Dnevni list Pobjeda 06.06.2021. by Pobjeda

STAV: Značaj misije Svetog Stefana i Miločera u crnogorskom turizmu

MORAMO SAČUVATI NAŠ „ZLATNI BREND“

POVODI: Kako je djelovanje Srpske pravoslavne crkve ograničeno zakonom u regionu

Manastire otuđuju samo u Crnoj Gori

» Srpska crkva u Hrvatskoj ima pravo da gradi crkve, zgrade, povećava ili preuređuje postojeće, ali samo u dogovoru sa nadležnim tijelima i prema zakonodavstvu ove države. U Srbiji su najveći hramovi u vlasništvu države. Tamo gdje može, SPC pritiska i ucjenjuje državu, a gdje ne može, u tišini potpisuje sporazume i sarađuje bez ikakvog otpora STR. 3.

INTERVJU: Andrija Popović, poslanik i predsjednik LP

Premijer bruka državu, priča o sukobima tvrđenje pazara

» Nemam dilemu da bi odlaskom Amana reputacija Crne Gore kao atraktivne turističke i investicione destinacije bila, najblaže rečeno, žestoko narušena na duži rok. I da bi u kratkom roku negativne posljedice osjetila naša cjelokupna turistička privreda »Piše: Predrag NENEZIĆ

STR. 4. i 5.

STR. 2. i 3.

Prof. dr Živko Andrijašević, istoričar, kaže da su naši manastiri odavno u tuđim rukama – bilo temeljnog ugovora ili ne

Advokatica Mirjana Pajković prekinula štrajk i odazvala se pozivu tužilaštva da zastupa osumnjičenog za ubistvo Matije Vujovića

Srpski svet je vječna prijetnja Crnoj Gori

Krivokapiću ipak određen pritvor STR. 9.

STR. 7.

Iz nove avio-kompanije poručuju da Air Montenegro nema problem sa dozvolama za slijetanje, od 15. jula lete za Frankfurt

Šćuric: Teško će se dobiti slotovi za Pariz i London STR. 4.

PUTOPIS: Istanbul - spona između Istoka i Zapada

Grad u kojem je sve počelo STR. 14. i 15.

Politika

Neđelja, 6. jun 2021.

Predsjednik Crne Gore ukazom proglasio ponovo usvojeni Zakon o državnom tužilaštvu

Đukanović potpisao tužilački zakon PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ukazom je proglasio ponovo izglasani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu. - Na osnovu člana 94 stav 2 i člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore, predsjednik Crne Gore je 3. juna 2021. godine ukazom proglasio ponovo izglasani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu – navodi se u saopštenju. Skupština Crne Gore drugi put je, sa 41 glasom za, usvojila 27. maja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, koje je Đukanović vratio na ponovno odlučivanje.

Opozicija nije prisustvovala glasanju. Zakon je prvi put usvojen u parlamentu 12. maja, ali je Đukanović odbio da ga potpiše i 20. maja ga je vratio Skupštini na ponovno razmatranje. Crnogorski predsjednik, obrazlažući takvu odluku, naveo je da je Venecijanska komisija 10. maja dala više primjedbi na taj prijedlog i eksplicitno je dovela u pitanje očuvanje samostalnosti državnog tužilaštva. - Ustav predviđa podijeljeni sistem vlasti, ali ne kontrolu nad sudskom vlašću, ruše se temeljni demokratski pricnipi, ruši se partnerstvo sa EU – rekao je ranije Đukanović.

INTERVJU: Andrija Popović, poslanik i predsjednik Lib

Premijer ponaša bruka državu, p sukobima tvrđe

Milo Đukanović

Podsjetio je da je Venecijanska komisija u dva navrata jasno saopštila primjedbe na intenciju koju su nudila dva tužilačka I. K. zakona.

Četvrta godišnjica članstva naše države u Alijansi, zvaničnici poručili

Crna Gora pouzdan saveznik NATO PODGORICA - Crna Gora ostaje pouzdan saveznik i partner NATO pakta, poručio je predsjednik Milo Đukanović povodom četiri godine od članstva naše države u tom savezu. Crna Gora je i službeno postala punopravna članica NATO 5. juna 2017. godine. Dokument, instrument pristupa, u ime Crne Gore predao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, u Stejt departmentu. - Četvrta je godišnjica najvećeg međunarodnog dostignuća moderne crnogorske države, članstva u NATO – napisao je na Tviteru predsj e d n i k C r n e G o re M i l o Đukanović, ističući da Crna Gora ostaje pouzdan saveznik i partner tog saveza. On je poručio da Crna Gora nastavlja da djelima potvrđuje posvećenost jedinstvu Alijanse, jačanju otpornosti i odbrani zajedničkih vrijednosti, produbljivanju saradnje sa onima koji dijele crnogorski euroatlantski put i očuvanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. - Ponosni na ostvareno, odgovorni za budućnost – kazao je Đukanović. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić napisao je na Tviteru da ,,ćemo nastaviti sa našim punim doprinosom politikama i misijama Alijanse kako bismo doprinijeli miru i stabilnosti u svijetu i zaštitili međunarodni poredak zasnovan na pravilima i načelima međunarodne saradnje“. Kako je dodao, ,,kao kredibilna saveznica, radićemo na daljem jačanju otpornosti i

Andrija Popović

Crnogorska zastava ispred sjedišta Alijanse

reformama, svjesni njihovog značaja za cjelokupno društvo“. - Jedinstvo i solidarnost trajno ostaju naša vodilja kako u Crnoj Gori, tako i na nivou Saveza – poručio je Bečić. Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je uvjeren da „sve što radimo u okviru naše NATO agende, jača poziciju Crne Gore i olakšava njen put ka EU“. - Vlada na čijem sam čelu, kao i političke partije koje čine parlamentarnu većinu, već su se na početku mandata obavezale da će nastaviti da jačaju naš doprinos NATO. Na ovaj način smo željeli da pokažemo da nepokolebljivo ostajemo privrženi Alijansi i našim evropskim stremljenjima – naveo je Krivokapić. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ocijenio je da je podrška građana članstvu Crne Gore u NATO enormno porasla nakon smjene vlasti, Sporazuma tri lidera iz septembra prošle godine i posjeta Briselu. On je istakao da je

Klark: Dobra odluka - Odluka Sjevernoatlantskog saveza da primi Crnu Goru kao 29. članicu bila je veoma dobra, a Podgorica se odlučila na taj potez da bi bila dio Zapada, ocijenio je bivši komandant NATO snaga u Evropi Vesli Klark. On je u u intervjuu za Glas Amerike kazao da je to način da se pokažu principi, da se kultura preusmjeri sa 19. vijeka i korupcije na Balkanu na nešto što više doprinosi ličnim slobodama i ekonomskom razvoju. - NATO je bezbjednosni temelj koji je podrška EU u tom pogledu. Mislim da je to bila dobra odluka i nadam se da će je crnogorski narod poštovati - kazao je Klark. Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao i ostali saveznici, doprinosi Alijansi svojim glasom, stavom i odnosima sa susjedima. On je kazao da se nada da to što Crna Gora ima novu vladu, koju u parlamentu podržavaju stanke koje su se protivile članstvu države u NATO, neće uticati na saradnju za Alijansom.

četvorogodišnje članstvo Crne Gore u NATO imalo višestruke benefite, kao što je sistem kolektivne odbrane i sigurnosti, ali i jačanje demokratije i vladavine prava. - Članstvo Crne Gore u Alijansi imalo je implikacije i na mirnu traziciju bivše tridesetogodišnje vlasti, a ključno je uticalo i na podršku sa međunarodnih adresa novoj vlasti na putu daljih evropskih integracija i sveobuhvatih reformi, koju je Vlada dobila odmah po svom formiranju – smatra Abazović. On je zaključio da Crna Gora četiri godine nakon punopravnog članstva ostaje u potpunosti posvećena sprovođenju svih međunarodnih obaveza, jačanju i unapređivanju saradnje sa Alijansom i da aktivno radi na očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, čuvajući integritet i imidž Saveza. Bivši premijer Duško Marković osvrnuo se na dan kada je Crna Gora prije četiri godine primljena u NATO. - Prije četiri godine kao premijer Crne Gore na ceremoniji prijema naše zemlje u NATO kazao sam da je to dan kada slavimo činjenicu da se o nama više nikada neće odlučitvati iza naših leđa i da članstvo u NATO znači stabilnost i mogućnost za dalji napredak našeg društva – napisao je Marković na Tviteru. Tog dana iz Vašingtona je, kako podsjeća, poručio da je potrebno da se ujedinimo i da Crnu Goru učinimo zemljom u kojoj će se bolje živjeti i biti još više demokratije i jednakih šansi, te da smo, kako je tada kazao, to dužni i nama samima, ali i saveznicima koji su nas podržali i prihvatili za ravnopravnog partnera. N.K.

PODGORICA – Ponašanje premijera brukanje je države i gubitak svakog političkog integriteta, a priče o sukobima među partijama vladajuće većine služe samo za tvrđenje međusobnog pazara i položaja unutar sistema – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Andrija Popović, poslanik i predsjednik Liberalne partije. Popović je kazao da su odlazak premijera Zdravka Krivokapića u Beograd na Sabor SPC i skrivanje temeljnog ugovora ravni nacionalnoj izdaji države. Istakao je da očekuje da će ova vlada ,,opstati i mrcvariti državu“, ali i poručio da državotvorna opozicija treba da prevaziđe sve partijske podjele i da ponudi zajednički program, kao i priliku mladima koji vole Crnu Goru, te da oslobodi sebe balasta prošlosti i tereta loših politika. POBJEDA: DPS je odlučio da ne učestvuje u radu Skupštine. Jedino ste Vi iz Kluba DPS-LP smatrali da treba drugačije i nastavili ste političku borbu u parlamentu. Zašto bojkot, po Vama, nije ispravan potez? POPOVIĆ: Nakon što je poslije usvajanja skandaloznog tužilačkog zakona kojim se ruši crnogorski ustavno-pravni poredak DPS samostalno odlučila da privremeno ne učestvuje u radu Skupštine, Predsjedništvo Liberalne partije donijelo je odluku da poslanik LP neće bojkotovati rad Skupštine. Naprotiv, da treba nastaviti još snažnije učešće u radu parlamenta, ali i na svakom drugom mjestu na kojem se brani suverenitet Crne Gore i njenih institucija, te njen građanski karakter. Skupština je postala praktično jedino mjesto, uz ulicu naravno, đe se slobodno mogu iznijeti stavovi i đe javnost može da čuje što sve sprema Crnoj Gori kleronacionalistička vlast.

Vlada je pristala da bude „peta kolona“ i pijun interesa druge države i sada nažalost svi trpimo. Vjerujem samo da sada konačno svi vide, pa i oni koji nijesu vjerovali, da je to realna, ogromna opasnost nad Crnom Gorom a ne mržnja prema bilo kome. Crna Gora pripada i njenim Crnogorcima i Srbima i Muslimanima, Bošnjacima, Albancima, Hrvatima, Romima, svim građanima, ali nikako i nikad, nikome sa strane ko želi da nam kroji naše živote u našoj kući – poručio je Andrija Popović POBJEDA: Iz DF-a poručeno je da Krivokapić više nema podršku tog saveza. Predložili su ostalim članicama većine potpisivanje sporazuma, jer Krivokapiću, kakao kažu, više ne vjeruju. Dio većine, međutim, stao je na stranu premijera. Šta se to dešava unutar parlamentarne većine, kako je moguće da Vlada opstaje u ovakvoj neuobičajenoj situaciji kada trpi najoštrije kritike od onih koji su je birali? Je li moguć pad Vlade? POPOVIĆ: Nestabilnost, pogubljenost i lutanje, uz ogroman vjerski uticaj bile su karateristike ovih partijskih subjekata i prije nego su postali vlast. Nekada se to ticalo samo njih i njihove nedozrelosti, danas se nažalost tiče svih nas i budućnosti naše države. Upravo iz nezajažljive želje za vlašću i netrpeljivosti i revanšizma prema državotvornim partijama prethodne većine, oni se održavaju. Zato mislim

da će ova vlada, nažalost većinske Crne Gore, opstati i mrcvariti državu i da priče o sukobima među njima služe samo za tvrđenje međusobnog pazara i položaja unutar sistema, po dubini i horizontali. Najgore u svemu jeste što Crna Gora zbog toga trpi stalne skandale, brukanje u zemlji i inostranstvu, što je ponižavajuće, pa ko god bio premijer ili ministri, jer ipak oni predstavljaju institucije ove države. POBJEDA: Kako gledate na ponašanje Krivokapića, njegovo obećanje da će potpisati temeljni ugovor sa SPC, odlazak u Beograd, nepotpisivanje, kao i to što taj ugovor još niko nije vidio? POPOVIĆ: Ponašanje premijera brukanje je države i znači gubitak svakog političkog integriteta. Osim toga, takvo ponašanje kada je u pitanju samovoljni odlazak u Beograd na Sabor SPC i skrivanje ugovora koji treba da potpiše u ime Crne Gore ravni su nacionalnoj

Posljedica nesposobnosti ili zle namjere Vlade POBJEDA: Još nemamo budžet za narednu godinu. Kakav je Vaš komentar, ko je odgovoran za to? POPOVIĆ: Zakonski rok koji teče još od decembra prošle godine konačno je probijen u martu tekuće godine. Ustav propisuje da Vladi prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31. marta tekuće godine, ali Ustavni sud kao i mnoge druge institucije su namjerno blokirane. Državne finansije su u vanrednom stanju, prinudno finansiranje za sve institucije, plate kasne budžetskim jedinicama a upitan je i legitimitet trošenja novca na novoformirane organe koje Zakon o budžetu još ne prepoznaje pa se novac troši nenamjenski i mimo onoga što je u Zakonu. Od nadležnog ministarstva nijesmo dobili ništa drugo osim prijetnji zaposlenima, revanšizam i samovoljno ukidanje ili sabotiranje finansiranja organa koji im nijesu po volji. Trpe i javne nabavke i javni tenderi pa je država došla u ponižavajuću situaciju da nam policija nema vozila, apoteke nemaju ljekova, nema goriva za službe od javnog značaja, kao da smo se vratili u 90-e godine prošlog vijeka, doba sankcija međunarodne zajednice, sa ovom nesrećnom Vladom. To nije ničija krivica osim njihove nesposobnosti ili zle namjere.

Politika

Neđelja, 6. jun 2021.

beralne partije

anjem priča o enje pazara izdaji države, Ustava i građana. Ne može Krivokapić po svojoj volji da ide na crkvene sabore i dogovara uslove države Crne Gore sa sveštenim licima po inostranstvu, on to mora da uradi pred licem javnosti, na sjednici Vlade, u Skupštini, i da o svim potezima upozna izvršnu i zakonodavnu vlast, a ujedno i građane. Nije Crna Gora niti njegova prćija niti đedovina, već građanska država sa svim institucijama sistema, suverena i međunarodno priznata. POBJEDA: Kako komentarišete saopštenje MVP-a da ih „zabrinjava retorika Srbije protiv Krivokapića i Vlade“, u čemu je, kako navode, učestvovao „sami državni vrh Srbije“? POPOVIĆ: Za razumnog čovjeka i normalno društvo to pitanje uopšte ne bi bilo čudno, da jedna država reaguje i protestuje kada neka druga država pokušava da se konstantno miješa u njen suverenitet. Iako su do juče to proglašavali antisrpstvom i histerijom bivše vlasti, danas je i svima njima jasno o kakvoj se opakoj velikosrpskoj namjeri tu radi. Međutim, duboko su zaglibili u velikosrpski i crkveni zagrljaj iz kojeg se neće tako lako iščupati, za njih je možda i kasno. Ova vlada je produkt takvog miješanja, ali su pristali da budu „peta kolona“ i pijuni interesa druge države, i sada nažalost svi trpimo. Vjerujem samo da sada konačno svi vide, pa i oni koji nijesu vjerovali, da je to realna ogromna opasnost nad Crnom Gorom a ne mržnja prema bilo kome. Crna Gora pripada i njenim Crnogorcima i Srbima i Muslimanima, Bošnjacima, Albancima, Hrvatima, Romima, svim građanima, ali nikako i nikad, nikome sa strane ko želi da nam kroji naše živote u našoj kući. POBJEDA: Većina je odbila prijedlog DPS-a da se odgodi glasanje o tužilačkim zakonima, a da se u međuvremenu otvori dijalog o izboru čelnika pravosuđa. Je li dijalog vlasti i opozicije sada nikad dalji? POPOVIĆ: Dijalog vlasti i opozicije praktično ne postoji, niti ima želje vlasti za njim. Prethodna Vlada trudila se kroz više mandata i ulagala napore u održavanje dijaloga i stalno uključivanje opozicije u donošenje odluka, kako bi izgradili demokratski sistem i približili Crnu Goru evropskim vrijednostima. Ovoj većini do toga nije stalo. Da jeste, oni bi čuli prvo stavove Venecijanske komisije i EU, a zatim i počeli dijalog sa opozicijom koja ima samo jednog poslanika manje, ako Ustavni sud, čiji je rad dugo blokiran potvrdi legalnost njihovog 41-og mandata. Oni ignorišu preporuke EU i ispunjavaju svoju agendu koju su očigledno dužni SPC,

da ostvare. POBJEDA: Odbor za ljudska i manjinska prava nije podržao prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. Kakav je Vaš komentar i očekujete li drugačiju odluku na plenumu? POPOVIĆ: Kako može podržati Odbor za ljudska i manjinska prava rezoluciju o genocidu u Srebrenici kada se na njegovom čelu nalazi poslanik DF-a koji je sve ove godine otvoreno negirao genocid u Skupštini Crne Gore i nazivao osuđene ratne zločince herojima? Nažalost, Crna Gora je danas u teškoj situaciji i mora da trpi takve pojave i takvo nazadovanje, propadanje u rupu vjekova bez dna, u retrogradne i zaostale ideološke matrice. Na Zakonodavnom odboru takođe rezolucija nije dobila potrebnu većinu, samo su je podržali LP, SDP, BS. Teško da na plenumu može biti drugačije, kada poslanici vlasti ne smiju da glasaju po svojoj savjesti nego po diktatu partija ili crkve. U suprotnom, valjda bi par poslanika iz manjinskih naroda koji su članovi vladajućih partija glasali za ovu rezoluciju koja je simbol tragedije BiH, kao i oni poslanici koji za sebe govore da su građanski nastrojeni. POBJEDA: Uskoro će u parlamentu i glasanje o prijedlogu za smjenu ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Kakav scenario očekujete? POPOVIĆ: Nevjerovatno je licemjerje i neodgovornost prema građanima partija ove parlamentarne većine jer u svakoj normalnoj državi ministar bi nakon takvog skandala sam podnio ostavku, ovdje ga onaj koji ga je i predložio, predsjednik Vlade poziva da to uradi, međutim ministar Leposavić mnogo ne haje za to. To mnogo govori i o premijeru i o ministru, ali i o tome kako oni vide građane, kao potpuno nebitan faktor. Ali zato svoje fotelje vide kao nešto za što se vrijedi boriti svim silama, pa čak i po cijenu gaženja sopstvene časti i digniteta. Posebno je tužna uloga Abazovića i Ure koji ćute i glasaju za ministra koji negira genocid u Srebrenici, da stvar bude gora, još ga i brane a sam ministar demantuje ih i potvrđuje svoj stav. Niko ne zna što da očekuje i mogu li nekom političko-vjerskom vratolomijom spriječiti razrješenje Leposavića. POBJEDA: Krivokapić je odbio da dođe na kontrolno saslušanje pred Odborom za bezbjednost i odbranu. Kako komentarišete to što premijer ne poštuje Skupštinu Crne Gore? POPOVIĆ: Teško da se može išta drugo reći osim da je to bahat odnos, nečastan prema poslanicima koji su ih birali i da

Krivokapić će morati da traži oprost od građana POBJEDA: Predsjednici Vlade i Skupštine, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić, kao i poslanici DF-a bili su na večeri sa Joanikijem, uz srpske pjesme i tri prsta. Prethodno su dočekali Joanikija ispred Hrama, a Krivokapić je od njega tražio i oprost. Kako Vam sve to izgleda, ko vlada Crnom Gorom? POPOVIĆ: Te scene izgledale su tužno i ponižavajuće za Crnu Goru, po Ustavu građansku i sekularnu državu. Gledati državni vrh kako po nekim zakulisnim skupovima, crkvenim saborima i dernecima sa popovima pjeva nacionalističke pjesme, kako premijer, predsjednik Skupštine, poslanici jedne države ponizno stoje pred nekim sveštenim licem, je porazno. Svako ima pravo na svoju vjeru, i Krivokapić može da traži oprost za što god želi, ali prvo bi morao i moraće da zatraži oprost od građana Crne Gore, za sve što im je uradio i za sva poniženja koja trpimo. Vjerski sentiment je lična stvar i ne može se nametati sa najviših državnih funkcija. Iz toga je jasno da oni ništa ne razumiju suštinski iako su i sami javno progovorili o uticaju iz Beograda i miješanju Srbije.

pokazuje da građane poštuju i smatraju važnim volju javnosti, taman koliko lanjski snijeg. Tragom Krivokapića idu i ministri u Vladi i drugi funkcioneri koji u kontinuitetu odbijaju da se pojave na odborima Skupštine, u kojima oni sami imaju većinu i nepoznata je pojava u evropskom parlamentarnom životu. Umjesto toga oni se saopštenjima obračunavaju sa kritičarima i podnose tužbe, umjesto da dođu i sve obrazlože a i njima je jasno kakve katastrofalne promašaje prave, pa im je lakše da se ne pojave pred lice javnosti. POBJEDA: Kako se boriti protiv svega što se dešava danas u Crnoj Gori, koji je pravi put da se sačuvaju vrijednosti koje baštini Crna Gora? POPOVIĆ: Prije svega, mi moramo da insistiramo na vrijednostima na kojima i počiva crnogorski građanski pokret, antifašizam, slobodno društvo, građanska država, tolerancija i prihvatanje, evropski duh, sekularizam i ljudska prava. Ne možemo se nacionalizmom boriti protiv njihovog nacionalizma, oni su tu šampioni, njihov nacionalizam ojadio je ove prostore i zamračio decenije za nama. Zato treba da pokažemo alternativu, onakvu kakva je ona bila 1989. nakon „antibirokratske“ revolucije ali i kakva treba da bude 2020. nakon „klerikalnomedijske“ revolucije. Za to treba da prevaziđemo sve partijske podjele unutar državotvorne opozicije, da ponudimo zajednički program, da ponudimo priliku mladim, novim ljudima koji vole ovu zemlju iskreno i da oslobodimo sebe balasta prošlosti i tereta loših politika. i. kopriVica

POVODI: Kako je djelovanje Srpske pravoslavne crkve ograničeno zakonom u Srbiji i u Hrvatskoj

Srpska crkva otuđuje manastire samo u Crnoj Gori

Beogradska patrijaršija

PODGORICA- Srpska pravoslavna crkva nije vlasnik najvećih crkava u Beogradu: Hrama Svetog Save, Saborne crkve, Crkve Sveti Marko – čije se zemljište vodi kao državno bez obzira što je crkvi vraćen najveći dio imovine. SPC sa državom nije potpisivala nikakav ugovor, ali se vlada prema Zakonu o crkvama i vjerskim zajednicima. Za razliku od takve situacije u Srbiji, SPC u Crnoj Gori traži da svi manastiri pređu u njeno vlasništvo, kao da u potpunosti kontroliše izgradnju novih.

Diskriminacija

Posljednja verzija temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, a koju je prema očekivanjima vrha SPC trebalo da u Beog ra d u p o t p i š e p re m i j e r Zdravko Krivokapić, sadržala je diskriminatorsku odredbu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Kako je već pisala Pobjeda, usaglašena verzija ugovora o kojoj je u Beogradu raspravljao Krivokapić sa episkopima i patrijarhom Porfirijem sadržala je član u kojem se decidno navodi ,,da se ne može graditi niti jedan vjerski pravoslavni objekat u Crnoj Gori bez saglasnosti nadležnog arhijereja SPC“. To faktički znači da bi za gradnju crkve ili hrama, recimo, Crnogorska pravoslavna crkva morala dobiti dozvolu od jednog od četiri episkopa SPC u Crnoj Gori, koji odbijaju da priznaju postojanje CPC! Tačnije, Beogradska patrijaršija bi, jer je u međuvremenu ukinut Episkopski savjet i centralizovana SPC, donosila takve odluke. Znači, u Crnoj Gori, ukoliko se potpiše temeljni ugovor, SPC traži da bude država u državi, da svi manastiri pređu u njeno vlasništvo, ali i da zabrani gradnju drugih. U drugim zemljama pozicija SPC je bitno drugačija, pa čak i u Srbiji. Ministarka kulture Srbije Maja Gojković uslišila je primjedbu partijarha Porfirija pa je nacrt Zakona o kulturnom nasljeđu vratila na doradu, iako je prošla javna rasprava. Posebna pažnja posvetiće se zaštiti kulturnog nasljeđa SPC na Kosovu – odno-

sno SPC je najveću primjedbu imao na član 102 ovog zakona po kojoj bi crkva na Kosovu od vlasnika bila svedena na korisnika imovine koju ima. Ministarka je ekspresno odgovorila da će izaći u susuret SPC, mada je to pravno neizvodljivo, a patrijarh je imao primjedbu što se u pomenutom nacrtu zakona pominje Vojvodina čak u šest članova, ali se ne pominje Kosovo. Sa druge strane, imovina SPC ni u Srbiji nije konačno definisana, odnosno SPC nije na primjer stoprocentni vlasnik najvećih crkava u Beogradu: Hrama Svetog Save, Saborne crkve, Crkve Sveti Marko – čije se zemljište vodi kao državno bez obzira što je crkvi vraćen najveći dio imovine. Tamo gdje može, crkva pritiska i ucjenjuje državu, a gdje ne može, u tišini potpisuje sporazume i sarađuje bez ikakvog otpora. Pošto je u Srbiji prepoznata kao tradicionalna vjerska zajednica i priznaje joj se kontinuitet – SPC sa državom nije potpisivala nikakav ugovor, ali se vlada prema Zakonu o crkvama i vjerskim zajednicima. Prema njemu, crkva samostalno upravlja svojom imovinom, ona može graditi i stambene zgrade, proizvodne i druge objekte u skladu sa zakonom, ali su joj za sve potrebne dozvole organa koji regulišu ovu oblast. U Temeljnom ugovoru SPC zaključenim sa Hrvatskom takođe stoji da SPC ima pravo da gradi crkve, zgrade, povećava ili preuredjuje već postojeće ali samo u dogovoru sa nadležnim tijelima Hrvatske i prema zakonodavstvu ove države. Podsjećamo, SPC se ovim ugovorom i obavezala da je korisnik imovine, odnosno Hrvatska je SPC dala u vlasništvo, ali ne i u posjed matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Hrvatske a oduzeto je za vrijeme jugoslovenske komunističke vladavine. Kulturna i umjetnička baština SPC u Hrvatskoj i brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama SPC u Hrvatskoj sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne kulturne baštine Hrvatske – precizira se u članu 16. ovog ugovora. Nikada se SPC nije bunila javno

ili tražila nešto više od prava propisanih ovim ugovorom.

Uzajamna pomoć

U Srbiji SPC ima onoliki uticaj na javni život koliko joj dopuštaju vladajuće strukture. Odnosno, uvijek se tu radi o uzajamnoj pomoći koja prvo kreće finansijski od države ka SPC, a završava se glasom iz SPC koji govori ono što državi treba pa se onda ta poruka pojačava kroz medije. Dosadašnja praksa govori da su se patrijarsi oglašavali uglavnom kada je veliki novac bio u pitanju: gradnja hrama Svetog Save, pomoć za rekonstrukciju dijela Hilandara koji je izgoreo u požaru dok su za sitnije donacije, ispod milionskih, oglašavali i zahvaljivali lokalni eparsi. Ostalo je zabilježeno i da je patrijarh Irinej uslišio molbu predsjednika Srbije i lično zamolio predsjednika Rusije Putina da se obrati okupljenim građanima ispred hrama Svetog Save – iako je te građane iz raznih krajeva Srbije dovela lično Vučićeva partija. A kakve su zakonske mogućnosti finansiranja SPC? Već je poznato da SPC u Srbiji ne plaća porez, a poreske olakšiće su po članu 30 Zakona o crkvama i verskim zajednicama predviđene za one koji daju priloge i poklone crkvama. Srbija uplaćuje prenziono i socijalno osiguranje sveštenicima, a oni zauzvrat, mada ne piše u zakonu, čine potrebne protivusluge državi. Kada se radi o finansiranju SPC u Hrvatskoj, Temeljni ugovor precizira da sveštenstvo iz budžeta Hrvatske dobija iznos od dvije bruto osnovice za plate javnih i državnih službenika pomnoženih sa brojem sveštenih osoba. Naravno, predviđeno je i da novoosnovane parohije u gradu ne mogu imati manje od 1.500, a na selu manje od 500 vjernika. Uzimajući samo ove osnovne zakonske stvari u obzir, jasno je da su odnosi crkve i države, iako zakonski razdvojeni, u praksi isprepletani, ali i da SPC u Srbiji nikada nije padalo na pamet da u vlasništvo traži ono što je njeno ali na šta je država posebno osjetljiva jer je u te objekte uložila mnogo novca. V. cVejić

Ekonomija

Neđelja, 6. jun 2021.

Iz nove avio-kompanije poručuju da Air Montenegro nema problem sa dozvolama za slijetanje, od 15. jula lete za Frankfurt

Šćuric: Teško će se dobiti slotovi za Pariz i London

PODGORICA - Dobijanje slotova za letove To Montenegra apsolutno nije problem niti prepreka u operacijama i poslovanju te kompanije, saopšteno je Pobjedi iz novog nacionalnog avio-prevoznika. Jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da će problema svakako biti, pogotovo za aerodrome u Parizu i Londonu. Slot u avio-saobraćaju označava dozvoljeno vrijeme slijetanja i polijetanja, koje aviokompanija ima na aerodromima. To je imovina avio-prevoznika.

