neđelja, 9. maj 2021.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije poručio da o prebivalištu i državljanstvu konačan stav daje Odbor za izbornu reformu, a ne Vlada, i predložio nova rješenja u izbornom zakonodavstvu

Blažić: Uvesti otvorene liste i neposredne izbore PODGORICA – Konačan stav o pitanjima registra prebivališta i boravišta, kao i državljanstva, pripada Odboru za izbornu reformu. Pravno je nesporno da je Odluka Vlade o kriterijumima za sticanje državljanstva neustavna i nezakonita jer Vlada nema ovlašćenja da uređuje „kriterijume“ koji su u nadležnosti zakonodavca – rekao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije i bivši član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je radio u prošlom skupštinskom sazivu.

Blažić je ocijenio da bi prijedlog Zakona o izboru odbornika i poslanika koji nije usvojen krajem 2020. godine, mogao biti dobra početna osnova za nužnu radikalnu promjenu izbornog sistema, ali se, kako je kazao, mora uskladiti sa ustavnim modelom otvorenih lista, te odvojiti državne izborne organe za državne izbore od lokalnih izbornih organa za lokalne izbore da bi se uskladili sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i njenom autonomijom. Poručio je da se kroz otvorene liste izborni proces prilagođava i evropskom modelu izbora za Evropski parlament kada Crna Gora postane članica EU. Blažić je članovima novog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu poručio da u izradi novog zakona o izboru poslanika i odbornika, kao i dugih zakona koji utiču na biračko pravo i izbore, obezbijede, umjesto uskostranačkih i ličnih interesa, ustavne principe iz člana 1 i 2 Ustava Crne Gore.

OČEKIVANJA

Blažić, na pitanje što očekuje od novog skupštinskog odbora, kaže da iz prethodnog iskustva - 22 godine prateći 15 reformi Zakona o izboru odbornika i poslanika koji je donijet 1988, a tre-

Usaglašavanje izbornog sistema sa Ustavom zahtijeva promjenu koncepta izbornog sistema i potpuno novi zakon o izboru poslanika i odbornika kojim će se obezbijediti ustavno pravo građana, ukinuti neustavne privilegije političkih partija i omogućiti slobodne i fer izbore građanima kao nosiocima suvereniteta da biraju „poslanike“ i „odbornike“ kao što biraju predsjednika Crne Gore – poručio je Blažić nutno je u pripremi i 16. reforma, ne očekuje suštinske promjene u smislu usaglašavanja izbornog sistema sa Ustavom Crne Gore.

- Ovo se posebno odnosi na otvorene liste i neposredne izbore koji jasno proizilaze iz člana 4 Ustava Crne Gore koji uređuje suverenitet građana ali i član 45 koji uređuje biračko pravo pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, da se biračko pravo ostvaruje na izborima, da je biračko parvo opšte i jednako, te da su izbori slobodni i neposredni, a glasanje tajno.

Takođe, član 83 precizno uređuje da Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava i tajnim glasanjem i da Skupština ima 81 poslanika – kaže Blažić.

Poručio je da je „nužno ukidanje neustavnog redovnog finansiranja partija u godiš-

Ispunio dug prema Crnoj Gori iz oblasti izbornog sistema Na pitanje hoće li se javiti na javni poziv Odbora i učestvovati ponovo u izbornoj reformi, Blažić je kazao da je svoj građanski i profesionalni dug prema Crnoj Gori iz oblasti izbornog sistema obavio tokom čitave 2019. godine kao predstavnik akademske zajednice, zajedno sa kolegom, u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva

ali i radnih grupa tog tijela koje su se bavile pojedinačnim zakonima koji utiču na izborni sistem Crne Gore.

- Dostavio sam 9. januara 2019. godine kompletnu Analizu izbornog zakonodavstva Crne Gore (otvorena pitanja) apsolvirajući izborni sistem sa više aspekata: politikološkog, pravno-teorijskog, međunarodno-pravnog, komparativanog, pozitiv-

njim milionskim iznosima s obzirom na to da su političke partije u pravnom statusu udruženja kao nevladina udruženja, a ne organizacije od javnog interesa koje treba finansirati iz budžeta, osim što shodno Ustavu, finansijski mogu „pomagati“ dominantno u procesu izbornih kampanja što je već uređeno zakonom“.

- Tu je i neustavno uskraćivanje tzv. ,,pasivnog biračkog prava“ pojedinaca kao fizičkim licima da se kandiduju na svim izborima, ali i neustavno uskraćivanje nacionalnim savjetima, kao zastupnicima i predstavnicima manjinskih naroda i manjinskih zajednica, na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore, što jasno proizilazi i iz ustavne odredebe člana 79 stav 1 tačka 9, kojim se pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jamče prava i slobode koje mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima, među no-pravnog ali i taksativno otvarajući sporna pitanja crnogorskog izbornog sistema. Na zahtjev radnih grupa Odbora za reformu izbornog zakonodavstva 29. januara dostavio sam konkretne detaljnije pojedinačne pozitivno pravne analize neustavnosti Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o biračkim spiskovima, Zakona o finansiranju političkih partija, radnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji CG, ali i analizu o otvorenim pitanjima Sudskog savjeta – podsjetio je Blažić.

i drugi, potpuno drugačiji, i ustavan izborni sistem za izbor predsjednika Crne Gore – istakao je Blažić.

On je, na pitanje da li su prijedlog izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i Odluke o državljanstvu, koje je Vlada inicirala, pitanja kojima isključivo treba da se bavi Odbor za izbornu reformu, kazao da i na ovim pitanjima koja se tiču izbornog prava treba primarno da radi odgovarajuća radna grupa ali konačan stav po ovim pitanjima svakako pripada Odboru.

- Pravno je nesporno da je odluka Vlade o kriterijumima za sticanje državljanstva neustavna i nezakonita jer Vlada nema ovlašćenja da uređuje „kriterijume“ koji su u nadležnosti zakonodavca, već samo način i postupak provjere znanja crnogorskog jezika kandidata stranaca koji pretenduju na crnogorsko državljanstvo, s obzirom na to da je znanje crnogorskog jezika zakonski uslov za sticanje crnogorskog državljanstva – rekao je Blažić.

OBAVEZNA RJEŠENJA

njima i parvo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije. To pravo na predstavljanje manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, suprotno članu 35 Zakona o manjinskim pravima, nacionalnim savjetima su faktički i neustavno preuzele pojedine političke partije. Svakako tu je još i niz ostalih otvorenih pitanja – istakao je Blažić.

Prema njegovim riječima, iako je u prethodnoj reformi bilo značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka u izbornom sistemu, posebno u odnosu na profesionalizaciju izborne komisije, zastupljenost žena na listama 40 odsto i niz drugih prijedloga, ključana pitanja ustavnosti izbornog sistema nijesu bila tema ozbiljne diskusije.

- Tako da ni sama reforma 2019. nije dala nikakav pozitivan rezultat jer tadašnji prijedlog izmjena i dopuna nije krajem decembra 2020, prema mojim saznanjima, dobio podršku 2/3 većine u Skupštini – dodao je Blažić.

PORUKE

Na pitanje što bi poručio članovima Odbora iz vlasti i opozicije, Blažić je odgovorio „ništa više od onoga za šta se samo „retorički“ zalažu, a što čini fundamentalno obilježje Crne Gore kao države, tj. da u izradi novog Zakona o izboru poslanika i odbornika i dugih zakona koji utiču na biračko pravo i izbore, obezbijede, umjesto uskostranačkih i ličnih interesa, ustavne principe iz člana 1 i 2 Ustava CG“.

- To su principi kojima se uređuje ustavno pravni položaj Crne Gore kao nezavisne i suverene države, republikanskog oblika vladavine, građanskog i demokratskog političkog režima, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, da je nosilac suverenosti (orginerne vlasti) građanin koji ima crnogorsko državljanstvo a posebno da građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Neostvarivanje ustavnih izbornih principa povlači ustavnu pravnu imperativnu posljedicu da se „ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom“, član 2 stav 3 Ustava – navodi Blažić.

Prema njegovim riječima, usaglašavanje izbornog sistema sa Ustavom zahtijeva promjenu koncepta izbornog sistema i potpuno novi Zakon o izboru poslanika i odbornika kojim će se obezbijediti ustavno pravo građana, ukinuti neustavne privilegije političkih partija i omogućiti slobodne i fer izbore građanima kao nosiocima suvereniteta da biraju „poslanike“ i „odbornike“ kao što biraju predsjednika Crne Gore.

- Sve ostalo mogu biti smo kozmetičke promjene i državni provizorijum koji je u isključivom interesu političkih interesnih grupa.

Ustavno pravno, a samim tim i faktički, neprihvaljivo je da postoji jedan ustavno pravni izborni sistem a da u zakonodavstvu i praksi egzistiraju dva izborna sistema, i to jedan neustavni za izbor odbornika i poslanika

Na pitanje koja rješenja moraju biti dio reformisanog izbornog zakonodavstva, Blažić je kazao da, pored navednih ključnih neustavnosti koje treba zakonom otkloniti, otvara se još mnogo drugih pitanja koja treba rješavati koja su taksativno naznačena u svim analizama koje je dostavio Odboru.

- Ta analiza dostavljena je u aprilu ove godine Vladi Crne Gore, sa zahtjevom da se i Vlada, kao dominantan predlagač zakona, mora uključiti u taj proces na adekvatan način, a svakako proces donošenja podrazumijeva i široku javnu raspravu i participaciju svih zainteresovanih subjekata od nevladinog sektora, akademske zajednice, drugih pravnih ali i fizičkih lica, kako bi se obezbijedio najveći društveni konsenzus nosilaca suvereniteta, pa čak ako je potrebno i referendum o prijedlogu zakona. Ovo iz razloga što upravo neustavno izborno zakonodavstvo ima za pravnu posljedicu nepostojanje legitimiteta svih državnih ali i lokalnih institucija a samim tim i nedostatak njihovog legaliteta, jer se iz nelegitimiteta ne može ostavarivati ni legalitet. Dakle, ustavni izborni sistem je uslov postojanja države i njenih institucija, sve ostalo je samo ,,državni provizorijum“ – ocijenio je Blažić.

Kazao je da, ukoliko bude interesovanja od Odbora za reformu, Fakultet za državne i evropske studije može dostaviti revidiranu analizu, s obzirom na to da je Ustavni sud 2020. godine, kako je istakao, na podnijetu inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornog zakona 2017. godine, nažalost, samo ocijenio da je jedna odredba neustavna koja se odnosi na dodatni cenzus biračkog prava prebivališta 6 mjeseci u lokalnoj zajednici prije lokalnih izbora.

I. KOPRIVICA

Politika

Neđelja, 9. maj 2021.

3

RAZOTKRIVANJE: Kako je kineski kredit za crnogorski auto-put poslužio za politička prepucavanja unutar Evropske unije PODGORICA/BRISEL – Dramatična molba potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića - da Evropa pomogne u otplati kredita kineskoj Eksim banci i Crna Gora tako izbjegne dužničko ropstvo - nije bila prethodno osmišljena u Podgorici već je izrečena nakon sugestije visokog komesara za proširenje EU Olivera Varheljija, tvrde dva diplomatska izvora Pobjede iz Brisela.

Polovinom marta Abazović je, govoreći pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), ustvrdio da je za Crnu Goru veliki problem dug prema Kini, tvrdeći da se na taj način otvaraju vrata za negativni uticaj Kine u Crnoj Gori ali i na Zapadnom Balkanu.

- Molimo vas da nam pomognete da vratimo taj novac, da taj zajam zamijenimo za zajam kod neke evropske banke, da sklopimo saradnju sa nekom evropskom finansijskom institucijom i da prekinemo kineski uticaj – kazao je Abazović pred evropskim parlamentarcima.

Apel potpredsjednika crnogorske Vlade izazvao je burne reakcije, a prvi se javio upravo komesar Varhelji, koji je najavio da će EU ,,razmotriti mogućnost da pomogne Crnoj Gori“.

Varheljijeva reakcija bila je unaprijed dogovorena akcija, smatraju sagovornici Pobjede.

- Ideja da se, preko Crne Gore i sastanka AFET-a, upozori na rastući ekonomski i politički uticaj Kine u Evropi nije došla iz Podgorice već je direktno potekla od komesara za proširenje Olivera Varheljija – kaže za naš list iskusni strani diplomata, svojevremeno i sam član Evropskog parlamenta.

Po njegovim riječima, Varhelji je u Briselu, prije sjednice AFET-a, savjetovao Abazovića da otvori to pitanje.

UDICA

- Abazović se malo dvoumio da li da tako nastupi, na kraju je poslušao Varheljija, naglašava naš izvor.

Priča o negativnom, malignom uticaju kineskog duga, odjeknula je u evropskim krugovima. Tako je Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije, naglasila da je ,,Evropska unija zabrinuta zbog socioekonomskih i finansijskih efekata koje neke kineske investicije mogu imati“.

Udica je bila bačena i mnogi su zagrizli: priča o malignom uticaju Kine u Crnoj Gori postala je ,,evropski hit“, osnova za razne analize i upozorenja da vanevropske investicije ,,cijepaju Evropu“.

O svemu je izvještavao i ugledni Fajnenšal tajms.

- Saga o nekompletnom auto-projektu, koji gradi CRBC, dio je veće geopolitičke bitke za uticaj na periferiji EU. Kako će Brisel odgovoriti na zahtjev Podgorice, hoće li spasiti ze-

Zakulisna politička igra komesara Varheljija

Nije jasno što su bili stvarni motivi Olivera Varheljija: da pomogne Crnoj Gori da se finansijski relaksira od kineskog uticaja iako je znao da EU ne otkupljuje kredite trećih zemalja ili da, djelujući iza kulisa, ostvari neki drugi politički cilj? mlju iz projekta koji se dugo smatralo neisplativim i tako pomoći oblikovanju odnosa evropskog bloka sa balkanskom regijom – zapitao se komentator Tajmsa.

Komesar Varhelji je mogao da bude zadovoljan, ako je želio da Kina i kineske investicije dođu u fokus evropske pažnje.

Ali nije jasno što su bili njegovi motivi: da pomogne Crnoj Gori da se finansijski relaksira od kineskog uticaja ili da, djelujući iza kulisa, ostvari neki drugi politički cilj?

TAJNI PLAN

No, ubrzo je postalo jasno, čak i optimistima iz Vlade Crne Gore, da Evropska unija nema mehanizam, pa time ni mogućnost, da otkupljuje kredite trećih zemalja.

Vodeći portparol EK Peter Stano to je direktno saopštio.

- Mnogo radimo s Crnom Gorom i ostalim partnerima u regiji kako bismo im pomogli na njihovom putu da se usklade sa standardima EU, s reformama i svim ostalim stvarima i dalje stojimo uz njih, ali - ne vraćamo zajmove koje uzimaju od trećih strana - bio je izričit Stano na dnevnom brifingu s novinarima.

Valjda je sada neiskusnom Abazoviću i ostalim ,,eskpertima“ iz Vlade Crne Gore nakon takve izjave bilo jasno da Varhelji – savjetujući Abazovića – nije govorio u ime većine iz Evropske komisije i da je priča o Crnoj Gori trebalo da posluži za neke druge svrhe.

Varhelji je u Evropskoj uniji prepo-

Srdačno rukovanje Abazovića i Varheljija tokom komesarove posjete Podgorici

znat kao disciplinovani igrač desničarskog mađarskog premijera Viktora Orbana, neupitnog vođe Fidesa, ultrakonzervativne vladajuće partije u Mađarskoj. Zbog odbojnih, čvrstih, stavova prema migrantima, ali i tijesnih veza sa Putinovom Rusijom, Orban već dugo uznemiruje lidere EU. U fokusu evropskih političara je i Orbanova bliskost i razgranate poslovne veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Govoreći o odnosima Orbana i Vučića, kroz prizmu djelovanja Varheljija, u Biselu odavno kruži cinična opaska da je Srbija jedina država van EU koja ima ,,svog komesara za proširenje EU“.

,,DOBRI KINESKI UTICAJ“

Da bi potvrdili istinitost ove tvrdnje, diplomatski izvori podsjećaju da Varhelji nije reagovao kada mu je grupa poslanika Evropskog parlamenta uputila pismo u kojem su iskazali uznemirenost zbog sve većeg broja investicija iz Kine u Srbiji i gradnje ,,prljavih fabrika“ u unutrašnjosti Srbije.

Naime, sredinom januara ove godine dvadeset šest članova Evropskog parlamenta uputilo je pismo Oliveru Varheljiju, u vezi sa ,,sve većim kineskim uticajem u Srbiji i predstojećom štetom po životnu sredinu koja je na-

stala usljed nekoliko teških industrijskih projekata kineskih kompanija u Srbiji“.

Poslanici su skrenuli pažnju na „niz kineskih investicija teške industrije u Smederevu i oko njega, Bora i Kostolca, kao i fabriku guma Šandong Linglong u Zrenjaninu, pa su pozvali Varheljija da ,,podsjeti Vladu Srbije da se pridržava svog nacionalnog zakonodavstva, kao i pravila EU koja se odnose na proces pristupanja“.

Za razliku od ,,crnogorskog slučaja“, komesar Varhelji je gotovo prećutao ovo upozorenje.

BOJAZAN OD PREKRAJANJA GRANICA

Zato brojni analitičari u Briselu smatraju da je Varhelji, potencirajući probleme Crne Gore zbog navodnog ,,malignog uticaja Kine“, u stvari imao namjeru da, kao stari politički prijatelj Kremlja, minimalizuje sve glasniju priču o uticaju Moskve na dešavanja na Balkanu.

Osim toga, ističe sagovornik Pobjede iz Brisela, Varhelji je – podizanjem alarma oko Crne Gore - istovremeno ,,išao naruku“ projektima, poput onoga iz ,,non-pejpera“ koji se pripisivao Janezu Janši i Viktoru Orbanu, po kojem pojedine države Zapadnog Balkana ne mogu da opstanu kao suverene države i da treba krojiti no-

Bošnjačke organizacije iz Njujorka uputile otvoreno pismo Vladi Crne Gore, parlamentu i Delegaciji EU u našoj državi

Traže odustajanje od izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta PODGORICA – Predstavnici šest bošnjačkih organizacija iz Njujorka uputili su otvoreno pismo Vladi Crne Gore, Skupštini i Delegaciji EU u našoj državi i zatražili da se odustane od izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kojim će se defakto većini iseljenika i dijaspori oduzeti pravo glasa u Crnoj Gori.

- Vlada Crne Gore je ovim činom pokazala da joj je pravo glasa koje su iseljenici i dijaspora do sada ostvarivali shodno odredbama starog zakona, na listi prioriteta

visoko rangirano, ispred, recimo, Zakona o lustraciji, kojim je imala obavezu, a u cilju uspostave proklamovane vladavine prava, utvrditi odgovornost za brojne zločine u Crnoj Gori počinjene ratnih 90-ih godina prošlog vijeka, kao i tridesetogodišnju, namjerno vođenu, selektivno pogubnu socio-ekonomsku politiku, kojom je dodatno stimulisano iseljavanje takozvanih manjinskih naroda, odnosno Bošnjaka i Albanaca – naveli su oni.

Svjesni su, kako dodaju, da je zakon samo uvertira za usva-

janje zakona o državljanstvu.

- Usvajanjem ova dva zakona namjerava se legalizovati ratom i policijskim represalijama provođeno etničko čišćenje Bošnjaka i Albanaca koje traje više od stoljeća, dok je poseban politički cilj postignut ratnih 90-ih godina prošlog stoljeća – naveli su oni.

Dodaju da insistiraju na usvajanju zakona o lustraciji, te akata protiv negiranja holokausta, genocida, kako bi se spriječila radikalizacija kompletnog društva.

- Nakon toga će se lako utvrditi zašto danas ima više Plavljana i Gusinjana u Njujorku, nego u samom zavičaju, zašto građana bihorske regije i Rožaja ima više u Luksemburgu i drugim državama Europe, nego u svom zavičaju.

Kažu da izmjene Zakona o registrima i prebivalištima ako budu usvojene, ne mogu opstati, jer se radi o zakidanju izbornog prava velikog broj građana – državljana Crne Gore, koji se zbog navedenih okolnosti smatraju žrtvom političkih i socio-ekonomskih diskriminacija.

- Sudska praksa Međunarodnog suda u Strazburu, ukazuje da se radi o neotuđivom izbornom pravu koje proizlazi iz lojalnosti građanina državi, i kada se nalazi u inostranstvu, što je u našem slučaju višestruko dokazano – poručuju oni.

N. Đ.

vu mapu ovog regiona.

- Samo postojanje tih ideja narušava prilično krhku stabilnost Zapadnog Balkana, prije svega malih multietničkih država kao što su Crna Gora ili Sjeverna Makedonija, kojima osim ekonomske zavisnosti, zamki dužničkog ropstva, prijeti opasnost i prekrajanje granica – ocjenjuje sagovornik Pobjede.

Zbog svega rečenog, ministri u Vladi Crne Gore morali bi ubuduće biti znatno oprezniji kada slušaju ad hoc savjete pojedinih evropskih birokrata. Ističući, bez ikakvih ograda, problem otplate kineskog kredita, potpredsjednik Abazović je istovremeno oslikao Crnu Goru kao ekonomski nemoćnu i politički zavisnu državu.

Praktično: spremnu za ekonomski i politički kolaps.

Istina, moguće je da će molba iz Podgorice pomoći da Crna Gora dobije neke dodatne kredite evropskih banaka da bi se spriječio bankrot crnogorske ekonomije, ali je izvjesno - završena je priča o evropskom otkupu kredita iz Kine.

I, što je najgore, ako i stigne kredit evropskih banaka biće to zajam sa kamatom većom od ove sadašnje iz Eksim banke. Kome će onda da se žali potpredsjednik Abazović, američkom Kongresu ili ruskoj Dumi?

Draško ĐURANOVIĆ

Novljani biraju lokalnu vlast

Danas izbori u Herceg Novom PODGORICA – Izbori za odbornike u Herceg Novom održavaju se danas, a u izbornoj trci učestvuju pet koalicija i jedan građanski pokret.

Izborna lista „Novska lista - Naš grad, naš brod“ prva je na glasačkom listiću, dok je na drugom mjestu koalicija „Evrop-

ski tim za Herceg Novi“. na trećem mjestu je „Pravi Novi, sloboda je u našim rukama“, a na četvrtom koalicija „Za budućnost Herceg Novog i Boke“. Peta je lista „Stevan Katić – Ni lijevo, ni desno. Pravac Novi“, dok je koalicija ,,Dr Dritan Abazović – Crno na bijelo – Može bokeški“ na šestom mjestu. Novi lokalni parlament imaće 35 odbornika.

Izborna tišina je na snazi i trajaće do zatvaranja biračkih mjesta u 20 sati.

Pravo glasa na izborima, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, ima 25.590 birača.

Građani će glasati na 51 biračkom mjestu.

R.P.

4

Ekonomija

Neđelja, 9. maj 2021.

NA BARSKOJ RIVIJERI BORAVI 1.500 GOSTIJU: Turistički poslenici Vladine procjene smatraju previše BAR - Nakon proteklih praznika i punih ugostiteljskih objekata u Baru je nastupilo zatišje i spremanje za glavnu sezonu. Hotelski poslenici smatraju da će turista biti ali da sve zavisi od vakcinacije, avio-linija i političkih odnosa. Vladine procjene smatraju optimističnim, ali se nadaju da će se ostvariti.

Kako je Pobjedi kazao direktor Turističke organizacije Bar Emil Kukalj, na prostoru ove opštine boravi trenutno 1.500 gostiju što je u odnosu na isti uporedni period prošle godine čak 10 puta više, dok je u odnosu na 2019. godinu, 47 odsto manje.

Sezona zavisi od imunizacije i avio-linija

OČEKIVANJA

- To je u skladu sa našim očekivanjima. I dalje nas očekuje nezvjesnost. Međutim ne možemo sebi dozvoliti da ne planiramo i ne radimo neke prognoze. Ove godine očekujemo da će se ostvariti promet od 50 odsto iz 2019. godine. Nažalost kada je u pitanju potrošnja turista ne možemo biti toliko optimistični jer se platežna moć naših gostiju značajno smanjila kako usljed epidemiološke situacije tako i usljed drugih faktora, tako da će ona biti na nešto nižem nivou - kazao je Kukalj dodajući da treba imati u vidu da su ugostitelji, hotelijeri ali i svi oni koji se bave turizmom korigovali cijene.

- Za praznike Bar je bio pun turista. To možemo pripisati povoljnoj epidemiološkoj situaciji u našoj opštini. Imali smo veliki priliv gostiju iz regiona, iz Srbije, ali takođe i iz Albanije. Bilo je turista koji su bili na izletu, eskurziji i na noćenju.

Svakako u prilog tome govori velika želja naših gostiju iz regiona da posjete naše primorje. Ljudi su se uželjeli lijepog vremena, raspoloženja, da uživaju u pogledu na more, tako da smo za praznike imali lijepu sliku u našoj opštini - kazao je Kukalj.

On apeluje da treba svi da poštujemo epidemiološke mjere koje su na snazi kako bi ovu sezonu dočekali spremno.

- Treba svi da se vakcinišemo jer je to jedini izlaz iz ove epidemije kako bi dočekali sezonu i bili spremni za turiste - kazao je Kukalj.

Očekuje goste koji su im svih ovih godina dolazili, uglavnom iz Srbije, BiH, drugih zemalja regiona, Makedonije, Kosova, Albanije ali isto tako jedan broj iz Ruske Federacije, Ukrajine, zemalja bivšeg SSSR, koji posjeduju neke nekretnine u Baru.

- Ovdje se oni osjećaju sigurno i bezbjedno. Poznaju naše lokalno stanovništvo. Nijesam optimista kada je zapodnoevropsko tržište u pitanju. Trenutne epidemiološke

Emil Kukalj: Treba svi da se vakcinišemo jer je to jedini izlaz da spremni dočekamo turiste Ljiljana Lukšić: Ogromno je interesovanje iz Rusije, ali su karte preko Beograda i Istanbula preskupe Vernes Zagora: Gosti iz Bosne i Hercegovine i Srbije su jedini sigurni

Emil Kukalj

Ljiljana Lukšić

Vernes Zagora

mjere da bi se došlo u Crnu Goru ne idu u prilog ostvarivanju većeg turističkog prometa. Veoma je teško prognozirati da li će ti gosti ponovo doći kod nas ove godine - ističe Kukalj.

Ljiljana Lukšić, direktorica marketinga i prodaje hotela ,,Princes“ tvrdi da im je bitno da probude prvo domaće tržište. Hotel je otvoren 26. aprila i u ovom trenutku popunjenost je 10 odsto dok je za praznike bilo i 40 odsto što je bilo zadovoljavajuće.

- Kampanju smo najprije sproveli na teritoriji Crne Gore, onda na tržište Srbije što je bio pravi potez. Takođe u toku je kampanja za cijeli maj i za države regiona. Svi su željni odmora, jednog vida relaksacije i bijega od svega što nas je snašlo sa pandemijom. Kampanju ćemo raditi i na ostalim tržištima - kazala je Lukšić.

Svi smo, kako ističe, svjesni da imamo malo uspostavljenih avio-linija u ovom trenutku.

- Nadamo se da će taj broj eksponencijalno rasti s obzirom na situaciju u Evropi, regionu pa i kod nas. Ulažemo puno nade u masovnu vakcinaciju koja se sprovodi trenutno u Crnoj Gori i to je ključna stvar koja

će nas pozicionirati na mapi Evrope kada je turizam u pitanju. Primamo informacije od naših partnera da pomno prate situaciju u Crnoj Gori, pratili su i do sada, a pogotovo što se približava sezona. Prate koliki je procenat vakcinisanih stanovnika tako da kako to bude raslo biće interesovanje veće - tvrdi Lukšić.

Po njenim riječima mi smo avio-destinacija i to će odlučivati pored vakcinacije koliko ćemo biti uspješni ove sezone.

- Pričam sa aspekta privatnog hotelijera ne sa aspekta privatnog smještaja. Privatnici će mnogo više profitirati od gostiju iz regiona nego prethodnih godina. Veliko je interesovanje iz Ukrajine, Poljske odakle, pored regiona, imamo najviše rezervacija u ovom trenutku.

Takođe ogromno je interesovanje iz Rusije, međutim oni ne mogu da dođu - kazala je Lukšić dodajući da se turisti sa ovog područja trude da pronađu neki modus da dođu do Crne Gore preko okolnih zemalja.

- Pokušavaju preko Istanbula, Beograda ali to nije rješenje.

Em što im je karta skupa em što postoji monopol. Kad imate nekoliko avio-prevoznika, i

čartere, lou kost kompanije pa na dnevnom nivou imate nekoliko letova, onda je mogućnost da dođu velika - kaže Lukšić.

Po njenim riječima ovo je političko pitanje i treba da se riješi na bilateralnom nivou.

- Da jednostavno naša vlada i ruska sjednu za sto i da razgovaraju o uspostavljanju avio-linija. Jer ako pogledate statistiku, Rusija je broj jedan za Crnu Goru kada je turizam u pitanju, a sve nam je vezano za ovu privrednu granu, direktno i indirektno - objašnjava Lukšić.

