Dnevni list Pobjeda 20.06.2021. by Pobjeda

Cijene plažnog mobilijara, pića i hrane u restoranima ostaće na nivou prošlogodišnjih jer će preovladavati gosti iz regiona D. MALIDŽAN

STAV

Kako je Ministarstvo prosvjete postalo ,,usko grlo“ u sistemu obrazovanja

Prećutane preporuke i posljedice Autor: Slobodan BACKOVIĆ

Obrazovni sistem ulazi polako i u pravno haotično stanje koje izaziva Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Ono što je izvjesno je da će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju posljedice koje će nastati zbog ovih promjena STR. 9.

Ugostitelji se ne nadaju velikoj zaradi Svi se trudimo da zadržimo pristojne cijene, a namirnice su svakog dana sve skuplje. Privreda je svuda stala, tako da ne očekujem ogromnu potrošnju, makar da nam se vrati ono što smo uložili - kaže poznati ugostitelj Krsto Niklanović STR. 5. MUP i tužilaštvo ,,tihuju“ povodom najava o ,,ponovnom okupljanju“ paravojnih grupa

Predsjednik Državnog zbora Slovenije kaže da će iskoristiti predsjedavanje EU da pokrenu proces integracija

Zorčič: Problem je ako državne politike nijesu raščistile sa prošlošću S. VASILJEVIĆ

Porodice Stanković i Salihi mjesecima žive bez vode i struje

STR. 2. i 3.

Javne ličnosti poručuju da je imunizacija jedini put ka povratku u normalan život

Vakcinišite se da opet uživamo u zagrljaju

I. MANDIĆ

STR. 7.

Kako su branioci Manastira cjelivali Amfilohijevu ruku

STR. 3.

Teško je biti Rom

STR. 11.

POVODI: Veoma izražena rodna neravnopravnost u oblasti tehnologije u Crnoj Gori

Samo 20 odsto zaposlenih u IT sektoru čine žene

STR. 10.

Politika

Neđelja, 20. jun 2021.

Portparolka EK Ana Pisonero Hernandez poručila

EU upoznata sa razrješenjem Leposavića, imenovati novog ministra što prije PODGORICA - Evropska unija upoznata je s odlukom Skupštine Crne Gore o razrješenju ministra Vladimira Leposavića, u svjetlu njegovih komentara o Srebrenici. Kao što je ranije rečeno, EU odbacuje i osuđuje svako poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici – kazala je za TVCG Ana Pisonero Hernandez, portparolka Evropske komisije, poručujućia da se EU raduje saradnji sa novim ministrom, uz očekivanja da će on biti imenovan što prije. Pisonero poručuje i da se od svake zemlje koja teži da postane član EU očekuje se da se pridržava i da promoviše EU vrijed-

Ana Pisonero Hernandez

nosti demokratije, ljudskih prava, tolerancije i pravde. - To uključuje postupanje sa žr-

tvama genocida s krajnjim poštovanjem i dostojanstvom – kaR. P. zala je Pisonero.

SAD pozdravile usvajanje Rezolucije o Srebrenici

Predsjednik Državnog zbora Slovenije kaže da će iskoris

Zorčič: Problem je državne politike raščistile sa prošl U ratu koji se odvijao na prostorima bivše države, proliveno je mnogo krvi, uništeni su mnogi životi, razorene porodice i dva međunarodna suda su zločine u Srebrenici prepoznala za genocid. Da bi se mogli potpuno okrenuti ka budućnosti, neophodno je da se svi učesnici suoče sa tom prošlošću i sa vlastitom ulogom u njoj. Pogotovo političari. Neophodan je, dakle, kritičan odnos prema vlastitim greškama i prihvatanje vlastite krivice i odgovornosti-kaže Zorčič PODGORICA - Oko nekih ključnih pitanja za državu neophodan je konsenzus, jer ako ga nema onda se svako pitanje može brzo pretvoriti u sredstvo za političke obračune i nema napretka. U Sloveniji imamo takođe trenutno stanje u kome vlast i opozicija teško nalaze zajednički jezik oko bilo čega, iako svi znamo da je na nekim pitanjima saradnja neminovna i da koristi svima -kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Državnog zbora Slovenije Igor Zorčič. Ističe da su odnosi među državama tradicionalno prijateljski i da postoji dobra saradnja u privredi, turizmu, odbrani i u na naučno-istraživačkom području. POBJEDA: Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore i najjača podrška na evropskom putu. Međutim, proces proširenja je zbog pandemije, unutrašnjih problema Unije, ali i neefikasnosti u reformama zemalja kandidata gotovo stopiran. Što će biti ključni prioriteti slovenačkog predsjedavanja EU i da li će integracija Zapadnog Balkana biti u vrhu te agende? ZORČIČ: Za nas je region od posebnog značaja, države Zapadnog Balkana predstavljaju naše blisko okruženje, vezuje nas zajednička istorija i razvijena ekonomska saradnja. Zato imamo naglašen interes da se proces

Poglavlje koje nikad ne smije biti negirano ili zaboravljeno PODGORICA – Američki Stejt department pozdravio je u petak Rezoluciju o Srebrenici usvojenu u Skupštini Crne Gore, prenosi portal RTCG.

-Stav Sjedinjenih Država o tom pitanju je dugotrajan i nepokolebljiv. To bolno poglavlje evropske istorije nikada ne smije biti negirano niti zaboravljeno, naveo je portparol

Stejt departmenta u odgovoru na upit Glasa Amerike da prokomentariše usvajanje rezolucije i smjenu crnogorskog ministra pravde Vladimira Leposavića. N.Đ.

Potpredsjednica Skupštine uputila otvoreno pismo premijeru Krivokapiću

Bošnjak: Došli ste niotkuda, oteli nam pobjedu i postali glavni problem PODGORICA – Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP) poručila je premijeru Zdravku Krivokapiću da nije dostojan funkcije i da je „pošteno da to prizna i prepusti poziciju nekome ko ima skoposti da napravi otklon i rez prema poraženom režimu“. Ona je, u otvorenom pismu premijeru, kazala da mu neće dozvoliti da vodi na perfidan način, preko njenih leđa, rat sa jednim od lidera DF-a Andrijom Mandićem. - Imali ste priliku više puta da se uvjerite da se ja ne libim da Vam iskreno kažem u oči šta mislim, kako na zatvorenim sastancima, tako i pred licem javnosti. Ja sam vrlo jasna, i ne mijenjam svoje temeljne principe od saziva do saziva, ili od sjednice do sjednice, za razliku od Vas, koji i ne prespavate, a promijenite stav i demantujete sami sebe - kazala je Bošnjak. Istakla je da je DF nastao na platformi „istorijskog pomirenja Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori, smjeni Đukanovićevog režima i ponudi suporiornog programa“, te da je PzP građanska, proevropska, moderna partija, koja baštini vrijednosti multikulturnog i multietničkog sklada, suživota i ne zasniva djelovanje na mržnji protiv bilo kog naroda. - Gospodine Krivokapiću, krajnje je bezočno da maniplišete i mene pokušavate da svađate sa Srbima ili bilo kojim drugim narodom. Vi ste posljednja osoba koja ima pravo da prebrojava odakle mi crpimo glasove, jer ste došli niotkuda i sa svojom ekipom nam oteli pobjedu. Ja sam ta koja se trideset godina borim za svoje ideale i podnosim žrtvu,

Branka Bošnjak

i opet bih to uradila i uradiću ako treba. Niko me u tome ne može zaustaviti. Ja sam ta koja sam više od dvadeset noći spavala ispod šatora na platou ispred Skupštine i po kiši i po vjetru, da bi uzdrmali Đukanovićev režim. Ja sam ulazila u klinč sa policijom, mene su trovali suzavcima i gađali šok bombama. Mene su privodili radi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a ne Vas. Vi ste svih ovih robovskih trideset godina bili na toplom i sigurnom, u svakom smislu - navela je Bošnjak. Ocijenila je šizofrenim Krivokapićev, kako kaže, „providni pokušaj dodvoravanja srpskom biračkom tijelu“. - Negirate i namjerno prećutkujete osnovne odrednice usvojene Rezolucije o Srebrenici i kažete da ne biste glasali sa DPS-om. Pa Vi ste smijenili ministra Leposavića dominantno glasovima DPS-a, a ne ja, i to zbog nesmotrene izjave o baš toj Srebrenici za koju kažete da ne biste glasali. Sad Vam niko ne valja od nas 41-og poslanika koji smo Vas podržali. DF od početka, a danas Vam ne valjaju ni Demokrate, ni SNP, ni DEMOS, ni

CIVIS, niko - navela je Bošnjak. Kako je kazala, boji se da je Krivokapić taj koji ne valja i koji je postao glavni problem Crne Gore. - Zbog Vašeg nečinjenja, ko zna zbog kojih razloga, nema još revizije kriminogene prošlosti. Crnom Gorom i dalje upravljaju kriminalci, šverceri i ubice. Njima odgovaraju međuetničke svađe i sukobi. Oni ih osmišljavaju i podstiču, kako bi mogli u zaleđini da nastave šverc i kako bi osujetili preispitivanje imovine, lustraciju, otvaranje dosijea. Institucije sistema su i dalje hermetički zatvorene. Sve radite iza kulisa. Nema ništa od reformi. Sve to odgovara i raznim medijskim mešetarima i spin majstorima koji punom snagom vršljaju ovih dana. Svakim danom se sve više zadužujemo. Ekonomski i socijalni parametri su nam porazni. Prijeti nam kolaps – navela je Bošnjak. Prema njenim riječima, najopasnije je što zbog Krivokapića ekstremni nacionalizam sa obje strane raste i što „nam prijete sukobi“. - To bi bilo tragično po Crnu Goru i ne znam kako bi se, i da li bi se, mogli oporaviti. Multietnički sklad je preduslov za održivost i stabilnost zemlje. Meni je jasno da demokratizacija i ekonomski oproravak zemlje i građana je nemoguć u atmosferi stalnih svađa, međusobne mržnje i tenzija, a Vi ih svojim nečinjenjem, isključivošću i uplitanjem crkve tamo gdje joj prirodno mjesto nije, podstičete. Manipuliše se vjerom, najtananijom ljudskom intimom, sve je više estradnih vjernika, provlači se crkva kroz političko blato. Vi ništa ne činite da to zaustavite, čak naprotiv istakla je Bošnjak. R. P.

Igor Zorčič

Neophodan politički konsenzus oko strateških int POBJEDA: Slovenija je u mnogo čemu uzor Crnoj Gori, ali se razvijala brže od nas. Što treba učiniti da efikasnije pregovaramo sa EU, brže ekonomski napredujemo i

približimo se slovenačkom standardu? ZORČIČ: Mi ove godine slavimo 30 godina od nastanka samostalne države i prisjećamo se tih trenutaka u kojima smo bili

jedinstveni i odlučni da izgradimo sopstvenu državu. Danas je stanje u politici drugačije, ali je tadašnja široka podrška našim strateškim opredjeljenjima za evroatlantske integracije bila od

Premijer razriješio svoju savjetnicu za ekonomska pitanja

Radević više ne savjetuje Krivokapića PODGORICA – Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić razriješio je funkcije svoju savjetnicu za ekonomska pitanja Gordanu Radović. Odluku je Krivokapić, kako je objavljeno u posljednjem Službenom listu, potpisao 17. juna. Radović je predvodila listu „Ne damo Nikšić“ na izborima 14. marta. Nezvanična Krivokapićeva lista, tada je na izborima nastupila u koaliciji „Mir je naša nacija (Demokrate, Demos) - Ne damo Nikšić“. R. P.

Gordana Radović

Politika

Neđelja, 20. jun 2021.

stiti predsjedavanje EU da pokrenu proces integracija

e ako nijesu lošću

integracije Zapadnog Balkana ubrza. Mi želimo iskoristiti predsjedavanje EU da damo dodatnu pokretačku snagu procesu integracije i predviđeno je da u vrijeme našeg predsjedavanja EU, pored ostalog, organizujemo i vrh na temu EU – Zapadni Balkan. Naravno, tu su i drugi prioriteti našeg predsjedavanja, među kojima bih posebno istakao unapređenje stategije za oporavak i podsticanje razvoja gospodarstva koje će biti otporno na krizne situacije, kao i zdravstvenu i digitalnu bezbjednost. POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju dvije države, u kojim oblastima se može unaprijediti i koliko parlamenti mogu biti generatori intenziviranja te saradnje? ZORČIČ: Odnosi među državama su tradicionalno prijateljski i u duhu dobre saradnje na području privrede, turizma, odbrane i na naučno-istraživačk o m p o d r u č j u . Ve l i k e slovenačke kompanije su već dugo prisutne na crnogorskom tržištu i Slovenija podržava nastojanja crnogorskih vlasti usmjerena ka stvaranju što povoljnijih prilika za privlačenje novih investicija, koje su neophodne za razvoj države. Međuparlamentarni dijalog je dobar način za razmjenu iskustava i prenošenje dobrih praksi. Ja vjerujem da će i ova naša posjeta Podgorici doprinijeti razvoju saradnje. U našem parlamentu imamo poslaničku grupu zaduženu za razvoj prijateljskih odnosa i dobre saradnje sa crnogorskim parlamentom, sa nama u zvaničnoj delegaciji su i dvojica poslanika iz te grupe, jedan predstavnik opozicije i drugi predstavnik koalicije. POBJEDA: Crna Gora je dobila novu vlast i politička situacija je veoma komplikovana. Parlamentarna većina je nestabilna, pod ogromnim je uticajem Srpske crkve i njen še-

teresa ključnog značaja. Svaka država ima svoj put i tu nema recepta, ali je za napredovanje neophodan što širi politički konsenzus oko definisanja strateških interesa države.

Posebno smo tokom epidemije shvatili zašto je dobro biti članica Unije POBJEDA: Slovenija je ušla u EU 2004. godine. Možete li nam kazati koji su to ključni benefiti koje su osjetili građani ulaskom u ovaj napredni savez? Koliko se Slovenija promijenila za ovih 17 godina? ZORČIČ: Mislim da je doživljavanje promjena nakon ulaska u EU u velikoj mjeri povezano sa našim očekivanjima, koja smo imali kada smo ulazili u EU. Kvalitet života naših građana promijenio se onoliko koliko smo bili uspješni u korištenju svih razvojnih mogućnosti koje nam EU nudi. Evropska unija omogućava brojne prednosti i otvara brojne nove relacije i mogućnosti, koje se mogu iskoristiti. Na nekim područjima smo bili manje, na drugim više uspješni. Slovenija se u mnogo čemu promijenila nakon ulaska u EU, naravno sve promjene nijesu uzrokovane samo ulaskom u Uniju. Za svaku državu je značajna činjenica i pokretač razvoja da djeluje u društvu vodećih evropskih država, sa kojima zajedno odlučuje o mnogim bitnim pitanjima vezanim za zajedničko tržište i za budućnost EU. Bez obzira na povremene zabrinutosti oko funkcionisanja i pravca razvoja EU, odluka o pridruživanju evropskim integracijama bila je, po mom mišljenju, prava odluka za našu zemlju. Na kraju krajeva, važnost mnogih prednosti Unije - od Šengena do jedinstvene valute - pokazala se posebno tokom epidemije.

stomjesečni mandat obilježen je skandalima i neviđenim političkim revanšizmom. Često od slovenačkih zvaničnika čujemo da je za reforme potreban napor kompletnog društva, kao i jedinstvo. Koliko je teško voditi pregovore sa EU kada parlamentarna većina koja vodi Crnu Goru nema konsenzus ni po tom pitanju? ZORČIČ: Oko nekih ključnih pitanja za državu neophodan je konsenzus, jer ako ga nema onda se svako pitanje može brzo pretvoriti u sredstvo za političke obračune i nema napretka. U Sloveniji imamo takođe trenutno stanje u kome vlast i opozicija teško nalaze zajednički jezik oko bilo čega, iako svi znamo da je na nekim pitanjima saradnja neminovna i da koristi svima. Raduje me što smo ovih dana, čak i u takvoj atmosferi uspjeli postići dvotrećinsku većinu za upis znakovnog jezika namijenjenog gluhonijemima u Ustav Slovenije, što dokazuje da se sve može ako su prioriteti pravi. Smisao politike je da se bez obzira na odnose među ključnim faktorima ne smije zanemariti primarni interes za državu i državljane. POBJEDA: Ratko Mladić je osuđen na doživotnu robiju. Jedno teško poglavlje je zatvoreno, a u isto vrijeme u crnogorskoj Vladi do juče je sjedio ministar koji nije priznavao da je bilo genocida u Srebrenici. Čak je izjavio da mu je nekoliko članova kabineta Krivokapića čestitalo na tome. Srbija je ovu presudu pokušala da relativizuje proglašavajući Mladića herojem. Zašto regionu to suočavanje sa prošlošću tako teško ide? ZORČIČ: Prošlost, posebno novija, iz vremena raspada nekadašnje zajedničke države opte-

rećuje odnose među narodima i državama u regionu. U ratu koji se odvijao na prostorima bivše države, proliveno je mnogo krvi, uništeni su mnogi životi, razorene porodice i dva međunarodna suda su zločine u Srebrenici prepoznala za genocid. Problem je ako državne politike ne raščiste sa tom prošlošću, nego je i dalje koriste za dnevnopolitičke svrhe. Da bi se mogli potpuno okrenuti ka budućnosti, neophodno je da se svi učesnici suoče sa tom prošlošću i sa vlastitom ulogom u njoj. Pogotovo političari. Neophodan je, dakle, kritičan odnos prema vlastitim greškama i prihvatanje vlastite krivice i odgovornosti. POBJEDA: Evidentan je ogroman uticaj Srbije na sve sfere života u Crnoj Gori. Otvorena su miješanja u lokalne izbore zajedno sa brutalnom medijskom kampanjom kao planovima za kupovinu Elektroprivrede i Luke Bar. Kako komentarišete ovakav odnos Beograda prema Podgorici i kako to utiče na regionalne prilike? ZORČIČ: Odnose između Srbije i Crne Gore pored zajedničke prošlosti definišu i mnoge druge važne relacije. Mnogo Crnogoraca živi u Srbiji, nije mali broj crnogorskih državljana koji se deklarišu kao Srbi, jak je uticaj pravoslavne crkve u obje države, a prepliću se i ekonomski i geopolitički interesi. U posljednje vrijeme odnosi na relaciji Beograd – Podgorica očito nijesu u uzlaznoj putanji, ali mislim da je najvažnije da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz demokratski dijalog uz uvažavanje interesa obje države. Mir i stabilnost u regionu mora biti svima najvažniji, sve ostalo se može dogovoriti. Marija JOVIĆEVIĆ

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović razgovarao sa ministarkom pravde Austrije

Zadić: Nastavićemo da podržavamo Crnu Goru PODGORICA - Podrška Austrije na evropskom putu Crne Gore od velikog je značaja. Želimo da budemo dio evropske porodice i riješeni smo da isporučimo rezultate u rekordnom roku, naveo je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tokom sastanka sa ministarkom pravde Austrije Almom Zadić. Zadić je poru-

čila da će Austrija nastaviti da daje punu podršku Crnoj Gori na reformskom putu. Abazović je naveo da je, imajući u vidu novu metodologiju proširenja, borba protiv kriminala i korupcije na visokom nivou prioritet svih prioriteta rada Vlade i kabineta potpredsjednika, konstatujući da je u prethodnih pola godine postignut

određeni rezultat na tom polju. Zadić je kazala da će Austrija nastaviti da daje punu podršku Crnoj Gori i regionu na reformskom putu, kako bi Zapadni Balkan, u što skorijem periodu, postao dio EU. Zadić je istakla da je ključ napretka u pregovorima sa EU reforma u oblasti vladavine prava, odnosno u poglavljima 23 i 24. Zadić je naglasila da je Crna Gora postigla napredak i da je država koja je od svih drugih na Zapadnom Balkanu najdalje odmakla u pregovorima sa EU. N.Đ.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo ,,tihuju“ povodom najava o ,,ponovnom okupljanju“ paravojnih grupa

Kako su branioci Manastira cjelivali Amfilohijevu ruku PODGORICA – Dva dana nakon skandalozne najave poslanice Jelene Božović - da se može desiti da ,,se opet okupe paravojne grupe da brane sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve“ – nema reakcije ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova ni iz tužilaštva, iako je izjava funkcionerke Demokratskog fronta bila poziv na podizanje tenzija i moguće konflikte u Crnoj Gori. Možda su ministar policije Sekulović, kao i vrh tužilaštva, procijenili da je poslanica DF-a ,,prijetila praznom puškom“. No, nekoliko sati kasnije, u četvrtak veče, nakon njenog izlaganja u parlamentu, grupa Budvana predvođena Predragom Dragom Ivanovićem pokušala je da uspostavi neku vrstu straže ispred Cetinjskog manastira, ali su bili poćerani, uz uvrede i psovke od nekoliko Cetinjana. Srećom, sve je prošlo bez većeg incidenta ili sukoba, ali upravo ta situacija, kao i hitni dolazak grupe Budvana na poziv poslanice Demokratskog fronta, pokazuju da postoji uigrana šema aktiviranja pojedinih grupa, spremnih da se, svim sredstvima, angažuju u odbranu Srpske pravoslavne crkve. O tom svjedoče dešavanja o kojima je Pobjeda već pisala. Tako je 3. septembra prošle godine, nekoliko sati prije početka patriotskog skupa na Cetinju, jedna grupa momaka organizovano, na poziv mitropolita Amfilohija, ušla u Cetinjski manastir da bi ,,branila sveštenstvo i srpske svetinje od crnogorskih ustaša“, kako se pohvalio jedan od ,,branilaca“ na društvenim mrežamna. Crnogorske bezbjednosne službe poslale su izvještaj o organizovanoj grupi koja je u jutarnjim satima došla iz Nikšića

Amfilohije sa pripadnicima paravojne grupe

sa dva vozila - ,,rendž roverom“ i ,,volskfagenom turan“, parkirala vozila ispred Manastira, nakon čega su u pratnji sveštenika ušli u dvorište. Riječ je o, kako to policija kvalifikuje, bezbjednosno interesantnim osobama iz Nikšića, sa podebelim dosjeima. Neki su bili i obezbjeđenje kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića, nekadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić. Šestorica od ovih ,,žestokih momaka, je osuđivano za više djela - nedozvoljeno držanje oružja, tuče, provalne krađe, dvojica i za teško razbojništvo. Tokom patriotskog skupa su, u društvu sveštenika, pratili dešavanja na trgu i ispred Manastira, a nakon što je sve proteklo mirno, njima se lično zahvalio mitropolit SPC Amfilohije. Na snimku koji je postavio jedan

od ,,branilaca Manastira“ vidi se kako ih Amfilohije pozdravlja, a oni mu, jedan po jedan, cjelivaju ruku. Slična situacija viđena je i 6. januara ove godine, kada su vjernici i pristalice Crnogorske pravoslavne crkve nalagali badnjak na glavnom cetinjskom trgu, ali su se nikšićkoj grupi priključile bezbjednosno interesantne osobe iz Budve. I o tome je Pobjeda izvijestila 9. januara i ni tada nije bilo reakcije Uprave policije ili Ministarstva unutrašnjih poslova. Zato ne treba očekivati reakciju crnogorske policije ni tužilaštva i poslije skandalozne objave poslanice Demokratskog fronta u crnogorskom parlamentu. Valjda čekaju da se sa žestokih riječi krene u žestoke konflikte, pa da konačno dobiju komandu za djelovanje. D.ĐURANOVIĆ

OODPS Nikšić reagovao na izjavu predsjednika te opštine koji negira genocid u Srebrenici

Demokrate i Ura da otkažu podršku Kovačeviću PODGORICA – Gostujući u jednoj emisiji predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević još jednom se dokazao kao ostrašćeni borac za ideje istorijskog mraka, saopštio je Opštinski odbor DPS Nikšić. -Kovačević je bez imalo zadrške neosnovano komentarisao kako su Srbi napadnuti i kako treba da se brane, otvoreno produbljujući ionako prisutnu podijeljenost u društvu. No tu nije bio kraj Kovačevićevoj prezentaciji odsustva osjećaja za sramotu. Ponovo se osvjedočio kao zatočenik četničke ideologije onog trenutka kada je u toku pomenute emisije negirao genocid u Srebrenici, dajući izjavu koja je ogledalo moralnog dna. Svojim ponašanjem Kovačević je samo potvrdio istinu koju su

mu predstavnici ,,Evropskog tima za Nikšić“ saopštili na početku mandata – da nije dorastao funkciji lidera Nikšića koji je bastion antifašizma – naveli su oni. Najoštrije osuđuju Kovačevićevu ,,sramotnu izjavu koja nije ništa drugo do odraz nemoralnog, nečasnog, neljudskog odnosa prema žrtvama najstrašnijeg činjenja koje Balkan pamti“. -Da ima bar malo svijesti o težini svoje bolesne izjave, zasigurno bi istog momenta podnio ostavku. Ipak, poznajući ovog propalog glumca sa šubarom na glavi, znamo da to neće učiniti, ali će se bar ponovo pokazati u pravom svjetlu kao lutka na koncu Čiča Dražinih produženih ruku – kažu iz DPS. Ipak, ono što, kako dodaju, naj-

više zabrinjava jeste činjenica da su Demokrate i Ura, koji svoje djelovanje, bar u okvirima onoga što pričaju, temelje na građanskom konceptu, Kovačevića postavili za prvog čovjeka Nikšića. - Pa ih pitamo da li se danas bar malo stide istine da su ovakvoj ljudskoj figuri dali podršku prilikom izbora za predsjednika Opštine i da li će i nakon ovako skandaloznih izjava Kovačević uživati njihovu podršku. Ako je odgovor da, onda su stvari i više nego jasne – Demokrate i Ura nijesu čak u stanju da odbrane ni vlastite principe, a kamoli da zaštite Nikšić i Crnu Goru od fašizma, te je očigledno da su se svrstali u kolonu boraca za „srpski svet“ – zaključuje Opštinski odbor N.Đ. DPS Nikšić.

Politika

Neđelja, 20. jun 2021.

Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović za Pobjedu

Dok nas Brisel hvali, vlast neutemeljeno kritikuje ASK Bilo bi dobro da i partije koje su na vlasti prepoznaju realno promjene koje su se desile u ASK-u i da manje sprovode njihove partijske politike a da više rade na stvarnom jačanju institucija. Ako to budu radili onda će u Savjetu i menadžmentu ASK-a imati najbolje partnere – kazao je Radulović PODGORICA - Kritike koje predstavnici nove vlasti upućuju na rad Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) neutemeljene su i odnose se na period u kojem u toj ustanovi nijesu radili aktuelni Savjet i menadžment. To je za Pobjedu kazao predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović, ocjenjujući da su potvr-

Momčilo Radulović

da napretka u radu Agencije pozitivne ocjene iz non-pejpera Evropske komisije. Komentarišući kritike koje su nedavno tokom rasprave o izvještaju o radu ASK-a uputili poslanici vladajuće većine, Radulović je naveo da ne vidi spremnost tih partija da prepoznaju značajne reforme koje je u prethodnih godinu i po sproveo novi Savjet i menadžment. - Ipak nas raduje da je međunarodni faktor prepoznao kvalitet rada i Savjeta i novog menadžmenta. Zbog toga smo dobili podršku od niza međunarodnih partnera i od Ambasade SAD, Velike Britanije, Vestminster fondacije, Savjeta Evrope, Delegacije EU, Svjetske banke. Očekujemo uspostavljanje saradnje i sa Kancelarijom Ujedinjenih

nacija za razvoj (UNDP) i drugim međunarodnim partnerima. Bilo bi dobro da i partije koje su na vlasti prepoznaju realno promjene koje su se desile u ASK-u i da manje sprovode njihove partijske politike a da više rade na stvarnom jačanju institucija. Ako to budu radili onda će u Savjetu i menadžmentu ASK-a imati najbolje partnere - navodi Radulović. U non-pejperu Evropske komisije navodi se da je nakon promjena u Savjetu i njenom rukovodstvu 2020, Agencija otpočela proaktivan pristup prema izazovima u pogledu njene nezavisnosti, integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, neselektivnog pristupa i kvaliteta odluka, unapređujući sveukupan učinak.

Dodaje se da je tokom prošle godine Agencija pokrenula 510 postupaka pred sudovima za prekršaje zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ocijenjeno je da je učinak ASK-a u kontroli finansiranja političkih partija i izbornih kampanja poboljšan, kao i da ta institucija nastavlja da ukazuje na otvorena pitanja i nedosljednosti u postojećem zakonskom okviru te oblasti.

BRISEL PREPOZNAJE REFOME

Radulović kaže da je izuzetno ponosan na ostvarene rezultate i na komentare o radu ASK-a koje je Evropska komisija saopštila u non-pejperu. - To su najpozitivniji komentari koje je Agencija dobila od svog osnivanja, sa druge strane za samo godinu i po dana na koje se odnosi ovaj izvještaj, Savjet Agencije je uspio da pokrene sve najznačajnije reforme u okviru ASK-a. Najznačajnija inicijativa koju smo pokrenuli je izmjena kompletnog zakonodavstva za dodjelu stanova i materijalne pomoći javnim funkcionerima, jer smo smatrali da je postojeća i sve odluke koje su donijete mogu biti potencijalan izvor korupcije jedne grane vlasti prema drugoj. Osim toga pokrenuli smo promjenu menadžmenta i imamo novi izabran u julu 2020, i od toga trenutka nova uprava i Savjet rade apsolutno u saglasju. Ta kohezija je zaslužna za dobre rezultate na osnovu kojih smo dobili ovako dobre ocjene - kaže Radulović. Agencija i Savjet, kako je dodao, se neće zadržati samo na tome. - Shvatamo da je ovo samo prvi korak ka uspostavljanju Agencije kao najznačajnije institucije za prevenciju korupcije u Crnoj Gori i u narednom periodu pred ASKom će biti niz izazova, ali siguran sam da će menadžment i Savjet odgovoriti na njih na pravi način. Kada govorimo o izazovima, tu mislim na bolju organizaciju rada, na rješavanje zaostalih problema i na izmjene informacionog sistema i sistema kontrole javnih funkcionera - zaključuje Radulović. B. VIŠNJIĆ

Poslanik DPS-a poručio srpskom predsjedniku da ne manipuliše sadržajem Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Bošković: Jadikovke Vučiću potrebne za unutrašnju upotrebu PODGORICA - Pošto je gotovo nemoguće da predsjednik susjedne države nije vidio u cjelosti tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore, očigledno namjerno, a njegovi tabloidi ga u tome precizno slijede, prenebregava dio Rezolucije koji eksplicitno govori o tome da se genocid ne može pripisati nijednom narodu u cjelosti, već isključivo pojedincima koji su ga počinili - saopštio je poslanik Predrag Bošković.