- Za sve destinacije koje smo najavili smo dobili slotove prema potrebama našeg reda lećenja. Takođe i za destinacije koje planiramo da uvedemo i za koje pregovaramo nijesmo naišli na prepreku u komunikaciji slotova koji su

Alen Šćuric

nam od tih aerodroma potrebni – kazali su Pobjedi iz To Montenegra. Iz te kompanije je u petak saopšteno da će od 15. jula letjeti ka Frankfurtu dva puta sedmično. Avioni Air Montenegra će ka toj destinaciji letjeti ponedjeljkom i četvrtkom iz Podgorice. Pored Frankfurta, Air Montenegro će za sada, kako je ranije najavljeno, letjeti ka Beogradu, Banjaluci i Ljubljani. Iz kompanije najavljuju brzo i nove destinacije. Šćuric kaže za Pobjedu da

Avion To Montenegra

slotovi zavise od aerodroma do aerodroma, a sada je sve dodatno otežano zbog korone. - I dok su slotovi na londonskom Hitrou oko 70 miliona eura ako želite letjeti svaki dan, na većini aerodroma oni se ne plaćaju. No, to ne znači da ih je lako dobiti. Upravo suprotno. Kod slotova su važna takozvana djedovska prava, odnosno prava slijetanja koje kompanije vuku od devedesetih, dakle 30 i više godina. Kompanije takva djedovska prava čuvaju kao samo zlato, pa lete na aerodrome čak i kada nije isplativo (zima npr.) samo da zadrže slotove jer ako ih izgube više ih neće moći dobiti nazad – pojasnio je Šćuric. On smatra da je nova vlast u Crnoj Gori napravila veliki nonsens što je ukinula Montenegro erlajnz prije pokretanja Air Montenegra i nije prebacila automatizmom slotove na novu kompaniju. Prema njegovim riječima na aerodromu Frankfurt je prilično teško dobiti slotove. - Niz kompanija slotove na Frankfurtu dobija razmjenom sa Lufthansom (Kroacia erlajnz npr.) odnosno zapravo koriste Lufthansine slotove. Nije nemoguće dobiti tamo slotove, ali taj aerodrom je jedan od najtežih za dobijanje slotova u Evropi. Aerodrom u Parizu je prilično težak za dobijanje slotova, aerodrom Beč bitno lakši, a najteži je londonski aerodrom Hitrou – saopštio je Šćuric. S. POPOVIĆ

Medojević objavio detalja ugovora o radu direktora TO Montenegra

Plata 4.400, plaćen stan i otpremnina sto hiljada PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je da je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić obezbijedio neviđeni ugovor o radu izvršnom direktoru avio-kompanije To Montenegro Predragu Todoroviću. On je rekao da je Todorović, po ugovoru, dobio mjesečnu platu od 4.400 eura, plaćen stan od hiljadu eura, bonus čim poleti prvi avion od 30 hiljada eura i otpremninu od 100 hiljada eura. Ugovorom su, kako tvrdi Medojević, predviđeni i određeni bonusi, između ostalog i bonus od 50 hiljada eura ako broj putnika bude preko 300 hiljada za godinu. - Sve poslove oko gašenja stare i osnivanja nove kompanije je vodio ministar finansija?! A resorni ministar, ministar Bojanić, se nije pitao ništa. Evo kako se troše pare poreskih obveznika i kako je Spajić široke ruke za svoje drugove - naveo je Medojević. On je objasnio da se bonusi menadžmentu uglavnom daju kada ostvari profit ili ako

Ugovorom su, kako tvrdi Medojević, predviđeni i određeni bonusi, između ostalog i bonus od 50 hiljada eura ako broj putnika bude preko 300 hiljada za godinu. Socijaldemokrate pozvale Vladu da objavi Todorovićev ugovor o radu mu se definišu neki specifični poslovni ciljevi koji će dovesti do smanjenja troškova, restrukturiranja i slično - Ovo je primjer štetnog ugovora i namještanja poslova poručio je Medojević. On je podsjetio i da je Spajić rekao da će gašenje Montenegro erlajnza i osnivanje To Montenegra koštati građane nula eura. - Do sada ta nula nas je koštala 21 milion eura za avione bez motora plus 19 miliona osnivačkog uloga plus bonusi za direktore - zaključio je Medojević. I Socijaldemokrate su pozvale Vladu da objavi ugovor o radu izvršnog direktora avio-kompanije To Montenegro Predraga Todorovića, kako bi,

kako su naveli, demantovala navode koji su se na tu temu pojavili. - To je u interesu kako Vlade tako i svih građana - rekli su iz SD-a. - Pošto vjerujemo da Vlada, koja je rekla da će osnivanje kompanije koštati nula eura, nikad ne bi podržala ovakav ugovor, kao i zbog činjenice da bi ovakav ugovor bio u kafastrofalnom nesaglasju sa porukama Vlade o štednji, vjerujemo da je prije svega njima u interesu da što prije razjasne ovu situaciju - rekli su iz SD-a. Iz te partije su najavili da će ugovor, ukoliko ga Vlada ne objavi, svakako tražiti prema Zakonu o slobodnom pristupu N. K. informacijama.

STAV: Značaj misije Svetog Stefana i Miločera u crno

» Piše: Predrag NENEZIĆ

Moramo naš „zlatn

Nemam dilemu da bi odlaskom Amana reputacija Crne Gore kao atraktivne turističke i investicione destinacije bila, najblaže rečeno, žestoko narušena na duži rok. I da bi u kratkom roku negativne posljedice osjetila naša cjelokupna turistička privreda Misija Svetog Stefana i Miločerskog parka je od samog početka razvoja turizma u Crnoj Gori bila jasno određena. Ovaj jedinstveni prirodni ambijent sa autentičnim ribarskim selom još je davnog 13. jula 1960. postao ekskluzivni turistički kompleks, koji je u globalnim razmjerama promovisao Crnu Goru i tadašnju Jugoslaviju i postao destinacija za svjetski džet-set. Sudionici tog vremena svjedoče o poznatim gostima, o brojnim nagradama, kao i o onoj tada najprestižnijoj, Zlatnoj jabuci iz 1972. godine. Samo iz Amerike je u prosjeku Sveti Stefan posjećivalo 120 grupa godišnje, a plaćalo se uglavnom u dolarima.

REVITALIZACIJA

Ono što se ne pominje često, a svakako se jasno da zaključiti, jeste činjenica da su ovi hoteli oduvijek bili ekskluzivni, a pripadajuće plaže bile dominantno u hotelskom režimu u periodu tokom kojeg su hoteli bili otvoreni. Samo tako se i mogao postići ekskluzivitet i prestiž ovog jedinstvenog grada hotela, Miločera i pripadajućeg prostora sa plažama. Turbulentne devedesete godine prošlog vijeka ostavile su trag i na Svetom Stefanu. Nemogućnost ozbiljnijih ulaganja u održavanje i, posebno, investicije koje bi omogućile



Direktni finansijski efekti ovog aranžmana govore dovoljno. Do početka ove godine u kompleks je uloženo preko 70 miliona eura, plaćeno je 21,5 miliona za zakup, a više od 22 miliona eura poreza i doprinosa uplaćeno je u državnu kasu. Sve ovo potvrđeno je nalazima tri međunarodne revizorske kuće. Do sada je u ovom ekskluzivnom kompleksu bilo zapošljeno i do 50 odsto više ljudi nego ranije, a jasno je da su indirektni efekti mnogo veći

da ovaj kompleks održi korak sa najprestižnijim svjetskim destinacijama, učinile su da Sveti Stefan dočeka početak novog milenijuma na nivou prosječnog hotela, kojeg su inostrani turoperatori reklamirali u svojim katalozima kao hotel sa tri zvjezdice i u kojem su prosječne cijene noćenja pale za više od deset puta u odnosu na nekadašnje slavne sedamdesete i osamdesete godine prošlog vijeka. Tako da su tur-operatori iz Velike Britanije, na primjer, sedmodnevni boravak u hotelu Sveti Stefan nudili za manje od 500 funti.

DOLAZAK AMANA I MEĐUNARODNA PODRŠKA

Zbog toga je tadašnja Vlada Crne Gore odlučila da raspiše međunarodni tender, koji je trebalo da ispuni dva cilja. Da obezbijedi partnera koji će realizovati investiciju, ali i brend koji je u novom vremenu bio apsolutno neophodan kako bi Sveti Stefan ponovo zablistao na globalnoj mapi. Koliko je važna bila potpuna rekonstrukcija, govori i podatak da je prosječna veličina dvokrevetne sobe iznosila 25 m2, što je i tada već bilo daleko ispod zahtijevanog standarda za sobu u hotelu kategorije pet zvjezdica. Međutim, ispod površine, još veći problem je bila zastarjela, odnosno izraubovana infrastruktura. U prilog tome idu i izvještaji i obimna foto dokumentacija koja svjedoči o tadašnjem stanju turističkog kompleksa. Nakon uspješno provedenog tenderskog postupka - u kojem su savjetnici Vlade bili renomirani međunarodni eksperti iz te oblasti, uključujući i vrhunskog eksperta angažo-

vanog od strane USAID-a, odnosno američkog naroda krajem januara 2007. godine potpisan je ugovor o zakupu i investiranju, kako bi se dostigao standard usluge koju svojim gostima pruža Aman Resorts. Sklapanjem ugovora ispunjena su oba cilja, a potpisivanju ovog dokumenta u Vili ,,Gorica“ prisustvovali su najviši zvaničnici američke ambasade.

INVESTICIJA I UTICAJ NA TURISTIČKU PONUDU

Ugovorom je, između ostalog, obezbijeđena visoka investicija od strane zakupca ostrva, zadržavanje svih zaposlenih i visoka godišnja renta. I uspjeli smo dovesti svjetski brend Amanresorts u Crnu Goru. Kakav je to uspjeh bio ilustruje činjenica da je te godine renomirana svjetska kompanija Zagat, koja se bavi ocjenom kvaliteta u turističkoj industriji, rangirala Aman Resorts na prvo mjesto na svijetu, ispred lanaca hotela Four Seasons i Mandarin Oriental. Direktni finansijski efekti ovog aranžmana govore dovoljno. Do početka ove godine u kompleks je uloženo preko 70 miliona eura, plaćeno je 21,5 miliona za zakup, i a više od 22 miliona eura poreza i doprinosa uplaćeno je u državnu kasu. Sve ovo potvrđeno je nalazima tri međunarodne revizorske kuće. Do sada je u ovom ekskluzivnom kompleksu bilo zapošljeno i do 50 odsto više ljudi nego ranije, a jasno je da su indirektni efekti mnogo veći. Takođe, ne smijemo zanemariti i još jednu činjenicu. Poslovanje Amana je bez ikakve sumnje doprinijelo da poraste vrijednost nekretni-

Sofija Loren tokom boravka na Svetom Stefanu

Ekonomija

Neđelja, 6. jun 2021.

ogorskom turizmu

sačuvati ni brend“ Nema renomiranog svjetskog medija i specijalizovanog časopisa koji nije pisao u superlativu o hotelu Aman Sveti Stefan



Ekskluzivitet ove turističke ponude ne može se postići bez hotelskog režima na plažama, kao i bar jedne plaže, isključivo rezervisane za hotelske goste. Na kraju je napravljen kompromis - da sve staze u Miločerskom parku kao i ugostiteljski objekti ostanu u režimu javnog korišćenja, a da samo Kraljičina plaža bude rezervisana isključivo za potrebe Amanovih gostiju, uz uslov da se napravi zaobilazna staza iza današnjeg SPA objekta, kako se ne bi prekidalo šetalište od ostrva do Pržna

Miločer

na, ali i cijene usluga na širem prostoru Crnogorskog primorja. I tada sam rekao, a danas sa sigurnošću mogu reći da smo dolaskom brenda Aman mnogo dobili i pozicionirali Crnu Goru na listu najtraženijih investicionih destinacija. Nakon Amana, Porto Montenegro, Luštica Bay i Porto Novi su doveli druge renomirane brendove kao što su One&Only, Regent, Chedi itd. Tu je čitav niz manjih, izuzetno kvalitetnih hotela, čime se ubrzano mijenja struktura u korist osnovnog turističkog smještaja, hotela. Važno je sve ovo imati u vidu, iako vjerujem da većina građana i turističkih radnika dijeli moje mišljenje i ocjene u vezi značaja brenda Aman Resorts za Sveti Stefan, Budvu i ukupnu turističku industriju u Crnoj Gori.

EKSKLUZIVITET

Međutim, moramo se vratiti na početak priče. Ekskluzivitet ove turističke

ponude ne može se postići bez hotelskog režima na plažama, kao i bar jedne plaže isključivo rezervisane za hotelske goste. Aman, kao i većina brendova najviše klase zahtijevaju potunu privatnost svojih gostiju što je i slučaj u njihovim ostalim resortima. To je bio veliki i naizgled nepremostiv problem i tokom prvobitnih pregovora još 2005. i 2006. godine. Na kraju je napravljen kompromis - da sve staze u Miločerskom parku kao i ugostiteljski objekti ostanu u režimu javnog korišćenja, a da samo Kraljičina plaža bude rezervisana isključivo za potrebe Amanovih gostiju, uz uslov da se napravi zaobilazna staza iza današnjeg SPA ob-

jekta, kako se ne bi prekidalo šetalište od ostrva do Pržna. To je bio minimum potreban za funkcionisanje Amana kao najekskluzivnijeg hotelskog brenda na svijetu. Siguran sam da prisustvom ovog brenda u komšiluku i mještani i Budvani dobijaju mnogo više, nego zahtjevom da se plaža učini svima dostupnom. Dakle, kao što su nekada čuveni gosti poput princeze Margaret, Jurija Gagarina, Sofije Loren ili Elizabet Tejlor imali privatnost, danas se to u ovakvim hotelima mora obezbijediti planetarno poznatom Dejvidu Bekamu, slavnom Robertu de Niru ili Selmi Hajek. Da li bi Đoković ovdje organizovao vjenčanje da nije imao perfektnu uslugu i garantovanu privatnost? Dakle, nije Aman iz kaprica ili nekih drugih skrivenih razloga odlučio da ove godine ne prima goste, već mu je uskraćeno da obezbijedi bar minimalne uslove, bez kojih ovaj



hotelski operater prosto ne može funkcionisati i pružiti uslugu, koju očekuju njegovi gosti na Svetom Stefanu, a koja se podrazumijeva u svih ostalih 32 hotela ovog najprestižnijeg operatera širom svijeta. I nijesu to standardi samo ovog hotelskog brenda, koji je svih posljednjih godina, i pored sve jače konkurencije u ovom luksuznom segmentu, i dalje u samom svjetskom vrhu, nego bar još dvadeset njih rangiranih iza Amana na globalnom nivou.

TOP TEN

Praktično nema renomiranog svjetskog medija i specijalizovanog časopisa koji nije pisao u superlativu o hotelu Aman Sveti Stefan. I krajem prošle godine, tačnije u decembru 2020, svjetski priznati The Luxury Traveler Expert objavio je listu 10 najboljih hotela na svijetu i na toj listi Aman Sveti Stefan je zauzeo šesto mjesto. A

I krajem prošle godine, tačnije u decembru 2020, svjetski priznati The Luxury Traveler Expert objavio je listu 10 najboljih hotela na svijetu i na toj listi Aman Sveti Stefan je zauzeo šesto mjesto. A Luxury Travel Intelligence je pretprošle godine rangirao Aman Resorts na prvo mjesto, a ove godine na drugo mjesto na globalnom nivou u konkurenciji stotina drugih brendova i desetina hiljada hotela

Većina brendova najviše klase zahtijevaju potpunu privatnost svojih gostiju

Luxury Travel Intelligence je pretprošle godine rangirao Aman Resorts na prvo mjesto, a ove godine na drugo mjesto na globalnom nivou u konkurenciji stotina drugih brendova i desetina hiljada hotela. Da li ima vremena da se nešto promijeni, ne znam. Ali, znam da je, uz prethodno stvaranje povoljnog i stabilnog ambijenta za poslovanje, zahvaljujući znatno premašenoj ugovorenoj investiciji i hotelskom lancu Aman Resorts, Crna Gora napravila fantastičan uspjeh i u kratkom roku se pozicionirala na turističkoj mapi elitnih destinacija.

BEZ PRAVA NA GREŠKE

I nemam dilemu da bi odlaskom Amana reputacija Crne Gore kao atraktivne turističke i investicione destinacije bila, najblaže rečeno, žestoko narušena na duži rok. I da bi u kratkom roku negativne posljedice osjetila naša cjelokupna turistička privreda. Više nemamo pravo na greške. Dosta smo ih napravili i u turizmu, ne vodeći računa o oskudnosti najvažnijeg resursa, prostora. Žal za ,,zlatnim osamdesetim“ crnogorskog

turizma i dalje je prisutan, iako, srećom, sve manje. Bez šire elaboracije, krajem osamdesetih prošlog vijeka, samo u Budvi, u strukturi smještajnih kapaciteta kampovi i odmarališta su učestvovali sa 47 odsto, a privatni smještaj sa dodatnih 35 procenata. Svaki komentar je suvišan. Crna Gora se još 2001. godine, usvajajući masterplan, odnosno strategiju razvoja ove privredne grane, opredijelila za razvoj visokokvalitetnog i održivog turizma. To je jedini primjeren način ekonomskog korišćenja jedinstvene raznolikosti prirodnih ljepota i kulturnog nasljeđa u našoj maloj prelijepoj državi. Zato su nam potrebni hoteli. I sa tri zvjezdice. I sa četiri zvjezdice svakako. Cilj mora da bude ostvarenje što većih koristi, uz što manje korišćenje resursa. Ali, prije svega nam treba Aman, One&Only, Regent, Chedi i ostali svjetski brendovi, koji otvaraju prostor za sve više visokokvalitetnih manjih hotela koje gradi domaći kapital i kojima upravlja domaće znanje. A privatni smještaj može samo imati koristi od toga. U konačnom, na dobrobit i u funkciji rasta životnog standarda i kvaliteta života svih naših građana. (Autor je nekadašnji ministar turizma i zaštite životne sredine i jedan od potpisnika Ugovora o dugoročnom zakupu i investiranju sa kompanijom Aman Resorts)

Do početka ove godine u kompleks je uloženo preko 70 miliona eura

Društvo

Neđelja, 6. jun 2021.

Podaci iz Instituta za javno zdravlje

Registrovana 33 slučaja infekcije, nije bilo preminulih PODGORICA – U Crnoj Gori su, od posljednjeg presjeka, registrovana 33 nova slučaja infekcije korona virusom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Prijavljen je oporavak kod 49 pacijenata

Iz IJZ-a su kazali su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa, tokom petka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.508 uzoraka. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 15, Berana, Pljevalja i Mojkovca po tri, Budve i Bara po dva i iz Nikšića, Cetinja,

Bijelog Polja, Andrijevice i Petnjice po jedan. - Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovid-19 infekcijom kaže se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.591. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 49 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 667. Od početka epidemijskih dešavanja

ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.791. U Podgorici su trenutno aktivna 234 slučaja korona virusa, u Pljevljima 72, Bijelom Polju 61, Rožajama 59, Beranama 35, Nikšiću 34, e po 36, Baru 29, Tivtu 23, Budvi 18, Kotoru 17 i u Herceg Novom, Tuzima i Ulcinju po 12. U Mojkovcu je aktivno osam slučajeva korona virusa, Danilovgradu sedam, Andrijevici, Cetinju, Petnjici i Žabljaku po šet, Šavniku, Plavu tri i u Gusinju dva. U Plužinama i Kolašinu trenutno nema aktivnih slučajeva korona virusa. N. K.

Stručnjak o pravilnoj upotrebi sredstava za dezinfekciju ruku i površina PODGORICA – Dezinfekciona sredstva koja građani svakodnevno koriste više od godinu, kako traje pandemija korona virusa, ne mogu da dovedu do oštećenja kože ili da imaju loš uticaj na druge organe ako se koriste isključivo prema uputstvu, rekao je Pobjedi specijalista epidemiologije i načelnik Odjeljenja za zoonoze i vektorske bolesti u Institutu za javno zdravlje, dr Marijan Bakić. Ipak, on upozorava da nije bezazleno koristiti ove proizvode „na svoju ruku“. - Svaka nepravilna i prekomjerna upotreba ovih proizvoda može izazvati oštećenja kože, kao i respiratorne i gastrointestinalne tegobe - ističe Bakić. Apotekari sa kojima smo razgovarali, kazali su da su se dezinfekciona sredstva za čišćenje površina, ali i za ruke rasprodavala u rekordnom roku samo na početku pandemije korona virusa u našoj zemlji, ali da sada to nije slučaj. - Iako se ona kupuju i dalje, nesporno, ekspanzija potražnje je bila samo na početku kad je čak ponestajalo ovih sredstva. Međutim, kako smo navikli da živimo sa ovim virusom, valjda su se i ljudi opustili pa više ne koriste toliko alkoholne gelove za ruke, ali ni asepsol, dezinko, hidrosept i druga sredstva koja su se ranije rasprodavala čim ih dobijemo - kazala nam je farmaceutkinja u jednoj privatnoj podgoričkoj apoteci. Dr Bakić ističe da svi dezificijensi koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija ukoliko se koriste po uputstvu proizvođača, nemaju štetne uticaje na zdravlje čovjeka. - Koncentrovani hlorni preparati (Domestos, ACE i slično) ako se ne koriste prema preporukama, odnosno ako

Sapun i voda nezamjenljivi u higijeni

Antibakterijski gelovi su vrsta antiseptika koji sadrže 60-70 odsto alkohola

Aktivne supstance Specijalista epidemiologije i načelnik Odjeljenja za zoonoze i vektorske bolesti u Institutu za javno zdravlje, dr Marijan Bakić kazao je da se dezinfekciona sredstva koja preporučuje Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti zasnivaju se na sljedećim aktivnim supstancama: natrijum hipohlorit 0,05-0,5 odsto; etanol 70 odsto; glutaraldehid dva odsto; izopropranol 50 odsto; povidon jod 10 odsto (jedan odsto joda); benzalkonijum hlorid 0,05 odsto; natrijum hlorid 0,23 odsto i formaldehid 0,7 odsto.

Pravilno pranje ruku predstavlja glavnu liniju odbrane u borbi protiv virusa

Preporuka je da se za dezinfekciju ruku i površina koriste gotovi komercijalni proizvodi, a ukoliko se radi o koncentrovanim sredstvima treba napraviti razblaženje sa vodom prema preporuci, odnosno uputstvu proizvođača se koriste u velikoj koncentraciji bez mjera lične zaštite i u uslovima loše ventilacije prostora, mogu da izazovu zdravstvene tegobe - naveo je on. Govoreći o svakodnevnoj higijeni ruku, Bakić kaže da je najefikasnija mjera prevencije redovno pranje sapunom i vodom.

- Poslije toga ruke mogu da se dezinfikuju sredstvima na bazi 70 odsto alkohola u formi gelova i tinktura. Za antiseptički tretman kože ruku može da se koristi i hidrogen u koncentraciji 0,5 odsto - pojašnjava Bakić. Antibakterijski gelovi su vrsta antiseptika koji sadrže

60-70 odsto alkohola i sprečavaju rast i razvoj mikroorganizama, uključujući viruse. - Oni su dobra rezerva ukoliko u blizini nemamo sapun i vodu. Što se tiče sapuna smatra se da nije toliko bitna vrsta (tečni ili čvrsti) već način na koji ga koristite. Pravilno pranje ruku predstavlja glavnu

liniju odbrane u borbi protiv virusa. To podrazumijeva često i temeljno pranje ruku u trajanju od najmanje 20 sekundi. Upotreba alkoholnog gela nakon pranja ruku može biti dodatna zaštita, ali ako je tehnika pranja ruku dobra, to zapravo i nije neophodno ističe Bakić. Da bi prostor bio dezinfikovan, koriste se razna hemijska sredstva, a naš sagovornik ističe da se za održavanje manjih površina preporučuje dezinfekciono sredstvo na bazi 70 odsto alkohola, kao i rastvor natrijum hipohlorita. - Jedno od sredstava na bazi natrijum hipohlorita je varikina. Koristi se u domaćinstvu za izbjeljivanje veša i dezinfekciju površina. Pri upotrebi ovog proizvoda oba-

Fregata Kraljevske ratne mornarice u posjeti Crnoj Gori

Jačanje saradnje između dvije države PODGORICA - Fregata Kraljevske ratne mornarice HMS „Ričmond“ (F-239) uplovila je juče ujutro u Luku Bar i u Crnoj Gori boraviće do 9. juna. Iz Ambasade Velike Britanije u Podgorici saopšteno je da je cilj posjete dalje jačanje saradnje između dvije države. Navodi se da će tokom boravka broda u Luci Bar biti organizovano više bilateral-

nih aktivnosti, uključujući i proslavu rođendana Njenog Veličanstva Kraljice Elizabete II. - Ovim povodom, u Crnu Goru će doputovati i britanska državna ministarka za pitanja odbrane Anabel Goldi, koja će imati nekoliko sastanaka sa najvišim državnim zvaničnicima – kaže se u saopštenju. Dodaje sa da je Fregata „Ričmond“ dio CSG grupe, udarne

borbene grupe nosača aviona. Iz Ambasade su kazali da će, sljedećih sedam mjeseci, ta grupa sarađivati sa saveznicima i partnerima na odbrani zajedničkih interesa i međunarodnog poretka. - Ona okuplja različite snage: diplomatske, vojne, ekonomske i kulturne elemente, kako bi se povećala opšta sigurnost i životni standard, kako u Ujedinjenom Kraljevstvu, tako i širom svijeta – ističe

se u saopštenju. Navodi se da će putujući preko 26 hiljada nautičkih milja, grupa posjetiti više od 40 zemalja širom svijeta. Iz Ambasade su objasnili da se grupa sastoji od devet brodova, 32 aviona i skoro četiri hiljade članova posade koji su zajedno simbol posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva otvorenim društvima i ekonomijama. Istče se da je CSG21 najveća

koncentracija pomorske i avio snage koja je krenula iz Ujedinjenog Kraljevstva, a da predstavlja snažnu prezentaciju transatlanskog partnerstva. Navodi se da je posjeta britanske fregate organizovana u okviru Plana bilateralne saradnje između Ministarstava odbrane Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Britanska ambasadorka Karen Medoks rekla je da

vezno pogledati etiketu na kojoj je naznačeno upustvo za upotrebu koje se odnosi na pravljenje radnog rastvora u zavisnosti od vrste materijala koja se ovom hemikalijom tretira. S obzirom na to da se radi o agresivnoj hemikaliji potrebno je strogo poštovati mjere zaštite koje se odnose na upotrebu zaštitnih rukavica i zaštitu disajnih organa. Iste preporuke su i za Domestos koji je takođe sredstvo na bazi natrijum-hipohlorita - pojašnjava Bakić. Preporuka je da se za dezinfekciju ruku i površina koriste gotovi komercijalni proizvodi, a ukoliko se radi o koncentrovanim sredstvima treba napraviti razblaženje sa vodom prema preporuci, odnosno uputstvu proizvođača. K. J. – J. M.

nije slučajno što je Crna Gora sljedeća stanica za HMS „Ričmond“ u sklopu svjetske turneje udarne borbene grupe nosača aviona. Medoks je kazala da je taj brod vidljiva posvećenost Crnoj Gori kao NATO savezniku i dugogodišnjem prijatelju. - Tokom sljedećih nekoliko dana pokazaćemo našu blisku bilateralnu saradnju, ne samo na polju odbrane i sigurnosti, već i u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala, zaštite životne sredine, STEM obrazovanja i programa žene, mir i sigurnost – dodala je Medoks. N.K.

Intervju

Neđelja, 6. jun 2021.