Kako naglašava sa njemačkog tržišta, Velike Britanije nemamo nijedan let tako da sa ovih tržišta nemaju još rezervacija.

- Sada možemo da pričamo o last minute rezervacijama. Za nas hotelijere to je 15 do mjesec dana unazad. Mi smo navikli da to bude mnogo prije. Recimo prošle godine 15. februara, prije pandemije imali smo tri četvrtine ubačenih noćenja u sistem, samo nam je trebalo jedna četvrtina da postignemo plan. Odjednom je to palo, sada se rezerviše mjesec za mjesec objasnila je Lukšić.

Kaže i da im je Izrael bio jako veliko tržište.

LIJEP DAN ZA SUNČANJE: Barska plaža

U baštama barskih lokala nije bilo kao za praznike

- Svake godine smo rasli.

Međutim oni su kompletnu naciju vakcinisali, a mi smo još uvijek u osnovnim procentima. Dakle osnovni problemi su nam politika, vakcinacija i avio-saobraćaj i kasno je za dosta stvari - tvrdi Lukšić.

Prognoze za glavnu sezonu, kaže da je teško dati ali se ne slaže sa zvaničnim stavom vlasti da će biti ostvareno 50 odsto od 2019. godine.

- Smatram da će to biti nekih 30 odsto u odnosu na 2019. ali se nadamo da će biti bolje. Sa ovog aspekta sa ovim stanjem mislim da su optimistične prognoze vlasti. Ako Rusi dođu, ti bi procenti bili kakve je Vlada najavila. Samo sa regionom teško će biti ostvariti te procjene - tvrdi Lukšić.

Prihodi se kako objašnjava ne mogu porediti sa 2019. godinom jer su cijene usluga manje.

BESPARICA

- Ni sa 60 odsto noćenja iz 2019. nijesmo solventni, jer su cijene pale, najmanje 20 odsto.

Akcije se rade, agencije moraju da imaju proviziju - kaže Lukšić i dodaje da u hotelu sve čine i ulažu velika sredstva u marketing naročito u digitalne kanale da obezbijede što više rezervacija i dopru do što više gostiju.

- Grupna putovanja su otkazana, pokušavaju da se revitalizuju. Tu su sada male grupe od 10 do 20 ljudi i to je teško skupiti. Imamo sporadično zahtjeve za seminare, do 25 ljudi što je opet dobro da se nešto dešava, ali grupna putovanja ćemo još čekati - kazala je Lukšić koja predviđa da kompletan oporavak očekuju tek 2023. i 2024. godine.

Menadžer turističkog kom-

pleksa ,,Stara čaršija“ u Starom Baru, Vernes Zagora kaže da su zadovoljni posjetom naročito tokom praznika.

- Početak godine je prošao u zabranama tako da je bilo manje gostiju. Takođe zabrana međugradskog saobraćaja je mnogo uticala, iz razloga što dobar dio domaćih gostiju iz okolnih gradova ne mogu da dođu. Zima nam je bila uvijek ispunjena domaćim gostima, a čim krene ljeto da se budi dolaze regionalni gosti. Stari Bar je već od marta i aprila znao da bude pun, što od tura autobusa koji dolaze u posjetu Starom Baru što od kruzera kaže Zagora dodajući da se Stari Bar nikad nije vezivao za kupačku sezonu, već je bio pun od marta pa do novembra.

- Maslinijada je bila jedan od zadnjih turističkih dana. Ove godine je bolje nego prošle kada je u ovom periodu bila apsulutna nula. Svi su bili u strahu. Ljudima je svega previše i jedini im je problem da li su granice otvorene, da li im treba PCR test ili vakcina. Sve je manje straha od korone. Ne znam da li je to dobro ili loše, ali se mi trudimo da poštujemo epidemiološke mjere, udaljeni su stolovi, pazimo na broj ljudi... - tvrdi Zagora.

Konačno su prije desetak dana počele da, kako dodaje, dolaze grupe turista.

- Prošle godine smo zajedno sa tadašnjim Ministarstvom turzma i održivog razvoja organizovali dolazak turističkih operatera i medija iz Bosne i Hercegovine, jer smo već tada prepoznali da će to regionalno tržište biti ključno za opstanak sezone. Već ove godine te iste turističke operatere vidimo po starom Baru. Takođe Tur-

Hotel ,,Sato“ u Sutomoru zatvoren

Ekonomija

Neđelja, 9. maj 2021.

5

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric upozorio da je srpski avio-prevoznik iskoristio monopolistički položaj na tržištu i tako puni kasu jer građani nemaju alternativu

optimističnim

Er Srbija duplirala cijene karata prema Crnoj Gori

Stari Bar bez izletnika

U Sutomoru umjesto turista beton i mješalice U Sutomoru smo zatekli mješalice za beton i radove. Hoteli i ugostiteljski objekti su bili zatvoreni.

- Infrasturkturni radovi se odvijaju određenom dinamikom.

Nemam informaciju, da li će to biti gotovo prije ljetnje turističke sezone. Iskreno, vjerujem da hoće. Postoje određeni lokali i hotelski kapaciteti koji trenutno nijesu otvoreni, ali očekujem da će se za sezonu otvoriti i spremno dočekati goste - kazao je Kukalj.

U Sutomoru radovi u velikom jeku

istička organizacija Bara je organizovala posjetu turističih operatera i medija iz Srbije i to je pohvalno i znam da je u planu dolazak ponovo iz BiH, Sjeverne Makedonije i Albanije, tako da i dalje će to biti dominantno regionalni gosti - kazao je Zagora dodajući da će ih biti i iz Rusije, Ukrajine, Poljske, a polako se budi, kako ističe, i Zapadna Evropa.

Za praznike su bili zadovoljni posjetom.

- Goste iz Srbije uvijek vežemo za zenit sezone, ali zadnjih nedjelju dana imamo po par stolova gostiju iz Srbije. Vidim da su počeli da dolaze u većem broju - kazao je Zagora. Tvrdi i da što se tiče smještaja nijesu imali neku popunjenost.

- Hotelske jedinice smo obo-

gatili, ove godine ćemo imati i spa centar, pa se nadamo da ćemo privući goste. Rezervacije ipak imaju. Što se tiče predsezone to su uglavnom individualni dolasci i last minute rezervacije. Ljudi pretpostavljaju da su hoteli prazni i da mogu uvijek naći sobu. Shvatam da ne mogu da rezervišu dva tri mjeseca unaprijed jer ne znaju šta će biti i da li će doći do četvrtog, petog talasa, da li i će zatvoriti granice... - ističe naš sagovornik.

Turska je, kako naglašava, recimo otvorila granice, ali su svi restorani zatvoreni i dobar dio hotela.

- Mnogo im je opao turistički promet jer mnogi idu u Tursku zbog njihove ukusne hrane.

Nije isključeno i da se nama to desi u određenom momentu kaže Zagora.

Kada su u pitanju procjene kaže da je u ovom trenutku nezahvalno govoriti o tome.

- Optimistične su Vladine procjene, ali se ja nadam da će to biti i ostvarljivo. I ja sam pristalica toga da postavim optimističnije ciljeve i da stremimo ka njima, makar ćemo doći do dobrih rezultata, ali je teško komentarisati.

Jedino što možemo očekivati je neočekivano, ali već je izvjesno da će biti mnogo bolje nego prošle godine - poručuje na kraju Zagora.

Nada Kovačević Foto: D.Mijatović

- Er Srbija je ozbiljno povećala cijene karata za Crnu Goru. U dobrom dijelu polazaka cijene su i duplo više nego prije. Ova cijena je definitivno daleko najviša na tržištu, a bitno je viša čak i od do sada izuzetno visoke cijene Kroacija erlajnza na liniji Zagreb-Dubrovnik, koja je uvijek bila najskuplja linija u regiji, a koja je i duža od linija Beograd-Podgorica i Beograd-Tivat – kazao je Šćuric Pobjedi.

MoNopolističKi položaj

Šćuric je naveo da je Er Srbija sada monopolist na linijama između Beograda i Crne Gore, i da više nema konkurenciju domaće crnogorske avio-kompanije.

- Er Srbija je iskoristila monopolističku poziciju i situaciju da jedino ona obavlja letove na linijama između Beograda i Crne Gore da napuni kasu. Ona naplaćuje abnormalno visoke cijene karata na letovima prema Crnoj Gori. Putnik nema alternative i mora plaćati toliko visoku cijenu karata – istakao je Šćuric.

Već četiri i po mjeseca Er Srbija je jedini prevoznik na linijama Beograd-Podgorica i Beograd-Tivat, nakon što je Montenegro erlajnz 26. decembra prošle godine u cjelosti obustavio saobraćaj.

Prethodno je iz Vlade (ministar kapitalnih investcija Mladen Bojanić) 24. decembra saopšteno da ne mogu da donesu nijednu zakonitu odluku u korist Montenegro erlajnza, odnosno njegovog spašavanja, a Poreska uprava je već sjutradan 25. decembra blokirala račun kompanije i naplatila 3,18 miliona eura. U kompaniji je prošle sedmice uveden stečaj.

- Nažalost nije realno da Viz er ili neka druga lou kost kompanija, ili pak drugi prevoznik dođe na ovu lini-

Situacija je katastrofalna. Za ovaj novac Er Srbija leti na liniji Beograd-Pariz-Beograd koja je pet sati letjenja, dok su ovi letovi po pola sata. Montenegro erlajnz je na linijama ka Beogradu letio za 95 do 115 eura, dakle za pola sadašnje cijene. Još jedan leš koji je ispao iz ormara nakon ukidanja MA. Bravo, ministre – poručio je Šćuric m.babović

PODGORICA - Kompanija Er Srbija je ekstremno povećala cijene karata na linijama od Beograda ka Podgorici i Tivtu. To je u razgovoru za Pobjedu potvrdio i jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ZAMAaero, Alen Šćuric. On je saopštio da su u dobrom dijelu polazaka cijene avio-karata na linijama između Beograda i Crne Gore i duplo više nego ranije. Šćuric je naveo da je poskupljenjem karata srpski nacionalni avio-prevoznik iskoristio monopolistički položaj na tržištu, nakon što je crnogorska nacionalna avio-kompanija prije četiri i po mjeseca bila primorana da prizemlji svoje avione. Iz srpskog nacionalnog avio-prevoznika Er Srbije, Pobjeda nije dobila odgovor na pitanje zašto su podigli cijene karata na linijama ka Crnoj Gori.

to svakako jeste. A da je sada još profitabilnija o tome ne treba ni govoriti. Toliki kapaciteti po ovim cijenama, svakako znače velik novac za Er Srbiju – poručio je Šćuric.

ćutaNje

Alen Šćuric

ju zbog propisa koji vladaju između Srbije i Crne Gore.

Stoga konkurencije neće biti tako skoro. Eventualno pokretanje Er Montenegra (To Montenegro) moglo bi stanje racionalizovati i smanjiti cijene. No, Er Montenegro baš i nije uspješan sa aktivnostima da se pokrene do juna, pa je taj rok prilično upitan – rekao je Šćuric.

On smatra da će Er Srbija koristiti trenutno stanje i imati visoke cijene sve dok To Montenegro ne krene sa komercijanim letovima. Šćuric je u istraživanju uzeo odlazak iz Beograda za Crnu Goru u petak i povratak u nedjelju, ovog i narednog vikenda, te najslabije dane u sedmici (utorak-četvrtak) za dvije sedmice.

CijeNe

On je naveo da su na liniji Beograd-Podgorica za ovaj vikend od 7. do 9. maja cijene avio-karata bile od 218 eura pa naviše, dok je na liniji ka Tivtu najjeftinija karta bila 188 eura.

Za naredni vikend, od 14. do 16. maja na liniji Beograd-Podgorica cijene se kreću od 178 eura pa naviše, a na liniji ka Tivtu od 214 eura pa naviše.

Šćuric dodaje da se tokom najslabijih dana u sedmici (utorak-četvrtak 18. i 20. maja) na liniji Beograd-Podgorica cijene kreću od 163 eura pa naviše, a na liniji ka Tivtu čak po cijeni od 249 eura.

Ona navodi da su cijene iz Crne Gore prema Beogradu niže za oko 20 odsto.

- Situacija je istinski katastrofalna. Za ovaj novac Er Srbija leti na liniji Beograd-Pariz-Beograd koja je pet sati letjenja, dok ovi letovi traju po pola sata. Montenegro erlajnz je na linijama ka Beogradu letio za 95 do 115 eura, dakle za pola sadašnje cijene. A i Er Srbija je letjela sa sličnim cijenama. No, sada, kada je monopolist, cijene su postale astronomske.

Još jedan leš koji je ispao iz ormara nakon ukidanja Montenegro erlajnza. Bravo, ministre – poručio je Šćuric.

Na pitanje da li su linije ka Crnoj Gori najprofitabilnije za Er Srbiju, Šćuric odgovara da je to teško reći jer, kako kaže, te podakte ima sama kompanija, a ne želi ih dijeliti sa javnosti.

- No, da je ova linija visokoprofitabilna bila i prije zatvaranja Montenegro erlajnza, dok su cijene bile bitno niže,

Iz Er Srbije Pobjedi nijesu odgovorili na pitanje zašto su poskupili cijene karata od Beograda ka Crnoj Gori.

Podsjećamo da je sredinom januara, dvadestak dana nakon što su prizemljeni avioni kompanije Montenegro erlajnz, iz Er Srbije našoj redakciji saopšteno da ta kompanija tada nije povećavala cijene na linijama ka Crnoj Gori.

Iz Montenegro erlajnza su tada upozoravali da se u dužem roku može očekivati povećanje cijena na ovim linijama ukoliko ubrzo ne polete avioni Montenegro erlajnza.

- Nakon prekida našeg saobraćaja, nije ni logično očekivati da će cijene prevoza na linijama ka Beogradu ostati iste kod jedinog prevoznika, koji je ostao na tržištu. U dužem roku svakako treba očekivati povećanje cijena na tržištu, ukoliko Montenegro erlajnz ne obnovi saobraćaj, ili se ne pojavi druga konkurencija, jer je to u najkraćem rečeno tržišna logika u stanju monopola jednog prevoznika - kazali su Pobjedi sredinom januara iz Montenegro erlajnza, u kome je prošle sedmice uveden stečaj.

Iz crnogorskog avio-prevoznika su tada naveli da su sve do trenutka prekida saobraćaja Montenegro erlajnza tarife ka Beogradu bile gotovo usklađene sa Er Srbijom.

- Pratili smo jedni druge, a odstupanja su bila tek nekoliko eura, s tim da je ipak raspoloživost povoljnijih tarifa Montenegro erlajnza bila značajno veća na svakom letu, nego što je to bio slučaj kod kompanije Er Srbija – rekli su ranije iz MA. s. popović

Dokaz da se požurilo sa gašenjem MA Šćuric smatra da je povećanje cijene karata od strane Er Srbije apsolutni dokaz da se požurilo sa odlukom o gašenju Montenegro erlajnza.

- Nova vlast je reagovala impulsivno i krajnje neracionalno. Trebali su iskoristiti model koji je opšte prihvaćen u svijetu, a proveli su ga npr. Swissair/Swiss, Sabena/Brussels, Alitallia, Olympic, Estonian/Nordica... Svi oni su održavali postojeću kompaniju na životu do pokretanja nove kompanije, a onda su na nju prebacili sva prava, flote, radnike, ugovore…

Na taj način se zadržao kontinuitet i nije se ništa izgubilo – kazao je Šćuric.

On je dodao da je Montenegro erlajnz izgubio slotove, code-share ugovore, prava u IATA-i,

ugovore sa radnicima i niz drugih prava koje nije trebao izgubiti da je ostao na životu do osnivanja nove kompanije.

- Novoj kompaniji će trebati više godina da sve to povrati, a pritom će potrošiti kamaru novaca. Uz to izgubilo se i povjerenje putnika, putnici su stvorili nove navike putovanja sa drugim prevoznicima, konkurencija je preuzela tržište, i pritom u prvom redu mislim na Er Srbija, Austrian, Turkiš, Vizer, Rajaner, Eurovings, Izi džet i Čer. Nova kompanija će sada imati neuporedivo teži posao vraćanja putnika od ovih bitno većih kompanija, što će koštati vrlo mnogo novca i imati tek skromne rezultate. Bitno manje nego što je imao Montenegro erlajnz – zaključio je Šćuric.

6

Aktuelnosti

Neđelja, 9. maj 2021.

Hotelska grupacija Montenegro stars organizovala imunizaciju zaposlenih

Radulović: Ne budimo neodgovorni, svi da prime vakcinu PODGORICA - Suvlasnik Hotelske grupacije Montenegro stars Žarko Radulović i zaposleni u toj kompaniji juče su u budvanskom Domu zdravlja primili vakcinu protiv korona virusa. Oni su prva privatna kompanija koja je organizovala vakcinaciju zaposlenih.

Radulović je za agenciju Mediabiro kazao da ovim gestom želi da podstakne sve ostale građane da prime vakcinu.

- Ja sam ovo doživio kao obavezu, koliko prema sebi, toliko i prema svojoj porodici, kolektivu i zajednici. Došao sam da se vakcinišem, iako nijesam

fan vakcina jer je u ovom trenutku vakcinacija jedini način da stanemo na kraj pandemiji i da zaustavimo propadanje privrede, pa prestanemo da gubimo ljudske živote. I da konačno krenemo u oporavke. Da vidim drugi način za oporavak umjesto vakcine i ja bih je izbjegao - rekao je Radulović.

Osim Radulovića, vakcinu su danas primili i zaposleni u njegovoj kompaniji.

- Vakcinisali su se u grupama jer nas ima dosta, sa porodicama oko 700800 ukupno. To dugo vremena pripremano i nijesmo nikoga uslovili da mora da primi vakcinu. Potrudili smo se da dobro objasnimo, da ispro-

Blažo Radoman i Žarko Radulović u Domu zdravlja

movišemo i predstavimo šta to znači vakcina. Čak nam je i jedan ljekar sa VMA održao predavanje i to nam je najviše pomoglo i ljudi su shvatili koliko je važno primiti vakcinu. Sve ostalo je sebično i neodgovorno. Ja razumijem strah ali zar ih nije strah od korone - poručuje Radulović.

On je pozvao građane da se vakcinišu.

Naglasio je da je njegov kolekiv prvi u Crnoj Gori organizovao vakcinaciju i najavio da će u narednih sedam do osam dana svi biti vakcinisani.

- Mogu da kažem da će hoteli Montenegro stars grupe imati sve radnike vakcinisane a već smo i pripremili bedževe sa natpisom ,,Ja sam vak-

cinisan“. To je, kako kaže, dobro i sa marketinške, ali i sa druge strane, prvenstveno zdravstvene - kaže Radulović za agenciju Mediabiro.

On je pojasnio da je važno i da se vakcinišu porodice zaposlenih.

- Mislim da ćemo zaokružiti taj proces i da će sve ovo dati rezultate zaključuje Radulović.

Zamjenik direktora Doma zdravlja Budva Blažo Radoman za Mediabiro kazao je da je u toj ustanovi masovna vakcinacija počela 4. maja. Oni su, kako je pojasnio, otvorili i poseban punkt za privredne subjekte jer u Budvi egzistira dosta preduzeća.

- Drago mi je da je kompanija Monte-

Sjednica u Privrednoj komori Crne Gore

Ukloniti sivu ekonomiju PODGORICA – Potrebno je da se eliminiše, odnosno umanji, siva ekonomija kroz zabranu obavljanja djelatnosti fizičkim licima i naplatu takozvane taks fri posredničke naknade, a nužno je i zabraniti oglašavanja bez ispunjenja prethodnih uslova, te spriječiti nelojalnu konkurenciju.

O tome se, između ostalog, polemisalo na sjednici Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore Crne Gore. Razmatrali su inicijativu za izradu zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, kao i oglašavanje neregistrovanih privrednih subjekata i fizičkih lica za prodaju i zakup nepokretnosti.

- Ne možemo negirati da se djelatnost posredovanja može obavljati u postojećem sistemu, ali smatramo da je od izuzetnog značaja da joj se posveti poseban set zakonskih i podzakonskih akata kojim bi se jasno definisali uslovi za pružanje usluga posredovanja, uključujući oba-

Sa sjednice

vezu kontinuirane edukacije posrednika, i identifikovali i zaštitili interesi učesnika u posredovanju – naveli su oni.

Uzimajući u obzir da Crna Gora očekuje da uskoro postane ravnopravna članica EU, kažu da se ovi razlozi

nameću kao dominantni za donošenje zakona kojim bi se definisala prava, obaveze i odgovornosti posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti.

Ocjenjuju da država gubi milione eura od neprijavljenih provizija na poslove posre-

dovanja u prodaji nekretnina.

Istakli su i da je neophodno propisati da se ovim poslom mogu baviti samo oni koji su registrovali, makar, kao pretežnu djelatnost, posredovanje u prometu nekretnina.

N.Đ.

negro stars prva koja se organizovano vakcinisala i to je odličan primjer i ostalim turističkim radnicima i ustanovama. Interesovanje je veliko i zahvaljujem se kompaniji Montenegro stars jer su i u jeku pandemije nudili svoje kapacitete da pomognu Domu zdravlja Budva - kazao je Radoman.

On je naglasio da je ovo dobar primjer kako treba svi mi da se odnosimo prema sebi ali i prema zajednici.

- Svjesni smo šta za Budvu, koja je turističko mjesto, znači vakcinacija.

I ostali privredni subjekti koji posluju na teritoriji naše opštine narednih dana će biti vakcinisani - zaključuje Radoman.

R. P.

EPCG formirao Komisiju za investicije u elektroenergetski sektor

Zainteresovani za gradnju novih hidroenergetskih kapaciteta PODGORICA - Razvoj elektroenergetskog sektora je od vitalnog interesa za čitavo društvo. U cilju unapređenja i razvoja ove privredne grane elektroenergetski subjekti i resorna ministarstva osnovali su Komisiju za investicije u elektroenergetski sektor, saopšteno je iz Elektroprivrede.

Zadatak Komisije je da jasno definiše pravce daljeg razvoja elektroenergetskog sektora u Crnoj Gori i intenzivira investicioni proces sa akcentom na projektima u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE).

Za predsjednika Komisije imenovan je Milutin Đukanović, predsjednik - U Elektroprivredi Crne Gore veoma smo zainteresovani za izgradnju novih hidroenergetskih kapaciteta na rijeci Komarnici i Pivi, HE „Komarnica“ i HE „Kruševo“, za koje već postoji tehničko-planska dokumentacija. Za projekat buduće hidroelektrane „Komarnica“ već je izdat koncesioni akt za izgradnju, dok bi dokumentaciju za izgradnju hidroenergetskog objekta u donjem toku rijeke Pive, nizvodno od HE „Piva“, trebalo inovirati i prilagoditi savremenim zahtjevima u oblasti očuvanja životne sredine – saopštili su oni.

EPCG je, kako dodaju, spremna da, zajedno sa ostalim institucijama, da značajan doprinos instalaciji solarnih panela na objektima za individualno stanovanje, kao i na objektima u kojima se obavlja privredna djelatnost.

Jedan od prioritetnijih projekata EPCG je i ugradnja osmog agregata u HE „Perućica“, čija vrijednost se procjenjuje na oko 24 miliona eura.

N. Đ.

Liberalna partija pozvala nadležne da reaguju

Nepotizam poprima mitske razmjere u novoj vlasti PODGORICA - Za samo nekoliko mjeseci vršenja vlasti, poslanici parlamentarne većine i članovi Vlade su napravili nevjerovatnu mrežu nepotizma na najvišem nivou, saopštila je Liberalna partija.

Kako kažu, analizirajući dosadašnji učinak 60 članova zakonodavne i

izvršne vlasti i namještanje njihovih rođaka na unosne i uticajne pozicije i sva ta političko-vjerska ukrštanja i favorizovanja rodbine, nameće se zaključak da je administrativna nepravda i nepoštenje u Crnoj Gori poprimilo mitske razmjere.

- Kako nepotizam sam po sebi ni-

je zločin, već čin administrativne nepravde koji urušava društvo, pozivamo nadležne institucije i civilni sektor koji se bavi ovom oblašću da urade i objave javno analizu političke nemoralnosti i bezočnosti u vršenju vlasti nove garniture, barem na najvišem nivou. Ne postoji država u

Evropi sa tolikim brojem supružnika u Parlamentu i Vladi i njihovom rodbinom, pravilno raspoređenom na visokim funkcijama kako bi lakše nadgledali crnogorsko društvo – istakli su oni.

Uz nepotizam kao jedan od gorućih problema našeg društva, Crna Gora

je, dodaju oni, u velikom moralnom posrnuću, jer od 60 članova izvršne i zakonodavne vlasti, nijh najmanje devet, odnosno čak 15 odsto nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno imaju dvojno državljanstvo, i na taj način dovode u pitanje funkcionisanje države i poštovanje Ustava. N. Đ.

Društvo

Neđelja, 9. maj 2021.

Analizirano još 1.278 uzoraka na korona virus

Umrlo troje, novih 95 slučajeva infekcije PODGORICA – Još tri osobe umrle su od korona virusa, a javne i privatne laboratorije analizirale su 1.278 uzoraka na ovu infekciju, od čega je zabilježeno 95 pozitivnih slučajeva.

Umrli pacijenti su iz Nikšića, Andrije-

vice i Herceg Novog. Najmlađi je imao 58, a najstariji 72 godine. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, od početka pandemije preminulo je ukupno 1.536 pacijenata.

Kada je riječ o novim slučajevima oboljelih, najviše ih je registrovano u

Podgorici – 33, dok ih je u Rožajama 12, a u Pljevljima 11. U Nikšiću ih je nešto manje – sedmoro, te u Baru, Bijelom Polju po šestoro. Koronu je u Beranama dobilo još petoro ljudi, u Ulcinju još troje, a u Herceg Novom, Cetinju, Tivtu, Mojkovcu i Tuzima po dvoje. U Danilovgradu i Plavu zabilježen je po jedan slučaj.

- Prijavljen je oporavak kod 148 pacijenata – istaknuto je u saopštenju.

U našoj državi trenutno su aktivna 1.902 slučaja korona virusa, a od početka epidemije ukupno ih je 98.237. N. Đ.

Državni vrh i dalje ostaje nevakcinisan iako je počela masovna imunizacija

Umjesto da daju primjer, zvaničnici „mašu“ antitijelima

INTIMNA STVAR - Iako je primanje vakcine lična i intimna stvar, kojoj možda i nije prijatno pristupiti pred kamerama, sigurni smo da će članovi koji se budu vakcinisali, to uraditi javno, kako bi dali dobar primjer ostalim građanima – kazali su iz Vlade uz napomenu da su ponosni na uspjeh brzine nabavke vakcine, kao i na broj vakcinisanih proteklih dana.

Premijer Krivokapić je tokom nedavne posjete evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Olivera Varheljija na pitanje novinara kada će se vakcinisati odgovorio da za sada to ,,nema potrebe“, jer ga, sudeći prema izjavama koje je davao u proteklom periodu, antitijela drže odavno. Pod istim izgovorom u ranijem periodu nije previše revnosno upotrebljavao ni masku, dok je kršenje mjera bio njegov manir, što je priznao u više navrata, obećavajući da će se popraviti.

-Ne bježim od vakcinacije. Ali, za sada imam dovoljno antitijela, pa nema potrebe. I to je možda sloboda koju ja ispoljim, a ona nekad sigurno pređe mjeru pristojnog. Nadam se da se to više neće dešavati, kao

dio i stepen potrebe za vakcinacijom. Predsjednik Skupštine podržava da se proces njegove imunizacije obavi u prisustvu predstavnika medija – kazali su Pobjedi iz Skupštine.

Imajući u vidu da svako donosi individualnu odluku o postupanju u procesu imunizacije, kako su dodali, vjeruju da će predstavnici svih građana u Parlamentu, kao i zaposleni u Službi Skupštine, svojim primjerom pokazati odgovornost.

REGION I EVROPA

I. MANDIĆ

PODGORICA- Iako je masovna imunizacija u Crnoj Gori počela nedavno, većina predstavnika državnog vrha još se nije vakcinisala i time dala primjer građanima kao što su to učinili lideri u evropskim i zemljama regiona, koji su, u nemalom broju, primili i Astra Zeneka vakcinu kako bi odagnali sumnje u efikasnost cjepiva tog proizvođača.

Vakcinu protiv korona virusa do sada su iz Vlade primili potpredsjednik Dritan Abazović (Astra Zeneka), ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović (Sputnjik V) i prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić koja je vakcinisana Sinofarmom.

Sa druge strane, to nijesu učinili ni predsjednik države Milo Đukanović, ni premijer Zdravko Krivokapić, kao ni predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, a kao opravdanje, između ostalog, navode antitijela.

U Vladi, kako su Pobjedi kazali, vjeruju da će se shodno njihovim zdravstvenim stanjima u datom trenutku, još članova Vlade odlučiti na vakcinaciju.