- Predsjednik Srbije treba da zna da država Crna Gora bezrezervno stoji uz sve svoje građane, bez obzira na njihovo nacionalno, vjersko ili bilo koje drugo opredjeljenje i da nema potrebe da ih ovako patetično ,,hrabri“ predsjednik bilo koje druge države. Jasno je da su mu ove svakodnevne jadikovke potrebne za unutrašnju upotrebu i novi ciklus teza o ,,ugroženosti Srba“ i neophodnosti njihove odbrane, koju će naravno on sprovesti, ali predsjednik Srbije mora uvijek imati na

umu da ni on, ni bilo ko drugi izvan Crne Gore, nema pravo uticati na odluke najviših državnih crnogorskih institucija – rekao je Bošković. Vučić, dodaje on, namjerno prenebregava da je Srbija, država čiji je predsjednik, još 2010. godine usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, u kojoj se doslovce poziva na hašku presudu i „osuđuje se zločin na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu“. - Ono što je sama Srbija već

učinila prije 11 godina, osuđujući genocid u Srebrenici, Vučić bi danas da zabrani Crnoj Gori. Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je dvotrećinskom većinom glasova u crnogorskom parlamentu, čime su poslanici pokazali da je građanski i evropski duh Crne Gore neuništiv, uprkos suludoj ideji ,,srpskog sveta“, eksponentima predsjednika Vučića u Crnoj Gori i lavini laži da je Rezolucijom jedan narod označen kao genocidan – rekao je Bošković. N. Đ.

PODSJEĆANJE: Prije 24 godine desila se istorijska sjednica Opštinskog odbora na kojoj je odbijen prijedlog za održavanje vanrednog Kongresa DPS-a

Kolašinsko „NE“ poniženju Crne Gore U maloj sali Spomen doma desilo se istorijsko glasanje. Osamnaest prema sedamnaest protiv vanrednog Kongresa DPS-a koji je trebao da bude uvod u pripremljeni „blickrig“ za što bezbolniji ulazak Crne Gore pod skute režima u Beogradu KOLAŠIN - Bio je to najvreliji politički dan u istoriji „male varoši“. Zapravo toga dana se desila kulminacija političke vreline koja se zahuktavala i pripremala prethodnih dana. Na prvi pogled radilo se o običnoj sjednici Opštinskog odbora tada jedinstvenog DPS-a u Kolašinu. Sa druge strane, bila je to istorijska sjednica održana 17. juna 1997. godine na kojoj je donesenom odlukom, otvoren put najprije dostojanstva, a kasnije i samostalnosti i nezavisnosti Crne Gore. Prije 24 godine na dnevnom redu sjednice Opštinskog odbora bio je prijedlog za održavanje vanrednog Kongresa jedinstvenog DPS-a. Tako je evoluirao sukob između Mila Đukanovića i Momira Bulatovića započet na sjednici Glavnog odbora 24. marta 1997. godine. Strategija Bulatovića je bila da na vanrednom Kongresu porazi Đukanovića i da kao DPS nastavi politiku približavanja Podgorice ka Beogradu sa zaboravljenim državnim dostojanstvom kome ne smeta ni status 27 izborne jedinice. Ka skutima Slobodana Miloševića puno se lakše i jednostavnije išlo sa imenom DPS-a. Bulatovićeva struja u DPS-u je to znala i činila je maksimalne napore da dođe do sedmog prijedloga za održavanje vanrednog Kongresa. Po tadašnjem Statutu DPS-a, vanredni Kongres se morao zakazati ako sedam opštinskih odbora to zatraži. Do 17. juna 1997. u Ulicu Jovana Tomašević gdje je bila centrala DPS-a, stiglo je šest prijedloga. Očekivalo se da iz Kolašina stigne taj sudbonosni sedmi prijedlog. Krenula je neviđena agitacija sa podrškom srbijanske štampe ali i srbijanskih novčanika. Uz sve to, Kolašin je bio i rodni grad Predraga Bulatovića, jednog od najmoćnijih i politički najoperativnijih imena jedinstvenog DPS-a. Ispostavilo se da Kolašin jeste „grad Bulatovića“ kao dominantnog prezimena ali i prije

svega grad u kojem je Crna Gora na prvom mjestu. Sjednicom Opštinskog odbora DPS-a predsjedavao je tadašnji predsjednik Odbora, Slavenko Jovanović. Svi članovi odbora su se pojedinačno izjašnjavali da li su za ili protiv vanrednog Kongresa. Sjednica je imala ritam najdramatičnije sportske utakmice. Naravno, ovo nije bila sportska, nego istorijska utakmica. Posljednji je glasao Slaven Drašković, kao predsjednik Savjeta mladih DPS-a i tako se došlo do konačnog rezultata 18 prema 17 protiv vanrednog Kongresa DPS-a. Kolašinsko „NE“ vanrednom Kongesu DPS-a usmjerilo je dalji rasplet događaja koji su bili koraci države Crne Gore a ne sluge Crne Gore. Bulatovićeva struja je bila prinuđena da takođe u Kolašinu formira drugu partiju – SNP. Đukanović je pobijedio na predsjedničkim izborima u jesen 1997. godine. U januaru 1998. godine, desila se istorijska inauguracija Mila Đukanovića na Cetinju ali i istorijska odbrana Vlade i institucija od agresivnih i nekontrolisanih protesta opozicije. Na parlamentarnim izborima u maju 1998, koalicija „Da živimo bolje“ je osvojila državnu vlast. Crna Gora je mogla da odahne. Makar na kratko... Toga 17. juna 1997, u telefonskom razgovoru, Velizar Veljo Brajović, poznati novinar, a tada urednik Dnevnog telegrafa za Crnu Goru je kazao – bravo Kolašinci, spasiste Crnu Goru... Ali evo... ni 24 godine kasnije. Crna Gora ne može da odahne a njeno spašavanje i te kako traje. Svikli da živimo onaj stih „borbe neprestane“, nastavljamo da branimo ono što nam sada napadaju i sa pozicije unutrašnje „domaće“ vlasti. I te kako pomognuti zainteresovanim „spoljnjim prijateljima“. Neka adut „borbe neprestane“ bude i podsjećanje na kolašinsko „NE“ koje se desilo prije 24 godine čime je spriječeno održavanje vanrednog Kongresa DPS-a, odnosno planirani „blickrig“ Crne Gore ka 27-oj izbornoj jedinici. Dr. DRAŠKOVIĆ

Osamnaestorica... Njih osamnaest su toga 17. juna 1997, kao članovi Opštinskog odbora DPS Kolašina, podigli ruku za Crnu Goru: Stojan Anđelić, Velimir Bakić, Mihailo Bulatović, Đorđije Živković, Dragan Vujisić, Vesna Perović, Slavenko Jovanović, Dragomir Dulović, Dragan Dabetić, Slaven Drašković, Milivoje Milošević, Slobo Šćekić. Takođe su ruku podigli i sada počivši Slavko Bojić, Vojimir Jovanović, Drago Čogurić, Predrag Vlahović, Sveto Vukićević i Milisav Popović.

Ekonomija

Neđelja, 20. jun 2021.

Korigovanje

Tako direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović smatra i da cijene plažnog mobilijara treba prilagoditi tržištu regiona koje je slabije platežne moći, a koje će dominantno biti prisutno ovog ljeta na našoj obali. Što se tiče privatnog i hotelskog smještaja ističe da je primjetno da je dobar dio vlasnika znatno korigovao i spustio cijene smještaja prilagođavajući se aktuelnoj potražnji. - Cijene privatnog smještaja su u odnosu na 2019. godinu u predsezoni smanjene čak i do 50 odsto! Hotelijeri su takođe cijene prilagodili potražnji i dodatno kreirali izuzetno atraktivne paket aranžmane, što je apsolutno za pohvalu. Ono što mislim da će ostati na istom ili sličnom nivou iz 2019. su cijene u ugostiteljskim objektima. Šta više, moguće je da će, uzimajući u obzir znatno poskupljenje osnovnih životnih namirnica i dodatne akcize države na određene proizvode od jula mjeseca, cijene u restoranima i kafićima možda i porasti - smatra Golubović. Kada su u pitanju cijene mobilijara smatra da ih takođe treba prilagoditi regionalnim turistima. - Nijesam još uvijek imao priliku da vidim kakvu su cjenovnu politiku zakupci plaža odlučili da primjenjuju ove sezone, ali pošto su procjene da će biti oko 80 odsto regionalnih turista cijene se moraju prilagoditi tom tržištu - kazao je Golubović dodajući da tu postoji i problem uređenosti plaža, odnosno kolika je zauzetost mobilijarom. - Ono što je neophodno da bude primijenjeno od strane nadležnih službi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom je da se zakupci plaža znatno rigoroznije kontrolišu kada je zauzetost plaža plažnim mobilijarom u pitanju. Naime, svjedoci smo da su mnoge plaže, konkretno na obali budvanske rivijere, prenatrpane mobilijarom i da zauzimaju procentualno znatno više nego što im je zakonom dozvoljeno - kazao je Golubović naglašavajući da je Zakonom dozvoljeno da maksimum 50 odsto od ukupne površine plaže bude zauzeto plažnim mobilijarom i drugim sadržajima kao što su plažni barovi, rekreativni sadržaji i sl. - Situacija na našim plažama je takva da se zakonom propisani procenti ne poštuju, da se najneugledniji djelovi plaže ostavljaju za posjetioce koji nemaju ili ne žele da plate lePODGORICA – Država bi trebalo da uzme više učešća u programu dualnog obrazovanja, prije svega, u vidu smanjivanja poreza, uvođenjem poslodavaca u sistem obrazovanja - rekao je direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković. Dualni sistem obrazovanja je sistem u kome učenik teorijsku nastavu pohađa u školi, a kompletno praktično obrazovanje obavlja kod poslodavaca

Cijene plažnog mobilijara, pića i hrane u restoranima ostaće na nivou prošlogodišnjih jer će preovladavati gosti iz regiona

Ugostitelji se ne nadaju velikoj zaradi

Svi se trudimo da zadržimo pristojne cijene, a namirnice su svakog dana sve skuplje. Privreda je svuda stala, tako da ne očekujem ogromnu potrošnju, makar da nam se vrati ono što smo uložili – kaže poznati ugostitelj Krsto Niklanović d. malidžan

PODGORICA - Kako su već najavili iz Ministarstva ekonomskog razvoja ove godine će 80 odsto naših turista biti iz regiona, a naši turistički poslenici su mišljenja da cijene usluga i proizvoda treba prilagoditi tom tržištu. Cijene privatnog i hotelskog smještaja su znatno manje u odnosu na 2019. godine, međutim, kako su se cijene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori znatno povećale teško je smanjiti i cijene usluga u ugostiteljskim objektima.

Vlasnik lokala ,,Mocart“ Luka Vučković kazao je da cijene neće podizati ove godine i da je posjećenost u maju i junu oko 30 odsto u odnosu na sezonu 2019. godine i nada se da će u špicu sezone ta posjećenost biti i do 50 odsto. - Početak sezone je za sada oko 30 odsto. Nadamo se da će biti špic sezone oko 50 odsto, ako bude više bićemo prezadovoljni. Turisti su pretežno iz okruženja. Cijene nećemo da podižemo iako evidentno nabavka poskupljuje. Moram da napomenem da vikendom imamo dosta gostiju iz Crne Gore - kazao je Vučković i apelovao da je potrebno da se vakcinišemo i poštujemo mjere da bi zaštitili građane i privredu, kako bi se nastavio pozitivan trend dolaska turista.

Problem

Pune plaže, restorani prazni

Petar Golubović

žaljku i da se ti djelovi često ne održavaju. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je ove godine dobilo novu upravu i vjerujem da će mnogo više obratiti pažnju na ovu problematiku koja je godinama unazad prisutna - tvrdi Golubović.

KonKurencija

Po njegovim riječima korigovanje cijena je potrebno i zbog nama konkurentne Al-

Luka Vučković

banije koja posljednjih godina postaje i te kako primjetna na turističkoj mapi Mediterana. - Izgrađen je veliki broj modernih hotela, rekonstruisane su i izgrađene nove saobraćajnice i putevi, a cjenovna politika je takva da su naši susjedi znatno konkurentniji od nas. Primijetio bih da naši turistički poslenici Albaniju možda i ne doživljavaju kao

Krsto Niklanović

konkurentsku destinaciju. Makar se o njoj ne priča previše. Međutim, velike turističke agencije i tur operatori iz Srbije npr. uveliko nude Albaniju u sklopu svoje ponude za ljeto 2021. a treba imati u vidu i činjenicu da je prošle godine dobar dio građana Srbije odlučio da posjeti primorje Albanije usljed zatvorenih granica naše zemlje - kaže Golubović.

Njihova iskustva su bila pozitivna i on vjeruje da će potražnja za primorskim ljetovalištima na 400 kilometara dugoj obali Albanije u budućnosti samo da raste. - U poslovnom smislu gledano, konkurencija je dobra jer nas čini boljim. Vjerujem da će tako i nas kao turističku destinaciju konkurencija učiniti boljim - zaključuje Golubović.

Poslodavci pozitivno gledaju na sistem dualnog obrazovanja

Potrebno smanjiti poreze i za to prima naknadu. Rajković je dodao da je trenutno 300 kompanija uključeno u ovaj program. - Svjesni smo da sistem nije idealan, jer kompanije još uvijek ne uviđaju sve benefite koje dualno obrazovanje donosi,

a veliki problem predstavlja i odliv radne snage - kazao je Rajković, podsjećajući da je proteklih dvije decenije više od 4,4 miliona ljudi napustilo Zapadni Balkan. Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Centrom za struč-

no obrazovanje, organizovala je prezentaciju istraživanja: „Iskustvo poslodavaca koji učestvuju u dualnom sistemu obrazovanja o implementaciji ovoga procesa u Crnoj Gori“. Ovim istraživanjem obuhvaćena su 134 privrednika, te je

većina ispitanika sistem dualnog obrazovanja i njihovo iskustvo ocijenilo visokom pozitivnom ocjenom. Većina poslodavaca smatra da su učenici koji su pohađali praktično obrazovanje u njihovim kompanijama stekli znanja

Ugostitelj Krsto Niklanović, vlasnik restorana ,,Jadran“ negoduje jer imaju problem sa dobavljačima jer je sve poskupjelo. - Svi se trudimo da zadržimo pristojne cijene, a namirnice su svakog dana sve skuplje. Jedino su trgovci imali koristi od ove pandemije - kazao je Niklanović naglašavajući da je cijene usluga teško održati na istom nivou. Što se turizma tiče i procjena, smatra da je previše optimistično što vladajuće strukture tvrde da će biti 65 odsto prometa iz 2019. godine. - Mislim da je ostvarivo to samo ako bude postsezone, a u protivnom je to teško ostvarivo - kazao je Niklanović. Sada gostiju imaju, najviše Ukrajinaca i ovih iz okruženja. - Počele su dvije ruske kompanije da lete, nadam se da će i druge za koji dan. Crna Gora kao što se vidi već je skinuta sa te crne liste, pa se nadamo da će početi da lete avioni i sa zapada - kazao je Niklanović. Kako naglašava turisti koji su sada prisutni su potrošači kao i svi mi. - Privreda je svuda stala, tako da ne očekujem spektakularnu potrošnju, ali se nadam da ćemo izvući bar nešto - zaključuje Niklanović. n. KovaČeviĆ i vještine da mogu efikasno da rade i kod drugog poslodavca. Da bi se unaprijedio ovaj sistem, poslodavci su sugerisali da se razbiju predrasude da samo loši đaci upisuju srednju stručnu školu; potrebno je manje obaveza u školi za djecu koja pohađaju praksu; mogućnost da privrednik učestvuje u odabiru učenika koji bi obavljali praksu; otvaranje mogućnosti za obavljanje prakse u svim srednjim školama. n.Đ.

Društvo

PODGORICA – U posljednjih 24 sata nije zabilježen nijedan smrtni ishod od posljedica korona virusa, a registrovano je 19 novoinficiranih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Laboratorije Instituta, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, analizirale su 1.323 uzorka. U Podgorici je zabilježeno devetoro oboljelih, u Pljev-

Neđelja, 20. jun 2021.

Laboratorije analizirale 1.323 uzorka na korona virus

IJZ objavio izvještaj o registrovanim slučajevima zaraznih bolesti tokom maja

Nema umrlih, 19 oboljelih Varičele imale 92 ljima troje, Budvi dvoje, Tivtu, Ulcinju, Plavu, Tuzima i Gusinju po jedno. Od početka pandemije umrlo je 1.605 ljudi. Saopšteno je i da je zabilježeno da su se do 15 sati oporavila 43 pacijenta. Trenutno su u Crnoj Gori aktivna 303 slučaja korona virusa, a od početka epidemije ukupno ih je 100.055. N. Đ.

osobe, šugu pet

Iz laboratorije

Vjernici CPC proslavili dvije godine od hirotonije Borisa Bojovića za episkopa nikšićkog

PODGORICA - Od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju, uključujući akutne respiratorne infekcije, grip kao i korona virus, u maju je oboljelo 18.932 osobe što je za oko dva i po puta manje u odnosu na prethodni mjesec. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, najveći broj oboljelih registrovan je od akutnih respiratornih infekcija i korone 16.617 od čega je diferencirani i nediferencirani oblik gripa imalo dvije osobe, a od zaraznih bolesti oboljelo je 2.313. U ovom mjesecu registrovano je i 89 smrtnih ishoda od zaraznih bolesti, nastali usljed obolijevanja od kovid-19 infekcije. - Od zaraznih bolesti najviše je registrovanih slučajeva varičele, njih 92, salmoneloza (25), akutnog enterokolitisa (23) i infektivne mononukleoze deset osoba. Prošlog mjeseca zabilježena su i dva slučaja septikamije, odnosno sepse kao i jedan slulaj legionarske bolesti, odnosno teške upale pluća. Kada su u pitanju polne bolesti, u maju je registrovan jedan sluSl.R. čaj sifilisa, hlamidija, kao i hroničnog hepatitisa B.

KCCG prijavio civila

Obukao bijeli mantil i krenuo da posjeti pacijenta PODGORICA - Klinički centar Crne Gore podnio je prijavu protiv civila koji je zatečen u toj ustanovi u namjeri da, uprkos zabranama, noseći bijeli mantil i lažno se predstavljajući, posjeti pacijenta. - Prijava je podnešena zbog lažnog predstavljanja i zlou-

potrebe bijelog mantila – saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. Apelovali su da niko ne pokušava na ovaj način da ulazi u bolnicu jer će biti procesuiran kod Uprave policije. Uprava KCCG je povodom ovog slučaja naložila i unutrašnju proceduru. N. Đ.

Vjernici CPC ispred episkopskog dvora u Nikšiću

NIKŠIĆ - Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve organizovali su sinoć u Nikšiću,

ispred episkopskog dvora u Nikšiću (ljetnjikovca kralja Nikole), proslavu povodom

dvije godine od hijerotonisanja Borisa Bojovića za episkopa nikšićkog. U slavlju su

prisutne zabavljali Jadranka Barjaktarović, Dejan Škuletić i Bucko Mijović. R. P.

KCCG

Bivša supruga privedenog, koji joj nije dozvoljavao da vidi djecu, saopštila da je ona bila žrtva nasilja PODGORICA – Majka djece čijeg oca je prekjuče privela policija zato što joj nije dozvoljavao da ih gleda, saopštila je da nije tačno da je ranije svoju djecu ostavila, već da je izbačena iz kuće i da je godinama trpjela nasilje od bivšeg supruga. - U ranu zoru sam izbačena iz kuće od bivšeg supruga, koji nije dozvolio da moju djecu povedem. Svjedok toga je član moje porodice koji je došao po mene. Trpjeti desetogodišnju torturu, gdje vas neko davi, gađa nožem, baca stvari, trpjeti alkoholičara u kući nije nimalo lako, a sve radi djece, što je potpuno neispravno. Nijesam prijavljivala od neke sramote, a trebalo je – rekla je ona. Od dana kada je izbačena iz kuće kaže da se borila za djecu. - Iz institucije suda ne izlazim. Ovim saopštenjem javno želim da se zahvalim Vrhovnom sudu, koji je prepoznavši situaciju odobrio prošle godine da se postupak obnovi za starateljstvo. Javno želim da se zahvalim mojoj advokatici Tijani Vuksanović koja sve svoje ljudske napore daje da završimo postupak, takođe, Sigurnoj ženskoj kući koja me štiti od prvog dana i ne dozvoljava da nešto promakne. Takođe, socijalnoj radnici Marici Stijepović koja je ulozila napore da slučaj bude realan i u interesu djece – navela je ona. Rekla je i da nije tačno da je njen bivši suprug lišen slo-

Tvrdi da nije ostavila djecu već je izbačena iz kuće Snimak nije pomogao djeci

Skrinšotovi snimka koji je uznemirio javnost

bode zbog branja drva, već zbog nepoštovanja izvršne sudske prakse. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević saopštila je, takođe, da je majka bila štićenica Sigurne kuće, te da je trpjela zlostavljanje i bježala. Postupak privođenja T. B. pred njegovom maloljetnom djecom, postupanje policije, socijalnih radnika, sudskog izvršitelja i ro-

ditelja oštro je osudila javnost. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Centar za socijalni rad, Osnovno državno tužilaštvo najavili su da će ispitati postupanje svih učesnika ovog događaja. Na snimku napravljenom u Podgorici pred porodičnom kućom, a koji se kasnije širio društvenim mrežama, pored ostalog, se vidi da se dječak, koji je trebalo da

pođe sa majkom, opirao da uđe u auto, nakon čega se čuje kako mu policajac kaže - ,,sad ćemo kod tate“. Način privođenja oca da služi zatvorsku kaznu od mjesec jer nije dozvoljavao da majka ima kontakt sa djecom je osudilo resorno Ministarstvo finasija i socijalnog staranja, jer su se djeca, koja su se opirala, vrištala i plakala, predavala majci na čuvanje

Shodno video zapisu dvoje maloljetne djece, u koji je javnost imala uvid putem društvenih mreža, a koja su evidentno već u dovoljno komplikovanoj porodičnoj situaciji, Operativni tim za borbu protiv porodičnog nasilja i nasilja nad ženama najoštrije osuđuje objavljivanje i distribuiranje predmetnog snimka - saopšteno je iz MUP-a. - Ako je neko i imao namjeru da zabilježi i na taj način osudi eventualno nečije neadekvatno postupanje, sasvim je sigurno da puštanjem snimka u etar djeci nije pomogao, čak naprotiv, povrijedio je njihov najbolji interes, njihovu privatnost i unaprijed ih izložio mogućim budućim negativnim efektima,

- dok se otac ne vrati iz zatvora. Iz Osnovnog suda saopšteno je da su djeca povjerena ocu, ali da je u toku preispitivanje te

komentarima javnosti u sredini u kojoj žive, školi koju pohađaju i svakom drugom javnom mjestu gdje mogu biti etiketirani posljedicama ove situacije - kazali su iz resora ministra Sergeja Sekulovića. Ističu da će nadležne institucije utvrditi odgovornost institucija i pojedinaca u konkretnom slučaju. - Kako je zloupotreba putem društvenih mreža postala skoro pa svakodnevica, neophodno je da svojim primjerom, kao i poštovanjem tuđih prava, nacionalnih i međunarodnih propisa i standarda damo doprinos osudom i ukazivanjem na težinu ovog i sličnih primjera kršenja ljudskih prava, a naročito dječjih prava - navodi se u saopštenju.

odluke. On joj je i ranije branio da ih gleda, na što ima pravo – dva puta nedjeljno, pa je bio u zatvoru 15 dana. N. Đ.

Društvo

Neđelja, 20. jun 2021.

Iz Instituta za javno zdravlje kažu da smo svakom dozom vakcine bliži kolektivnom imunitetu

Najviše imunizovanih na Cetinju, najmanje u Petnjici PODGORICA – U Crnoj Gori do sada je potpuno imunizovana četvrtina odraslog stanovništva (25,7 odsto), dok je 30,6 odsto punoljetnih građana dobilo prvu dozu vakcine. Iz Instituta za javno zdravlje za Pobjedu kažu da je teško govoriti o preciznom procentu za sticanje kolektivnog imuniteta te da je ključno vakcinisati što više ljudi u što kraćem periodu kako bi se skoncentrisao veliki broj otpornih. Oni poručuju da smo kolektivnom imunitetu bliži svakom novom dozom te da je bitno da se vakcinišemo i da vakcinu ne odgađamo kada smo neodlučni, već da svoje nedoumice razjasnimo savjetovanjem sa ljekarima i informisanjem putem zvaničnih izvora.

IMUNITET KRDA

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović nedavno je saopštila da je cilj zdravstvenih vlasti bio da do početka ljetnje turističke sezone imamo 30 do 35 odsto vakcinisanih. Govoreći o dostizanju kolektivnog imuniteta, ona je ranije objasnila da takozvani imunitet krda ne čine samo vakcinisani, nego i oni koji su preležali bolest. U Crnoj Gori do sada je zabilježeno oko 100.000 slučajeva korona virusa, odnosno onih koji su preležali bolest, dok je kako su kazali iz Instituta za javno zdravlje kod oko 10 odsto populacije do 19 goPODGORICA – Život jedino ima smisla onda kada ,,razbijamo“ socijalnu distancu, a jedini način da zajedno uspijemo u tome je masovna vakcinacija - poručuje za Pobjedu glumica Ivona Čović-Jaćimović. Ona kaže da ni u jednom trenutku nije imala dilemu da li da se vakciniše, te da je neko ko jako vjeruje u medicinu, njen razvoj, i pratnju savremenih tokova života koji često znaju da nas iznenade kao što je bilo i u slučaju pojave novog virusa. - Kako smo proteklih godinu i po bili izoženi psihološkoj, profesionalnoj, socijalnoj zatvorenosti zbog pošasti prouzrokovanoj korona virusom, vakcinacija je jedini logičan slijed i odgovorna građanska dužnost koju sam odmah obavila, kako bi se što prije vratila normalnim tokovima života – kazala je Čović-Jaćimović.

ODGOVORNOST

Prema njenim riječima, u ovom momentu kada smo odgovorni za naše najbliže, za naše kolektive, djecu, u trenutku kada je stala ekonomija, najveću ljudsku i moralnu odgovornost dugujemo porodicama koje su izgubile svoje bližnje od posljedica korona virusa. - Ja biram da vjerujem nauci i medicini! Birajte i vi! Vakcinišite se, kako bi što prije uživali u svim blagodetima života i onoga što je ljudskom biću

Za prvu vakcinu dostupna samo Astra Zeneka

Marija Božović

I dalje bez preporuke o imunizaciji maloljetnika

Na vakcinalnim punktovima u Crnoj Gori trenutno je jedino dostupna vakcina Astra Zeneka kao prva doza, dok srijedom ima i Fajzer vakcine. Za revakcinaciju dostupne su Fajzer i Sinofarm. Ljekari savjetuju da se i ovim toplim danima prije vakcinacije rashladite. Na punktovima u glavnom gradu gužve ima samo srijedom, kada je dostupna Fajzer vakcina.

Preporuke o vakcinaciji maloljetnika u našoj zemlji još uvijek ne postoje. Tu odluku, kako je ranije saopštio direktor IJZ dr Igor Galić trebalo bi da donese Nacionalno savjetodavno tijelo za imunizaciju. Međutim iz ove, zdravstvene ustanove Pobjedi nijesu odgovorili da li je taj prijedlog stizao do tog tijela. - Nacionalno savjetodavno tijelo za imunizacije – NITAG pruža savjetodavnu ulogu kako bi sve odluke u vezi sa imunizacijama i programima imunizacija bile donešene na informisanim i na naučnim dokazima i zasnovanim principima – kazali su oni. U Srbiji je krajem aprila Stručni komitet za imunizaciju odlučio da se osobe uzrasta 16 i 17 godina i trudnice Igor Galić mogu vakcinisati Fajzerovom vakcinom protiv kovida-19.

Važno je ne odgađati vakcinaciju

dine laboratorijski potvrđena infekcija korona virusom. U procenat kolektivnog imuniteta ulaze i oni koji su preležali kovid-19, ali su bili asimptomatski ili su bili sa blagim slikama, pa uopšte nisu ni detektovani. Ipak, najbolji put do postizanja kolektivnog imuniteta jeste vakcinacija protiv korona virusa. Prema podacima Instituta za javno zdravlje koje su objavili početkom ovog mjeseca, u Crnoj Gori najviše vakcinisanih je na Cetinju gdje je prvu dozu primilo oko 30 odsto građana, dok je revakcinisano oko 10 odsto. Nakon Cetinja slijedi Kolašin gdje je procenat gotovo isti,

dok je u Kotoru oko 27 odsto ljudi vakcinisano, a oko osam odsto revakcinisano. Dosta veliki obuhvat je i u Tivtu i Mojkovcu, dok je najmanje vakcinisanih u Petnjici i Tuzima gdje je imunizovano svega oko dva odsto.