Prof. dr Živko Andrijašević, istoričar, kaže da su naši manastiri odavno u tuđim rukama i ostaće u tuđim rukama – bilo temeljnog ugovora ili ne

Srpski svet je vječna prijetnja Crnoj Gori PODGORICA - Crna Gora se sastoji iz dva dijela. I to je konstanta koju moramo prihvatiti kao stanje stvari, a ne incident. Jedino što će se stalno mijenjati, jeste odnos između ova dva dijela Crne Gore, odnosno, mijenjaće se njihova veličina i prevlast. S tim u vezi, mnogi misle da je rješenje ,,crnogorskog pitanja“ u tome da pridobijete one iz susjednog tabora, prevedete ih u svoj i tako ostvarite dominaciju. Smatram da je to pogrešno – kaže u intervjuu Pobjedi crnogorski istoričar i profesor crnogorskog Univerziteta Živko Andrijašević. Ističe da se dominacija, u ovom slučaju, ostvaruje jedino kvalitetom i superiornošću vašeg bloka, a ne dovlačenjem u njega preobraćenika iz suprotnog. Zato je, prema njegovim riječima, važnije raditi na kvalitetu sopstvenog bloka, nego na diskreditaciji suprotnog. Objašnjava da je projekat ,,Srpski svet“, ali pod drugim imenom, dio naše prošlosti, jer smo mi već skoro dvije stotine godina dio srpskih političkih projekcija i tajnih programa. – Bio je ,,srpski svet“ i dio naše sadašnjosti u prethodnih trideset godina, a biće, nesumnjivo, i dio naše budućnosti. I tada i danas, cilj je od Crne Gore napraviti politički dominion. Za ostvarenja takvog cilja, Srbiji nikada nije nedostajalo novca, jer za količinu novca kojom se u Srbiji može kupiti Telekom, u Crnoj Gori se može kupiti država - kaže Andrijašević. POBJEDA: Obilježili smo 15 godina nezavisnosti. Vlada je organizovala otužni protokol u centru Podgorice bez ijednog građanina, a građani su svoj praznik obilježili spektakularnom proslavom na Ivanovim koritima? Sve što je postignuto kao da je palo u vodu zbog činjenice da nam državu vode oni koji je ne priznaju, ali i spoznaje da smo svi, posebno prethodna vlast, ali i kompletno društvo mogli



Činjenica je da Ura drži ključeve nove vlasti, i to uz podršku nekog izvan Crne Gore. Mislim da nikako drugačije to i ne bi mogla. No, svojom dosadašnjom politikom ona je izgubila sljedeće izbore, jer je pokazala da nije ni crnogorska, ni građanska stranka, niti stranka reformske orijentacije. Ostalo joj je još obilježje antidepeesovske stranke, koje kada DPS više nije vlast nema velikog političkog značaja – kaže Andrijašević uraditi mnogo više da izgradimo jače temelje i institucije Crne Gore? Vaš komentar? ANDRIJAŠEVIĆ: Uradili smo u ovih petnaest godina tačno onoliko koliko su bile naše mogućnosti. Neko će reći da je moglo i više, a neko da je nezadovoljan i ovim što je urađeno, ali to smo mi. I intelektualci i vlast imaju svoje domete i kapacitete, i oni su ih dosegli. Što se nama ne sviđa koliki su naši dometi i kapaciteti, druga je stvar. Ali se ne slažem s ocjenom da je sve palo u vodu, jer je došla nova vlast, kao ni da je sve cvjetalo dok je bila prethodna. Smjena vlasti ima svoje izazove i opasnosti za crnogorsko državno i nacionalno biće, ali to nije kraj crnogorske državne ideje i građanske i antifašističke Crne Gore. Uostalom, biće još izbora. POBJEDA: Čini se da Crna Gora nikada nije bila podjeljenija. U današnjem crnogorskom društvu se dijelimo po vjeri, naciji, crkvi, identitetu, neki su naši, neki su njihovi, neki su bivši, a neki novi. Zašto su podjele jedina konstanta crnogorskog društva? ANDRIJAŠEVIĆ: Takva je istorijska struktura naše države. Primjera radi, Pljevlja i Berane su 1913. ušli u sastav nezavisne Crne Gore i u njoj živjeli manje od tri godine, a Boka Kotorska je 1945. postala dio federalne Crne Gore. U tradiciji i svijesti ovih prostora i ljudi, postoji osjećaj bliskosti sa Crnom Gorom, ali ne i dovoljno razvijena svijest o jedinstvu. U drugoj polovini XX vijeka pokušano je da se ova raznorodnost crnogorskog društva niveliše nacionalnom integracijom, ali

Neki intelektualci borbu za odbranu sopstvenih pozicija ili interesa predstavljaju kao borbu za Crnu Goru i očekuju da svi idemo na njihovu privatnu mobu. Dobro se sjećam da upravo ovi veljeborci nijesu izustili ni riječ podrške kada je brutalno pogažena autonomija UCG 2017. godine i kada je nezakonito smijenjena rektorka Univerziteta. A to je, uistinu, bio početak pada Crne Gore

to nije dalo željeni rezultat. Definitivno, Crna Gora se sastoji iz dva dijela. I to je konstanta koju moramo prihvatiti kao stanje stvari, a ne incident. Jedino što će se stalno mijenjati, jeste odnos između ova dva dijela Crne Gore, odnosno mijenjaće se njihova veličina i prevlast. S tim u vezi, mnogi misle da je rješenje ,,crnogorskog pitanja“ u tome da pridobijete one iz susjednog tabora, prevedete ih u svoj i tako ostvarite dominaciju. Smatram da je to pogrešno. Dominacija se, u ovom slučaju, ostvaruje jedino kvalitetom i superiornošću vašeg bloka, a ne dovlačenjem u njega preobraćenika iz suprotnog. Zato je važnije raditi na kvalitetu sopstvenog bloka, nego na diskreditaciji suprotnog. Kod nas to nije tako. POBJEDA: Uplitanje Srbije u sva unutrašnja pitanja Crne Gore je najveći politički i bezbjednosni izazov. Sada će preko investicija u Elektroprivredu i Luku Bar i ekonomski ,,pokoriti“ Crnu Goru. Nije isključeno i da Srbija vrati kineski kredit za autoput. Ostaće naše granice, ali ćemo biti srpska provincija, jer Vučić ne žali para. Pitam Vas kao istoričara, kako je ,,srpski svet“ postao naša budućnost? ANDRIJAŠEVIĆ: Projekat ,,Srpski svet“, ali pod drugim imenom, dio je naše prošlosti, jer smo mi već skoro dvije stotine godina dio srpskih političkih projekcija i tajnih programa. Bio je ,,srpski svet“ i dio naše sadašnjosti u prethodnih trideset godina, a biće, nesumnjivo, i dio naše budućnosti. I tada i danas, cilj je od Crne Gore napraviti politički dominion. Za ostvarenja takvog cilja, Srbiji nikada nije nedostajalo novca, jer za količinu novca kojom se u Srbiji može kupiti Telekom, u Crnoj Gori se može kupiti država. Na sreću, ono što danas, isto kao i u prošlosti, onemogućava ovu veliku trgovinu, jeste spoljni faktor. Srbija zato jača svoje pozicije u Crnoj Gori, da bi, prvenstveno, igrala igru sa ovim spoljnim faktorom. Ali, kao istoričar pretpostavljam da ni

to neće trajati predugo. Srbija je vrlo nepouzdana u spoljnopolitičkim opredjeljenjima, ali i vrlo neefikasna u pridobijanju bilo koje nesrpske zajednice. POBJEDA: EU je smjenu vlasti u Crnoj Gori izgleda jedva dočekala – kažu da su promjene ljekovite. Da li svaka promjena ljekovita, pa makar bila i ovako loša? ANDRIJAŠEVIĆ: Promjene su, prije svega, izgleda neminovne. Kada je već tako, čini mi se da je najvažnije znati što raditi nakon promjena. Ako imate dobru strategiju, jedino onda promjenu možete učiniti ljekovitom. Boljitak sam od sebe ne biva. A kod nas se poslije 30. avgusta uglavnom ,,prevrće“ ono što je bilo, traži se krivac i optužuju EU i bivša vlast. Čak i da pronađete sve krivce i objesite ih na Trgu nezavisnosti, koja je korist od toga? Kao da smo opet ušli u zonu nekakvog političkog istoricizma, koji je jalova priča. Njime se samo prikriva nesposobnost da se misli o nekom budućem vremenu. Mi možemo hajkati na neke ljude iz bivše vlasti ili pljuvati na neke ljude iz sadašnje, kao što se i čini, ali to ne rješava naš problem. Mislim da nam je potrebno nešto drugačije djelovanje, a prije svega potrebni su nam novi ljudi, koji misle na savremen način, bez opterećenja prošlosti i bez mana koje produkuje nahijski mentalitet. Ne vidim da takvih ima. Ove današnje ruralne replike Slavka Perovića, koje se nameću kao nekakva nova snaga, nikada neće dobiti ni jednu bitku. POBJEDA: Kako vidite ulogu SPC u Crnoj Gori? Odakle ovolika podrška i da li je moguće da u 21. vijeku premijeru jedne evropske države crkva druge države bira saradnike? Isti taj premijer će potpisati temeljni ugovor sa SPC kojim će crnogorski manastiri preći u tuđe ruke. Kako je Crna Gora došla u ovu situaciju? ANDRIJAŠEVIĆ: Naši manastiri su odavno u tuđim rukama, i ostaće u tuđim rukama - bilo temeljnog ugovora ili ne. Iako nijesu poznate njegove odredbe, lako je naslutiti što se u nje-

mu nalazi. Glavni cilj ugovora mora biti legalizacija postojećeg stanja. No, očigledno je da između crnogorskog premijera i SPC postoje neke ozbiljnije nesuglasice, koje odlažu njegovo potpisivanje. Čini mi se da premijer pokušava da očuva dominaciju jedne grupacije unutar MPC, koja kontroliše i neke veoma važne resurse. Očigledno da je ovu bitku izgubio. POBJEDA: Četvorostruka ministarka Vesna Bratić se okomila na Fakultet za crnogorski jezik, na kulturne stvaraoce, na kompletan crnogorski identitet. Sada najavljuju smjene desetine kadrova u prosvjeti. Na djelu je sistemsko uništavanje crnogorske države preko kulture i obrazovanja. Vidite li izlaz iz ove situacije? Zašto ćuti CANU, zašto ćuti većina crnogorskih intelektualaca, zašto se niko sa Univerziteta ne oglašava? ANDRIJAŠEVIĆ: Saglasan sam sa Vama da je na djelu sistematsko uništavanje crnogorske države, i to mješavinom loših namjera i neznanja. Kada je riječ o ćutanju intelektualaca, CANU i Univerziteta, imam jedan odgovor: to je njihov izbor. Svako od nas se angažuje koliko smatra da treba i na način koji mu odgovara. Neko ne voli takvu vrstu angažmana, neko nije tome vičan, neko ima posebne razloge zbog čega neće da se eksponira… Kao što rekoh, stvar izbora, na koji svako od nas ima pravo. Ali postoje i intelektualci koji sebi daju za pravo da nekoga prozivaju, etiketiraju i osuđuju zato što se, prema njihovim mjerenjima, nedovoljno angažuje. Oni su ovlašćeni mjerači patriotizma. Takvu ulogu sebi nije dozvoljavao ni Krleža. Osim toga, neki intelektualci borbu za odbranu sopstvenih pozicija ili interesa predstavljaju kao borbu za Crnu Goru i očekuju da svi idemo na njihovu privatnu mobu. Dobro se sjećam da upravo ovi veljeborci nijesu izustili ni riječ podrške kada je brutalno pogažena autonomija UCG 2017. godine i kada je nezakonito smijenjena rektorka Univerziteta. A



Mi možemo hajkati na neke ljude iz bivše vlasti ili pljuvati na neke ljude iz sadašnje, kao što se i čini, ali to ne rješava naš problem. Mislim da nam je potrebno nešto drugačije djelovanje, a prije svega potrebni su nam novi ljudi, koji misle na savremen način, bez opterećenja prošlosti i bez mana koje produkuje nahijski mentalitet. Ne vidim da takvih ima. Ove današnje ruralne replike Slavka Perovića, koje se nameću kao nekakva nova snaga, nikada neće dobiti ni jednu bitku

to je, uistinu, bio početak pada Crne Gore. POBJEDA: Kako vidite političku ulogu Ure u ovom planu totalnog urušavanja Crne Gore? Prošle nedjelje su ugledni članovi Političkog savjeta istupili iz partije. Je li to buđenje došlo prekasno? ANDRIJAŠEVIĆ: Ne znam da li je to bilo ,,buđenje“, razočaranje u Uru ili nezadovoljstvo sopstvenom ulogom i uticajem unutar partije. Obrazloženje napuštanja stranke ne mora uvijek da sadrži prave razloge. U svakom slučaju, više je izgubila Ura nego oni koji su napustili njen Savjet, jer je riječ o ljudima koji nesumnjivo imaju političku težinu i prepoznatljivost u našem javnom životu. Kada je riječ o ovoj stranci, činjenica je da Ura drži ključeve nove vlasti, i to uz podršku nekog izvan Crne Gore. Mislim da nikako drugačije to i ne bi mogla. No, svojom dosadašnjom politikom ona je izgubila sljedeće izbore, jer je pokazala da nije ni crnogorska, ni građanska stranka, niti stranka reformske orijentacije. Ostalo joj je još obilježje antidepeesovske stranke, koje kada DPS više nije vlast, nema velikog političkog značaja. M.JOVIĆEVIĆ

Društvo

Neđelja, 6. jun 2021.

Urbanizacija izazvala širenje invazivnih biljnih vrsta PODGORICA – Intenzivna urbanizacija izazvala je širenje invazivnih vrsta biljaka, posebno na Primorju i u centralnim zonama - kazala je Pobjedi Marija Popović iz NVO Parkovi Dinarida. Popović je objasnila da su se te biljke u određena područja unosila na gradilišta ubacivanjem zemljišta ili pijeska i da se one bore za prostor, svjetlost i hranljive resurse. One se, kako je istakla, brzo šire zahvaljujući podzemnim izdancima i na taj način veoma lako potiskuju ostale vrste na staništu na kojem se pojave. Istraživanja od decembra prošle godine pokazala su da su u Crnoj Gori prisutne 73 invazivne biljne vrste. Popović je objasnila da te biljne vrste potiskuju autohtonu floru, a posredno i faunu koja je za te biljke ekološki vezana.

Projekat

NVO Parkovi Dinarida zbog toga radi projekat ,,Utvrđivanje popisa o prisustvu i distribuciji invazivnih vrsta biljaka na teritoriji Crne Gore“. Na taj način će se pripremiti lista stranih i invazivnih vrsta koje mogu da naprave problem ekosistemima u Crnoj Gori. Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kroz javni konkurs za finansiranje programa utvrđivanja liste stranih i invazivnih stranih vrsta.

Opasnost za ekosisteme i zdravlje

U Crnoj Gori prisutne su 73 invazivne biljne vrste. Marija Popović kaže da bi trebalo hitno sprovesti plan uklanjanja najinvazivnijih stranih biljnih vrsta Popović je objasnila da ove vrste karakteriše brza stopa reprodukcije, rast, visoka sposobnost biološkog širenja, te da su tolerantne na uslove. - Invazivne vrste biljaka velikom brzinom razvijaju svoje populacije šireći svoje ekološke niše, uništavajući domaću nativnu floru nekog područja i ostavljajući velike posljedice po ekosisteme i zdravlje ljudi - kazala je Popović. Ona je kazala da još nema tačnog broja stranih invazivnih biljaka koje su zaposjele staništa u Crnoj Gori, jer ni u svijetu

Prijetnja biodiverzitetu mora Popović tvrdi da alohtone i invazivne vrste nijesu zaobišle ni Jadransko more, gde je utvrđeno široko prisustvo invazivne vrste alge Caulerpa racemosa var. cylindracea. - Ona predstavlja tipičan primjer morske invazivne vrste i koja prijeti da ozbiljno poremeti biodiverzitet podmorja, uništavajući njegovu floru i faunu - kazala je Popović.

Štetno i za zdravlje Većina invazivnih vrsta biljaka su alergene. Stoga invazivne vrste biljaka, tvrdi Popović, mogu i značajno i direktno uticati na zdravlje ljudi. - Primjer najpoznatije i najopasnije alergene biljke na svijetu jeste ambrozija Ambrosia artemisiofolia čiji je polen izraziti alergen koji uzrokuje burne alergije kod velikog procenta stanovništva. Invazivne strane biljne vrste mogu praviti probleme i u prirodnim vodotokovima, koji su često njihovi putevi širenja, bilo da nastanjuju vodu ili obale. Kako na ovim površinama često formiraju guste i velike populacije, može doći do intenzivnog obrastanja rječnih korita ili obale i usporavanja kretanja vode i značajnih modifikacija prirodnih svojstava ovakvih staništa, što može imati veoma nepovoljan uticaj na zajednice koje naseljavaju ovakve sredine - poručuje Popović.

ne postoje tačni kriterijumi za utvrđivanje invazivnosti. Popović je kazala da se od 73 vrste u Crnoj Gori jedna nalazi na listi od 100 najinvazivnijih vrsta na svijetu, a to je Reynoutria japonica (rejnutrija, sinonim Polygonum cuspidatum). Dvije vrste se nalaze na listi invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji (List of Invasive Alien Species of Union Concern) a to su Ailanthus altissima (pajasen, kiselo drvo) i Asclepias syriaca (svilenica). U Crnoj Gori nema mehanizma za ,,borbu“ protiv ovih biljaka, ističe Popović, i dodaje da se samo djelimično upravlja sa ambrozijom. Ambroziju i njeno širenje kontroliše fitosanitarna služba, kaže Popović koja smatra da svaki pojedinac koji je upoznat sa ovom biljkom i problemima koje donosi treba da obavijesti ovu službu. Naglasila je da strane invazivne vrste uzrokuju brojne probleme i na poljoprivrednim

Najbrže se širi ,,kiselo drvo“ Po riječima Popović, od invazivnih vrsta nabrže se širi ,,kiselo drvo“ - Ailanthus ailtisima. - Brojnost ,,kiselog drveta“ i površina koju zauzima u Crnoj Gori je iz godine u godinu sve veća. Zbog svih osobina koje joj omogućavaju da naseli krajnje nepovoljne terene, sa slabo razvijenim zemljištem, na mjestima gdje druge biljne vrste ne mogu ili teško opstaju, danas je ova vrsta široko zastupljena u urbanim sredinama. Izuzetno je agresivna i invazivna vrsta, veoma brzo raste i intenzivno se širi, što ugrožava opstanak autohtonih biljnih vrsta, tačnije, potiskuje ih iz prirodnog staništa - kazala je Popović, dodajući i da toksini iz listova i izlučevina korijena (ailantin) otežavaju rast većem broju drugih biljnih vrsta. - Mijenja izgled krajolika, a zbog rijetkog rasporeda grana onemogućava gniježđenje ptica. Alarmantno stanje je u Podgorici, gdje se ova vrsta može vidjeti gotovo na svakom ćošku. Osim u pukotinama zapuštenih kuća, betonskih ploča i u asfaltu, često formira šumarke gdje god ima više slobodnog prostora. Za njim ne zaostaje ni ambrozija Ambrosila artemisifolia koja je ljudima poznata zbog polena koji može izazvati zdravstvene tegobe, naročito kod osoba sklonim alergijskim reakcijama - kaže Popović i kao opasne pominje i vrste bagrema Amorfa fruticosa, zatim ,,cigansko perje“ Asclepias syriaca kao i vrstu rejnutriju Reynoutria japonica.

Zakon se ne sprovodi

Marija Popović

površinama, na kojima se ponašaju kao tipične štetočine. - To može praviti velike probleme za poljoprivrednike i negativno uticati na prinos zasada. Ne raspolažemo sa preciznim podacima koliko su poljoprivrednici upoznati sa invazivnim vrstama ali smatramo da je i u tom dijelu kada je u pitanju uklanjanje ovih biljnih vrsta sa poljoprivrednih površina vrlo značajno i djelotvorno sprovoditi kontinuiranu edukaciju stanovništva - smatra Popović.

rješenje

Ona smatra da bi ministarstvo zaduženo za resurs poljoprivrede trebalo da u ovom dijelu daje doprinos.

JEDNA OD 100 NAJINVAZIVNIJIH VRSTA: Reynoutria japonica

Skupština Crne Gore je 2019. godine proglasila Zakon o stranim i invazivnim stranim vrstama biljaka, životinja i gljiva, koji je na snagu stupio 1. marta ove godine. - Ovim zakonom uređuje se način sprečavanja, unošenja i širenja stranih i invazivnih stranih vrsta biljaka, životinja i gljiva, radi ublažavanja i smanjivanja na najmanju mjeru štetnog uticaja na biodiverzitet, usluge ekosistema i/ili zdravlje ljudi. Zakon takođe predviđa i formiranje odgovarajućih radnih tijela sastavljenih od stručnih ljudi, za organizovanje i sprovođenje svih ovih akcija - kazala je Popović ali po njenim riječima za sada to još uvijek nije urađeno. - Nadamo se da će se u budućnosti ovi zakonski akti sprovoditi na adekvatan način kako bi se smanjile posljedice koje ove vrste ostavljaju - tvrdi Popović.

- Ono što se treba hitno uraditi jeste napraviti i sprovesti plan uklanjanja najinvazivnijih stranih biljnih vrsta. Potrebno je i definisati ulogu i nadležnosti i uspostaviti koordinaciju rada između relevantnih naučnih i stručnih organizacija, državnih i lokalnih institucija, korisnika lovišta i ribarskih područja, NVO i drugih zainteresovanih strana. Neophodna je i bolja informisanost stanovništva o stranim i invazivnim stranim biljkama -

kazala je Popović, dodajući da je potrebno uspostaviti i neku vrstu kontakta kako bi se prijavljivali slučajevi najinvazivnijih vrsta. - Treba uspostaviti neki integrisan sistem. Kao dobar primjer za navedeno može predstavljati susjedna Hrvatska, koja uveliko ima onlajn bazu dostupnu svim građanima i nekoliko velikih projekata za uklanjanje nekih od najinvazivnijih vrsta - zaključuje Popović. n. kovačević

KISELO DRVO NAJBRŽE SE ŠIRI: Ailanthus ailtisima

Erasmus+ projekti na Univerzitetu Crne Gore

Predstavljene inicijative podrške studentima sa invaliditetom PODGORICA - Univerzitet Crne Gore će nastaviti da realizuje i pokreće nove inicijative u cilju poboljšanja uslova studiranja, kako za studente sa invaliditetom, tako i za sve studente iz različitih ranjivih grupa – kazao je prorektor za nastavu na Univerzitetu prof. dr Veselin Mićanović u petak, na otvaranju info dana ,,Podrška studentima sa invaliditetom kroz Erasmus+ projekte“. - Slobodan i odgovarajući pristup obrazovanju je osnovno ljudsko pravo i obaveza koju mora omogućiti svaki univerzitet. Ovo pravo posebno se odnosi na činjenicu da se svim studentima treba obezbijediti adekvatan prilaz učionicama,

laboratorijama, bibliotekama i administativnim prostorijama – naglasio je Mićanović. Koordinatorka Nacionalne Erasmus+ kancelarije Vanja Drljević je iskazala zadovoljstvo što se na Univerzitetu Crne Gore ovaj događaj održava veoma brzo nakon dana Erasmusa posvećenih prioritetima novog Erasmus+ sedmogodišnjeg programa – inkluziji i različitosti. O inkluziji i prioritetu novog Erasmus+ programa, koji će ohrabriti osobe sa invaliditetom da koriste programe razmjene govorila je Rina Muhaj, iz Nacionalne Erasmus+ kancelarije i Nikolina Radulović, iz Kancelarije za međunarodnu saradnju UCG. - Univerzitet Crne Gore je 2018.

godine usvojio Pravila o međunarodnoj mobilnosti studenata prema kojima studenti sa invaliditetom imaju prednost na konkursima programa mobilnosti – podsjetila je Radulović. U Karijernom centru UCG planirano je angažovanje osobe sa invaliditetom koja će raditi sa vulnerabilnim grupama i pružati podršku učešću studenata sa invaliditetom u programima mobilnosti, u okviru Erasmus+ projekta „Jačanje internacionalizacije crnogorskih univerziteta kroz efikasno strateško planiranje – IESP“. Predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Anđela Miličić predstavila je Studentsku savjetodavnu kancelariju, koja u sjedištu ovog Udruženja, ravno-

mjerno pruža različite servise podrške za studente s invalididetom. Osnovana je 2014. godine, a tom prilikom su rektori tri univerziteta: Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica i Univerzitet Mediteran potpisali Povelju koja se odnosi na podršku i inkluziju studenata sa invaliditetom u visokoškolske institucije u Crnoj Gori. - Danas se, u okviru baze Studentske savjetodavne kancelarije nalazi 129 studenata s invaliditetom (na Univerzitetu Crne Gore je 80), dok su u toku upisnih rokova školske 2020/21. studije upisala 23 brucoša s invaliditetom, uz pomoć i na inicijativu UMHCG, od kojih je njih 18 upisalo studije po prvi put – kazala je Miličić.

Ona je ukazala na značaj razvijanja registra osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, kao i na pitanje asistencije u nastavi koja bi trebala biti zakonski regulisana, kako OSI njenim neobezbjeđivanjem ne bi odustajale od nastavka obrazovanja, odnosno upisa na fakultet. - Na Univerzitetu Crne Gore je realizovano nekoliko vrijednih projekata koji su ili u cjelosti ili u nekim segmentima bili posvećeni studentima s invaliditetom. Napravljen je iskorak u povezivanju svih realizovanih i aktuelnih projekata koji se tiču inkluzije i podrške studentima sa invaliditetom, što je preduslov za poboljšanje uslova studiranja studenata sa invaliditetom - kazala je prof. dr Tatijana Dlabač,

koordinatorka projekta „Trans2Work“. Prof. dr Tatjana Novović, koordinatorka projekta FOSFIM, govorila je o uvođenju koncepta inkluzije u sistem obrazovanja, što je ujedno bio vrlo zahtjevan i važan zadatak. Prof. dr Igor Lakić, koordinator projekta REFLAME (Reformisanje programa stranih jezika na crnogorskim univerzitetima – Reforming Foreign Languages in Academia in Montenegro), iskoristio je priliku da predstavi ljetnju školu engleskog i italijanskog jezika, koja će se održati od 28. juna do 18. jula, na kojoj će prednost imati studenti sa invaliditetom i pozvao studente da se prijave i steknu nova znanja i vještine. n.k.

Hronika

Neđelja, 6. jun 2021.

Advokatica Mirjana Pajković prekinula štrajk i odazvala se pozivu tužilaštva da zastupa osumnjičenog za ubistvo Matije Vujovića

Krivokapiću ipak određen pritvor Ono što je meni presudilo da prihvatim poziv tužiteljke bio je upravo taj viši interes. Bitnije mi je da se pravda i zakon sprovode, da se zaštite svi građani Nikšića i svi građani Crne Gore od osumnjičenih za teška krivična djela nego da ja uspijem u zakonu koji se odnosi na mene kao advokata kazala je advokatica Pajković za Pobjedu

Mirjana Pajković

Sa mjesta ubistva

PODGORICA - Nikšićaninu Luki Krivokapiću (27) juče je određen pritvor do 30 dana zbog osnovane sumnje da je u petak 5. juna oko podneva u centru Nikšića ubio tri

godine mlađeg Matiju Vujovića. To je za Pobjedu potvrdila advokatica Mirjana Pajković, koja je zastupala osumnjičenog Krivokapića prilikom sa-

Danas auto-kolona za Matiju: Bez muzike, pjesme, sirena... sa zastavom na pola koplja Na društvenim mrežama objavljen je poziv Podgoričanima za auto-kolonu koja će krenuti danas u 18 sati, dok je okupljanje kod Krstovog grafita zakazano za 17 sati. Auto-kolona ove nedjelje biće drugačija - bez muzike, pjesme, baklji i sirena, kako bi odali počast Matiji Vujoviću koji je tragično stradao juče u Nikšiću. Kako su naveli, u prvom automobilu biće zastava na pola koplja, jedan krug biće vožen kroz Podgoricu, a onda će se uputiti ka Nikšiću, kako bi odali počast Vujoviću i zapalili svijeće.

slušanja kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici. Krivokapić je u fizičkom obračunu potegao nož kojim je nanio smrtonosne povrede Vujoviću.Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Dilema oko toga da li će se Krivokapić naći iza rešeteka ili će se naći na slobodi ukoliko mu tužilaštvo ne obezbijedi branioca riješena je tek dan nakon ubistva angažovanjem advokatice Mirjane Pajković iz Berana. Advokatica Pajković odazvala se pozivu tužiteljke Tatjane Begović i prekinula štrajk advokata u konkretnom slučaju kako bi zastupala Krivokapića s obzirom na to da osumnjičeni mora imati zastupljenu stručnu pravnu pomoć prilikom određivanja pritvora. Ona je pojasnila da se odazvala pozivu tužilaštva jer je neop-

hono nacionalne interese staviti ispred ličnih. - Ono što je meni presudilo da prihvatim poziv tužiteljke bio je upravo taj viši interes. Bitnije mi je da se pravda i zakon sprovode, da se zaštite svi građani Nikšića i svi građani Crne Gore od osumnjičenih za teška krivična djela nego da ja uspijem u zakonu koji se odnosi na mene kao advokata - kazala je advokatica Pajković za Pobjedu. Ona navodi da je sigurna da će se problem vezan za fiskalizaciju advokatskih usluga riješiti ali ističe da se u međuvremenu ne smije ostaviti prostor počiniocima krivičnih djela da slobodno manevrišu bez bojazni da će biti kažnjeni. - Sigurna sam da postoji način na koji advokati mogu da se izbore za svoja prava a da se ne ugrozi pravni poredak Crne Gore. Bezbjednost građana svima treba da nam je na prvom mjestu a nikako lični interesi. Ostavljanjem počinioca najtežih krivičnih djela na slobodi šaljemo poruku da mogu da rade i čine krivična djela a da ne budu kažnjeni –kaže advokatica Pajković. Ona je istakla da podržava borbu advokata protiv fiskalizacije advokatskih usluga ali da nacionalne interese treba staviti ispred te borbe. Advokatica Pajković je navela i da očekuje podršku javnosti i pravosudnih institucija u stavu koji je zauzela u konkretnoj situaciji. Pajković nije usamljena u svom stavu da je nephodno obezbijediti minimalne uslove rada kao što je postupanje u hitnim i pritvorskim predmetima. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović je dan ranije ostao bez podrške veći-

ne kolega da po službenoj dužnosti pred Višim tužilaštvom zastupaju Krivokapića osumnjičenog za ubistvo sugrađanina Vujovića. Prema nezvaničnim informacijama, Begović je predložio da neki od advokata ili on po službenoj dužnosti i bez naknade pruže neophodnu pravnu zaštitu osumnjičenom Krivokapiću prilikom saslušanja u Višem tužilaštvu čime bi advokatura pokazala da uprkos obustavi rada ne želi štetu pravnom sistemu Crne Gore već samo da ostvare svoja prava. Međutim, većina advokata je bila protiv njegovog prijedloga i ostala pri stavu da se sa obustavom rada nastavi dok Ministarstvo finansija ne odustane od fiskalizacije advokatskih usluga. Sa druge, strane, rukovodilac i portparol Višeg tužilaštva u Podgorici, tužiteljka Lepa Medenica je ukazala na problem angažovanja obavezne odbrane osumnjičenom Krivokapiću jer i advokati iz okruženja odbijaju saradnju iz solidarnosti prema crnogorskim kolegama koje su 24. maja obustavile rad. Ona je pojasnila da se Krivokapiću i bez zastupljene odbrane može odrediti zadržavanje do 72 sata jer se ne sumnjiči za teški oblik ubistva ali da izostanak advokata može dovesti do toga da se ovaj osumnjičeni nađe na slobodi. Tužilaštvo je u slučaju nemogućnosti angažovanja branioca po službenoj dužnosti bilo spremno da sudiji za istragu predloži određivanje neke od mjera nadzora – povremeno javljanje policiji, oduzimanje putnih isprava ili zabrana napuštanja objekta i mjesta staB.R. novanja.

Uhapšen osumnjičeni za šverc droge

U vozilu Pljevljaka pronađeno Muškarac se utopio u Baru više od 41 kilogram marihuane PODGORICA - D. J. (57) iz Pljevalja uhapšen je juče ujutro kada je u vozilu kojim je upravljao pronađeno više od 41 kilogram marihuane. Pljevljak je kontrolisan na Graničnom prelazu Ranče, na izlazu iz Crne Gore. - Pregledom vozila, u bunkeru ispod zadnjih sjedišta pronađena su PVC pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana, saopšteno je iz Uprave policije. Aktivnošću Sektora granične policije i Sektora za borbu protiv kriminala, izvršena je detaljna granična provjera putničkog motornog vozila podgoričkih registarskih oznaka kojim je D.J. upravljao. Upoznati su službenici Centra bezbjednosti Pljevlja koji su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i utvrdili da se radi o količini od 41,2 kilograma ove opojne droge. O događaju je

BAR - Beživotno tijelo muškarca uočeno je sinoć u moru oko 19 časova u blizini gradske plaže u Baru ispred jednog ugostiteljskog objekta. Portal Bar saznaje da je jedan od očevidaca, sjedeći u kafiću, uočio muškarca na površini vode, 15 metara od obale. Identitet preminulog muškarca još nije poznat. Uviđaj je u toku, rečeno je portalu Bar u policiji.