Vakcinacija građana u Podgorici

Vakcinu protiv korona virusa do sada su primili samo potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministarke zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Iz Vlade, kako su kazali Pobjedi, vjeruju da će to učiniti još članova. I u Skupštini se nadaju da će predstavnici građana u parlamentu i zaposleni svojim primjerom pokazati odgovornost što se nije dešavalo u skorije vrijeme – rekao je Krivokapić prije nekoliko dana nakon susreta sa evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje.

I predsjednik Đukanović je, na pitanje novinara o imunizaciji protiv korona virusa, kazao da snažno podržava vakcinaciju, ali da je preporuka ljekara da, zbog velikog broja antitijela, treba da sačeka sa vakcinacijom.

-Svjedoci smo da korona nije

nimalo jednostavno pitanje, vidjeli smo visok nivo smrtnosti i da ugrožava mnoge. Kojom vakcinom se vakcinisati, to je stvar individualnog izbora i nadam se da ćemo uskoro imati širok izbor vakcina u Crnoj Gori – kazao je ranije Đukanović.

SKUPŠTINA Iz Skupštine nijesmo dobili odgovor da li je i ko je je sve od potpredsjednika, generalnih

Od tamjana do vakcine Prije dva dana vakcinu je primio i episkop budimljanskonikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije Mićović.

On je, kako je objašnjeno, s obzirom na to da je prema zdravstvenom kartonu svrstan u prioritetnu grupu za davanje pristigle Fajzer Biontek vakcine, primio cjepivo tog proizvođača. Nije precizirano zašto je vakcinu primio u manastiru, ali je posredno i ta činjenica ukazala na evoluciju stavova u pogledu korone koji su stizali sa adre-

7

sa SPC tokom pandemije.

Vladika Joanikije je u javnosti u više navrata svojim izjavama i poslanicama proteklih mjeseci pozivao na poštovanje medicine i zdravstvenih dostignuća i pregnuća radnika u zdravstvu.

Kako je ranije saopšteno iz eparhije na čijem je čelu, Vladika Joanikije je prebolovao koronu.

Treba li podsjećati da je prethodno virus bio fatalan po mitropolita Amfilohija, a potom i patrijarha srpskog Irineja koji je prisustvovao

sekretara i predsjednika poslaničkih klubova vakcinisan.

Oni su naveli da to nije učinio predsjednik Aleksa Bečić, te da je on još ranije iznio stav u dijelu medija, ,,da kao mlad čovjek pripada manje ugroženoj grupi i da će sačekati da se vakcinišu građani koji su ugroženiji od njega“.

-Takođe, vakcinu će primiti uz prethodno upoznavanje sa brojem antitijela, kako bi se utvrsahrani mitropolita u Podgorici. Od korone je preminuo i vladika Atanasije.

Sigurno da su ovi ishodi i smrt visokih crkvenih velikodostojnika uticali i na zaokret u zvaničnim stavovima SPC koja je lani „tamjan“ i pričešće promovisala kao liniju preko koje korona ne može preći...

Ipak, u praksi, naročito tokom obilježavanja Vaskrsa, masovno su kršene mjere koje je u pogledu vjerskih obreda propisala Krivokapićeva Vlada, uključujući i odredbu o zabrani korišćenja predmeta od zajedničke upotrebe. I. P.

Sa druge strane, u regionu i evropskim zemljama državni vrh se među prvima vakcinisao kako bi dodatno motivisao građane za imunizaciju.Tako je u Srbiji premijerka Ana Brnabić to učinila još u decembru prošle godine. Ministri odbrane i zdravlja Nebojša Sefanović i Zlatibor Lončar vakcinisali su se u januaru.

Vakcinu je primio i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, te predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

To je nedavno učinio i predsjednik Aleksandar Vučić.

Slična situacija je i u Hrvatskoj gdje su se početkom januara vakcinisali predsjednik te zemlje Zoran Milanović, kao i deset ministara u Vladi. Dva mjeseca kasnije to su uradili i premijer Andrej Plenković i ministar zdravlja Vili Beroš.

Tokom januara premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je ,,jednak sa drugima i da će dati lični primjer da se svi što prije vakcinišu”.

U martu su vakcinu protiv kovida-19, kompanije Astra Zeneka, primili i predsjednik Slovenije Borut Pahor, premijer Janez Janša, kao i predsjednik parlamenta Igor Zorčić i predsjednik državnog vijeća Alojza Kovšc.

I u evropskim zemljama državni vrh je primjer ostalim građanima.Vakcinisana je njemačka kancelarka Angela Merkel i vicekancelar Olaf Šolc.

Vakcinu Astra Zeneka primio je i francuski premijer Žan Kasteks, u namjeri da uvjeri Francuze u tu vakcinu poslije kratkog povlačenja iz upotrebe. Vakcinu Astra Zeneka primili su i britanski premijer Boris Džonson i premijer Italije Mario Dragi.

IMUNIZACIJA

Masovna imunizacija u Crnoj Gori počela je u utorak, a prvog dana vakcinisano je skoro 10.000 ljudi. Prema dostupnim podacima, do sada, rekorder je bila Njemačka koja je vakcinisala milion stanovnika u jednom danu, što je 1,2 odsto cjelokupne populacije.

Crna Gora je, međutim, prvog dana vakcinisala 1,5 odsto stanovništva. Do petka veče, kako su saopštili iz Ministarstva zdravlja dato je 102.853 doze vakcina protiv kovida-19 i to 72.824 prve i 30.029 drugih doza.

Sl.RADONJIĆ

Njemačka skinula Crnu Goru sa liste visokorizičnih područja kada je u pitanju pandemija korona virusa

Bezbjedni za njemačke turiste PODGORICA - Njemački Institut ,,Robert Koh” skinuo je Crnu Goru sa liste visokorizičnih područja kada je u pitanju pandemija virusa kovid-19, napisao je na Tviteru premijer Zdravko Krivokapić.

Iz Ministarstva zdravlja poručuju kako se nadaju da će nakon Njemačke i zemlje članice EU Crnu Goru ukloniti sa crvene liste.

-Uvjeren sam da će to doprinijeti odluci njemačkih državljana da svoj odmor provedu u našoj prelijepoj zemlji.

Dobro nam došli - napisao je Krivokapić.

Za razliku od Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, koje su i dalje na crvenoj listi visoke incidencije korona virusa njemačkog Instituta Robert Koh, naša država više nije u tom društvu. Crna Gora iz te grupe zvanično izlazi u nedjelju, 9. maja kada će biti objavljen novi izvještaj Instituta Robert Koh, saopštilo je Ministarstvo zdravlja, prenosi portal RTCG. -Shodno tome, nadamo se da će nakon Njemačke, i zemlje članice EU Crnu Goru ukloniti sa crvene liste. Ovo je odlična vijest, naročito zbog predstojeće turističke sezone, jer se evropske zemlje uveliko oslanjaju na prognoze instituta Robert Koh, ali i turističke agencije. Smatramo da je ova odluka, između ostalog, podstaknuta i višednevnom posjetom eksperata Instituta Robert Koh našim zdravstvenim ustanovama- saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Ranije je i Švajcarska, koji nije članica EU, ali jeste dio proširenog Šengena, ukolnila Crnu Goru sa liste rizičnih zemalja.

Ministarstvo zdravlja saopštilo je juče da je do sada vakcinisano 16 odsto odrasli.

N.Đ.

8

Društvo

Neđelja, 9. maj 2021.

DPS traži od premijera da smijeni Kandića, optužujući ministra unutrašnjih poslova za manipulisanje i traženje opravdanja

Sekulović tvrdi da privilegovanih nema PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović saopštio je da na sjednici Odbora za bezbjednost na kojoj je bilo riječi i o udesu u kome je učestvovao zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić, nije ni u kom slučaju manipulisao, već iznio činjenicu da se nije znalo ko je vozač spornog automobila.

On je reagovao povodom saopštenja DPS-a, u kome ta partija traži od premijera Zdravka Krivokapića da smijeni Kandića, optužujući ministra unutrašnjih poslova za manipulisanje i traženje opravdanja.

Dodao je da će on biti nepristrasan i profesionalan, te da će javnost o svemu biti blagovremeno obaviještena.

- Uvijek ćemo poštovati pretpostavku nevinosti, a privilegovanih nema i neće ih biti – istakao je Sekulović.

Bizarnost postupaka izvršne vlasti u kombinaciji sa osionošću i bezakonjem, pogađa svakog građanina, bez obzira na njegovu političku opredijeljenost, poručili su ranije iz DPS-a.

- Nakon tumačenje da „dva tri piva“ i nijesu nešto strašno, saznali smo da postoje dokazi o „dva – tri“ mijenjanja registarskih tablica na službenim automobilima Vlade?! Da ova

vlada ima ministra unutrašnjih poslova koji se bavi bilo čim drugim do manipulacijama i kontrolom štete, svojih kolega iz Vlade – traženjem opravdanja za gaženje ljudi službenim vozilom ili za bahatu vožnju u alkoholisanom stanju – do sada bi ovaj slučaj koji je uznemirio javnost bio istražen – rekli su oni.

Dok su, kako dodaju, visoki policijski funkcioneri zauzeti osveštavanjem automobila, dotle se funkcioneri Vlade bahate u službenim vozilima, pokazujući da im se može.

- Jer ako je nekažnjeno prošao onaj koji je gazio građane na drumu, kao i onaj koji je huliganski napao novinara i nikad se za to nije izvinio, onda je logično da se ohrabren ovakvim ishodom i zamjenik generalnog sekretara pijan bahati u Vladinom vozilu, mijenja tablice i identitete. Postoji ona narodna izreka da svaka vlast kvari čovjeka, ali ako se uzme u obzir da ovi ljudi nijesu na vlasti ni pola godine, prije će biti da je riječ o tome da su na ovu poziciju došle problematične osobe, osionog ponašanja koji su krijući se iza SPC i Krivokapića, nezasluženo zauzeli pozicije sa kojih sada bezobzirno i bahato maltretiraju sve građane – kazali su iz ove partije.

N. Đ.

Potpredsjednik Vlade smatra da saradnja srpske i crnogorske policije mora da se popravi

Abazović: Obračun s vođama Veljka Belivuka veliki uspjeh

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da o uspjehu crnogorske policije možda najviše govori situacija oko Veljka Belivuka i dodao da je to u Srbiji s pravom najveća tema u posljednjih nekoliko mjeseci.

- Onda zamislite kakav je uspjeh crnogorske policije koja se obračunala sa vođama Veljka Belivuka, odnosno ljudima koji su njemu izdavali naredbe - rekao je za Abazović u intervjuu za portal Nova.rs.

Abazović je opisao na koji način doživljava odnose sa vlastima u Srbiji, u kojoj mjeri sarađuju crnogorska i srpska policija u borbi protiv mafije, kao i o hapšenju pripadnika kriminalnih klanova iz Crne Gore, među kojima su i oni za koje se smatra

da su Belivukovi šefovi.

- Najveći poraz crnogorske i srpske policije jeste to što su te grupe uspjele da se razviju i ojačaju do te mjere da mi danas na ovakav način tretiramo njihovo procesuiranje - ističe on.

Jedan od navodnih vođa ,,kavčana“ Radoje Zvicer je u srpskoj javnosti poznat i kao neko ko je izuzetno blizak sa Veljkom Belivukom. Na pitanje da li vjeruje i da je ta konekcija uticala na ukidanje zabrane ulaska Belivuku u Crnu Goru Abazović kaže da je ta mreža kriminalaca bila jako razrađena. Zahvalan sam državnim organima Republike Srbije na pomoći i mislim da saradnja između naše i srpske policije postoji, da je ona na dobrom nivou, iako može da se popravi. r. P. - zaključio je Abazović.

Nesvakidašnja scena u Podgorici

Osveštan teren OFK Titograd PODGORICA - Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi da sveštenik SPC osveštava fudbalski teren, prenosi Antena M. Riječ je o terenu na kojem svoje mečeve igra OFK Titograd. Osveštavanje terena se, prema pisanju portala Antena M, dogodilo oko 14:30.

Sad se i stadioni osveštavaju

Inače, OFK Titograd danas, kao domaćin, igra protiv Jezera iz Plava, prenosi portal Pobjede.

Pobjeda je ranije pisala i da je visoki policijski funkcioner Mladen Marković, glavni inspektor za javni red i mir u Upravi policije, pozvao sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske da mu osvešta automobil.

N.Đ.

Danas se obilježava Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom

Samo evropska in može garantovati budućnost Crne G

Počasna paljba povodom 9. maja, Dana Evrope

PODGORICA - Evropa se gradi na konceptu solidarnosti. Započeto se mora nastaviti i zahtijeva napore i kompromise svih nas, a to dugujemo svim građankama i građanima, poručili su povodom Dana Evrope predstavnici vlasti, akademske i privredne zajednice, nevladinih organizacija, lokalnih samouprava i sindikata.

Istakli su da se danas, kada se svijet bori protiv pandemije korona virusa, Evropa usredsredila na djela humanosti i solidarnosti i da zajedničkim snagama preuzimamo odgovornost jedni za druge.

Inovativno misliti i djelovati je evropski duh koji nam je uvijek potreban, a vrijednosti slobode, pravde i jednakosti su one na kojima je Evropa za-

snovana, naglašeno je u zajedničkoj poruci.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu povodom 9. maja – Dana Evrope, uz najbolje želje za dalji napredak i afirmaciju Evropske unije kao sigurnog zajedničkog doma svih evropskih naroda.

- Drugu godinu zaredom, praznik Evrope dočekujemo u uslovima pandemije i njenih teških posljedica po zdravlje naših građana, ali i po ekonomske i socijalne aspekte života i globalne političke prilike. Ipak, za nama je i iskustvo kroz koje smo na najdirektniji način još jednom spoznali najviše vrijednosti sloboda, i koliko su saradnja, razumijevanje, solidarnost i jedinstvo nezamjenjivi u bor-

Petrović: Razni fašistički i klerofašistički oblici nijesu pobijeđeni Građanska i mirovna aktivistkinja Aida Petrović saopštila je da sa zabrinutošću konstatuje da razni fašistički i klerofašistički oblici nijesu pobijeđeni, već doživljavaju svoju renesansu kao ideologije ekstremnih, desničarskih, militantnih i hegemonih etnonacionalizama.

- Civilizacijski sunovrat predstavlja činjenica da novi pojavni oblici klerofašizma nalaze dobro tlo za širenje i bujanje u skoro svim porama društva i u vladajućim strukturama vlasti. Zašto zvanična Crna Gora nikada nije ušla u bolan, ali neophodan proces lustracije? Bez pravične i sveobuhvatne lustracije nema jasne, prosperitetne budućnosti i mira - rekla je ona.

Vlada, kako dodaje, negira zločine ukoliko nijesu žrtve ,,njihovog“ naroda, obesmišl-

java masovna stradanja nevinih civila i genocide.

- Vlada čiji predsjednik izjavljuje: ,,Crna Gora ne treba da slavi 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope“.

Vlada koja glorifikacijom jednih, a negiranjem ,,tuđih“ žrtava ratova, progona, etničkog čišćenja ulazi u nedopustivu i neljudski sferu, dehumaniziranja žrtava na osnovu vjere, nacije, imena – istakla je Petrović.

Kako dodaje, osim ovih neprikrivenih u današnjem vremenu su prisutne suptilne verzije vraćanja ideologija koje pod krinkom odbrane i zaštite naroda, tako i medijskom manipulacijom, kreiraju društvo u kome će glas pojedinačnog građanina/ke biti nečujan i nebitan.

- Socijalne pravde nemamo – poručila je ona.

bi protiv zajedničkih izazova.

Upravo su to oni ključni principi na kojima je utemeljena Šumanova deklaracija i ideja evropskog ujedinjenja, koje su trajna inspiracija za prevazilaženje mnogobrojnih prepreka u svim vremenima – istakao je predsjednik.

Primjerom doPriNositi miru, stabilNosti…

Dodaje da Crna Gora proslavlja Dan Evrope zajedno sa svojim evropskim prijateljima, odlučna da istraje na svom putu demokratskog i reformskog razvoja ka društvu najviših evropskih vrijednosti i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

- Naši izazovi nikada nijesu bili jednostavni, jednako kao što su brojni i kompleksni i oni sa kojima se Evropa susreće na unutrašnjem i globalnom planu. Ali su vrijednosti kojima težimo, koje su nam zajedničke, bile i ostale superiorne. Zato i danas želim da ponovim nepokolebljivu posvećenost i odlučnost Crne Gore da svojim primjerom doprinosi miru, napretku i stabilnosti naše zajedničke evropske porodice – naveo je Đukanović.

Snažno, kako kaže, vjeruje da samo evropska integracija i

Organizuju šetnju za mir Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore organizovaće danas u 11 sati i 55 minuta ispred spomenika Svetog Petra Cetinjskog -šetnju za mir, kao manifestaciju Svjetske federacije veterana čiji su član. Šetaće do spomenika Josipa Broza Tita gdje će položiti cvijeće, a zatim do zgrada predsjednika i Skupštine gdje će se kratko zadržati, bez govora.

- Biće položen vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici – dodaju oni.

jedna Evropa mogu garantovati mir, održivu i sigurnu budućnost Crne Gore, Zapadnog Balkana i Evrope kao konkurentnog globalnog igrača.

Iz Upravnog odbora ,,Lovćenskih straža 1990“, s druge strane, podsjećaju da Dan pobjede nad fašizmom 9. maj predstavlja jednu od najsvijetlijih tačaka u crnogorskoj slobodarskoj istoriji. To je dan u kojem je prije 76 godina zaustavljena nacistička njemačka ideologija i poražen fašizam. Ističu da je crnogorska antifašistička borba pružila

Koncert kao poklon jer kultura ujedinjuje ljude Povodom 9. maja Dana Evrope Delegacija EU u Crnoj Gori građanima je poklonila spektakularni koncert jer, kako je kazala šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kultura ujedinjuje ljude.

-Ovaj koncert izvode umjetnici iz regiona jer kao što znate EU je bila uz Crnu Goru od početka pandemije i obezbijedili smo finansijsku

pomoć, vakcine i medicinsku opremu ali noćas je to kultura jer kultura ujedinjuje ljude - kazala je Popa.

Delegacija EU u Crnoj Gori, prema riječima Pope, željela je da ovaj poklon da građanima naše zemlje jer nažalost još ne možemo biti skupa. U publici su, dodaje, uglavnom medicinski radnici.

-U publici su večeras bili

Društvo

Neđelja, 9. maj 2021.

ntegracija i mir i sigurnu Gore

Naši izazovi nikada nijesu bili jednostavni, jednako kao što su brojni i kompleksni i oni sa kojima se Evropa susreće na unutrašnjem i globalnom planu. Ali su vrijednosti kojima težimo, koje su nam zajedničke, bile i ostale superiorne. Zato i danas želim da ponovim nepokolebljivu posvećenost i odlučnost Crne Gore da svojim primjerom doprinosi miru, napretku i stabilnosti naše zajedničke evropske porodice – naveo je crnogorski predsjednik Milo Đukanović

nemjerljiv doprinos borbi za oslobođenje od najveće pošasti u istoriji čovječanstva.

Fašizam još nije poražen

Kažu i da su raniju poruku premijera Krivokapića da se 9. maj neće slaviti, primili ,,sa prezirom“.

- A ujedno i velikom zebnjom i ozbiljnom zabrinutošću što se nakon osmomjesečnog perioda pokazalo kao opravdano.

Različiti oblici otvorenog i prikrivenog fašizma u Crnoj Gori dolaskom na vlast „apostolske vlade“ pojačavaju zabrinutost i opominju da fašizam još nije poražen. Ovim putem „Lovćenske straže 1990“ upozoravaju i „legiju stranaca“ koja vodi ovu državu, a i njihove istomišljenike da se okanu suludih propovijedi, vazdizanja, levitacija i mirotočivih „naređenja“ iza kojih se krije diktatorska propaganda o porobljavanju i posrbljavanju svih Crnogoraca/ki. Duh otpora crnogorskog naroda svim oblicima represija, diktatura, agresija i silovitih histerija SPC i nakon 76 godina nije izgubio na intenzitetu, dosljednosti i jedinstvu – saopštili su oni.

Iz Građanske alijanse poručuju da se ovaj dan u Crnoj Gori obilježava uz brojna preispitivanja.

napredak se mora desiti

- Sa jedne strane, zvanični stav naše države je da smo odlučni na putu EU integracija i ispunjavanju svih zahtjeva evropske agende. Sa druge strane, Crna Gora i dalje nosi teško breme višedecenijskih problema koji usporavaju njene korake ka Evropi, u oblastima kao što su vladavina prava, zaštita

doktori, medicinske sestre i medicinski radnici uopšte koji su radili u kovid bolnicama. Na neki način ovo je poklon za njih kako bismo pokazali našu zahvalnost i uvažavanje, njihovog rada i žrtve u ovim teškim vremenima - kazala je Popa i pozvala građane da se vakcinišu kako bi što prije mogli fizički biti zajedno.

Premijer poslao čestitku iako je tvrdio da 9. maj ne bi trebalo slaviti Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić čestitao je 9. maj - Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom iako je u septembru prošle godine tvrdio da taj dan ne bi trebalo slaviti.

- Mi više ne treba da slavimo 9. maj nego 23. i 24. septembar jer se desila nova pobjeda - govorio je tada Krivokapić.

U današnjoj čestitki je poručio da je strateški cilj Vlade Crne Gore da bude dio EU porodice.

- Stojimo snažno na evropskom putu i radimo sve da

Crna Gora bude uređeno društvo. Osnovne vrijednosti EU, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, vrijednosti su koje baštini i Crna Gora. Čuvajući mir, gradimo bolju budućnost za sve naše građane - kazao je Krivokapić.

Krivokapić je naglasio da, iako i ova praznična godina protiče u znaku korona virusa, pokazali smo koliko su važni zajedništvo i solidarnost.

Različiti oblici otvorenog i prikrivenog fašizma u Crnoj Gori dolaskom na vlast „apostolske vlade“ pojačavaju zabrinutost i opominju da fašizam još nije poražen. Ovim putem „Lovćenske straže 1990“ upozoravaju i „legiju stranaca“ koja vodi ovu državu, a i njihove istomišljenike da se okanu suludih propovijedi, vazdizanja, levitacija i mirotočivih „naređenja“ iza kojih se krije diktatorska propaganda o porobljavanju i posrbljavanju svih Crnogoraca/ki.

Duh otpora crnogorskog naroda svim oblicima represija, diktatura, agresija i silovitih histerija SPC i nakon 76 godina nije izgubio na intenzitetu, dosljednosti i jedinstvu – saopštili su oni ljudskih prava, sloboda medija i izražavanja, ekonomska situacija, te najskorija pandemija virusa korona. U takvoj jednoj atmosferi, u Crnoj Gori se desila promjena vlasti nakon preko 75 godina, kada su nove strukture naslijedile sve navedene probleme, ali i spoljnopolitičku opredijeljenost Crne Gore. Prirodno je da nakon ove promjene građani očekuju pozitivne promjene, obećavane i u predizbornom periodu.

Napredak se mora desiti, jer je Crna Gora u krizi integrativnih procesa, i već duži period u ovom pogledu nema vidjivih rezultata – ističu oni.

Kažu da su građani umorni od sakrivanja države iza prezentovanog entuzijazma prema EU integracijama i pravdanja za neostvarivanje napretka u tom pogledu nacionalnim i vjerskim podjelama, a koje koriste za povećanje njihove podrške i održavanje moći.

- Umorni su građani i od izlizanih floskula o posvećenosti države izlaska iz krize i unapređenju kvaliteta njihovog života koje se

ne dešava, pa je na novoj vlasti još veća odgovornost i očekivanja su svakako velika – ističu oni.

nova vlast pravi greške

Iako se, dodaju iz ove NVO, mora priznati da je naslijeđeno stanje teška polazna osnova za ostvarivanje brzih vidljivih rezultata, nova vlast, ipak, pravi greške koje su nalik prethodnoj kroz partijska zapošljavanja, nepotizam, manjak transparentnosti, te nedovoljnu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u javnoj upravi.

Zaključuju i da je pandemija virusa korona otkrila i nove slabosti Evropske unije koja je u ovu zdravstvenu krizu ušla bez dobre koordinacije, pa su se u panici zatvorile granice, ugrožena su ljudska prava, a kompletna privreda je upala u neizvjesno stanje.

Predsjednik i premijer prisustvovali su sinoć prijemu u čast Dana Evrope, koji je za državne zvaničnike i predstavnike diplomatskog kora organizovala ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa. n. Đ.

Stav

Temeljni ugovor i(li) država

» Piše: Veselin VELJOVIĆ

Očita je namjera da se crnogorski državni prostor prisajedini Srbiji i tako učini vlast jedne stare mediteranske države namjesnicima i slugama beogradskog režima, sve u cilju ostvarivanja koncepta ,,srpskog sveta/polusveta“…

Crna Gora je definisala strateški odnos saradnje i partnerstva ugovornim odnosom sa Evropom u procesima integracija. No, brojni su primjeri nedosljednosti evropskih politika kada su u pitanju i Crna Gora i region Zapadnog Balkana pa se stvara utisak nemoći i nesposobnosti u rješavanju bilo kog značajnijeg pitanja/problema. Ili je, pak, namjera da se nedostaci samo konstatuju, a o njima se sporadično arbitrira?

Značajne evropske adrese izrazile su zabrinutost za rast i uticaj kineskih investicija u Crnoj Gori. Čudno, jer je ta zabrinutost izostala kada su u pitanju slični primjeri u okruženju, u Srbiji ili Hrvatskoj.

evropsko ĆUtanje

Zato se sa pravom postavlja pitanje: Što je onda sa opšteprihvaćenom inicijativom evropsko-kineskog partnerstva, tzv. 17+1 u kojoj učestvuju brojne evropske države?

Podsjećanja radi, i druge evropsko-balkanske inicijative gube na svom smislu i konkretnim rezultatima. Berlinski proces, Igmanska inicijativa, Višegradska grupa, Jadransko–jonska inicijativa, Brdo proces bi suštinski, strateški i geopolitički imale svoj značaj - ako bi osnažile ekonomski i infrastrukturno region projektima kao što je, recimo, izgradnja Jadransko-jonskog auto-puta koji bi sadržajno povezao region sa evropskim konceptom vrijednosti.

Umjesto agilnog pristupa, imamo – šutnju, naročito prema Crnoj Gori i ovdašnjim političkim dešavanjima. Upečatljivo ćutanje u kontinuitetu kada je u pitanju politički uticaj i direktno miješanje Srbije u političke procese u Crnoj Gori, populistička podrška populističkoj novouspostavljenoj vlasti; ćuti se na stvaranje atmosfere linča, prećutkuju se nezapamćeni pritisci zvanične politike beogradskog režima i SPC kao produžene ruke velikosrpske hegemonije…

Tamo gdje nestaje teritorija zvanične Srbije, nastavlja djelovanje njihov duhovni stožer koji čuva jedinstvo ,,srpskih zemalja“. Kako na drugi način posmatrati nacionalističko divljanje SPC u Crnoj Gori, a posebno njeno aktivno učešće u izbornom procesu u cilju dodatnog pritiska na građane? Sjetimo se scena iz vjerskih objekata, političkih lidera kako dobijaju ,,blagoslove“ i instrukcije za svoje političko i drugo djelovanje…

klerikalizam i naCionalizam

Nova klerikalna, anticrnogorska i antigrađanska vlast, kojom upravlja/manipuliše

SPC praktično je eksponent zvanične Srpske državne/ Vučićeve politike prema Crnoj Gori. Očita je namjera da se crnogorski državni prostor prisajedini Srbiji i tako učini vlast jedne stare mediteranske države namjesnicima i slugama beogradskog režima, sve u cilju ostvarivanja koncepta ,,srpskog sveta/polusveta“… Činjenica je da će aktuelna i privremena, prosrpska Vlada Crne Gore potpisati dokument Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom - tuđom crkvom, tuđe države u funkciji tuđih interesa. Preciznije rečeno: SPC je pripremila i potpisaće temeljni ugovor sama sa sobom, samo ga je prethodno usaglasila sa Vučićem i zvaničnom srpskom politikom.

Suštinsko je pitanje: koliko je Evrope stvarno ostalo na Balkanu, zar Evropa ne vidi da Vučićeva politika u kontinuitetu stvara regionalne nestabilnosti? Srpski povampireni i prizemni nacionalizam unosi u države regiona – agresivnost, iskazuje hegemoniju i pokazuje teritorijalne pretenzije. Stoga ne čudi srpski uticaj na Makedoniju, Kosovo, BiH, pa i Hrvatsku.

Ali, prioritetna meta je – Crna Gora. Radikalizaciju/šešeljizaciju crnogorske političke scene uvode stranke prospske, nacionalističke orijentacije u svom djelovanju. Upravo ti radikalni elementi zagađuju javni i politički život crnogorskog parlamentarizma, donedavnog primjera intelektualne elite regiona. Novouspostavljena radikalna politička profilacija – uz nedostatak poštenja i čojstva a višak beščašća, primitivizma, nasilja, govora mržnje i siledžijstva - unizilo je brižljivo izgrađivanu i njegovanu sliku crnogorskog parlamentarizma.