OBUHVAT

U Podgorici je prvu dozu primilo malo više od 20 odsto, a drugu oko osam odsto. Kada je u pitanju starosna struktura, u cjelosti je vakcinisano oko 50 odsto starijih od 65 godina. - U starosnoj grupi od 70 do 74 godine vakcinisano je takođe 50 odsto ljudi. U starosnoj grupi 75 do 79 godina vakcinisano je oko 55 proce-

nata. U populaciji od 80 do 84 godine vakcinisano je oko 50 odsto Prvu dozu u grupi od 20 do 24 godine primilo je svega oko pet odsto, a drugu oko jedan odsto. Kada su u pitanju mladi od 25 do 29 godina malo više od 10 odsto primilo je prvu dozu, dok je onih koji imaju između 30 i 34 godine revakcinisano oko tri odsto.

KAMPANJA

Specijalista epidemiologije dr Marija Božović za Pobjedu kaže da će se u narednom periodu kampanja posvetiti mladima jer je kod njih primijećen slab odziv. - S obzirom na to da primje-

ćujemo smanjeni odziv mlađe populacije, oni će biti ciljna grupa u narednom periodu, radilo se i radi se na tome da se upravo njima omogući vakcinacija postavljanjem punktova na mjesta za koja se zna da većinom posjećuju mladi. Osim toga, razmišlja se i o drugim opcijama, ali o tome ne bih pričala dok se ne donesu konačne odluke – kazala je Božović. Kampanja masovne imunizacije prema njenim riječima izazov je kako za donosioce odluka, tako i za institucije koje se njome bave. - Da bi se održao određeni trend u broju vakcinisanih neophodno je svakodnevno raditi na tome. Rad je praktič-

no multisektorski, ali ono što moram reći jeste da je uloga medija izuzetno važna u ovome – kazala je dr Božović. Na pitanje da li postoje preporuke da se i protiv korona virusa vakciniše svake godine kao protiv gripa, naša sagovornica ističe da za sada ne postoje. - Zdravstveni eksperti predano rade na istraživanjima u ovom smjeru, što znači da zvaničnih preporuka još nema, ali da će javnost blagovremeno biti obaviještena o novim podacima i dokazima kada je u pitanju potreba za narednim dozama vakcine protiv kovida-19 – istakla je dr Božović. Sl. RADONJIĆ - K. JANKOVIĆ

Javne ličnosti poručuju da je imunizacija jedini put ka povratku u normalni život

Vakcinišite se da opet uživamo u zagrljaju

Bojan Delić

najbitnije, zagrljaj! Sa savremenim tokovima života i uz vjeru u medicinu, osvojićemo nove životne pobjede. Vakciniši se, na vrijeme si – poručila je Čović-Jaćimović. I rukometašica Itana Grbić smatra da građani moraju da budu svjesni kroz šta smo sve prošli i koliko života je izgubljeno zbog korona virusa, te da je imunizacija jedini put ka povratku u normalni život. - Kada sam čula i najavu da će

Itana Grbić

da počne imunizacija stvarno sam se radovala i ja i moja porodica. Jedva sam čekala da vakcine stignu u našu zemlju i da se vakcinšem kako više ne bih brinula i imala svakodnevnu glavobolju od straha od korone – kaže Grbić. Ona ističe da se odlučila za kinesku vakcinu, ali i naglašava da su sve one jednako dobre. - Ne treba polemisati o bezbjednosti i efikasnosti vakcina. Moramo prihvatiti da su

Ivona Čović-Jaćimović

one najbolje sredstvo u borbi protiv korone. U ovih godinu i po svašta smo prošli, mnogi su izgubili svoje najbliže, tako da ne treba polemisati nego ukoliko želimo da nastavimo sa normalnim životom da se vakcinišemo kako zbog nas tako i zbog okoline. Korona virus je takav da je onaj ko nije vodio računa o sebi najviše ugrozio ljude oko sebe – poručila je Grbić. I njen kolega, kapiten ruko-

Vasko Ševaljević

metne reprezentacije Vasko Ševaljević za Pobjedu kaže da je primio vakcinu.

POTREBA

- Kao profesionalni sportista i neko ko je na samom početku bio u kontaktu sa virusom, srećom bez simptoma, nakon završene sezone odlučio sam da se vakcinišem, a isto su uradili brojni saigrači, kao i moja porodica. Ne želim da ulazim u tematiku da li je vakcina zdrava, ali mislim

da je neophodno da se što veći broj ljudi vakciniše kako bismo nastavili normalno da živimo i da se nadamo da će nestati ovaj virus – rekao je Ševaljević. Smatra, kako je dodao, da bi prije ili kasnije zbog funkcionisanja sporta bio prinuđen da se vakciniše, a kako je sa Primorja i živi u Kotoru i poznaje mnogo ljudi koji zavise i žive od turizma, mišljenja je i da je masovno vakcinisanje potreba. Jedina dilema kada je u pitanju imunizacija za pjevača Bojana Delića nije bila sama vakcina već strah od igle koji ima od djetinjstva. Ipak, kada je razmislio prevagnula je odluka da se vakciniše i da prevaziđe tu barijeru. - Primio sam kinesku vakcinu iako nisam ni razmišljao koja će biti jer pretpostavljam da sve zemlje koje su radile na njima da su dobro odradile posao. Prošlo je sve kako treba, medicinsko osoblje je bilo izuzetno ljubazno. Nisam ni osjetio ubod od igle, a što je najbitnije nisam imao nikakve tegobe nakon vakcinacije – kazao je Delić. I on je pozvao sve ljude da se vakcinišu, jer kako kaže, pretpostavlja da se nešto slično ovome dešavalo i u ranijem peridu kada su bile velike bolesti. - Vakcinacija je pravi put da prevaziđemo ovo i da nastavimo gdje smo stali – poručio je Delić. Sl.R.

Društvo

Neđelja, 20. jun 2021.

Patriotsko komitski savez optužio nadležne organe za brutalno postupanje prema građanima koji su bili ispred Hrama u Podgorici

PKS: Policajci udarali palicama okupljene

-Dotle su, ratoborni „čuvari“ filma ispred Hrama, potpuno neometani od ikoga, provocirali, posipali žene vodom, psovali i vrijeđali, doprinoseći atmosferi sukoba, u kojima su „deblji kraj“ izvukle crnogorske patriote. PKSupozorava javnost na namjeru dijela aktuelne vlasti, oličene u pobornicima SPC i Demokratskog fronta, da gubljenje podrške za svoje „srpske svetove“ kompenzuju na način provociranja sukoba sa drugom stranom, kako bi državu uvukli u nemire i nesigurnost. Dokaz tome

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Patriotsko komitski savez traži hitnu istragu nadležnih organa povodom sinoćnjih događaja ispred Hrama u Podgorici, kada je grupa žena brutalno vrijeđana, a mladići koji su se okupili u znak protesta zbog emitovanja propagandnog, gebelsovog uratka Borisa Malagurskog, uperenog protiv crnogorskog naroda, doživjela torturu od pripadnika policije, na način što su ih bezobzirno zasipali suzavcem i biber sprejem, a onda ,,udarali palicama, čak i u predjelu vrata“.

Policajci su zasipali mladiće suzavcem

je namjera lokalne vlasti u Nikšću da sramni film prikažu danas u 17 sati u pozorištu, uprkos tome što nemaju odobrenje niti uprave niti savjeta koji su jedini nadležni za repertoar u ovom hramu kulture. A sve to rade namjerno, kako bi provocirali reakciju „druge strane“ – saopštili su oni.

Crnogorska policija je, do sinoć, kako dodaju, bila garant stabilnosti zemlje, koja je konfliktne situacije rješavala u interesu mira. - Međutim, sinoć je granica pređena upotrebom prekomjerne sile prema samo jednoj grupi protestanata, što će uticati na sva buduća ponašanja gra-

Vlada ima ozbiljan problem da procesuira ,,divljaštvo onda kada je ono sponzorisano od strane Srpske crkve“ - Nasilje na ulicama Podgorice, napad na aktivistkinje, dokaz je da su politička okupljanja koja organizuje Srpska crkva skoro uvijek bezbjednosni rizik. Razlog tome je jer su politički događaji koji oni sponzorišu uvijek sa ekstremno-desnom ideološkom pozadinom - saopšteno je iz Građanske inicijative ,,21. maj“. Kako tvrde, ekstremno-desna mizogina ideologija koju su generisali u SPC, ogleda se i u prijetnjama novinarki Slavici Kruščić-Vasović.

- Ovoga puta povod je bio ,,dokumentarac“ propagandiste i skandal majstora Borisa Malagurskog. Film koji je protjeran iz bioskopa u njegovoj rodnoj Subotici, sada se „šeta“ od grada do grada u Crnoj Gori uz pomoć crkve i ponegdje lokalnih vlasti, izazivajući proteste. Da je sreće ovaj bi čovjek bio persona non grata ovdje, kao što je već to slučaj na Kosovu - navodi se u saopštenju koje potpisuju Miodrag Živković, Lju-

bomir Filipović i Rade Bojović. Oni tvrde da je ,,napad na aktivistkinje i same policijske službenike“, dokaz da Vlada ima ozbiljan problem da procesuira ,,divljaštvo onda kada je ono sponzorisano od strane Srpske crkve“. - GI ,,21. maj“, čije su istaknute funkcionerke sinoć bile među napadnutim feministkinjama, u najskorije vrijeme će podnijeti krivičnu protiv onih koji su prijetili i napadali učesnice u performansu - navodi se u saopštenju.

đana. Nečinjenje i nekažnjavanje onih koji su kidisali na ustavni poredak zemlje, nesankcionisanje prisustva brojnih naoružanih grupa o kojima se javno ili tajno govori, sila i gaženje zakona u mnogim segmentima života, polako ali sigurno stvaraju lošu klimu u zemlji, gdje svaki incident može uzrokovati nesagledive posljedice. Stoga, oni koji u opisu posla imaju očuvanje ustavnog poretka zemlje, moraju hitno reagovati kako bi očuvali ono najvrednije – mir i sigurnost građana Crne Gore – zaključuju u saopštenju. - Hram Hristovog vaskrsenja je pretvoren u provincijalnu bioskopsku salu, u kojoj je održana projekcija propagandnog uratka iz kojeg su isijavale poruke mržnje i šovinizma. Organizatori ovog događaja, i oni koji su zloupotrijebili vjerski objekat, direktno su odgovorni za incidente koji su se desili ispred Hrama i zgrade klerikalnih fanatika koji su željeli da prekinu performans, organizovan kao protest protiv prizemne propagande udomljene u podgorički Hram, saopštio je odbornik u Skupštini opštine Glavnog grada Stefan Ćulafić. -Umjesto vjernicima, Hram je juče poslužio domaćim nacionalistima, četničkim vojvodama, Kavajinim domaćinima i djeci najviših predstavnika vlasti, koja su iz publike egzaltirano pozdravljali velikosrpski hegemonizam i gaženje svega što ne prihvata da mu se pokori. Sakralni objekat je još jednom zloupotrijebljen i iz faze političke arene iz koje su se slale izborne poruke u kampanji, gdje su se sklapale koalicije i formirala vlast, Hram je juče pretvoren u vašarište primitivnog nacionalizma i šovinizma – rekao je on. Skandalozno je, dodaje Ćulafić, da se jedna vjerska zajednica spušta na nivo promotera mržnje i svega što negira građanski identitet Crne Gore i postojanje crnogorske nacije. - Zaista, nije jasno čemu euforija i forsiranje velikosrpskog nacionalizma na svakom koraku, jer svjedoci smo da sve što je tako počelo završilo se najgorim porazom te ideje, posrnućem i poniženjem njenih promotera, uz nažalost ogromne ljudske žrtve i trajno narušen građanski mir – zaključuje on. N.Đ.

Potpredsjednica DPS-a poručila da je Vlada najavila formiranje Savjeta za inovacije koji već postoji

Damjanović: Vlada bez ideja i rješenja prepisuje kao loš đak PODGORICA - Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju konstituisan je prije dvije godine, 1. avgusta 2019. godine. Umjesto da radi na implementaciji Akcionog plana, i kreira Akcioni plan za 2021. godinu, ova krnja Vlada neznanja formira već postojeći Savjet, saopštila je potpredsjednica DPSa Sanja Damjanović. - Prva sjednica Savjeta kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, održana je u decembru 2019. godine, upravo na dan kada je ova razvojna strategija dobila zvanično zeleno svijetlo od strane Evropske komisije. Crna Gora je i dalje jedina zemlja EU kandidat koja je usvojila ovu strategiju – rekla je ona. N.Đ.

Sanja Damjanović

Reakcije na napad na urednicu Parlamentarnog kanala i emisije ,,Zumiranje“ PODGORICA - Savjet Radio Televizije Crne Gore osuđuje napad na urednicu Parlamentarnog kanala i emisije ,,Zumiranje“ Slavicu Kruščić-Vasović i zahtijeva od nadležnih organa najhitnije pronalaženje i zakonsko procesuiranje napadača, saopštio je predsjednik tog tijela Veselin Drljević. Članovi Savjeta, kako kaže, bezrezervno podržavaju demokratizaciju društva, slobodu govora, prava novinara na lični stav i svim pravnim sredstvima će se zalagati da ona ne budu ugrožena. - Ugrožavanje novinarskih prava u demokratskim društvima je nedozvoljena kategorija. Suzbijanjem i zakonskim procesuiranjem prestupnika država Crna Gora bi trebalo da se primakne takvom društvu. Takođe, članovi Savjeta RTCG će, zajedno sa menadžmentom naše kuće, nastojati da izbalansiranim izvještavanjem nezadoljstvo konzumenata naših programa svedu na minimum – rekao je Drljević. Prijetnje novinarki Slavici Kruščić-Vasović predstavljaju nastavak zastrašivanja medijskih djelatnika koji ostaju dosljedni profesionalnom pristupu poslu i afirmaciji poruka koje, uprkos tendencijama aktuelne vlasti, afirmišu dijalog i čuvaju građansko biće Crne

Traže da se odgovorni pronađu i sankcionišu Đukanović: Zaštita novinara temeljna vrijednost demokratskog društva

Slavica Kruščić-Vasović

Gore, saopštio je poslanik DPS-a Miloš Nikolić. - Nije prošlo dugo od posljednjeg istupa sajber-nasilnika, tada usmjerenog protiv Dragana Bursaća i ,,Antene M“, a sada je na meti još jedna autorka koja se već duže trudi da sadržaji koje priređuje budu glas razuma u vremenu smutnje i degradacije vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora. Teško je reći kako smo začuđeni time kad se Savjet Javnog servisa oglasio, imajući u vidu sve okolnosti, iako

bi trebalo da su bili prvi koji su stali u odbranu svoje uvažene novinarke – rekao je on. Pozivaju nadležne da hitno rasvijetle ovaj pokušaj zastrašivanja slobodomislećih pojedinaca, onih koji su decenijama svojim profesionalnim radom neumorno doprinosili crnogorskom novinarstvu. I Bošnjačka stranka oštro je osudila napad na urednicu Parlamentarnog kanala i emisije ,,Zumiranje“. - Sloboda izražavanja i generalno, novinarske slobo-

Predsjednik Milo Đukanović najoštrije je osudio prijetnje upućene urednici Parlamentarnog kanala i emisije ,,Zumiranje“ Slavici Kruščić-Vasović, putem društvenih mreža. - Očekujem od nadležnih institucija da u najkraćem roku otkriju i procesuiraju počinioce, jer su sigurnost i zaštita novinara temeljne vrijednosti svakog demo-

de, ključni su segmenti za potpunu demokratizaciju društva. Crna Gora je država koja promoviše slobodu izražavanja i ovakvi napadi se ne smiju tolerisati. Država mora pokazati spremnost da ima kapaciteta da zaštiti bezbjednost novinara - saopšteno je iz Bošnjačke stranke. Iz Socijalističke narodne par-

kratskog društva - napisao je Đukanović na Tviteru. Kako navodi predsjednik države, u posljednje vrijeme, sve više svjedočimo da se podstiče devijantno ponašanje prema onima koji drugačije misle. - Moramo kao društvo pokazati dostojanstvo iako živimo vrijeme u kojem ga ne pokazuju ni neki najistaknutiji akteri političke scene - zaključio je Đukanović.

tije Crne Gore poručeno je da se, nažalost, nastavljaju prijetnje i napadi na novinare, a svemu pogoduje uzavrela društveno-politička situacija, koja traje već mjesecima. - Bez obzira na sve, Crna Gora kao društvo mora učiniti sve da se svaki novinar osjeća sigurno i slobodno da svoj posao obavlja u normalnoj atmosferi

i bez pritisaka – rekli su oni. A iz Liberalne partije su saopštili da histerija koja buja u društvu ne smiruje se, a meta su svi koji misle drugačije, a najprije novinari koji su na prvoj liniji odbrane slobode govora i javno izgovorene riječi. - Baš zato je važno posebno obratiti pažnju na zaštitu novinara, za koje je LP već godinama tražila da zakonski dobiju status službenog lica i na taj način budu zaštićeni u obavljanju svojeg posla. Agresija, nasilje i militantnost moraju se sasjeći u korijenu i poslati jasna poruka neprihvatljivosti takvih ponašanja u društvu a pojedince koji to rade oštro sankcionisati. U suprotnom Crnoj Gori prijeti anarhija i raspuštenost u kojoj svako radi šta god želi bez straha od ikakvih posljedica a takav mrak, mržnju i histerije, ukoliko je dopustimo, kasnije ćemo mnogo teže iskorijeniti – rekli su oni. Kruščić-Vasović, putem društvenih mreža, bila je na meti prijetnji, poruka uvredljivog sadržaja i vulgarnih snimaka, zbog čega se obratila nadležnim službama, koje su, kako je navela, pokazale spremnost da hitno procesuiraju slučaj u svjetlu činjenice da su verbalni i fizički napadi na novinare Javnog servisa, u posljednje vrijeme, učestali. N.Đ.

Društvo

Neđelja, 20. jun 2021.

STAV

Kako je Ministarstvo prosvjete postalo ,,usko grlo“ u sistemu obrazovanja

» Autor: Slobodan BACKOVIĆ Najnovije promjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju o izboru direktora vaspitno-obrazovnih ustanova su povod da se podsjetimo kako se to rješavalo u našem obrazovnom sistemu posljednjih dvadeset godina i da ukažemo na slabosti u vezi sa tim.

REFORMSKA RJEŠENJA

Planirajući promjene u obrazovnom sistemu Crna Gora se, analizirajući evropsku praksu, već 2001. godine opredijelila da usvoji dobre prakse evropskih obrazovnih sistema. Jedna od njih je bila decentralizacija obrazovnog sistema što je zapisano u ,,Knjizi promjena obrazovnog sistema Crne Gore“. Decentralizacija se odnosila i na sistem upravljanja, odnosno na izbor direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju iz 2002. bili su propisani uslovi i procedura za izbor direktora. Direktore je birao školski odbor, ministar je potvrđivao odluku o izboru. Za direktora su mogle da konkurišu osobe sa visokom školskom spremom, položenim stručnim ispitom i pet godina iskustva na poslovima obrazovanja i vaspitanja, broj mandata nije bio ograničen. Direktor koji nije reizabran ili je razriješen raspoređivao se na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, a ako takvog mjesta nije bilo, prestajao mu je radni odnos. Konstatacije i preporuke iz CANU iz 2015. Na Okruglom stolu „Aktuelna pitanja osnovnog i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori“ koji je organizovao Odbor za obrazovanje CANU, u novembru 2015.

Prećutane preporuke i posljedice

,,POVRATAK NA 2000. GODINU“

U periodu od 2009. godine kada je počela centralizacija obrazovnog sistema napravljeno je devet promjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Osim toga da direktore javnih obrazovnih ustanova opet bira ministar, promijenjeni su uslovi za izbor direktora, ograničen je broj mandata na dva, po isteku drugog mandata direktor može biti na Birou rada. Novi uslovi za izbor sprečavaju, recimo, da profesor sociologije, filozofije, pravne ili ekonomske grupe predmeta ne može biti direktor osnovne kao ni profesor razredne nastave srednje škole itd. Ograničeni broj mandat je besmislen kada nam je poznato da su neke škole postale poznate po kvalitetnom obrazovanju upravo zato što su imale dugogodišnje direktore. Centralizacija je dostigla vrhunac kada je, mimo zakona, počelo zapošljavanje u školama po spiskovima koji su pravljeni u Ministarstvu.

OVOGODIŠNJE PROMJENE ZAKONA

Ministarka radi kao da prije nje ništa nije postojalo, niti je rađeno

godine zaključeno je da su promjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz 2009. godine dovele do povećanja centralizovanosti i politizacije obrazovnog sistema, suprotno ranijem strateškom opredjeljenju i preduzetim mjerama da se sistem postepeno decentralizuje. Neka rješenja vratila su obrazovni sistem u pojedinim segmentima i na stanje prije 2002. godine. Na taj način obrazovni sistem

Fašistička floskula iznad Jadranske magistrale u Lastvi Grbaljskoj

SD: Sramni transparent ideologije zla i podjela PODGORICA - Sramni transparent koji je okačen iznad Jadranske magistrale u Lastvi Grbaljskoj na kome piše: ,,Cetinjani nijeste dobrodošli“ najviše govori o samim autorima ove fašističke floskule, saopšteno je iz SD-a. - Poruka koju su ispisali oni kojima su daleko sve civilizacijske vrijednosti je ujedno i nastavak misije dijela aktuelne većine u obračunu sa svim što nosi pečat građanske i antifašističke Crne Gore. Njihove su moralne, intelektualne i civilizacijske tekovine odavno

ruka: ,,Kadrovska politika u sistemu obrazovanja mora se profesionalizovati, depolitizovati, decentralizovati i demokratizovati. U tom cilju neophodne su temeljne promjene u zakonskoj i drugoj normativnoj regulativi, kao i potpuna transparentnost i dosljednost u njihovom sprovođenju“.

zapale u mračne ralje nacionalizma. U svom naumu manipulacija sa vjerskim i nacionalnim osjećanjem ugroženosti građana, potpomognuti finansijerima i logistikom van Crne Gore, žele da izazovu podjele, nemir i sukobe sa trajnim posljedicama – istakli su oni. Dodaju da će građanska, emancipovana i samosvjesna Crna Gora i ovakve nuspojave poslati na smetlište istorije. - Posebna je odgovornost na onima koji ovakvima omogućavaju da budu dio vlasti – zaključuju u saopštenju. N. Đ.

je izgubio neke važne funkcije, procedure u sistemu su usporene, Ministarstvo prosvjete je postalo „usko grlo“ koje zbog centralizacije guši i usporava funkcionisanje obrazovnog sistema. Tada je zaključeno da je veliki problem kadrovske politike u našem obrazovnom sistemu, pored ostalog, i izbor direktora škola i rukovodećeg kadra u Ministarstvu prosvjete. U dopisu prosvjetnim vlastima tada je

navedeno: ,,Umjesto stručnosti, politička podobnost je sve više osnovni kriterijum pri izboru rukovodećih kadrova u prosvjeti. Sve je veća centralizacija kadrovske politike. Izbor direktora škola vraćen je u nadležnost ministra prosvjete, a direktorska mjesta raspodjeljuju se koalicionim sporazumom partija na vlasti“. U vezi sa tim sa ovog Okruglog stola prosvjetnim vlastima bila je upućena prepo-

U maju ove godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. U njemu je, pored ostalog, propisano da se: ,,izbor direktora i školskih, odnosno upravnih odbora u svim javnim ustanovama, u skladu sa ovim zakonom, izvršiće se u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona“. Svima koji poznaju naš obrazovni sistem je jasno da se ovo ne može realizovati za trideset dana, posebno u vrijeme godišnjih odbora. Procedura za izbor direktora, da bi se donijela odluka, podrazumijeva raspisivanje konkursa, usmeni intervju sa kandidatima za 248 direktorskih mjesta i pregled predloženih planova razvoja javne ustano-

ve itd. U izboru školskih i upravnih odbora u 248 obrazovnih ustanova učestvuju: Ministarstvo, nastavna vijeća škola i savjeti roditelja. Kod predlaganja ovih promjena trebalo je imati u vidu i to da imamo male škole u dosta udaljenim mjestima i kako ove promjene, posebno kadrovske, tamo sprovesti.

POSLJEDICE

Da bi zaobišli očigledne proceduralne probleme, kako je najavila generalna sekretarka Ministarstva, najvjerovatnije je da će se imenovati vršioci dužnosti direktora i školski i upravni odbori na period od šest mjeseci. Pitanje je, na koji član Zakona će se pozvati Ministarstvo u rješenjima za razrješenje sadašnjih direktora? Problem može biti i izbor pomoćnika direktora jer ih bira direktor, njih ne može izabrati vršilac dužnosti direktora, a rok za njihov izbor je šezdeset dana. Obrazovni sistem ulazi polako i u pravno haotično stanje koje izaziva Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Ono što je izvjesno je da će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju posljedice koje će nastati zbog ovih promjena. U obrazloženju za donošenje Zakona o promjenama piše: ,,Predložene izmjene će doprinijeti unapređenju rada organa upravljanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama i njihovoj decentralizaciji u radu i odlučivanju“. U javnim istupanjima pominjano je da su ove promjene neophodne i zbog depolitizacije obrazovnog sistema. To se neće desiti, nastaviće se centralizacija, rukovođenje sistemom ukazima i direktivama. Zapošljavanje u javnim obrazovnim ustanovama i Ministarstvu, biće uz pojačanu politizaciju, nepotizam i, kao novo, klerikalizaciju. O ovome svjedoče novozaposleni u Ministarstvu i javnim ustanovama, o čemu je javnost već upoznata. U Ministarstvu nema ,,institucionalnog pamćenja“, tako da novozaposleni, uključujući i rukovodeće osobe, u njemu počinju rad kao da prije njih nije ništa postojalo, niti rađeno. I to nas dovodi u situaciju u kojoj se nalazimo.

„Dobrodošli Cetinjani“ ostaje na mjestu ujedinjenja Boke i Crne Gore 1813. KOTOR - Nakon što je u Lastvi Grbaljskoj prekjuče okačen transparent „Cetinjani niste dobrodošli!“, u Kotoru je juče osvanula dobrodošlica za građane prijestonice. Transparent je od juče ujutro „prošetao“, od pete krivine, sa koje se vidi zaliv, do vrata od grada i završio na istorijskoj tvrđavi, Trojici. Transparent je simbolično postavljen ne tim mjestima – gdje je bilo ujedinjenje Crne Gore i Boke 1813, kao i na putu Njeguši-Kotor, kuda su Cetinjani i dolazili. Kotorani su tako odgovorili na poruku

Dobrodošlica za građane Cetinja

mržnje iz Budve, čiji vinovci još nijesu otkriveni. Šef budvanskog parlamenta, Krsto Radović iz Demokra-

ta, podsjetimo, zatražio je prekjuče da se transparent odmah ukloni, te osudio taj čin. Oglasili su se i iz Ure os-

uđujući netrpeljivost, dok su iz Demokratskog fronta ostali nijemi na vandalsko i fašističko ponašanje. R.P.

Aktuelno

Neđelja, 20. jun 2021.

POVODI: Veoma izražena rodna neravnopravnost u oblasti tehnologije u Crnoj Gori PODGORICA - Veliki je jaz kada je u pitanju odnos zaposlenosti između muškaraca i žena u internet industriji. Prema istraživanjima Savjeta za regionalni razvoj, broj žena na Zapadnom Balkanu koje napuštaju studije ili odustaju od karijere u oblastima nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike je obeshrabrujući i dostiže 70 odsto, dok je broj muškaraca istraživača u oblastima inženjerstva i tehnologija dvostruko veći u odnosu na žene. Iako je u Crnoj Gori, prema posljednjim istraživanjima Monstata, procentualno veća zastupljenost žena na tercijarnom nivou obrazovanja, samo 17 odsto upisanih na fakultete računarskih nauka čine žene. Naše sagovornice poručuju da treba podizati svijest kod djevojčica o rastućem sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija i IT poslovima koji su među najtraženijima i najplaćenijima u svijetu i u našem regionu.

Samo 20 odsto zaposlenih u IT sektoru čine žene

U prva dva kvartala prošle godine ICT sektor u Crnoj Gori zabilježio je velike gubitke zaposlenosti žena. Ono što je posebno zabrinjavajući indikator jeste da postoji i rodni jaz u platama na ovim prostorima u oblastima koje se smatraju kao tipična muška zanimanja kao što su tehnologija i informatika. Neophodno je raditi na poboljšanju ovih indikatora i obezbijediti jednake šanse za sve u sektoru IT obrazovanja i na tržištu rada - ističe Ferida Mandić

Besplatni savjeti za žene u biznisu Ono što je Milosavljević uradila da osnaži naše žene jeste www.zeneoduticaja.com, gdje će na jednom mjestu moći da se brzo informišu kroz ovaj IT start-up i uvežu za besplatne savjete o poboljšanju biznisa. - Veoma je važno žensko zajedništvo, a ne konkurencija, tako ja sa ponosom svaku svoju klijentkinju i saradnicu želim da imam uz sebe čije ću servise nuditi uz svoje - poručila je Milosavljević.