Detalj iz Bara

U tuči ispred lokala u Baru povrijeđen maloljetnik

Zaplijenjena droga

upoznat i nadležni državni tužilac koji je naložio da se D.J. uhapsi zbog sumnje da je poči-

nio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C.H.

BAR - Maloljetni M. M. povrijeđen je u tuči koja se dogodila u petak veče oko 23 sata, na šetalištu u Baru, ispred lokala Najs vajs. Kako nam je nezvanično saopšteno, maloljetnik je prevezen u barsku bolnicu gdje su mu konstatovane ubodne rane, nanijete nožem zbog čega je zadržan na liječenju. Dječak je stabilno i ži-

Dječak ranjen nožem, uhapšen osumnjičeni vot mu nije u opasnosti. Barska policija je ubrzo nakon incidenta uhapsila osumnjičenog H.L. zbog sumnje da je nožem ranio M.M. Kako su kazali iz Uprave

policije, u društvu M.M. bio je i L.M. koji je takođe povrijeđen. H.L. će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. A.R.

Crnom Gorom / Tema

Neđelja, 6. jun 2021.

Mještani nikšićkih naselja Kličevo i Straševina protestuju zbog zagađenja koje izaziva deponija u Budošu

Žive u dimu zbog požara, a strahuju od eksplozija NIKŠIĆ – Žitelji prigradskih naselja Straševina i Kličevo okupili su se juče na prilaznom putu koji vodi do deponije Mislov do u znak protesta što nadležni na adekvatan način već godinama ne rješavaju pitanje deponovanja otpada u Nikšiću. Oni tvrde da je posljednji požar u Budošu izbio još 11. maja, te da se posljednjih dana razbuktao. „Ekološka bomba“, kako je doživljavaju ekolozi i mještani nikšićkih naselja, nalazi se na svega nekoliko kilometara od grada, a komunalni otpad ovdje se odlaže još od 2003. godine. Jedan od okupljenih mještana Goran Nikčević kaže da deponija gori još od lani, te da mu nije jasno šta nadležni rade. -Davimo se u dimu i smradu. Ne znam o kakvim sanacijama nadležni pričaju, ali je jasno da ovo postaje neizdrživo. Okupili smo se da bi nadležnima skrenuli pažnju - kazao je Nikčević. Čulo se da je planirano da se

Sporna deponija u Budošu

mještani u utorak sastanu s predstavnicima lokalne uprave, a ukoliko se ne počne rješavati njihov problem tvrde da će radikalizovati protest. Miroslav Seletić kaže da će se obratiti državnim institucijama ukoliko se ogluše predstavnici Nikšića, te da će postaviti rokove, a ukoliko se oni ne ispoštuju u podnožju Budoša neće se okupiti 20 nego dvije hiljade ljudi. Inače, smećem u Budošu u pr-

vih nekoliko godina zatrpana je prirodna vrtača duboka 60ak metara, a sad se na tom mjestu uzdiglo brdo od plastike, kesa i kakvog sve ne otpada. Mještani nikšićkih naselja koja su najpogođenija ovom nevoljom kažu da njihova reakcija nema veze sa politikom. Vukašin Đurđevac, koji je poslovođa na deponiji, kaže da su počeli prvu fazu sanacije, a ona podrazumijeva nasipanje zemlje.

-Angažovano je nekoliko privatnika i već se zasipa zemljom. Predlagali smo ranije i dobijali obećanje od prethodne lokalne uprave da ćemo obezbijediti vodu iz kanala, a hidrant koji bi uvijek bio aktivan mnogo bi značio. Ovako uvijek zavisimo od vatrogasaca, a znamo i da se požar kad izbije vrlo brzo širi i kasnije teško kontroliše - kazao je Đurđevac, napominjući da osim požara problem predstavljaju i opasni gasovi koji se stvaraju u dubini deponije. Zbog metana dešavaju se i eksplozije u Budošu. Gradonačelnik Marko Kovačević je prije nekoliko dana kazao novinarima da planiraju ozbiljno da se pozabave ovim problemom, da će uvažiti sve ideje stručnjaka, prisjetio se i da su njihovi koalicioni partneri iz pokreta Ura već pominjali da mogu iznaći održivo rješenje, ali je čelnik Nikšića istako i da će za trajno i kvalitetno rješenje trebati vremena. Ra.P.

U Nikšiću obilježeno 13 godina postojanja Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i 65 godina od početka obrazovanja visokoškolskog kadra u toj oblasti

Izrasli u međunarodno priznatu ustanovu i naučno-istraživački centar NIKŠIĆ – Fakultet za sport i fizičko vaspitanje obilježio je juče 13 godina rada, ali na neki način i 65-godišnji jubilej, pošto je davne 1956. godine začeta klica obrazovanja visokoškolskog kadra za fizičku kulturu u Crnoj Gori. Bila je to prilika da se, u malo skromnijim okolnostima zbog pandemije, upriliči svečanost na kojoj su uručene diplome svršenim studentima, ali i postdiplomcima, da se brojne zvanice sa univerziteta iz okruženja upoznaju s tradicijom obrazovanja profesora fizičke kulture, trenera i sportskih novinara u gradu podno Trebjese. Dekan Fakulteta prof. dr Stevo Popović podsjetio je kako se razvijala ta ustanova, kako su reformisani studijski programi, ali i najavio da će u narednoj školskoj godini zaokružiti taj proces. -Pored dva osnovna studijska programa imaćemo i dva nova master studijska: fiPODGORICA – Elektromagnetna polja koja koristi 5G tehnologija, ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, ne predstavljaju opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi, saopšteno je iz Crnogorskog Telekoma. - Mišljenje relevantnih međunarodnih stručnjaka i institucija je jasno, ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, elektromagnetna polja koja koristi ova tehnologija ne predstavljaju opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi - rekli su iz Telekoma. Iz kompanije su reagovali na tvrdnje predstavnika grupe nevladinih organizacija koji su se juče na konferenciji za medije usprotivili postavljanju probne 5G mreže u Bijelom Polju i Beranama, koja je puštena u srijedu na period od 30 dana.

zička kultura i zdravi stilovi života, kao i sport, fitnes i turizam. Dobro je poznato da su studenti centar našeg interesovanja, pa na drugom mjestu moram istaći još jedno studentsko pitanje, a to je mobilnost studenata, posebno iz razloga što je, ovo pitanje, izuzetno pogođeno pandemijom. Ipak, i pored loših opštih okolnosti za putovanja, značajan je broj naših studenata na razmjenama širom Evrope, kroz nekoliko programa kao što su CEEPUS, Erasmus+ ... I na ovu činjenicu smo ponosni, ali sa druge strane, iako je trend dolaznih studenata bio uzlazan, njihov broj se značajno smanjio u posljednjoj školskoj godini. No, naredne školske godine očekujemo ponovni rast broja stranih studenata, uz uvođenje jednog dijela nastave na engleskom jeziku, što predstavlja poseban izazov za našu organizacionu jedinicu, kazao je u pozdravnom govoru dekan Popović, napominjući da je bila smanjena i mobilnost nastavnog kadra.

Čelnik te visokoškolske ustanove s ponosom je istakao da imaju naučnoistraživačku djelatnost na zavidnom nivou, te da je pandemija u ovom slučaju na njih pozitivno uticala. -Naši timovi rade neumorno i smijemo se pohvaliti sa novom opremom koju smo obezbijedili, dijelom iz međunarodnih projekata, a dijelom iz sopstvenih sredstava, kao i bazom podataka koja obuhvata veliki broj pripadnika opšte populacije, ali i amaterskih i vrhunskih sportista iz različitih sportova. Uz to, naš fakultet nastavlja da razvija svoja tri naučna časopisa, a posebno smo ponosni na „Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine“ koji je indeksiran u dvije najprestižnije indeksne baze: „Web of Science“ i „Scopus“, i „Sport Mont“ koji je indeksiran u indeksnoj bazi „Scopus“, što je veliki uspjeh za našu univerzitetsku jedinicu jer nas kvalitetno pozicionira na međunarodnom planu, rekao je Popović. Ra. P.

Reagovanje Crnogorskog Telekoma na tvrdnje grupe nevladinih organizacija iznijete na konferenciji za medije juče u Bijelom Polju

Tehnologija 5G nije opasna ako se poštuju granične vrijednosti - Da prethodno nijesu urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima, puštanje u rad baznih stanica, bilo da je riječ o testnom ili komercijalnom radu, jednostavno ne bi bilo moguće - naveli su iz Telekoma. Oni su podsjetili da je za potrebe testiranja 5G mreže urađen Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a ri-

ječ je o jedinom licenciranom tijelu za tu vrstu mjerenja u Crnoj Gori. - Netačna je tvrdnja da se frekvencije na kojima je testirana 5G mreža ne koriste u Crnoj Gori. Izvještaj Laboratorije za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija pokazuje da je Telekom testno pustio u rad novu tehnologiju u opsegu 2,1 gigaherca, što je navedeno i u inicijalnom saopštenju Telekoma - dodali su iz kompanije. Kako su objasnili, srednji frekvencijski spektar 2,1 GHz se u Crnoj Gori za potrebe telekomunikacija koristi duže od decenije, još od dolaska mre-

že treće generacije u zemlju 2009. godine. U Telekomu tvrde i da je u potpunosti neutemeljena tvrdnja da je nivo električnog polja neprovjeren ili iznad dozvoljenog. - Prema izvještaju koji potpisuju ovlašćene osobe i eksperti ETF-a, nivoi električnog polja su ispod propisane granične vrijednosti na svim lokacijama. Još preciznije, na lokacijama na kojima je izmjerena najveća vrijednost, ona je i dalje oko deset puta manja od definisane granične vrijednosti - kazali su iz Telekoma. N.K.

Predstavljanje znaka nove nacional PODGORICA - Nedavno predstavljanje logoa nove nacionalne avio-kompanije To Montenegra izazvalo je buru reagovanja i zaprepašćenje laičke javnosti, koja je prvenstveno na društvenim mrežama žestoko kritikovala pobjedničko rješenje za logotip nacionalnog avio-prevoznika. Iz kompanije To Montenegro su Pobjedi saopštili da su jako zadovoljni logotipom koji će ubuduće da predstavlja brend Air Montenegro, te da im je želja bila da sačuvaju jedan jako kvalitetan znak kakav je bio znak Montenegro erlajnza i da mu daju novi život. U kompaniji smatraju da su u tome uspjeli. Dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti na Univerzitetu Mediteran profesor Nikola Latković, koji je bio član žirija ocijenio je da je žiri izborom pobjednika afirmisao prvenstveno kvalitet, a ujedno i restilizaciju kao vid redizajna. Konsultant za komunikacije Miodrag Strugar je našoj redakciji saopštio da je uzrok tolike negativne reakcije javnosti na izbor za logo Air Montenegra, odsustvo adekvatne komunikacije tokom samog procesa i posebno na pres konferenciji na kojoj je predstavljen. -Kako je početkom decembra nevješto, neadekvatno i suprotno svim pravilima komunicirano gašenje Montenegro erlajnza, tako se nastavilo sa svim ostalim, pa i sa predstavljanjem logoa nove nacionalne avio-kompanije. Vjerujem da uzrok tolike negativne reakcije javnosti na izbor za logo Air Montenegra više možemo tražiti u odsustvu adekvatne komunikacije tokom samog procesa i posebno, na pres konferenciji na kojoj je predstavljen nego u rješenju koje je nemušto predstavljeno. Kao da im nije bilo stalo ili su potcijenili i stručnu i laičku javnost – kazao je Strugar Pobjedi.

Loš staRt

On smatra da su bila legitimna oba puta – i sasvim novi



Ali bih apelovao na one koji odlučuju da još jednom razmisle da li je pametno razdvajati naziv naše države, da li će samostalno NEGRO kod svih inostranih javnosti buditi pozitivnu emociju (ne moraju se pozivati na jednako loš primjer turističkog logoa) i da li zaista žele da ispis brenda (Air Montenegro) na avionu mogu pročitati samo oni koji u njega ulaze ili bi, možda, bilo bolje da on bude vidljiv i iz daljine – saopštio je Strugar

Bunt komp Član žirija Nikola Latković smatra da se znak Montenegro erlajnza svojim trajanjem ukorijenio i bezumno ga je bilo amputirati, dok se Miodrag Strugar pita je li se Montenegro erlajnz mogao spasiti kroz transformaciju, kao što se to pokušava učiniti sa njegovim znakom jer se ta pitanja javnosti moraju razjasniti logo za novu kompaniju i zadržavanje i redizajn onog, ,,zaista sjajnog“ znaka Montenegro erlajnza. -Jasna mi je namjera onih koji odlučuju, iako nijesam mogao pronaći ni viziju ni vrijednosti nove kompanije, niti neku strategiju razvoja ni kompanije ni brenda. Želja da brend Air Montenegro vrijedi kao brend Montenegro erlajnz da prenosi emociju koju je on prenosio, vjerujem, opredijelila ih je da se odluče na korišćenje (modifikovanog) logoa Monetenegro erlajnza. Hoće li u tome uspjeti, zavisi od mnogo faktora. Za sad, kad je brendiranje u pitanju, a ne smijemo stavljati znak jednakosti između logoa i brenda, ne ulivaju povjerenje – ocijenio je Strugar. Prema njegovim riječima dobra vijest je da se, uprkos ,,ovakvo lošem startu“, stvari mogu popraviti i da ovo može biti samo jedna ,,ružna epizoda“. -Neka stalno imaju na umu da je brendiranje posao zau-

Air Montenegro

Tema

Neđelja, 6. jun 2021.

lne avio-kompanije izazvalo buru reagovanja i zaprepašćenje laičke javnosti

jer je redizajniran logo panije koja je u stečaju 

Jasna mi je namjera onih koji odlučuju, iako nijesam mogao pronaći ni viziju ni vrijednosti nove kompanije, niti neku strategiju razvoja ni kompanije ni brenda. Želja da brend Air Montenegro vrijedi kao brend Montenegro erlajnz da prenosi emociju koju je on prenosio, vjerujem, opredijelila ih je da se odluče na korišćenje (modifikovanog) logoa Monetenegro erlajnza. Hoće li u tome uspjeti, zavisi od mnogo faktora. Za sad, kad je brendiranje u pitanju, a ne smijemo stavljati znak jednakosti između logoa i brenda, ne ulivaju povjerenje – ocijenio je Strugar

Nikola Latković

vijek, da to nije trošak, nego investicija i da time treba da se, kao u svakoj uspješnoj kompaniji i ozbiljno i profesionalno bave, a ne kao do sad – rekao je Strugar. Govoreći o pobjedničkom rješenju, on je naveo da ne bi komentarisao dizajnerski posao. -Ali bih apelovao na one koji odlučuju da još jednom razmisle da li je pametno razdvajati naziv naše države, da li će samostalno NEGRO kod svih inostranih javnosti buditi pozitivnu emociju (ne moraju se pozivati na jednako loš primjer turističkog logoa) i da li zaista žele da ispis brenda (Air Montenegro) na avionu mogu pročitati samo oni koji u njega ulaze ili bi,

Miodrag Strugar

možda, bilo bolje da on bude vidljiv i iz daljine – saopštio je Strugar. On je dodao da će se vrlo brzo egzaktno pokazati da li su donijete prave odluke da se ugasi Montenegro erlajnz poslije samo desetak dana rada nove Vlade i da se osnuje nova nacionalna avio-kompanija. -Je li se Montenegro erlajnz mogao spasiti kroz transformaciju, kao što se to pokušava učiniti sa njegovim znakom i je li nova kompanija mogla iskoristiti još neke djelove temelja svog prethodnika, pitanja su koja će se morati razjasniti – rekao je Strugar. On tvrdi da su svi ti procesi ,,očigledno je i laicima“, od

Logo Montenegro erlajnz, dizajn Đorđe Markuš (1995)

samog početka katastrofalno loše komunicirali. -Pošto komunikacija uvijek mora da se temelji na stvarnoj realizaciji organizacije, jedino možemo da se nadamo da je problem samo u komunikaciji – kazao je Strugar.

Sačuvan kvalitetan znak

U kompaniji To Montenegro su jako zadovoljni logotipom koji će ubuduće da predstavlja brend Air Montenegro. -Naša želja je bila da sačuvamo jedan jako kvalitetan znak kakav je bio znak Montenegro erlajnza i da mu damo novi život i smatramo da smo u tome uspjeli – poručili su iz avio-kompanije.

Iz kompanije je saopšteno da su za ovaj projekat angažovala žiri koji je u sastavu imao eminentna imena i koji je organizovao konkurs po najvišim standardima struke. -Konkursom koji se bazirao na redizajnu naslijeđenog znaka, jasno su bili definisani ciljevi, uslovi i pravila koji su traženi od autora. Konkurs je postavio i vrlo specifične i ograničavajuće instrukcije, kako bi nasljeđe bilo sačuvano, dominantno plavim koloritom, ali prvenstveno formom: Redizajnirani znak mora zadržati dovoljno elemenata vizuelnog koda izvornog znaka Montenegro erlajnza – pojasnili su iz To Montenegra. U kompaniji smatraju da autorsko djelo dizajnera Ma k s i m a A r b u z ova u potpunosti odgovara ciljevima konkursa i da je kompanija To Montenegro ovim konkursom postavila smjernice za unapređenje

konkursnih standarda za budućnost.

konkurS

Dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti na Univerzitetu Mediteran profesor Nikola Latković, koji je bio član žirija naveo je za našu redakciju da je konkursom tražen logo brenda Air Montenegro, kao kompozicija redizajniranog znaka Montenegro erlajnza i ispisa naziva. -Od učesnika se tražilo da elaboratom riješe i priručnik, a da redizajnom zadrže vizuelni kod znaka: ,,glavu orla u profilu, sa pogledom u smjeru leta, predstavljenu iluzijom jednog poteza“, te da glavnu korporativnu boju smjeste u plavi dio spektra. Ukratko, traženo je da unaprijede znak, što smo kao žiri provjerili kroz kriterijume identifikacije, semantike, estetike i tehnologije – kazao je Latković. Na pitanje da li je konkurs

Logo Air Montenegro, redizajn Maksim Arbuzov (2021)

Nijesu povrijeđena autorska prava Odgovarajući na pitanje da li su sa ovakvim izborom logotipa povrijeđena autorska prava, Latković je saopštio da je ovaj konkurs vjerovatno presedan po pitanju upravljanja intelektualnom svojinom prije, u toku i nakon završetka konkursa. -Nakon što su prevagnuli argumenti nasljeđa kompanija je obezbijedila sve pravne predispozicije, pa se moglo pristupiti pripremi konkursa. Sam raspis je zatim otklonio sve autorske rizike za učesnike i naručioca (učesnici su garantovali za autorstvo nad cjelinom predloženog rješenja, a naručilac se zadržao u zakonskim okvirima prenosi-

vih autorskih i srodnih prava) – pojasnio je Latković. On je dodao da se žiri u drugom kolu držao podalje od upliva u autorstvo i zakonom garantovane umjetničke slobode. -Konačno, nadoknadom za prvu nagradu je pokrivena ne samo cijena loga, već cijena licence za njegovu nesmetanu eksploataciju, bez vremenskog i prostornog ograničenja. Ovaj konkurs je svojevrsno opravdanje ,,desetke“ koju je Crna Gora onomad dobila od EU za pregovaračko poglavlje koje se bavi intelektualnom svojinom – kazao je Latković.

ispunio očekivanja Latković je saopštio da je konkurs već raspisom odnio veliku pobjedu. -Obezbijedio je inspirativni tematski okvir, precizne pravne i proceduralne aspekte, solidne rokove i pristojan nagradni fond. Obezbijedio je neanonimnost i žirija i učesnika, a prvi put u drugo kolo uveo neposrednu odbranu najboljih prijedloga – rekao je Latković. On smatra da je od otvaranja rješenja do objave konkurs tekao glatko, ,,sigurnim hodom“ žirija. -Iako je povremeno bilo i komičnih situacija od intelektualnog napora, u tom hodu nije bilo prostora za lični stav na osi dopadanja. Zato kao stručni garant ispred Fakulteta vizuelnih umjetnosti ni sada nijesam pozvan da iznosim lični stav o bilo kojem pa i pobjedničkom rješenju – saopštio je Latković. Prema njegovim riječima ono o čemu se može polemizovati jeste shvatanje pojma redizajn. -Žiri je izborom pobjednika afirmisao prvenstveno kvalitet, a ujedno i restilizaciju kao vid redizajna. Ostale nagrade govore da smo afirmisali i radikalnija viđenja redizajna, dakako – istakao je Latković. Na pitanje, kakvo je njegovo mišljenje, da li je eventualno trebalo raditi potpuno novi vizuelni identitet nove avio-kompanije, odnosno, da li je možda trebalo u potpunosti napraviti otklon od starog rješenja Montenegro erlajnza, Latković je naveo da je od apriorne važnosti da kada upravljamo javnim interesom lične stavove ostavimo u kafani. -Zamislite da arheolog bači iskopani nalaz zbog ličnog stava ili ukusa. Orao iz 1995. godine je prevazišao i nažalost nadživio svog autora, arh. Đorđa Markuša (1935-2011), te tako postao i ,,naš“ žig, naše nacionalno blago. U nastavi se uvijek klonim od unaprijed datih načina, a kao dizajner još više. Sada kad sam se našao sa kolegama na braniku (vizuelne) kulture primijenio sam ljubav kao jedinu ,,metodologiju“ – naglasio je Latković. On je dodao da se na ovaj proces nijesu mogle primijeniti ni teorije ni uporedne prakse (re)brendinga. -Ovo je bila borba za duh nacije, što nema cijenu. Upravo salve memova, doskočica i karikatura koje su buknule odmah nakon objave to i potvrđuju. Od svih ću pomenuti vic u kome se dva druga sretnu poslije ,,100 godina“ i jedan drugog pohvali kako se ne mijenja ,,ka’ ni logo Montenegro erlajnza“ – rekao je Latković. On tvrdi da se znak Montenegro erlajnza svojim trajanjem ukorijenio i bezumno ga je bilo amputirati. -Sjetimo se samo cetinjskog Brijesta, posječenog simbola crnogorske suverenosti, svojevrsnog duhovnog genocida. Pod krošnjom meritorno preuzetog, sačuvanog i danas već redizajniranog znaka će se stvarati novi brend, sa ulogom održanja društvenog i privrednog kontinuiteta – poručio je Latković. S. PoPoviĆ

Kultura

Neđelja, 6. jun 2021.

Prva strana produkcija u Crnoj Gori iz 1932. godine uskoro i pred domaćom publikom

„Fantomu Durmitora“ prilika za novi život Riječ je o periodu zvučnog filma, a „Fantom Durmitora“ je prvo ostvarenje u kojem se u kinima u Jugoslaviji čuo naš zajednički četvoroimeni jezik, kada je Ita Rina izgovorila rečenicu: „Evo nas, oče“

Andro Martinović

Pripremaju digitalnu kopiju i premijeru

PODGORICA – Prvi sačuvani igrani film strane produkcije u Crnoj Gori „Fantom Durmitora“, reditelja Hansa Natgea, iz 1932. godine, snimljen je na području Žabljaka, obroncima Durmitora i u kanjonu Tare, kao i Kuparima, Dubrovniku i Beogradu. Ovim filmom Crna Gora je Evropi prvi put pokazala prirodne atrakcije i gostoprimstvo svojstveno našim krajevima. Jednu od glavnih uloga igra Ita Rina, a muziku je komponovao Josip Slavenski. Premijera je održana u zagrebačkom kinu Tuškanac, 1933. godine, dvije sedmice prije njemačke premijere. Domaća i strana štampa tog vremena pisala je da je to „film sa sižeom jugoslovenskog života“. Projekat „Fantom Durmitora“, koji zajedno realizuju Crnogorska kinoteka i Kulturno-informativni centar Zagreba, u partnerstvu sa Filmskim centrom Crne Gore, nedavno je podržan na Konkursu za kulturne djelatnosti Grada Zagreba. Kinoteka, u saradnji sa njemačkom kinotekom „Bundesarchiv-Filmarchiv“ iz Berlina, priprema posebnu publikaciju o filmu „Fantom Durmitora“ kao i DVD izdanje. Autor teksta za publikaciju je istaknuti hrvatski istoričar filma Daniel Rafaelić, a u planu je i svečana projekcija digitalne kopije pred crnogorskom publikom.

ATRAKTIVNI

Direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović kazao je za Pobjedu da je namjera da publici predstave najstariji sačuvani film u kojem je Crna Gora tretirana kao atraktvina lokacija za snimanje filmova. - To su godine kada postoji pojačano interesovanje za snimanje filmova u egzotičnim, manje poznatim krajevima, koji osim lokalne boje i karakteristične prirode imaju zanimljive legende i običaje koji nisu toliko bili poznati publici u Evropi – rekao je Martinović. On je ukazao da je određen broj filmova iz predratnog perioda stradao u „požaru“ rata. - Iskazuju se namjere da se filmovi snimaju širom Jugoslavije, tako da će na kraju film koji

Promotivni letak za film „Fantom Durmitora“

Sa snimanja filma „Fantom Durmitora“

nam je najpoznatiji pod naslovom „Fantom Durmitora“ biti sniman i u Beogradu, Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku, na Žabljaku i u kanjonu Tare – rekao je Martinović. Film se, kako je kazao, čak i u tadašnjoj štampi pojavljuje pod više naslova. „Pjesme crnih brda“ je bio njegov naziv u Njemačkoj. U Austriji je nazivan „Zatočenik crnih brda“, u Hrvatskoj je prikazan kao „Sjeme Durmitora“, a zapravo je ostao najpopularniji naziv od beogradske premijere – „Fantom Durmitora“. Film je prvo prikazan u „Edison Palasu“, bisokopu u centru Zagreba, a unutar tog razdoblja je imao i svoju beogradsku premijeru. - Film je radio Hans Natge, reditelj o kojem znamo najviše zbog ove priče, jer će to biti njegova jedina režija igranog filma. Imao je iskusne saradnike u snimateljima Herbertu Kerneru koji je snimio najpoluraniji film u kojem igra Ita Rina. Taj film se zvao „Princeza Ko-

rala“. Drugi snimatelj je bio Kurt Nojbert koji je najpoznatiji po dugogodišnjoj saradnji sa Leni Rifenštal, čuvenom rediteljkom koja je snimala propagandne filmove za Hitlerovu partiju, kao što je „Trijumf volje“. Sa jugoslovenske strane, partner u proizvodnji filma bio je Jugoslovenski prosvetni film sa Vojinom Đorđevićem – rekao je Martinović. Glumica Ita Rina, Slovenka, bila je mis Zagreba i tako je ušla u film igrajući kod Mahatija u „Erotikonu“, vrlo slobodnom za to doba. Ostvarila je zanimljivu međunarodnu karijeru. U filmu „Fantom Durmitora“ igra Crnogorku Jelu. Pojavljuje se još i hrvatski glumac Hinko Nučić koji igra njenog oca. Martinović je pojasnio da je riječ o periodu zvučnog filma, a „Fantom Durmitora“ je prvo ostvarenje u kojem se u kinima u Jugoslaviji čuo naš zajednički četvoroimeni jezik, kada je Rina izgovorila rečenicu: „Evo nas, oče“. - To je izazivalo pažnju i odu-

Novac kao povreda gostoprimstva Producent filma „Fantom Durmitora“ Erik Šikovski ostavio je zabilješke o iskustvu rada sa ljudima sa padina Durmitora. On je zapisao da je poznato kako se rad producenta većim dijelom svodi na računanje. - S obzirom na filmski biznis danas, često se, unutar razumnih granica, pojavljuju u tim kalkulacijama iznenađenja. Drugačija se slika, međutim, pojavljuje kad se snima u stranom miljeu, kao što je bio slučaj kod naše „Pjesme crnih brda“, u produkciji „Eidophon-Filma“ –

zapisao je Šikovski. On je naveo da su tokom snimanja u „crnim brdima“ stanovali kod pravog crnogorskog seljaka. - Njegov sin, uznosit mladić, često nam je bio od pomoći pri snimanju, pa smo svoju zahvalnost htjeli pokazati malim novčanim poklonom. No tad smo naletjeli na oca. Ponuditi sinu novac za njegovu ljubaznost bila je povreda gostoprimstva kakvu ne možete zamisliti – zapisao je Šikovski.

ševljenje publike tog vremena koja je film toplo pozdravila. U Njemačkoj će film dobiti nešto strožije kritike, tako što mu je uglavnom zamjerano na scenariju, režiji, pa i glumi. Kao najveći kvaltitet filma isticane su scene koje se odvijaju u eksterijeru našeg prostora kanjona Tare. One su zaista izuzetno snimljene. Taj film je po svom karakteru vrsta avanturističkog, koji ima jednu melodramsku potku – objasnio je on.

KAJAKAŠI

Za scene na Tari angažovan je Klaus von Rotenfeld, koji je bio vođa grupe kajakaša. U dokumentima se navodi da je to prva grupa kajakaša koja je oplovila Taru. - Da li je tačno ili ne, to bi vjerovatno neki bolji istraživač te vrste naše prošlosti mogao da odgovori, ali u ovim dokumentima se tako navodi. Zanimljivo je da su uporedo snimili i dokumentarni film, u čijem fokusu je put od Sarajeva do granice sa Crnom Gorom i potom spuštanje kroz kanjon Tare – rekao je Martinović. Martinović je ocijenio da je „Fantom Durmitora“ prilično konvencionalan film. - Ako se stavi u kontekst vremena, to bismo nazvali bioskopskim filmom koji je računao da bude popularan kod publike. To je vrijeme Vajmarske republike i ekspresionizma gdje nastaju umjetnički mnogo zanimljiviji filmovi. Smjeli filmovi koji pomjeraju i granice filmskog jezika. Ovaj film je manje umjetnički vrijedan, ali sa druge strane nesumnjivo posjeduje izvjestan šarm i veoma uspjele, uzbudljive sekvence. Po današnjim standardima veoma dobro snimljene i napravljene na atraktivan način, dobrom montažom i kadrovi-

ma, kao i uspjelim kaskaderskim egzibicijama – rekao je Martinović. On je kazao da su u domaćoj štampi pisani tekstovi o tome da će doći jedna strana ekipa i angažovati domaće ljude. - Priključili su se i studenti filmskih škola koji su imali priliku da vide jednu ozbiljnu produkciju i da nešto nauče. Film je uspio da populariše naš predio i Crnu Goru, ne samo turistički. Pokazuju je kao mjesto koje nudi atraktivnu prirodu i gostoljubive ljude. To se na više mjesta apostrofira – istakao je Martinović. On je naglasio da je svaki uspjeli film najbolja promocija. - E, to je za ono vrijeme uspio da uradi „Fantom Durmitora“ i čini mi se da je tu njegova najveća vrijednost – rekao je Martinović.