Dominira politika krajnje desnice, oličena u snagama nove parlamentarne većine sa kreatorima i ideolozima iz Beograda, poput Antića, Rakovića, Dobrosavljevića, protagonista srpskog ,,polusveta“.

poHod na CrnU gorU

Crnogorski narod je preživio podvale, egzodus i žrtve sramne 1918. godine sa istorijski poznatim posljedicama. Drugi svjetski rat je stradalnička epopeja crnogorskog naroda, čije su viteštvo i hrabrost zapanjili svijet.

Pedeset godina kasnije, u ratovima s početka devedesetih prošlog vijeka, Crna Gora je nasilno uvedena pod uticaj srpske crkve i srpske politike.

Djelovalo je, nakon 2006. godine i obnove nezavisnosti da se Crna Gora oslobađa tih kliješta. Ali, najnoviji pohod SPC na crnogorsku građansku dr-

žavu, počeo je 2020. godine i još traje.

Pokušava se skrajnuti, utišati istina da je politika Srpske crkve, koja se svojevremeno poistovjetila sa četničkom ideologijom i promovisala je, doživjela istorijski krah u Drugom svjetskom ratu i teške vojne poraze u operacijama partizanskih i narodnooslobodilakih snaga, posebno u IV ofanzivi, takozvanoj ,,Bitki za ranjenike“ kada su četničke snage doživjele poraz iz koga se u vojničkom smislu nikada nijesu oporavile, a dokrajčene su u završnim operacijama za oslobađanje Jugoslavije na Zidanom mostu.

Današnja priča o takozvanom ,,bratoubilačkom ratu“ koju propagiraju novočetnici ali i sveštenici SPC je pokušaj zamjene istorijskih istina i falsifikovanje činjenica. Dakle, nije se radilo o bratoubilačkom ratu kako je to SPC godinama spočitava, bježeći od istine i činjenica, nego izdajničkim kolonama koje su - u saradnji sa okupatorima i u organizaciji četničkih snaga - počinile najstravičnije zločine nad vlastitim stanovništvom, a nakon toga pokušale da pobjegnu i emigriraju kao i njihova vlada. Četništvo i SPC su neodvojiva i neraskidiva cjelina i zajednička ideologija.

Dakako: istorijska je istina da je manji broj sveštenika SPC učestvovao u partizanskim jedinicama, a neki od njih iskazali su junaštvo i hrabrost vrijedno svakog poštovanja.

Međutim, SPC o tim herojima ne govori sa ponosom i pijetetom, oni su prosto zaboravljeni kao ,,ružna stranica istorije“. I tada i sada SPC satanizuje antifašizam kao temeljnu vrijednost, sa ponosom govori o izdajnicima, a ratne zločince promoviše u svece. Pod takvim uticajem crkve u Srbiji su izjednačili borce Narodnooslobodilačkog rata i one koji su sarađivali sa okupatorom.

jedinstvo spC i nove vlasti

Nažalost, jedina institucija koja i danas u modernoj Crnoj Gori bez rezerve baštini četništvo je SPC. Sa pojavom nove vlasti u Crnoj Gori - sada to čine zajedno!

SPC se poistovjetila sa četništvom kao istorijskom kategorijom, kroz uticaj i obrazovanje novih kadrova na temeljima nazadnih vrijednosti. Sad im je potrebno potpisivanje Temeljnog ugovora sa Vladom Crne Gore da ,,ozakone“ to novo jedinstvo i da pokušaju da potčine Crnu Goru.

Proces puštenog ,,duha zla i nesreće“ trajaće dok se ne suzbije i ograniči nezaslužena moć i snaga SPC u svim oblastima društvenog života.

9

10

Crnom Gorom

Neđelja, 9. maj 2021.

Program ,,Gradovi bez otpada“ uvodi se i kod nas

Saobraćajnice glavnog grada u novom ruhu

Gusinje postaje opština „nultog otpada“ PODGORICA – Gusinje je prva crnogorska opština koja planira da kroz program ,,Gradovi bez otpada“ postane grad sa nultim otpadom, u kojem smeće neće završavati na deponijama već će se koristiti kao resurs.

Kako je Pobjedi objasnila Emina Adrović, koordinator projekta, postizanje ovog plana je zamišljeno kroz primjenu raznih mehanizama i strategija, kako bi se linearni sistem upravljanja otpadom zamijenio takozvanim cirkularnim. Riječ je o konceptu koji je u okviru ove mreže usvojilo do sada nekoliko stotina opština u Evropi, od kojih mnoge u planinskim krajevima.

PLAN

- To je opština koja čini sve da spriječi odlaganje otpada na deponiju. Mi iz Ziro vejst pokreta vidimo otpad kao resurs.

Naš cilj je da umjesto otpada ,,izvučemo“ najveću vrijednost resursa i produžimo vijek materijalima koji bi inače završili u našoj predivnoj prirodi. U Gusinju ćemo taj cilj ostvariti i plan realizovati kroz različite strategije, kao što su kompostiranje, ponovna upotreba starih stvari, prikupljanje selektiranog otpada od vrata do vrata, edukacija stanovnika, saradnja sa lokalnim biznisima i slično - objasnila je Adrović.

Ona pojašnjava da je ,,Gradovi

Otpad je resurs

I Bulevar Mihaila Lalića dobija potpuno nov izgled

Pogled na „presvučeni“ bulevar

Naš cilj je da umjesto otpada ,,izvučemo“ najveću vrijednost resursa i produžimo vijek materijalima koji bi inače završili u našoj predivnoj prirodi kazala je koordinatorka programa Emina Adrović bez otpada“ program organizacije Ziro vejst Evropa, čiji je crnogorski ogranak punopravni član. Program čini mrežu od 33 ponopravna člana iz 26 evropskih zemalja.

Adrović ističe da su se za Gusinje odlučili u projektu zato što je riječ o novoj opštini sa velikim potencijalom za razvoj.

- Želimo da doprinesemo razvoju kroz istinski održive m e t o d e. Po st o j i m n o g o uspješnih opština nultog otpada koje se nalaze u ruralnim predjelima gdje su zaista stvoreni idealno održivi sistemi.

Mi ćemo se zalagati za to da Gusinje bude jedan od tih bajkovitih gradova, zato što u njegovoj prirodnoj okolini sačinjenoj od planina i pašnjaka, izvorišta i vodopada, jedino cirkularni sistem jeste rješenje. Ovaj projekat će doprinijeti razvoju održivog turizma u Gusinju, koje je okruženo Nacionalnim parkom ,,Prokletije“ - istakla je Adrović.

PREDUSLOVI

Olakšavajuća okolnost je, dodaje ona, to što je u Gusinju većina stanovništva do nedavno živjela „ziro vejst“ načinom života.

- Dakle, sarađivaćemo sa lju-

Partnerstvo okuplja 400 gradova iz 22 zemlje - Ziro vejst Montenegro u partnerstvu sa vodećim aplikantom Regionalnom razvojnom agencijom RDA Bjelasica, Komovi i Prokletije započinje implementaciju Ziro vejst sitis programa u Gusinju, a naši partneri iz Albanije, Grin lajn Albania i ALCDF će takođe to učiniti u Margegaju. Budžet od 563.515 eura je odobren preko EU fonda - kazala je Emina Adrović.

U Evropi postoji 400 gradova u zvaničnom Ziro vejst sitis programu. U programu učestvuju 22 države, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka Republika, Francuska, Njemačka,

dima koji pamte dostavu mlijeka od vrata do vrata, hranjenje stoke otpacima od hrane, točenje vode sa izvora umjesto kupovanja plastičnih flaša i slično. To vidimo

Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Sjeverna Irska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Španija, Švajcarska, Ukrajina i Crna Gora. Najuspješniji primjeri opština nultog otpada su Ljubljana, Minhen, Salcea i Prelog.

- Značajno je to što smo u komunikaciji sa koordinatorima ovih i sličnih gradova i učimo jedni od drugih. Osim Evrope, postoji i svjetska mreža GAIA - Global Alliance for Incinerator Alternatives (Globalna alijansa za alternative spalionice), čiji je Ziro vejst Evropa punopravni član, a samim tim i Ziro vejst Montenegro – kaže ona.

kao veliki plus i sigurni smo da ćemo imati uspješnu saradnju sa lokalnim zajednicama. Sa druge strane, ova opština ima brojnu dijasporu, koja već živi po principu nultog otpada ili sličnim principima u razvijenim zapadnim zemljama, pa očekujemo i njihovu pomoć u primijeni tih principa u Gusinju - kazala je Adrović.

Istakla je da su lokalna samouprava i njene institucije izrazile veliko interesovanje i spremnost da se aktivno uključe u projekat.

- Osim zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, opština nultog otpada je ekonomski održiva opština: stvara poslove, pametnije upravlja resursima i štedi novac izbjegavanjem loših navika upravljanja otpadom - kazala je Adrović.

Projekat ,,Zajedno prema nultoj stopi otpada“ započeo je 1. februara ove godine i trajaće dvije godine. Finansira ga Evropska unija preko IPA programa za međugraničnu saradnju između Crne Gore i Albanije.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Radovi na Bulevaru Mihaila Lalića privode se kraju, kazao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i dodao da će radovi nakon završetka prve faze, biti nastavljeni ulicom SKOJ-a, Partizanskim putem, sve do izletišta Mareza.

Kako je saopšteno iz Glavnog grada, Vuković je juče sa saradnicima obišao završne radove na Bulevaru Mihaila Lalića i tom prlikom izrazio zadovoljstvo što je jedna od najvažnijih gradskih saobraćajnica nakon dugo vremena dobila potpuno novi izgled, zahvaljujući posvećenom radu privrednog društva Putevi i podsjetio da je gradska uprava na početku godine postavila sebi za cilj sanaciju svih važnih gradskih saobraćajnica tokom 2021. godine.

- Nakon velikog posla koji je odrađen na Bulevaru Ivana Crnojevića naše kolege iz Puteva privode kraju i radove na jednoj od najvažnijih saobraćajnica u gradu - Bulevaru Mihaila Lalića, na potezu od Bulevara Džordža Vašingtona do naselja Tološi. Ukupna dužina je 1.300 metara, a vrijednost ove faze projekta je oko 400.000 eura - istakao je Vuković dodajući da će radovi nakon završetka prve faze, biti nastavljeni ulicom SKOJ-a, Partizanskim putem, sve do izletišta Mareza, te da će u narednih nekoliko sedmica ova saobraćajnica dobiti novo lice.

- Uporedo sa tim Putevi su započeli i temeljnu sanaciju Ulice Goce Delčeva, jedne od najvažnijih ulica, ne samo na Ibričevini, nego i u Maslinama u cjelini u dužini 700 metara naglasio je Vuković i zahvalio direktoru Puteva Bulatoviću ističući da Glavni grad puno pažnje poklanja ovom privrednom društvu, cijeneći njegov značaj, kao i da u kontinuitetu ulaže u mehanizaciju.

Gradonačelnik je najavio da će u utorak biti otvoren i novi park u neposrednoj blizini Bulevara Mihaila Lalića, koji je posvećen nedavno preminulom Đorđu Balaševiću.

- Naše kolege iz Zelenila privode kraju i te radove, tako da će ovaj dio grada izgledati mnogo ljepše. Namjeravamo da cijelu godinu radimo na ovaj način, samo se nadam da će nas vrijeme poslužiti i mislim da smo dokazali da ni korona, ni svi drugi izazovi ne mogu da nas, ne zaustave, nego čak ni uspore. Štaviše, čini mi se da je naš radni učinak ove godine još i bolji nego što je to bio slučaj prošle godine, a prošla godina je najbolja godina za Glavni grad u posljednoj deceniji - zaključio je Vuković.

Direktor gradskog preduzeća Putevi Radenko Bulatović kazao je da su radovi na Bulevaru Mihaila Lalića završeni u rekordnom roku.

- Putevi su uspjeli da u rekordnom roku od mjesec dana odrade temeljnu rekonstrukciju Bulevara Mihaila Lalića, u dužini od 1.300 metara. Sanirali smo preko 20.000 kvadrata i vrijednost ove sanacije je 400.000 eura. Radove koje smo izvodili obuhvatali su uklanjanje oštećenog asfaltnog kolovoza, pripremu podloge za asfaltiranje, rekonstrukciju slivničkih rešetki, nivelaciju postojećih poklopaca fekalne i ptt kanalizacije, izradu podloge za izravnanje. Nakon toga završili smo i završni sloj na 20.000 kvadrata, a trenutno se izvode radovi na iscrtavanju horizontalne signalizacije - kazao je Bulatović i zahvalio građanima na strpljenju i razumijevanju prilikom izvođenja radova zbog čestih saobraćajnih gužvi.

R.P.

Gradonačelnik sa saradnicima

Intervju

Neđelja, 9. maj 2021.

11

Hrvatski istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić

POBJEDA: Crna Gora se suočava sa velikim izazovima u svim sferama života od zdravstva, ekonomije do politike. Uz to, čini se da podjele među crnogorskim građanima nikada nijesu bile veće. Kada na sve to nadodate ogroman uticaj Srbije, koja uz Moskvu sprovodi agendu „srpskog sveta“, čini se da se potire sve crnogorsko. Nestaje li građanska Crna Gora uz potpunu tišinu Evropske unije?

KLASIĆ: Mislim da građanska Crna Gora neće nestati, niti to Evropi odgovara, niti će to Brisel dopustiti. Ipak, ja se nadam da ima dovoljno Crnogoraca koji će sačuvati Crnu Goru. Međutim to ne umanjuje pritiske spolja.

Smatram da ni samom Vučiću nije cilj da ukine Crnu Goru kao državu, ali svakako sporovodi jedan drugačiji pristup u kojem je želi uključiti u koncept ,,srpskog sveta“.

Njega više zanimaju sfere uticaja, nego promjene u granicama, tako da on definitivno računa na Republiku Srpsku i na Crnu Goru kao svoja uporišta u regionu. Posebno zato što je dobio ,,korpu“ u Hrvatskoj, gdje su Srbi ušli u Vladu sa HDZ-om i nijesu više pod njegovom kontrolom. Ali tu, pored namjera Vučića, postoji jedan mnogo dublji problem. Čini mi se da unutar Crne Gore postoji veliki broj ljudi koji ovaj njegov koncept smatra legitimnim i čak smatraju da se Crna Gora treba ujediniti sa Srbijom. Za Crnu Goru najveći problem trenutno predstavljaju oni koji je ruše iznutra jer je ne



Mislim da precjenjujete kapacitete i dobre namjere država koje mi smatramo uzorima demokratije.

Ima tu svega. Imamo jako puno lutanja i u Evropskoj uniji i na Zapadu. Mi smo ovdje svjedoci koliko je grešaka ta međunarodna zajednica napravila devedesetih na ovim prostorima. Evo, i politiku Aleksandra Vučića toleriše previše demokratskih lidera sa Zapada, pa šta onda možemo očekivati. To me jako brine i mislim da pred Crnom Gorom nije najsjajnija budućnost - kazao je Klasić

Crnu Goru ruše iznutra oni koji je ne smatraju svojom državom Ako se protiv Đukanovića borite time što veličate ratne zločince, negirate genocide i što je najgore, negirate sopstvenu državu - onda samo dalje urušavate društvo u kojem živite. I stvarno ne znam drugu državu u Evropi koja je iskusila ovakvu vlast. Da ljudi koji vode jednu državu svojim postupcima i izjavama negiraju suverenitet te iste države. To je nezabilježeno - kaže Klasić smatraju svojom državom.

POBJEDA: Kako vidite ulogu SPC u Crnoj Gori.

Odakle ovolika podrška i da li je moguće da u 21. vijeku premijera i većinu njegovog kabineta bira crkva?

Crna Gora u tajnosti potpisuje ugovor sa crkvom druge države koja bukvalno kontroliše sve političke procese. Da li je ovo stanje nezabilježeno u svijetu?

KLASIĆ: SPC sve to sprovodi zato što joj oni koji su izabrani na izborima to dozvoljavaju.

A to su oni koji se u Crnoj Gori deklarišu kao Srbi i koji idu po mišljenje u Beograd. Takođe, kada govorimo o SPC trebalo bi biti pažljiv, jer nijesu svi episkopi SPC isti i nijesu bili na istim talasnim dužinama sa Amfilohijem Radovićem, tu je mitropolitova odgovornost bila najveća. Crkve su svuda u svijetu, bilo da govorimo o katoličkoj ili islamskoj, ustvari, političke organizacije. Ali, crkve se bave politikom onoliko koliko im to građani i vjernici dozvole.

To je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina svedeno na minimum. Evo vam i primjer, najradikalniji biskup Vlado Košić je iz mog rodonog grada Sisika. U tom gradu SDP pobjeđuje godinama baš zainat tom biskupu.

POBJEDA: Premijer Krivokapić je zatražio od Skupštine razrješenje ministra Vladimira Leposavića, zbog njegovog skandaloznog negiranja genocida u Srebrenici, u parlamentu 26. marta. Leposavić je odbio da podnese ostavku. Da li su naši partneri na Zapadu svjesni gdje ovako neodgovorni pojednici mogu da odvedu Crnu Goru?

D.MALIDŽAN

PODGORICA- Evropska unija nije više partner koji može pružiti podršku crnogorskim demokratskim snagama. Tim snagama u Crnoj Gori podršku može pružiti samo Vašington i Džo Bajden - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić. Ističe da ovakvu vlast nije imala nijedna zemlja u Evropi.

Hrvoje Klasić

KLASIĆ: Svaka vlast koja nastane kao produkt neprincipijelnih koalicija ne može dugo opstati. Ne možete trajati dugo ako se niste ujed-

inili na principima i ukoliko nemate strategiju. Sada je sve jasno, Milo Đukanović je bio zajednički neprijatelj onima koji su se borili za vlast.

Ali šta kada to postignete i dobijete vlast - šta ako nema vizije kako vladati. Ne može vam glavni cilj dolaska na vlast biti rušenje prethodne

Ratni zločin bez ratnih zločinaca - Nažalost, Vladimir Leposavić nije jedini političar koji dovodi u pitanje kvalifikaciju genocida počinjenog u Srebrenici.

Na dugom popisu njegovih istomišljenika našli bi se zvaničnici sa svih strana od srpske premijerke Ane Brnabić i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika do gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Međutim, najproblematičniji dio cijele ove priče ustvari i nije neslaganje oko definicije genocida jer ono ionako oduvijek služi samo kao izgovor kako bi se izbjeglo suočavanje s odgovornošću za događaje iz ljeta 1995. godine. Rasprave koje se već dvadeset i šest godina vode o potrebi utvrđivanja tačnog broja žrtava i razlozima zbog

kojih je do masovnog ubijanja došlo ustvari su prije svega dobro osmišljena odvraćanja pažnje od suštine problema.

U tom smislu treba gledati i na praksu da velik dio onih koji negiraju genocid ne spore zločin koji se dogodio u Srebrenici, ali istovremeno nikada jasno i glasno ne imenuju zločince odgovorne za konkretan zločin. A tek po tom pitanju su činjenice više nego poznate. Nakon što su jedinice Vojske Republike Srpske udružene s paravojnim formacijama iz Srbije u julu 1995. zauzele Srebrenicu uslijedile su masovne i dobro organizovane egzekucije muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. U nekoliko dana ubijeno je više od osam

hiljada ljudi, a zbog počinjenog zločina (i genocida) na doživotne i dugogodišnje zatvorske kazne osuđeno je gotovo 50 osoba među kojima i čelni ljudi vojnog i političkog vrha RS poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Dakle, bez obzira kakav ko imao stav o genocidu, proizlazi da bi odgovorni za ovaj nepojmljiv ratni zločin, tj. oni koji su ga naredili, organizovali i sproveli, u javnosti nedvosmisleno trebali imati status ratnih zločinaca. A imaju li? Naprotiv, ne da nemaju već uživaju ugled nacionalnih heroja. Mladi na protestima nose njihove slike i skandiraju njihova imena, po njima se nazivaju ulice i studentski domovi, podižu im se spomenici - poručuje Klasić.

vlasti, to nije koncept. Vlast se mora osvojiti strategijama, promišljanjem budućnosti i vizijama razvoja. Ova vlast je sklepana na brzinu i vrlo površno i zato ti nedostaci sad dolaze do izražaja. Svi propusti i problematična imenovanja dokazuju da ova vlast ne ide u smjeru kojem je obećala onima koji su je birali. Nemam ništa protiv da se kritikuje prethodna vlast, međutim ako se protiv Đukanovića borite time što veličate ratne zločince, negirate genocide i što je najgore, negirate sopstvenu državu - onda nemate kud. Tako se samo dalje urušava društvo u kojem živite. I stvarno ne znam drugu državu u Evropi koja je iskusila ovakvu vlast. Da ljudi koji vode jednu državu svojim postupcima i izjavama negiraju suverenitet te iste države. To je nezabilježeno.

POBJEDA: Kako onda ambasade SAD i Velike Britanije vide u ovakvoj vladi partnere da se sprovedu reforme i ide naprijed. Kako je to moguće?

KLASIĆ: Mislim da precjenjujete kapacitete i dobre namjere država koje mi smatramo uzorima demokratije.

Ima tu svega. Imamo jako puno lutanja i u Evropskoj uniji i na Zapadu. Mi smo ovdje svjedoci koliko je grešaka ta međunarodna zajednica napravila devedesetih na ovim prostorima.

Evo, i politiku Aleksandra Vučića toleriše previše demokratskih lidera sa Zapada, pa šta onda možemo očekivati. To me jako brine i mislim da pred Crnom Gorom nije najsjajnija budućnost. Ali jedno je sigurno - SAD-u neće biti u interesu da Crna Gora postane proruska, bilo u vojnom, ili političkom smislu, ili da se na bilo koji način ugrozi NATO. To je ono što vam ide na ruku. Što se tiče EU, koju i sam podržavam, Brisel funkcioniše dok ima novaca da ih dijeli između sebe, kada nastanu krize ta administracija nema kapaciteta da se nosi sa problemima.

Pandemija je najbolje dokazala nesposobnost Brisela.

EU nije više najjači partner koji može pružiti podršku crnogorskim demokratskim snagama. Tim snagama u Crnoj Gori podršku može pružiti samo Vašington i Džo M. JOVIĆEVIĆ Bajden.

12

Stav

» Piše: Mihailo buRić Sloboda je vrh ljudskog postojanja, a 9. maj, Dan Evropske unije, simbol slobode i antifašizma. Stoga Evropska unija ima obavezu da bolje registruje pojave fašizma.

U tome EU ne može biti bez odgovornosti, posebno prema današnjoj Crnoj Gori i međunarodno priznatoj Kraljevini Crnoj Gori iz 1918. godine. Brine i to što EU djeluje preadministrirana, suviše uopštena, sa nedovoljnim konkretnim podacima. Da li je možda pretjeran uticaj ideološki različitih lobija u EU? Da li to može da iskomplikuje odnose i otežava objektivnost, zajedništvo i racionalnost? Nije lako uskladiti složen sistem EU. Ako EU uspije da bude objektivna, principijelna, konkretna i konsekventna u odražavanju svojih temeljnih vrijednosti, bez selektivnosti, relativizacije i apsolutizacije, imaće lijepu budućnost. Ono što bi trebalo uskladiti je relativizacija principa iz korpusa osnovnih ljudskih prava, koje imaju posebne reperkusije na Crnu Goru. Pod plaštom osnovnih ljudskih i vjerskih prava, ne smiju se ugrožavati prava jednih na štetu drugih.

Zato bi EU trebalo da uskladi svoje stavove sa tom činjenicom, posebno kada je u pitanju Crna Gora. Selektivnost i apsolutizacija osnovnih ljudskih prava takođe ih mogu izroditi u svoju suprotnost.

Zašto bi novinari bili posebno zaštićeni, ako građani nijesu zaštićeni od verbalnih i fizičkih napada novinara, koji se dešavaju u Crnoj Gori, a suprotno vrednuju u izvještajima EU? Zašto bi neko imao pravo da napada, a napadnuti nema prava da se brani. U Beogradu je uhapšen čovjek koji je doveo lopova iz svog stana u policiju. Oštećeni je uhapšen zbog neovlašćenog hapšenja, a lopov ne znam kako je prošao. Ili ovo ne valja u EU, ili naši nešto dobro nijesu prepisali. Ako se ovakva praksa nastavi, biće sve gore i gore. Svi želimo dobro EU i Crnoj Gori u njoj, ali se mora biti pravedan u oba smjera.

Jednosmjerna pravda je nepravda.

Sukobi i neiStine

Znam da se Crna Gora ranije kretala putem EU integracija.

Trudila se koliko može i dosta uspjela. Iz mog ugla, i iz onoga što se danas dešava u Crnoj Gori, ne vjerujem da EU treba da bude srećna da Crna Gora bude njena članica. Ako ja dobro vidim i čitam stanje u

Neđelja, 9. maj 2021.

POVODI: Danas je 9. maj, Dan Evrope

Da li je ugrožen naš put ka EU?

Znam da se Crna Gora ranije kretala putem EU integracija.

Trudila se koliko može i dosta uspjela. Iz mog ugla, i iz onoga što se danas dešava u Crnoj Gori, ne vjerujem da EU treba da bude srećna da Crna Gora bude njena članica Crnoj Gori, u njoj dominiraju sukobi, neistine, podmetanja, mržnje, svakodnevna hapšenja sa obaveznim lisicama na rukama, sukobi oko zakona, crkve, nacije, države, čak i imovine. Obaviješten sam, na primjer, da grobljanska crkva kao dio našeg groblja u našem selu nije više naša. Kad stvari doguraju dotle, to ne samo da ne djeluje dobro, već stravično.

Sve te slike Crne Gore mi ne djeluju kao put u EU, već kao put u nigdje. Može li se to promijeniti na bolje, vidjećemo.

Da li je naš put ka EU ugrožen treba da se izjasne u Skupštini, Vladi, Policiji, političkim strankama, uticajnim stranim centrima koji nam kreiraju život. Ovakva kakva je sada situacija u državi Crnoj Gori, meni se čini da je ona sama ugrožena, što je najgore. A time svakako i njen put ka EU. Ugroženost tog puta zavisi, prije svega, od nas samih. Taj put ne može niko ugroziti toli-

ko koliko mi sami. A i sami vidite kakvi su odnosi u svemu.

Specifična je kod nas užasno opterećujuća glupava teorija da je posebno bitno ko je Srbin, a ko Crnogorac. Ko razjasni ovu i druge trenutne slične gluposti i aktuelne nebuloze, možda će razjasniti i da li je naš put ugrožen. Takođe, put treba da nam bude otvoren na osnovu protekcionističkog lobizma, ja takav put ne preporučujem. Preporučujem, prije svega, rješenje za nacionalna i vjerska pitanja, kao i za sve druge terete koje danas

nosimo, kao uslov za opstanak Crne Gore i njen put u EU. Ugroženost tog puta zavisi, prije svega, od nas samih. Taj put ne može niko ugroziti toliko koliko mi sami. A i sami vidite kakvi su odnosi u svemu. Crna Gora treba posebno da poradi na pitanjima crkve i nacije.

Upozoravajuće djeluje knjiga našeg mladog talentovanog naučnika Stevana Marića, u kojoj on upozorava na opasnost od ,,iluzije protiv razuma“. On citira da ,,Bogovi ne ubijaju ljude. Ljudi bogovima

ubijaju ljude.“ Hoće reći da je religija svojina i instrument koje koriste ljudi i da ona isključivo zavisi od ljudi. Da bi dočarao rizike kojih se treba čuvati, on na kraju svoje knjige citira govor Adolfa Hitlera u Rajhstagu 1936. godine: ,,Vjerujem da danas nastupam u ime Svemogućeg Tvorca. Uklanjajući Jevreje, borim se za Božje djelo“. Ovo je svakako dobra poruka i pouka za religiju i za dan antifašizma.

najveći izazovi

Možemo se mi i EU praviti da ne vidimo, iako vidimo koji problemi opterećuju normalno funkcionisanje i život u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je, recimo, borba protiv korupcije i organizovanog kri-

Tijesna vladajuća većina u parlamentu i njihovi međusobni odnosi narodu su teško shvatljivi. Takozvano pomirenje nema ni najmanje pretenzije da se zasnuje na istini. A na čemu će onda?

Meni nije poznato da u svijetu ima država sa ovakvim nazovi izazovima. Iskreno, sa ovakvim izazovima teško je nadati se nekoj boljoj budućnosti. A pošto sam sve ovo naveo obavezan sam reći da li postoji rješenje. Po mom sudu postoji jedno jednoznačno rješenje. To je osnivanje muzeja istine, kao temelja države i razrješenja aktuelnih opterećenja.

Onako kako je to uradila Njemačka. Moje duboko uvjerenje je da nas utvrđivanje istine može spasiti. Crna Gora ima potencijal da tako nešto uradi

minala toliko pobrkana, da u potpunosti, do neshvatljivih razmjera, pokušava da kompenzira sve ostale segmente života. Nacionalno pitanje se tretira kao da smo svi nedozreli, da možemo za sebe znati ko je ko i kako se želi izjašnjavati. To je toliko daleko otišlo da se mnogi bave popisom stanovništva, kao političkom i sudbonosnom temom. Svi volimo i želimo dobro Srbiji, a vidite kakvi su čudni i opterećujući odnosi sa Crnom Gorom po temeljnim pitanjima države, nacije, imovine, istorije i kulture.

