Dnevni list Pobjeda 21.09.2020. by Pobjeda

NAŠA TEMA Za pet godina policija zaplijenila 12 tona narkotika i uhapsila više od hiljadu osoba

I maloljetnici među dilerima droge

INTERVJU: Dr Darko Trifunović, profesor beogradskog Fakulteta za bezbjednost

Nova većina će pristati na sve samo da sjednu u fotelje STR. 2. i 3.

Snimak na kojem su zajedno međunarodni terorista, pristalice Draže Mihailovića i sadašnji lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ usijao društvene mreže

D. MIJATOVIĆ

Krivokapić uz četnike slavio teroristu Nikolu Kavaju?! Fotografija snimljena u podgoričkom Bloku 5

» Stručnjaci smatraju da bi za krijumčarenje narkotika trebalo uvesti strožije kazne. U posljednje vrijeme dileri narkotika vrbuju i djecu za ,,posao“ jer ona ne podliježu krivičnoj odgovornosti. Dilovanje po klubovima, školama, kafićima, plažama je masovna pojava i to je zabrinjavajuće STR. 9.

STR. 2.

MRAČNA STRANA INTERNETA: Stara nacionalšovinistička propaganda uz nove alate na društvenim mrežama

Prekinuti pregovori nove parlamentarne većine o formiranju vlasti

ZBCG traži izjašnjenje Abazovića o kadrovima koje neće i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Istraga o ubistvu kanadske državljanke u Herceg Novom

Kako Vijesti koriste desničarske trol stranice protiv Đukanovića

STR. 2.

STR. 7.

SUSRETI: Iranac David Razavi o bjekstvu do Crne Gore

Vanbračna veza teška osam godina robije STR. 10.

Lisice stavljene i drugom osumnjičenom STR. 9.

Politika

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Snimak na kojem su zajedno međunarodni terorista, pristalice Draže Mihailovića i sadašnji lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ usijao društvene mreže

INTERVJU: Dr Darko Trifunović, profe

Krivokapić uz četnike slavio teroristu Nikolu Kavaju?!

PODGORICA - Snimak svečanog dočeka međunarodnog teroriste i velesrpskog nacionaliste Nikole Kavaje u kući Milete ,,Čiče“ Pavićevića na Draču u Podgorici, kojem su prisustvovali članovi Šešeljeve radikalne stranke i četničkih udruženja, izazvao je juče veliku pozornost crnogorske javnosti i prosto usijao društvene mreže zbog činjenice da je slavlju prisustvovao tada i anonimni profesor Univerziteta Crne Gore a sadašnji kandidat za mandatara nove crnogorske vlade dr Zdravko Krivokapić.

Snimak je nastao 1999. godine i objavljen je na Youtube kanalu. Sedmominutni video-zapis bilježi, osim Nikole Kavaje i Milete Pavićevića, još neka poznata lica, počev od Ilije Darmanovića, predsjednika SRS za Crnu Goru, Novice Đurića, dopisnika beogradske Politike, kao i nekadašnjeg policijskog inspektora a sadašnjeg ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića. U kadru su kratko viđeni anonimni sveštenici Srpske pravoslavne crkve. Nakon intoniranja srpske himne ,,Bože pravde“ i kasnijeg guslarskog pojanja, okupljeni su pažljivo slušali govor Nikole Kavaje, a potom nastavili prigodno slavlje uz mezu i četničke pjesme. Zanimljivo, nakon tri i po