ZAKON

Martinović je objasnio da je na prostoru tadašnje Kraljevine Jugoslavije snimano, u jednom periodu, puno stranih filmova. U razdoblju između dva rata snimljeno je tridesetak njemačkih ostvarenja. - Tada je iskazan i interes da se dođe i u Crnu Goru, prije svega zbog naše prirode – rekao je Martinović. Podsjeća da je 1928. godine snimljen film „Zakon crnih brda“, reditelja Romana Mengona. To je zapravo prva strana produkcija na teritoriji Crne Gore, ali se film, nažalost, smatra izgubljenim. Zanimljivo je da je „Zakon crnih brda“ takođe njemačka produkcija. Scenario za taj film je napisao Cetinjanin Mirko Dragović, koji je bio pomoćnik reditelja i vođa snimanja. Dragović je naš prvi školovani filmski radnik koji je zanat učio u Berlinu. - Film se bavi karakterističnom

Andro Martinović je kazao da u Kinoteci još nijesu sigurni da li će u sklopu projekta sa hrvatskim kolegama uraditi i DVD publikaciju, ali je izvjesno u planu objavljivanje brošure sa tekstom koji je napisao saradnik Kinoteke i istoričar filma iz Hrvatske Daniel Rafaelić. - Jedan vrlo sadržajan i zanimljiv tekst. Mislm da će privući pažnju šire javnosti. Treća važna tačka saradnje je kinoteka „Bundesarchiv-Filmarchiv“ koja će nam ustupiti filmsku kopiju „Fantoma Durmitora“. Traje nekih 72 minuta i uspjeli smo da vidimo da je u dosta dobrom stanju. Doduše, fali nekoliko kadrova, ali to ne ometa praćenje radnje. Mi ćemo napraviti digitalnu kopiju tog filma za arhiv Crnogorske kinoteke, a film ćemo prikazati publici uz program na kojem ćemo govoriti o zanimljivostima vezanim za film. Sličnu promociju planiramo i da uradimo u Hrvatskoj – kazao je Martinović.

temom. To je bila neka vrsta melodrame o krvnoj osveti u kojoj jedan Crnogorac ubija Albanca, zatim obje porodice odlaze u Dubrovnik. Prividno uspijevaju da izglade odnose, da bi se ćerka ubijenog založila da se nastavi sa lancem krvne osvete i na kraju u tom pokušaju strada – rekao je Martinović. Teško je reći, prema riječima Martinovića, da li će neko nekad pronaći „Zakon crnih brda“. - Postoji u svijetu filma jedan dokument koji se kolokvijalno zove 'potjernica'. Filmski arhivi međusobno tragaju za određenim materijalima i djelovima. Svako malo dobijamo upite od kolega kroz međunarodne organizacija kao što su „Svjetska federacija filmskih arhiva“ ili „Asocijacija evropskih kinoteka“. Za to se interesovala još i „Jugoslovenska kinoteka“ dok je bila velika zemlja, kao i Njemci. Za sada, film još nije pronađen. Ne znači da nekad neće. Uvijek se tome nadamo, kao što je bio slučaj sa filmom koji nam je još značajniji, a to je „Vosrksenja ne biva bez smrti“ iz 1922. godine, koji je dobrim dijelom radila naša imigracija u Italiji i čiji sačuvani fragment imamo. Uradili smo jednu rekonstruisanu verziju tog filma, iako se on u punom obimu smatra izgubljenim – istakao je B. BAJIĆ Martinović.

Region

Neđelja 6. jun 2021.

Prof. dr Darko Trifunović upozorava na maligni uticaj kojim Kremlj, iz Beograda, destabilizuje Crnu Goru

Moskva preko SPC vlada u Podgorici

BEOGRAD - Ruska služba u sukobu koji je vodila protiv Crne Gore upotrijebila je srpski narod i Srpsku crkvu sa ciljem da sruši Vladu u Podgorici, a litije prenese u Beograd kako bi se zapalila Srbija. Ta služba srpski narod koristi za svoje pokeraške igre i upravlja njihovim emocijama. Gdje je u svijetu Rusija donijela dobro - kaže dr Darko Trifunović, profesor bezbjednosti, u razgovoru za Pobjedu.

POBJEDA: Da li je tačno da je Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Rusije u Srbiji, prije 30 godina protjeran iz Jugoslavije kada je razbijena grupa agenata KGB – to smo čuli od Čedomira Jovanovića, lidera LDP-a, kada su ga prije nekoliko dana napali navijači ispred kuće. Kako se onda Harčenko vratio kao ambasador? TRIFUNOVIĆ: Ovdje postoji organizacija ruske vojne službe GRU-a koja je ušla u sve pore države. On je bio agent KGB-a i njegovo kodno ime je bilo Harčenko što na ruskom znači hrčak, dakle, to mu nije prezime, ni ime nego nadimak. POBJEDA: Kako je mogao da dobije agreman? TRIFUNOVIĆ: Kako je moguće da Nikolaj Petrušev 2016. godine sleti na Aerodrom „Nikola Tesla“ i bez ikakve aerodromske kontrole i evidencije odvede dva operativca - ko ih je doveo do aviona, na koji način su ušli u avion a da ne prođu pasošku kontrolu. POBJEDA: Ruski agenti ugrožavaju Srbiju i region,

Koga je srbovanje u Crnoj Gori dovelo na vlast? Pogledajte što rade, sve su to ruske pokeraške igre sa crkvom. Sada gledamo kolateralne posljedice, a pravu ulogu Rusije u sramnim događajima u Crnoj Gori tek ćemo vidjeti. Jedini je problem što narod ovu veliku istinu još neće da prihvati – poručuje Trifunović ali i vlast im to dopušta: zašto 2019. godine nije procesuiran agent Georgi Klebanov iako je uhvaćen u davanju mita srpskom visokopozicioniranom službeniku? TRIFUNOVIĆ: Oni su se, prije svega, usmjerili na Crnu Goru i nijesu uspjeli u tome. U sukobu ruske službe koji je vođen protiv Crne Gore upotrijebili su srpski narod i Srpsku crkvu, cilj je bio dvostruk - srušiti Vladu u Podgorici i prenijeti litije da se sruši i zapali Srbija, usmjereno je i na predsjednika Srbije. Iza svega toga stajali su ljudi koji su finansirali različite organizacije. Najnevjerovatnija stvar je da su Srbi u Crnoj Gori proruski orijentisani. Srbi još nijesu spremni da se suoče sa surovom realnošću i sramnom ulogom Rusije i ruskih službi u rasturanju bivše Jugoslavije i SRJ – još od 1948. godine imali su samo jednu

Darko Trifunović

GRU nesuđeni gospodar podzemlja - GRU je htjela da gospodari kriminalnim podzemljem jugoistoka Evrope i zamalo je uspjela. Njeni pripadnici su hvatani u dva broda sa crnogorskim i srpskim posadama na Atlantiku. Ali, DEA se uključila da razruši kriminalnu piramidu koja je stvarana da utiče na politiku i političke odluke. Prvi put je to bilo sa slučajem Darka Šarića, drugi put su htjeli da obezbijede prljav novac preko Zber banke i Ivice Todorića i treći je ovo sada sa Belivukom. U Srbiji i Crnoj Gori još ne postoji zrelost kod građana da prihvate da su iza svega toga ruska država i njena tajna služba GRU - kaže Trifunović.

stvar u glavi da rasture Jugoslaviju. POBJEDA: Možemo li se odbraniti? TRIFUNOVIĆ: Možemo, moje kolege iz Srbije i ljudi svih nacionalnosti iz Crne Gore slali su poruke da ovo nije nikakav sukob srpskog i crnogorskog naroda. Srbovanje u Crnoj Gori koga je dovelo na vlast? Nijesu znali šta rade. Sada gledamo ko-

lateralne posljedice, a pravu sliku Rusije i ruskih organizacija u sramnim događajima u Crnoj Gori tek ćemo vidjeti. Ta sramna organizacija je stvorila razne kriminalne grupe i podgrupe poput kavčana, Velje Belivuka (Velja Nevolja) i ustrojila metode službe da strahom kontrolišu unutrašnju organizaciju. Zato su ljude sjekli na djelove,

kasapili i mljeli... Na prošlogodišnje julske demonstracije pred Skupštinom Srbije jedan dio građana je došao iz protesta, ali su se pojavili i đaci ruske kriminalne škole sa Zlatibora. Bio je Velja Nevolja i njegova ekipa, odakle im najopasnije oružje, teški mitraljezi, ručni bacači, rasprskavajuće mine. U toj podjeli snaga nema nijednog pripadnika policije i bezbjednosti Crne Gore zato što je ona u NATO savezu i pod budnom prismotrom i DEA i NATO partnera, zato u Crnoj Gori nijesu smjeli da rade ništa. Sa druge strane, ljudi koji u Srbiji pričaju da je vojno neutralna tajno obučavaju pripadnike srpske tajne službe po Rusiji: ta organizacija imala je uporište u vrhu srpske policije. Vrh srpske policije i bezbjednosti je gledao kako ta najmonstruoznija grupa 18 km od Beograda siječe ljude, kasapi i pravi ćevape od njih godinama. Još 2016. godine su imali cio slučaj Velje Nevolje, kada je na šinama ubio onog kriminalca, to je zataškano a taj sistem i organizacija pravljeni su godinama. POBJEDA: Da li su građani bezbjedni? TRIFUNOVIĆ: Ni j e s u . Ministar policije Aleksandar Vulin za sada nije uhapsio nijednog pripadnika te organizacije, on hapsi pripadnike grupa i podgrupa. POBJEDA: Da li je razlog nebezbjednosti građana i nedostatak odluka države? TRIFUNOVIĆ: Ne znam o čemu se radi, ali sam siguran da Vulin lično ne želi da hap-

Srušena crkva u dvorištu Fate Orlović u Konjević Polju

Bager ruši crkvu

Srpska pravoslavna crkvena opština crkvu je izgradila na imovini koju je u vrijeme rata u BiH Fata Orlović morala da napusti, skupa sa sedmoro djece i mužem, koji je nastradao u ratu. Evropski sud za ljudska prava je 1. oktobra 2019. donio presudu kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora ukloniti crkvu

Trinaesti jul praznik i Crne Gore i Srbije - Koliko god mi je mila srpska zastava, toliko mi je mila i crnogorska, koliko god mi je mio srpski grb, toliko mi je mio i grb kralja Nikole. Zašto? Ja sam Srbin i bratska vojska Crne Gore je sve do jednog izginula u bici na Mojkovcu čuvajući odstupnicu srpskoj vojsci. Srbi i Crnogorci moraju da slave jedan jedini dan državnosti - to je 13. jula, jer su tog dana 1878. godine i Srbija i Crna Gora stekle državnost i za obje države ne postoji nijedan drugi dan državnosti. Ali, kao što moramo da ga slavimo zajednički, tako moramo da jedni druge prihvatimo kao nezavisne države i dva ponosna bratska naroda - kaže Trifunović.

si, jer svi znamo da je proruski orijentisan. Kada su uhapsili pripadnike Veljine grupe, cijena narkotika nije skočila nego je pojeftinila, što znači da je organizacija kojom rukovodi ruska tajna služba samo jednu grupu zamijenila drugom. Zato su njegova hapšenja bespredmetna: on nije utvrdio čak ni odakle je to oružje, a GIM (firma za izvoz oružja) ga je izvezao za Bosnu pa je vraćeno preko grupe Darka Eleza. POBJEDA: Koliko proruski mediji doprinose tom haosu? TRIFUNOVIĆ: Ruski mediji su dio hibridnog rata prema Srbiji i Crnoj Gori i njihov zadatak je da stvore iskrivljenu sliku. Oni ne bi bili toliko opasni da Srbija nije premrežena agentima od uticaja, lažnim istoričarima, lažnim politikolozima i lažnim bezbjednjacima. Svi su oni u paketu imali zadatak da predstave lažnu sliku o događajima. Violeta CVEJIĆ

BRATUNAC- Crkva u dvorištu Fate Orlović, u Konjević Polju kod Bratunca, juče je srušena, a očekuje se da cijeli posao uklanjanja ostataka tog objekta sa posjeda bude završen tokom vikenda. Sarajevski portal Kliks objavio je snimak koji svjedoči da je, pošto je sa crkve uklonjen krst, bager srušio za samo nekoliko minuta. Iz tužilaštva BiH je saopšteno da je postupajući tužilac, koji radi na predmetu za neizvršenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, poslije zahtjeva za informacije od Vlade Republike Srpske i nadležnog ministarstva o preduzetim aktivnostima, dobio informaciju da su radovi na uklanjanju crkve počeli danas. -Nakon što je tužilaštvo BiH formiralo predmet za neizvršenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u vezi izmještanja crkve u Konjević Po-

lju, iz dvorišta Fate Orlović, postupajući tužilac zatražio je od nadležnih institucija informaciju o preduzetim aktivnostima, s obzirom na rok za izvršenje presude t navedeno u saopštenju tužilaštva. Dodaje se da tužilac informisan da je početak radova zakazan za 5. jun, kao i da će u narednim danima biti izvršeno uklanjanje objekta, kako nalaže presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Srpska pravoslavna crkvena opština crkvu je izgradila na imovini koju je u vrijeme rata u BiH Fata Orlović morala da napusti, skupa sa sedmoro djece i mužem, koji je nastradao u ratu. Evropski sud za ljudska prava je 1. oktobra 2019. donio presudu kojom se nalaže da Bosna i Hercegovina mora ukloniti crkvu. Vlasti RS ranije su najavljivale da će crkvu izmjestiti sa tog prostora na neku drugu lokaciju, a ne da će biti srušena.

Reportaža

ISTANBUL - Nije me dočekala zastrašujuća gužva i vikanje prodavaca, nisu me zapahnuli mirisi Misirske čaršije, redovi pred veličanstvenim poduhvatima potomaka i nasljednika najvećih graditelja koje je svijet poznavao. Dočekao me Istanbul u doba korone, kaže Arzu koja nas je vodila kroz vrijeme i prostor od gotovo samih početaka. A za mene je to opet bilo čudo božje ljudi i znakova koji mame oči, da čovjek poželi da je muva, koja jednim pogledom može sve da obuhvati. Iako pod režimom pandemije, za mene i dalje pun naroda koji zove, hoda, trči, vozi se, prelazi mostove nošen vjetrom s Bosfora, prodavaca koji nude takve stvari koje jednostavno moraš imati, jer su oku ugodne. I sve što sam tamo vidjela je lijepo, posebno ono stvoreno za trenutke mira nakon posla, kada možes sjesti na mekani jastuk i zasladiti se pastom od badema koja podiže slasti života u nove dimenzije. Sve je napravljeno da bude divno, i nijedna stvar nije mrtva u Stambolu... na Bosforu... Porazna je njegova veličina i saznanje da dišem na istom prostoru sa gotovo 20 miliona ljudi koji su rasuti na skoro 200 kilometara dugoj niti života koji vri, a koja spaja Istok i Zapad od kako znamo za sebe. Već sam put od aerodroma do grada upozorava na to da se spremiš za veliko. Da nećeš moći pogledati, ni do kraja udahnuti. Hotel pored jedne od najstarijih radnji u kojima se prave slatkiši, nije za mene mogao biti bolja dobrodošlica. Kroz stakla autobusa sam vidjela izlog pun ratluka, halvi, baklava, gnijezda kadaifa sa ušećerenim bademima i pistaćima, šareno, toplo i slatko, ljepljivo kao moji prsti kada sam nakon dva sata izašla iz te radnje. Sretna kao dijete, kao nekad, toliko da bih mogla ući u poslovicu - sretna kao Jelena u prodavnici slatkiša Orijenta.

Neđelja 6. jun 2021.

Grad u kojem je s

Mnogobrojne kupole dominiraju gradom

Zimnica za život i momente sreće. Kupila sam sve. Raspored koji su udesili naši domaćini je bio takav da nismo imali praznog hoda. Svoje slobodno vrijeme za raspakivanje i večeru sam potrošila u Alibabinoj pećini. Onda, krvi pune šećera, odoh na vožnju brodom po Bosforu. Vjetar kojim Zlatni rog svira po ovom gradu gonio nas je kilometrima po obje obale, u nepreglednom nizu kuća, palata, ljudi, ribolovaca, brodova, filigranskih fasada, još, i još... toliko da me u jednom trenutku uhvatila nelagoda... Bože, ima li kraja

Porazna je njegova veličina i saznanje da dišem na istom prostoru sa gotovo 20 miliona ljudi koji su rasuti na skoro 200 kilometara dugoj niti života koji vri i vjekovima neumorno spaja Istok i Zapad ovom gradu... Možda najsličnija onoj kada noću gledate u zvijezde i osjetite nemir zbog toga što je bekrajno i nedokučivo i ne d a s e p re b ro j a t i . . . Na d površinom mora čuju se sirene brodova... i neću biti objektivna dok budem pisala o svemu što sam vidjela. Niti želim. Morem, lagano prvo pored evropske obale, duž keja ribolovci i

RATLUK OD ŠIPKA

Prodavac zadovoljan mojim zadovoljstvom i spremnošću da potrošim novac, kida velikim nožem male komadiće i daje mi da probam... i gleda me i kaže „Mislim da znam što će vam se najviše svidjeti“. I nudi mi ratluk od šipka. Ljeto u jednoj kockici.

Dvije molitve u jednom krugu beskrajnih težnji da se ovjekovječi momenat

šetači. Restorani zatvoreni zbog virusa koji je utihnuo vrevu, zamišljam kako izgleda kada se Istanbul uveče sjuri na obale i živi u restoranima i na terasama sa kojih se čuju glasovi i muzika... centar društvenog života je sada zaključan ili u prirpemi za život poslije. Bez ljudi izgleda veličanstveno pogled na obalu i na kuće boga-

taša, na Ortakoj koji i sada živi od turista koji ne odustaju i džamiju koja kao kamena čipka tačno izvire iz talasa i pjene koju stvaraju brodovi. Iz zelenila na brdima se nude kuće najbogatijih u tom gradu, kvartovi zvijezda turskih serija, i svih koji drže do sebe. Ogromne kuće koje ni daljina ne smanjuje. Kvart Bebek, za one koji izvlače najbolje od života. Rumeli tvrđava za koju kažu da je izgrađena za četiri mjeseca koja je čuvala ulaz u Bosfor. Ime joj znači „ubica“ i branila je grad. Lagano skrećemo prema azijskoj strani i vilama od drveta. Nema više betonskog keja i džogera, samo mir kuća koje su sljubljene sa vodom. Zavidnim pogledom gledam kroz velike prozore i ljude koji u njima žive, sjede na terasama, ne obraćajući pažnju na nas. Stare vile se renoviraju, uostalom kao i pola Istanbula. Između njih su sagrađene nove, diskretne kao dobar nakit koji decentnom izradom govori da mnogo košta. Azijska obala je mir i zelenilo. Azijska obala su i neboderi i nove zgrade koji paraju brdoviti horizont, koje rastu kao napredna beba. Posljednjih 30 godina se rađa grad na toj strani, dugačak kao moj put na more iz Podgorice do Budve. Horizonte oslikavaju minareti i



Aja Sofija turistima oduzima dah

Preda mnom je. Čudesna stoji pokrivena mitovima i mojim knjiškim znanjem o njoj, veličanstvena u toj moći ljudskih ruku i mašte. Pokrivena sam i ja mekanom maramom od kašmira i svile, najskupljom koju sam mogla naći. Nisam željela da uđem kose sakrivene plastikom od euro. Mislila sam da joj toliko dugujem i da moram tom zelenom maramom izvezenom zlatnim nitima biti dio veličanstva ljudskog podviga

kubeta džamija, a predvečerje nam je dalo šansu da ih gledamo kao sliku koja je prošla kroz mnoge filtere. A nije. Onda pogled zaustavlja Djevojačka kula u kojoj je sultan zaključao ćerku. Na stijeni na ušću Bosforskog moreuza u Mramorno more, najromantičnije mjesto u Istanbulu stoji od 12. vijeka. Moja prva legenda u gradu u koji je sazdan na njima. Orijentalna Uspavana ljepotica je po predanju zaključana u kuli jer je prorok rekao da će umrijeti od zmijskog otrova na svoj 18. rođendan. Otac je naredio da se podigne kula kako bi spasio kćer, ali je ona ipak otrovana jer je pred put, u korpi voća koju je dobila na poklon bila zmija. Možete da vjerujete u podatak da je sagradio vizantijski car Manojlo, ili u priču o tome da svakoga dočeka sudbina koja mu je zapisana. Povratak na dokove Bosfora dok veče pada pod zapaljenim nebom i pristajanje uz obalu na kojoj su nas dočekivali prodavci svega i svačega na svim jezicima svijeta. Hrana, mnogo hrane za gladne turiste, komadi napravljeni za zalogaj tačno za između dva prsta. Pješke do hotela, već praznim ulicama na večeru koja je poslužena tako da se morala prvo slikati, iako smo bili gladni od putovanja i morskog vazduha. Jeli smo uz uživanje i puno poštovanje te servirane raskoši i pitali se kako to da nismo umorni, iako smo krenuli svi iz svojih domova u rano jutro tog dana. Očekivali smo sjutra, najavljenu šetnju kroz Istanbul, i sve ono što sam gledala na slikama i knjigama istorije umjetnosti.

ISPUNJEN SAN

Probudila sam se u šest, spremna kao nikad, kao zauzdani konj koji nogama topti da krene... ... Do Aja Sofije. Svako ima svoje snove o tome što bi volio da vidi. Moji su Petra u Jordanu, Istanbul i baš ta Aja Sofija, Lisabon, i Afrika. Odrastanje uz Opstanak i filmove o Indijani Džonsu je učinilo svoje. Do Aja Sofije idemo polako, prolazim pored pravog egipatskog obeliska sa sve simbolima koje pokušavam da protumačim, izigravajući istraživača, onako kako sam zamišljala da ću to raditi prije nekoliko decenija. Prilazimo polako, na trgu nema gužve i turisti su sve mirniji. Nema ih kao što je uobičajeno, pa se lijepo vide stare kuće duž trga, mjesto sa kojeg je sultan pozdravljao vojsku... Prilazim kao da gledam film, po prvi put u dobroj rezoluciji. Preda mnom je. Čudesna stoji pokrivena mitovima i mojim knjiškim znanjem o njoj, veličanstvena u toj moći ljudskih ruku i mašte. Pokrivena sam i ja mekanom maramom od kašmira i svile, najskupljom koju sam mogla naći. Nisam željela da uđem kose sakrivene plastikom od euro. Mislila sam da joj toliko dugujem i da moram tom zelenom maramo izvezenom zlatnim nitima biti dio veličanstva ljudskog podviga. Crkva, džamija, muzej, džamija... Konstantinopolj, Carigrad, Istanbul, svijet u kome danas živimo... I da nisam vidjela prije i poslije ništa dosta bi mi bilo. Justinijanovo čudo iz 532. go-

Reportaža

Neđelja 6. jun 2021.

sve počelo Pogled na poznatu Rumeli tvrđavu

Boje i ukusi sa svih meridijana

dine je 15 godina gradilo 10.000 ljudi i u njoj su krunisani vizantijski carevi dok je carstva bilo do sultana Mehmeda II 1453. kada je osvojio grad. Simboli hrišćanstva su sakriveni pod islamskim, a ona je ostala zauvijek mjesto u kome se moli jednom Bogu. Baš na tom mjestu vid se sva moć stvaranja, ljudskih mogućnosti i želja, stremljenja da se dosegne vječno i veličanstveno. Izgrađenom rukama u koje je bog ulio vještinu i ljubav. Čak i kada je pretvorena u muzej čovječijeg umijeća i strahopoštovanja prema znanju, ostala je snažna duhovna tačka. I tada su se molili, kao i sada kada je prije godinu dana ponovo postavljena na džamiju. Uprkos svim kontroverzama i nezadovoljstvu u Aja Sofiji se mole, svako na svoj način, tražeći isto, sklopljenih ruku i očiju. I nije bilo začuđenih pogleda i neprijateljstvo između onih koji su klečali i onih koji su stajali pognute glave, pod arabeskama ili anđelima koji su se pojavili ispod naslaga boje. Čuda uvijek nađu način da izađu van i da nam pokažu koliko je sve u stvari malo, i nevažno spram ljubavi.

bez mnogo zazora od umjetnosti koja je u svojoj beskonačnosti okruživala njihove, kao blic kratke živote. Dvije molitve u jednom krugu beskrajnih težnji da se ovjekovječi momenat u kome se ne umije uživati ni biti. Kada sam ušla u taj veliki prostor, osvojio me mir, toliki da su mi krenule suze, bez lupanja srca i uzbuđenja. Osjetila sam se tako lijepo malom pod tim svodom koji je ličio na nebo. Ruku skršenih na grudima sam upijala sve vrijeme ovoga svijeta i pitala se „kako ovo može biti“ a da nisam očekivala odgovora. Može biti sve ako se dovoljno trudiš. To sam čula. Jasno. Kada se čovjek nakon čuda dozove pameti, počne da gleda oko sebe i vrlo praktično primjenjuje znanje i prepoznaje simbole, oblike, način gradnje, stubove, krstove, arabeske, zapise koji izviru kao rečenice iz knjiga. Sve ostalo se može pročitati i vidjeti na slikama, osim doživljaja kada se znanje ukaže pred očima. A onda prema Plavoj džamiji. Ispod istog takvog neba, sa istim oblacima je stajala kao u obrisima, razmazana u pogledu i jarkom zelenilu. Velika gužva, pu-

MOLITVE

Orijentalna Uspavana ljepotica je po predanju zaključana u kuli jer je prorok rekao da će umrijeti od zmijskog otrova na svoj 18. rođendan. Otac je naredio da se podigne kula kako bi spasio kćer, ali je ona ipak otrovana jer je pred put, u korpi voća koju je dobila na poklon, bila zmija. Možete da vjerujete u podatak da je sagradio vizantijski car Manojlo, ili u priču o tome da svakoga dočeka sudbina koja mu je zapisana

Dvije žene su bile gotovo jedna pored druge i izgledale su isto u svom stavu, pokretima i pogledima, izazom lica i samoćom koja ih je odvajala od gomile koja se šetala po mekom tepihu, praveći selfije



no djece, dozivanje na svim jezicima kao na Vavilonskoj kuli, koje se prekinulo onog trenutka kada smo ušli i vidjeli u ograđenom prostoru ljude koji klanjaju. Nekoliko muškaraca je bilo na koljenima, a nas nekoliko desetina je ćutalo, koračalo kao po pamuku. Plava džamija je savršena, čista, ljubavna. Stubovi su činili da se gubi pogled i da nema kraja, da su svi od tebe daleko i da si sam u njoj. Otišla sam do vrata koja odvajaju dugačak prostor u kome se mole žene. Iza drvene ograde nije bilo nikoga. Ušla sam i sjela ispred niskih a visokih prozora i gledala kako sunce prevlači lagano po kamenom stubu. I ništa se nije čulo. Zaista sam bila sama. I taj osjećaj samoće, na metar od gomile ljudi je čudo arhitekture. Graditelja koji su umjeli da odvoje svijet od čovjeka pod 200.000 plavih pločica koje su more i nebo. Sedefhar Mehmed-aga, njen tvorac je znao da će jednom doći vrijeme da se popravi. Kada je vjekovima nakon toga bio vakat, novi graditelji nisu znali kako da joj priđu. Veliki kameni blokovi slagani jedan na drugi bili su

misterija. Kako je renovirati i vratit sve kao što je bilo. Mehmed-aga ostavio je još jedan dokaz ljudske mudrosti i svjedočanstvo o tome kako se neke stvari isto daju planirati. Ispod glavnog kubeta je ostavio uputstvo za njenu rekonstrukciju. I stotinama godina je stajalo tamo, jer je on znao da će njegovi nasljednici morati početi baš odatle. Od pečata, krova kojeg će prvo morati da podignu kako bi se dali na posao. Tako je i bilo.

EKSPLOZIJA BOJA

A onda dalje. Po katalogu Istanbula. Po knjizi istorije, umjetnosti, arhitekture, gastronomije. Po Istikali ulici koja me je podsjetila na Evropu, Prag i Beograd. Po njenim rukavcima u kojima sam ušla u jednu od najstarijih poslastičarnica, netaknutu vremenom. Svilene bombone u eksploziji boja u staklenim posudama sa zlatnim kapicama. Stare fotografije na zidovima neugledne radnje, prodavac majstor koji govori slatko. Velike metalne posude poređane po teraco podu, stare, kao ćupovi koji čuvaju blago. Vještinu pravljenja zadovoljstva.

I tu sam ostavila novac i vrijeme – ništa bačeno i izgubljeno. Onda derviški manastir, Crkva svetog Franje i Sultana kao priča o poštovanju vjera i kultura koje su ovaj grad učinile takvim jer je sultan dao novac da se izgradi crkva i konaci za sveštenstvo. Na ulazu je statua Hrista na krstu, uvijena, pomjerene perspektive, tako da se njegova patnja može vidjeti sa koje mu god strane priđete. Jedna od najljepših koje sam ikada vidjela, čudesna u prostoru koji se zapravo vrti oko nje. Pa nazad prema Bosforu i pijaci začina, koju sam vidjela u pola sjaja. Zatvorena, osim nekoliko tezgi pored na kojima se prodaju tajne veličanstvene kuhinje. Slano i slatko, prašuma prahova i boja i trgovci koji dijele recepte, sipaju u kesice a da te ne pitaju koliko ćeš, samo prate izraz lica i vide u čemu uživaš. Kao i prodavac u radnji sa odjećom u koju sam ušla, kada me namamio sako u izlogu. I pored upozorenja da ne ulazim jer je tu sve skupo, morala sam da vidim to čudo izvezeno svilom, koje je izgleda bilo krojeno za mene. Savršeniji od Armanija, jednostavno nije htio da ga skinem. Kao rijetko kada, divila sam se sebi, a prodavac je sa svakim mojim uzdahom smanjivao cijenu, ulazeći u omiljenu igru. I posljednja ponuda je bila mnogo za mene, te izađoh. U povratku, vidim svoj sako na drugom čovjeku, koji je stajao u radnji pored, i smijući se počeo da govori zdravo, dobar dan, kako ste... posljednji pokušaj namamljivanja trgovaca koji znaju da prepoznaju žrtvu, pod očajem pandemije. Morao je prodati, ali džabe, ja nisam dovoljno bogata da kupim sve ono što mi se sviđa. Malo se naljutio taj gospodin a ja sam mu ipak rekla hvala za to mjastorstvo koje je njegov prijatelj stvorio. Svila i kašmir će me čekati u nekom drugom životu. Popodne sam malo pobjegla od grupe. Željela sam da vidim kako je biti sam i stranac u gradu među ljudima sa kojima se teško može sporazumjeti riječima, ali može ljubaznošću. Preko mostova, kvartovima koji liče na stare djelove grada u mojoj zemlji. Pet miliona ljudi porijeklom iz velike zemlje kojoj sam nekad priladala živi u Istanbulu. Cijela Jugoslavija je imala stanovnika koliko ima ovaj grad danas.