Imovina Kraljevine Crne Gore nije i neće izgleda uskoro biti riješena. Odnosi Srpske i Crnogorske crkve, a time i njihovih vjernika, praktično ne postoje ni u teoriji. Različita tumačenja nacije i prava na naciju u Crnoj Gori su čudna i neshvatljiva. U Crnoj Gori simboli različitih država se sukobljavaju umjesto da se usklađuju. Različita su tumačenja nestanka Kraljevine Crne Gore 1918. godine, što je ogroman državni i nacionalni teret. Jezik, istorija, kultura, obrazovanje su svakodnevno pod nekim znakovima pitanja. Zbrka pojmova, da li je odgovoran onaj koji je švercovao svoje glasačko pravo, ili onaj koji je to otkrio neovlašćeno koristeći lične podatke. Tijesna vladajuća većina u parlamentu i njihovi međusobni odnosi narodu su teško shvatljivi. Takozvano pomirenje nema ni najmanje pretenzije da se zasnuje na istini. A na čemu će onda?

Meni nije poznato da u svijetu ima država sa ovakvim nazovi izazovima. Iskreno, sa ovakvim izazovima teško je nadati se nekoj boljoj budućnosti. A pošto sam sve ovo naveo obavezan sam reći da li postoji rješenje. Po mom sudu postoji jedno jednoznačno rješenje. To je osnivanje muzeja istine, kao temelja države i razrješenja aktuelnih opterećenja. Onako kako je to uradila Njemačka. Moje duboko uvjerenje je da nas utvrđivanje istine može spasiti. Crna Gora ima potencijal da tako nešto uradi. Najveći izazov pred nama je da li će, i kako, to biti omogućeno, a onda urađeno. Zahvaljujem se Fondaciji Konrad-Adenauer iz Njemačke na pokušaju da u tome pomogne Crnoj Gori, a meni da inspiraciju da ovom prilikom to predložim.

(Autor je bivši gradonačelnik Podgorice i prvi ministar ekologije Crne Gore)

Kultura

Neđelja, 9. maj 2021.

13

PODGORICA – Čini se da stavovi, koliko god ih se čvrsto držali, imaju oštrinu samo onda kada ih iznose oni koji se ne libe da ih temeljito podupru argumentima. To su ona mišljenja koja, i onda kada nam se ne dopadaju, vapimo da čujemo, makar kradom. Reditelj Kokan Mladenović svoj odnos prema svijetu iznosi kroz teatar, a jedan je od onih kog poštuju i oni koji ga ne vole.

U Podgoricu ga je ovog puta dovela predstava ,,Konji ubijaju, zar ne?“, koju postavlja na scenu Gradskog pozorišta, a publika će moći da je premijerno pogleda 19. maja.

Objašnjavajući ko su „konji“ današnjice, poznati reditelj na početku razgovora za Pobjedu, kaže da smo to mi.

- I to nijesmo obični konji nego vašarski, cirkusni konji čija nesreća služi za zabavu onih koji gledaju. Prosto smo dresirani da budemo poslušni i teret koji moramo da vučemo sve je veći. Od toga puca kičma i jačim životinjama nego što su konji.

POBJEDA: Šta ovog puta može da očekuje publika u Podgorici i kako čitate ovaj roman Horasa Mek Koja?

MLADENOVIĆ: Roman „Konje ubijaju, zar ne?“ je velika kritika američkog društva poslije perioda velike depresije, sloma industrije 20-ih godina prošlog vijeka, gdje su ljudi pristajali na najstrašnije moguće poniženje da bi uopšte bili u mogućnosti da prežive. Ta industrija plesnih takmičenja koja je postojala po Americi, bila je tema romana, pa kasnije i sjajnog filma Sidnija Polaka iz 1969. godine. Plesna takmičenja koja traju po pet-šest mjeseci, gdje ljudi pristaju samo radi spavanja i obroka, da za neke obećane mizerne nagrade budu životinje koje se takmiče, kao moderni gladijatori dok ih drugi ljudi gledaju i plaćaju karte da vide tuđe muke, suze, znoj – to jeste rijaliti sa početka 20. vijeka. Mi sad živimo u doba rijalitija, besramnog kapitalizma, neoliberalnog fašizma koji pravi ogromnu razliku na neoprostivo bogate i siromašne. Svjedočimo tome da se ljudi ponižavaju ne bi li bili u situaciji da prežive. Za razliku od naših rijalitija, prepunih pol-

Za spas nam treba radikalna promjena POBJEDA: Jednom prilikom ste kazali da živimo u tamnom vilajetu. Vidi li se kraj, hoćemo li izaći iz njega?

MLADENOVIĆ: Nema kraja, nemam osjećaj optimizma što se tiče budućnosti. Jedino što može da nas spasi je radikalna promjena, a nju nema ko da izvede. Ono što ima vaspitane i normalne djece, produkt je normalnih porodica. Škole odavno nijesu obrazovne institucije. Ne postoji niko ko se suštinski bavi društvom. Ne znam ko bi nas popravio, a vjerujem da idemo u susret katastrofi.

Kako kaže Šekspir: „Neka se sve promijeni, ili neka nestane sve“. Nama ne treba mala intervencija.

Umjesto pobune biramo udobnost usvijeta, društvenog šljama, tragedija ovog romana i ove predstave jeste što su učesnici ove vrste programa neki čestiti ljudi. Oni, da su normalna vremena, ne bi smjeli da budu tu, nego na svojim profesorskim, radničkim i ostalim zanimanjima. Kako je to Maja Pelević, autorka teksta po motivima romana, napisala – u pitanju je večera u četiri čina. Nadam se da ćemo u toj formi gdje publika tu pred nama jede, večera dok gleda tuđe patnje, uspjeti da ispričamo potresnu priču o vremenu u kom živimo, u kom nema empatije, u kom smo prisiljeni da se ponižavamo tuđe zabave radi.

POBJEDA: Koliko danas košta privatnost?

MLADENOVIĆ: Sa jedne strane, privatnost više ne postoji. Mi svi nosimo mobilne telefone koji su detektori svega što mislimo, radimo, surfujemo, želimo. Sa druge strane, postoji totalni nadzor društva nad nama. U Beogradu postoji i 1.000 Huavei kamera koje nadgledaju javne prostore, pa maltene da ne postoje prostori privatnosti. Opet, sistem vrijednosti se tako nakaradno promijenio da ljudi hrle u tu vrstu „zabavnih“ programa – žele da se ponižavaju, ne bi li ostvarili svoje parče slave.

Poštenje, obrazovanje, kultura vam neće donijeti nikakve privilegije. Donijeće ih ta vrsta nadmetanja u primitivizmu, bezobrazluku, estradnom potencijalu koji nosite ili ne, i to jeste situacija u kojoj živimo.

Sistem vrijednosti je to postavio kao društveno prhvatljivo i moguće je izgovarati najrazličitije gadosti na političke teme, biti krajnje rodno, polno nekorektan u svemu tome. To ne da nije kažnjivo, nego diže gledanost, rejting. To je nešto na šta

I. MANDIĆ

INTERVJU: Reditelj Kokan Mladenović povodom predstave „Konji ubijaju, zar ne?“

IZGUBILI SMO MORAL I DOSTOJANSTVO: Kokan Mladenović

Najveća tragedija naših političkih sistema je što su to ipak demokratski izabrane vlasti. Takve strašne vlasti, potpuno nesklone demokratiji, a u tome se Srbija, Crna Gora i ostale naše državice ne razlikuju, pokazuju mjeru naše neukosti na temu demokratije i građanskih prava – kazao je Mladenović smo mi pristali kao zajednica.

Kao što smo pristali na naše političke vođe. Najveća tragedija naših političkih sistema je što su to ipak demokratski izabrane vlasti. Takve strašne vlasti, potpuno neskolone demokratiji, a u tome se Srbija, Crna Gora i ostale naše državice ne razlikuju, pokazuju mjeru naše neukosti na temu demokratije i građanskih prava.

POBJEDA: Pa šta to govori o nama kada su takvi programi, nevezano da li su politički ili estradni, najgledaniji?

MLADENOVIĆ: Sve naše vlasti, od devedesetih ka ovamo, zdušno rade na poprošćivanju naroda. Uredili su sve da nas pretvore u krdo. Kako kaže otac naše moderne istorije Ilarion Ruvarac – pametniji narod će tražiti pametnije vladare. Logično je da naši vladari žele da mi budemo što primitivniji, nagonsko krdo koje će za smiješne nagrade, parče slave, naslove strane uraditi šta god hoćete. Narod u Beogradu se bukvalno tuče za 3.000 dinara poklona da bi se vakcinisao. Glavna nagrada u našem programu u predstavi je 10.000 eura, pa smo vijećali da li je to malo. Međutim, kada vidimo da se ljudi tako strašno ponižavaju za 25 eura, tih 10.000 je kao milion u nekoj normalnoj zemlji.

POBJEDA: Šta nas najviše vuče ka dnu?

MLADENOVIĆ: Mi sebe. Izgubili smo sve elemente gra-

Mladenović sa glumcima na jednoj od prvih čitaćih proba predstave

đanskog društa, moral i dostojanstvo. Ne može niko da natjera normalnog i mislećeg čovjeka da trpi šta se trpjeti ne može, saučestvuje u sistemu vrijednosti koji je nakaradan.

Mi umjesto pobune biramo udobnost. Naučili su nas da se ne miješamo. Konkretno u Srbiji, ta neuspjela revolucija oktobra mjeseca 2000. naučila nas je da je svaka pobuna besmislena, da se stvari uvijek vrate u neku strašnu kolotečinu, te da nema potrebe da neko pravi budalu od sebe i troši život u revoluciji. Duboko vjerujem da ne bismo smjeli da prestanemo da se bunimo, pričamo o devijacijama vremena na sav glas. Uostalom, to što radim, kao i ova predstava, neki je vid otvorene pobune protiv sistema koji čovjek ne može da trpi.

POBJEDA: Progovara li danas pozorište o onome što je važno?

MLADENOVIĆ: Volio bih da je pozorište hrabrije, radikalnije, ali to nažalost nije slučaj.

Ako izuzmete nekoliko hrabrih kolega – tipa Oliver Frljić, Andraš Urban... naše pozorište je uglavnom malograđansko, željno da se ne zamjeri nikom, da uzme dio mizernih budžeta za kulturu, a u svim zemljama bivše Jugoslavije budžet za kulturu je ispod nule. To što mi počinjemo nulom u nečijim političkim i budžetskim proračunima, pokazuje šta misle o nama – mi smo za njih nule.

Takođe pokazuje apsolutnu nesvijest o značaju obrazovanja i kulture za sudbinu jednog naroda. Mi kao nule opet pristajemo na to, umjesto da to bude okidač neke radiklane promjene u kulturi. Mi se trudimo u dodvoravanju vlastima, ponižavamo se, a po tome se naši prostori ni na koji način ne razlikuju. Duboko vjerujem u tu javnu riječ kazanu za scene, njenu moć.

POBJEDA: Šta u vremenu u kom živimo predstavlja alternativa?

MLADENOVIĆ: Nezamisliva je, ali je ozbiljna i velika promjena sistema vrijednosti.

Sramotni su sistemi koji vladaju našim državama. Oni su nepodnošljivi za zdrav razum, a kamoli za iole mislećeg i dostojanstvenog čovjeka. Problem je što su naše političke elite podjedanko kompromitovane bez obzira da li dolaze sa pozicione ili opozicione strane.

Politikom se na našim prostorima već decenijama bavi vrlo prevrtljiv polusvijet, koji je uvijek na prodaju, čiji sistem ideala, čak i ako postoji, služi samo za manipulaciju, a ne za boljitak. Problem je što ne postoji radnička klasa, koja je bila jedini stabilan oslonac posljednje revolucije u svijetu. Postoji prekarijat ponižen mizernim platama, nestabilnim ugovorima o radu, koji mora da trpi nemoguće uslove, nesposoban za pobunu. Ne vjerujem u radikalne činove pobune poput terorizma, ali nešto krupno mora da se desi sa svijetom, globalno.

POBJEDA: Čini se da na Balkanu konstantno vapimo za promjenama i u gotovo svakodnevnom obraćanju raznih predstavnika sistema moći čujemo da smo u tranziciji. Ali, jesmo li mi uopšte zakoračili u nju?

MLADENOVIĆ: Tranzicija je idealna močvara u kojoj se gubi smisao, idealni prostor za čudne sprege politike, kriminala i estrade. Tranzicija podrazumijeva da smo iz jednog sistema pošli, a da u drugi još nijesmo stigli. U tom živom blatu neki su se ljudi dobrano snašli.

POBJEDA: Kako gledate na političku situaciju u Crnoj Gori, Srbiji, regionu? Jesmo li išta naučili od dešavanja 90-ih?

MLADENOVIĆ: Nijesmo. Mi smo veliki ponavljači istorije.

Nacija je posljednji azil za neuspješne ljude POBJEDA: Manipuliše li se i dalje pitanjem nacionalizma, odnosno je li moguće da je i dalje nacionalizam tako duboko prisutan?

MLADENOVIĆ: Duboko vjerujem da je nacija posljednji azil za neuspješne ljude. Nacija pripada nemislećem polusvijetu.

To da ste se fizički negdje rodili – pa vas to sad čini Srbinom, Crnogorcem, Bošnjakom, Hrvatom – niti ste birali svoj narod, većinsku religiju, boju kože. Treba biti baš krajnje nemisleća osoba pa da vam to predstavlja glavni kvalitet i prioritet u životu. Iz mog iskustva rada širom regiona, svi koji nijesu uspjeli da se realizuju kao kreativni, misleći, talentovani, postaju Hrvati, Crnogrci, Srbi...

Uspješnim ljudima koji su se individualno ostvarili nacija ne znači ništa na taj način. Ja sam vezan za folklor mog kraja, volim hranu, boje, etno zapis mog djetinjstva. Ali, ni na koji način ne mislim da je to važnije od bilo kog naroda ili rase na svijetu. Mislim da ta naša besmislena potraga za nacijama ili nadgornjavanje koja je veća jeste sistem manipulacije koji pravi nesreću. Niko nikad neće moći da me ubijedi da Srbi, Crnogorci, Hrvati, Bošnjaci nijesu jedan isti narod koji govori isti jezik. Mi ga politički možemo zvati kako hoćemo, podijeliti se na 40 manjih zemalja, ali za mene je jedno isto.

Uvijek ostanemo za avgust da popravimo ocjenu, a onda ponavljamo pa idemo u isti razred – samo zbog istorije.

Pravimo iste greške. Srbijom vladaju ne nastavljači iste politike, nego bukvalno saučesnici ratnih zločina 90-ih godina.

Od njih je iluzorno očekivati da će išta drugo raditi. Možda im se promijenio rječnik, ali su im postupci isti. Crna Gora, koja ima sve uslove da bude jedna od najsrećnijih zemalja na svijetu – divne planine, more i samo 600.000 ljudi, bukvalno djeluje kao vic konstatacija da je ta zemlja maltene na pragu građanskog rata, a ne da živi svoju prosperitetnu idilu za šta ima toliko uslova.

Naša nesklonost demokratiji, sa obje strane opoziciono i poziciono, je ogromna. Sa pozicione strane mislim da je krajnje neprirodno da bilo ko, bilo kojom zemljom, vlada duže od dva mandata, pa makar bio genijalan vladar. Sa druge strane, taj sa konca i konopca skupljen pobuneni svijet koji predvodi crkva, za mene kao ateistu, nije nešto što predstavlja sistem vrijednosti u koji mogu da povjerujem. Generalno su nas u proteklih 20 godina naučili da u politici ne postoji niko kome treba vjerovati i da je to sve borba određene društvene elite za privilegije na vrhu. Gotovo svi koji dođu ponašaće se isto kao prethodnici.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Feljton

Neđelja, 9. maj 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

19.

Crkve su dio hrišćanskog predanja crnogorskog naroda » Piše: Prof. dr Ilija VELEV Slijed političkih događaja nastavio je da jača srpsku hegemoniju, pa je suprotno uredbi tomosa Carigradske patrijaršije o nazivu autokefalne crkve u Kraljevini SHS inicirana transformacija njenog imenovanja od „ujedinjena“ u „jedinstvena“ pomjesna „srpska crkva“. Dopunsko političko ubjeđivanje za to je bilo objašnjenje sa argumentacijom da, crkveni kanoni dozvoljavaju da u granicama jedne države postoji samo jedna pomjesna (titularna, odnosno narodna) crkva. Čak su postojali pokušaji da se ukine i Barska nadbiskupija, a da se primat crkvene rimokatoličke hijerarhije povjeri biskupu u Beogradu.

Ali to je bilo spriječeno od strane crnogorskih poslanika u Skupštini Kraljevine SHS. Hegemonija Srpske pravoslavne crkve u preimenovanoj Kraljevini Jugoslaviji konačno je bila legitimisana donošenjem njenog ustava 1931. godine, kada je zvanično postala i pomjesna državna crkva za sve pravoslavne hrišćane. Ovakva situacija je indirektno uticala da se prikriva i da se zaboravlja istorija crnogorske hrišćanske crkve, ali i da se postepeno gradi predstava o diskontinuitetu u razvoju posebne crnogorske duhovne i kulturne tradicije. Nadalje je do Drugog svjetskog rata 1941. godine i nestajanja sa istorijske scene Kraljevine Jugoslavije, dijaceza Crnogorsko primorske mitropolije ostala pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve. Ona je duhovno bila predvođena od srpskih arhijereja mitropolita Gavrila (1920–1937) i Joanikija (1940– 1945).

Već od 1944/45. godine u formiranoj drugoj jugoslovenskoj državi (Narodnoj) Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, vraćen je državni i ustavnopravni status Crne Gore kao jedne od šest ravnopravnih konstitutivnih jedinica sa federalnim suverenitetom.

To je period jednake afirmacije nacionalnih i kulturnoistoriskih identiteta svih naroda u SFRJ, među kojima i crnogorskog naroda. Ali i tada su, kao recidiv nacionalno romantičarskih predstava o „pravu“ na je-

Crnogorci su tek nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine, u samostalnoj državi, počeli da ozbiljnije aktuelizuju ideju za odvajanje od jurisdikcije SPC i za formiranje narodne (pomjesne) Crnogorske pravoslavne crkve. Tome se još uvijek suprotstavlja SPC u odbrani politički uspostavljene stogodišnje jurisdikcije, ali i iznad svega štiteći vlasništvo nad hrišćanskim hramovima u Crnoj Gori i velike materijalne prihode koje stiče u dijacezi Crnogorsko-primorske mitropolije dinstveno nasljeđe globalnih kulturnoistorijskih procesa iz prošlosti, dio crnogorske duhovne u kulturne tradicije i neki od njenih nacionalnih protagonista bili prisvajani kao hrvatski ili kao srpski.

Ali crnogorska hrišćanska duhovna identifikacija je ostala kao neobjelodanjen talog sa dna komunističkog ateističkog društva, pa su Crnogorci pravoslavne vjeroispovijesti produžili da hrišćansko predanje i bogoljublje doživljavaju pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve. Treba imati u vidu da je u Crnoj Gori nadvladala ateistička ideologija u odnosu na religije, a posljedica toga je potiskivanje potrebe za ponovnim oživljavanjem crnogorskog duhovnog identiteta preko obnove autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Ono što su svjesno uradili vjernici u Makedoniji. ( Jo š 1 9 5 9. d e k l a r i s a n a društvena, nacionalna i kulturna ravnopravnost jugoslovenskih naroda bila je efektuirana od strane Makedonije obnavljanjem Ohridske arhiepiskopije kao samostalne Makedonske pravoslavne crkve, a 1967. godine u Ohridu je uslijedilo proglašenje njene autokefalnosti. Naime, samostalni crkveni status MPC bio je odobren i od Sinoda SPC uz saglasnost da njen ustav kao jurisdikcija više ne važi za eparhije u Makedoniji, ali se zadržalo formalno kanonsko jedinstvo preko pominjanja srpskog patrijarha u liturgijama. Namjera SPC da nastavi miješanje u unutrašnja crkvena pitanja MPC proizvela je novu inicijativu makedonskog poglavara Dositeja sa arhijerejima za održavanje Trećeg crkveno-narodnog sbora u Ohridu 1967. godine,



Postojali su čak i pokušaji da se ukine Barska nadbiskupija, a da se primat crkvene rimokatoličke hijerarhije povjeri biskupu u Beogradu. Ali to je bilo spriječeno od strane crnogorskih poslanika u Skupštini Kraljevine SHS

Staro crnogorsko crkvište



Mitropolit Joanikije Lipovac sa italijanskim fašistima

kada je proglašena i autokefalnost.)

Nakon raspada druge jugoslovenske države i pada komunizma kao dominantne društvene ideologije, 1990.

Godine, u zajedničkoj saveznoj državi Crne Gore i Srbije, javljaju se inicijtive za obnovu CPC kao samostalne crkve.

Tek su nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, u samostalnoj državi, Crnogorci počeli da ozbiljnije aktuelizuju ideju za odvajanje od jurisdikcije SPC i za formiranje narodne (pomjesne) Crnogorske pravoslavne crkve.

Tome se još uvijek suprotstavlja SPC u odbrani politički uspostavljene stogodišnje jurisdikcije, ali i iznad svega štiteći vlasništvo nad hrišćanskim hramovima u Crnoj Gori i velike materijalne prihode koje stiče u dijacezi Crnogorskoprimorske mitropolije.

Istorijska iskustva od vremena vladavine vladike Petra I Petrovića Njegoša naova-

mo, svjedoče da je pored ranijih međusobnih ratovanja i osvajanja počeo da se javlja i prijateljski, saveznički odnos između crnogorskog i srpskog naroda, koji je prilikom ratova i nacionalnog oslobađanja na Balkanu dospio do stepena bratskih odnosa. Ali iz savremene perspektive tumačenja prošlosti sa naučnog i kulturološkog aspekta (ne iz političkog), nužno je konstatovati da crnogorsku duhovnu i kulturnu pripadnost niko ne treba da oduzima nanoseći joj nacionalnu štetu. Od prije 100 godina autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve postala je žrtva promjena političkih granica, našavši se pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve, pri čemu danas kada je Crna Gora od 2006. godine nezavisna i samostalna država ima kanonsko pravo na obnovu. U skladu sa tim i hrišćanske hramove u Crnoj Gori ne treba proglašavati za

„srpsku svojinu“, jer su oni dio živog hrišćanskog predanja crnogorskog naroda i pripadaju njemu. Građene su od crnogorskog kamena i rukama crnogorskih majstora, a iznad svega i većinski crnogorski narod je išao i danas ide u njih na vjersko poklonjenje. Potrebno je da preovlada hrišćanska bratska ljubav među vjernicima Crnogorcima i Srbima, pa da u duhu pravoslavnog jedinstva između dviju sestrinskih i pomjesnih crkava, mirnim putem i uz uzajamno poštovanje ispoštuju kanonsko pravo: da crnogorski narod u granicama sopstvene nacionalne crnogorske države obnovi vjekovnu autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.

Ako se 1920. godine SPC pozvala na kanonsko pravo svake države da ima jedinstvenu pomjesnu pravoslavnu crkvu, a na osnovu tog propisa zaobilazno preko deklarativne forme ujedinjenja više dijaceza dogovorila sa Vaseljenskom patrijaršijom jurisdikciju nad preostalim pravoslavnim narodima na teritoriji Kraljevine SHS i Jugoslavije, sada se ta ista crkva ne treba održavati anahronizmom, narušavajući to isto crkveno pravo – suprotstavljajući se

Raspeti Isus sa crnogorskom kapom na groblju u selu Grab u Cucama

Studija Ilije Veleva izvorno je objavljena u časopisu Matica, br. 81, proljeće 2020. Velev je naučnik i pisac. Profesor je na Institutu za makedonsku književnost Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije” u Skoplju. Autor je oko 500 naučnih knjiga, studija i članaka s područja srednjovjekovnih studija, kulturologije i književnosti, saradnik Matice crnogorske.

Studiju je sa makedonskog na crnogorski preveo Ivan Ivanović

obnovi CPC u crnogorskoj državi.

(Danas se ne mogu jednostrano i sa istorijskim romantizmom tumačiti kao djelovi jedne nacionalne pravoslavne crkve one nadnarodne eparhije koje su povremeno ulazile i vraćale se u promjenljive dijaceze autokefalnih crkava: Ohridske patrijaršije/arhiepiskopije, Barske nadbiskupije/Cetinjske mitropolije ili Žičke/Pećke patrijaršije.)

Jer u savremenoj eri globalizacije i evropocentrizma, kulturnog prožimanja naroda i njihovog zbližavanja u razlikama i sličnostima, hegemonizam i narušavanje vjerskih sloboda i prava smatraju se za necivilizacijski odnos i nedopustivu diskriminaciju. U savremenoj istoriografiji, pa čak i u političkim ili u interkulturnim odnosima, koliko god nastojali da globalne procese iz prošlosti crnogorske i srpske sredine poistovjećujemo kao zajedničke ili kao iskustvo oduzeto od drugog, sa naslijeđenom, u osnovi različitom dukljansko (crnogorskom) istorijskom, duhovnom i kulturnom tradicijom, i sa različitim kontinuitetom razvoja, jasno se razgraničava posebnost crnogorskog duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta. Potrebno je samo raskriti sve slojeve istorijskih kontroverzi, iskustava i vrijednosti koje su stvorili narodi na Balkanu, jer kroz istoriju ispunjenu globalnim iskustvima življenja u velikim imperijama – oni su trajali i duhovno i kulturno opstajali: jedni pored drugih i jedni sa drugima. Upravo je preko stečene i naslijeđene duhovne i kulturne memorije iz prošlosti opstajao crnogorski nacionalni kolektivitet, u kojem se suvereno prepliću tradicija i savremenost. (Kraj)

Arena

Neđelja, 9. maj 2021.

15

Košarka

Košarkaši Budućnost Volija u dva meča završili posao u polufinalu plej-ofa protiv Mornara i čekaju utorak da saznaju ime rivala u finalu

Pokazali kako se odbranom ide ka trofeju PODGORICA – Košarkaši Budućnosti Volija su najavili da će odbranom doći do finala plej-ofa ABA lige, to su i uradili. Sa dvije pobjede protiv Mornara u polufinalu, Podgoričani su preskočili prvu od dvije prepreke na putu do titule u regionalnom takmičenju…

- Teško je igrati protiv Mornara napadačku košarku i onoga što oni najbolje rade, a to je taj ,,run and gun“, tako da smo morali da budemo na visokom nivou u oba smjera, a prvenstveno u odbrani. A kad u odbrani sve funkcioniše, onda je lakše igrati i napad. U obje utakmice, osim u nekoliko minuta prve i druge utakmice, kada nijesmo bili na najvišem nivou u odbrani, bili smo defanzivno dobri. Mornar je navikao da daje i preko 100 poena, a mi smo smo ih sveli na, za njih, neuobičajeni broj poena, pa je ta odbrana, kasnije i napad, i donijela plasman u finale – kaže za Arenu kapiten ,,plavih“

Milojević: Defanzivno smo bili sjajni

Trener Budućnosti Dejan Milojević je ponovio da je njegova ekipa prošla u finale jer je kao tim bolja od Mornara, iako je Mornar najbolja napadačka ekipa u ligi.

- Mislim da smo defanzivno bili sjajni, natjerali smo Mornar na teške šuteve, a nije lako uvijek ubacivati teške šuteve, pogotovo na bitnim utakmicama. Zasluženo smo ušli u finale. Čestitam od srca svima u Baru na uspjehu koji su ostvarili ove sezone. Svaka čast za sve što rade – rekao je Milojević.

Trener Podgoričana je istakao da su to bili pravi polufinalni mečevi između dvije ekipe koji su dale sve od sebe.

- Drugačije i ne treba da bude. Mi smo prvenstveno defanzivno kvalitetniji od Mornara, a prolaz dalje i trofeje uglavnom donosi odbrana, rjeđe napad – dodao je Milojević.

Suad Šehović.

Oba meča između Budućnosti i Mornara si bila slična. U Podgorici je Budućnost na poluvremenu vodila 52:51, a u Baru 52:50. U ,,Morači“ je Mornar u prvoj dionici ubacio 31 poen, a u Baru u drugoj 30. U drugom poluvremenu oba duela su Podgoričani odbranom riješili dileme, počev od treće četvrti-

ne. U Podgorici su rivalu dozvolili da u drugom poluvremenu ubaci ukupno 37 poena, a u Baru svega 31…

- U oba meča smo imali po tu jednu četvrtinu u kojoj nijesmo bili dobri odbrambeno, gdje su oni postigli 30 i više poena. Ali kada kada smo u odbrani zaigrali bolje i spustili ih prosječno na ispod 20 poena po četvr-

tini, došao je do izražaja i naš napad, naš kvalitet. Znali smo da ne možemo protiv Mornara igrati utakmice sa onoliko grešaka i lošom odbranom, kao što je to bilo u onom posljednjem meču u Baru u ligaškom dijelu – dodaje Šehović.