OSNAŽIVANJE

Kako je Pobjedi kazala direktorica projekata u klasteru ICT Cortex Ferida Mandić postoji veliki potencijal za ekonomsko osnaživanje žena u ICT sektoru, gdje postoji veliki nedostatak stručnih kadrova ne samo u Crnoj Gori već i širom svijeta. - U prva dva kvartala prošle godine, ICT sektor u Crnoj Gori zabilježio je velike gubitke zaposlenosti žena i to 42 odsto. Ono što je posebno zabrinjavajući indikator jeste da postoji i rodni jaz u platama na ovim prostorima u oblastima koje se smatraju kao tipična muška zanimanja kao što su tehnologija i informatika. Neophodno je raditi na poboljšanju ovih indikatora i obezbijediti jednake šanse za sve u sektoru IT obrazovanja i na tržištu rada - ističe Mandić. Po njenim riječima i na globalnom nivou postoje veliki izazovi kada je u pitanju ostvarivanje potpune rodne ravnopravnosti u oblasti tehnologije. - Prema posljednjim istraživanjima Evropske komisije o učešču žena u digitalnom sektoru, žene i dalje imaju manje šansi u odnosu na muškarce kako za razvojem digitalnih vještina tako i za zapošljavanjem u ovom sektoru. Trenutno su samo oko 17 odsto od skoro osam miliona ICT stručnjaka u Evropi žene, samo 34 odsto diplomaca STEM-a su žene, dok žene u ICT sektoru zarađuju 19 odsto manje od muškaraca, a 46 odsto žena prijavilo je da su doživjele diskriminaciju u evropskom tehnološkom sektoru - navodi Mandić. U našem regionu, naglašava ona, žene su i dalje samo 20 do 30 odsto zastupljene u inženjerstvu, i 14 odsto STEM poslova u regionu pokrivaju žene. Zbog svega toga svjesni potencijala i značaja žena u IT industriji, jedan od ciljeva ICT Cortexa jeste osnaživanje žena kroz edukaciju i zapošljavanje. - Ono što je posebno zanimljivo jeste da u okviru klastera ICT Cortex pokrećemo odbor ,,Žene u IT-u“ i na taj način ćemo konkretnim aktivnostima doprinijeti u ovom segmentu. Jako nam je važno da kroz godinu dana vidimo

Ferida Mandić

konkretne rezultate. Ono čime se već u ovom momentu možemo pohvaliti jeste da u našem operativnom timu od šest članova pet čine žene, predsjednica Upravnog odbora ICT Cortexa je žena, a među našim članicama kompanijama dvije vode žene kazala je Mandić.

PROJEKTI

ICT Cortex već pokreće projekte i aktivnosti koji će biti fokusirani na većem uključivanju žena u IT sektor na raznim nivoima. - Planiramo da radimo na osnaživanju i edukaciji djevojčica, jer je bitno od najranije dobi podizati svijest kod djece o rastućem sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija i IT poslovima koji su među najtraženijima i najplaćenijima u svijetu i u našem regionu. Takođe, bitno je pokazati da IT nije muška profesija, kako bi djevojčice postale sigurnije i samouvjerenije, razvile interes za svijet informaciono-komunikacionih tehnologija i programiranja, i same uticale na promjenu imidža programera - kazala je Mandić. ICT Cortex ima za cilj da kreira poslovni ambijent koji eliminiše barijere za stvaranje i razvoj ICT sektora u Crnoj Gori, kvalitetnije i sigurnije poslovanje za članice klastera, širenje na strana tržišta, kao i digitalizaciju našeg društva, uključujući državni aparat i privredni sektor Crne Gore.

Jovana Tadić

Sanja Milosavljević

Nove mogućnosti zapošljavanja Ferida Mandić tvrdi da digitalizacija gotovo svih sektora ekonomske aktivnosti pruža jedinstvene mogućnosti za ekonomski rast i za veće uključivanje žena na tržište rada. - Potreba za STEM i ICT vještinama raste u svim sektorima, od zdravstva do proizvodnje, otvarajući nove mogućnosti zapošljava-

Po riječima PR menadžerke kompanije Huawei Jovane Tadić žene i djevojke su podjednako talentovane za IT, ali ih je tradicionalno mnogo manje u ovoj industriji. - Statistika pokazuje da danas svega 20 odsto zaposlenih u IT sektoru čine žene. Taj jaz počinje još od obrazovanja i kompanija Huawei je posvećena tome da ovu neslavnu statistiku promijeni. Zbog toga, posebno smo posvetili pažnju projektu ,,Woman in tech“ gdje ohrabrujemo žene da se priključe IT sektoru. Želimo da djevojčice biraju tehničke fakultete i da sebe vide kao inženjere u okruženju koje je pretežno muško. Žene danas, sve više pokazuju svoju inovativnost i kreativnost, ali i dokazaju da posjeduju sve ono što je potrebno da budu podjednako zastupljene u poslovima iz oblasti tehnologije, kao i muškarci kazala je Tadić za Pobjedu. Kako je navela pandemija je potpuno promijenila poslovanje mnogih kompanija, bilo je poteškoća i IT poslovanje je došlo više do izražaja. Međutim, kompanija poput

nja svima. Nedavne prognoze pokazale su da će do kraja ove godine u Evropi nedostajati najmanje 700.000 ICT profesionalaca. Svi ovi podaci ukazuju nam na to koliko zapravo moramo da radimo na ovom polju i doprinesemo većoj zastupljenosti žena u IT industriji - poručuje Mandić.

Huawei je uspjela da se prilagodi i da uprkos svemu ostvari zavidan poslovni rezultat. - Neke sasvim obične stvari više nijesu funkcionisale, od prekida sastanaka uživo, pa sve do obustave klasičnih medijskih događaja, putovanja medija na značajne svjetske događaje i sajmove. Ali naša kompanija je veoma agilna, i kolege iz cijelog svijeta su dijelile nova rješenja koja možemo primijeniti i neometano raditi. Ohrabrena sam činjenicom da smo postigli sve ciljeve i planove i da smo mnogo naučili iz ove situacije - kazala je Tadić.

TRANSFORMACIJE

Pomenula je i da su se u svijetu desile velike transformacije u poslovanju. - Činjenica da smo prinudno primijenili nove tehnološke alate koji će sigurno biti značajni u budućnosti. Prethodnu godinu zapamtiću najviše po kreativnosti, jer sam upravo došla do izražaja u trenutku kada za mnoge novonastale situacije nismo imali predviđena rješenja -

kazala je Tadić dodajući da se trudila da prethodnu godinu pretvori u godinu uspjeha, a ne neuspeha ili strepnje. - Odvojila sam vrijeme za nove jezike, za sjajne onlajn edukacije i nikada kao prošle godine nijesam toliko bila posvećena ličnom razvoju kazala je Tadić. Konsultantkinja za investicije i inovacije u Impakt Institutu Sanja Milosavljević smatra da je Crna Gora idealna zemlja za razvoj IT kompanija i digitalne nomade globalno. - Da se ne bi stvarao vakum od prevelikih očekivanja koja se u ovoj godini pandemije svakako neće desiti, treba nastaviti sa kontinuiranom promocijom Crne Gore kao investicione destinacije i lokalno se fokusirati na rast malih i srednjih preduzeća koja su pokretači ekonomije - rekla je Milosavljević za Pobjedu. Kako je ona naglasila tehnološki pejzaž se drastično promijenio baš kao i mi - a prave promjene nam tek slijede. - Ko bi prije samo godinu da-

na pomislio da bi čak i pružaoci finansijskih usluga uveli rad od kuće? Ovo i nije podsticaj već moranje, da bi te kompanije opstale. Danas su ljudi, društvo i životna sredina više nego ikad pokretači tehnoloških trendova. A i emotivni skok u vremenu u društvu je nešto sasvim novo. Radikalna transformacija izazvana pandemijom pojačava ovaj efekat, koji se tada osjeća kao skok u vremenu do 2030. godine za većinu ljudi u srži njihovog radnog vijeka - kazala je Milosavljević. Kako ističe politička mišljenja postaju sve više polarizovana, a isto će važiti i za prihvatanje digitalnih inovacija. - Jedan dio društva znatno će povećati upotrebu digitalnih usluga u svakodnevnom životu, dok će drugi dio sve više odbijati. Tehnološki pametniji dio rizikovaće, dok će drugi dio kategorično i agresivno demonizovati mnoge od ovih tehnologija ili željeti da spriječi širu javnost da ih koristi - kazala je Milosavljević dodajući da će neke od zemalja kao što je Njemačka kontinuirano gubiti kupovnu moć za digitalne inovacije iz svoje zemlje. - Stoga kompanije moraju istražiti ne samo poslovne slučajeve i zahtjeve u svojoj ciljnoj grupi, već i eksplicitne kriterijume društvene prihvatljivosti prije razvoja proizvoda - poručila je na kraju Milosavljević. N. KOVAČEVIĆ

Povodi

Neđelja, 20. jun 2021.

Porodice Stanković i Salihi mjesecima žive bez vode i struje Suočeni sa stalnim odbacivanjem, Stankovići i Salihi uzdaju se u dobru volju vlasnika imanja ili napuštenih objekata da ih neće otjerati. Voljeli bi da imaju posao, da ne zavise od drugih i nadaju se da će za njihovu djecu makar nešto biti drugačije BAR – Romi u Crnoj Gori žive u teškim uslovima, u većini slučajeva nemaju riješeno stambeno pitanje, a često nijesu u mogućnosti ni da ostvare stalna zaposlenja. I dok brojni stereotipi i predrasude stoje na putu nacionalnim strategijama inkluzije jedan dio stanovništva pokušava da se izbori za osnovna ljudska prava. Prava poput onog na dostojanstven život, stanovanje, hranu, jednak tretman i šanse u društvu.

Teško je biti Rom

O situaciji u kojoj se nalaze Salihi i Stankovići informisana je i NVO „Phiren Amenca“ čiji se izvršni direktor Elvis Beriša uključio kako bi pomogao porodicama da riješe stambeno pitanje. On je za Pobjedu kazao da ih je obišao i uvjerio se u stanje u kojem se nalaze, nakon čega je zahtijevao sastanak sa barskom opštinom. Od njih je tražio da im ustupe parče zemlje ne bi li im obezbijedili kontejner ili sredstva za izgradnju montažne kuće. - Nijesmo dobili pozitivan odgovor. Rekli su da nemaju lokaciju na raspolaganju, te da mogu pomoći samo finansijski i to je trenutno u procesu. Ova situacija pokazuje da nema suštinskog reagovanja institucija na lokalnom i nacionalnom nivou – objasnio je Beriša. Ovdje je sve staro, puno je buba, škorpiona, pijavica, zmija, a uveče dolaze i vukovi

„Žene Bara“ pomogle porodicama

O težini tog puta i cjelokupnoj situaciji koja ukazuje na sistemski nemar najbolje svjedoči priča dvije romske porodice iz Bara – Stanković i Salihi.

U potrazi za domom

Oni žive u napuštenim, urušenim ljetnjikovcima na vrhu Sutormana, gdje zajednički podižu jedanaestoro djece. Tu su se „doselili“ skoro, a put do obezbjeđivanja kakvog-takvog krova nad glavom nije bio lak. Romsko naselje u kojem su prvobitno živjeli morali su napustiti prije šest mjeseci zbog problema koje su imali sa tamošnjim komšijama, pričaju za Pobjedu Saša Stanković i Sabedin Salihi. - Ja sam tamo imao svoju baraku. Tu mi je bilo lijepo i djeca su se bila navikla. Ali onda su počeli problemi. Stalno su nas uznemiravali, lomili su prozore, napadali nas, stajali mi na put da ne mogu da prođem. Morao sam to da prodam da bih sad živio ovako – kazao je Salihi. Sa druge strane, Stanković je sa porodicom prije nešto više od sedam godina došao u Crnu Goru. Nadao se da će u Baru stvoriti pristojne uslove za život, i kako kaže, sve je bilo dobro dok nijesu počela uznemiravanja komšija. - Živio sam privatno i baraku sam plaćao 150 eura, bez vode i struje. Onda su oni počeli da nas maltretiraju, da prijete mojoj suprugi. Nijesam imao mira

Sabedin i Saša: Zajedno podižu jedanaestoro djece

i slobode, a plaćao sam to. Zato sam morao da odem – objašnjava Stanković. Bez ideje gdje će poći išli su od jednog mjesta na drugo uzdavši se u dobru volju vlasnika imanja ili napuštenih objekata da ih neće otjerati. - Prvo smo bili u sušaru. Tamo nas je zatrpao snijeg, nijesmo mogli da izađemo tri dana. Nije nam tamo bilo loše, bilo je zaklonjeno, ali su nas brzo istjerali sa milicijom. Dali su nam rok u kojem smo trebali da napuštimo objekat i mi smo to uradili – rekao je Stanković. Pomoć im je, nakon toga, pružio izvjesni Đoko, koji im je, kaže Salihi, ustupio mjesto na svojoj livadi, gdje su oni napravili privremene „šatore“. - Teško smo živjeli kad smo tu završili. Napravili smo zaklon od dasaka i pokrili najlonom kako bi imali gdje da spavamo, ali je bila velika kiša i često smo kisli. Nijesmo imali kupatila,

kuhinje. Bilo nam je hladno. Dva mjeseca smo neokupani bili – priča Salihi. Zbog pritisaka svoje porodice Đoko im je zatražio da se „isele“ sa livade, pa su Salihi i Stanković bili prinuđeni dom da potraže na vrhu Sutormana gdje se sada nalaze. Objekti u kojima žive su stari i propali. Tek nešto su uspjeli da urade kako bi ih upristojili i prilagodili za život. - Unutra kad smo uselili bilo je baš loše. Puno balega, krša, vode. Kišilo je na sve strane. Mi smo uradili najlon, pokrili smo, stavili ceradu, uveli vodu, struju i osposobili kupatilo. Ali opet nije dobro. Ovo je sve staro, puno je buba, škorpiona, pijavica, zmija, a uveče dolaze i vukovi – objašnjava Stanković.

Ne žele da zavise od drUgih

A pozitivan duh koji ih vodi kroz život ne umanjuje teškoće

Dodatnu nevolju ovoj porodici predstavlja zdravstveno stanje njihove kćeri kojoj se, smatraju oni, zbog nehigijene i hladnoće vratio tumor na oku koji zahtijeva hitnu operaciju koja se izvodi u Srbiji. Zahvaljujući humanitarnoj pomoći uspjeli su da sakupe novac i nadaju se da će sve proteći kako treba. U prikupljanju sredstava značajnu ulogu pored jasminke imalo je i NVU „Žene Bara“ koje je ustupilo žiro račun udruženja za uplate i pokrenulo kampanju u kojoj su pozivani građani da pomognu. Predsjednica udruženja Ljiljana Vujović kazala je da su uspjeli da sakupe novac za operaciju, ali da će biti teško riješiti stambeno pitanje zbog postojanja velikog broja porodica koje se nalaze u sličnoj situaciji.

sa kojima se svakodnevno suočavaju. Podizati djecu u uslovima velikog siromaštva, saglasni su sagovornici, nije lako. Stanković ističe da je njemu dodatni problem to što ni nakon sedam godina nije uspio da završi papire ni sebi ni porodici. - Rekli su mi da moram da imam nešto od imovine ili posao da bih se prijavio. A ja nemam. Ni tamo u Srbiji ni ovdje – rekao je on. Neriješen status i činjenica da su i on i supruga bez posla otežava im uživanje prava, pa tako čekaju kada će koja organizacija ili institucija odlučiti da im pomogne ne bi li, na primjer, ostvarili osnovnu zdravstvenu zaštitu. - Žena se dva puta porodila ov-

Zbližili se u nevolji Sreća u nesreći, pričaju naši sagovornici, je bila ta što su upoznali profesoricu jasminku milošević. Ona se slučajno srela sa jednim od njihove djece kome je ponudila pomoć pri učenju. Brzo je saznala u kakvoj situaciji se nalaze i uradila ono što smatra osnovnom građanskom dužnosti. - Ako sretneš nekoga ko je u nevolji pomoći ćeš mu. Ne mogu mnogo da im pomognem sama. Smatram da čovjek kad vidi da je neko drugi

Izostalo reagovanje institucija

u nevolji treba da reaguje. Ovdje je sistem zakazao u potpunosti i on uvijek zakazuje kada su u pitanju ljudi sa margine – kategorična je Milošević. Sa svog Fejsbuk profila pokrenula je humanitarnu akciju, pozivala pojedince da pomognu, obraćala se institucijama... Njenu posvećenost prepoznali su stankovići i salihi i zahvalni su joj na svemu što je uradila. Sa Stankovićima je dogovorila kumstvo. - Ja sam ih jako zavoljela, oni

su iskreni ljudi. Spontani su i žive u sadašnjem trenutku. Srećni i veseli bez obzira na

sve probleme koje imaju. Djeca su posebno divna – priča Milošević.

Žao im je, dodaje Vujović, što nemaju kapaciteta da ih uključe kao korisnike narodne kuhinje. - Narodna kuhinja je pretrpana, mi smo na izmaku snaga. Nijesmo u mogućnosti da ih svakodnevno primimo na obroke, to je 20 ljudi to je previše za nas jer imamo 250 korisnika. U vrijeme pandemije smo slale pakete pomoći, davali namirnice kad dođu, pozivali kad dođe neka donacije – objašnjava Vujović. Svjesni su, kaže, da je to mala pomoć i dodaje da će nastaviti da im pomažu dok god bude radila kuhinja. - Nije u redu i nije fer da neko okreće glavu od ovakvih problema i da se ljudi prave slijepi i to upravo oni ljudi koji bi trebalo da brinu o ovim problemima i da ih suštinski rješavaju – kazala je Vujović.

dje. Pomagalo nam je socijalno i Crveni krst, pa nijesmo morali da plaćamo. Jedino su tražili 65 eura za vakcinu za dijete. Molio sam i da upišu djecu u školu, da ne bi ostala nepismena. Ispričao sam cijelu situaciju i oni su pristali – iskren je Stanković. Zahvalni za svu pomoć koja im je pružena, Saša i Sabedin kažu da bi najviše voljeli da nađu posao tako da ne zavise ni od koga. - Ja sam radio u komunalnom preduzeću sezonski, pa sam radio u otpad. Četvoro moje djece ide u školu, njima treba obuća, hrana, novac za užinu. Socijalno mi je manje od 200 eura i ja ne mogu mjesec da prođem tako – priča Salihi. Stanković, sa druge strane, ne može ni da ostvari pravo na socijalno primanje jer nema prijavljen boravak. Jedino što može, priča on, je da „ide u željezo“ i sakuplja sekundarne sirovine. - Što ne mogu ja kao ostali ljudi da radim osam sati, da mogu da odmorim, šetam, da moja djeca idu u školu? A ne dođu i kažu eno ga prosjak, eno ga „cigan“ – kaže Stanković. Sa takvim etiketama bore se cijelog života, a nadaju se da će makar nešto biti drugačije za njihovu djecu. - Teško je biti Rom u Crnoj Gori. Teško nam je kad nas neko naziva „ciganima“, nemamo uslove da živimo lijepo. Da imamo možda nas ne bi nazivali tako. Ovako nas svako smatra najgo-

rim, kao ono trinaesto prase – priča Salihi.

djeca morajU U školU

Zbog brojnih problema, čestih selidbi i uznemiravanja koja su trpjeli na mjestu gdje su prvobitno živjeli Saša i Sabedin kažu da nijesu slali djecu redovno u školu. Oni su svjesni da je osnovno obrazovanje obavezno i žele da njihova djeca budu pismena, ali, objašnjavaju oni, strah ih je da ih neko ne maltretira. - Zvali su iz škole da pitaju što ne dolaze, mi smo im objasnili da se bojimo da pošaljemo djecu u školu – rekao je Stanković. Direktor Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj Slobodan Đonović kazao je za Pobjedu da su obaviješteni o cjelokupnoj situaciji u kojoj se nalaze ove porodice, kao i da su im u više navrata pružali pomoć. On je naglasio da su obavili razgovor sa njima kako bi im ukazali da djeca moraju pohađati školu i pored loše materijalne situacije i velike udaljenosti mjesta stanovanja od obrazovne ustanove. - I u neposrednom kontaktu sa ovim porodicama predočeno im je da će im Centar u skladu sa svojim mogućnostima pružati svaku vrstu pomoći na putu prevazilaženja poteškoća u egzistencijalnom i svakom drugom pogledu – rekao je Đonović. željka zvicer Foto: stevo vasiljeviĆ

Svijet/Marketing

Neđelja, 20. jun 2021.

Ebrahim Raisi novi predsjednik Irana TEHERAN- Tvrdokorni iranski ministar pravde Ebrahim Raisi, kandidat vrhovnog lidera Irana ajatolaha Alija Hamneija, ubjedljivo je pobijedio na predsjedničkim izborima koje je obilježio najmanji odziv glasača od Islamske revolucije 1979. godine.

Raisi koji nije imao ozbiljnog protivkandidata jer je njegovim glavnim konkurentima zabranjeno učešće na izborima, osvojio je 62 odsto glasova. SAD su ranije uvele sankcije Raisiju zbog umiješanosti u masovno pogubljenje hiljada

političkih zatvorenika 1988. godine. Prema zvaničnim rezultatima, Raisi je dobio 17,9 miliona glasova, a drugo mjesto je zauzeo bivši komandant Čuvara Islamske revolucije Mohsen Rezai sa 3,4 miliona. Bivši guverner Centralne banke Abdolnaser Hemati dobio je podršku 2,4 miliona birača, a posljednje mjesto je zauzeo Amirhosein Gazizadeh Hašemi sa manje od milion glasova. Zbog zabrane učešća mnogim drugim kandidatima, uslijedio je poziv na bojkot kojem su se mnogi birači očigledno odazvali. Od 59 miliona birača sa pravom glasa, glasalo je 28,9 miliona. Iranska državna televizija okrivila je pandemiju korona virusa za slabu izlaznost i američke sankcije. Na izborima nije učestvovao odlazeći predsjednik Hasan Rohani.

Izborna kadriranja u najjačoj ruskoj partiji

Putin postavio Lavrova i Šojgua na čelo Jedinstvene Rusije

MOSKVA- Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je juče da će ministri spoljnih poslova i odbrane biti na čelu liste kandidata vladajuće Jedinstvene Rusije za predstojeće parlamentarne izbore. Stavljanjem na listu šefa diplomatije Sergeja Lavrova i ministra odbrane Sergeja Šojgua, Putin želi da utiče na bolji rezultat stranke kojoj podrška opada.

I Lavrov i Šojgu su izrazito popularni u Rusiji zbog čvrstog stava u vojnim pitanjima i u odnosu prema Zapadu. Iako će biti kandidati na izborima 19. septembra, oni neće morati da budu poslanici ako budu izabrani. Upadljiv je izostanak sa liste bivšeg predsjednika i premijera Dmitrija Medvedeva, koji je predsjednik Jedinstvene Rusije. Medvedev je u januaru 2020.

podnio ostavku na mjesto premijera i prešao na manje vidljivu funkciju zamjenika šefa Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Iako Jedinstvena Rusija i dalje dominira ruskom politikom, i glavni je Putinov oslonac, podrška birača toj stranci opada. Prema aprilskom istraživanju Levada centra, za Jedinstvenu Rusiju bi glasalo svega 42 odsto birača, znatno manje nego što je dobijala ranije.

Poruka njemačke kancelarke Angele Merkel

Angela Merkel

EU da održi dijalog sa Rusijom uprkos velikim razlikama BERLIN- Evropska unija trebalo bi da održi dijalog sa Rusijom uprkos velikim razlikama po pitanju bezbjednosti i konflikata u Ukrajini i Siriji, izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel uoči razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom. -Rusija je za nas veliki izazov, ali Rusija je takođe kontinentalni susjed EU i mi treba da obezbijedimo da svi hibridni napadi budu zaustavljeni – rekla je Merkelova na zajed-

ničkoj konferenciji za novinare, prenio je Rojters. -Ali, sa druge strane, mi imamo interes da ostanemo u dijalogu sa Rusijom ako želimo bezbjednost i stabilnost u EU, ma kako to teško bilo – dodala je ona, prenosi Tanjug. Merkel je navela da „vjeruje da kada se i američki predsjednik Džozef Bajden sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drži otvoren dijalog, onda je važno i da mi na evropskoj strani učinimo isto“.

Kultura

Neđelja, 20. jun 2021.

INTERVJU: Hrvatski reditelj Lordan Zafranović koji je ove nedjelje bio gost Crnogorske kinoteke

Istorija nije ono što prikazuje politika Mi smo i dalje sredina prepuna kompleksa u kojoj istina najviše boli. Zato se i ne suočavamo sa njom, izokrećemo je, konstantno prebacujemo krivicu na druge. Previše se barata i manipuliše nacijama, a o tome govore i ova posljednja dešavanja, okupljene mase koja sa jedne strane kliče „ubij Hrvata“, a sa druge „ubij Srbina“...

Ipak, to ga nije spriječilo da kroz filmove zadire u ljudsku psihu, njene najmračnije i zlokobne kutke, ogoli istoriju i pozove na razum i oprost. Ovog puta, u Podgoricu ga je doveo omaž stvaralaštvu njegovog brata, montažera Andrije Zafranovića, koji je upriličila Crnogorska kinoteka. U razgovoru za Pobjedu, poznati reditelj osvrnuo se na dešavanja koja su obilježila njegovu karijeru, govorio je o današnjem društvu i budućem filmskom ostvarenju. POBJEDA: Omaž Vašem bratu Andriji Zafranoviću ponovo je u prvi plan istakao važnost montažera i procesa montaže. Koliko je taj proces bio važan u Vašem filmskom iskustvu, a po čemu je Andrija bio poseban među ostalim montažerima? ZAFRANOVIĆ: Andro je otišao prerano. Osim što je bio veliki montažer, za mene je prije svega bio moj brat. Prije ravno 50 godina doveo sam ga u Prag bolesnog i tamo je bio u bolnici. Studirao je tada elektrotehniku u Splitu, nije ni pomišljao na film. To mu je bilo daleka tema, a ja sam se time već dobrano bavio. Tako sam ga nakon sedam dana uvjeravanja ubijedio da upiše montažu. Pokazalo se da je bio najbolji student i kasnije je njegov talenat došao u potpunosti do izražaja. Kada materijal dođe do montažera, filmu se prilazi u potpunoti racionalno i sagledavaju se njegovi nedostaci. Znam da su veoma bili bolni momenti za neke reditelje kada su pojedine izuzetno skupe scene morale da ostanu van filma zbog interesa cjeline. Međutim, Andro bi uspijevao da ih ubijedi i na kraju se to pokazalo uspješnim, jer je cjelina uvijek najvažnija. Gotovo kod svih filmova, pa i sa mnom kada je radio, imao je određene trenutke kada je napravio mnogo više nego što sam i ja u startu očekivao. Malo je ta-

D. maliDžan

PODGORICA - Kroz svoje kinematografsko stvaralaštvo hrvatski reditelj Lordan Zafranović je otvarao bolne teme, progovarao o pričama čija je tišina uznemiravala mnoge. Zbog beskompromisnog odnosa prema faktima, u čijoj se sferi najčešće nalazio ozloglašeni logor Jasenovac i njegove žrtve, nailazio je na kritike, osude, pa i progone.

Plakat filma „Zalazak stoljeća“ (Testament)

U MOM RADU ME MOTIVISALA OGROMNA EMPATIJA: Lordan Zafranović

kvih montažera u svijetu. Mi smo ga zvali doktor, pravio je takav posao: došao bi, pogledao materijale, analizirao bi ih, rekao šta je u materijalu bolesno, izložio reditelju sistem liječenja filma, i na kraju balade bi rekao koliko to košta. Bio je pomalo i dramaturg, znao je da filmu da totalno novu dimenziju. POBJEDA: Prisjećajući se Vašeg brata, u Kinoteci ste prepričali jedan od posljednjih razgovora u kojem govorite o tome koliko intimno spajanje dva kadra, u kojem se stvara neki novi svijet, može da bude opasno po život autora i njegovu familiju. Kada se osvrnete na sva događanja koja su Vas pratila tokom karijere, je li vrijedilo sve to proći? ZAFRANOVIĆ: Iz ove perspektive i nijesam siguran. Znate, kada je krenuo progon na mene u Hrvatskoj, ja sam ostavio sve za sobom i pošao u Beč. U auto sam spakovao i stavio trake sa svojim filmovima. Iza mene je u Zagrebu ostao sin sa nepunih 18 godina i šest mjeseci prije služenja vojnog roka. U tom momentu nijesam razmišljao o to-

me šta mu težina i ljaga koja je bačena na naše prezime može donijeti i gdje ga mogu baciti u službu. Tek kasnije sam, na sreću na vrijeme, uspio da ga izvučem. Svi oko mene su se napatili, ne samo Andro, nego i naš drugi brat, roditelji. Trebalo je sa svim tim živjeti i pored filma, a ja to tada nijesam shvatao. Da li ja imam pravo da dovedem u pitanje kompletnu familiju i prijatelje zbog filma? Saradnici više nijesu mogli da rade, odrekli su me se, govorili da su radili sa mnom samo zbog novca. Sem pojedinih koji su ostali uz mene do kraja. U tom periodu, ali i kasnije, u Hrvatskoj sam bio deklarisan kao anđeo zla, a nasuprot meni je bio Praljak kao anđeo pravde i milosrđa, koji je skončao tako što se zbog svojih nedjela otrovao u sudu u Hagu. Ipak, sama činjenica da sam ostao živ i da pripremam novi film pokazuje da sam spreman i za teže udarce. POBJEDA: Da li smo mi i dalje jedna sredina prepuna kompleksa, nespremna da razgovara i prihvati svoje greške? Želi li naše društvo istinu i ko-

liko oni koji progovaraju o tome postaju žrvte? ZAFRANOVIĆ: Mi smo i dalje sredina prepuna kompleksa u kojoj istina najviše boli. Zato se i ne suočavamo sa njom, izokrećemo je, konstantno prebacujemo krivicu na druge. Previše se barata i manipuliše nacijama, a o tome govore i ova posljednja dešavanja, okupljene mase koja sa jedne strane kliče „ubij Hrvata“, a sa druge „ubij Srbina“... Politika tako stvara sliku zbog onih koji glasaju, a narod ne glasa najbolje, nego ideološki njima najbliže. Strašne su slike u kojima mladi ljudi na stadionima kliču uz pozdrave iz vremena NDH, dižu ruku, često nesvjesni šta to znači. Zbog toga se o istini može i mora govoriti. POBJEDA: Šta je ono što Vas je motivisalo da u Vašim filmovima otvarate tako teška pitanja? Koliko je potrebno odgovornosti i empatije prema žrtvama, ali i hrabrosti da se ukaže na nedjela svog naroda? ZAFRANOVIĆ: Ja nijesam Oni. Nijesam dio skupine sa bolesnim ideologijama, nijesam dio toga. Ima među tim naro-

Mladi reditelji su utonuli u zonu konformizma POBJEDA: Bavi li se savremena umjetnost onim što je važno i što nas se tiče? ZAFRANOVIĆ: Mladi reditelji kao da su utonuli u zonu konformizma, neće da se bave ozbiljnim temama i da im se istinski posvete. Možda im je jednostavno tako lakše, a možda i nemaju hrabrosti i elana.