NAŠI

Simbol Istanbula - Djevojačka kula

I jednoga sam srela na tom putu. U maloj radionici džamije Mehmed paše Sokolovića, poludrago kamenje u nakit i tes-

pihe pretvara Douš Karaman koji kaže da je porijeklom iz Saraj Bosne. On i Nasif Kan osam godina za dva stola prepuna kamenja i stakla u miru prave čudesa za ljepotu i za moltvu. Pričali smo na makar pet jezika, iz svakoga smo izvlačili riječi koje poznajemo. Ovdje obrađujemo kamen, kaže Nasif, jer je toplo i lijepa je atmosfera ove džamije i more je blizu. Želi da napravi veću radnju, samo da korona prođe. Douš uglavnom ćuti pognut nad stolom, vrti komade koje pretvara u glatke sjajne djelove koje kasnije okivaju srebrom. Pokazuje mi komad fosila od mamuta, veoma ponosan i predaje mi ga da vidim izbliza. Od toga je napravio brojanicu, veliku i žutu. Za prebiranje po vremenu i vječnosti i opomenu da na ovom svijetu od nas ostane jedino to. Kao stijena nad vječito živim morem. U hladu džamije ljudi sjede, čekaju da se završi namaz. Za malim stolom sjedi desetak staraca, lijepo obučenih i piju čaj iz velikog čajnika. Razgovaraju i gledaju me. Jedan zamahnu rukom da dođem i pita me odakle sam. Karadag....aaa Karadag....zato si tu i smiju se. Dobila sam na poklon ulje od lale i neobrađeni crni kamen koji donosi mir, kaže Nasif. Mirisno ulje lale mi ga je donijelo. Lala je simbol Turske i kazano mi je da je nekada rasla samo u tom carstvu. Onda je sultan Sulejman mudri, odlučio da pokloni par lukovica tadašnjoh Holandiji još u 15. vijeku. Jer, kako je rekao cvjeće je kao narodi i nacije, i svako zaslužuje da ima tu ljepotu. Od tada je Holandija postala zemlja lala. Jedan od najčudesnijih poklona, rajsko svijetlo, što joj ime znači je obasjalo Evropu. Par lukovica je pod pažljivim rukama mirnih Evropljana postalo znak novog vremena. Dugom kao azijska linija Istanbula smo se nekoliko sati kasnije vozili do Bujkade – najvećeg ostrva. Nekadašnjeg doma izgnanika, disidenata u kome je i Lav Trocki imao svoju kuću. Danas razrušenu i zaraslu u džunglu. Iako je otkupljena, stoji takva, jer je kupac morao ipak napraviti od nje spomen dom, a očigledno mu to nije bila namjera. Duh Mediterana održavaju kuće Grka koji i danas tamo žive. Vile od drveta, bijele i krem boje u đul baštama prostiru se uz brdo, zavijenim ulicama po kojima nema automobila. Okolo je more i Istanbul. I opet me progonila misao o veličini tog grada koji je pustio svoje krake toliko, da presijeca horizont mjesta koje je nekada bilo izolovano. Koje je služilo za bijeg, za protjerane, za odmor...koje je bilo pustinja za nepodobne i one koji su željeli živjeti daleko. Spremali su se mještani za sezonu, kao i naši primorci. Za smiješan novac se može iznajmiti sprat vile, biti u hotelu koji vraća u vrijeme Orijent ekspresa, pojesti sladoled i probati somun uz čašu cijeđene pomorandže. Ispratili su nas galebovi koji su mi sa feribota jeli iz ruke, razbojnici i svađalice su nas zabavljali do dokova Istanbula. Sjutra se kretalo u drevnu zemlju Frigijaca i velikog Mide. Pozdravila sam se sa tim gradom koji me je uplašio malom noćnom šetnjom po pustim ulicama, mostovima i osvijetljenom istorijom kojoj ću se sigurno vratiti. Baš kao što je u 17. vijeku sebi krila napravio prvi čovjek Hezarfen Ahmet Čelebija i poletio sa Galata kule na drugu stranu. Sve je moguće u Istanbulu. Jelena MARTINOVIĆ

Arena

Fudbal

Istorijski dan: Tim sa ,,Solila“ dočekuje Iskru u revanš meču baraža za Prvu ligu

Igalo sanja čudo PODGORICA – Igalo je tokom cijele sezone igralo u visokom ritmu – u prvom dijelu konstantno je bilo blizu zone baraža, zatim je u drugom napravilo progres, napadalo u jednom momentu čak i prvo mjesto, ali je na kraju bez problema osiguralo mjesto u baražu za popunu Telekom 1. CFL. Tim iz Herceg Novog u prvom meču poražen je 2:1 u Danilovgradu od Iskre, ali je i taj rezultat ostavio realne nade današnjem domaćinu da može do podviga. Igalo će danas od 17.30 sati na svom terenu protiv Iskre juriti pobjedu kojom bi napravilo čudo, odnosno i više od toga, jer ako se zna da je Iskra prošle godine u ovo vrijeme igrala kvalifikacije za Ligu Evrope, a Igalo ušlo iz regije u Drugu ligu, jasno je da bi to bio veliki uspjeh. - Cijela sezona stala je u ovih 90 minuta. Nadamo se da će fortuna biti na našoj strani i da ćemo ostvariti zacrtani cilj i siguran sam da ćemo ostaviti posljednji atom snage na terenu. Teška utakmica prije svega, ali se nadamo da ćemo izvući pozitivan rezultat i slaviti uz pomoć publike, koja se sigurno uželjela gledanja fudbala s tribina – objasnio je kapiten Igala Milo Đurković. Malo mjesto na jugu naše zemlje čini se da je kao nikad u znaku fudbala, a svi se nadaju da Igalo baš pred svojim navijačima, može do podviga i istorije.

Sa prvog meča baraža u Danilovgradu

- Ko god da istrči na teren ima obavezu prije svega zbog generacija koje su za nama da da svoj maksimum i da se odužimo svom gradu i ljudima koji će doći da nas podrže. Vjerujemo svi zajedno i nadam se da će veliki broj ljubitelja fudbala doći da nas podrži. Nadam se uspjehu, kako bi se u ovom istorijskom trenutku na najbolji način oprostio od aktivnog igranja fudbala – napomenuo je Đurković.

ISKRA SE NEĆE BRANITI

Ostalo je još 90 minuta iščekivanja za ljubitelje fudbala u

Danilovgradu koji se nadaju povoljnom ishodu i u revanšu protiv nezgodnog Igala, veoma disciplinovane ekipe koja je u prvom susretu pružila snažan otpor ,,crveno-bijelima“. Jedno je sigurno, izabranici Srđana Nikića moraju uložiti maksimum da bi se uzdignuta čela vratili sa ovog megdana jer prednost od jednog gola nije dovoljna garancija za konačan uspjeh tim prije što su primorci uspjeli jednom da zatresu mrežu Iskre. - Imamo povoljan rezultat, ali nećemo se fokusirati samo na

Predstavljamo grupe Evropskog prvenstva u fudbalu

Tri velesile i autsajder Raspored 15. JUN 18.00 (Budimpešta) - Mađarska - Portugal 21.00 (Minhen) - Francuska - Njemačka 19. JUN 15.00 (Budimpešta) - Mađarska - Francuska 18.00 (Minhen) - Portugal - Njemačka 23. JUN 21.00 (Budimpešta) - Portugal - Francuska 21.00 (Minhen) - Njemačka - Mađarska

GRUPA F Evropsko prvenstvo u fudbalu počeće 11. juna i trajati do 11. jula. Na turniru učestvuju 24 reprezentacije, igraće se u 11 gradova širom Starog kontinenta, a titulu brani Portugal. Finale će se igrati na ,,Vembliju“, jednom od 11 stadiona-domaćina Eura. Po dvije ekipe iz šest grupa, kao i četiri trećeplasirana tima, plasiraće se u osminu finala. Osim Londona, te Sevilje koja je dobila domaćinstvo umjesto Bilbaa, gradovi domaćini biće i Baku, Kopenhagen, Budimpešta, Bukurešt, Amsterdam, Minhen, Glazgov, Sankt Peterburg i Rim. Navijači će prisustvovati mečevima, ali u ograničenom broju. Predstavljamo učesnike Eura. Posljednja je grupa F.

MAĐARSKA

Reprezentacija Mađarske bila je četvrta u kvalifikacionoj grupi E, najujednačenijoj od svih, ali se Evropskog prvenstva domogla nakon što je u plej-ofu Lige nacija pobijedila Bugarsku i Island. Na žrijebu za završni turnir nije imala ni gram sreće - igraće u ,,grupi smrti“ sa aktuelnim šampionom Portugalom, svjetskim prvakom Francuskom i još jednom velesilom, Njemačkom. Kao da to nije bio dovoljno veliki problem, selekcija koja je u svojim slavnim vremenima nosila nadimak ,,laka konjica“ na Euro putuje bez ključnog igrača - vezista RB Lajpciga Dominik Soboslaj napustio je pripreme reprezentacije zbog povrede primicača. U RB Lajpcigu igraju još dva mađarska reprezentativca, golman Peter Gulači i defanzivac Vili Orban. Mađarima je ovo četvrto EP bili su u polufinalu 1964. i 1972, a onda ,,nestali“ do 2016, kada

odbranu, naprotiv moramo i danas opravdati ulogu favorita od koje ne bježimo i staviti do znanja crnogorskoj fudbalskoj javnosti da nam je mjesto među najboljima. To podrazumijeva da svi budemo na visini zadatka i ovu sezonu privedemo kraju kako smo i željeli i polako počnemo da razmišljamo o narednoj rekao je Nikić kome će biti mnogo lakše da sastavi ekipu nego u prethodnom okršaju jer se u tim vraćaju Šaletić i Malešević, ali će izostati Bakrač zbog parnih žutih kartona. R. P. - B. K.

Neđelja, 6. jun 2021.

FUDBALSKA EUFORIJA U TIVTU: Arsenal protiv Petrovca juri pobjedu za Prvu ligu

Tivćani za istoriju

PODGORICA - Arsenal nije uspio da osvoji prvo mjesto u Drugoj ligi, ali je svakako u borbi za elitu. Tivćani danas od 17.30 sati dočekuju Petrovac, koji je u prvom meču slavio 2:1. Arsenalu je za istorijski uspjeh potrebna pobjeda (od dva razlike ukoliko bude savladan dva ili više puta), a u gradu vlada fudbalska euforija. Na stadionu su se posljednjih dana radile na brzinu i promjene, dograđena je montažna tribina, a sve u cilju da što više navijača ima mogućnost da podrži Arsenal. Jasno je da bi ovaj tim popunio i mnogo veći stadion jer svi žele da budu uz Arsenal u istorijskom trenutku. - Mislim da smo u prvom meču ostavili dobar utisak i da nijesmo zaslužili poraz. Momci su se hrabro borili, ginuli od prvog minuta, pokazali da ne respektuju prvoligaša, već srcem pokušali da naprave rezultat. Bili smo blizu remija, imali nekoliko šansi, ali smo u finišu primili gol. Međutim, nije nas to obeshrabrilo, radili smo maksimalno proteklih dana, tako da momci sa mnogo želje i motiva očekuju ovaj revanš - kazao je Branislav Uljarević, pomoćni trener Arsenala. Mladi stručnjak koji je proteklih sezona bio dio svih uspjeha ovog kluba uvjeren je da Arsenal može da parira Petrovcu, iako je kvalitet i iskustvo na strani prvoligaša. - Petrovac je standardni prvoligaš, bio je učesnik evropskih takmičenja, iskustvo je na strani rivala, ali i pored toga, mislim da naša želja, energija, motiv mogu da sruše sve. Svi smo svjesni situacije, da smo blizu

da ispišemo istoriju i sigurno je da će svi dati maksimum kako bi Arsenal napravio podvig i stigao do elitnog ranga – jasan je Uljarević.

ČVRŠĆE, ODGOVORNIJE...

,,Nebo-plavi“ su do pobjede u prvom meču stigli pogocima štopera Luke Medigovića, od kojih je drugi postignut u 88. minutu. Moguće je da na kraju on bude i ključan, budući da je drugoligaš iz Herceg Novog pokazao da može da igra ravnopravno sa prvoligašem sa stadiona pod Malim brdom, te da je na ,,Solilima“ realno očekivati novi izjednačen meč. - Pobijedili smo teže nego što se mislilo. Arsenal je pokazao zube, što ukazuje da u revanšu treba da budemo čvršći, agresivniji i da u svakom trenutku budemo na najvišem nivou. Igraćemo da postignemo gol, nećemo se braniti - najavio je Ivan Mijušković. Za Petrovac bi ispadanje u Drugu ligu, prvo otkad se igra Telekom 1. CFL, bio veliko razočaranje, posebno zbog činjenice da su izabranici Nenada Vukčevića gotovo cijele sezone bili na začelju prvoligaške tabele i tek u finišu prestigli Titograd. - Moramo da budemo odgovorniji u svim segmentima igre. Idemo sa pozitivnim rezultatom u Tivat, uvjereni da ćemo ostati u prvoligaškom društvu nakon svega što smo prošli, posebno u drugom dijelu sezone. Pružali smo dobre partije, pobjeđivali najbolje, ali baraž je uvijek specifičan i donosi teške mečeve. Ipak, vjerujem u naš tim i srećan kraj sezone - naglasio je Mijušković. R. P. - Ne. K. FOTO: FPF.PT

Portugalci brane titulu osvojenu u Francuskoj

su se domogli osmine finala. Sada bi takav rezultat bio senzacija.

PORTUGAL Portugal na Evropsko prvenstvo dolazi kao branilac trona, u vjerovatno jačem sastavu nego kada je 2016. u Francuskoj podigao pehar. ,,Selesao“ je prije pet godina imao neobičan put do titule. Kristijano Ronaldo i drugovi u grupi su upisali tri remija i prošli kao jedna od četiri trećeplasirane ekipe, potom eliminisali Hrvatsku poslije produžetaka, Poljsku nakon jedanaesteraca, dok su u polufinalu bili bolji od Velsa. U finalu - opet produžeci, i pobjeda nad Francuskom (1:0) u meču u kojem se Ronaldo povrijedio već u 25. minutu. Selektor Fernando Santoš na raspolaganju ima sjajan tim. Štoper Ruben Dijaš bio je jedna od ključnih karika na putu Mančester sitija do titule u Premijer ligi, a u odbrani su još Rafael Gereiro, Žoao Kanselo, Nelson Semedo, legendarni Pepe... Vezni red - ,,boli glava“. Bruno Fernandeš i Bernardo Silva, najvažniji igrači Junajteda, odnosno Sitija, Žoao Mutinjo, Danilo Pereira, Ruben Neveš... Što tek reći za ofanzivu jedan jedini Kristijano Ronaldo, Diogo Žota iz Liverpula, te nadolazeća svjetska zvijez-

da Žoao Feliks... Portugalci osmi put učestvuju na EP, nijednom nijesu ispali u grupi. S obzirom na to u kakvoj su grupi, možda se ove godine i to prvi put dogodi...

FRANCUSKA Pogled na sastave svih reprezentacija dovodi do jasnog zaključka - Francuska ,,na papiru“ ima najjači tim na Evropskom prvenstvu. Aktuelni šampion svijeta jači je nego prije tri godine u Rusiji jer se u reprezentaciju vratio maestralni golgeter Real Madrida Karim Benzema. Kakav samo tim ima Didije Dešan - na golu Ljoris, u odbrani Pavar, Kimpembe, Varan, Lengle, Dinj, Ernandes..., u sredini Pogba, Kante, Lema, Rabio i ostali, a tek u napadu - Grizman,

Mbape, Benzema. Dembele, Koman, Žiru... Za ovakav tim trofej je realan domet, a da li su ,,trikolori“ spremni za novi uspjeh biće dosta jasnije nakon mečeva u grupi. Francuskoj će ovoj biti 13. uzastopni nastup na velikim takmičenjima. Poslije Mundijala 1994. nijesu propustili nijedno, u tom periodu igrali su pet finala, u tri su slavili.

NJEMAČKA Poslije 15 godina na klupi ,,elfa“, Joakimu Levu ovo će biti posljednje veliko takmičenje kao selektoru Njemačke, s kojom je na evropskim prvenstvima uvijek stizao do polufinala. ,,Manšaft“ je dobio žestok šamar prije tri godine u Rusiji, kada je na Svjetskom prvenstvu eliminisan već u grupi.

Njemci želi iskupljenje na svom 26. uzastopnom velikom takmičenju i imaju pokriće za vjeru u visok plasman. Lev je na slatkim mukama, od odbrane do napada. Na golu je i dalje Manuel Nojer, u posljednjoj liniji Antonio Ridiger, Niklas Zile, Matijas Ginter, Mats Humels, Robin Gosens, od vezista su na raspolaganju Jošua Kimih, Toni Kros, Leon Gorecka, Leroj Sane, Ilkaj Gundoan, Emre Džan... Ubitačan je i napad, u kojem su Tomas Miler, Serž Gnabri, Timo Verner i Kevin Foland, doskora saigrač našeg Stevana Jovetića u Monaku. Njemački treneri bilježe sjajne rezultate u klupskom fudbalu, može li Lev da nastavi niz i oprosti se titulom? Nije nemoNe. K. guće...

Neđelja, 6. jun 2021.

Arena

Fudbal

Reprezentacija Crne Gore izgubila od Izraela u prijateljskoj utakmici pod Goricom (3:1)

Protivnik nije oprostio jeftine greške PODGORICA - Junski termin prijateljskih utakmica Crna Gora je završila porazom od Izraela pod Goricom - 3:1. Protivnik je kaznio pad koncentracije ,,hrabrih sokola“ u drugom poluvremenu, tačnije u dva jako bliska trenutka odbrana raširila se u 67. i 69. minutu, a prostor su iskoristili Zahavi i Solomon koji su bili neumoljivi kada su izašli na golmana Dragojevića. Selektor Radulović nije mogao da izvede najbolji tim, čak ni približno najbolji, ali je makar sproveo dio zamisli pred jesenji nastavak kvalifikacija za Mundijal. Isprobao je nekoliko novih igrača, podijelio neke nove uloge i insistirao na sistemu sa tri pozadi, kojeg nije lako uigrati za kratko vrijeme, a još teže realizovati kada igrači i na trenutak zaborave za taktičke obaveze. Tako su ,,crveni“ primili prvi gol nakon što se dvojici fudbalera ukazivala pomoć na polovini gostiju, a potom drugi put ,,zaspali“ pozadi 120 sekundi kasnije. Za našu selekciju debitovao je desni bek Sutjeske - Grivić, a pamtiće se i jedan lijep jubilej Bećiraj je 80. nastup u dresu sa državnim grbom ukrasio pogotkom iz penala u 81. minutu koji

je prethodno izborio Simić. Tek što je krenula nadoknada - Izrael je stigao do trećeg pogotka preko Kinde koji je sa distance, lijevom nogom, proparao mrežu. Publika se vratila na tribine još od novembra 2019. godine, doduše u limitiranom broju, oko 1.000 gledalaca, pa je atmosfera u Podgorici konačno bila fudbalska. Dinamičan je bio početak utakmice. Izrael je prvu šansu imao nakon četrdesetak sekundi, ali je akciju po desnoj strani slabo završio Solomon - traljavim udarcem sa ivice kaznenog prostora. Odgovor Crne Gore stigao je brzo - u trećem minutu su duple pasove razmijenili Milošević i Jovović, koji je šutirao iz prve - zamalo pored stative. ,,Hrabri sokoli“ su imali još jedan zanimljiv izlet duboko na protivničku polovinu kada je pas Jovovića presjekla odbrana protivnika, dok je u 15. minutu domaćin još jednom lijepo napao. Janković je iznio loptu, dao u prostor za brzonogog Osmajića, koji je na suprotnoj strani pronašao Jovovića čiji je pokušaj bio neprecizan. Naš državni tim trudio se da ostvari prevlast na sredini, a i da prijeti kad god može. Držao se kombinovani tim

Crne Gore koja je nastupila bez najvećih zvijezda - Jovetića i Savića, koji su meč zajedno gledali sa zapadne tribine. Tišina na stadionu trajala je do 25. minuta, a onda je krenulo navijanje - skandiranjem imena Matije Vujovića, mladog Nikšićanina, jednog od ultrasa Crne Gore, koji je tragično izgubio život. Malo čarki viđeno je na terenu sredinom prvog dijela kada je Vešović zamjerio Zahaviju koji nije izbacio loptu dok je Janković ostao da leži na zemlji. Janković se pridigao i nastavio, ali u 36. minutu selektor Radulović morao je da izvrši prinudnu izmjenu u odbrani - umjesto povrijeđenog Tomaševića, ušao je Martinović. Zadnja linija ,,crvenih“ iskontrolisala je ofanzivu Izraela, koji nije uspio bliže da priđe našem golu, samo je imao par bezopasnih šuteva iz daljine. Drugi dio prvog poluvremena bio je prazan hod sa obje strane - urađeno je malo toga konkretnog, s tim što je pred odlazak na odmor nešto više mogao da uradi Milošević koji je reagovo glavom. U nastavku su gosti imali prvu veliku situaciju za vođstvo krenuo je da teče 53. minut kada je Zahavi bio najviši u skoku, ali je njegov trzaj glavom sa ivice peterca zaus-

Crna Gora

Izrael

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 1.000 Sudija: Irfan Peljto (BiH) Golovi: 0:1 Zahavi u 67, 0:2 Solomon u 69, 1:2 Bećiraj (pen) u 81, 1:3 Kinda u 91. Žuti kartoni: Dgani, Abu Hana (Izrael)

Crna Gora

Izrael

Dragojević Grivić Vujačić Tomašević (od 36. Martinović) Vešović (od 81. Vučić) Janković Milošević (od 46. Ivanović) Jovović (od 60. Raičković) Kosović (od 60. Savićević) Osmajić (od 60. Bećiraj) Simić

Nican Dasa Dgani Natho (od 61. Abu Fani) Zahavi (od 91. Zargari) Solomon (od 74. Kinda) Malede (od 61. Abada) Arad (od 74. Davidzada) Lavi Abu Hana Tibi

tavio Dragojević. Crna Gora je od 46. do 60. minuta igrala bez pravog špica (Miloševića zamijenio Ivanović), ali u posljednjih pola sata Radulović je u vrhu oštrice gurnuo rekordera - Bećiraja. Očekivalo se da domaćin snažnije krene ka mreži rivala, ali desila su se dva propusta u

RADULOVIĆ: Nijesam zabrinut, tačno smo vidjeli ko može, a ko ne može Selektor Crne Gore Miodrag Radulović rekao je na konferenciji za medije u petak da je zadovoljan junskom akcijom. Da li je poraz od Izraela (3:1) pokvario utisak? - Poraz nije prijatan, ali nakon svega, kad se podvuče crta, ove dvije utakmice su nam donijele dosta toga, prije svega u momentu kad treba da proširimo sastav. Dobili smo nekoliko igrača koji mogu da konkurišu za kvalifikacione mečeve u septembru, a imali smo korist i od povratka Marka Vešovića, kao i Marka Jankovića. Mlađi igrači koji su sad bili došli su da osjete kako je igrati na ovom nivou. Naišli smo na Izrael koji je igrao u praktično punom sastavu, sa Zahavijem iz PSV-a, Solomonom iz Šahtjora, Nathom koji je u Partizanu, igračima iz Vitesea, Genta... Mislim da su u ovom trenutku prejaki za nas i teško bi bilo koja ekipa poslije 15 sastanaka mogla da im suprotstavi - kazao je Radulović. Pedeset trogodišnji stručnjak uvjeren je da će Crna Gora, sa igračima koji su nedostajali (njih 14) izgledati mnogo bolje u nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, koje je čekaju u septembru. - Nijesam zabrinut, iako niko ne voli da gubi. Imala je poentu ovu utakmica. Tačno smo vidjeli ko može, ko ne može. Igrači iz manjih liga mnogo teže podnose ovaj ritam, teško se prilagođavaju na brzu igru, na duel igru koju je diktirao Izrael. U prvom poluvremenu smo mogli donekle da pariramo, ali kako je vrijeme odmicalo bilo je toga sve manje. Poremetila nas je i iznuđena izmjena Tomaševića, i Simić je imao tegobe sa disanjem, žalio se i Vešović, tako da nam je malo bilo šest izmjena. Bio je mnogo jak tempo za prijateljsku utakmicu. Ne mogu igračima ništa da zamjerim. Ovo je bio maksimum ove ekipe - u htjenju, borbenosti, zalaganju. Protivnik je bio kvalitetniji, moramo priznati - poručio je Radulović. Ne. K. odbrani koje je Izrael pretvorio u pobjedu. Bećiraj je nakratko vratio nadu u remi, ali ona je otišla u sudijskoj nadoknadi kada je Kinda efektno matirao Dragojevića koji je kačio loptu, doduše nedovoljno da je spriječi da uđe u gol. Jun je okončan remijem sa

Bosnom i Hercegovinom na ,,Grbavici“ (0:0), te porazom od Izraela na domaćem terenu. Crna Gora se sprema za nastavak kvalifikacija za Mundijal. Kada se vrate Jovetić, Savić, Marušić i Nikola Vukčević - mogućnosti ekipe biće D. KAŽIĆ puno veće. Foto: M. BABOVIĆ

Arena

Sportski miks

Neđelja, 6. jun 2021.

Danas počinje plej-of Prve A lige za k

Budućnost ve Košarkašice savladale BiH u prvom od dva kontrolna meča

Dobar ritam ,,crvenih“ Crna Gora BiH

59 45

PODGORICA - Crna Gora je pobijedila Bosnu i Hercegovinu 59:45 u prijateljskom meču. Dueli protiv Bosne i Hercegovine posljednje su provjere za naš nacionalni tim, koji sljedećeg poneđeljka putuje za Valensiju, gdje će za rivale u grupnoj fazi Evropskog prvenstva imati Srbiju, Italiju i Grčku.

Naše djevojke su odigrale fenomenalno prvo poluvrijeme, a gošće su u finišu uspjele da ublaže poraz. Bez Jelene Dubljević, Jovane Pašić i Sofije Živaljević naš sastav je od starta je diktirao ritam. Rezultat 9:4 bio je polovinom prve četvrtine, da bi se višak uvećao na 17:10 nakon deset minuta. Posebno impresivna u igri našeg tima bila je druga četvrtina poslije koje smo stvorili pred-

nost od 25 poena - 40:15! Sve dileme oko pobjednika tu su riješene, a u nastavku gošće su umanjile zaostatak. Božica Mujović je sa 13 poena bila najefikasnija u našem timu, a Milica Jovanović je uz 12 poena imala i 11 skokova! Po devet poena ubacile su Snežana Aleksić i Kristina Raković, osam Markiša Getling. U redovima BiH 14 poena Nikoline Babić, 11 Marice Gajić. Isti rivali snage će odmjeriti i danas od 15 sati. R. P.

Nidam se oprostio od barskog kluba

Nikad neću zaboraviti Mornar Plejmejker Derek Nidam je u finalu nacionalnog kupa odigrao posljednji meč za barski Mornar. Nekada bek naše reprezentacije, naturalizovani Amerikanac je u godinama za nama postao jedan od simbola ABA ligaša. Na završnici nacionalnog prvenstva neće igrati za Barane. Na društvenoj mreži Instagram je istakao, koliko je u sezonama za nama bio srećan u Baru i u timu Mornara. - Sve dobre stvari se u jednom trenutku završe, dođu do kraja. Neka su poglavlja duža od drugih, a ovo poglavlje u Mornaru je bilo sjajno. Imali smo vrhunske momente, zajedno smo gradili istorijske trenutke za klub koji nikada neću zaboraviti. Sad je došlo vrijeme da se krene drugačijim putevima. Mornar i Bar nikada neću zaboraviti – poručio je Nidam na Instra-

gramu. Jedan od miljenika navijača Mornara je bio među predvodnicima generacije koja je na proljeće 2018. godine klubu donijela prvu istorijsku R. A. titulu prvaka Crne Gore.

NBA: Dončićev Dalas nije iskoristio prvu meč loptu protiv favorita

Lenard donio majstoricu Klipersima Skoro savršen meč Kavaja Lenarda bio je potreban Los Anđeles Klipersima za izborenu majstoricu protiv Dalas Meveriksa i takvu partiju je isporučio u pobjedi 104:97 za 3:3 u plej-of seriji. Slavno krilo je iz svega 25 šuteva iz igre ubacio čak 45 poena! Pogodio je ukupno 18 od 25 šuteva, od čega pet trojki i u Dalasu pokazao da je pravi lider tima. Džekson je dodao 25, a Džordž 20 poena uz 13 skokova, a ekipa je konačno zaigrala u skladu sa jasnom ulogom favorita koju nosi protiv rivala iz Teksasa. Interesantno, u dosadašnjem toku ove plej-of serije, nijedan od timova nije pobijedio meč na svom terenu. Majstorica će biti odigrana u Los Anđelesu. Sa druge strane, Luka Dončić je odigrao na visokom nivou. Mladi Slovenac upisao je 29

poena, dodao 11 skokova i osam asistencija, a njegova partija ostala je u sjenci fantastičnog Lenardovog izdanja. Hardevej je dodao 23, Marjanović 12 a Fini-Smit 11 poena za Meverikse. Termin majstorice je neđelja veče, 21.30 časova po našem vremenu. Već u noći između subote i neđelje kreću polufinala Istočne konferencije: u velikom derbiju Bruklin će ugostiti Milvoki. Po mnogima, njihov duel je sudar najboljih timova Istoka i izvjesno će odlučiti putnika u finale. U neđelju od 19 časova oslabljena Filadelfija, lider Istoka iz ligaškog dijela sezone, će biti domaćin odličnoj Atlanti. R. A.