Zahvaljujući pobjedi u Laktašima, kojom je Igokea izborila majstoricu protiv Crvene zvezde (igra se u utorak u Beogradu), Budućnost je dobila i više vremena za odmor i pripremu finalne serije plej-ofa, koja počinje 15. maja.

- Igokea je tokom sezone dosta puta dokazala koliko je nezgodna za svakog protivnika kada je kompletna, i da je zasluženo u plej-ofu. Sjetimo se samo utakmice koju su u ligaškom dijelu izgubili u Beogradu od Crvene zvezde u posljednjim sekundama. A sjećam se i naše

Pohvale za Vilija Rida Dejan Milojević je, kao i uvijek, istakao pobjedu tima, tj. da su svi momci koji su bili na terenu dali sve od sebe.

- Mnogo sam srećan što imam tim kakav imam - rekao je Milojević, a onda napravio izuzetak: - Iako to ne radim gotovo nikada, stvarno bih istakao Vilija Rida. Bio je sjajan defanzivno i on je glavni razlog što smo prošli dalje. Naravno, i svi su dali sve od sebe. Ipak, Rid je u defanzivi napravio ovu razliku – istakao je trener Budućnosti.

Rid je meč u Baru završio sa 14 poena (šut iz igre 7-5), devet skokova (četiri u napadu) i čak pet blokada.

utakmice sa njima u Laktašima, kada smo dobili, praktično, izgubljenu utakmicu. Nije lako igrati sa Zvezdom, ali je Igokea i kod kuće i u gostima pokazala da mogu da igraju sa njima.

Za Budućnost je, svakako, dobra stvar što je svoju polufinalnu seriju završila u dva meča.

- Imaćemo više vremena da se odmorimo, oporavimo i bolje pripremimo, jer je i naša serija bila iscrpljujuća, bila je velika potrošnja i fizička i mentalna.

U utorak ćemo znati ime protivnika, i ostaje dovoljno vremena da svježiji i spremniji dočekamo finanu seriju – zaključio je Suad Šehović. S. J.

Košarkaši Mornara eliminisani od Budućnost Volija u polufinalu plej-ofa i završili takmičenje u ABA ligi Čikago bolji od Bostona

Pavićević: Ovo je naš trenutni maksimum PODGORICA - Pobjede u posljednja dva kola ligaškog dijela (protiv Budućnost Volija i Igokee), koje su Mornaru donijele željeni i zasluženi plasman u plej-of, ipak su bile maksimum Barana u ovoj sezoni u ABA ligi. Izabranici Mihaila Pavićevića nijesu uspjeli da pruže više od otpora do polovine meča u obje polufinalne utakmice protiv Budućnost Volija, koja je zasluženo otišla u finale…

- Čestitam svojim igračima na sjajnom rezultatu. Plasmanom u polufinale plej-ofa i osvajanjem trećeg mjesta u ligaškom dijelu u ABA ligi, ostvarili smo najveći uspjeh u našoj istoriji.

Igrači su ti koji su iznijeli na svojim plećima ovaj rezultat.

Ujedno čestitam ekipi Budućnosti na potpuno zasluženom plasmanu u finale i želim im sreću u finalu, protiv koga god

igrali - ističe trener Mornara Mihailo Pavićević.

Nakon poraza u ,,Morači“ (97:88) u prvom meču, Mornaru je trebala pobjeda kod kuće da bi izborio majstoricu. Međutim, nakon izjednačenog prvog poluvremena, domaći košarkaši su, slično prvom meču, posustali u trećoj četvrtini, i do kraja meča više nijesu

Ko od stranaca ostaje?

U barskom klubu u narednom periodu treba da riješe sa kojim timom će igrati ta takmičenja, odnosno ko će ostati, a ko neće od stranaca. Naime, za domaća takmičenja je dozvoljen nastup četiri stranca po utakmici. U Mornaru je trenutno osam stranaca. To su: Džejkob Pulen, Kenet Gebrijel, Marko Jeremić, Nemanja Gordić, Tejlor Smit, Ajzea Vajthed, Aleksandar Lazić i Uroš Luković. Derek Nidam i Milko Bjelica imaju crnogorski pasoš,

uspjeli da pariraju Podgoričanima, u oba pravca.

- Teško je dobiti utakmicu sa tako malim brojem raspoloženih igrača. U prvom poluvremenu smo se držali, dali smo tih 50 poena, što nas uvijek krasi, ali nijesmo mogli apsolutno ništa da odbranimo. U situaciji ,,jedan na jedan“ nijesmo mogli da držimo gotovo

samim tim i status domaćih igrača.

S obzirom na to da je Pulen pod ugovorom i za narednu sezonu, a da su ugovore nedavno produžili Jeremić i Smit, njihov ostanak je izvjestan.

- Sješćemo u klubu da vidimo u kom sastavu ćemo nastaviti dva domaća takmičenja. Sada je, iskreno, malo nezgodno, jer ta takmičenja moraju da čekaju završetak finalne serije plej-ofa ABA lige. To produžava sezonu, ali produžava sezonu i finansijski, i to su dosta veliki izdaci.Vidjećemo, stavićemo sve opcije na sto – rekao je Mihailo Pavićević.

nikog, a pogotovo Kobsa, koji je maltene odigrao simultanku sa nama. Sa tako mekanom odbranom, i u drugom poluvremenu sa gotovo nijednim raspoloženim igračem, koji će u kontinuitetu nešto da odigra u napadu, nijesmo mogli da pariramo gostima. Budućnost je to iskoristila, svaku našu grešku i ishitren šut je kažnjavala lakim poenima ili otvorenim šutem za tri poena i, na kraju, zasluženo dobila.

Mornar je u drugom poluvremenu uspio da ubaci samo 31 poen.

- Čim nam stane napad, mi smo u problemu. Bila je možda i prevelika želja kod naših igrača. U drugom poluvremenu nervoza je učinila svoje, tražila su se ishitrena rješenja u napadu, nijesmo bili strpljivi da gradimo pozicije iz kojih možemo da poentiramo, nego smo pokušavali individualnim akcijama da rješavamo stvari, što nije dalo rezultat. U stvari, dalo je rezultat ekipi Budućnosti.

Bez obzira na rezultat u polufinalu, Pavićević ističe da je njegova ekipa dokazala da se s pravom našla u plej-ofu.

- U ovom trenutku smo, možda, dali neki naš maksimum. I uoči ovog polufinala sam rekao da mi nijesmo u nekoj optimalnoj spremi. Pogotovo što su dvojica igrača izašla iz povrede. Pulen je utakmicu protiv Budućnosti u ligaškom dijelu odigrao na veliku želju, čak sam i ja bio iznenađen. Poslije toga se vidjelo koliko je pao u igri. Jednostavno, ovo je naš maksimum, treba biti objektivan, i ne treba žaliti za ničim.

S. J.

Vučevićev četvrti tripl-dabl u karijeri Nikola Vučević je četvrti put u karijeri upisao tripl-dabl u NBA ligi – uradio je to prvi put u dresu Čikaga, u pobjedi nad Bostonom (121:99), pošto je meč završio sa 18 poena, 14 skokova i 10 asistencija. Za 32 minuta igre je imao i dvije ukradene lopte i blokadu.

Bio je to njegov drugi tripldabl ove sezone, jer je do prvog došao 19. februara u dresu Orlanda, kada je njegov bivši tim porazio Golden Stejt.

Baranin je postao prvi igrač Čikaga poslije Džimija Batlera, koji je na jednom meču upisao tripl-dabl, a Batler je to uradio 6. aprila 2017. godine protiv Fliladelfije.

Kobi Vajt i Zek Lavin su bili najefikasniji u pobjedničkom timu - ubacili su po 25 poena. U timu Bostona Kemba Voker je meč završio sa 33 poena, dok je Evan Furnije dodao 17. Čikago je 11. na Istoku sa 28 pobjeda i 39 poraza, dok je Boston u istoj konferenciji na sedmom mjestu sa skorom 3532.

Portland je pobijedio Los Anđeles Lejkerse 106:101 u utakmici koja je ključna u borbi za šesto mjesto na Zapadu. Aktuelni šampion je sada sedmi na pet utakmica do kraja i lako bi mogao da završi u plej-in turniru.

Možda i ključni udarac u borbi između Porlanda i Lejkersa

Rezultati Filadelfija – Nju Orleans Čikago – Boston Šarlot – Orlando Majami – Minesota Milvoki – Hjuston Dalas – Klivlend Juta – Denver Sakramento – San Antonio Finiks – Njujork Portland – LA Lejkers

109:107 121:99 122:112 121:112 141:133 110:90 127:120 104:113 128:105 106:101

zadao je Demijan Lilard, koji je ubacio 38 poena (šut iz igre 18-12) protiv aktuelnih šampiona koji opet nijesu mogli da računaju na Lebrona Džejmsa. Osim Lilarda odličan je bio Si Džej Mekolum sa 21 poenom, dok je Jusuf Nurkić imao 10 poena, uz 13 skokova.

Entoni Dejvis je kod Lejkersa zabilježio 36 poena.

Bojan Bogdanović je ostvario rekord karijere u pobjedi Jute nad Denverom (127:120). Imao je 48 poena u utakmici koja je Denveru bila značajna za borbu za treću poziciju. Upisao je S. J. i osam skokova.

16

Arena

Telekom 1. CFL

Amplitudo Druga liga, 32. kolo

Nikšićki tim želi prvu prvenstvenu pobjedu

Mornar uvećao prednost 1 2

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Mušović u 51.iz penala (Jedinstvo), Rakočević u 17. (iz penala) i Burzanović u 76. minutu (Drezga). Žuti kartoni: Šćepanović, Ajković, Dulović (Jedinstvo), Rakočević (Drezga).

JEDINSTVO: Kolić, Muzurović (od 75. Poljak), Cvijović, Šćepanović, Mušović (od 66. Čujović), Memčević (od 46.

Kolić), Krulanović (od 46. Šćekić), Ivanović, Ajković, Dacić, Dulović.

DREZGA: Ivanović, Bogićević, Spahić (od 64.

Lazarević),Kubo, Vujisić, Božović, Vukčević (od 64.

Zlatičanin), Burzanović, Mirković, Rakočević (od 78.

Bulatović), Krivokapić (od 81.

Bulatović).

Drezga je slavila u meču bez rezultatskog značaja. Gosti su u samom finišu uspjeli da dođu do brejka, mada im bodovi neće donijeti ništa, jer su već ,,precrtani“.

Ibar Mornar

0 2

ROŽAJE – Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić.

Strijelac; Guzina u 74. i 82. minutu . Žuti kartoni: Damjanović, Murić, Hodžić (Ibar), Vukčević, Škrijelj, Perišić, Idrizović (Mornar). Crveni kartoni: Murić u 86. (Ibar), Perišić u 86. minutu (Mornar).

IBAR: A.Kuč, B. Kuč, Mučalica, Kalač (od 55. Hodžić), Juković (od 55. Asanović), Horike, Dinoša, Kopitović (od 23. Murić), Čmajčanin (od 71. Tahirović) , Huremović, Damjanović.

MORNAR: Vukčević, Idrizović, Bakić, Bulatović (od 55.Poček), Perišić, Pepić, Pajović, Škrijelj (od 77. Sekulović), Kajević, Đorđević (od 63. Guzina), Seratlić.

Prilično uzbudljivo bilo je u Rožajama. Mornar je došao do brejka i uvećao prednost na vrhu. Meč sa dosta nervoze na terenu, ali i na tribinama, čemu je donekle doprinio i nesigurni sudija Manojlo Sekulić, što je i kulminiralo velikim brojem kartona.

Mornar je imao inicijativu, ali je do pobjede došao u finišu, kada je trener gostiju ubacio u igru Guzinu i Počeka. Barani su dominirali, Pepić je u nastavku dobio svaki duel, a još jednom je Guzina bio meč viner. Prvo je nakon ubačene lopte glavom loptu zakucao za 0:1, da bi odmah zatim nakon sjajne akcije sa desetak metara stavio tačku na meč – 0:2.

Igalo Bokelj

Sutjeska udara ev

2 3

IGALO – Stadion: „ Solila“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Mitrović u 55. i Koprivica u 78. iz penala (Igalo), Globarević u 39, Popović u 52. (iz penala) i Škrelja u 65. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Radović, Bakrač, Perović, Vlahović (Igalo), V. Čavor (Bokelj).

IGALO: Raičević, Petrović, Redžović (od 46. Vlahović), Koprivica, Grbić, Mitrović (od 88. Bogdanović),

NIKŠIĆ - Izazovna neđelja za Sutjesku - kraj Bistrice danas gostuje Dečić, ekipa od koje domaćin ima samo bod više, koja je u srijedu izborila plasman u finale Kupa, te tim koji nikšićki sastav u tri navrata nije uspio da savlada u ovom prvenstvu.

Slavoljub Bubanja, trener Mornara

Tabela 1. Mornar 32 20 8 4 55:18 68 2. Arsenal 32 19 7 6 43:31 64 3. Igalo 32 13 12 7 43:28 51 4. Kom 32 14 6 12 36:33 48 5. Jedinstvo 32 11 8 13 42:34 41 6. Ibar 32 11 5 16 27:48 38 7. Bokelj 32 8 14 10 33:31 38 8. Berane (-1) 32 9 9 14 34:44 35 9. Grbalj 32 8 6 18 27:43 30 10. Drezga (-1) 32 7 6 18 28:57 25 U narednom kolu (12. maja) sastaće se: Kom – Jedinstvo, Grbalj – Arsenal, Berane – Igalo, Bokelj – Ibar i Mornar – Drezga.

Radović, Bakrač, Đurković, Maraš, Roganović (od 66.

Perović).

BOKELJ: Ševaljević, Jeknić, Marković, Vučinić, Lekić, Batuta, Popović, V. Čavor (od 85. Barjaktarović), P. Čavor (od 90+1. Milačić), Globarević, Škrelja (od 88. Đorđević).

Igalo je izgubilo drugi put zaredom, ali je zbog kiksa Koma ostalo u zoni baraža. Sa druge strane Bokelj je pobjedom završio priču oko opstanka.

Arsenal Berane

1 1

TIVAT – Stadion Arsenala. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Moračanin u 41. (Arsenal), Vilotijević u 79. minutu (Berane).

ARSENAL: Lemajić, Delić, S. Mršulja, Manojlović, Tačibana, Montenegro (od 81.

Dragićević), Mirković (od 63.

Kovačević), Radinović, Muhović, Moračanin (od 68. Kukuličić), Marković (od 63. Mršulja).

BERANE: Aković, Šćekić, Šoškić (od 73. Kriještorac), Nedić, Tomović (od 46.

Vilotijević), Šunjević, Tmušić, Raković (od 69.

Lekić), Bošković, Vukićević, Vulević (od 53. Globarević).

Arsenal je zastao i na četiri kola do kraja ima četiri boda manje od Barana. Berane se nije predavalo i golom Vilotijevića sačuvalo je nadu za spas.

Kom Grbalj

1 2

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Vučićević u 82. (Kom), Perović u 26, 54. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Obradović (Grbalj).

KOM: Novović, Bulatović, Mešter (od 55. Gazivoda), Golubović, Vukčević (od 84.

Dujović), Radulović, Rjosuke, Vujošević (od 55. Orlandić), Vujačić (od 86. Radenović), Vučićević, Kato (od 46.

Brnović).

GRBALJ: B. Popović, Petović, Vraneš, Stanišić, Perović (od 63. Pribilović), , Niković (od 46. Vukčević), Obadović, Kalačević (od 83. Tujković),, Suva, Grandov (od 83. Ćosić), Ilić (od 18. Stešević).

Kom je imao šansu da dođe do baraža, ali je razočarao. Grbalj je brejkom sačuvao nadu da može do spasa. Priredio: R. PEROVIĆ

Tim Miljana Radovića se pobjedom nad Zetom vratio na drugo mjesto, a u slučaju trijumfa nad Dečićem već bi mogao da proslavi izlazak u Evropu.

- Dočekujemo ekipu Dečića u dobroj atmosferi, a poslije odlične pobjede u Zeti, koja nam je bila od velike važnosti. Taj naš cilj, plasman u Evropu, je dosta blizu, što je dosta bitno za ovaj klub, navijače i sve nas. U goste nam dolazi odlična ekipa, a to pokazuju odlični rezultati iz utakmice u utakmicu, pa i to finale Kupa. Nijedna utakmica nije laka, pogotovo protiv Dečića koji igra odličnu sezonu - rekao je Radović.

Kapiten Sutjeske Vladan Giljen ima visoko mišljenje o Dečiću, ali vjeruje da ishod meča najviše zavisi od njegovog tima.

- Dečić je čvrsta ekipa, dosadašnji rezultati su to pokazali, ali gledamo sebe. Uradićemo sve da pobijedimo zato što smo protiv njih igrali dva puta neriješeno, dok smo jednu utakmicu izgubili. Nadamo se da ćemo danas izaći kao pobjednici i

obezbijediti plasman u Evropu - poručio je Giljen, koji je u prethodnom meču protiv Zete upisao 300. meč u dresu Sutjeske.

ZA NASTAVAK NIZA

Dečić već ima sezonu iz sno-

va. Tuzani su na pragu plasmana u Evropu, prvi put igra ć e f i n a l e Ku p a , p a u najmlađoj opštini vlada totalna euforija.

Ali trener Edis Mulalić ne dozvoljava euforiju u timu,

jer već danas Dečić gostuje Sutjesci u derbiju kola, koji može odlučiti ko će biti vicešampion. Dečić je ove sezone već zadao mnogo muke Nikšićanima, koje su eliminisali i iz Kupa.

POD GORICU DOLAZI RUDAR: Budućnost ima prostora da u prvenstvu kombinuje sastav

,,Plavi“ forsiraju mlade FK BUDUĆNOST

Jedinstvo Drezga

Neđelja, 9. maj 2021.

Budućnost

Rudar

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Goricom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: V. Bjelica.

Pomoćnici: A. Đikanović i V. Đuranović.

Početak: 18 sati Pavličić

Đuričković

Terzić

Vlahović

Babić

Ćetković

Ražnatović

Raičković Đukanović

Mijović

Mrvaljević Striković

PODGORICA - Budućnost će 1. juna pokušati da objedini oba domaća trofeja prvi put u klupskoj istoriji, ali do finala Kupa ima još četiri utakmice u ligi. ,,Plavi“ su rasterećeni u prvenstvu, a ogromna bodovna prednost na vrhu tabele daje mogućnost treneru Mladenu Milinkoviću da razigrava mlade fudbalere koji bi jednog dana mogli da budu nosioci igre podgoričkog tima. Šansu protiv Rudara, večeras pod Goricom (18 h), trebalo bi da dobije talentovani vezista Aleksa Ćetković.

- Neće biti lako, jer je Rudaru neophodna pobjeda kako bi prekinuo niz slabijih rezultata. Moramo da budemo maksimalno fokusirani i svaki od nas igrača mora da pruži svoj maksimum.

Ukoliko tako bude, ostvarićemo cilj, a cilj Budućnosti na svakoj utakmici su tri boda - poručio je sedamnaestogodišnji Ćetković.

Priliku čekaju i Viktor Đukanović, Damjan Dakić, Lazar Mijović, Jovan Dašić, Vladimir Perišić, kao i nešto stariji Bogdan Milić, Andrija Ražnatović i Marko Mrvaljević.

- Ponovo će neko od nas mlađih dobiti priliku i naravno da smo motivisani što igramo za prvi tim Budućnosti. Želimo da upišemo nova tri boda i da se dokažemo, a prvoligaške utakmice nam mnogo znače što se tiče iskustva. Nadam se da ćemo ostvariti dobar rezultat, jer mislim da imamo kvalitet jasan je momak koji je po godinama još kadet, ali igra za omladince i seniorski sastav ,,plavih“.

- Razlika je velika, jer je prvoligaški fudbal mnogo brži i okrutniji.

Ne trpi puno grešaka i dosta se agresivnije igra. Polako se svi mi mlađi privikavamo - dodao je Ćetković.

Budućnost i Rudar su do sada odigrali 55 međusobnih duela u Crnoj Gori (22 pobjede ,,plavih“, 16 remija i 17 poraza), a 28 puta su se

sastali pod Goricom (14 trijumfa ,,plavih“, po sedam remija i poraza), dok su u aktuelnoj sezoni odigrali već četiri meča - Podgoričani su slavili tri puta, a jednom je bilo neriješeno.

- Protivničku ekipu poznajemo dobro, prvotimci Rudara posjeduju kvalitet, sa pojedincima sam igrao zajedno. Ne bih nikoga izdvajao, smatram da svi imaju određeni kvalitet koji treba da se poštuje i cijeni - kazao je Ćetković.

PREKRETNICA ZA RUDAR

Rudar je na klackalici - na četiri boda od Evrope i zone baraža.

Epilog meča pod Goricom mogao bi da odredi sudbinu Pljevljaka - da li će se u završnici sezone boriti za ino scenu ili opstanak bez doigravanja.

- Utakmica protiv Budućnosti jedna je od psihološki najlakših.

Znamo da ne možemo puno da izgubimo, ali možemo mnogo da dobijemo. Igramo protiv šampiona, ubjedljivog lidera, ekipe

Živković

Suraka

Zečević

Golubović

Kotorac Merdović

Kašćelan Kartal

Vukotić Baltić

Trener Mladen Milinković

Trener Vuko Bogavac

koja juri duplu krunu. Jasno je ko je apsolutni favorit, s tim što i mi imamo adute. Potrudićemo se da napravimo iznenađenje.

Bod bi bio dobar, a o tri da ne govorimo - rekao je trener Vuko Bogavac, koji nastavlja: - Opstanak bez baraža ostaje prioritet, a ako se ukaže prilika da izađemo na međunarodnu scenu - gledaćemo da je iskoristimo. Igrali smo kvalitetnije protiv najboljih ekipa. Vjerujem da to možemo da ponovimo i protiv Budućnosti. Odlazimo u Podgoricu bez kadrovskih problema, a kada je tako - veće su mogućnosti da nešto napravimo - zaključio je Bogavac.

D. K.

Arena

Neđelja, 9. maj 2021.

Zahuktali Petrovac dočekuje uzdrmanu Iskru

u nad Dečićem ove sezone

vropski pečat Raspored

18.00 - Budućnost - Rudar 18.00 - Titograd - Jezero

Sutjeska

Dečić

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Kraj Bistrice. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: S. Vujović.

Pomoćnici: M. Brajović i I. Bogdanović.

Početak: 19 sati Giljen

Grivić

Bulatović

Cicmil Dubljević

Janjić

Stijepović

Augusto Osmajić

Mihelič Marković Adrović

Adžović

19.00 - Petrovac - Iskra 19.00 - Sutjeska - Dečić 20.00 - Podgorica - Zeta

Tabela

1. Budućnost 32 24 3 5 54:23 75 2. Sutjeska

32 13 12 7 48:30 51

3. Dečić

32 12 14 6 36:24 50

4. Podgorica 32 13 7 12 36:32 46 5. Rudar

32 12 6 14 36:43 42

6. Iskra

32

8 15 9 25:27 39

7. Zeta (-1)

32

11 7 14 27:34 39

8. Jezero

32 10 8 14 23:30 38

9. Petrovac

32

6 10 16 27:41 28

10. Titograd

32

5 10 17 18:46 25

Pešukić

Vuljaj Božanović

Nikolić Ljuljđuraj Ad. Rudović

Drešaj Tući

Popović

Trener Miljan Radović

- Čeka nas težak meč, posebno jer smo u srijedu imali zahtjevnu utakmicu protiv Iskre. Ali nije bilo mnogo slavlja, okrenuli smo se odmah utakmici sa Sutjeskom. Ovo je sad specifična

Trener Edis Mulalić

situacija, jer su oba tima u identičnoj situaciji, tako da smo svjesni šta znače bodovi iz ovog meča – rekao je Jovan Nikolić, nekadašnji kapiten Sutjeske, koji od polusezone nosi dres Dečića.

Tuzani imaju bod manje od Sutjeske, pa bi brejkom preuzeli opet drugo mjesto i gotovo izvjesno ovjerili Evropu.

- Ne razmišljamo sada o Evropi, finalu Kupa, već idemo od

LISTA STRIJELACA 15 - Marković (Sutjeska) 12 - Božović (Budućnost), Striković (Rudar) 10 - Camaj, Vuljaj (Dečić), Kordić (Podgorica) 8 - Ivanović, Zarubica (Budućnost), Osmajić (Sutjeska)...

utakmice do utakmice. Sada smo fokusirani na Sutjesku.

Znam da će biti teško, ali u dobroj smo seriji, raspoloženju i nadam se da ćemo uspjeti da potvrdimo to i na ovom gostovanju – dodao je Nikolić. R. P.

Podgorica motivisana pred večerašnji meč sa Zetom

Ovjeriti četvrto mjesto PODGORICA – Fudbaleri Podgorice ugostiće večeras Zetu. Najmlađi prvoligaš ima priliku da pobjedom ovjeri četvrto mjesto, a s obzirom na to da finale Kupa igraju Budućnost i Dečić, jasno je da će i četvrtoplasirani tim iz šampionata imati evropsku vizu.

Baš zbog toga, ovaj duel za Podgoricu ima poseban značaj.

Lješkopoljci istovremeno traže reakciju nakon poraza od Jezera (3:2) kako bi nastavili da gaze put ka Evropi. Ali Zeta je nakon eliminacije iz Kupa ostala bez Evrope, a sada joj slijedi borba da ne ode u baraž.

- Svaki meč u finišu sezone nosi veliki značaj. Specifična je situacija, mi se borimo za Evropu, Zeta da izbjegne baraž, ali iskreno gledamo samo sebe. Protiv Jezera smo podbacili, odigrali loše, posebno to prvo poluvrijeme i proteklih dana smo radili naporno, kako bi se te greške ispravile.

Vjerujem da ćemo djelovati mnogo bolje – istakao je vezista Podgorice Jovan Vujović.

Podgorica je na ,,plus četiri“ u odnosu na Rudar, a ima isti zaostatak za Dečićem. Dobru situaciju i poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini Podgorica ne želi da prokocka. Sve to donosi dodatni motiv u redovima Lješkopoljaca.

- Izuzetno smo motivisani da pokažemo da je Jezero bilo samo loš dan i da zapravo vrijedimo mnogo više. Zeta je ekipa koja je imala evropske ambicije, koja ima nekoliko izuzetnih pojedinaca i neće biti lako, ali nastojaćemo da osvojimo cijeli plijen na svom terenu i nastavi-

17

Telekom 1. CFL

Šansa da se učvrsti baraž pozicija

PODGORICA - Petrovac je uhvatio pravi ritam u najvažnijem dijelu sezone. ,,Nebo-plavi“ su vezali dvije pobjede, jednu od njih na gostovanju Budućnosti, pa četiri kola prije kraja imaju tri boda više od posljednjeplasiranog Titograda.

Večerašnji duel s Iskrom nudi šansu da se učvrsti mjesto u baražu...

- Ni blizu toga da je sve završeno - upozorava trener Nenad Vukčević.

- Na samo tri boda smo iznad Titograda, a znamo da će zbog boljeg međusobnog skora oni biti u prednosti ukoliko budemo izjednačeni, tako da nam to stvara određeni pritisak. I da nemamo ovih ,,plus tri“, naš pristup bio bi isti. Dolazi nam Iskra, u kojoj su se desile promjene (ostavka trenera Aleksandra Nedovića, prim. aut), a one uvijek utiču na ekipu i moramo dati 100 odsto da bismo ostvarili treću pobjedu zaredom. To nije nimalo lako, ali svjesni smo što bi nam donijela nova tri boda. Imamo nekoliko povrijeđenih i rovitih igrača, koji nijesu ni trenirali ove sedmice. Međutim, ima i onih koji jedva čekaju šansu da igraju, a svi rade dobro, atmosfera i samopouzdanje su na mnogo višem nivou.

Petrovac je sedam mjeseci čekao da se pomjeri sa posljednjeg mjesta. Težak udarac bi bio da to ispusti u foto-finišu.

- Uhvatili smo korak i sad se mi pitamo. Jurili smo rivale, stizali, pa padali, sad zavisimo samo od sebe. To je prednost, ali ni blizu bilo kakvog opuštanja ili toga da smo završili posao i već stigli do baraža - dodao je Vukčević.

POBJEDA IMPERATIV

Iskra je već duže bez pobjede,

Petrovac

Iskra

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Malim brdom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Bošković.

Pomoćnici: M. Paunović i N. Radulović.

Početak: 19 sati Đurović Medigović

Mikijelj

Vojvodić

Marković Đurđević

Tačibana

Mijušković Zvrko

Divanović Vukčević Vuković Šahman

Šaletić

Petrović Boričić

Đorić Jovanović

Malešević Bakrač

Drinčić Kordić

Trener Nenad Vukčević

Trener Srđan Nikić

a od prije nekoliko dana - poslije eliminacije u polufinalu Kupa - i bez trenera, tako da više nego skroman učinak po pitanju bodovnog salda u prethodnim utakmicama nameće pitanje da li su ,,crvenobijeli“ kadri da u Petrovcu prebrode rezultatsku i kadrovsku krizu i eventualni ba-

raž prepuste nekoj drugoj ekipi.