Ja ne znam ni za jednog mladog reditelja koji se bavi tim društveno bitnim i ozbiljnim stvarima, a da postoji, vjerujem da bih čuo za njega. Ipak, ne mogu ni da ih u potpunosti krivim. Živimo u vremenu u kome država daje novac, nacija omogućuje novac, biraju se teme koje odgo-

varaju vlasti. Da bi neki projekat aplicirao za neki evropski konkurs prvo treba da prođe nacionalni, gdje se često susreće sa cenzurom. Ali, morate da budete svjesni da ni u Evropi nije bolje stanje. Velika je to mašinerija koja, nažalost, ne funkcioniše slobodno ni kako bi trebalo.

dom i sjajnih umjetnika, pravdoljubivih, a volim za sebe da kažem da pripadam njima. Tek kada se skinu krvave košulje zla može doći do izlječenja. U mom radu me motivisala ogromna empatija, zlodjela koja su učinjena nad jednim narodom zbog njihove nacionalne i etničke pripadnosti. Ti ljudi zaslužuju da se o njima priča. Pokušavao sam da napravim oštar i brutalan odnos prema tom zlu. Nikada to neće biti prihvaćeno. Te tragedije su genetske. Bio sam skoro u okolini Banjaluke, a tamo je 1942. godine, kada i počinje moj budući film, pobijeno sve živo što je bilo muško, do 15 godina. Likvidirana su kompletna sela, zapaljene sve kuće. Čak i danas, kada sam obišao ta mjesta shvatio sam da je to područje i dalje istorijski bolno, da nema kuće u kojoj nije bilo tragedije i čiji član familije nije brutalno ubijen. Prema tim ljudima treba biti strahovito odgovoran. A oni koji su napravili to zlo neće ni na jedan način da to izađe. Oni neće da pogledaju istini u oči. Sve dok neko od današnjih političkih vođa ne klekne u Jasenovcu i ne izvini se za sva zvjerstva koja su tamo učinjena, kao što je to uradio bivši njemački kancelar Vili Brant, nema ozdravljenja ovom narodu. POBJEDA: Ima li film moć da rasvijetli, ukaže i bude opomena, ako ne nama, bar generacijama koje stasavaju? ZAFRANOVIĆ: Moj film „Zalazak stoljeća“ (Testament) jedan je od takvih koji tokom tri sata govori, preklapa vlastitu istoriju sa kolektivnom a prešućenom, oživljenim snimcima nastalim za vrijeme NDH u produkciji Hrvatskog slikopisa, kao i dokumentarnim materijalima sa suđenja Andriji Artukoviću, Pavelićevom ministru unutrašnjih poslova. Ja sam „Testament“ ponudio predsjedniku Zoranu Milanoviću, kao i premijeru Plenkoviću, da ga prikažu na nacionalnoj televiziji, ali nijedan od njih nije htio da ga pusti. Razumijem njihov odnos prema politici i onima koji su ih birali, ali zbog budućih generacija moramo da shvatimo da istorija nije ono što prikazuje politika, nego ono što se uistinu desilo. POBJEDA: Scenario za film „Djeca kozare“ Arsena Diklića, o stradanju Srba, Jevreja i

Roma u ozloglašenom logoru Jasenovac, napisan je još 1986. godine, a dugi niz godina pokušavali ste bezuspješno da nađete novac za snimanje. Šta Vas motiviše da već dugi niz godina istrajavate u namjeri da konačno snimite ovu priču? ZAFRANOVIĆ: Prije nekoliko godina u novinama je osvanula fotografija mrtvog dječaka, migranta, u Italiji na plaži. Tada sam se sjetio da negdje u fiokama i dalje stoji scenario za „Djecu kozare“ i znao sam da moram opet da krenem u realizaciju, da prije svega to dugujem toj nevino stradaloj i mučenoj djeci. Prijavio sam se na neke konkurse, išlo je to sve malo sporo, ali mi se napokon čini da bi to moglo da se realizuje. Dobili smo određena sredstva, našli koproducente, nadam se da ćemo krajem ljeta ući u snimanje pa da ćemo negdje za godinu i po imati gotov film. Film će imati i novo ime – „Zlatni rez 42“. Na taj način zatvoriće se ciklus o Jasenovcu, kome sam posvetio najveći broj svojih ostvarenja. POBJEDA: U prethodnom periodu, nakon premijere filma „Dara iz Jasenovca“, mnogo se govorilo o sličnosti scenarija između Vašeg i filma Predraga Antonijevića. Jeste li u međuvremenu uspjeli da pogledate „Daru“? ZAFRANOVIĆ: Nijesam pogledao film i ne planiram da ga pogledam. Mnogo je tu različitih igara koje će imati epilog na sudu. Daljim procesima oko toga baviće se pravnici. POBJEDA: Polaznik ste Praške filmske škole, koja i danas važi za jednu od najznačajnijih ne samo u Evropi, nego i u svijetu. Kakav je Vaš pogled na savremenu kinematografiju i na stvaraoce koji stasavaju? ZAFRANOVIĆ: Sva ova dešavanja oko korone, promijenila su potpuno pogled na film. Postojalo je pitanje da li će i kada opet moći da se snima, kada će se ljudi vratiti u bioskopske sale. Ja shvatam proces modernizacije, brzine, činjenice da pažnju mladih ljudi okupiraju druge stvari. Trudim se da stvaram dobre filmove za ove male ekrane, u nadi da će biti prikazani na velikom platnu. Tek tada filmovi mogu da postanu velika djela. Svetlana VIŠNJIĆ

Sjećanja

Neđelja, 20. jun 2021.

TUZI KROZ ISTORIJU: Simbol zajedničkog života tokom vjekova

Bez straha u ratu, s ljubav » Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ U istoriji Tuzi vrlo važni su periodi osmanlijske vlasti u cijelini, osobito od Berlinskog kongresa 1878. godine do 1912. godine. Tada je granica sa Crnom Gorom bila na rijeci Cijevni sa Matagužima do Skadarskog jezera. Uprkos tome što se Tuzi pominju još u 13. vijeku (po nekima i od 1226. godine), u istorijskoj građi malo je pouzdanih izvora na osnovu kojih bi se moglo pisati o njima. Ipak, valja istaći da je naziv Birziminijum pripadao Tuzima. Prostirao se do Starih Mataguža, koja su odavno pod vodom. Dugo je u istorijsko-arheološkoj nauci to ime nosila Podgorica prije nego li je dobila sadašnje ime. Zvala se još i (H)Alata i Ribnica, i potom Podgorica, dok neki dalmatinski istraživači smatraju da je ime Podgorica iz 11. vijeka. Interesantno je i objašnjenje porijekla naziva mjesta Tuzi. Prema Mehmedu Muminoviću u knjizi ,,Moji Tuzi“, ime Tuzi potiče od riječi ,,Tezide“ koju spominju savremeni istoričari Ćirković, Božić, Bogdanović i Đurić. Docnije se navodilo da je ime nastalo od turske riječi Tuz (so) po tome što se u njemu ona prodavala, odnosno razmjenjivala za druge proizvode. Bilo ovako ili onako, ime Tuzi se održalo i danas. Samo sa pogrešnim posljednjim slovom ,,i“ umjesto ,,e“. Znači: ne Tuzi nego Tuze.

ORGANIZACIJA KAZE

Magistar istorije iz Ulcinja i glavni imam Ali Bardhi sačinio je izvorno zanimljiv prikaz javno lokalno-administrativne organizacije tuške kaze (varoš, okrug, distrikt) od Berlinskog kongresa 1878. godine do 1912. godine, kada su ga Osmanlije prepustile Crnoj Gori po završetku Prvog balkanskog rata. Dotle su Tuzi pripadale Skadarskom sandžakatu. Pošto su Podgorica, Nikšić, Bar i Ulcinj došli u sastav Crne Gore, za Tuzi je uređena nova organizacija funkcionisanja. One tada dobijaju drugačiji tretman - postojeća cjelina sa okolnim selima: Gruda, Hoti, Keljmendi, Vranj, Vladne, Dinoša, Milješ, Rogame, Karabuško polje, Šipčanik i obala jezera. One su ostale u Skadarskom vilajetu, ali s odvojenim načinom života i organizacije. Na čelu je bio kajmakam (starješina), hadži Osman-paša. U specijalnim Salnamama (časopisima) navode se državne Salmine - ministarstva prosvjete, trgovine, finansija. Tuzi su postale centar kojem je dat status kaze, mada je prije toga bilo naselje. Imala je administrativne i javne lokalne organe, kao što je bilo i u drugim dijelovima Osmanske države.

Priča o porijeklu imena, stvaranju, razvijanju i opstajanju Tuzi u istorijskom metežu na graničnom pojasu na kojem su se mijenjale razne civilizacije, kulture i ekonomski odnosi. Preko teritorije tog terena, prešle su razne vojske i ostavljale tragove, ponekad i veoma loše...

Mahmut Lekić, borac Pete proleterske brigade

Najvažniji organi javne kaze (varoši) bili su: predsjednik (kajmakam), naibi ili sudija kaze, fiskalni direktorat, sekretarijat za zvanična pisma, služba nepokretne imovine i civilnog sektora, skupština kaze, prvostepeni sud (mahkeme i bidayet), zabita ili policijski direktorat, poštanski i telegrafski direktorat, direktorat opštih dugova i granični direktorat. U zaključku Ali Bardhija navodi se da je interes države bio da Tuzi kao kaza budu na nivou opštine (komune). Dobro organizovana administracija u Tuzima uspjela je fokusirati lokalnu samoupravu koja je brinula o interesima naroda. Tako je Osmanska država ispunila svaku sferu života od kajmakama (predsjednika) do poštara, skupštine kaze, prvostepenog suda, fiskalnog direktorata, policije, službenika katastra, poštanskog i telegrafskog direktorata, graničnih službi, skladišta robe itd. Ostale potrebe su realizovane preko Skadra i bile su u direktnoj zavisnosti. O nacionalnoj pripadnosti nije bilo govora. Ni u jednom dokumentu nije bila naznačena nacionalna pripadnost službenika. Iz doba Osmanlija u Tuzima su ostale dvije džamije - ,,Ćazim begova“ i obnovljena ,,Nizamska“ džamija. U doba Kraljevine Jugoslavije izgrađena je katolička crkva. Svi vjerski objekti funkcionisali su, kao i danas, bez ikakvih smetnji. Svaki vjernik, musliman ili katolik, mogao je slobodno propovijedati svoju vjeru koju je prihvatio i govoriti svojim jezikom. Nakon završetka Prvog balkanskog

Poznati taksista Medo Lekić zvani Šaljo

rata, Tuzi i okolina pripali su Crnoj Gori i u njenom sastavu ostale do kraja Prvog svjetskog rata. Da li su Tuzi u tom periodu bile opština, ne može se tvrditi, jer je to bilo vrijeme rata i Austrougarske okupacije. U neposrednoj blizini Tuzi, okupator je osnovao zloglasni logor ,,Vuksanlekić“. U posljednjoj godini rata u logoru se pojavila poznata zarazna groznica ,,Španjolka“. Umrlo je oko 500 logoraša.

NOVA DRŽAVA

Pobjedom sila Velike Antante, okupatori su 11. novembra 1918. godine potpisali kapitulaciju. Krajem mjeseca održana je poznata Podgorička skupština na kojoj je donesena odluka da se Crna Gora prisajedini Srbiji. Tako je nova država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca proglašena u Beogradu 1. decembra te godine bez imena Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Granica sa novostvorenom državom Albanijom postavljena je na Božaju, gdje se nalazi i danas. U novoj državi Tuzi su proglašene opštinom pod direktnim nadzorom vlasti u Beogradu. Od 1929. godine nalaze se u sastavu Zetske banovine, jer je kralj Aleksandar novim Ustavom ime Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zamijenio Kraljevinom Jugoslavije. Novu državu podijelio je na devet banovina. U njenom sastavu bili su Dubrovnik, dio Hercegovine, Metohija sa Đakovicom, Prizrenom i Peći. U godinama postojanja Jugoslavije

razvijao se revolucionarni pokret u kojem su učestvovali i brojni stanovnici Tuzi i okolnih sela. S obzirom da su Tuzi u tom razdoblju bile siromašne, većina stanovništva bila je upućena na Podgoricu i Skadar. Mnogi su u njima izučavali razne zanate i ostajali u njima da rade i žive. Malo ih je išlo na školovanje. Saobraćajne veze s okolnim naseljima bile su loše. U Podgoricu se išlo pješke, a ponekad i sa konjskim kolima. Oni koji su imali zemlju na njoj su najviše sadili duvan i od njega dobijali dobar prihod od Monopola duvana i Fabrike za proizvodnju gotovih proizvoda.

ŽIVOT U VAROŠI

U Tuzima je postojala osnovna škola, koju su pohađala djeca iz okoline. Na školovanje u Podgoricu malo ih je išlo. Uslovi su bili teški. Djeca su morala ići pješke po deset ili petnaest kilometara da bi stigli na nastavu ili izučavanje zanata. Poštanska služba bila je slabo razvijena. Radila je jedna pošta. U varoši je najviše bilo trgovinskih i ugostiteljskih radnji. Postojale su i dvije pekare. Međutim, jedan broj ljudi učio je vjerske škole. U opštini su postojali organi uprave, koji su brinuli o

Osuda uvreda na finalu fudbalskog kupa Finale fudbalskog kuba Crne Gore između Dečića i Budućnosti odigrano je na gradskom stadionu u Podgorici. Iako je igrano na Stadionu pod Goricom,, Budućnost je bila žrijebom određena kao gost, Dečić je bio domaćin, a organizator Fudbalski savez Crne Gore. Uprkos korona virusu, nadležni su dozvolili da utakmicu može pratiti nešto više od 1000 gledalaca. Iako je većina navijača na stadiona bila pritojna i podržavala svoje ljubimce - javila se grupa huligana koja je neofašističkim parolama vrijeđala Dečić, njegove fudbalere. Vikali su „ Cigani, j..... šitare...“ i drugo. Uprkos tome, treba pohvaliti dio publike koja je, svojom trezvenošću,

znala kako se treba ponašati i aplauzom nagrađivala dobre poteze fudbalera oba tima. Nadležni organi FSCG preduzeli su odgovarajuće mjere... Uvrede sa nacionalno-šovinstičkim sadržajem osuđene su od strane najviših državnih funkcionera – Mila Đukanovića, Alekse Bečića, Ivana Vukovića, Nika Đeljošaja i drugih i dnevni list „Pobjeda“ dala je osvrt na tu temu. Tuzi, inače, odišu najdemokratskijim duhom. U sadašnjoj su živjeli i sada žive stanovnici triju religija: islamske, katoličke i pravoslavne, a to potvrđuje sastav Dečića: Velimirović, Rudovići, Vuljaj, Marković, Ujkaj, Božanović, Camaj, Rolo-

vić, Adžović, Ljujđuraj, Drešaj, Pešukić, Prenkočević, Tucić i trener Edis Mulalić iz Sarajeva. Ono što ne smijemo zaboraviti: Dečić je stekao pravo igranja na evropskim takmičenjima. To je zasluga fudbalera, stručnjaka, na čelu sa Edisom Mulalićem, uprave kluba i svim stanovnicima Tuza. Dok su bili gradska opština, pomagao ih je i Glavni grad. ... Za podsjećanje je da je u Tuzima, u Dečiću, ponikao Refik Šabanadžović, član olimpijske fudbalske reprezentacije SFRJ, koji je imao veoma uspješnu karijeru u Željezničaru, Crvenoj zvezdi (osvajač Kupa evropskih šampiona), AEK-u i Olimpijakosu. Tuzi 1914. pred Prvi svjetski rat

cjelokupnom životu stanovnika. U njenom sastavu funkcionisali su žandarmerija, kojom se upravljalo direktno iz Podgorice. U varoši je bila i vojna posada povezana sa graničarima. Valja istaći da je dobar dio građanstva živio od ribolova na jezeru i rijeci Cijevni. Stočarstvo je bilo manje razvijeno. Pojedine porodice koristile su stoku za svoje potrebe. Malo ih je išlo na podgoričku pjacu, a prodaje u Tuzima nije bilo dovoljno. Na rijeci Rujeli postojao je mlin, u vlasništvu porodice Krnić, koji je aktivno radio. Proizvodnja meda bila je zavisna od vremenskih prilika. Vlasnici su košnice snabdijevali onim što je moglo da se nađe na Dečiću. Okolna sela su živjela bogatije, gdje su zemlju obrađivali za svoje potrebe. Manje se iznosilo na prodaju. Ne može se mimoići i uloga fudbalskog kluba ,,Dečić“ sa ljudima koji su noseći njegov dres ostavili dobre tragove u brizi za mlađu generaciju koju su podučavali ovoj zanimljivoj igri.

RATNO VRIJEME

Drugi svjetski rat počeo je 1. septembra 1939. godine napadom Njemačke na Poljsku. U tu državu upala je i Crvena armija da bi od svojih granica

Sjećanja

15 D. MALIDŽAN

Neđelja, 20. jun 2021.

vlju u miru dalje držala njemačku vojsku. Od 6. aprila 1941. godine na Kraljevinu Jugoslaviju krenule su udruženim snagama Njemačka, Italija, Bugarska i Mađarska, kao pristalice trojnog pakta (Njemačka, Italija i Japan). Toga dana Podgoricu i njenu okolinu, kao i Tuzi, bombardovali su italijanski avioni, a u popodnevnim satima i njemačke ,,štuke“ koje su svojim zaglušujućim sirenama izazivale paniku kod naroda. Na Skadarskom frontu jugoslovenska vojska je potisnula italijansku gotovo do blizu Skadra i upravo kad se taj uspjeh očekivao, na Palama kod Sarajeva potpisan je prekid rata. Jugoslovenska vojska je 17. aprila prekinula ratne operacije i po nalogu Generalštaba počela povlačenje i predaju. Neprijatelj je brojnu jugoslovensku vojsku zarobio i deportovao u logore. Tuzi su, po konceptu italijanskog okupatora, ušle u sastav nove kvislinške države Albanije. Granica sa njom bila je na rijeci Cijevni, kao poslije Berlinskog kongresa 1878. godine. Sve do izbijanja 13-julskog ustanka 1941. živjelo se normalno. Italijani su vlast prepustili albanskim vojnim i policijskim vlastima. Od tada, situacija se znatno mijenja. Tuzi dobijaju svoga prefekta Albanca, a na graničnom prelazu Cijevna bile su albanske pogranične jedinice. Iz Tuzi se bez dokumenata moglo ići samo u Skadar. Put za Podgoricu bio je zatvoren. Čak i onda kada se počela graditi cesta do Cijevne. Od domaćih ljudi prvi predsjednik opštine bio je Hasan Cano Drešević.

ŽIVLJENJE U STRAHU

Sve do kapitulacije Italije 8. septembra 1943. godine u Tuzima i okolini živjelo se sa strahom. Stanovnici su strahovali za svoj i živote svojih porodica. Prva žrtva okupacijske vlasti je Ahmet Hajdara Šabova Pepić u selu Vranju. Toga dana u Kokotima su ubijeni Zeko Otović i Zejnel Lekić. Prije toga na Skadarskom jezeru su ubijeni (neki kažu utopljeni) Ramadan i Hasan-Cario Tuzović, Ćazim Abdović i Zuber Rečković iz sela Vranj. Okupatorska vlast je tih ljetnjih dana izvela poharu Zete. Tom prilikom uhapsili su oko 600 stanovnika, doveli ih u Tuzi i smjestili u vojnu kasarnu. Tada je otpočela grčevita borba Tužana i katoličkog fratra Don Pavla da se ti nedužni ljudi pušte kućama. Vidnu ulogu u tome imao je



Jusuf Cufo Lekić i drugi naši ljudi. Tri dana i dvije noći su tu grupu uhapšenih Tužani hranili, snabdijevali vodom i cigaretama. Fratar je sa uglednim ljudima iz Tuzi uspio uvjeriti italijanske i albanske predstavnike vlasti da ti ljudi nemaju nikakve krivice. Treći dan uhapšenici su pušteni kućama. (Piscu ovoga teksta svjedočenja je saopštio narodni heroj NOR-a Dušan Vuković.) Drugi slučaj desio se sa pravoslavnim porodicama koje su živjele u Tuzima. Kada su ljudi u Tuzima saznali da vlast hoće da ih iseli, jer njima nema mjesta u Tuzima, koje pripadaju novoj okupatorskoj državi Albaniji. Mahmut Lekić je sa brojnim saradnicima spriječio njihovo iseljavanje iz zajedničkog mjesta života i stanovanja. Tako su te porodice u Tuzima ostale i poslije Drugog svjetskog rata. U zimu 1942. u Zeti se javlja četnički pokret. Njegove pristalice su u januaru ubile prvog komandanta Zetskog partizanskog odreda, majora kraljevske vojske Nika Maraša sa još nekolicinom saradnika. U to vrijeme život ljudi koji su bili u partizanskom pokretu postaje izuzetno težak i opasan. Na udaru su bili ilegalci, članovi KPJ, skojevci i simpatizeri sa porodicama. Pošto je partijska organizacija Zete znala da se u Tuzima razvija ilegalna djelatnost obratila se Tužanima da učine sve i pronađu 17 ilegalaca, koje četnici potražuju. S obzirom da su blagovremeno skolnjeni u sela pri Skadarskom jezeru, ilegalci iz Tuzi krenuli su u potragu za njima. Njih je predvodio Mahmut Lekić, sin Murata Hasova i Maliće Mandić sa svojim najhrabrijim i najpovjerljivijim saradnicima i nekoliko dana ih

Vojna kasarna crnogorske vojske

tražio na tom terenu. Kad su ih pronašli, noću su ih doveli u Tuzi i smjestili dok im nije osigurano prebacivanje do jedinica Zetskog odreda. Za vrijeme boravka u Tuzima o njima su brinule povjerljive porodice Lekića, Muminovića, Dreševića, Čirgića, Ramovića, Mustafića, Tuzovića, Turuskovića, Adžovića, Krnića, Pepića, Hadžiablahovića, Šarkića, Sujovića, Gilja, kao i Koprivica, Vukčevića, Drinčića, Miletića, Nilevića, Popovića, Prelevića...

MJESTO SIGURNOSTI

Tuzi sve više postaju mjesto sigurnosti ne samo svojih građana nego i novih doseljenika. Posebnu brigu i pažnju pružili su podgoričkim porodicama koje su poslije kapitulacije Italije, našle utočište kod tamošnjeg stanovništva. Neki su produžili za Skadar i tamo dočekali kraj rata i slom fašističkih sila i njihovih satelita. U ljeto 1943. godine osniva se partijska ćelija koja preuzima cjelokupnu aktivnost i sprovodi sigurnu saradnju sa partizanskim jedinicama. Posebno se brinulo za vezu sa albans k i m p a r t i j s k i m o rg a n i m a i partizanskim jedinicama. Predsjednik ćelije bio je Nijazim Ziko Šarkić, čiji je brat Ramadan strijeljan 10. juna 1942. godine na Cijevni kod Kuća Rakića. Za potpredsjednika je izabran Ibrahim Drešević, a za sekretara Omer Salagić. Ubrzo su im se priključili saradnici koji su funkcionisali kao ilegalci. Tuzi su za sve vrijeme okupacije bile jedno od najsigurnijih veza sa KP Albanije i partizanskim pokretom sa Kosova i jedinicama NOV-a i djelovima slobodne Crne Gore. Sa velikom sigurnošću partizansko-partijski

funkcioneri Crne Gore su ih prema potrebi prebacivali jezerom do Skadra i Kosova i poslije obavljenog posla vraćali ih u njihova odredišta. Taj posao obavljali su hrabri ljudi, od kojih valja spomenuti Šaćira Otovića iz sela Vladne, Hasana-Cana Pepića i Mira Karadaglića iz Vranja. Čim je osnovana partijska ćelija osposobljena je prisna saradnja, i veza sa pokretom u Albaniji, naročito u Skadru. Tako su vidnu ulogu odigrali Podgoričani priključeni aktivnostima partije i oružanih jedinica, koje su djelovale u okolini grada. U oktobru 1944. godine Pavle Đurišić je sa svojim jedinicama u dogovoru sa albanskim i njemačkim satelitima pokušao da preko Tuzi ode u Skadar i tamo sačini plan eventualne odstupnice preko mora. Na Cijevni i mostu dočekali su ih građani Tuzi, predvođeni funkcionerima partije i ilegalnog pokreta. Đurišić je zaustavljen, ranjen u stomak i odveden u bolnicu na Kruševcu u Podgorici. To je bilo prvo i jedino ranjavanje prvog čovjeka četničkog pokreta u Crnoj Gori.

OSLOBOĐENJE

Tuzi su oslobođene 15. decembra 1944. godine. U oslobođenju su učestvovali Zetski odred i jedinice Korpusa narodne odbrane, jedna brigada Albanske armije i borci Petog bataljona sastavljenog od Tužana i ljudi iz okolnih sela. Slika učešća Tuzi u aktivnostima protiv okupatorske vlasti, ne bi bila potpuna ako u ovom prikazu ne pomenemo porodice i pojedince koji su dali ogroman doprinos. To su: porodica Murata Hasova Lekića sa suprugom Malićom rođe-

nom Mandić. Te njihovi sinovi Abdulah-Duljo, Mustafa- Cafo, Ismail-Biljo, Mahmut (poginuo kod Mojkovca 1944. godine kao partizanski borac), Hajrudin (kao vojnik zarobljen i do kraja rata ostao u logoru), Bajram, ćerka Šuka, sa petoro njene djece, internirana je u jedan od zatvora u Skadru. Bila je žena junak. Obraćajući se zloglasnom Hasanu Jusufiju da će platiti za sve zlo koje je učinio svome narodu, sačuvala je sebe i svoju djecu. Njen suprug Bećir i đever Bajram dali su vidan udio u tim ratnim okolnostima. Tu su sa velikim ličnim ugledom Ibrahim Drešević, Nijazim Šarkić, Omer Salagić i brojni aktivisti. Ne treba zaboraviti Omera Becića, Rustema Dreševića, Omera Taljanovića i druge. Od ponosnih žena su Malića Lekić, majka heroine Šuke i sinova, Badema-Balja Ramović, Anifa Mustafić. Takođe, moramo spomenuti ljude koji su dali svoj doprinos u ratu: Hasan Cano Drešević, Halil Drešević, Said Ramović, Abdulah Turusković, Feto Lekić, Feto Sujović, Hajdar Gilja, Zejnel Mustafić, Ahmet Krnić, Huso Drešević, Adem i Alija Tuzović, Selman Pecević, Hajdar Dajbabić, Mustafa Ljačević i drugi. U toku rata na strani partizanskog pokreta život su izgubili: Stevan Vukčević, Ramadan Šarkić, Mahmut Lekić, Lazo Vukčević, Bogdan Prelević, Ćazim Lekić, Mihailo Popović, Novica Pajović, Zejnel Kajošević, Ljubo Deljaj, Alija Bećović, Ljuca Gojčaj, Jusuf Cufo Čulić, Šeko Kajošević i Havulja Kajošević...

Arena

Fudbal

Budućnost odigrala prijateljsku utakmicu sa Vlaznijom

Remi pod Goricom Budućnost odigrala neriješeno sa Vlaznijom u prijateljskoj utakmici pod Goricom - 1:1. ,,Plavi“ su poveli u petom minutu preko Lazara Mijovića koji je realizovao akciju od golmana Dragojevića, dok je asistent bio Ivanović koji je vješto iskoristio kiks nekadašneg saigrača iz Sutjeske - Bulatovića. Meč je imao dobar tempo, bilo je lijepih akcija i duela, ali kako je vrijeme odmicalo falilo je snage sa obje strane, što je očekivano zbog rane faze priprema. Crnogorski šampion je propustio nekoliko prilika da udvostruči prednost, a kazna za promašaje stigla je u 65. minutu kada je ekipa iz Skadra izjednačila pogotkom Ćoba. Pogotku albanskog tima prethodila je slaba reakcija odbrane domaćina… - Rezultat je realan, a što se tiče igre - evidentno je da se vidio umor i da smo ranije

počeli sa pripremama od Vlaznije, jer je protivnik djelovao svježije i lakše je trčao poslije određenog perioda - rekao je trener Budućnosti Mladen Milinković za klupski sajt. - Mi smo u punom procesu rada, sparno vrijeme nakon kiše nam je dodatno otežavalo, ali možemo da budemo zadovoljni kako su se igrači odnosili prema obavezama. Na nama je da podignemo formu i kondiciju, a vjerujem da ćemo iz utakmice u

utakmicu da budemo bolj dodao je pedeset trogodišnji strateg. ,,Plavi“ su počeli u sastavu: Dragojević, Bogdan Milić, Babić, Adžić, Ražnatović, Mirković, Raičković, Terzić, Ivanović, Grbić i Mijović. Minutažu u nastavku dobili su: Pavličić, Đuričković, Vlahović, Muzurović, Sekulić, Vuković, Božović, Đukanović, Sava Milić i Globarević. D. K.