PODGORICA – Nakon završnice Kupa Crne Gore, koja je, očekivano, pripala košarkašima Budućnost Volija, od danas kreće i završnica domaćeg prvenstva, koja će se ove godine igrati samo kroz polufinale i finale plej-ofa. Sve osim novog trijumfa „plavih“, posebno imajući u vidu da je Mornar još slabiji nego što je bio i na finalnom turniru Kupa, predstavljalo bi iznenađenje. Pored Budućnosti, koja brani titulu, i Mornara, kao abaligaša, u završnici domaće lige su i dvije prvoplasirane ekipe iz Prve A lige, Studentski centar i Lovćen, koji su imali identičan skor u ligaškom dijelu (19-3). „Studenti“ su bili prvi u ligi zahvaljujući boljem međusobnom skoru u odnosu na Cetinjane (pobjeda kod kuće od 85:73 i poraz u gostima od 81:75), i tako su izbjegli duel u polufinalu protiv „starijeg brata“, ekipe Budućnosti, čija su igračka filijala.

PODGORIČANI ŽELE 2:0 PROTIV LOVĆENA Budućnost i Lovćen su prije nekoliko dana bili rivali i u polufinalu Kupa Crne Gore. Podgoričani su na kraju ubjedljivo slavili 130:93, iako su Cetinjani početkom druge četvrtine imali 13 poena prednosti (38:25). ,,Plavi“ su do odmora preokrenuli, a onda su u drugom poluvremenu potpuno ,,razoružali“ protivnika. - Ekipa je emotivno i fizički ispražnjena poslije zaista velikih napora i iskušenja, ali smo svi navikli na zahtjevan ritam, tako da sa optimizmom čekamo plej-of u kojem imamo želju da osvojimo oba domaća trofeja – ističe mladi bek

titula je osvojila Budućnost u 13 sezona u prvenstvu u nezavisnoj državi (prošle sezone nije proglašen šampion zbog korone). Jedino je još Mornar uspio da bude šampion, 2018. godine

Podgoričana Fedor Žugić i dodaje: - Lovćen je veoma nezgodna ekipa sa dosta domaćih igrača koji su duži niz godina zajedno. Poznaju se odlično i imaju jednu veoma dobru sezonu iza sebe. U polufinalu Kupa su nam pravili ozbiljan problem u prvom poluvremenu. Ukoliko nam pristup i koncentracija ne budu na maksimalnom nivou, sigurno će nam Lovćen napraviti probleme. Zato je veoma važno da uđemo u meč sa maksimalnom koncentracijom, sa željom za pobjedom kao u tri četvrtine polufinala Kupa.

Završena Pionirska rukometna

Larkin i Micić idu u NBA Vasilije Micić i Šejn Larkin nastaviće karijeru u NBA ligi, kazao je generalni menadžer njihovog kluba Efesa Alper Jilmaz. Nakon osvajanja Evrolige, očekuje se da istanbulski klub ostane bez dvojice najboljih igrača i to će biti veliki udarac za ambicije Efesa u narednoj sezoni. Bekovi iza sebe imaju fantastične partije u najjačem takmičenju kontinenta. Micić je izabran za najboljeg igrača (MVP) Evrolige, Larkin važi za najboljeg šutera u evropskoj eliti... - Želim da ostanu. Ali na kraju, u okruženju gdje odlazak u NBA postaje lak, ne znam kako da spriječimo tako uspješne igrače da ne odu. Imaju želju da igraju u NBA i zaslužuju to – rekao je Jilmaz. Očekuje se da srpski reprezentativac Micić, iako je to do sada nekoliko puta javno demantovano, potpiše ugovor sa Oklahoma Siti TanderiR. A. ma.

Kvalitetniji smo sastav, ali to moramo i na terenu pokazati i nadam se da ćemo slaviti u neđelju – dodao je Žugić. Lovćen je plasmanom u polufinale Kupa i plej-ofa, kao i obezbijeđenom vizom za ABA 2 ligu, prebacio planove, s obzirom na to da je na početku sezone ostao bez generalnog sponzora. Ekipa Petra Jovanovića, tako, može rasterećeno da igra protiv favorizovanog rivala. - Budućnost je apsolutni favorit. Prije nekoliko dana smo igrali u kupu i 30 minuta im parirali, a onda je došao do izražaja njihov kvalitet.

Lovćen najbolji

Aktuelni šampion Španije predaje krunu nakon prve plej-of runde

Bojanova Valensija izbacila Duškovu Baskoniju Valensija našeg Bojana Dubljevića pobijedila je 78:73 Baskoniju našeg slavnog trenera Duška Ivanovića (produžio ugovor na sezonu) u

majstorici četvrtfinala plejofa ACB lige. Na taj način riješena je dramatična plej-of serija u kojoj su direktni duel imali evroligaši. Baskonija, šampion Španije iz prethodne sezone, predala je krunu već nakon prve plej-of runde najjače lige Evrope. U ranoj fazi duela Valensija je na svom terenu zaslužila dvocifrenu prednost. U završnici je Ivanovićev tim prišao na dva poena deficita. Ipak, u posljednjem minutu ekipa iz Vitorije nije imala inspiracije i snage za potpuni preokret. Kapiten naše reprezentacije Dubljević je na ovom meču upisao devet poena. Srpski reprezentativac Kalinić je bio najefikasniji sa 18 poena u pobjedničkoj ekipi. R. A.

PODGORICA - Lovćen ima dvije najbolje mlađe pionirske selekcije u Crnoj Gori. Nakon što su dječaci rođeni 2006. godine i mlađi podigli pehar i njihove mlađe kolege (2008. godište i mlađi) to isto uradili su juče u Podgorici. Tačku na Pionirsku ligu stavili su pobjedom protiv Sutjeske 9:4 (4:0). Cetinjani su dominantno stigli do trofeja, uz samo jedan poR. A. raz, remi i 12 pobjeda.

Danas na bazenu u Nikšiću takm

Na okupu 37 NIKŠIĆ - Plivački-vaterpolo klub Nikšić danas, na bazenu u Sportskom centru ,,Nikšić“, organizuje takmičenje pod nazivom ,,Mlade nade“. Ovo je tradicionalno takmičenje, mada prošle godine zbog pandemije nije održano, zbog čega su upravo organizatori ove godine odlučili da dozvole

Neđelja, 6. jun 2021.

Arena

Sportski miks

košarkaše, Podgoričani i Barani favoriti za novo finale

eć viđen šampion Polufinale u dvije, finale u tri pobjede Polufinalne serije igraju se do dvije pobjede. Predviđeno je da se do kraja plej-ofa igra na svaka dva dana, pa su drugi mečevi polufinala na programu 8. juna, eventualne majstorice 10. juna. Finale plej-ofa kreće 12. juna, a igraće se do tri pobjede. Eventualni peti meč igrao bi se 20. juna. U slučaju da oba polufinala završe u dva meča, finalna serija bi krenula dva dana ranije – 10. juna.

Parovi Budućnost Voli – Lovćen Mornar – Studentski centar

(17.00) (19.00)

Moramo da popravimo neke segmente igre, pogotovo u fazi odbrane, jer smo primali dosta lakih poena, a u napadu da budemo što rasterećeniji. Ukoliko se ukaže prilika, pokušaćemo da ih iznenadimo – rekao je za Arenu Aleksa Popović, bek Lovćena, bivši igrač Budućnosti.

BARANI BEZ POLA TIMA PROTIV ,,STUDENATA“ Mornar će, na papiru, imati teži zadatak u polufinalu protiv Studentskog centra. Prvo, za rivala ima ekipu koja je ove sezone izborila plasman u ABA ligu, a drugo, Barani su ostali bez pola ekipa koja je završila takmičenje u ABA ligi. Prvo su otišli Ajzea

liga za 2008. godište i mlađe

Vajthed i Keni Gebrijel, pa je raskinut ugovor sa Džejkobom Pulenom, a onda se povrijedio i Sead Šehović. Po završetku finalnog turnira Kupa, Mornar su, shodno ranijem dogovoru, napustili Derek Nidam i Tejlor Smit, koji, međutim, ima ugovor za narednu sezonu, pa će se, ako ne bude neočekivanih obrta, vratiti u Bar na početku priprema za narednu sezonu. Trener Mihailo Pavićević će na raspolaganju imati četiri stranca (koliko ih i može biti na utakmici), Nemanju Gordića, Uroša Lukovića, Aleksandra Lazića i Marka Jeremića, a šansu će pružiti i mlađim igračima koje predvodi Balša Živanović. - U sastavu će biti pet juniora. Akcenat će biti na njihovoj igri, a sve u sklopu priprema za narednu sezonu - kazao je Pavićević.

Dvije ekipe sastale su se nedavno i u četvrtfinalu Kupa kada su Barani slavili u Podgorici 72:65. - Očekujemo ulazak u finale, daćemo sve od sebe da na najbolji mogući način završimo sezonu, iako smo znatno oslabljeni u odnosu na ABA ligu. Sve ispod toga bila bi katastrofa. Studentski centar je mlada i kvalitetna ekipa, sa nekoliko iskusnih igrača, ali ako budemo igrali kao protiv Sutjeske ili drugo poluvrijeme protiv Budućnosti, onda možemo posao da završimo u dva meča. U suprotnom, biće sve teže, ali ja vjerujem da ćemo mi biti finalisti – rekao nam je Radoje Vujošević, centar Mornara. Reprezentativac u redovima Studentskog centra Igor Drobnjak podsjeća da je njegova ekipa ostvarila goto-

vo sve što je planirala u ovoj sezoni. - Nismo uspjeli da stignemo do finalnog turnira Kupa, jer je ipak Mornar bio bolji iako smo i u tom meču bili blizu i pružili dobar otpor. Nakon tog poraza imali smo dovoljno vremena i da se oporavimo, ali i da odmorimo poslije zahtjevne sezone. Imali smo i nekih povreda koje smo uspjeli da saniramo. Protiv Mornara moramo dati sve od sebe. Iako imaju probleme sa neigranjem određenih igrača, pokazali su i na finalnom turniru Kupa koliko su dobra ekipa. Nemamo rezultatski imperativ, imamo priliku da još jednom odigramo dobre utakmice, a naša rasterećenost može biti dodatni plus za našu ekipu. Mornar jeste favorit na papiru, ali mi ćemo dati sve od sebe da napravimo iznenađenje – S. J. rekao je Drobnjak.

Promjene sredina u Rumuniji, Francuskoj i Srbiji, neke igračice idu u Sjedinjene Američke Države

Novi klubovi za šest crnogorskih odbojkašica PODGORICA – Jelena Cvijović ostaje u Rumuniji, ali će iduće sezone igrati u drugom klubu – crnogorska odbojkašica je potpisala ugovor sa Krajovom, pa će igrati zajedno sa saigračicom iz reprezentacije, tehničarkom Evgenijom Milivojević, koja je produžila ugovor u klubu koji se ove sezone vratio u Prvu ligu Rumunije. Za primačicu servisa naše selekcije to je treći klub u Rumuniji, jer je Cvijovićeva nosila dres Peniciline (od 2015. do 2018. godine) i prošle sezone Targu Mureša. Ponikla je u Galebu, a igrala je još u Dinamu iz Pančeva, Zrenjaninu, grčkom Makedonesu i Markopulu, te turskom Bujukčekmecu. Klub je u Francuskoj promijenila još jedna naša reprezentativka Milena Burzanović, koja je nova članica Nima. Prošle sezone je 20-godišnja primačica servisa igrala u Pari Sen Klodu, u koji je Burzanović stigla prošlog ljeta iz Luke Bar. U Crnoj Gori je Milena prvo nosila dres Budve.

I Katarina Budrak, djevojka ponikla u Morači, promijenila je klub u Francuskoj, pa će iduće sezone igrati za Sans Olimpik. Budrak je prošle sezone igrala u Entan Sen Šomonu, a prije toga u Miluzu i Pari Sen Klodu. Tehničarka Crne Gore Tamara Roganović je nova članica Partizana, u koji dolazi nakon dvije sezone u Sremu. U dosadašnjoj karijeri nosila je dres Novog Sada, Crnokose iz Kosjerića, bugarske Beroe, te četiri sezone TENT-a… Najzad, dvije mlade odbojkašice iz naše lige, nastaviće školovanje i odbojkaško usavršavanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Libero Morače Ksenija Đonović potpisala je ugovor sa CSI koledžom (koledž Južni Ajdaho). Prije sedam godina Ksenijina sestra, Marija, koja je takođe ponikla u Morači, branila je boje istog koledža i osvojila prvenstvo NCAA. Najzad, primačica servisa Budućnosti Selma Sutaj će igrati za američki Triniti vali koledž S. J. iz Teksasa.

Završeno odbojkaško prvenstvo Crne Gore za pionirke

Luka Bar bez premca PODGORICA - Odbojkašice Luke Bar osvojile su titulu prvaka Crne Gore u pionirskoj konkurenciji – ,,sirene“ su u finalu savladale Mediteran 3:0 (25:21, 26:24, 25:20), na završnom turniru u Podgorici. U meču za treće mjesto, Morača je bila bolja od Galeba 3:0

mičenje u plivanju

70 takmičara i seniorima da se okušaju. Prijavljeno je ukupno 370 plivača u svim uzrasnim kategorijama i to iz osam crnogorskih klubova i tri iz BiH (Sarajevo, Mostar, Trebinje). Dugo u regionu nijesu organizovane smotre ove vrste, pa je za očekivati da se danas uživa u lijepoj sportskoj predstavi. Takmičenje počinje u 11 časova. Ra. P.

(25:16, 25:17, 25:18). Prije toga, Luka Bar je u polufinalu porazila Moraču 3:2 (25:16, 16:25, 25:23, 22:25, 15:7), dok je Mediteran savladao

Galeb 3:0 (25:15, 25:15, 25:12). Za najbolju igračicu prvenstva proglašena je Milica Dabanović iz Luke Bar, najbolja tehničarka je Bojana Novaković (Medite-

ran), najbolja primačica Maja Raičević (Luka Bar), najbolja blokerka Ana Cerović (Mediteran), te najbolji libero Zoja Džeferović (Luke Bar). S. J.

Kvalifikacioni turnir u stonom tenisu

Bakić bez olimpijske vize Crnogorski stonoteniser Luka Bakić nije uspio da se plasira u polufinale Vinera u Laškom, posljednjeg kvalifikacionog turnira za plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju. U četvrtfinalnom meču klase S10 (stojeći stav) poražen je od Čeha Tibora Šmela 3:2 (11:6, 3:11, 11:9, 6:11, 11:7). Bakić je, sa dva trijumfa, kao prvo-

plasirani u C grupi izborio direktan plasman među osam najboljih. Pobijedio je u grupi Šefika Abdulrahmana Hikmata iz Iraka 3:1 (6:11, 11:3, 15:13 i 11:8) i Brazilca Klaudija Masada 3:0 (11:7, 11:4 i 11:9). Druga crnogorska predstavnica Slobodanka Gurešić u kategoriji S4 (osobe u kolicima) nastup na Vineru završila je u grupi. Poslije poraza od Slovenke Andre-

je Dolinar 3:0 i Faten Elelimat iz Jordana 3:1, izgubila i od Pi-Čun Lu iz Kineskog Tajpeha 3:1. Turnir u Laškom okupio je više od 250 stonotenisera iz 52 države svijeta. Samo pobjednici po kategorijama izboriće vizu za Tokio. Nastup na Paraolimpijskim igrama u Tokiju, na osnovu plasmana na Svjetskoj rang listi, ranije je obezbijedio Filip Radović. R. A

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 6. jun 2021.

Ivović sa Rekom šampion Evrope Aleksandar Ivović sa Pro Rekom šampion je Evrope. Italijanski tim u finalu vaterpolo Lige šampiona savladao je mađarskog FTC-a 9:6, a sjajnu partiju u oba pravca, po običaju, pružio je naš reprezentativac.

Reko je ključnu prednost stekao u trećoj četvrtini (2. minut) kada je golom Dušana Mandića poveo 7:5, a isti igrač na četiri minuta prije kraja povećao je prednost na ,,plus 3“. Šampion Evrope na putu do titule savladao je njemačkog

LEN. EU

Italijanski vaterpolo tim bolji od FTC-a

Hanovera (16:9), Barselonetu (12:10) i do večeras aktuelnog šampiona iz Mađarske. Reko je deveti put osvojio titulu, a do novog trofeja stigao je bez poraza. Ivović sa saigračima u grupnoj fazi upisao je 10, a na završnom turniru tri trijumfa.

Četvrto mjesto pripalo je Breši (malo prije dolaska na F8 osvojila titulu u Italiji) koja je slavila protiv Barselonete 13:7. Olimpijakos je učešće na završnom turniru završio kao peti, a šesti je bio Marsej (grčki tim pobijedio 13:12).

- Čekali smo pet godina na titulu i zato mi se sada svašta mota po glavi. Imali smo dosta pehova, patili smo, ali nikad nijesmo prestali da vjerujemo u uspjeh. Imali smo i dosta poraza, ali smo uvijek sa žarom igrali što je odlika velik-

ih igrača i šampiona. Nekoliko dana pred početak završnog turnira izgubili smo titulu u Italiji i to nakon 15 godina. Nije bilo lako, ali sport je, zaista, jako čudan. Kada smo izgubili od Breše bila je depresivna atmosfera u ekipi, ali nas je to i prizemljilo. Na neki način skinulo dodatni pritisak. Rekli smo, to je to, sada idemo korak po korak i baš smo tako radili. Iz meča u meč bili smo sve bolji. Protiv Hanovera nije bila najbolja igra, sa Barselonetom bili smo dobri, a u finalu najbolji - kazao je Ivović. Naš reprezentativac treći put je osvojio titulu. - Da nam je neko ponudio sve ovo na početku sezone objeručke bi prihvatili. Liga šampiona je naš cilj, što stvara dodatni teret. Imam osjećaj kada dođemo na F8 kao da igramo ,,jedan na sedam“. Svi kažu da smo favoriti i sebi olakšavaju nastup na takmičenju, što je velika igra. Ali na ovom turniru i tokom grupne faze pokazali smo stabilnost. Zahvalio bih se stručnom štabu koji je mnogo toga uradio da A. M. dođemo do trofeja.

FORMULA 1: Mladić iz Monaka startuje prvi ispred Hamiltona i Ferstapena na VN Azerbejdžana

Bljesak Ferarija: Lekler na polu Ferari je ponovo u igri i sve bolji, a poruka rivalima je poslata na kvalifikacijama za Veliku nagradu Azerbejdžana – Šarl Lekler bio je najbrži u Bakuu. Borba za pol-poziciju nije dobila epilog posljednjim brzim krugom; pred samu završnicu sudar Sajnca i Cunode značio je prekid takmičenja. Do tada, najbolji je bio upravo Lekler, za drugi uzastopni pol najpopularnijeg tima Formule 1. Mladić iz Monaka startovaće u neđelju na trci prvi ispred velikih rivala i vodećih u borbi za titulu, Luisa Hamiltona (Mercedes) i Maksa Ferstapena (Red Bul). Za Leklera, ovo je deveti pol karijere, a pobjedu na trkama nema još od kraja ljeta 2019. godine i nastupa u Monci. Za Ferari, ovaj uspjeh je znakovit i mnogo bitniji od pol-pozicije koju je Karlos Sajns octvario na

prethodnoj uličnoj trci u Monaku. Ekipa je pokazala da može biti konkurentna i na stazam a s a d u ž i m p ravc i m a , pogotovo onim sa drastičnim kočenjima i bez dugih, brzih krivina. - Nije loše za tim koji realno ima lošiji motor od najvećih rivala. Ipak nijesmo ni izbliza toliko loši kao što se u javnosti

misli. Radimo naporno, pripremamo se žestoko za narednu sezonu u kojoj ćemo biti spremni i sa motorom – poručio je Lekler. Hamilton, sedmostruki i aktuelni šampion svijeta, za Leklerom je kasnio nešto više od dvije desetinke, a od Ferstapena je bio brži 13 hiljaditih djelova sekunde. Slavni Britanac je za-

dovoljan, jer je tokom cijelih kvalifikacija i treninga kasnio za rivalom iz Red Bula. Njegov timski kolega Botas završio je na tek desetom mjestu. Odličan nastup imali su vozači Alfataurija – Pjer Gasli je potvrdio kvalitet četvrtim mjestom. Udes u 3. krivini, u završnici druge sesije kvalifikacija, imao je australijska zvijezda Danijel Rikardo iz Meklarena. Srećom, prošao je bez posljedica – ali je bolid britanskog tima uništen. Rikardo će startovati sa 13. pozicije na glavnoj trci. Na tabeli šampionata vodi Ferstapen sa 105 poena (dvije pobjede i ukupno pet podijuma), ispred Hamiltona sa 101 bodom (tri trijumfa i ukupno četiri podijuma). Treći je Lando Noris iz Meklarena sa 56 poena. Start glavne trke u Bakuu zakazan je za 14 časova, a šampionat se potom nastavlja 13. juna, Velikom nagradom Kanade u Montrealu. R. A.

Mladi vaterpolisti dobili rivale za EP

U grupi sa Portugalom, Rusijom i Njemačkom Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U15) dobila je rivale na Evropskom prvenstvu koje će se održati u portugalskom gradu Lole od 4. do 11. jula. Selekcija koju predvodi trener Veljko Uskoković biće u grupi A sa domaćinom Portugalom i selekcijama Rusije i Njemačke. U grupi B igraće Italija, Španija, Malta i Rumunija, u grupi C nalaze se Grčka, Srbija, Tuska i Francuska, u grupi

D su Mađarska, Hrvatska, Gruzija i Poljska. Pored Uskokovića, pomoćni treneri u U15 reprezentaciji su Aleksandar Aleksić i Marko Franeta. Naša najmlađa reprezentacija trenutno sparinguje sa Hrvatskom u Splitu, a od 17. do 20. juna biće domaćin prestižnog međunarodnog turnira u Budvi na kojem će učestvovati vrh vaterpola - Mađarska, Srbija, Italija, Hrvatska i Njemačka. A. M.

Evropsko atletsko prvenstvo malih zemalja u atletici

Rolan Garos, favoriti lagano do četvrtfinala

Vuković lagano do zlatne medalje

Rafa i Novak grabe ka cilju

PODGORICA - Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu

malih zemalja Evrope u San Marinu. Članica Podgorice je do pobjede došla sa preskočenih 186

centimetara. Marija je iz prvog pokušaja preskočila 182 i 186 centimetara, a onda tri puta rušila ljestvicu na 190. Kao drugoplasirana završila je Melisa Mikeloti sa preskočenih 165 centimetara. Vuković je ove sezone bila najbolja na Balkanskom prvenstvu u Istanbulu, gdje je u februaru preskočila 190 centimetara. Drugi crnogorski predstavnik Tomaš Đurović osvojio je srebro u bacanju kugle (18.88 m). R. P.

Golbal reprezentacija plasirala se u A diviziju

U finalu sa Grčkom Golbal reprezentacija Crne Gore plasirala se u finale Evropskog prvenstva B divizije u finskom Lahtiju i izborila najviši rang takmčenja A diviziju. Crnogorski golbalisti savladali su danas u polufinalnom meču selekciju Poljske 12:5 i prvi put izborili plasman u A diviziju. U četvrtfinalnom meču eliminisali su Portugal 6:4, dok je Poljska bila ubjedljiva protiv

Izraela 10:4 Izabranici selektora Nikole Čurovića, koji su istog rivala dobili i u grupi, odlučujuću prednost stekli su u drugom poluvremenu. Crnogorski golbalisti kao prvoplasirani u B grupi, sa tri trijumfa i porazom, izborili su četvrtfinale. Savladali su Poljsku 9:7, Italiju 7:2 i Švedsku 13:5, a jedini poraz doživjeli su od Velike

Rafael Nadal pobjedom nad Britancem Kemeronom Norijem (6:3, 6:3, 6:3) izborio je plasman u osminu finala Rolan Garosa. Četvorostruki šampion i branilac titule bez izgubljenog seta stigao je do same završnice turnira gdje će ga sačekati Janik Siner sa kojim je već igrao u Rimu i slavio 7:5, 6:4. Italijan je do najvećeg uspjeha u karijeri stigao trijumfom nad Mikaelom Imerom (6:1, 7:5, 6:3). Još jedan od favorita lagano je

stigao do plasmana među 16 Novak Đoković je u trećoj rundi bio uspješniji od Rikadrasa Berankisa (6:1, 6:4, 6:1). Meč između najbolje rangiranog tenisera i Litvanca trajao je sat i 34 minuta. Đoković je već u prvom setu, nakon 5:0, za samo 19 minuta, najavio lagan put do meča sa Lorencom Museti. Italijan je 76. na ATP listi, a do meča sa Đokovićem stigao je poslije tri sata i 10 minuta borbe i pet setova sa zemljakom Markom Čekinatijem. Najbolji

EP u atletici za osobe sa invaliditetom

Maja Rajković bronzana Britanije 8:7. Rival crnogorskim reprezentativcima u meču za trofej, danas od 14.30 sati biće Grčka, koja je u polufinalnom duelu eliminisala Rusiju. R. A

Para atletičarka Maja Rajković osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u poljskom Bidgošću. Rajković je u bacanju koplja, u kategoriji F 54 (bacanje iz specijalizovane stolice), do

medalje i najvećeg uspjeha u karijeri došla hicem od 12,33 m u cetvrtoj seriji. Na korak od pobjedničkog postolja bila i prije tri godine u Berlinu, ali je ostala bez medalje u posljednjoj seriji. Tada je posljednji hitac bronzano odličje donio Ukrajinki

plasman Italijanu na gren slem turnirima je plasman u 3. kolo Australijan opena 2020. godine. Kod dama - šampionka Iga Švjontek preko Anet Kontaveit stigla je do osmine finala u Parizu. Poljakinja je imala velike probleme u prvom (7:6), a bez problema završila je drugi set kada je osvojila svih šest gejmova i iskoristila tri brejk lopte. Za prolaz među osam igraće sa Martom Kostjuk (bila ubjedljiva protiv Varvare Gračeve 6:1, 6:2). A. M. Jani Lebjedijevoj koja je danas bila cetvrta. Zlatnu medalju u koplju osvojila je Marija Bogacova iz Rusije sa 14,86 m,dok je srebrna bila Bjeloruskinja Julija Nezhura sa 12,49 m. U bacanju diska, u kategoriji F 41 (osobe niskog rasta), Marijana Goranović je bila peta sa 19,44. Na šampionatu u Bidgošću nastupilo je 700 takmičara iz 43 države Evrope. R. A.

Feljton

Neđelja, 6. jun 2021.

12.

IZ MEMOARA RADA TUROVA PLAMENCA

Knjaz trošaše u jelu sasvijem skromno, ni u čem zaljubljen » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

MAŠO VRBICA

Te godine (1855.) bješe doša Mašo Vrbica iz Rusije sa vojene vježbe u artilerinskoj struci, i nađem ga baš na Savin dan poslje podne u našoj kužini samoga, gdje crtaše sa lapisom na karti sliku Đorđija Petrovića i ja se zaljubih u onaj rad kad viđeh gdje čojak svojom rukom radi sliku čojka. Ja sam ovaj njegov rad dugo pazio i on kad viđe mene u onoj pažnji dade mi jedan njegov nacrt te ja namah kupim karte i lapis i britvulin. Naučim se izrezat lapis za pisanje i stanem i ja da crtam sliku Đorđije Petrovića sa one Maša Vrbice” (str. 50). Ja i m a h n e o g r a n i č e n u naklonost da slušam kad se Knjaz (Danilo) razgovara sa kim u biljardu (trpezarija) kako joj je ostalo ime od Vladike Rada gdje mu je bila biljarda za igranje noćno. U njoj primaše svakoga i za najviše tajnosti. Ja, kako rekoh, sa mojom neograničenom voljom vazda se zadrži kod njega da slušam one tajne razgovore, dogovore i naročite naredbe koje sa takvijema vođaše i nikad nijesam dobio opomene od Knjaza da se uklonim, samo kad zatraži da prinesem kafu. U takvome tajnom zboru imao sam priliku da poznadem Luku Vukalovića, Gavrila Popovića, Đoka Radovića, Hercegovce koje bješe šilja u Mostar kod paše hercegovačkoga. Pa kad su se povratili iskraj paše, došli su kod Knjaza Danila da mu pokažu što su mu zborili i kako im je paša odgovorio. Ovo njemu sve objašnjavaše Luka Vukalović u široko i darovito za pohvalu. Tom prilikom poznao sam i zapamtio dobro Luku Vukalovića po njegovom govoru darovitom i širokom. Đoka Radovića, njega isto tako po njegovoj sliki koja bješe potpuno slična sliki moga oca, a Gavrila Popovića po njegovom junačkom obliku glave, stasa sa žutom kosom, dugija žutija brkova i plavija oči krupnija. Tako sam gledao i Đura Vukšića iz Grblja koi je



Rade Turov Plamenac u svojim memoarima (CID, Podgorica, 1997) donosi mnoštvo dragocjenih podataka. Među njegovim bilješkama nalazimo detalje iz crnogorske svakodnevice kojih nema na drugim mjestima, a koji omogućavaju stvaranje potpunije slike o pojedinim ličnostima i događajima

Ja imah neograničenu naklonost da slušam kad se Knjaz razgovara sa kim u biljardu. U njoj primaše svakoga i za najviše tajnosti. Ja, kako rekoh, vazda se zadrži kod njega da slušam one tajne razgovore, dogovore i naročite naredbe koje sa takvijema vođaše i nikad nijesam dobio opomene od Knjaza da se uklonim, samo kad zatraži da prinesem kafu

Vojvoda Luka Vukalović

dolazio više puta kod Knjaza Danila, obučen u crnogorskome ruhu kao senator crnogorski za koje ga bješe imenova Knjaz kad se Primorje povrati Crnoj Gori. Gledao sam tako i Jova Midžora, Mitra Suđića i Sima Popova iz Paštrovića kao privrženike crnogorske kod Knjaza Danila, gđe ugovaraju sa njim što oni imaju da rade kad Crna Gora napane Primorje. Tako sam gledao i Marka Raičeva Lekića iz Selaca gđe prima naredbe od Knjaza Danila kako će spremat put od Crne Gore put Skadra. (str. 54).