- Moramo najozbiljnije shvatiti trenutnu situaciju jer je ovo za nas praktično meč odluke. Nemamo drugog izbora nego da veoma nezgodnog protivnika bacimo na pleća i opasnu zonu prepustimo nekom drugom konkurentu za doigravanje . Znamo da neće biti nimalo lako, ali pobjeda je imperativ i naša taktika će se zasnivati na ofanzivnoj igri od prvog zvižduka sudije uz neophodnu dozu opreza kako bismo sačuvali sopstvenu mrežu - rekao je kapiten Miloš Drinčić, ubijeđen da će i napadači proraditi kada je najpotrebnije.

- Mislim da je došlo vrijeme da arhiviramo minule neuspjehe i stavimo do znanja fudbalskoj javnosti da nam je i dalje mjesto među najboljim crnogorskim klubovima i konačno obradujemo navijače sa tri boda prijeko potrebna za željeni cilj - naglasio je popularni Drina.

Svi kandidati za prvu postavu biće na raspolaganju pomoćnim trenerima Milivoju Novoviću i Srđanu Nikiću koji će ovoga puta komandovati sa klupe prvoligaša iz grada na Ne. K. - B. K. Zeti.

Titograd protiv Jezera traži prekid crne serije

Vrijeme za pobjedu

mo da krčimo put ka Evropi – naglasio je Vujović.

ZETA LIJEČI RANE

Teški momenti za Zetu. Eliminacijom u polufinalu Kupa od Budućnosti izgubljena je posljednja prilika za plasman u Evropu, a do kraja sezone ostala je borba za izbjegavanje baraža za opstanak. ,,Vukovi“ imaju samo bod više od Jezera, prve ekipe ,,ispod crte“.

Jasno je koliko je onda bitan meč na ,,DG areni“…

- Teško nam je pala eliminacija iz Kupa, ali siguran sam da ćemo smoći snage da preostale utakmice odigramo na pravi način poručio je desni bek Amel Tuzović.

- Idemo u goste čvrstoj i dobro organizovanoj ekipi, koja zna da igra na rezultat. Ali kao u svakoj utakmici, i u ovoj razmišljamo samo o pobjedi. Vjerujem da ćemo odigrati kvalitetno i zaslužiti tri boda.

R. P. - Ne. K.

Podgorica

Zeta

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: S. Jovanović i G. Šućur. Početak: 20 sati

Ivezić Živković M. Vukčević Kato Maraš

Čelebić

Suzuki

Kaluđerović Sentoku

Jovanović Krivokapić Mi. Lambulić

Kalezić L. Lambulić

Milojko

Burzanović Krstović

Đinović

Tuzović Đurović

Sopo Aković

Trener Milorad Peković

Trener Ratko Dostanić

PODGORICA – Titograd već 11 utakmica ne zna za pobjedu, protiv Iskre je nakon 10 kola postigao gol, ali je sada u nikad težoj situaciji. Tim sa Starog aerodroma ima tri boda manje od Petrovca pa ga za spas čeka teška bitka.

Neće biti lako, ali u Titogradu se ne predaju. Već danas protiv Jezera cilj je jasan, samo pobjeda koja se toliko dugo čeka ostavila bi „romantičare“ u igri da mogu doći do opstanka.

- Teška situacija, ali sada kada je najteže moramo pokazati najviše. Imamo ogroman motiv, nema predaje, vjerujemo u sebe i daćemo sve od sebe da prekinemo lošu seriju – kazao je Marko Roganović, desni bek Titograda.

Titograd danas protiv Jezera juri važne bodove, dok Petrovac dočekuje Iskru, a „romantičari“ će morati da priželjkuju kiks domaćina u toj utakmici.

- Iskreno razmišljamo samo o sebi i gledamo kako da dođemo do tri boda. Sve ostalo sada je u drugom planu. Fokus je na Jezero koje igra sjajno, ima jednu od najboljih odbrana u

ligi i teško je igrati protiv njih.

Ali nadam se da ćemo naći način da dođemo do trijumfa, koji bi nam mnogo značio – naglasio je Roganović.

Titograd

(4-2-3-1)

Stadion OFK Titograd. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: N. Dabanović.

Pomoćnici: D. Vujović i V. Radenović.

Početak: 18 sati Spasojević

BOD DOBAR, TRI ŽELJA

Jezero može da izađe iz opasne zone, a do te šanse stiglo je učinkom od tri pobjede i dva remija iz posljednjih pet utakmica u Telekom 1. CFL. Plavljani idu na pobjedu protiv Titograda i nadaju se kiksu konkurenata - Zete i Iskre, koje su na bod prednosti, a igraju u gostima.

- Ušli smo u dobar ritam i potrudićemo se da budemo na nivou nekoliko prethodnih utakmica. Blizu smo luke spasa, ali neće biti lako. Čeka nas protivnik kojem je današnji meč najvažniji od početka sezone. Titograd je pod imperativom pobjede koja ga ostavlja u trci za baražom. Oni nemaju pravo na kiks, ali mi gledamo sebe. Duel je i nama jako bitan.

Znamo što nam donose tri boda, mada u krajnjem ne bismo bili nezadovoljni ni remijem.

Vjerujem da ćemo u finišu sezone izboriti opstanak bez baraža - rekao je trener Milija

Jezero

(4-2-3-1)

M. Roganović

Osmanović B Roganović

Alić

Šimokava Bojović

Brnović Novović

Popović, Mandić Brisuela

Mendi

Pavlović Đurković

Vukčević

Matanović

Vuković

Radunović Jovićević

Drešković

Asanović

Trener VladimirJanković

Trener Milija Savović

Savović.

Jezero je nedavno odigralo 0:0 sa Titogradom u odloženom meču 24. kola šampionata.

- Uvjerili smo se i tada da je Titograd nezgodna ekipa. Bili su opasni, a mi nijesmo bili na nivou mogućnosti. Tada nije bilo golova, ali nadam se da će ih biti u našem novom susretu. I da ćemo dati makar jedan više od domaćina - kazao je Savović.

R. P. - D. K.

18

Arena

Odbojka

Neđelja, 9. maj 2021.

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – crnogorski odbojkaši izgubili od Grčke nakon pet setova

Bašić: I pored dobre igre nijesmo uspjeli da pobijedimo Selektor Crne Gore Veljko Bašić je kazao da je igra naše selekcije protiv Grka bila izvanredna.

- Iako je Bojić bio odsutan, Zvicer je pokazao da ima kvalitet da igra na najvišem nivou. I pored te dobre igre, nijesmo uspjeli da pobijedimo. Međutim, ovaj bod vrijedi jako puno, znamo da u kvalifikacijama svaki bod vrijedi. Mislim da smo upravo ovim bodom izborili plasman na Evropsko prvenstvo – rekao je Bašić.

Bod koji daje nadu 2 3

TBILISI – ,,Važa Kačarava volleyball Arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: Medvid (Ukrajina), Dobrev (Bugarska). Rezutat po setovima: 25:17, 20:25, 25:19, 25:23, 14:16.

Poeni iz napada: Crna Gora 51, Grčka 54. Poeni iz bloka: Crna Gora 16 Grčka 13. Poeni iz servisa: Crna Gora 4, Grčka 3.

Greške: Crna Gora 26, Grčka 33.

CRNA GORA: Minić 22, Kosović, Babić, Zvicer 12, R. Strugar 3, Ćaćić 18, Radonić, Lakčević (libero 1), Bojić,

Milić 7, B. Strugar, Ječmenica 8, Pavićević, Vlahović (libero 2).

GRČKA: Zisis, Zupani 12, Kocakis, Stivačtis 2, Petreas 6, Papangelopulos, Kokinakis, Kumentakis 20, Kasampalis, Vulkidis 9, Andreopulos, Raptis, Protocaltis 23, Milis 8.

Crnogorski odbojkaši doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo nakon uzbudljivog meča, punog preokreta, izabranici Veljka Bašića izgubili su u Tbilisiju od Grčke 3:2, u drugom kolu grupe F. Grčka je upisala i drugu pobjedu, nakon što je na startu

Osvajač prve medalje na evropskim prvenstvima

Preminuo Miodrag Skale Gvozdenović, legenda jugoslovenske i crnogorske odbojke PODGORICA - Proslavljeni odbojkaški reprezentativac Jugoslavije Miodrag Skale Gvozdenović, osvajač prve medalje odbojkaša na evropskim prvenstvima, preminuo je danas u Subotici u 77. godini.

Jedan od najboljih odbojkaša na ovim prostorima rođen je 19. septembra 1944. u Nikšiću, a odbojkašku karijeru počeo u OK Sutjeska.

Od 1965. do 1968. bio je član Bosne iz Sarajeva, nakon čega je prešao u Spartak iz Subotice, sa kojim je osvojio titulu prvaka Jugoslavije u sezoni 1974/1975, a zatim i treće mjesto u Kupu evropskih šampiona 1976. godine.

Kao kapiten u reprezentaciji Jugoslavije osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu 1975. godine, zlatne medalje na Mediteranskim igrama 1967. i 1975, srebrnu (1974), te pet bronzanih (1970, 1971, 1973, 1975. i 1976) medalja na prvenstvima Balkana.

Miodrag Gvozdenović je za reprezentaciju Jugoslavije na tri evropska prvenstva (1967, 1971. i 1975) odigrao 25 utakmica, a upisao je 11 utakmica na Svjetskom prvenstvu 1970.

Igrao je i na Univerzitetskim igrama 1973. godine.

Dva puta je biran za najboljeg odbojkaša Evrope, a u izboru za najboljeg sportistu Jugo-

slavije 1975. godine zauzeo je drugo mjesto, iza atletičara Nenada Stekića.

Pored odbojke, Skale Gvozdenović je bio izuzetno talentovan i za košarku, fudbal i rukomet, bio je i prvak Nikšića u stonom tenisu. Odbojka je, ipak, bila njegova najveća sportska ljubav.

Igračku karijeru je završio u Bosni iz Sarajeva, u kojoj je i počeo trenersku karijeru.

Trenirao je i Spartak iz Subotice, zatim je radio kao nastavnik fizičke kulture, a potom do penzionisanja kao profesor za sport i fizičku kulturu na Ekonomskom fakultetu u Subotici.

Dobitnik je nagrade ,,Sportista godine“ 1975. u Subotici, Oktobarske nagrade Subotice 1975, Povelje Opštine Nikšić, zlatne značke Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije i mnogih drugih priznanja i nagrada.

Miodrag Skale Gvozdenović će prema posljednjoj želji biti kremiran i sahranjen u Nikšiću.

bila bolja od Gruzije (3:0), dok je Crna Gora u prvom kolu savladala Azerbejdžan (3:1).

Iako je gubila 2:1 u setovima, naša selekcija je uspjela da izbori peti set, a u taj-brejku je imala i meč loptu na 14:13, koju je donio kapiten Vojin Ćaćić. Međutim, ,,crveni“ nijesu uspjeli da iskoriste šansu, pa su Grci, sa dvije kontre Atanasiosa Protocaltisa i jednom Nikolaosa Papangelopulosa, preokrenuli i stigli do trijumfa...

Iako je mogla i do pobjede, osvojen bod u porazu od Grčke može Crnoj Gori da donese plasman na Evropsko prvenstvo. Naime, Crna Gora

danas igra protiv Gruzije (16.30 sati), a onda iduće sedmice, od 14. do 16. maja, je domaćin istim rivalima na drugom kvalifikacionom turniru u Podgorici. Za drugi uzastopni plasman na EP, kao jednoj od pet najboljih drugoplasiranih selekcija iz kvalifikacionih grupa, našoj reprezentaciji bi mogle biti dovoljne i dvije pobjede protiv Gruzije i jedna protiv Azerbejdžana.

Duel sa Grcima, u posljednjem kolu, odlučivao bi, tako, o prvom mjestu u grupi.

ZVICER ODLIČNO ODMIJENIO BOJIĆA

Bod iz meča sa Grcima još

POVRATAK NAKON 1:2

Crna Gora je odigrala odličan prvi set, u svim elementina, a odlučujući prednost je ostvarila blokom, kada je Blažo Milić sa četiri uzastopna bloka omogućio svojoj ekipi za rivala nedostižnu prednost od 20:13. U naredna dva seta su Grci bili bolji, u drugom su odlučujući prednost stekli sa tri uzastopna poena za vođstvo od 23:18. U trećem je neizvjesnost trajala do 16:15 za Grčku, kada su Heleni serijom 5:0 „pobjegli“ na 21:15.

Crna Gora se nije predavala, znajući koliko je značajan barem bod iz ovog duela. U četvrtom setu su se ekipe smjenjivale u vođstvu, ne većem od tri poena, a odluka je pala u finišu na 23:23. Prvo je Aleksandar Minić realizovao kontru, a onda je Milić, u svom stilu, blokom donio izjednačenje u setovima.

U petom setu su Grci prvi došli do dva poena prednosti na 6:4, Crna Gora je uzvratila na 9:7, imala je i 11:9, a onda i meč loptu na 14:13, ali je nije S. J. iskoristila...

Crnogorske odbojkašice izgubile od Finske u drugom kolu kvalifikacija za EP Finska Crna Gora

3 2

PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Husejnović (Bosna i Hercegovina), Vasileaidis (Grčka). Rezultat po setovima: 24:26, 25:23, 25:19, 22:25, 15:13. Poeni iz napada: Crna Gora 67, Finska 62. Poeni iz bloka: Crna Gora 15, Finska 9.

Poeni iz servisa: Crna Gora 6, Finska 5. Greške: Crna Gora 23, Finska 28.

FINSKA: Čakan 21, Kilmano, Kosonen, Kokonen 4, Rikila 13, Alanko 2, Karhu 13, Korhonen 17, Heikiniemi, Hatainen, Ohman 17, Lakonen (libero 1), Pentila (libero 2), Bjaregard 1.

CRNA GORA: Veljković 2, Perović 27, Cvijović 13, Cenović (libero 1), Tuševljak, Roganović 1, Džaković 18, Petranović, Vukčević 1, Burzanović 2, Milivojević, Đurović 9, Labović (libero 2), Dragović 3.

Crnogorske odbojkašice doživjele su prvi poraz na kvalifikacionom turniru u Podgorici, nakon trilera je sa 3:2 slavila Finska, u meču koji može da bude presudan u borbi za drugo mjesto, koje, uz prvo, vodi na Evropsko prvenstvo. Međutim, i bod iz ovog meča može biti značajan za izabranice Nikole Masoničića, koje će, međutim, morati da budu bolje od Finske na drugom turnire, iduće sedmice, u slovačkoj Njitri.

Odluka je pala u petom setu, u kojem je Crna Gora uspjela da se vrati nakon 2:7 i 5:10, izjednači na 13:13, ali nije imala snage, ni sreće za završni udarac, pa je Finska sa dva uzastopna poena stigla do prve pobjede na turniru.

Finska je bolje otvorila prvi set,

Poraz nakon trilera

Masoničić: Rezultat je mogao da bude i bolji - Mogu da budem zadovoljan igrom i zalaganjem igračica.

Rezultat je mogao da bude i bolji, a nije lako kad se izgubi 3:2 i 15:13 u taj-brejku. Okrećemo se meču protiv Slovačke, da probamo da se odmorimo za taj meč i da zaboravimo na ovaj težak poraz. Nadam se da ćemo uspjeti da se pripremimo i odigramo još jedan dobar i kvalitetan meč – rekao je selektor Crne Gore Nikola Masoničić.

vođstvom od 4:1, ali je Crna Gora uzvratila istom mjerom, preokrenula na 11:8. Od 14:14 igralo se poen za poen do 19:18, kada je Finska osvojila tri poena u nizu i na 22:18 se činilo da će gošće prve do vođstva od 1:0. Međutim, naša selekcije se nije predavala, sa četiri uzastopna poena (dva Jelene Cvijović, po jedan Saške Đurović i Nikolete Perović), je stigla do set lopte na 25:24, ali je realizovala tek drugu na 25:24, kada je Pia Korhonen ispucala loptu u aut.

I drugi set je bio neizvjestan, do 17:17 ekipe nijesu imale više od dva poena prednosti. Slično u prvom setu, Finska je serijom 4:0 povela 21:17, naša reprezentacija je pokušala preokret, stigla na korak od toga (24:23), ali je Emi Rikila donijela izjednačenje Finskoj.

Početak je koštao trećeg seta našu selekciju. Finska je povela 5:0 i 12:3, i praktično, već tada riješila ovaj set. Istina, Crna Gora je na servis Tamare Roganović smanjila zaostatak na

S. IVANOVI’/OSCG

Crna Gora Grčka

više dobija na značaju ako se zna da zbog povrede skočnog zgloba lijeve noge na meču sa Azerbejdžanom u ovom meču nije nastupio Marko Bojić (zagrijavao se ali, očigledno, nije bio spreman za igru), ali je šansu na najbolji način iskoristio 22-godišnji primač Ivan Zvicer…

- Kao što smo i očekivali, to je bio jedan baš težak meč za nas. Znali smo da ćemo se mi i Grčka boriti za to prvo mjesto u grupi. Utakmicu smo, stvarno, počeli odlično, prvi set smo odigrali fenomenalno. Uslijedio je mali pad, ali smo se kasnije vratili našoj igri, a četvrti i peti set su bili egal završnice, bukvalno do posljednjeg poena. U petom setu imali smo i meč loptu koju nijesmo iskoristili, međutim ne treba žaliti ni za čim. U neđelju već imamo utakmicu sa ekipom Gruzije, moramo 100 odsto fokusirani ući u tu utakmicu, a nakon toga nas očekuje turnir u Podgorici, na domaćem terenu – rekao je Zvicer.

13:9, ali se u tom trenutku prilikog doskoka povrijedila Milena Burzanović (skočni zglob lijeve noge), koja je na 12:3 zamijenila Danijelu Džaković.

To kao da je šokiralo naše odbojkašice, što su Finkinje iskoristile da ,,pobjegnu“ na 17:9 i riješe ovaj set.

Crna Gora se vratila u četvrtom setu. Povela je odmah na startu 6:2, do 18:15 je imala od poena do tri razlike, ali je Finska izjednačila na 19:19, pa se ušlo u novu neizvjesnu završnicu. Nakon greške Finkinja u odbrani, Danijela Džaković je donijela prvu set loptu na 24:21, a onda je realizovala drugu na 24:22 i odvela meč u taj-brejk.

U prvom meču drugog kola, Slovačka je savladala Kosovo 3:0 (25:15, 25:17, 25:16) i upisala drugu pobjedu na podgoričkom turniru.

Crna Gora zatvara turnir u Podgorici večerašnjim duelom sa Slovačkom (20 sati).

S. J.

Arena

Neđelja, 9. maj 2021.

Sportski miks

19 chelseafc.com

PRIMERA (35. KOLO): Barselona i Atletiko odigrali bez pogodaka

Remi po ukusu Reala na Savićevom jubileju Derbi Barselone i Atletika završen je po ukusu Real Madrida.

Nakon 0:0 na ,,Kamp nouu“, Real će večeras (21 h) imati šansu da u slučaju pobjede nad Seviljom preuzme prvo mjesto.

Imao bi isti broj bodova kao Atletiko i dva više od Barse, a od oba rivala bolji je u međusobnom skoru.

Dakle, tri kola prije kraja imao bi sve u svojim rukama.

Klemen Lengle i Mark-Andre ter Štegen su u prvih 50ak minuta u nekoliko navrata spriječili Atletiko da dođe do vođstva, a na drugoj strani istakao se Jan Oblak sjajnom intervencijom kod šuta Lionela Mesija. ,,Kolćonerosi“ su se potom odlučili za defanzivu i sačuvali mrežu. Možda im se na kra-

PREMIJER (35. KOLO): ,,Građani“ bez ovjere titule

Čelzi ima rješenje za Siti Mančester siti je morao da odgodi ovjeru titule u Premijer ligi. Na to ga je ,,natjerao“ Čelzi, koji je slavio 2:1 na ,,Etihadu“, dvadeset dana prije susreta s istim rivalom u finalu Lige šampiona.

ju sezone to obije o glavu...

Veliku šansu Barselona je propustila u 85. minutu kada

Berane 1949 24 (12) Komovi 21 (9)

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: B. Kaluđerović i I. Vujačić (obojica sa Cetinja). Sedmerci: Berane 7-4, Komovi 7-4. Isključenja: Berane 14, Komovi 16 minuta.

BERANE 1949: Lutovac (12 odbrana), Bućković, Marsenić 10 (4),Trifunović, Femić 3, Danić 2, Popović, Le-

Tabela 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Partizan

12 12 12 12 12

11 8 5 3 2

0 0 1 1 0

1 4 6 8 10

362:295 368:320 300:315 272:313 272:331

22 16 11 7 4

kić 4, L. Došljak 4, Čampar 1, D. Došljak, Šćekić, Đurašković, Folić, Premović.

KOMOVI: A. Kastratović (sedam odbrana), Filipović, M. Stojanović, Mašović, Milović 2, Račić 4, P. Stojanović, Radojević, Zonjić 1, Elezović 3, Marsenić 7 (4), Ćirović, B a k i ć , V. K a s t r a t ov i ć , Varagić 1, M. Kastratović 3.

Rukometaši Berana 1949 savladali su na svom terenu Komove (24:21) u petom kolu Mini lige za prvaka.

R.A.

Bjeloruskinja bolja od najbolje na svijetu

Sabalenki trofej u Madridu Bjeloruska teniserka Arina Sabalenka osvojila je Masters u Madridu - u finalu je savladala Australijanku Ešli Barti 6:0, 3:6, 6:4.

Najbolja sedma igračica svijeta protiv prvoplasirane na WTA listi uspjela je da dođe

do prvog velikog trofeja za sat i 41 minut igre.

U odlučujućem setu, do pretposljednjeg gema, bila je izjednačena igra, a onda je Sabalenka oduzela servis Barti i došla do titule.

R. A.

Britanac najbrži u kvalifikacijama za VN Španije

Hamilton stigao do 100. pol-pozicije Lus Hamilton, sedmostruki prvak svijeta bio je najbrži u kvalifikacijama za Veliku nagradu Španije. Na stazi Katalunja, britanski vozač, koji je još odavno po broju pol-pozicija ostavio asove poput Šumahera (68) i Senu (65), stigao je do 100. jubilarne!

Mercedes je ponovo potvrdio snagu, a Hamilton je odvezao krug za 1:16.741 minut. Drugo vrijeme imao je Maks Ferstapen, treće Valteri Botas, a

Stefan Savić odigrao je svih 90 minuta u svom 200. meču Ne. K. za Atletiko.

Prva liga za rukometašice (20. kolo)

Mini liga za prvaka (5. kolo)

Berane 1949 bolje od Komova

je Usman Dembele glavom sa šest metara prebacio prečku.

,,Plavci“ su došli na treće mjesto, sa bodom više od Lestera i šest od Vest Hema, od kojeg imaju meč više.

Ujedno, ovo im je druga uzastopna pobjeda nad Sitijem, kojeg su nedavno savladali u

polufinalu FA kupa.

Siti je vodio golom Rahima Sterlinga, a možda bi večeras proslavio titulu da golman Čelzija Benžamin Mendi nije prozreo ,,panjenku“ Serhija Aguera iz jedanaesterca u nadoknadi.

Izjednačio je Hakim Zijaš u 63. minutu, a u finišu viđeno je mnogo uzbuđenja.

U 88. minutu Siti je oštećen za penal u duelu Sterlinga i Kurta Zume, da bi preokret potpisao Markos Alonso iz kontre u 92. minutu. Ne. K.

četvrto Šarl Lekler.

U deset su se plasirali Esteban Okon, Karlos Sains, Danijel Rikardo, Serhio Peres, Lando Noris i Fernando Alonso.

- Ovo je nestvarno, ne mogu da povjerujem da sam uspio!

Presrećan sam zbog ovog dostignuća. Zaista, veliki uspjeh - kazao je lider u generalnom plasmanu.

Trka za Veliku nagradu Španije vozi se danas od 15 sati.

R. A.

Sara Burić sjajna u trijumfu Trebjese Rudar Trebjesa

29 (13) 36 (16)

PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Ražnatović i Pavićević. Isključenja: Rudar 8, Trebjesa 14 minuta. Sedmerci: Rudar 7-5, Trebjesa 4-4.

RUDAR: Bazović (6 odbrana), Jovanović 1, Petrović, Vujadinović 1, Marković, Milošević 2, Peruničić, Rešetar 2 (1), Arsenijević 1, Pavićević 7 (4), Radmanović 3, Mitrović 3, Kolić 3, Kalezić 1, Lutovac 2, Brković 3.

TREBJESA: Gezović (odbrana), Popović, Čvorović, Miljanić 6 (3), Drašković 2, Dorongić 3, Perunović, Radović 2, Pandurović (9 odbrana), Bošnjak 3, Varajić 3, Burić 10 (1), Lalić, Gardašević 6, Kecojević (odbrana), Vujović 1.

Trebjesa je odigrala odličan meč u Podgorici, a Sara Burić o d u š ev i l a s a 1 0 g o l ova .

Nikšićanke su u 1. poluvremenu bile solidne, a nakon odmora odigrale su vrhunski i slavile ubjedljivo (36:29).

Budućnost II 32 (16) Feniks 28 (15) PODGORICA - Univerzitets-

ka dvorana. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Drobnjak i Rovčanin.

Isključenja: Budućnost II 10, Feniks 4 minuta. Sedmerci: Budućnost II 5-4, Feniks 3-3.

BUDUĆNOST II: Kadović (18 odbrana), Anđušić 4 (1), Pejović 2, Novović 4, Gugač 3, Hadžaj, Bojanić 3, Mehmedović, G. Marsenić 5, Lopičić, A . Marsenić 3, Piranić, To d o rov i ć , Se n i ć , Džaferović 2, Đurović 6 (3).

FENIKS: Petrović (10 odbrana), Borilović, Labović 2, Stojanović, Kažić 3, Garčević 5 (3), Radović, Babić 1, MIcevska 3, Bijelić, Zečević

8, Dedić, Džarić 5, Dragišić, Ratković 1.

U p o d g o r i č ko m d e r b i j u Budućnost II je opravdala ulogu favorita. Izabranice Anđele Bulatović od 51. do 55. minuta serijom 3:0 stigle su do velikih 29:25...

Levalea 2010 28 (13) Tivat 22 (11) NIKŠIĆ - SC ,,Nikšić“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Ćurćić i Kruščić. Isključenja: Levalea 16, Tivat 6 minuta. Sedmerci: Levale 3-2, Tivat 5-3.

LEVALEA 2010: Mandić (12

odbrana), Tomanović 3, S. Ćorović, Bigović 4 (1), N. Ćorović 1, Kovačević, Bulatović, Tomić 4, Kuzman 3, Đikanović, Marković, Vuković 5, Delibašić 2, Đukić 3, Šutović 3, Vesković.

TIVAT: Bandović (9 odbrana), Manojlović, Peruničić, Ćuzović 7 (1), Tomanović, M a t i j e v i ć , R a d o v i ć 3, Božović 8 (2), Mulić 2, Deković, Cmiljanić 2.

Lider je bez problema savladao gošće iz Tivta i sačuvao savršen niz bez poraza.

Levalea blista u prvoligaškom karavanu i zasluženo je na čelu tabele.

A. M.

Nejmar vjeran Parižanima

Brazilac u PSŽ do 2026.

Nejmar i Pari Sen Žermen dogovorili su saradnju do do 2026. godine - Brazilac će godišnje zarađivati oko 30 miliona eura!

Sjajnog igrača čeka i specijalni bonus, ako sa klubom osvoji Ligu šampiona.

Reprezentativac Brazila u Pariz je došao 2017. godine iz Barselone i na 112 utakmica postigao je 85 golova, osvojio je 10 trofeja, uključujući tri titule prvaka Francuske.

R.A.

20 Horoskop

Neđelja, 9. maj 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (10. 5 - 16. 5) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u petak u 15:44.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/calLubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na tako ćete imati korektan rezultat www.vedicastrologer.org/jh navedenih tranzita, te istinsku Za ukupan rezultat nije dovoljno dobrobit od navedenih informacija. posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolaziPreciznu kalkulaciju mjesečevog Piše: Mladen Lubura

VIKEND Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan zavr-

šetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska si-

mo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u ponedeljak od 18:25 do utorka u 20:59, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. tuacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u petak u 15:44.

VIKEND Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u petak u 15:44.

PONEDJELJAK I UTORAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Neđelja, 9. maj 2021.

Enigmatika

21

22

Marketing

Neđelja, 9. maj 2021.

Neđelja, 9. maj 2021.