Nikšićani ubjedljivi u prvom pripremnom meču

Sutjeska krenula ,,petardom“

Podgorica Sutjeska

0 5

PODGORICA - Stadion: ,,DG arena“. Sudija: Martinović (Podgorica). Strijelci: Marušić u 21, Janjić u 34, Grivić u 68, Nikač 71. i Raičević

u 86. minutu. PODGORICA: Ivezić, Đajić, Čelebić, Ukšanović, Suzuki, Koreja, Vujović, Vukčević, Jovanović, Maraš, Muharemović, Adrović. SUTJESKA: Giljen, Pajović, Stijepović, Mitrović, Drinčić, Korea, Eraković,

Janjić, Marušić, Dias, Marković. Igrali su još: Ličina, Vlahović, Dubljević, Raičević, Matanović, Vuković, Dubljević, Bubanja, Nikač. Sutjeska je izvanredno krenula – Nikšićani su sa 5:0 savladali Podgoricu i najavili da će imati tim koji će opet juriti velike ciljeve. Sutjeska je bila dominanta praktično svih devedeset minuta i novi šef struke Milija Savović može biti i te kako zadovoljan viđenim. Zista odlično izdanje Sutjeske. Golovi u prvom poluvremenu su pali poslije sjajnih akcija -Marušiću je asistirao Janjić, a kod drugog gola, oni su zamijenili uloge. U 68. minutu Vuković je sa desne strane centrirao, na loptu je natrčao Grivić i lijepo pogodio za 3:0. Zatim se u listu strelaca upisao i novajlija Darko Nikač, da bi pobjedu krunisao Raičević. R. P.

Brzonogi napadač slobodan u izboru novog kluba

Gardašević napustio Lapi Hitronogi ofanzivac Sava Gardašević slobodan je u izboru novog kluba. Nakon osvojenog Kupa sa kosovskim Lapijem, što je bilo najveće iznenađenje u tamošnjem fudbalu, dvadeset osmogodišnji Podgoričanin odlučio je da promijeni sredinu. Brzonogi napadač ušao je u istoriju kluba iz Podujeva kao dio generacije koja je u vitrine donijela prvi trofej. Gardašević je tome dao veliki doprinos, a u finalu protiv Dukađinija bio je strijelac u penal seriji. Gardašević je prošao školu Budućnosti, a nosio je dres Mogrena, Rudara, Zete, Dečića, Mornara, Koma i Farašganja iz Bangladeša. D. K.

Neđelja, 20. jun 2021.

GRUPA F: ,,Elf“ nakon preokreta zgromio Portug Poraz od Francuske u prvom kolu, rano vođstvo Portugala u drugom, eliminacija na horizontu... Ništa ne može da uništi pobjednički karakter Njemaca - ,,elf“ je poslije preokreta zgromio aktuelnog prvaka Evrope (4:2) i završnicu ,,grupe smrti“ učinio neizvjesnom. Umjesto raspleta, pravi zaplet - Francuska ima četiri, Njemačka i Portugal po tri, Mađarska jedan bod. Njemačka je u grupi F važila za treću ekipu po kvalitetu, iza svjetskog i evropskog šampiona, ali je na ,,Alijanc areni“ u Minhenu dokazala da i dalje pripada vrhu. Moraće ,,samo“ da jučerašnju pobjedu ovjeri 23. juna protiv Mađara, a možda će joj biti dovoljan i bod. Portugal strahuje - u srijedu ne smije da izgubi od Francuske. ,,Manšaft“ je u velikom derbiju bio ofanzivniji od starta, postigao i pogodak preko Robina Gosensa koji je poništen zbog ofsajda, dok je šampion Evrope uglavnom čekao šansu iz kontri. Na taj način je i poveo u 15. minutu. Kristijano Ronaldo je glavom izbacio loptu iz šesnaesterca poslije prekida Njemaca i pokrenuo sjajnu kontru koju je nastavio Bernando Silva - vezista Mančester sitija je savršeno proigrao Dijoga Žotu, a briljantan trk Ronaldo završio udarcem u praznu mrežu. Bio je to njegov prvi pogodak protiv Njemačke u pet mečeva, 12. na evropskim prvenstvima, 107. u dresu Portugala. Prvi je fudbaler koji je postigao tri ili više gola na tri EP (2012, 2016. i 2021). Devetnaest puta se upisao u strijelce na velikim takmičenjima (EP i SP), od evropskih igrača samo Miroslav Klose ima takav učinak.

Njemačk odgovor Tabela 1. Francuska 2 1 1 0 2:1 4 2. Njemačka 2 1 0 1 4:3 3 3. Portugal 2 1 0 1 5:4 3 4. Mađarska 2 0 1 1 1:4 1 U posljednjem kolu (23. juna) sastaće se: Portugal - Francuska, Njemačka Mađarska.

Portugal je bio na dobrom putu da upiše drugu pobjedu na Euru, ali je ubrzo sve pošlo naopako. Njemačka je u roku od četiri minuta, od 35. do 39, stigla do preokreta. Autogolovima. Najprije je sopstvenu mrežu poslije ubačene lopte Gosensa

zatrezao Dijaš, a nakon još jedne efektne akcije ,,elfa“ sreće nije imao Gereiro. Portugal je postao prva evropska selekcija koja je dala dva autogola u jednom meču na velikom takmičenju. Pravi fudbalski blickrig u nastavku se pretvorio u rapsodiju ekipe Joakima Leva. Samo šest minuta igre u drugom poluvremenu trebalo je Njemcima da povedu 3:1. ,,Elf“ je potpuno ,,pomutio“ portugalsku odbranu, koja je nemoćno ispratila akciju u kojoj je Gosens centrirao sa

GRUPA A: Italija i Vels u Rimu započinju 3. kolo Evropskog prvenstva, Švajca

,,Azuri“ jure 30. vezani meč bez poraza Utakmicom Italije i Velsa počinje treće kolo Evropskog prvenstva. ,,Azuri“ su prva selekcija koja je osigurala plasman u nokaut fazu, a ujedno i jedan od timova koji su do sada najviše pokazali. Izabranici Roberta Manćinija ostvarili su dvije pobjede od po 3:0 i u današnji meč na Olimpiku (15h) ulaze rasterećeno. Ostrvljani, takođe, imaju dobar početak na turniru, četiri boda iz dvije utakmice i za prolaz grupe A dovoljno je da ne izgube u Rimu, premda idu dalje i sa porazom ukoliko Švajcarska ne savlada Tursku. - Nakon što je promijenio samo jednog igrača između prve i druge utakmice - Alesandra Florencija umjesto kojeg je zaigrao Đovani di Lorenco, očekuje se da Manćini u startnu postavu gurne svježe noge protiv Velsa. Andrea Beloti i Federiko Kijeza bore se za mjesto u napadu, dok povreda Đorđa Kijelinije nije ozbiljnije prirode i trebalo bi da bude spreman za osminu finala. Manćini nije zabrinut zbog izmjena koje planira, a na tu temu je rekao: U

Raspored 18.00 (Baku) - Švajcarska - Turska 18.00 (Rim) - Italija - Vels

ovom timu možete da promijenite glumce, ali scenario ostaje iste - podnio je raport iz italijanskog tabora novinar Paolo Menecući. Italija je u odličnoj formi. Na posljednjih 29 mečeva u svim takmičenjima nije osjetila gorčinu poraza, a u tom nizu ostvarila je 24 pobjede. Posljednji put je izgubila od Portugala u septembru 2018. godine. Ako izbjegnu negativan epilog u duelu sa Velsom, ,,azuri“ će izjednačiti svoju najdužu seriju bez poraza. To se dogodilo u periodu od novembra 1935. do jula 1939. godine kada su spojili 30 duela bez bez izgubljene utakmice. Italija je sa Manćinijem na klupi napravila veliki napredak. Nakon što je propustila prošli Mundijal, ekipa sada pokazuje izuzetne performanse i javnost na Apeninskom poluostrvu ima najviša očekivanja. ,,Plavi“ su definitivno jedan od glavnih konkurenata za tron

evropskog fudbala. - Imamo toliko opcija u napadu. Moramo da pružimo 100 odsto u svakoj utakmici. Slijedi još jedan važan test protiv Velsa i mi ćemo težiti da i to pobijedimo. Prošli smo grupu, ali to ne mijenja ništa. I momci sa klupe žele da se dokažu. Brojke nas ne opterećuju, ali bilo bi lijepo da ponovimo uspjeh davnih generacija po nizu bez poraza - ističe napadač Domeniko Berardi. Posljednje tri utakmice današnjih rivala odigrane na italijanskom tlu završene su pobjedama domaćina, uz gol razliku 11:1. Vels je na premijeri osvojio bod protiv Švajcarske (1:1), a zatim prikazao zapaženu igru u pobjedi nad Turskom (2:0). Bio je to nastup koji je vratio uspomene na 2016. godinu kada su popularni ,,zmajevi“ stigli do polufinala Evropskog

Arena

Neđelja, 20. jun 2021.

UEFA

čki or 2

Njemačka

Stadion: Alijanc arena Sudija: Entoni Tejlor (Engleska) Golovi: 1:0 Ronaldo u 15, 1:1 Dijaš (ag) u 35, 1:2 Gereiro (ag) u 39, 1:3 Haverc u 51, 1:4 Gosens u 60, 2:4 Žota u 67. Žuti kartoni: Haverc, Ginter (Njemačka)

Portugal

Njemačka

Patrisio Semedo Dijaš Pepe Gereiro Karvaljo (od 58. R. Silva) Danilo B. Silva (od 46. Sančez) Fernandeš (od 64. Mutinjo) Žota (od 83. An. Silva) Ronaldo

Nojer Ginter Humels (od 62. Džan) Ridiger Kimih Gundoan (od 73. Zile) Kros Gosens (od 62. Halštenberg) Haverc (od 73. Gorecka) Miler Gnabri (od 87. Sane)

ći protiv Italije. Želimo da se borimo i takmičimo protiv jakog rivala. Znamo da nam bod odgovara, ali idemo na pobjedu - ističe Pejdž.

NADA ZA ŠVAJCARSKU

prvenstva. Momci Roberta Pejdža i sada imaju lijepu šansu da prođu grupu. Za to je potreban makar bod na Olimpiku. - Veličanstvena pobjeda nad Turskom otvorila je Velsu mogunost plasmana u nokaut fazu drugi put zaredom. Ipak, četiri boda nijesu dovoljna. Potreban je makar remi u Rimu protiv najjače selekcije u grupi. Najmanji pad nivoa igre Italija bi nemilosrdno kaznila. Domaćin će bez sumnje nastojati da ovaj dio takmičenja završi sa stilom, ali i Vels vidi svoju priliku - kazao je Metju Hauart, reporter iz tabora Velsa. Selektor Pejdž ohrabren je nastupima u prethodna dva meča: - Ne možemo da planiramo ništa, a još bolje ako će četiri boda biti dovoljna za prolaz. Izabrali smo tim i formaciju koja će iza-

Francuska udarila u mađarski zid

Od 18 časova u Bakuu sastaće se Švajcarska i Turska. Selekcija Vladimira Petkovića ima šansu da prođe grupu, ali uslov je da pobijedi Tursku i nada se porazu Velsa od Italije. - Mislim da imamo dobre šanse za prolaz grupe. Sa četiri boda bili bismo u dobroj poziciji. Zavisi i od drugih timova, što se dešava u drugim grupama, ali ono što moramo da uradimo je da pobijedimo Tursku. I ne samo to - moramo da poradimo i na gol razlici koja igra važnu ulogu. Poslije utakmice vidjećemo da li će ti biti dovoljno - rekao je defanzivac ,,sajdžija“ Manual Akandži, koji brani boje Borusije Dortmund. Švajcarska nakon dva kola ima bod iz meča sa Velsom, ali i gol količnik koji nije ohrabrujući 1:4. - Što je tu je, moramo sa pokušamo da se izvadimo. Biće teško, ali pobjeda je naš jedini izbor dodao je Akanji. Turska je vezala dva poraza i samo puka teorija ostavlja joj prostor da ode dalje kao jedna od najboljih trećeplasiranih ekipa. U to malo ko vjeruje kada se pogleda tabela: nula bodova, gol razlika 0:5. - Šansa nije velika, ali postoji. Bilo bi pravo čudo da uspijemo, ali naše je da pokušamo. Predaja nije opcija - poručio je Šenol Guneš, selektor Turske. D. K.

Na ,,Puškaš arenai“ bilo je 1:1 veliki, zasluženi remi za Mađare, rezultat koji ih ostavlja u trci za plasman u osminu finala pred okršaj sa Njemačkom. ,,Trikolori“ su računali na cijeli plijen, ali moraju da se zadovolje bodom jer su na poluvremenu bili u zaostatku. U posljednjem kolu protiv aktuelnog šampiona Evrope Portugala odlučivaće sa koje će pozicije među 16 najboljih - i ako izgube, sa četiri boda vjerovatno bi bili među četiri najbolje trećeplasirane selekcije iz svih grupa. Mađarska je suzila prostor francuskim superzvijezdama, držala se rasporeda i taktike koja je otkrivala namjeru da se osvoji bod, ali i tako kompaktna Mađarska nije mogla da spriječi ,,trikolore“ da naprave šanse za gol. Prvu je imao Kilijan Mbape u 17. minutu, kada je na centaršut Dinja glavom sa 10 metara šutirao pored gola. Napadač Pari Sen Žermena pokazao je klasu u 31. genijalnim pasom petom za Karima Benzemu, koji je loše ,,poklopio“ loptu u najboljoj šansi Francuske u prvom poluvremenu. Mbape je potom zaprijetio udarcem iz šesnaesterca, a strpljivi i disciplinovani Mađari u nadoknadi dočekali svoju šansu i poveli - gotovo ni iz čega. Lijevi bek Atila Fiola iz prve je odigrao glavom do Rolanda

Završeno je drugo kolo Evropskog prvenstva, a Španija i Poljska su bez pobjede - dvije selekcije su u međusobnom duelu odigrale neriješeno u Sevilji (1:1). ,,Crvena furija“ je imala vođstvo, pa penal za drugu prednost, ali ni to nije bilo dovoljno da osvoji više od dva boda u dosadašnjem dijelu turnira. Tragičar meča bio je Moreno, koji je iznudio, a potom promašio jedanaesterac u 57. minutu. Poljska je izdržala pritisak, a do prvog boda stigla je zahvaljujući Levandovskom koji je postigao 67. gol u dresu reprezentacije. Samo što je krenula utakmica dogodila se sporna situacija Sviderski je pao u kaznenom prostoru, ali nije reagovao ni sudija Orsato, ni arbitri iz VAR sobe. Poljaci su uputili prvi udarac, uradio je to Klih, ali je loptu poslao preko prečke. Jak tempo nametnut je na startu, a Španija je brzo zaposjela teren i vratila protivnika dublje na svoju polovinu. Nekoliko puta je zaprijetila ,,crvena furija“ sa distance, ali nijedan od tih pokušaja nije bio dovoljno dobar da promijeni rezultat. Ipak, to je bila najava vođstva domaćina od 25. minuta - Morata je na kritike za promašaje iz prošlog meča odgovorio golom, koji je prvo poništen, pa priznat nakon što je video-tehnologijom usta-

UEFA

Šampion Evrope se izvukao u Budimpešti u prvom kolu, prvak svijeta nije - Mađarska je osvojila bod protiv Francuske, prvi u ,,grupi smrti“, nakon što se 90 minuta branila protiv prvog favorita prvenstva Starog kontinenta.

Portugal

arska sa Turskom u Bakuu

GRUPA F: Iznenađenje u Budimpešti - šampion svijeta uzeo samo bod

gal, zaplet pred posljednje kolo

lijeve strane, a Kaj Haverc zatresao mrežu. Njemci su to - kad krenu, onda melju. Portugal nije mogao da se sastavi, vezni red bio je nevidljiv, a Ronaldo rijetko dolazi u kontakt sa loptom. Spektakularno je igrala Njemačka i zasluženo došla do 4:1 - na asistenciju Kimiha u 60. je pogodio Gosens, čime je nagrađen za vrhunsku partiju. Portugalski sistem razbijen je u paramparčad, ali je ,,selesao“ uspio da makar sačuva čast. Asistencija Ronalda i pogodak Žote za 4:2 u 67. minutu... Ne. K.

Fudbal

Mađarska

Salaja, mladi napadač kompletirao dupli pas, a lijevi bek domaće selekcije prohujao pored Luke Dinja i savladao Uga Ljorisa za eksploziju na ,,Puškaš areni“. Drugim pogotkom Fiole za reprezentaciju prekinut je niz od 527 minuta tokom kojih Francuska nije savladana u svim takmičenjima. Šokantno vođstvo selekcije koja je nekada nosila nadimak ,,laka konjica“ natjerala je Francuze na još žešću ofanzivu, a izjednačenje je stiglo brzo. Mađarski igrači loše su reagovali poslije duge lopte Ljorisa kojom je ,,gađao“ Mbapea,

snažni napadač dobio duel, uputio loptu u peterac gdje je Orban bio u raskoraku i otklonio opasnost samo na nekoliko sekundi - Antoan Grizman bio je na pravom mjestu i došao do sedmog pogotka na evropskim šampionatima. Samo Kristijano Ronaldo (11) i Mišel Platini (9) imaju bolji učinak. Mijenjao je Didije Dešan, tražio napadačku postavu koja će još jednom probiti mađarski zid, ali srčani domaćin je na krilima frenetične podrške izdržao - Gulači je odbranio opasan šut Mbapea, što je do kraja bila i jedina velika šansa za šampione svijeta... Ne. K.

Francuska

Stadion: Puškaš arena Sudija: Majkl Oliver (Engleska) Golovi: 1:0 Fiola u 45.+2, 1:1 Grizman u 66. Žuti kartoni: Botka (Mađarska), Pavar (Francuska)

Mađarska

Francuska

Gulači Botka Orban At. Salaj Nađ Nego Klajnhejsler (od 84. Lovrenčič) Šafer (od 75. Čeri) Fiola Ad. Salaj (od 26. Nikolić) Šalaj

Ljoris Pavar Varan Kimpembe Dinj Pogba (od 76. Toliso) Kante Rabio (od 57. Dembele, od 87. Lemar) Grizman Mbape Benzema (od 76. Žiru)

Grupa E: Španija i Poljska remizirale u Sevilji na kraju 2. kola

Leva umirio ,,furiju“ Španija

Poljska

Stadion: u Sevilji. Sudija: D. Orsato (Italija). Golovi: 1:0 Morata u 25, 1:1 Levandovski u 54. Žuti kartoni: Klih, Moder, Jozvjak (Poljska).

Grupa E 1. Švedska 2 1 1 0 1:0 4 2. Slovačka 2 1 0 1 2:2 3 3. Španija 2 0 2 0 1:1 2 4. Poljska 2 0 1 1 2:3 1 U narednom kolu (23. juna) sastaće se: Slovačka - Španija, Šveska - Poljska

novljeno da je regularan. Nastavili su momci Luisa Enrikea da pritiskaju, a jedan od napada presjekao je Glih, dok je Moreno iz slobodnog udarca bio neprecizan. Poljaci su pokušali da urade nešto više u finišu poluvremena - Levandovski je lijepo odigrao za Sviderskog koji se nije najbolje snašao na par metara od mreže, a u 43. minu-

tu su akteri zamijenili uloge. Sviderski je opalio sa dvadesetak metara, a na odbijenu loptu natrčao je Levandovski koji nije pogodio iz situacija iz kojih obično ne griješi. Nastavak je počeo nešto ležernije, s tim što su Poljaci bili svjesni da moraju da idu na rizik. Izašli su visočije, a to se isplatilo u 54. minutu kada su izjednačili. Ko bi drugi nego Levandovski. Najbolji fudbaler ekipe Paula Souze bio je najviši u skoku i glavom savladao Simona. Tri minuta kasnije Poljaci su preživjeli veliki šok. Nakon gledanja video snimka sudija

Španija

Poljska

Simon Ljorente Laporte P. Tores Alba Koke (od 68. Sarabia) Rodri Pedri Moreno (od 68. Ruiz) Olmo (od 61. Tores) Morata (od 87. Orjazabal)

Šćensni Berešinski Glik Bednarek (os 85. Davidovic) Jozvjak Moder (od 85. Lineti) Klih (od 55. Kozlovski) Puhač Sviderski (od 68. Frankovski) Zjelinski Levandovski

Orsato je dosudio penal za Španiju, ali izvođač nije bio na visini zadatka - Moreno je pogodio stativu. Enrike je poslao svježu krv sa klupe, upirao je njegov tim, ali bez efekta. Poljska se odbranila i ostala neporažena. Španija će u posljednjem kolu tražiti prolaz protiv Slovačke, a Poljaci u meču sa Švedskom. D. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 20. jun 2021.

Podgorički klub se oprostio od Ivanovića

DAN ODLUKE: Crno

Budućnost Voli će uvijek biti tvoja kuća

Nema fokus na osm

PODGORICA - Nakon prelaska Nikole Ivanović u Crvenu zvezdu uslijedile su burne reakcije u Podgorici. KK Budućnost Voli izdao je danas, povodom odlaska crnogorskog reprezentativca u redove velikog rivala, saopštenje koje prenosimo u cjelosti: - Nikola nakon osam godina napušta naš klub. Džoni je bio sinonim Budućnost Volija, igrač u čijim maestralnim partijama smo uživali dugi niz godina. Nikola, činio si godinama da se ponosno osjećamo, da jedan ,,naš mali iz Šargarepe“ predvodi ,,plavo-bijele“ i u ABA ligi i u Evropi. Upravo si ti bio ključan čovjek u najvećem sportskom uspjehu kluba i time si zaslužio mjesto među najvećim. Želimo ti puno sreće u daljoj karijeri i profesionalnom angažmanu, znaš da će Budućnost uvijek biti tvoja kuća. Uprava kluba je sve uradila da zadrži Nikolu, ali iskreno nije imala ni šansu da uspije u tome. Ipak, prioritet mu je bilo igranje u Evroligi. Molimo navijače Budućnost Volija da bez obzira na to sto su teško prihvatili informaciju o njegovoj novoj igračkoj adresi spuste tenzije, jer je to pravi način da dostojanstveno podrže Klub u susret novoj sezoni i novim pobjedama. A Nikola, kao i svi igrači, ima pravo da ide gdje misli da mu je bolje. Na kraju krajeva, kada se osvrnemo iza sebe... ovo jeste samo sport - kaže se u saopštenju KK Budućnost Voli.

PODGORICA – Nakon četiri dana i tri kola danas će biti završena grupna faza Evropskog prvenstva za košarkašice. Četiri najbolja tima (pobjednici grupa) izboriće direktan plasman u četvrtfinale, četiri tima završavaju nastup, dok će osam ekipa (drugoplasirani i trećeplasirani) imati priliku da kroz osminu finala traže šansu za nastavak takmičenja. Crna Gora teoretski može biti i prva i posljednja, mada je realno da pobjedom protiv Grčke osvojimo treće mjesto, čime bi u osmini finala imali za rivala drugoplasirani tim iz grupe A gdje su Španija, Bjelorusija,

Branko Milisavljević u stručnom štabu Bogavca

PODGORICA - Novi član stručnog štaba KK Podgorica je Branko Milisavljević. Četr-

deset četvorogodišnji stručnjak biće saradnik novog trenera Nebojše Bogavca.

Milisavljević je tokom igračke karijere promijenio dosta klubova, a igračku afirmaciju stekao je u dresu Borca iz Čačka, za koji je igrao četiri sezone i bio najbolji strijelac tadašnje Juba lige u sezoni 1999/2000. Bio je i član Partizana, a najveći dio karijere nekadašnji plejmejker proveo je u Grčkoj i Francuskoj. Trenersku karijeru Milisavljević započeo je 2015. godine u beogradskom Radničkom, da bi dvije godine kasnije otišao u ekipu Monte iz Švajcarske. Radio je kao trener juniora u Megi, a nakon samo jedne sezone u kojoj je napravio sjajne rezultate i ovaj tim odveo do drugog mjesta na finalnom turniru juniorske Evrolige postao je prvi trener OKK Beograda. R. P.

Iz Karate saveza Crne Gore

NBA

Podgorica angažovala novog trenera

Prekinuta redovnoj

NBA - Klipersi u finalu Zapada

Terens Man je lider Klipersi su u finalu Zapada! Tim iz Los Anđelesa izbacio je iz dalje borbe Jutu, dok će o finalu Istoka odlučivati u majstorici košarkaši Filadelfije i Atlante. Ekipa iz Los Anđelesa u trijumfu od 131:119 nije mogla da računa na povrijeđenog Kavaja Lenarda, ali je imala drugog aduta - Terens Man postigao je 39 poena , koliko i Donovan Mičel u poraženom timu.

Formula 1 - Velika nagrada Francuske

Ferstapenu pol, Hamilton drugi PODGORICA - Mercedes će gledati u leđa Red Bulu!

Gasol na OI Pau Gasol nastupaće na OI u Tokiju, košarkaška legenda je na proširenom spisku putnika španskog nacionalnog tima, a ako bude zdrav upravo će se u Aziji oprostiti od sporta! Zanimljivo je da Gasolu samo zlato sa OI nedostaje u bogatoj karijeri. Selektor Serđo Skariolo objavio je spisak od 18 reprezentativaca, čak osam koji su osvojili zlato na SP prije dvije godine u Kini. Na spisku su ,,zlatni“ Rubio, Ljulj, Fernades, Klaver, Vili i Huanćo Ernangomes. Od debitanata tu su Garuba i Martines. ,,Furija“ će na OI igrati u grupi sa domaćinom, Argentinom i pobjednikom turnira iz Kaunasa. R. A.

Mark Ferstapen osvojio je pol-poziciju pred današnju trku za Veliku nagradu Francuske. Timske kolege Luis Hamiltom i Valteri Botas krenuće sa druge, odnosno treće pozicije danas od 15 sati. Red Bul je juče mogao da slavi jer je Serhio Peres, šampion od prije dvije sedmice u Azerbejdžanu, bio četvrti. Uz njega je vozač Ferarija Karlos Sainc, a na visokom 6. mjestu je Pjer Gasli iz Alfa Taurija. Među deset su Lekler, Noris, Alonso i Rikardo. U Fracuskoj su na stazi juče bila dva incidenta zbog čega će Japanac Cunoda startovati

sa posljednjeg mjesta, Šumaher sa 15. Njemački vozač je imao problema sa bolidom,

koji bi možda mogao da ugrozi njegov današnji start u Francuskoj. A. M.

PODGORICA - Izborna skupština Karate saveza Crne Gore prekinuta je zbog nedostatka kvoruma. Prethodno je održana redovna Skupština i u njenom radu učestvovalo je 26 delegata sa pravom glasa. Skupština je jednoglasno usvojila izvještaj predsjednika Upravnog odbora Ivana Krstajića o radu Karate saveza za 2020, kao i finansijski i izvještaj revizora. Jednoglasno je usvojen i Plan i program rada za 2021. godinu. Skupština je u punopravno članstvo primila Karate klub Tempo iz Herceg Novog. Izborna skupština bila je planirana pola sata nakon redovne sjednice i delegati su trebali da biraju predsjednika između

Uzbudljive kvalifikacije za VN Njemačke

Zarko pomjerio zemljaka Kvartarara PODGORICA - Đoan Zarko počeće trku za Veliku nagradu Njemačke sa pol-pozicije. Vozač Pramak Dukatija šesti put startovaće kao prvi u ,,kraljevskoj klasi“ jer je u završnici kvalifikacija ostvario najbrže vrijeme (minut 20 sekundi i 236 stotinki) i prekinuo niz od pet pol-pozicija Fabija Kvartarara. Vozač Jamahe do pred sam kraj imao je najbolje vrijeme, ali

Neđelja, 20. jun 2021.

Arena

Sportski miks

ogorske košarkašice danas igraju sa Srbijom na kraju grupne faze Eurobasketa

a predaje, svakako minu finala Kalkulacije Pred današnje posljednje kolo grupne faze postoji više kombinacija, tako da Crna Gora teoretski može biti i prva i posljednja. Bez osmine finale ostajemo samo ako Grčka savlada Italiju sa 15 ili više razlike. Prvo mjesto osvoŠvedska i Slovačka (a svi trenutno imaju isti skor 1-1). Ali prije osmine finala koje je na programu sjutra, naše košarkašice očekuje duel protiv Srbije. Naravno, Srbija je prvi favorit u našoj grupi, jedan od favorita šampionata, iako je u prva dva meča

Grupa B DANAS 12.00 – Crna Gora – Srbija 18.00 – Grčka – Italija 1.Srbija 2. Italija 3. Crna Gora 4. Grčka

jićemo ukoliko bi napravili iznenađenje i savladali Srbiju sa 33 poena viška, dok smo drugi u dvije varijante. Prva je ako Grčka pobijedi Italiju, a mi bilo kojom razlikom savladamo Srbiju ili ako Italija pobijedi, a Crna Gora slavi protiv Srbije sa najmanje 11 poena razlike... pokazala da je daleko od one ekipe koja je bila u evropskom vrhu posljednjih godina. - Očekivanja su da popravimo našu igru. Iskoristili smo slobodan dan i trening da radimo na greškama koje smo pravile protiv Grčke i protiv Italije. Očekujem da

popravimo nivo igre i da se spremamo za poneđeljak za osminu finala. Svakako moramo sačekati sve utakmice da se završe da saznamo protivnika i ostalo. Protiv Srbije očekujem da se borimo i da ispravimo greške - kaže selektorka Jelena Škerović.