SJEDNIK

Knjaz Danilo poslje večere okupljaše kod sebe senator na sjednik, pa i druge glavare kad se nalazahu na Cetinje, te pretresaše razgovorom sve što se zbilo do onda i kako

Rade Turov Plamenac (1842-1919)



Vidio sam da je Stevan Perkov Vukotić živio sa širokim prirodnim razumom. Kao što je to pokazao u svome životu u cijelome svome državnom radu i kako ja znam da mu se ne bi mogao nać niko ko bi mogao pred njim izać. On je zastupa pravdu i istinu, i zastupa poštene ljude od zlija i nepoštenija, ne gledajući bliži ili daljni, on je služio u svoj život samo pravdi i istini

treba da se radi za unaprijeda. On isticaše prošli rat godine 1852. i koraše mnoge glavare Katunske nahije, izuzimajući one što su se zatvarali u manastir Ostrog, pa tako i na ostala mjesta đe se što nepovoljno zbilo. Pa iz takvija širokija razgovora uhvati se za naprijed u hvalisanje što će koi učinjet, koje će položaje od Turske Carevine zauzet i u koji će koi turski grad zapovijedat_ Sarajevo, Nikšić, Podgoricu, Skadar i Bar. Ovako hvalisanje pružavaše se daleko i nemogućno da u njemu ne vjerovahu ni oni koi ga isticahu pred Knjazom. U ovim

skupovima često se nalazaše i stari senator Stevan Perkov Vukotić. On bješe dobio od Knjaza Danila slobodu da ne skida kapu pred njim, kao što je nije skida pred Vladikom Radom, i da slobodno puši duhan kod njega i da sjedi vazda sprema njega. Pa s prilikom ovoga bezkrajnoga hvalisanja glavara pred Knjazom Danilom, on ne oćaše nikome da se uprete u njegovu riječ. No poslje kad se dovrše hvalisanja, on onda hoćaše počet čisto živu istoriju Crne Gore, pa Bosne i Hercegovine, pa stare Srbije i Skenderije. Pa iako sam ja one njegove priče

sa najvišom ljubavlju pamtio, onda ih nijesam mogao potpuno razumjet. Nego zrijevajući i čitajući … vidio sam da je on živio sa širokim prirodnim razumom i svatio sa njim u pričama koe je sluša od vrsnija ljudi i živio sa njima u čistim narodnim osjećajima, pa ih u narodu iz usta čita da narod boljoj sreći i napretku približi, kao što je to pokazao u svome životu u cijelome svome državnom radu i kako ja znam da mu se ne bi mogao nać niko ko bi mogao pred njim izać. On je zastupa pravdu i istinu, i zastupa poštene ljude od zlija i nepoštenija, ne gledajući bliži ili daljni on je služio u svoj život samo pravdi i istini. Bio je u Crnoj Gori u njegovo doba serdar Filip Đurašković, serdar Milo Martinović. Ovo su bili vrsni senatori u Crnoj Gori da nadmašuju sve ostale sa svoim dostojanstvom, ali je Stevan Perkov Vukotić više svezat čistoj pravdi i istini koju je u grob ponio u svojoj dubokoj starosti godine 1867. (str. 54-55)

ĐUKO SREDANOVIĆ

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Vojvoda Mašo Vrbica

U Knjaževom dvoru bješe upravitelj Đuko Sredanović iz Dobrskog Sela i on poslje obrati pažnju na mene i približi me kod sebe i stade mi davat svoja nastavljenja, pa primičući me sve bliže iz razgovora samnom preuze da mi priča sve što znavaše, s tim više što viđaše da ga ja pažljivo srijetam sa njegovim pričama.

On mi je ispriča cio svoj život, svu službu kod Vladike Rada kako je sa njim polazio u Beč, kako je Vladika Rade nosio fes s kitom na glavi i kako ga je bacio pod noge toga puta iz uzroka što su se razgovarali na jednoj bečkoj straži za njega “ko je on”, pa da je jedan od njih reka talijanski “Consule di Turco”. Onda se Vladika na mah povratio u svoj stan i zgazio fes pod noge zašto su ga sa njega nazvali Turčinom i od tada je nosio kalpak i svakodnevno crnogorsku kapu. Pa kako je sa njim bio u Rim i pregleda Crkvu svetog Petra. Kako je bio u Napulj i kako su ga iznosili u stolicu na Vezuv i kako je iz šale zvao Đuka da mu kaže sliku kako ga oni Talijani nose kao i za sve što je znava u svome životu. Ovo sam ja rado primao od Đuka Sredanovića i vidio u njemu poštena služitelja svog Gospodara bez mahane i bez varanja, koja se slika rijetko mogla nać kod nas. A zato je i produžio u tome i cio svoj život i sa tim dobio titulu “serdar” (55-56).

SKROMAN U JELU

Knjaz Danilo ne bješe raskošan. On trošaše u jelu sasvijem skromno ni u čem zaljubljen, najviše mu bješe rana komatić pri kosti goveđeg varenog mesa, komatić od pršute, ili kastradine varene sa zeljem i sa njim po komatić rumetinovog leba kojega primaše iskraj vojvode Mirka ili iskraj Gordane, zakonite žene Pera Tomova, koju uveliko poštovaše i nju često polazaše kao da mu bješe majka. On pijaše samo po jednu čašu vina na ručak i večeru, i to „bordoa“ francuskog iz bačve, a rakije nikako, te bješe u jelu i piću sasvijem umjeren. Samo govoraše da mu je mio „rizot“ koi mu se ama rijetko gotovljaše. Knjaginja Darinka je u jelu bila drugačija od knjaza Danila. „Ona tražaše da joj kužinar gotovi jelo po jevropski, u velikoj čistini i ugodnosti, ali i ona trošaše sasvijem malo. Njezina porcija bješe sasvim tanka, i to uzimaše supu, pa vareno, pa štufano, pa pečeno i salatu, pa slatko, pa voćku (str. 58-59). Plamenac je kao dječak služio na cetinjskom dvoru i pominje jednu epizodu koja plastično dočarava tadašnji dvorski ambijent na Cetinju: „Naš narod još ne bješe navika na čistoću, a pri tome ja dosta nemaran i ... smrđahu mi noge ... A knjaginja Darinka, koja se držaše u velikoj čistini, ona i u daljini osjetivaše nečistoću, a od mene neobično trpjaše pri ručku i pri večeri kad ja prinosah jelo pri trpezi ili mijenjah pjate na trpezi. Knjaz mogaše me bolje trpjet, on bješe vazda među Crnogorcima, pa se bješe navika crnogorske čistine. (str. 53). (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja 6. jun 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (7. 06 - 13. 06) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka..

Mjesec u Raku

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Mjesec u Biku

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je

PONEDJELJAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode nutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja…

Mjesec u Vagi

tnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

PONEDJELJAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. . Konkurencija je tre-

kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 10:28 do četvrtka u 12:52, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompeten-

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 8:53 i traje do četvrtka u 21:40. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Enigmatika

Neđelja, 6. jun 2021.

sporta

Enigmatika

Neđelja, 6. jun 2021.

Neđelja 6. jun 2021.

Marketing

Oglasi i obavještenja

MaLI oGLaSI NEKRETNINE IZDAJE se jednosoban namješten klimatizovan stan na Starom aerodromu u blizini “Volija” i “Arome” u zgradi visočije prizemlje. Tel. 067/879-220 1 IZDAJEM namješten jednosoban stan 42 m2 u City kvart. Zvati poslije 16 časova. Tel. 067 / 251-125 2 IZDAJEM stan na mjesec, dva, tri, u Staroj Varoši, ekstra sređen, 250 eura, sa uračunatom strujom, internetom, kablovskom. Tel. 069/605-134 3

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 4 STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom. U Podgorici. Tel. 069/926-382; 020/629-558 5 PRODAJEM kozji sir i mlijeko Tel.068/201-724, 067/200-036 6

Neđelja, 6. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. jun 2021.

Sa neizmjernim bolom i tugom javljamo da je naš voljeni Nikola 5. juna 2021. u 14 godini izgubio svoj mladi život

Sa dubokim bolom u srcu javljamo da je

NIKOLA Prenke LJULJĐURAJ diplomata iznenada preminuo 3. juna 2021. u 61. godini života u Prištini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli Malesija u Tuzima, 6. juna od 18 do 22 časa, kao i u ponedjeljak 7. juna od 10 do 14 časova, uz poštovanje epidemioloških mjera. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima. Ožalošćeni: majka MARIJA – KITA, supruga DIANA, sinovi ILIRIAN i PRENKA, kćerke VALENTINA, BRIŽITA, KATRINA, NIKOLETA i ANTONELA, braća ANTON i ROBERT, sestra ELIZABETA, tetke MRIJA i ŠAĆA, unuci, unuke i ostalo bratstvo LJULJĐURAJ

NIKOLA Blažov ŠABAN

298 Srećo mamina i sestrina

Usled epidemiološke situacije u državi, sahrana će se obaviti 6. juna u 14 časova u užem krugu porodice.

Ožalošćeni: majka OLIVERA, otac BLAŽO, sestra LANA, brat BORIS, baba STANISLAVA, tetke VESNA i IVANA, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina ŠABAN i VOJINOVIĆ

NIKOLA ŠABAN

Zauvijek ćeš biti u našim srcima, naš najbolji i najljepši Niko. Vole te najviše na svijetu,

302

Tvoja mama OLJA i sestra LANA

Dragi i najljepši

Srećo tetkina

303 Srećo babina

NIKOLA ŠABAN

Ostaješ najveća ljubav mog života.

Bio si najbolji sestrić i brat i nema riječi kojima se može iskazati bol koju osjećamo, dobri naš Niko.

Voli te tetka

Tvoji Popovići: VESNA, ALEKSANDAR, STELA, MILAN i VLADIMIR

IVANA VOJINOVIĆ

Kako posle druženja od četrnaest godina da naviknem da živim bez tebe?

Neutješna baba STANISLAVA VOJINOVIĆ

304

305

306

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. jun 2021.

Danas se navršava 52 dana od smrti našeg dragog brata, đevera i strica Дана 5. јуна 2021. преминуо је у 70. години наш драги

Обавјештавамо родбину, пријатеље и комшије да нас је дана 5. јуна 2021. послије краће болести напустио наш драги и никад прежаљени у 66. години живота

IZEJDINA DIKE ADŽAGIĆA Dragi Dika, vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu koju si ostavio za sobom. Svakim danom sve više nam nedostaješ. Hvala ti za lijepe trenutke koje si dijelio sa nama, za sve riječi podrške pune razumijevanja. Trudićemo se da i dalje koračamo putem dobrih navika i pravih vrijednosti kojim si nas vodio. Brat ALJO, snaha ŠERIFA, bratanići DŽEMAL i ALAN i bratanična MAJDA

Саучешће примамо 6. јуна од 12 до 14 часова у Додошкој цркви, када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Улица 4. јулa 32, Подгорица.

299 Ожалошћени: супруга АНЂЕЛИЈА, син ИГОР, ћерка НЕЛА, сестре ВЕСНА, СТАНКА и НЕВЕНКА са породицама, снаха САЊА, унучад АНЂЕЛА, ТИЈАНА, АНДРИЈАНА, ЈЕЛЕНА, АНАСТАСИЈА и ЛУКА, стриц ВОЈО, стрина ДЕСЕ, брат од стрица МИЛОРАД са породицом, сестра од стрица МИРЈАНА, маћеха ОЛГА, тетка ЈЕЛЕНА БОКАН, брат и сестре од ујака, брат и сестре од тетке са породицама, као и остала породица БУШКОВИЋ и СТРУГАР

Sjećanje na dragog prijatelja

VLADIMIRA BOJOVIĆA Neka tvoja časna i plemenita duša počiva u miru. Bila nam je čast imati te za prijatelja 301

МОМИР Костов МАЏГАЉ

МИЊА Ђоков БУШКОВИЋ

Сахрана ће се обавити дана 6. јуна. у Писаној Јели –Томашево у 14 часова. Кућа жалости: Ђура Чагоровића 21– Вранићи. Ожалошћени: супруга СВЕТЛАНА, ћерка МАРА, синови МИРКО и СРЕТЕН, брат НОВЕЉА, сестра ГОРГИНА, снахе СЛАЂАНА и СТАНА, унучад, синовци, синовице и остала многобројна родбина МАЏГАЉ и КЉАЈЕВИЋ 296 Dragi

271 Posljednji pozdrav

MIĆA i CVETO STANOVIĆ sa porodicama

MATIJA

Posljednji pozdrav

Ljepoto i ljubavi naša. Gdje god da si, sigurno osjećaš bezgraničnu ljubav našu. Tvoji: ŽANA, SVETLANA, LAZAR, ZORAN, ANTONELA, LAZO i DAGAN

MINJI 293 ćerka NELA, zet MOMO i unuke TIJANA i ANDRIANA

MINJI BUŠKOVIĆU Počivaj u miru, dobri prijatelju. RAJKO i RADMILA GLOBAREVIĆ sa porodicom 272

Posljednji pozdrav sinu naše drugarice

288 Posljednji pozdrav voljenom bratu, ujaku i đedu

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

MATIJA Cacino društvo iz VIII-5 SAŠKA, RADA, DEJAN i ŽELJKO

MINJI BUŠKOVIĆU MINJI BUŠKOVIĆU od sestre STANKE sa porodicom 285

Preteško pada rastanak sa tobom. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam nesebično pružao. Ostavio si veliku i nenadoknadivu prazninu. Počivaj u miru gdje bol ne postoji, bol ostaje u našim srcima.

287 Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav našem dragom

Tvoji: sestra VESNA, sestrići NENO i PEĐA, snaha MILENA unučad ALEKSA i PETAR

Опраштамо се од нама драгог 286

SLAVIŠI ĐOKIĆU

MATIJI VUJOVIĆU

Duša ti carovala, moj časni kume.

МИЊЕ Ђоковог БУШКОВИЋА

ŽARKO i LIDIJA POPOVIĆ sa porodicom

Бити узоран, поштен и честит за тебе је била урођена особина. Хвала ти на непоколебљивој братској љубави према мени и мојој породици. ДИМО и РАДМИЛА ГАЗИВОДА са породицом

MINJA BUŠKOVIĆ Beskrajno ti hvala za svu ljubav i pažnju koju si poklonio mojoj Anđeli. S poštovanjem,

300

DRUGOVI IZ MJESNOG ODBORA RUDO POLJE DVA 289

281

Preminuo je

SANJA ĐUKANOVIĆ

280

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Posljednji pozdrav voljenom bratu

SLAVIŠA Stankov ĐOKIĆ Tužni oproštaj od čovjeka, kolege, druga i prijatelja, iz one kategorije ljudi po kojima se porodica, bratstvo i pleme, po dobru prepoznaje.

MINJI BUŠKOVIĆU

MINJI

sestrić FILIP POPIVODA sa porodicom

Cijelog života si znao samo da daješ ljubav i poslednji put te sa njom i pozdravljam. Dok god budem živa čuvaću te od zaborava. Bio si najbolji... Tvoja NEVENKA

290

291

DRAGUTIN – BATO BRAJOVIĆ, VUKO BOŠKOVIĆ, ZORAN PAVIĆEVIĆ, ŽELJKO FILIPOVIĆ, RATOMIR RADŽA PAVIĆEVIĆ 263

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. jun 2021.

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Dana 5. juna 2021. godine upokojio se u Gospodu

ĐORĐIJE – ĐURO BANOVIĆ Svjesni da moramo gubiti iako je bolno i teško. Znao si da nas okupljaš oko sebe, što nam sada fali. Ali zaboraviti nećemo.

MAKSIM Ilijin GLOMAZIĆ Zbog novonastale situacije u državi sahrana će se obaviti 6. juna 2021. u selo Rudinice- Piva u 15 časova, u skaldu sa mjerama NKA-a.

ĐURO BANOVIĆ

ĐORĐIJA ĐURA BANOVIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima

Počivaj u miru.

Tvoji: VESNA, JOVO, BOBO i DEJO

Ožalošćena porodica BANOVIĆ

Šćer NADA, unučad VLADAN i DANILO sa porodicama 292

266

Četrdeset dana od smrti

Dragi

267

Ožalošćeni: sinovi VLADIMIR, RADOMIR i VASILIJE, ćerka VIDOSAVA, brat SVETOZAR, sinovac ZORAN, sinovice VESELINKA i TAMARA, snahe, unučad, praunučad i ostala rodbina GLOMAZIĆ

273

VUJADINA Milanovog BOBIČIĆA

Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i dragom komšiji

Vrijeme prolazi a bol i tuga za tobom su sve jači. Bio si temelj, oslonac i bezuslovna podrška na svakom našem koraku. Sa ljubavlju i ponosom koje smrt ne prekida ostaćeš da živiš zauvijek u našim srcima. Hvala svima koji su izrazili saučešće putem telegrama i čitulja. U nedjelju, 6. juna 2021. porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Ožalošćena porodica BOBIČIĆ

Tvoj MIĆO 260 Dragi đede,

Dragi naš

VESNA ĆOSOVIĆ

284

Prođe dugih 40 dana. Šta da ti kažem, šta da napišem? Ne vjerujem jer mnogo boli. Boli jer nema tvog osmijeha, tvoje topline, tvog razdraganog glasa, nema našeg oslonca. Ponosna i tužna, mnogo mi nedostaješ. Volim te beskrajno.

279

SLOBODANU PAPIĆU Počivaj u miru.

TATA

BLAGOJE

Poslednji pozdrav dragom

Mnogo te volimo i mnogo nam nedostaješ.

VELJKO NIKOLIĆ Dvije godine je prošlo bez tvoje ljubavi, podrške i razumijevanja. Fali nam tvoj topli osmijeh, lijepa riječ i neizmjerna dobrota. Bio si poseban u svemu, bio si ponos i naša radost i kroz život ćemo se uvijek sjećati svih onih naših zajedničkih trenutaka. Volimo te najdraži naš i dok živimo živjećeš i ti svaki put kada pomislimo na tebe, kada nam dođeš u snove, sjećanja i uspomene...

BALU

Tvoji: LUKA i ŽELJANA, MILICA i SAŠA

261

SJEĆANJE na naše drage roditelje

Tvoja porodica: supruga MARIJA, TANJA, MARKO i TAMARA sa porodicama

VUKSANOVIĆI

278 Šest mjeseci je od smrti naše voljene majke

265

POMENI Dana 6. juna 2021. je godina dana od smrti našeg oca

RADOŠA KONATARA

ANKE - ANE KONATAR

2006-2021.

2002-2021.

DESE FEMIĆ Postoji ljubav koju vrijeme ne prekida, i vrijeme koju tuga ne liječi. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

BORA ĐUROVIĆA

Voljeli ste nas i znali ste kako da nas usrećite, ljubav i sloga koje ste ostavili u naše domove ostaje za vječno pamćenje. Svaki jun za nas je mjesec tuge i neizmjernog poštovanja.

Tvoja djeca DIJANA, DEJAN i SAŠA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

275

Vaši VERA i VESKO sa porodicama

Tvoje ĆERKE sa porodicama Tužnih šest mjeseci bez naše voljene bake

295 Sjećanje na voljene roditelje 6. 6. 2000.

283

25. 2. 2003.

Devet godina je od smrti našeg voljenog oca

DESE FEMIĆ Ponosni što smo bili i što ćemo uvijek biti tvoji...

VOJICA

RADEVIĆ

MACA Tvoja unučad: ANDREA, KATARINA, MATIJA i IVONA

SONJA, LJILJA, TANJA i VANJA 294

276

e-mail: oglasno@pobjeda.me

KOSTE Filipovog KOVAČEVIĆA Ponosni na tebe, s poštovanjem i ljubavlju čuvamo te od zaborava. SLAVKO i BEBA 282

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. jun 2021.

Navršava se 40 bolnih dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

Četrdeset je dana otkad nas je napustio naš otac, tast i đed

Voljenom

MILOVAN LONČAR S ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu i veliko srce.

VLADA BOJOVIĆA

256

Dani prolaze, a bol i tuga zbog preranog odlaska ne. Nedostaješ i nedostajaćeš. Bio si naš oslonac i neizmjerna podrška u svemu. Tvoja jaka ličnost, čestitost, ljubav i požrtvovanost zacrtali su put koji ćemo nastaviti da slijedimo i opominjaće nas da budemo dostojanstveni i kad je najteže. Ponosni smo na svo vrijeme koje smo proveli zajedno, a neutješni što ga neće biti više. Teško nam je što te u tvojim posljednjim trenucima nijesmo mogli bar zagrliti, ali se nadamo da smo te za života učinili ponosnim i pružili ti toliko ljubavi da ti odlazak bude lakši. Počivaj u miru i nek ti je vječna slava i hvala. Zahvaljujemo se svima koji su nam lično, putem telegrama ili telefona izjavili saučešće.

Tvoja kćerka SLAVICA sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti moga oca, tasta i đeda

NENADU – NENU MARAŠU 6. 6. 1996 – 6. 6. 2021.

MILOVANA LONČARA S poštovnjem čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Dvadeset pet godina bola, tuge, nadanja. Niti jedan dan nije bez Tebe. Bićeš sa nama dok nas bude.

S bolom u duši tvoji RADMILA, VUK i MILOŠ

Kćerka BILJANA sa porodicom 257 Dana 6. juna 2021. godine je četrdeset dana od smrti moga oca, tasta i đeda

S ponosom,

269

Tvoji: OTAC, MAJKA i SESTRA Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi brat i ujak

MILOVANA LONČARA Živiš i uvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima, voljen i nikad zaboravljen.

VLADIMIR Brankov BOJOVIĆ

Tvoja kćerka LJILJANA sa porodicom

297 Nijesmo bili spremni za tvoj odlazak. Nadali smo se ponovnim susretima i toplim zagrljajima. Boli nas što nisi tu gdje si uvijek bio da nas dočekaš sa osmjesima i radošću. Počivaj u miru.

258

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda

Sestra VENKA, sestrić MIODRAG i sestrične MARINA i MILENA

Devetog juna je petnaest godina od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

Šestog juna 2021. navršava se i 40 dana od smrti našeg oca

15 godina od smrti naše majke

277 Četrdeset je tužnih dana od smrti

MILOVANA LONČARA MILOVANA LONČARA

PEJKE LONČAR

Vaši: sin NJARO, snaha LIDIJA, unuci VLADAN i IGOR

VLADA BOJOVIĆA Dragi brate, vrijeme koje prolazi ne liječi rane, još uvijek me boli kao i prvog dana. Sjećanje na tebe ostaće vječno. 270

Sestra VESNA sa porodicom

PEJKE LONČAR

Hvala vam za sve što ste uradili za nas. Ostavili ste nas ponosne na vaše časne živote i iskrena srca. U nedelju, 6. juna u 10 časova, posjetićemo njihovu vječnu kuću. S ponosom,

Vaša PORODICA

259

254

Navršava se 40 tužnih dana od smrti dragog i dobrog

Četrdeset je dana od smrti moga oca, tasta i đeda

Четрдесет дана је од смрти

MILOVANA LONČARA

VLADA BOJOVIĆA

Počivaj u miru. S tugom i poštovanjem 268

maćeha STANKA

ВЛАДИМИРА БОЈОВИЋА Протичу дани у сјећању на твој часни животни пут. Научио си нас најљепше лекције људскости и показао како се гази стазама човјечности.

Dana 7. juna 2021. navršava se 30 godina od smrti našeg voljenog oca, svekra i đeda

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. S ponosom, Tvoja kćerka RADA sa porodicom 255 Sjećanje na naše drage roditelje

С љубављу чувамо успомену на тебе. 274

Твој брат ВЕСЕЛИН с породицом

DUŠANA Blagojevog ROGANOVIĆA

ANKU 15. 6. 2020 – 15. 6. 2021.

6. 6. 1971 – 6. 6. 2021.

JOVOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije izbrisalo sjećanje na tvoj lik, plemenitost i ljubav kojom si nas uvijek darivao. Uspomenu na tebe tvoji potomci zauvijek će čuvati od zaborava. 264

ANDRIJU

ŽARKO, NINO, VESKO i PERO sa porodicama

Porodica ROGANOVIĆ 262

TV program

Neđelja, 6. jun 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

SERIJA

FILM

RTCG 1 21:30

Najjači glas

PRVA TV 23:10

Dostavljač

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Katarina Velika, r. 13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 13:30 Argumenti, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Povratak u Oz, film 17:30 Mostovi, e. 18:00 Zicer, sportski kviz 18:30 Dokumentarni program 19:00 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dvogled, e. 21:30 Najjači glas, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Tamna bajka, film 01:00 Dvogled, r. 02:40 Agrosaznanje, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Tenis: Rolan Garos, snimak 08:00 Sportski dnevnik, r. 08:20 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 09:00 Sedmorica jašu, film 10:30 CMC festival, e. 11:00 Tenis: Rolan Garos, prenos 20:50 Fudbal: Finale EP – U21, direktno 23:00 Kardinal II, s. 23:50 Tabu, s. 00:45 CMC festival, r. 03:30 E sport

06:45 09:15 10:00 12:00 13:00 15:45 17:00 17:05 17:30 18:30 19:00 19:30 21:00 23:10 01:00 01:15

Pogrešan čovjek, r. Zvjezdice, e. Muzički program Slobodna zona, r. Muzički program Auto moto show, r. Žurnal Ekskluziv, e. Koncert Slatke muke, s. Žurnal Tri muškarca i tetka, s. Muzički program Dostavljač, film Ekskluziv, r. Igra i struktura sa Vukom Vukovićem, r. 01:30 Slobodna zona, r.

NOVA M 06:45 Centralni dnevnik, r. 07:25 Sportisimo 07:35 Popodne sa Leom Kiš, r. 09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 Zvezdara, r. 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 14:50 Sportisimo, e. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravo misli 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Zvezdara, s. 19:45 Gunes i njene kćeri, s. 21:00 Balkanskom ulicom, e. 22:00 Muzički program 23:45 Ubice, film 01:40 Ugovor za ubistvo, r.

VIJESTI 07:00 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:40 Pčelica, r. 08:20 Preko ivice, r. 10:00 Ljeto u vinogradu, r. 11:35 Kinestezija, r. 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r. 13:00 Bez granica, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Kinestezija, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Još jedna godina, film 21:15 Koncert 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Kurir, film 00:05 Taner Hol, r. 01:40 Još jedna godina, r. 03:45 Koncert

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s. Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal

PORTAL POBJEDE

Urednica

18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Fatalna ljubav, s. 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

JOVANA ĐURIŠIĆ

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 6. 6. 2021.

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

KULT

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

7° 13° 5° 6° 14° 10° 14° 13° 3° 13°

19° 26° 18° 21° 25° 26° 30° 26° 17° 25°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

11° 4° 5° 8° 16° 5° 3° 12° 13° 3°

22° 16° 15° 19° 31° 17° 18° 26° 25° 16°

Ponedjeljak

7. 6. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

05:08 sati

ZALAZAK SUNCA

20:14 sati

Na primorju dosta sunca i suvo vrijeme, u kontinentalnim predjelima promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali i uslovima od sredine dana za mjestimičnu kišu ili pljusak i grmljavinu, prvenstveno u sjevernim i centralnim predjelima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 20 do 31 stepen www.meteo.co.me

Utorak

8. 6. 2021.

Magazin

Neđelja 6. jun 2021.

Mark Volberg zvijezda naučno -fantastičnog filma Infinite LOS ANĐELES - Antoan Fukva, reditelj filmova Dan obuke i Pravednik (2014), snimio je film pod nazivom Infinite, koji će imati svoju premijeru 10. juna na striming servisu Paramount, dok ćemo ga u bioskopima gledati od 7. avgusta. U pitanju je adaptacija

naučno-fantastičnog romana The Reincarnationist Papers Erika Majkrenca, u kojoj glavnu ulogu tumači Mark Volberg, prenosi Siti magazin. On igra Evana Mekolija, čovjeka koji svakodnevno otkriva da pos-

jeduje vještine za koje ne zna kada ih je naučio. Njemu se takođe javljaju sjećanja sa mjesta za koje je uvjeren da ih nikada nije posjetio. Mekoli počinje da sumnja da s njim nešto nije u redu i započinje terapiju ljekovima. Od potpunog psihičkog sloma spašavaju ga članovi tajne grupe, koji mu

otkrivaju da su njegova sjećanja stvarna, ali da su iz njegovih prethodnih života. Sporedne likove u filmu Infinite tumače: Sofi Kukson, Dilan O’Brajan, Liz Kar, Džejson Mancaukas i Čuetel Edžiofor.

Glumica Anđelina Džoli poručila bivšem suprugu Bred Pitu

Megan Markl otkazala Borba za starateljstvo sve obaveze zbog nije još gotova problema u trudnoći LOS ANĐELES - Prema pisanju nekih svjetskih medija, kao i američkog US Viklija, holivudska glumica ne krije razočaranje nakon što je sud donio konačnu odluku, da sa svojim bivšim suprugom Bredom Pitom mora dijeliti starateljstvo nad njihovo šestoro djece.

LONDON - Megan Markl je otkazala sve obaveze usljed problema u trudnoći sa drugim djetetom, navode britanski mediji. Nakon što je prošlog ljeta izgubila trudnoću, odlučila je da rizik smanji na minimum. Bivša zvijezda serije Suits sa princom Harijem već ima sina Arčija. Britanski mediji navode kako Megan teže podnosi ovu trudnoću uz nesanicu, brojne mučnine i glavobolje zbog čega je otkazala sve profesionalne obaveze.

Megan Markl

Kako je otkrio izvor blizak 45-godišnjoj Anđelini Džoli za US Vikli, glumica je toliko ljuta na sudstvo, ali i bivšeg supruga, da njemu nema namjeru nikada u životu oprostiti što je porazio u borbi za starateljstvo. - Ona mu nikada neće oprostiti… Smatra da je sve ovo daleko od gotovog i vjeruje da će pravda na kraju pobjediti - otkrio je izvor dodavši kako Anđelina namjerava ,,da da baš sve što ima“, kako bi uložila žalbu i ovoga puta dobila parnicu.

Anđelina Džoli