MALI oGLASI NEKRETNINE Mladom bračnom paru da riješe stambeno pitanje dajem kvalitetan stan dvosoban sa svim uređajima, cijena 27.000€, ul. Georgija Dimitrova. Tel. 068/040-754 1 PRODAJEM plac na Grahovu u blizini centra, 783m2 6000e, fiksno Tel.067/393-583 2 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 3

ZANATSKE USLUGE RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta. Tel. 067/457-796 5 PREVOZ i selidba stvari, sitne popravke u kući, odnošenje starog namještaja. Tel. 069/450-901, 068/865-653 6 PRODAJEMO po povoljnoj cijeni oko 20 dobro razvijenih zdravih pčelinjih DB društava sa antivaroznim podnjačama i matičnim rešetkama.

Tel. 067/ 277-570 7 PRODAJEM lovačkog kera posavca pod garantom.

Prodajem troje vijetnamskih krmadi, a može i kompenzacija. Tel: 069/ 526 - 279 8

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. maj 2021.

Posljednji pozdrav od dragog oca, svekra, đeda i prađeda

Posljednje zbogom voljenom suprugu

VIDAKU PEROVIĆU

VIDAKA PEROVIĆA

Čuvaću te od zaborava, a uz porodicu koju si najviše volio sjećanje na tebe nikad neće nestati.

Tvoja supruga DANICA

Evo dođoh iz svijeta da se oprostim od tebe. Težak je ovaj put bio. Ne znam što bih ti rekao, samo hvala za sve što si mi pružio. Mislio sam da ćeš ljetos da nas dočekaš kao uvijek, kod kuće. Već sad kad sam kod kuće, osjećam veliku prazninu. Sve je mirno, a taj mir mi danas baš nije prijao, jer me ti nisi sreo, zagrlio srećan što sam kući.

Mnogo ćeš mi nedostajati.

409

Дана 8. маја 2021. године преминуо је наш драги

Tvoj sin SLOBO, snaha DANKA, unučad IVANA, BOJANA, ANĐELA, MILOVAN, praunučad GEORGIO, ALEKSANDAR, zet ANASTASIOS

ВУКОТА РАДУЛОВИЋ 1937-2021.

407

Posljednji pozdrav našem ocu, svekru i đedu,

Био си наш понос и доброта кроз цео живот, супруг и родитељ којег никада нећемо заборавити. Твоје поштење и честитост су наша заоставштина. Почивај у миру. Сахрана ће се обавити у недјељу, 9. маја у 14 часова на градском гробљу Чепурци у Подгорици.

Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, кћерке НАТАША, ТАТЈАНА и ДУШИЦА и син ШЋЕПАН са породицама

403

VIDAKU PEROVIĆU

Преминуо је мој драги отац

Hvala ti za svaki trenutak proveden zajedno, čuvaćemo te od zaborava kroz svaku uspomenu na tebe.

Nedostajaćeš,

ВУКОТА РАДУЛОВИЋ 1937-2021.

Sin MILJAN, snaha MARJANA, unučad JELENA, MARKO i MITAR

Туга је бескрајна што те више нема. Радост је бескрајна што си ми био родитељ. Хвала ти мој добри оче, на свој љубави којом си нас пратио кроз цео живот. Твоја кћерка ТАТЈАНА-ТАЈО, унука ХЕЛЕНА и зет ЛУКА

404

406 Дана 8. маја 2021. умро је у 75. години наш вољени Posljednji pozdrav našem dragom

НИКОЛА – НИКИЦА Милошев ИВАНОВИЋ DEDI Deda, mislili smo da ćemo još imati zajedničkog vremena. Da ćeš nas ovo ljeto dočekati kao uvijek. Svako ljeto smo jedva čekali da stignemo kod tebe i babe, da te vidimo kako nas čekaš ispred kuće, obučen u finu košulju i pantalone. Nedostajaće nam tvoj zagrljaj i šale što smo dijelili. Hvala ti za svake lijepe trenutke, igre, i mnogo zajedničke radosti.

Mi ćemo svoju djecu učiti što je dom, kao sto si ti nas učio i okupljao.

Deda, bićeš uvijek voljen i nikad zaboravljen.

Tvoja unučad IVANA, BOJANA, ANĐELA i MILOVAN

408

Сахрана ће се обавити дана 9. маја у 13 часова на сеоском гробљу у Дољанима у кругу породице.

Ожалошћени: супруга ДАРА, кћерка АНКА, унуци МИЉАН и ВУК, братанић РАНКО, браћа од стричева и остала многобројна породица ИВАНОВИЋ

405

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. maj 2021.

25

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dana 3. aprila 2021. godine umrla je poslije kraće bolesti

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

ANA Veselinova BOJANIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Upokojila se naša draga i plemenita strina

rođena Šimić Naša draga mama Ana umrla je u Melburnu – Australija.

Sahrana će se obaviti 9. maja u 15 časova na novom groblju ispod Trebjese u užem krugu porodice.

Draga mama, tvoj plemeniti i vedri lik ostaće vječno u našim srcima.

Počivaj u miru.

PEKU ĐIKANOVIĆU

Ožalošćena porodica: kćerke KLARA i VERA, brat GORAN, unučad IRIS i MAKSIM, zetovi BLAGOJE i VLADIMIR, snaha SLAVICA, zaove DESA i DANICA, jetrve ANKA i STAŠA, kao i mnogobrojne porodice BOJANIĆ i ŠIMIĆ 372

ANA BOJANIĆ od porodice MIRKA i DEJANA BOJANIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Dana 7. maja 2021. poslije kraće bolesti, u 48. godini, napustio nas je naš voljeni

385

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

DAČO KONTIĆ sa porodicom PEKO Mirov ĐIKANOVIĆ 1973 – 2021.

ANI Vesovoj BOJANIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 8. maja u 13 časova na groblju pod Trebjesom.

Kuća žalosti: Bistrička 4, Nikšić.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na njen svijetao i plemeniti lik, i čuvati ga od zaborava.

Ožalošćeni: kćerka ANĐELA, otac MIRO, majka DRAGICA, sestre BUDIMIRKA, LJUBINKA i BRANKA, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: ANKA, MAJA, PETAR i ALEKSANDAR sa porodicama 386

396

368

Posljednji pozdrav našoj dragoj tašti, snahi i ujni

Posljednji pozdrav

ANI BOJANIĆ Tvoj vedri i plemeniti lik uvijek ćemo čuvati u našim srcima.

Dana 8. maja 2021. preminuo je naš voljeni suprug, otac, brat i đed u 75. godini

PEKU Žao mi je.

Nijesu ti dali šansu da preživiš…

Od MILOŠA, DANICE, VESNE, JANKA i VIOLETE KOVAČEVIĆ

DELEVIĆ OBRAD

JOVAN Blažov STRUGAR pukovnik u penziji

384

394

Preminuo je poslije kraće bolesti

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Sahrana voljenog pokojnika, zbog situacije sa korona virusom obaviće se 9. maja u 15 časova u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice.

JOVANU STRUGARU

ZAJIM Hama REDŽIĆ 1934 – 2021.

KOMŠIJE IZ ULAZA Zbog novonastale situacije, sahrana-dženaza će se obaviti u krugu familije 8. maja u Plavu u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, kćerke SANDRA i TAMARA sa porodicama, brat MILAN i sestra VERA sa porodicama i ostala rodbina

401 Posljednji pozdrav

388

Ožalošćeni: supruga BEGIJA, sinovi FADIL i FERID, snahe ISMETA i SANA, unučad JASMIN, JASMINA, SAFET, SANEL i FARUK i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dragom 367

LAZARU MUDREŠI

VERI Ilijinoj LEKOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Porodica BENIĆ

Ostaje sjećanje na tvoju beskrajnu plemenitost i gostoprimstvo.

BRANO VUKOTIĆ sa porodicom

378

399

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. maj 2021.

Juče je sahranjen naš najmlađi junak

MAKSIM Milošev ZEČEVIĆ

Maksime, vjerujemo da ćeš se u raju družiti sa Betmenom i Majkl Džeksonom, tvojim idolima.

Zauvijek ćeš ostati naša sreća, ljubav i junak našeg doba.

Baba BLANKA i đed MILENKO DAMJANOVIĆ

362

Posljednji pozdrav odbojkaškoj legendi Evrope, SFRJ i Crne Gore

MIODRAGU SKALU GVOZDENOVIĆU

tvoj ODBOJKAŠKI SAVEZ CRNE GORE

402

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. maj 2021.

Juče je sahranjen, Srećica naša

MAKSIM Milošev ZEČEVIĆ 15. 5. 2013 – 7. 5. 2021.

Jedini, voljeni, smislu našeg života. Najnježnije dijete, veliki borac.

Bio si naš mali, a tako veliki junak. Bol i tuga za tobom nikada neće proći. Zauvijek će ostati praznina, koja će svakim danom biti sve veća. S tvojim odlaskom otišlo je pola nas, pola nas da te prati i da te ljubi.

Voljeli smo te dušom i srcem, a za one koji se vole dušom i srcem, rastanak ne postoji.

Znaš, imaćemo opet naš svijet. Čekaj nas, jer znamo da hoćeš, jer i ti znaš da ćemo sigurno doći. Sada raširi krila anđela, neka te vode na put bez bola i patnje, jer si to zaslužio.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i duši. Volimo te najviše.

Zauvijek neutješni, tvoji mama JASNA i tata MILOŠ

361

27

28

Oglasi i obavještenja

Sa tugom i bolom se opraštamo od tebe

Neđelja, 9. maj 2021.

Opraštamo se od

Dana 8. maja navršile su se tri godine od smrti naše majke, a 10. maja je pola godine od smrti našeg oca

BOŽANA i MILAN STANOJEVIĆ

MAKSIM Milošev ZEČEVIĆ

MAKSIMA Miloševog ZEČEVIĆA Vaše postojanje je bila naša porodična snaga i sigurnost.

Puno je lijepih uspomena da vas vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Tvoja mala i hrabra duša prebrzo je napuštila ovaj svijet.

Neka te sada anđeli čuvaju, dragi Maksime.

Neka tvoja malena duša počiva u miru.

Iskreno saučešće porodici.

VAŠI NAJMILIJI

Tvoji FILIP i TINA

JOVICA BURZANOVIĆ sa porodicom

392

Šest najtužnijih mjeseci 397

400

MIOMIRKA Markova VICKOVIĆ

Posljednji pozdrav Voljena naša, postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Дана 8. маја 2021. године умро је

TVOJI NAJMILIJI 393

MAKSIMU ZEČEVIĆU

Данас се навршава четрдесет дана откад није са нама

Draga i plemenita dušo, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

СТЕВО Мићов ПОПОВИЋ 1926 – 2021.

STANKA, SVETO, NATAŠA i NEBOJŠA JOVANOVIĆ

Због тренутне ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 9. маја у 14 часова, на гробљу Св. Саве на Његушима.

398

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav najboljem đedu

Овим путем желимо да изразимо захвалност свима који су присуствовали сахрани и приложили цвијеће. Захваљујемо се и свима који су изразили саучешће лично, путем телефона или телеграма и са нама подијелили бол и тугу.

MAKSIMU Nježni anđele, neka ti je lak vječni san.

STEVU POPOVIĆU Hvala ti na svemu čemu si nas učio.

Tvoji: NINA, SONJA i SRĐAN 395

391

рођена Булатовић Не постоје ријечи којима се може исказати захвалност, љубав и поштовање према нашој Мири. Велики човјек, цијењена и поштована, увијек искрена и пажљива наставиће да живи у нашим срцима. Њена племенита дјела, разумна ријеч, чисто срце и правичност биће нам подсјетник на пут којим настављамо даље док се сјећамо Мириног драгог лика.

374

NIKOLA i ALEKSANDRA VOJVODIĆ

МИРЈАНА Борисова БАЏА

Ожалошћени: син МИЛО, унучад НИНА, СОЊА и СРЂАН, снаха СТАНКА и остала родбина

Упућујемо изразе захвалности и запосленима на Интерном одјељењу Опште болнице Котор на челу с др Давором Кумбуровићем. Умјесто уобичајеног помена за покој душе наше Мирјане и у складу с тренутном епидемиолошком ситуацијом, новчани прилог донирамо Општој болници Котор.

POMENI

Posljednji pozdrav voljenom

Ожалошћене породице: БАЏА, КАЛУЂЕРОВИЋ и БУЛАТОВИЋ

Navršava se godina dana od smrti našeg

390 Dana 10. maja navršava se pola godine od smrti naše drage majke, babe i sestre

MAKSIMU

DRAGUTINA – DRAGA M. BABIĆA Tvojim odlaskom ostala je velika praznina i nedostajanje.

Bio si i ostao naš vječiti uzor.

Slijedićemo tvoj časni i pošteni životni put, zauvijek ponosni i zahvalni što smo tvoji.

Dijelimo bol sa našim iskrenim prijateljima.

RADE RADIFKOVIĆ sa porodicom

Supruga SENKA, sinovi VASKO i MIRKO sa porodicama, ćerka ZORICA VUKMIROVIĆ s porodicom 389

SLAVKE Božidarove TURČINOVIĆ Još uvijek je teško prihvatiti da te nema među nama.

Tu si u svakom našem danu i tako će uvijek biti.

Tvoja PORODICA 360

373

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 9. maj 2021.

Четрдесет је дана од смрти нашег вољеног

Roditelji

29

Dana 9. maja 2021. navršava se pola godine od smrti naše

MIRJANE Vukove PETROVIĆ rođene Popović borca Osme crnogorske brigade

МИОМИРА – МИЈА ВУЛЕТИЋА

FILOTIJE – FIĆO

JELENA – GARA

9. maj 1996.

24. maj 1999.

braća

Оставио си велику бол и тугу које вријеме не може да умањи. Не можемо прихватити да си нас прерано и изненада напустио. Са невјерицом чекамо сљедећи дан у нади да ћемо чути кораке и познати глас, али нас сурова реалност ошамари. Недостајеш нам, недостају нам твоја љубав и твоја пажња. Хвала ти за све тренутке проведене са тобом. Поносни што си био наш супруг, отац и ђед, а у неизмјерној боли што више нијеси са нама. Почивај у миру.

Твоја ПОРОДИЦА

DRAGI

29. decembar 2013.

ZOKI

19. mart 2021.

KLJAJIĆ

Nedovoljno je riječi koje bi objasnile šta si nam značila i koliko si nam ljubavi, pažnje, topline i podrške pružila.

Dostojanstveni u bolu. Tebe i sve naše uspomene nosićemo u srcu i čuvati od zaborava.

Vječno ti HVALA. Tvoja ćerka ZORICA NOVAKOVIĆ sa porodicom 382 Śećanje na mog oca

VUKAŠINA M. MITROVIĆA

370

Четрдесет је дана од смрти мог вољеног

Tvoja ćerka ĆETNA VESNA STOJANOVIĆ

Cijelog života s ponosom ste duboko urezani u mom srcu.

369

Vaša TANJA

Godina od smrti majke

9 od smrti oca

ОЦА

365 Дана 10. маја 2021. године навршава се година дана од смрти мог супруга

Нијесам успјела да те посљедњи пут загрлим. Опрости ми ако ти моје сузе ремете вјечни мир. Твоји: САНДРА и АНДРЕЈ 371

STANKE

Навршава се 40 дана од када нас је напустио наш вољени

KALUĐEROVIĆ

Godine koje prolaze ne umanjuju bol i tugu za Vama.

S ljubavlju i poštovanjem misliću na Vas.

СТАНКА – БАТА УСКОКОВИЋА

Ćerka MARIJA

Прошла је година дана туге и бола без тебе. У нашем дому је велика празнина. Био си ми сигуран ослонац. Хвала ти на љубави, поштовању и пажњи коју си ми поклањао. Премало је ријечи, а превише бола да ти кажем колико ми недостајеш. Док живим чуваћу те од заборава, а ти почивај у миру племенита душо и чекај ме. У недјељу, 9. маја у 10 сати, посјетићемо твоју вјечну кућу. Твоја ожалошћена супруга МИЛИЦА 364 Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

RADA

380 Dana 12. maja 2021. navršava se godina dana od smrti naše drage

ФИЛИП МУГОША Твоја доброта, племенитост и мудрост заувијек ће живјети у нашим срцима, у драгим успоменама. Био си наш највећи узор и подршка, вољен и поштован од свих који су те познавали. Својим часним и достојанственим животом заслужио си ту љубав и поштовање. Храбро си се борио, и у најтежим тренуцима увијек несебичан, пун љубави и разумијевања за друге. Бескрајно смо тужни што си нас напустио. Остали смо без сигурног уточишта у твом топлом срцу. Али изнад свега, поносни смо што смо те имали. Док живимо, чуваћемо успомену на тебе. Хвала ти за сву пажњу, топлину и љубав коју си нам пружио. Почивај у миру, нека те чувају анђели небески. Овим путем се захваљујемо свима који сте учествовали у нашем великом болу.

STANKE KALUĐEROVIĆ Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju.

Uspomena na Tebe, na tvoju ljubav i dobrotu Vječno ostaju u našim srcima.

Tvoji: brat BLAGOJE i RATKO, sestra BOSA sa porodicama i sestre JAGLIKA i DANICA 381

DUJA ABRAMOVIĆA Ispunjeni ponosom što smo te imali, a zahvalni za sve što si nam pružao...

Vole te tvoji: SLAVICA, IVANA, MILOŠ, MILICA, ITANA, BOGDANA i ILIJA 383 Dana 12. maja 2021. navršava se godina od kada nije sa nama

Ожалошћени: супруга ДАНИЦА, син МЛАДЕН, кћерка АЛЕКСАНДРА и брат ДРАГО са породицама

363

Dana 9. maja 2021. godine navršava se 40 tužnih dana od kako nas je napustila naša draga majka i supruga

STANKA R. KALUĐEROVIĆ

STANKA R. KALUĐEROVIĆ

S ponosom ćemo te čuvati od zaborava, a tvoja roditeljska duša neka počiva u miru.

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvamo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam darivala.

SAVIĆ sa porodicom

ŽELJKA sa porodicom

375

376

BOSILJKA DAKOVIĆ Čuvamo naše uspomene zauvijek.

IN MEMORIAM

VESNA LAGATOR rođena Koljević

Tvoji: LJILJA, BILJA i DARKO 366

Porodica će danas posjetiti njenu vječnu kuću i pokloniti se njenim sjenima.

Zahvaljujemo se drugovima, kumovima, rođacima, braći i sestrama koji nam putem telefona i telegrama izraziše iskrena saučešća u bolu za našom Vesnom.

MOMIR Ivanov BENIĆ

Ožalošćena porodica: suprug JOVO, kćerke ANITA i SANDRA, sin LUKA

Porodica BENIĆ

377

1936 – 2001.

379

30

TV program Dnevni list

Neđelja, 9. maj 2021.

FILM

RTCG 1 23:15

SERIJA

PRVA TV 18:30

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Samac

Slatke muke

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

10:30 Grad prijatelja, crtani film 11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Katarina Velika, r.

13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Sune, dječak za sve, film 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Preživjeti u divljini, film 17:30 Mostovi, e.

18:00 Zicer, sportski kviz 18:30 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dvogled, e.

21:30 Zaliv, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Samac, film 01:10 Dvogled, r.

02:40 Agrosaznanje, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 06:30 Odbojka (ž): Crna Gora – Finska, kvalifikacije za EP, snimak 08:10 Sportski dnevnik, r.

08:30 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

09:00 Dnevna soba, r.

11:20 Znaš ti to, kviz 11:50 Rej Donovan, r.

13:45 Šampionke na talasima, r.

15:20 Kardinal, r.

16:00 Igram svoju igru, r.

16:20 Odbojka (m): Gruzija – Crna Gora, kvalifikacije za EP, direktno 17:50 Fudbal: OFK Titograd – Jezero, CFL, 33. kolo, direktno 19:50 Odbojka (ž): Crna Gora – Slovačka, kvalifikacije za EP, direktno 22:00 Kardinal, s.

22:45 Spavači , s.

23:30 Fudbal: OFK Titograd – Jezero, CFL, 33. kolo, snimak 01:30 Odbojka (m): Gruzija – Crna Gora, kvalifikacije za EP, snimak 02:30 Odbojka (ž): Crna Gora – Slovačka, kvalifikacije za EP, snimak 02:45 E sport

06:00 07:30 09:15 10:00 12:00 13:00 15:45 17:00 17:05 17:30 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 01:00 02:00

Povratak Lukasa, r.

Raskid, r.

Zvjezdice, e.

Muzički program Kuhinja – Rat za hotel, r.

Muzički program Auto moto show, r. Žurnal Ekskluziv, e.

Koncert Slatke muke, s. Žurnal Tri muškarca i tetka, s.

Muzički program Crni bombarder, film Slatke muke, r.

Igra i struktura sa Vukom Vukovićem, r.

02:15 Dosije, r.

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s.

Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

RTV BUDVA 19:10 Film 21:10 Fatalna ljubav, s.

23:00 Zadruga, izbacivanje

06:45 07:25 07:35 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 19:45 21:00 22:00 23:45 01:40

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

NOVA M

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija

16:45 17:00 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo Popodne sa Leom Kiš, r.

Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Zoom, e.

Kapital, e.

Vijesti Zvezdara, r.

Sportisimo, e.

Vijesti Zdravo misli Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Zvezdara, s.

Gunes i njene kćeri, s.

Balkanskom ulicom, e.

Muzički program Ubistveno zanosna, film Bilo jednom u Veneciji, r.

Muzički program Dječji val Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

VIJESTI 07:00 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:30 Pčelica, r.

08:05 Snovi, kuća, dom, r.

08:35 Preživjeti u divljini, r.

10:00 Priča o ljubavi i tami, r.

11:35 Kinestezija, r.

12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r.

13:00 Bez granica, r.

14:00 Vijesti 14:07 Kod kuće za Božić, film 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Kinestezija, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Čuvaj se, film 20:50 Koncert 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Armija kriminalaca, film 00:10 28 hotelskih soba, r.

01:35 Koncert

777 07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

15:00 16:55 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Neđelja, 9. maj 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 9. maj 2021.

Kreatorka Ivana Murišić predstaviće novu kolekciju ,,Sloboda“ u Ljubljani

Modeli inspirisani slovenskom boginjom Vesnom

Na svakom modelu koristim tehniku veza kao mogućnost da dočaram motive iz prirode. Zbog želja da dočaram prozračnost koju boginja sa sobom nosi, materijale koje sam koristila u kolekciji su transparentni u vidu organdina i tila. Vez je sličnog motiva na svakom modelu da bih povezala cjelinu, sastoji se od zelenog lišća i rozo-crvenih cvjetova - kazala je Murišić PODGORICA - Crnogorska kreatorka Ivana Murišić jedna je od pet dizajnera iz evropskih zemalja čija kolekcija ,,Sloboda“ će biti predstavljena u galeriji u Ljubljani. Riječ je o organizaciji ,,Slavic Cultures“ koji se između ostalog bavi njegovanjem slovenske kulture, i kroz modu i izložbe žele da obnove karakteristike koje slovenska kultura nosi sa sobom.

Modna kreatorka Ivana Murišić

- Oni svake godine pozivaju predstavnike pet novih država da predstave svoj rad, a ove godine to su: Češka, Makedonija, Poljska, Hrvatska i Crna Gora.

Karakteristično za njih je da sami biraju dizajnera koji će predstavljati zemlju. I meni je čast što su baš mene izabrali iz

Crne Gore - rekla je na početku razgovora Ivana Murišić.

Dodaje da će pet dizajnera predstaviti određeni segment slovenske kulture koji ih je inspirisao.

- Kolekcije su stigle u Sloveniju i ostatak organizacije će oni preuzeti. U planu je da kolekcije obiđu i druge zemlje i time podstaknu ljude da njeguju slovensku kulturu - ispričala je naša sagovornica.

Sve kolekcije su savremene i moderne, ali se baziraju na inspiracije iz prošlosti.

- Čitajući literaturu vezanu za ovu kulturu, došla sam na ideju da bi moja kolekcija mogla biti inspirisana boginjom slovenske kulture - Vesnom. U ovom periodu tjeskobe, koja je dodatno klaustofobična zbog pandemije koja nas je zadesi-

Modeli iz kolekcije ,,Sloboda“

la, svi željno isčekujemo, slobodu i radost koju boginja Vesna donosi sa sobom. Tako je nastao naziv za ovu kolekciju ,,Sloboda“. Vesna predstavlja jedno od najsvjetlijih božanstava i zato je bila među narodom omiljena. O toj činjenici svjedoči i to da je naročito kod Crnogoraca često žensko ime Vesna. Vesnin cvjetni praznik takođe se održao i danas se naziva Cvijeti - pojasnila je modna kreatorka.

Ističe da na modelima dominiraju floralni motivi u bojama koje su vezane za prirodu.

- Na svakom modelu koristim tehniku veza kao mogućnost da dočaram motive iz prirode. Zbog želja da dočaram prozračnost koju boginja sa sobom nosi, materijale koje sam koristila u kolekciji su

Britanska grupa Koldplej objavila pjesmu u svemiru

Nemamo za koga da sviramo na zemlji Kendal Džener krasi majsko izdanje časopisa Vog LOS ANĐELES - Manekenka Kendal Džener krasi majsko izdanje naslovnice Voga iz Hong Konga odjevena u neobične kreacije modnog brenda Šanel.

D va d e s e t p e t o g o d i š n j a manekenka je nakon porodičnog rijaliti šoua postala zvijezda modnih pista i kampanja, a ostvarila je još jednu naslovnicu prestižnog modnog časopisa Vog. Iako je snimano za izdanje u Hong Kongu, fotografisanje je odrađeno u Los Anđelesu, nadahnuto umjetnošću, sa jedinstvenim skulpturalnim elementima koji se savršeno uklapaju u tematiku usmjerenu na umjetnost.

Princ Vilijam i Kejt Midlton pokrenuli Jutjub kanal

LONDON - Princ Vilijam i Kejt Midlton pokrenuli su svoj Jutjub kanal. Uvodni video pod nazivom ,,Dobro došli na naš službeni Jutjub kanal“ prikazuje kratke isječke svega onoga što će pratioci moći da očekuju u idućim objavama.

Kraljevski par pokušaće javnosti da više približili dobre, ali i loše strane života visokorangiranih članova njihove porodice.

Na njihovom profilu ,,Vojvoda i Vojvotkinja od Kembridža“ pretplatilo se već 74 hiljade ljudi koji će pomno pratiti najnovije objave.

Ovo je samo jedan u nizu koraka kojim budući kralj želi da modernizuje monarhiju.

NJUJORK - Britanska rok grupa Koldplej odlučila je da na nesvakidašnji način objavi najnoviji singl ,,Higher Power“, emitovanjem pjesme u svemiru.

Grupa, poznata po pjesmama ,,Paradise“ i ,,Viva la Vida“, povezala se s Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS) kako bi u četvrtak uveče razgovarala s evropskim astronautom Tomasom Peskeom o životu u svemiru.

Tom prilikom su sa Peskeom podijelili i snimljenu verziju nove pjesme, uz pomoć šarenih vanzemaljskih holograma koji su ,,plesali“ u ritmu, a francuski astronaut pustio je da pjesma svira na ISS. - U ovom trenutku ne možemo da sviramo ni za koga na Zemlji, pa smo pomislili da je izvedemo za tebe. To je kao koncert za jednu osobu -kazao je pjevač Kris Martin, u razgovoru čiji je snimak objavljen u petak.

Koldplej će uskoro izvesti pjesmu na dodjeli nagrada za pop muziku Brit Awards na rijeci Temzi, u blizini londonske arene O2 u kojoj će se održati ceremonija.

transparentni u vidu organdina i tila. Vez je sličnog motiva na svakom modelu da bih povezala cjelinu, sastoji se od zelenog lišća i rozo-crvenih cvjetova - kazala je Murišić.

Pet modela koje će predstaviti imaju formu asimetričnosti.

- Odijevne komade koje sam birala su bluze, pantalone, modifikovani sako, haljina, da bih se približila savremenom periodu i pokazala kako se u današnje vrijeme mogu žene oblačiti. Sve ih veže vez i biljke paprati i cvijeće karakteristične za boginju Vesnu. Takva slika očarala je tada i Slovenke, koje su našle načina da se domognu mirisne tečnosti i odjeće da bi ličile na nju. A ovo je savremeni prikaz te atmosfere - zaključila je Ivana Murišić.

B. P.

Američki muzičar Ašer najavio novi album

,,Versus“ stiže 24. avgusta

LOS ANĐELES - Nedugo nakon što je predstavio album ,,Raymond V. Raymond“, Ašer je najavio još jedan album ,,Versus“, koji bi svjetlo dana trebao ugledati 24. avgusta ove godine.

Album ,,Versus“ predstavlja nastavak na ,,Raymond V. Raymond“ i sadržaće osam pjesama, uključujući popularni singl ,,DJ Got Us Fallin’ In Love“, koji je snimio s reperom Pitbulom, a koji je producirao Maks Martin, i ,,Hot Tottie“ koji je snimio u saradnji sa Polov da Donom.

Ljubitelji Ašerove muzike će od 24. augusta imati priliku da kupe kompletan album, odnosno i ,,Versus“ ali i ,,Raymond V. Raymond“.

Podsjetimo, pjevačev posljednji album predstavljen je u martu ove godine i vrlo brzo se popeo na vrh Bilbordove ljestvice 200 najboljih.