Srbija je među favoritima za medalju. Pokazala je to i sjajnim preokretom na startu protiv Italije. Međutim, naše djevojke ne žele da se predaju unaprijed i vjeruju da mogu ostaviti dobar utisak. - Svjesne smo da je Srbija jedna od boljih ekipa na

ovom prvenstvu, a mi ćemo dati sve od sebe, spremamo se za tu utakmicu. Razmišljamo i o meču odluke koji nas čeka u poneđeljak. Ipak idemo korak po korak, prvo Srbija - ističe Bojana Kovačević, centar ,,crvenih“, koja upravo u Španiji već

2 2 2 2

2 1 1 0

0 1 1 2

171:132 158:147 131:132 106:155

4 3 3 2

godinama gradi karijeru. Poseban problem protiv Italije našem timu stvorio je presing rivala po čitavom terenu. Realno je očekivati da slično pokuša i Srbija, koja je prepoznatljiva po sličnom sistemu igre i presingu svih 40 minuta, koji forsira Marina Maljković. Zato je pripremljeno dosta varijanti za prenos lopte i organizaciju napada. - Mi smo radili na tome da odgovorimo na pritisak protiv plejmejkera, sjutra ćemo vidjeti da li će nam to pomoći. Ideja je da se i ostali igrači uključe u prenos lopte i da nakon toga nastavljamo akcije i da igra se nastavi iz tog prenosa lopte - poručuje Škerović. Agresivnu igru rivala očekuje i Bojana, koja će imati veliki posao u reketu. - Srbija je takođe ekipa koja igra presing čitav meč, imali smo ovaj trening danas i pokušali da se pripremimo za to. Pokušaćemo da ispravimo te greške protiv Srbije, kako bi nam u poneđeljak bilo lakše da pobijedimo u toj utakmici – naglasila je Kovačević. R. P.

a Izborna skupština, na sve odluke jednoglasno

dva kandidata - dosadašnjeg prvog čovjeka Krstajića i Predraga Perkovića. - Grupa delegata, koja je podržala Perkovića, nije se pojavila na Izbornoj skupštini - saopšteno je iz Karate saveza. Nakon što je, provjerom doku-

mentacije, verifikaciona komisija konstatovala da je prisutno 17 delegata, od kojih 16 ima pravo glasa, utvrđeno je da nema kvoruma (17 delegata sa pravom glasa). - Treba napomenuti da su Izbornu skupštinu, pored poje-

dinih klubova koji su bili prisutni na redovnoj sjednici, bojkotovala i četiri kluba koji su kandidovali Perkovića za predsjednika (Mawashi Nikšić, Mawashi Tivat, Rei iz Ulcinja i Stari grad Budva). Prisutnim delegatima obratila su se oba kandidata za predsjednika, piše u saopštenju Karate saveza. Navodi se da je predsjednik Skupštine Vladimir Joković konstatovao zaključke verifikacione komisije i nakon što nije odobrio zahtjev pojedinih prisutnih delegata da se obrate prisutnima, proglasio sjednicu završenom. - Do izbora novog, funkciju predsjednika obavljaće Ivan Krstajić - piše u saopštenju.

Turnir treće grupe Evro-afričke zone Fed kupa

Crnogorke sedme Ženska teniska reprezentacija Crne Gore kao sedmoplasirana završila je nastup na turniru treće grupe Evro-afričke zone Fed kupa u Viljnusu. Crnogorske teniserke su juče u meču za sedmo mjesto pobijedile Alžir

2:1. Vođstvo selekciji Alžira donijela je Ines Bekrar pobjedom protiv Tee Nikčević 6:3 i 6:0. Izjednačila je Divna Ratković, koja je bila bolja od Lide Benkadur 6:4, 3:6 i 7:5. U odlučujućem meču, u duelu dublova, Nikčević i Ratko-

vić pobijedile su Benkadur i Jasmin Budjadi 6:3, 5:7 i 6:1. Crnogorske teniserke nastup na turniru završile su sa četiri pobjede i porazom. Takmičenje u grupi završile su kao drugoplasirane, sa dva trijumfa i porazom. Savladale su Azerbejdžan 3:0 i Namibiju 2:1, dok su poražene od Južne Afrike 3:0. U razigravanju za plasman bile su bolje od Makedonije i Alžira.

Najbolja crnogorska odbojkašica karijeru nastavlja u Poljskoj

Tanja Bokan potpisala za Palac iz Bidgošća PODGORICA – Nakon godinu pauze, uzrokovane odustajanjem njenog posljednjeg kluba od Prve lige, italijanske Kazerte, zbog finansijskih problema, ali prije svega zbog porodičnih razloga i smrtnog slučaja u porodici, Tanja Bokan se vraća odbojci, na radost svih ljubitelja ovog sporta u Crnoj Gori.

ga je nadmašio Zarko sa 11 stotinki. Aleš Espargar bio je treći i prvi je vozač Aprileje koji je nakon 21 godine omogućio svom timu jednu od startnih pozicija. Džek Miler startovaće sa četvrte, Mark Mar-

kes sa pete, a sa šeste pozicije Migel Oliveira... Šampion Đoan Mir danas će od 13.55 sati početi trku sa 17. mjesta, a Maverik Vinjales sa 21, zbog žute zastave. Valentino Rosi je 16... A. M.

Najbolja crnogorska odbojkašica će naredne sezone igrati u Poljskoj, u Palacu iz Bidgošća, klubu koji je bio šampion i osvajač nacionalnog Kupa. - Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo raditi zajedno i pokušati da ostvarimo najbolje moguće rezultate sljedeće sezone. Jedva čekam da se ubrzo vidimo – poručila je Tanja Bokan u video

poruci navijačima poljskog tima. Palac, u prevodu palata, je prošle sezone bio deveti u pr-

venstvu, dok je u Kupu eliminisan u osmini finala. Klub iz Bidgošća je bio šampion 1993. godine, Kup Poljske je osvajao

tri puta (1992, 2001, 2005), a Superkup jednom (2005). - Tanja je vrlo iskusna odbojkašica koja je igrala u mnogim vodećim svjetskim ligama. Igra na poziciji primačice servisa, ima jak napad. Vjerujem da će biti velika podrška u napadu za našu ekipu – kazao je trener Palaca Pjotr Matela. Tanja Bokan je pretprošle sezone igrala prvo u Kini (Džeđang), a potom na Filipinima (Čeri Tigo Krosovers), gdje je sezona prekinuta zbog korona virusa. Prije Kine i Filipina, Tanja Bokan je igrala za matičnu Luku Bar, Spartak, Soverato i Pezaro (Italija), Miluz i Kan (Francuska), Azerail (Azerbejdžan), Hamamicu (Japan) i Pepsivo S. J. (Indonezija).

Arena

20 Rukomet/Vaterpolo

Neđelja, 20. jun 2021.

D. MALIDŽAN

Reprezentativka Itana Grbić vidi dobre signale pred put za Tokio

Lijepo je znati za koga se boriš PODGORICA - Meta je ista, ali odstojanje nije. Približavaju se Olimpijske igre i polazak ,,lavica“ u Tokio, a želja se za milimetar nije promijenila. Naš tim radi od početka kvalitetno, sve djevojke sa šireg spiska na koje računa selektorka Bojana Popović su tu, a vrlo brzo će otputovati u Mađarsku. U Erdu će testirati snagu sa domaćinom i reprezentacijom Brazila. - Motiva ne fali, posebno sada jer su u pitanju Olimpijske igre. Lijepo je znati da se boriš za tim i za državu. Sa istom energijom, atmosferom i željom pristupili smo početku priprema. Svjesni, naravno, da smo ostvarili veliki san u martu kada smo se plasirali na Igre. Ne želimo da pregorimo u toj ogromnoj želji, a sigurna sma da nećemo - kazala je Itana Grbić koja je prije pet godina bila na širem spisku za OI u Brazilu. Lijepo je vidjeti, kaže igračica Budućnosti, zdravu atmosferu i maksimalno davanje svih na svakom treningu. I to je adut za najveći spektakl. - Kada je reprezentacija u pitanju sve je na najvećem nivou. Uvijek je ista slika, tako da o motivima ne treba previše pričati. Prvu provjeru ,,lavice“ su imale

Strpljenje

Kakav dan! U Novom Selu, kod Mare i Soke, na prelijepom ranču, reprezentativke sa stručnim prije dva dana sa mlađim koleginicama iz juniorskog tima. - Mislim da je taj meč juniorkama mnogo više donio, prije svega da vide gdje su i koliko još moraju da rade za Evropsko prvenstvo. Sa druge strane, i nama je sve to dobrodošlo, da isprobamo neke stvari. Utakmica je, mogu slobodno da kažem, bila takmičarska, sa semaforom, sudijama... Ali opet sve to što smo uradili ne može da nam da neku realnu sliku. Mislim da ćemo do prave

štabom su bile ugošćene i pune utisaka vratile se svojim kućama. - To su naše zlatne ,,lavice“. Lijep ambijent, dobro društvo i šta reći dalje... slike doći na turniru u Mađarskoj. Prije svega vidjećemo gdje smo i na kojim stvarima, do odlaska u Tokio, možemo da poradimo. Zaista jedva čekam turnir, jer je za nas svaka utakmica važna. Uporedo analiziraju i rivale na OI. Možda malo više one koji ne dolaze iz Evrope. - Sa Angolom i Japanom smo igrali, a imaćemo svježiji materijal koji će nam pomoći za pripremu. Sigurna sam da ćemo ih dobro spremiti. Ne

Sjajna sezona je iza Itane Grbić. Ustvari iz sezone snova stigla je na prvi trening nacionalnog tima. Jedva je čekala da krene priča oko Tokija. - Iskreno, nikad ljepše se nijesam osjećala. Prije pet godina bila je u priči oko Rija. - Tada sam znala, koliko god da dam, prednost imaju starije igračice. Sad znam, konkretno da sam u martu nešto uradila i da je ostao doprinos. Sedam godina sam već u reprezentaciji, čekala sam šansu i bila strpljiva. sumnjam u naš pravi pristup, mada je glupo pričati o tome, jer dobro znamo kakvu težinu i snagu nose Olimpijske igre. Crnogorski rukometni tim je respektabilan i pokazao je u martu koliko i oslabljen može daleko da ide. Iskustvo i mladost je karta na koju Popović i Maja Savić mogu da igraju. - I to i što u ekipi imamo zdravu konkurenciju i atmosferu. Dobro je što je tako, odnosno što nema neza-

dovoljnih ili zavidnih. Mi, malo mlađe, pratimo iskusnije, koje znaju kako se dolazi do medalja. Osvajale su odličja što je veliki plus za kompletnu ekipu. I one su se uklopile sa nama, našom energijom, spojili smo što je bila dobitna kombinacija u martu na kvalifikacionom olimpijskom turniru. Pratimo ih, učimo iz njihovih primjera, a one su se prilagodile i zbog nas vratile na početak priče. Nema dana da djevojke, koje imaju iskustvo Igara, ne podijele sa debitantima poučnu priču iz Londona ili Rija. - I djevojke nam prenose

iskustva, ali i Maja kao najbolje lijevo krilo i Bojana kao nekada najbolja igračica svijeta. Obje su posljednje utakmice odigrale na Igrama u Londonu i oprostile se medaljom. Bojana nam je ispričala da je bila spremna šest trofeja Lige šampiona da zamijeni učešćem na Olimpijskim igrama. Mislim da je sa ovim sve rečeno. Vidjeli ste suze Jovanke Radičević i Majde Mehmedović kada smo se plasirali na OI. Iskrena sam kada kažem da imamo od koga da učimo i to kroz najbolje primjere naših igračica i trener. A. M.

Rukometašica Katarina Džaferović jedva čeka početak EP za juniorke

Pionirke Budućnosti I (2006. godište i mlađe) osvojile titulu

Riješile derbi i podigle trofej PODGORICA - Pionirke Budućnosti I (2006. godište i mlađe) osvojile su titulu prvaka Crne Gore. U posljednjem meču sa vršnjakinjama iz Berana 2003 bio im je dovoljan bod da ovjere titulu, ali igračice Tatjane Jerami-

nok i Marine Rakočević željele su trijumfom da stave tačku na sezonu. I uspjele su pobijedile su 12:11. Beranke su odlično igrale, na tri minuta prije kraja izjednačile (10:10), ali sa dva brza gola ,,plave“ su se vratile na pravi put i zasluženo podigle trofej. Najefikasnija u

Dejan Lazović na putu da oporavi ruku

Nova terapija 2. jula PODGORICA - Dejan Lazović završio je prvi dio priče oko problema sa šakom - prije dva dana primio je plazmu, a nova (ista) intervencija zakazana je za 2. jul. Golman ,,ajkula“ nije otišao sa nacionalnim timom u Italiju,

a neće biti na spisku putnika za finalni turnir Svjetske lige u Tbilisiju. Problemi sa zglobom desne ruke (šaka) pojavili su se još u Francuskoj u kapici Marseja, ali je ovaj sjajni golman izdržao sve i nadjačao bol koji i sada osjeća.

posljednjem meču posljednjeg turnira u Podgorici bila je Elena Mitrović sa sedam golova, gol manje u ekipi iz Berana postigla je Anđela Guberinić, četiri je dala Nina Ramusović, koja je sjajno odigrala kompletnu sezonu u Pionirskoj i Drugoj crnogorskoj ligi. A. M. - Sjutra krećem sa treninzima. Sve mogu da radim, osim da branim, jer imam longetu na desnoj ruci. Nadam se da ću već nakon 2. jula početi da radim sa ekipom - kazao je Lazović. ,,Ajkule“ su od juče u Italiji, gdje sparinguju sa domaćim timom. Po završetku priprema nastaviće put za Gruziju gdje ih od 26. juna do 1. jula očekuje nastup na završnom turniru SL. A. M.

PODGORICA - Juniorke sa trenerom Tatjanom Jeraminok polako slažu kockice za 9. jul kada je zakazan početak Evropskog prvenstva u Sloveniji. Prvu provjeru već su imale sa seniorskom ekipom, a uskoro ih čekaju dva meča u Bijelom Polju sa reprezentacijom Srbije. - Odlično radimo, spremamo se punom parom i iskreno imamo velika očekivanja za ono što nas čeka u Sloveniji. Odradili smo već jedan kontrolni meč, koji nam je poslužio da vidimo gdje smo u ovom trenutku, a ujedno je to bio i prvi meč u ovom sastavu. Znamo na čemu još treba da radimo, a imamo vremena do početka šampionata da popravimo neke stvari - kazala je Katarina Džaferović, ljevoruka igračica Budućnosti. Atmosfera je dobra, djevojke se manje- više poznaju, generacijski su blizu, što olakšava rad. Posebno se raduju utakmicama i izazovima koji tek predstoje. - Svaka provjera je dragocjena, a sigurna sam da će nam značiti posljednje dvije pred početak šampionata. Talentovana rukometašica pričala je i o tremi, kao o nečemu što prati mladi tim, ali i adrenalinu koji pokreće.

A. MARKOVIĆ

Imamo velika očekivanja

- Prije svega atmosfera je sjajna, što je polazna osnova za sve. Ova generacija je zaista vrijedna i spremna da pruži maksimum, a nadam se da ćemo imati priliku još jednom da se okupimo za neko veliko takmičenje. U svakom slučaju, radujemo se početku šampionata i obavezama koje nas čekaju. A. M.

Kažanegra i Vujačić dobile značku IHF PODGORICA - Anđelina Kažanegra i Jelena Vujačić dobile su IHF značku. Djevojke koje su prošle godine u Danskoj sudile na EP i vodile meč za treće mjesto između Danske i Hrvatske, u Gruziji su položile potrebne testove za značku Svjetske ru-

kometne federacije. Priznanje je stiglo u pravi čas jer bi mogle da se nađu na listi sudija za Svjetsko prvenstvo krajem godine u Španiji. U društvu naših djevojaka bio je generalni sekretar RSCG Emir Bešlija koji je vodio program u ime IHF-a. A. M.

Feljton

Neđelja, 20. jun 2021.

SLOVO O STEĆCIMA

U BiH blizu 60.000 stećaka, u Crnoj Gori „samo“ 3.049 Predrag Malbaša i Tijana Samardžić pišu da „kultura stećaka pripada razdoblju počev od 12. do kraja 16. vijeka i svojom pojavom, ukupnim osobinama i prostorom na kojem se pojavljuje nema direktnih istorijskih uzora. To je neobična, impresivna, zagonetna i nedovoljno pojašnjena kulturološka pojava pa se može tvrditi da stećci predstavljaju jedinstveni i unikatni fenomen u evropskoj i svjetskoj kulturi” (feljton „Stećci u Crnoj Gori”, Dnevni list Vijesti, 15. jul-7. avgust 2010). U prvoj fazi od kraja 12. pa do 14. vijeka javljaju se oblici ploče i sanduka, a zatim varijeteti tih oblika, da bi se od 14. do 16. vijeka pojavio novi oblik - sljemenik. Najkasnije se od sredine 15. do 16. vijeka javlja oblik stuba, što se vezuje za orijentalno porijeklo uspravnog nišana (isto). „Stećci su istinske srednjovjekovne slikovnice u kamenu, sa reljefima koji prikazuju vjersko znamenje, ljudske likove, životinje, biljne ornamente. Na stećcima se krije ogromno likovno blago sa scenama na kojima pobjeđuje život i svakodnevna borba za opstanak. Iz motiva na reljefima mogu se iščitati uticaji romaničkog i gotičkog umjetničkog kruga, ali i nasljeđe slovenske mitologije i drevne antike“ (isto). „Ranije su se centralnoj Bosni najčešće upotrebljavali izrazi mramor i mramorje a u zapadnoj Bosni i većem dijelu Hercegovine mešhed ili ma-

Stećak na Bokovu, iznad sela

Stećak na groblju na Čevu

Naziv stećak vuče porijeklo od riječi stojećak. Ranije su se u centralnoj Bosni najčešće upotrebljavali izrazi mramor i mramorje a u zapadnoj Bosni i većem dijelu Hercegovine mešhed ili mašet. Za istočne krajeve Bosne i Hercegovine i za Crnu Goru karakterističan naziv za nekropole stećaka bio je grčka groblja S. ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Stećak pored crkve u Resni

šet. Za istočne krajeve Bosne i Hercegovine i za Crnu Goru karakterističan naziv za nekropole stećaka bio je grčka groblja. Termine biljeg, kâm, zlamen i vječni dom nalazimo u natpisima sa stećaka a čitave nekropole često se nazivaju kameni spavači, svatovski ili bogumilski grobovi, rimska,

divska ili džinovska groblja. Naziv stećak vuče porijeklo od riječi stojećak, u značenju nečeg uspravnog, trajnog, velikog i vječnog” (isto). „Nauka je razvrstala stećke u razne osnovne i prelazne oblike. Prema položaju na terenu stećci su podijeljeni na dvije grupe - ležeće koji čine preko 95 odsto ukupnog broja svih poznatih stećaka i stojeće. Osnovne varijante ležećih stećaka su ploča, sanduk, kojih ima najviše čak 61 odsto, zatim sljemenjak, dok su stojeći stub, stela i krst“ (isto). Ovi nijemi svjedoci prošlosti uprkos značaju koji imaju, po pravilu nijesu zaštićeni na za-

dovoljavajući način. „Prema sistematskim istraživanjima i popisu stećaka iz 20-og vijeka na 3.162 lokaliteta u navedene četiri države evidentirano je 69.356 stećaka. Od ukupnog broja popisanih stećaka: u Bosni i Hercegovini na 2.687 lokaliteta postoji 59.593 stećka, u Hrvatskoj na 247 lokaliteta ih je 4.447, u Crnoj Gori je do tada evidentirano 107 lokaliteta sa 3.049 stećaka i u Srbiji je pronađen 121 lokalitet sa 2.267 primjeraka. Procjenjuje se, da je pravi broj ovih kamenih blokova puno veći od broja evidentiranih i da njihov broj na prostoru ovih četiri države prelazi 100 hiljada. Brojni steć-

Nauka je razvrstala stećke u razne osnovne i prelazne oblike. Prema položaju na terenu podijeljeni su na dvije grupe – ležeće, koji čine preko 95 odsto ukupnog broja svih poznatih stećaka i stojeće. Osnovne varijante ležećih stećaka su ploča, sanduk, kojih ima najviše čak 61 odsto, zatim sljemenjak, dok su stojeći stub, stela i krst

ci su nestali, uništeni, iskorišteni za gradnju ili jednostavno još nisu pronađeni, pa se stručna javnost zalaže za novi popis stećaka, ali i za novu ocjenu njihovog aktuelnog stanja“ (isto). Na Brdu Riječanskom izbrojao sam oko dvadeset pet stećaka, čemu treba dodati i onaj koji je 2012. godine odnešen na Cetinje radi stvaranja lapidarijuma u bašti Biljarde. Pet stećaka se nalaze odmah do kapije, pored kamene ograde. Malo dalje ispred seoske škole leže tri, iza škole još pet – jedan je ugrađen u kamenu ogradu. Ko zna đe su isprva stajali i koliko ih je odnešeno ili uništeno tokom vjekova? Oko 100 metara niz brdsku stranu, u šumici, nalazi se još šest-sedam, dobro pritisnutih šikarom. Tu su i dvije prave zagonetke. Na jednom stećku uklesan je ornament cvjetolikog oblika, sa uvijenim viticama – koji neodoljivo podsjeća na poznati ornament na kamenoj ploči na ranohrišćanskom crkvištu u Doljanima. Na dru-

U Resni se na groblju kod crkve nalazi manji stećak u obliku ploče sa ukrasom u vidu tri kruga-diska koje povezuje uže. U blizini su još dva stećka. Sva je prilika da je ih je tu nekada bilo više. Crkva i groblje smješteni su na pravcu od Resne prema Didama, iznad puta, na brijegu. Stoje na lijepom mjestu, iznad male udoline u kojoj je ubao gom stećku, velikih dimenzija, nazire se latinski natpis! Odakle latinska slova na tom mjestu!? Da li je takvih natpisa bilo i na drugim stećcima? Razgledam, ali jedino što se na njima može viđeti su rubni ornamenti. „U mnogim krajevima nekropole sa stećcima se pripisuju ‘grčkom’ stanovništvu. Ta legenda je zastupljena i u Crnoj Gori“ (isto). Stećaka u zapadnom dijelu Crne Gore ima oko tri hiljade. Cetinje spada u područje sa stećcima. Poznato je da se ispred Vlaške crkve još u drugoj polovini 19. stoljeća nalazilo desetak stećaka, koje je knjaz Nikola prilikom njene obnove stavio u temelje. Danas se pred tom crkvom mogu viđeti samo dva, na ulazu u dvorište. Zona sa stećcima dopire do obližnjeg Bokova, đe kod drevne crkve sv. Petra i Pavla, iznad sela, leže dva stećka. Jedan je blizu crkve, drugi malo dalje. Na drugome se jedva nazire malteški krst! Bokovo je udaljeno 5 kilometara od Cetinja ka istoku. Od te tačke dalje prema Podgorici nema stećaka. Nema ih ni južno od Bokova. Rubna zona ide od Bokova preko Resne u Bjelicama ka Čevu, a odatle prema Nikšiću i dalje prema sjeveru. Ovo je situacija koju sam zatekao na terenu, pri čemu ne tvrdim da se u nekom zaseoku među brdima ne može naići na još koji stećak koji bi izmijenio (korigovao) pravac ove granične linije. U Resni se na groblju kod crkve nalazi manji stećak u obliku ploče sa ukrasom u vidu tri kruga-diska koje povezuje uže. U blizini su još dva stećka. Sva je prilika da je ih je tu nekada bilo više. Crkva i groblje smješteni su na pravcu od Resne prema Didama, iznad puta, na brijegu. Stoje na lijepom mjestu, iznad male udoline u kojoj je ubao. Nekoliko kilometara odatle, na Čevu, kod crkve, nalazi se 7-8 stećaka, od kojih su neki ogromni i teški oko 4-5 tona. Smješteni su među grobnicama iz novijeg doba, zbog čega njihova monumentalnost ne može doći do izražaja. Najveći je dug 2 m, širok 1 m i visok oko 80-90 cm i za njega je vezano čevsko predanje da pod njim počiva Ozro (Ozrihna), rodonačelnik Ozrinića. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 20. jun 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (21. 6 – 27. 6) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

vog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu ukoliko unesete podatke rođenja: poznatog đotiš astrologa Mladena www.soulmatestars.com/vedicLubure, neophodno je da znate signs/calculate-your-vedic-sign, sideralnu poziciju Mjeseca! Samo ili ako preuzmete besplatan đotiš tako ćete imati korektan rezultat program na www.vedicastrolonavedenih tranzita, te istinsku ger.org/jh dobrobit od navedenih informacija. Za ukupan rezultat nije dovoljno Preciznu kalkulaciju mjesečeposmatrati samo planetarne transu vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska si-

tuacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

zite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je četvrtak od 00:02 do 20:39. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u

komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Neđelja, 20. jun 2021.

Enigmatika

Neđelja, 20. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. jun 2021.

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наш драги

Dana 18. juna 2021. preminuo je u 51. godini

Сломљеног срца, у великој невјерици, обавјештавамо да нас је 19. јуна 2021. године послије кратке и тешке болести напустио наш вољени

ЖЕЉКО Томиславов ЈАНКОВИЋ

IGOR Ljubov PERIĆ

трагично преминуо 18. јуна 2021. у 52. години.

ДУШКО Алексин КАРАЏИЋ 1963-2021

Због епидемиолошке ситуације сахрана ће се обавити у кругу родбине дана 20. јуна 2021. године у 15 часова на градском гробљу Загорич – Подгорица.

ОЖАЛОШЋЕНИ мајка ДАРИНКА, супруга ЉИЉАНА, син АЛЕКСА, кћерка САРА, брат САША-НОВАК, сестра ДУШКА, сестрић ДАРКО и остала многобројна родбина

Посмртни остаци стижу у Беране 19. јуна у 18 часова и биће изложени у капели на Градском гробљу. Сахрана драгог нам покојника обавиће се 20. јуна у 14 часова на Градском гробљу у Беранама. Ожалошћени: кћерка ГОРДАНА, синови ТОМИСЛАВ и НИКОЛА, супруга САНЕЛА, сестра СНЕЖАНА, сестрићи МИРКО и МИЛИСАВ, сестричине МИЛКА, МАЈА и ЈЕЛЕНА, стричеви ДУШАН и МАШАН, браћа од стрица ДЕЈАН и ДАНИЛО, сестре од стричева СВЕТЛАНА, ДАНИЈЕЛА, СЛАВИЦА и ВЕРИЦА, тетке ДАРА и ИВКА и остала родбина

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni: otac LJUBO, sestra DUŠICA, brat DEJAN, sestrić FILIP, bratanične ANĐELA i SIMONA, snaha SNEŽANA, tetke BORKA, CICA i TARA, sestre od strica, braća i sestre od tetke i ostala rodbina

897

Dana 19. juna 2021. godine preminuo je naš dragi

907 Posljednji pozdrav

GOJKO Stankov RAKOČEVIĆ profesor u penziji

IGORU PERIĆU Saučešće primamo u kapeli u Moračkom Trebaljevu – Kolašin, 20. juna 2021. godine od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Tužna vijest o tvojoj iznenadnoj i preranoj smrti duboko nas je potresla. Čuvaćemo te od zaborava.

Ožalošćena porodica: supruga RADMILA, sinovi DARKO i STANKO, ćerka ANA, sestra JELENA, snahe ANA i MILENA, unučad UROŠ, NINA i ANIKA i ostala rodbina

SAŠA, MAJA, NINA, LUKA i JOVANA ĐUKANOVIĆ 881

908 Posljednji pozdrav voljenom bratu od tetke

Posljednji pozdrav

IGORU PERIĆU

BRATIMIRU D. VELAŠEVIĆU Dragi Baka, ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Pamtiću te po jedinstvenim dimenzijama ličnosti i umnosti, dostojanstvu, ponosu, dobroti i duhovitosti. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

MIRJANA MIROTIĆ

LJILJA i PAVLE sa porodicom 882

909 Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

Našem

IGORU PERIĆU ZLATKU ZDRAVESKOM Prerano si otišao, mili naš Zlajo. Ostavio si blistav trag u ovom životu.

pametnom, inteligentnom, dostojanstvenom, duhovitom, lijepom gospodinu sa očima koje su pričale i osmijehom koji je zračio toplinom, kojeg život daleko od nas nije promijenio. Kao u našim bezbrižnim i srećnim danima ostaješ u našim srcima zauvijek.

SAŠA PEROVIĆ sa porodicom

PRIJATELJI iz IV-c ODJELJENJA GIMNAZIJE , „SLOBODAN ŠKEROVIĆ“, GENERACIJA 89

910 883

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. jun 2021.

Tužnim srcem javljamo da je naš dragi

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i tati

Dana 18. juna 2021. u 65. godini života preminuo je naš dragi

ZLATKU Vladovom ZDRAVESKOM

MARKO Koljin CACOVIĆ

MILIĆ – BATO Mirojev JOVOVIĆ Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 19. juna u 14 časova na mjesnom groblju Šabov Krug.

Ožalošćeni: sinovi MIROSLAV, MILOŠ – ĆIRO i MARKO, sestre LJUBINKA i LENKA, snahe NIKOLETA i IVANA, unučad MILICA i DUŠAN, sestrići, sestrične i ostala rodbina

iznenada preminuo u 63. godini, 17. juna 2021. godine u Njujorku. Saučešće će se primati od 14 do 21 sat, 20. juna 2021. u kapeli Yorktown Funeral Home, New York. Sahrana će se obaviti sljedećeg dana.

Ožalošćeni: sin ANTONI, kćerke TEREZA, MARTINA i BARBARA sa porodicama, sestre ĐINA i VIOLETA sa porodicama, stric TOMA sa porodicama i ostala familija CACOVIĆ

873

Mili moj, srećo moja, ponekad nam život pruži izbor, a ponekad odluči neka viša sila. Moj izbor si bio ti, a ja tvoj. I u dobru i u zlu. Sjećaš li se ljubavi moja, živote moje? Bili smo srećni, postojani i složni. A onda se pojavila nevidljiva neman i uzela mi te. Kako dalje bez tebe? Ostavio si mi dvije najveće naše sreće. Njih dvoje će mi dati snagu da nastavim dalje i sanjam naše snove. Voljeću te i dalje najviše na čitavom svijetu. Znaš ti to, zar ne?

Tvoja supruga SNEŽANA, sin VLADIMIR i kćerka KALINA

904 U nevjerici i sa neizmjernom tugom upućujemo posljednji pozdrav našem dragom teču, zetu i pašenogu

Posljednji pozdrav voljenom ocu 898 Umro je naš dragi

ZLATKU Vladovom ZDRAVESKOM MARKO Koljin CACOVIĆ

BATU JOVOVIĆU

Teško je vjerovati da si nas napustio. Sa ponosom ti ime spominjemo i u srcu nosimo.

Daljina je velika, tuga još veća, otišao si a da se ne pozdravimo. Opaka bolest je srušila naše planove. Živio si jednostavno i skromno držao se svoga puta takav kakav jeste bio. Volio si da se smiješ i šališ, pamtiću te takvog i čuvati od zaborava vječno u svom srcu. Počivaj u miru.

Tvoji: stric TOMA, strina MARIJA, brat BATO i sestre TANJA i SEKA

Opaka bolest je bila jača od naše želje da joj se odupreš i da i dalje budeš neiscrpni izvor dobrote, ljubavi i snage svojoj porodici i svima nama koji smo te mnogo voljeli. U najljepšoj uspomeni ćemo čuvati sjećanje na tvoj blagi lik i na dobra djela koja si činio svuda i na svakom mjestu, čime si zaslužio rajsko naselje. Počivaj u miru, dragi naš Zlajo.

899

MAŠA, NIKOLINA, ZORANA, TAMARA i MILO JANJUŠEVIĆ

Voljeni brate 905

Posljednji pozdrav našem dragom zetu

Tvoj sin MIROSLAV i JELENA

MARKO Iznenadio si nas, ostavio u nevjerici. Uspomene na tebe živjeće dok je nas.

ZLATKU Vladovom ZDRAVESKOM

BATO sa porodicom

874

900

Neizmjerno ti hvala za svu ljubav, pažnju i poštovanje koje si nam nesebično poklanjao tokom godina koje su za nama. Počivaj u miru, dragi naš Zlatko.

Dragi naš

906

Dana 18. juna 2021. godine u dubokoj starosti umrla je naša draga

Tast DRAGAN i tašta MIRA PEROVIĆ

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

MARKO Ostaćeš zauvijek u našim sjećanjima.

PERSIDA Vladova MARKOVIĆ rođena Raičković

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice na groblju Čepurci.

ZLATKU ZDRAVESKOM

Sestra TANJA sa porodicom 901

Dragi Zlatko, počivaj u miru. NATAŠA VUKOTIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu 892

Posljednji pozdrav komšiji i kumu

Ožalošćeni: sin ORLE – LOLA, unuci VLADO i SRĐAN sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

MARKU 878

Počivaj u miru. Sestra SEKA sa porodicom 902

ĆIRU VELO, ANA, JELENA, NATAŠA i VANJA MARKOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

887

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. jun 2021.

IN MEMORIAM 20. 6. 2005 – 20. 6. 2021.

Tužna srca obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje da je naša draga

NEMILA BOGDANOVIĆ

OLGA MUGOŠA

preminula dana 18. juna 2021. u 17 časova. Sahrana drage nam pokojnice obavila se na groblju Sv. Đorđe u Orahovcu u 17 časova. Zbog epidemiološke situacije sahrana se obavila u užem krugu porodice.

Sjećanje na tebe, majko, ispunjava nas tugom, ljubavlju i poštovanjem.

Ožalošćeni: bratanične ELVIRA i DANIJELA, bratanić MIRKO, unučad SAVO, JELENA, NIKOLA, KATARINA, STEFAN, NIKOLA, snahe RADMILA i LJUBICA i ostala mnogobrojna rodbina BOGDANOVIĆ, zetovi BUDIMIR VUKASOVIĆ i IGOR ŠAKOVIĆ

Tvoji: MILA, MIOMIR i MARINA

STANOJKA – MILA Miloradova KOVAČEVIĆ Četrdeset dana eto prođe, ali ovo prokleto proljeće rastavi nas jer smo se nadali da ćeš i dalje živjeti sa nama. Tiho je u kući draga naša Mila, nedostaje da uđeš i svojim glasom uneseš radost. Bez tebe je ogromna praznina, stvarnost surova. Dani prolaze, jer bol peče, a duša plače. Iako nijesi među nama, ti si naš anđeo na nebu pa ne daj da ti naše suze remete mir. Porodica zahvaljuje svima koji lično, putem telefona i telegrama izjaviše saučešće za našom Milom. Tvoja PORODICA 880

872

876

Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša draga

Dana 20. juna 2021. godine navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naša draga

Dana 24. juna 2021. navršava se pola godine od smrti našeg voljenog muža, oca, djeda i pradjeda

Dana 14. juna 2021. godine poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

SANJA GARIĆ

SLOBODAN – BOBAN Mihailov POPOVIĆ

SAVA Dušanovog VUČERAKOVIĆA

1950 – 2021.

Sahrana je obavljena 17. juna 2021. godine u Skoplju – Makedonija.

Porodica i prijatelji će se okupiti na gradskom groblju Čepurci u 10 časova.

Porodica GARIĆ

Ožalošćeni: brat NOVO – BRACAN, sestrić ALEKSANDAR –SAŠA, sestrične VESNA i JELENA

877

886

POMENI

Dragi naš Savo, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu koju si ostavio za sobom. Svakim danom sve više nam nedostaješ. Bio si nam podrška veoma brižan suprug, otac i najnježniji djed i pradjed. Pokazao si svojim primjerom kako se gazi putem čovječnosti. Sa ponosom što smo tvoji mi čuvamo uspomenu na tebe duboko u našim srcima. U nedjelju, 20. juna 2021. u 9 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Četrdeset je dana od smrti naše drage sestre i tetke

Navršava se šest mjeseci od smrti naše drage

Supruga ANA, ćerke SVETLANA i SNEŽANA sa porodicama

MILANKE BELE ĐUROVIĆ

871

NATAŠE PAJOVIĆ Počivaj u miru anđele naš, čuvaćemo te u srcima. Tvoji: suprug ZVONKO, sinovi BORIS i NEMANJA, snaha KRISTINA i unuka IVA

Draga naša, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol, ali potvrđuje surovu istinu da si nas zauvijek napustila. Neka te u tišini prati naša ljubav jača od zaborava. Zahvaljujemo se svima koji putem telefona, telegrama i lično podijeliše našu tugu i bol. Počivaj u miru,

903

SJEĆANJE 20. juna 2021. navršava se 12 godina od smrti

PORODICA 885

Dragi naši 20. 6. 2020 - 20. 6. 2021.

8. 4. 2005 - 20. 6. 2021.

Dana 21. juna 2021. navršava se tri godine od smrti našeg

VLADIMIRA Milutinovog KUSOVCA

MILOSAVA B. DAPČEVIĆ

BOŽIDAR N. DAPČEVIĆ

Hvala za ljubav koju ste nam nesebično pružali. Sa ponosom i tugom čuvaćemo vas od zaborava. Vaši NAJMILIJI 891

DUŠKA VUKČEVIĆA

Dragi naš Vladimire, prolaze godine ali tvoj vedri lik i tvoja plemenita duša svakodnevno su prisutni u našim mislima i sjećanjima kroz lijepe uspomene.

Bio si nam oslonac i neizmjerna podrška u svemu. Ogroman je broj sjećanja i uspomena koje naviru svakog dana. Nedostaješ previše. Beskrajno ponosni što si bio naš, a mi tvoji. PORODICA

Supruga NINELA, ćerke IVONA, NEVENA, ANDREA i IVANA, unučad ZORAN, OGNJEN, ELENA, BALŠA i BODIN, zetovi MARKO i ALEKSANDAR 879

870

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. jun 2021.

Četrdeset je tužnih dana od smrti naše voljene majke

JELE Dani prolaze, a mi nikad nećemo povjerovati da si otišla. Tvoj glas ne čujemo, ali nas tvoje riječi prate i u tišini. Prati nas ono tvoje biće dobro kojim si se vodila dvadeset godina kada si nam bila majka, otac i najiskreniji prijatelj. Prati nas tvoja snaga i nepokolebljivi duh, jer bi ti to tako radila. Majko, bila si i ostaćeš najsigurniji oslonac, vječiti uzor i najveća podrška koju smo imali. Svoju dužnost obavila si časno i dostojanstveno, a mi nastavljamo tim putem. Otišla si ocu u zagrljaj i sad čuvajte jedno drugo kao što ćemo mi. Hvala ti što si bila naša majka, naš roditelj. Hvala ti na vrijednostima što ne prolaze. Spavaj mirno jer će sve biti dobro. Do ponovnog susreta, volimo te, Jeko.

Tvoja đeca: MARKO, MILOŠ, IVANA i MILICA

893 Voljenoj majci, babi i tašti

TUŽNO SJEĆANJE 20. 6. 2003 – 20. 6. 2021.

Godina je dana od smrti mog supruga

JELI

ĐORĐIJA Nikolinog MILJENOVIĆA MILICA Veljkova AŠANIN

Nedostaješ nam, ti i tvoja neizmjerna ljubav. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. 894

Tvoji: VELJKO, PEĐA, TANJA i MILICA

Ćerka IVANA sa porodicom

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena sestra

888

Dana 20. juna 2021. navršava se 6 godina od smrti naše majke

Godina dana je od kada nije sa nama naša

DRAGICE ĐURKOVIĆ U srcu tuga, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo ti oči i ne čujemo glas ali osjećamo da si tu između nas. Počivaj u miru, voljena majko.

Sestre DANICA i RADA

VENKA PEJOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe.

Tvoja djeca: LJUBIŠA, LJILJA i ĐOKO 884

895

Tvoja supruga VESNA

890

JELA Vasova RUDOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol. S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, čuvaćemo te od zaborava.

Ništa nije isto bez tebe, bez tvog zagrljaja, poljupca, bez tvoje tople riječi i tvog savjeta. Počivaj u miru.

Četrdeset je dana od smrti naše tetke

Tvoji IGOR i SUZANA sa porodicama 869

IN MEMORIAM

Pola godine je od smrti moga brata

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dana 24. juna navršava se dvadeset godina od smrti naše drage i plemenite majke, babe i svekrve

JELE RUDOVIĆ

RAJA ABRAMOVIĆA

Otišla si tiho kao što si i živjela, neka te anđeli čuvaju. PEĐA i ISIDORA 896

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILKE MEĐEDOVIĆ rođene Vulanović S ljubavlju i poštovanjem. 875

Sinovi MOMO i MIGO sa porodicama

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našim sjećanjima. Nikada te zaboraviti nećemo. Sestra JULKA sa porodicom 889

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. jun 2021.

AD ‘’PREKOOKEANSKA PLOVIDBA’’ BAR Br: O D / V Bar, 30.03.2021 god.

Na osnovu člana 136 i 139 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG”, br. 65/2020) i člana 27 Statuta društva Poslovno logistički centar Morača AD Podgorica (u daljem tekstu: Društvo) objavljuje se:

Na osnpvu cl.36-40 Zakona o privrednim drustvima i cl.18i38 Statuta AD’’Prekookeanska plovidba’’ Bar,Odbor direktora na svojoj V Sjednici odrzanoj dana 30.03.2021 god. donio je sljedecu:

REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA PLC MORAČA AD PODGORICA S PROŠIRENIM DNEVNIM REDOM

ODLUKU O SAZIVANJU XX REDOVNE SKUPSTINE AKCIONARA AD’’ PREKOOKEANSKA PLOVIDBA’’ BAR XX Redovna(lll-i saziv) Skupstina akcionara AD’’Prekookeanska plovidba’’Bar, odrzace se dana 29.06.2021 god. u prostorijama Putnickog teminala u Baru,sala Barske plovidbe AD Bar,sa pocetkom u 10,00 casova. Identifikacija i evidentiranje akcionara ce poceti istog dana u 9,00 casova. Za Skupstinu se predlaze sljedeci DNEVNI RED 1.Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Drustva dostavljenog od CKDD, 2.Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupstine akcionara Drustva, 3.Razmatranje i usvajanje:Zavrsnog racuna Drustva za 2020 god.i Izvjestaj o poslovanju u 2020 g. 4.Razmatranje i usvajanje Izvjestaja o radu Odbora direktora, 5.Donosenje Odluke o razrjesenju clanova Odbora direktora, 6.Donosenje Odluke o izboru clanova Odbora direktora, 7.Donosenje Odluke o naknadama clanova Odbora direktora. Pozivaju se akcionari da prisustvuju sjednici Skupstine ili da budu zastupjl;eni preko punomocnika. Identifikacija akcionara vrsi se na osnovu licnih isprava,a punomocnika na osnovu ovjerenih punomocja i licne isprave. Materijali za Skupstinu stavice se na raspolaganju akcionarima u prostorijama Drustva,radnim danima od 8,00 do 14,00 casova. Predsjednik Odbora direktora

MaLI oGLaSI

USLUGE STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom. U Podgorici. Tel. 069/926-382; 020/629-558 2 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999,067/000-008 4

za dan 30.06.2021. godine, s početkom u 14:00 časova, u prostorijama upravne zgrade Društva, Ulica 8. marta 55, Podgorica, sa sljedećim DNEVNIM REDOM 1.Donošenje Odluke o izboru radnih tijela Skupštine akcionara; 2.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2020. godinu s Izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2020. godinu; 3.Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za poslovnu 2021. godinu; 4.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva; 5.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva; 6.Donošenje Odluke o utvrđivanju visine naknada članovima i predsjedniku Odbora direktora; 7.Donošenje Odluke o raspodjeli dobiti za poslovnu 2020. godinu; 8.Donošenje Odluke o poništenju sopstvenih akcija i smanjenju osnovnog kapitala; 9.Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva; 10.Donošenje Odluke o otkupu sopstvenih akcija; 11.Donošenje Odluke o procjeni vrijednosti imovine Društva i nominalne vrijednosti akcija. Dnevni red je proširen na način što je dodata tačka 11. Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su lično prisutni ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića ili elektronskim putem, u skladu sa zakonom, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, uz napomenu da je kapital Društva podijeljen na 2.367.253 običnih akcija na ime, koje sve daju pravo glasa na Skupštini. Izuzetno od prethodnog stava, za usvajanje odluka po tački 8 i tački 9 dnevnog reda se traži dvotrećinska većina akcionara koji su lično prisutni ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića ili elektronskim putem, u skladu sa zakonom, dok se o donošenju odluke po tački 5 dnevnog reda odlučuje kumulativnim glasanjem, gdje svaka akcija s pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora.

NEKRETNINE MOŽE i preko agencije da se izda jednosoban, klimatizovan, komplet namješten stan u zgradi, visočije prizemlje, na Starom Aerodrumu, između „Volija“ i „Arome-Maksija“, na duži period. Tel. 067/879-220 1

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU

Smanjenje kapitala Društva se vrši poništenjem sopstvenih akcija, u skladu s čl. 219 do čl. 224 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG”, br. 65/2020) i vrši se iz razloga što su akcije kupljene ispod nominalne cijene, čime se ostvaruje dobit za Društvo. Materijali za predstojeću Skupštinu akcionara su dostupni akcionarima Društva počev od 09.06.2021. godine i to u sjedištu Društva, Ulica 8. marta br. 55, Podgorica, svakog radnog dana u vremenu od 10:00 do 15:00 časova, kao i na internet strani Društva www.plcmoraca.me.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Samo akcionari koji su na spisku akcionara na dan pribavljanja spiska akcionara od CKDD (dva radna dana prije održavanja Skupštine) mogu prisustvovati Skupštini i ostvariti prava akcionara. Identifikacija akcionara vrši se na dan održavanja Skupštine akcionara, u periodu od 10:00 do 14:00 časova na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i lične isprave. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara je objavljeno 2 puta u štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori najkasnije 30 dana prije dana održavanja Skupštine a Obavještenje s proširenim dnevnim redom najkasnije 10 dana prije dana održavanja Skupštine, kao i na internet strani Društva www.plcmoraca.me a sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/662-319. Obrazac punomoćja i glasačkog listića mogu se preuzeti u papirnoj formi u prostorijama Društva, u Ulici 8. marta br. 55 u Podgorici. Sekretar Srđan Marković, s. r.

HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD Broj: 383 Ulcinj,18.06.2021. god. Na osnovu čl. 139 stav 2 Zakona o privrednim društvima ( Sl. list RCG br:65/20), čl. 26 Statuta HTP “Ulcinjska rivijera” AD, Odbor direktora odlukom br.382/1 objavljuje sledeće

OBAVJEŠTENJE O IZMJENI DNEVNOG REDA XIV REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD Obavještavaju se akcionari HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD Ulcinj o izmjeni dnevnog reda XIV redovne sjednice Skupštine akcionara HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD koja je zakazana za 30.06.2021. sa početkom u 14 časova u prostorijama hotela “Bojanalux” na Adi Bojani,Gornji Štoj,Ulcinj. Tačka 3. dnevnog reda o konverziji duga u akcijski kapital i prihvatanje predloga ugovora o međusobnim pravima i obavezama, Tačka 6. Donošenje odluke o razrješenju dosadašnjih članova Revizorskog odbora i Tačka 7. Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora se skidaju s dnevnog reda i o istima se neće raspravljati na XIV redovnoj sjednici Skupštine akcionara. Izmijenjeni dnevni red XIV redovne sjednice Skupštine akcionara HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD glasi: DNEVNI RED 1.Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj za 2020. godinu . 2.Razmatranje i usvajanje izvještaja o poslovanju za 2020.godinu, sa izvještajem nezavisnog revizora za period od 01.01.2020. godine do 31.12.2020. godine. 3.Donošenje odluke o razrešenju dosadašnjih članova Odbora direktora. 4.Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora. 5.Donošenje odluke o izboru revizora za 2021. godinu. 6.Razmatranje i donošenje odluke o usvajanju Statuta HTP”Ulcinjska Rivijera”AD Ulcinj. Odluke po svim tačkama dnevnog reda se donose većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa tj. 762.195 od ukupno 1.524.389 akcija. Izdate akcije su obične jedne klase, na ime i izdate su u nematerijalizovanom obliku. Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge Odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara svakog radnog dana od 09 do 11 časova i to 20 ( dvadeset ) dana prije održavanja Skupštine akcionara u poslovnoj zgradi HTP “Ulcinjska rivijera” u Ulcinju, Velika plaža bb ( bivša direkcija Ade Bojane) . Akcionari mogu da ostvare svoja zakonska prava na Skupštini akcionara lično, putem punomoćnika, putem glasačkih listića ili elektronskim putem. Punomoćja i glasački listići moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara i verifikacija njihovih dokumenata na osnovu kojih mogu prisustvovati sjednici obavlja se u sjedištu društva od 9 do 11 časova na dan održavanja sjednice. Telefon: +382 69 065 821

PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA, Đurišić Vjera s.r

TV program

Neđelja, 20. jun 2021.

Dnevni list

FILM

SERIJA

PRVA TV 23:10

RTCG 2 22:30

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Tabu

Klub Buena Vista

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Katarina Velika, r. 13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 13:30 Argumenti, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Rej i Helen, film 17:40 Mostovi, e. 18:15 Dokumentarni program 19:00 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dvogled, e. 21:30 Najjači glas, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Undine, film 01:00 Dvogled, r. 02:40 Agrosaznanje, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 E sport 06:30 Muzika 07:10 Dokumentarni program, r. 08:00 Sportski dnevnik, r. 08:20 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 09:00 Čovjek sa zapada, film 10:35 Muzika 11:10 Znaš ti to, r. 11:50 Košarka (ž): Crna Gora – Srbija, EP, direktno 14:00 Kardinal II, r. 15:00 Sve što vole mladi, film 16:30 Muzika 17:15 Igram svoju igru 17:50 Košarka (ž): Grčka – Italija, EP, direktno 20:05 Kardinal II, s. 21:00 Na vrhu, film 22:30 Tabu, s. 23:30 Košarka (ž): Crna Gora – Srbija, EP, snimak 01:00 Košarka (ž): Grčka – Italija, EP, snimak 02:30 E sport

06:45 09:15 10:00 12:00 13:00 15:45 17:00 17:05 17:30 18:30 19:00 19:30 21:00 23:10 01:00 01:15

Pogrešan čovjek, r. Zvjezdice, e. Muzički program Slobodna zona, r. Muzički program Auto moto show, r. Žurnal Ekskluziv, e. Koncert Slatke muke, s. Žurnal Tri muškarca i tetka, s. Muzički program Klub Buena Vista, film Ekskluziv, r. Igra i struktura sa Vukom Vukovićem, r. 01:30 Slobodna zona, r. 02:30 Klub Buena Vista, r.

NOVA M

VIJESTI

06:35 Centralni dnevnik, r. 07:15 Sportisimo 07:30 Popodne sa Leom Kiš, r. 09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 Balkanskom ulicom, r. 12:30 Zoom, e. 13:00 Vijesti 13:20 Kapital, e. 13:35 Zdravo misli, e. 14:50 Sportisimo, e. 15:00 Vijesti 15:20 Popodne sa Leom Kiš, e. 17:00 Centralni dnevnik 17:45 Euro 2020: Italija Vels 20:00 Volkano erupcija, e. 20:45 Euro 2020: Švajcarska - Turska 23:00 Balkanskom ulicom, e. 00:00 Sportisimo 00:10 Muzika 01:40 Opasan čovjek, r.

A1 TV

07:00 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:40 Snovi, kuća, dom, r. 08:00 Genijalni mladi um, r. 09:50 Riječi i slike, r. 11:40 Kinestezija, r. 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r. 13:00 Bez granica, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Kinestezija, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Moje noći borovnice, film 21:00 Koncert 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Berlinski dosije, film 00:20 Loše ponašanje, film 01:55 Preljubnici, film 03:40 Koncert

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30 14:50 15:30 18:30

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s. Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal Paparazzo lov, r. Premijera Vikend specijal Scena, pregled sedmice

19:10 Film 21:10 Fatalna ljubav, s. 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 Muzički program 18:00 Puls 18:25 Muzički program 19:00 Zelena patrola 19:35 Ćakule 20:00 Ćakule 20:30 Ćakule 21:00 Naše ljeto, r. 21:30 Muzički program 22:00 Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 20. 06. 2021.

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

KULT

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150

29° 32° 30° 31° 32° 31° 36° 31° 28° 29°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

15° 13° 13° 14° 20° 13° 13° 19° 19° 11°

32° 29° 29° 30° 36° 27° 28° 31° 30° 25°

Ponedjeljak 21. 06. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.05 sati

Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

13° 21° 14° 14° 21° 13° 20° 19° 13° 19°

ZALAZAK SUNCA

20.23 sati

Sjutra pretežno sunčano i veoma toplo. U popodnevnim satima očekuje se razvoj oblačnosti, koji će mjestimično usloviti kišu ili pljusak i grmljavinu, prvenstveno na sjeveru. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru ponegdje kratkotrajno umjeren do pojačan, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 22, najviša dnevna od 26 do 37 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 22. 06. 2021.

Magazin

Neđelja, 20. jun 2021.

Crnogorski bend Parampaščad predstavlja album prvijenac

,,Na putu ka suncu“ premijerno 23. juna

Pjevačica Dajana Ros poslije 22 godine izdaje album

Na novom materijalu naći će se deset pjesama, računajući dosadašnja četiri singla koja su već izašla. Žanrovski je u srži rokenrol, a svaka pjesma je unikatna varijacija na temu – kazao je vokal i gitarista benda Stefan Pantović Dajana Ros

„Thank you“ poruka ljubavi i zajedništva

Bend Parampaščad

PODGORICA- Crnogorski bend ,,Parampaščad“, koji čine Stefan Pantović, Momčilo Radulović, Marko Milonjić i Ivan Ivanović, obradovaće svoje fanove novim albumom ,,Na putu ka suncu“ koji izlazi 23. juna. Vokal i gitarista benda Stefan Pantović kazao je za Pobjedu da je album u rokenrol maniru, a većinu pjesama radili su članovi benda. -Na novom materijalu naći će se deset pjesama, računajući dosadašnja četiri singla koja

su već izašla. Žanrovski je u srži rokenrol, a svaka pjesma je unikatna varijacija na temu. Da ne bih sad ulazio u kategorisanje prema žanrovima i podžanrovima, rokenrol sa dozom popa. Autori numera smo mi unutar benda. Za neke je tekstove i muziku pisao Ivan, za neke Momčilo, za neke ja, a naš drugar Sreten Radulović je bio uključen u djelovima teksta za naslovnu pjesmu, aranžmane smo uglavnom radili kao bend na licu mjesta kad neko iznese

ideju za muziku ili tekst – rekao je na početku razgovora vokal i gitarista Stefan Pantović. Na pitanje da li je zadovoljan zakazanim svirkama i da li se od tog posla u Crnoj Gori može živjeti, Pantović odgovara: -Svirke su krenule, ali to je meni potpuno nezavisno od rada sa bendom, ili u studiju, svirke su više da ostanem u kondiciji, i u kontaktu sa publikom, dok ne krenu festivali i veći koncerti sa bendom – kazao je vokal benda ,,Parampaščad“, koji

smatra da muzičari u Crnoj Gori nijesu adekvatno plaćeni za posao koji obavljaju. - Zavisi od apetita, ali mislim da se može živjeti od svirke kao svirke u Crnoj Gori, mislim sve zavisi što percepciramo životom, ako je to što smo živi i dišemo, onda može – našalio se Pantović. Bend iz Spuža na domaćoj sceni postoji od 2011. godine, kada su dugogodišnji drugari odlučili da svojim muzičkim stilom unesu svježinu na crnogorsku muzičku scenu. B.P.

Kejt Mos na naslovnici Voga

LONDON- Četrdeset sedmogodišnja Kej Mos, britanski supermodel i jedna od najpoznatijih manekenki svijeta, pozirala je za naslovnicu najuglednijeg modnog časopisa „Vog“. Na fotografiji Kejt nosi malu crnu

haljinu koja otkriva njeno poprsje, a izgled je začinila ogrlicom s crvenom ružom. -Samo je jedna Kejt Mos. U januarskom broju „Voga“ je dokazala da je apsolutna kraljica stila – stoji u opisu lijepe manekenke u časopisu „Vog“.

Slavni glumac pretjerao sa estetskom hirurgijom

Majkl Daglas ne odustaje od plastičnih operacija, narušeno mu zdravlje LOS ANĐELES- Glumica Ketrin Zita Džons (51) veoma je zabrinuta za supruga Majkla Daglasa (76) jer on on želi da se podvrgne novim estetskim operacijama. Par se vjenčao prije 25 godina, a Majkl je priznao da se podvrgnuo tretmanima

podmlađivanja lica 2000. godine, te da nije nikad stao sa tim. Kako sada navode izvori bliski paru, ljekar mu je sugerisao da bi bilo pametno trajno prestati s plastičnim operacijama iz zdravstvenih razloga, jer ima 76 godina.

Upravo ga supruga nagovara da prestane s tretmanima te da prihvati prirodno starenje lica. Prema pisanju američkih medija, glumac se ovih dana nije osjećao najbolje te je u njegovom domu bila i hitna pomoć.

LOS ANĐELES- Dajana Ros vraća se muzici novim albumom prvi put nakon 22 godine. Iako je 2006. godine Ros objavila kolekciju obrada, pjevačica nije objavila originalni materijal preko dvije decenije. Napisan tokom lokdauna, album „Thank You“ je napravljen u saradnji sa savremenim pop producentima, uključujući Džeka Antonofa, koji je poznat po svom radu sa Tejlor Svift, Lanom Del Rej i bendom „Lord“. -Ovu kolekciju pjesama vam poklanjam sa ljubavlju. Vječno sam zahvalna što sam imala priliku da snimim ovako sjajnu muziku, koju posvećujem svim slušaocima. Dok slušate moj glas, čućete i moje srce – izjavila je Ros. Album šalje „snažnu, inkluzivnu muzičku poruku ljubavi i zajedništva“, navodi se u saopštenju. Ros je zajedno sa saradnicima napisala 13 pjesama za album „Thank You“, koji će izdati na jesen, a prva pjesma je objavljena u četvrtak, 17. juna. Ovo je njen 25. album, prvi od 2006. kada je izdala „I Love You“ – zbirku obrada klasičnih ljubavnih pjesama. Posljednji album sa originalnim materijalom koji je Ros snimila, objavljen je 1999. godine. Kao solo muzičarka i članica grupe „Supremes“, Ros je prodala više od 100 miliona ploča širom svijeta, a 1993. godine ušla je u Ginisovu knjigu rekorda kao najuspješnija muzičarka svih vremena. Ros je trebalo da nastupi na „Glastonbury“ festivalu prošle godine u nedjeljnom popodnevnom terminu za „legende“, ali je festival otkazan zbog kovida-19. Ipak, turneju započinje u Velikoj Britaniji, u junu 2022.

Pop ikona oduševila izgledom u sedmoj deceniji

Madona pozirala u provokativnom izdanju NJUJORK- Pop ikona Madona ne miruje ni u sedmoj deceniji, obožavatelje je iznenadila fotografijama u oskudnom grudnjaku, te još jednom dokazala da se uspješno bori sa starenjem. -Novi život. Njujork. Preobražaj – napisala je kratko u opisu pjevačica, prenosi ATV. Stotine pozitivnih komentara i emotikona srca ukrasili su fotografije koje je vidjelo više od pola miliona ljudi.

Madona