Krivokapić i Kavaja na snimku

minuta u kadar ulazi i dr Zdravko Krivokapić, kako žustro razgovara sa nepoznatim sagovornikom. Na zidu iza njega su sve četnička znamenja i velika slika Radovana Karadžića, osuđenog ratnog zločinca. Okupljenima se tom prilikom obratio lično Nikola Kavaja, čovjek koji je svojevremeno bio sedmi na listi traženih međunarodnih terorista. Tvrdeći da radi za CIA, Kavaja je nekoliko puta pokušao da izvede atentat na Josipa Broza Tita, a prilikom posljednjeg pokušaja 1978. godine, kao jedan od lidera Srpskog oslobodilačkog otadžbinskog

pokreta, oteo je avion sa namjerom da odleti za Beograd i obruši se na zgradu Centralnog komiteta SKJ. Uhapšen je i osuđen u SAD na kaznu zatvora od 65 godina. Nakon što je odležao više od polovine kazne, pušten je na slobodu, a velikosrpski pokret ga početkom devedesetih slavio kao heroja. U kući Pavićevića je te 1999. godine Kavaja održao kratki, znakovit govor okupljenima. ,,Za mene kao dječaka su najveći neprijatelji bili Šiptari. Ja sam starinom Katunjanin, kada sam progledao u svoju dvadesetu godinu kao mladi poručnik, ustao sam protiv

Josipa Broza Tita i Komunističke partije“, govorio je Kavaja, uz napomenu da ,,umije da voli, ali deset puta više da mrzi“. Potom je s tugom konstatovao da narod u Crnoj Gori nije ono što je bio, koji je ,,on ostavio“ i da ,,sada u Crnoj Gori ima previše pravoslavaca koji se izjašnjavaju kao Crnogorci“. Skandalozni snimak koji se juče pojavio, na kojem je uslikan i nosilac liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, za sada nijesu komentarisali ni profesor Krivokapić, kao ni ostali lideri stranaka nove parD. Đ. lamentarne većine.

Prekinuti pregovori nove parlamentarne većine o formiranju vlasti

ZBCG traži izjašnjenje Abazovića o kadrovima koje neće i Zakonu o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Pregovori nove parlamentarne većine o formiranju vlasti prekinuti su juče i tokom dana nijesu nastavljeni, saznaje Pobjeda. Više izvora Pobjede iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ saopštilo je da jučerašnji pregovori nijesu održani jer predsjednici konstituenata koalicije traže izjašnjenje od predsjednika GP Ura Dritana Abazovića na dva ključna pitanja. - Želimo lično da čujemo od Dritana Abazovića da li će Ura glasati za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da li je tačno da ne želi Srbe i njihove političke predstavnike u budućoj vladi. I ako je to tačno, da obrazloži zbog čega. Dok ne dobijemo odgovore na ova pitanja, nastavka pregovora neće biti – saopšteno je Pobjedi iz vrha koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“. Pobjeda je prekjuče objavila da je ključni razlog izostanka dogovora i poremećene atmosfere unutar trojnog saveza, zaključak Glavnog odbora Ure po kojem je eksplicitno navedeno da pojedine ličnosti iz drugih stranaka ne mogu da preuzmu resore u vladi. – U ovom delikatnom trenutku i podijeljenom društvu kakvo je

PODGORICA - U demokratiji je nezapamćeno to što se desilo u Crnoj Gori, jer obično se glasa za programe partija, a ovdje se glasalo za svetinje i iracionalnu stvar da li će neko da ih otme ili ne kaže dr Darko Trifunović, profesor Fakulteta za bezbjednost u Beogradu. Ističe da je u Crnoj Gori stvoren vrlo opasan model koji lako može da se obije i Srbiji o glavu. POBJEDA: Da li su Vas iznenadili rezultati izbora u Crnoj Gori? TRIFUNOVIĆ: Nijesu. Očigledno je da to nijesu izbori na kakve smo navikli. U demokratiji je nezapamćeno to što se desilo u Crnoj Gori, jer obično se glasa za programe partija, a ovdje se glasalo za svetinje i iracionalnu stvar da li će neko da ih otme ili ne. U Crnoj Gori je stvoren vrlo opasan model koji lako može da se obije i Srbiji o glavu. Čitava infrastruktura koja je napravljena na teritoriji Srbije u velikoj mjeri uticala je na izbore u Crnoj Gori i dovela do ovih rezultata. Ta infrastruktura nije demontirana i postoji opasnost da se ona vrlo lako okrene i protiv vlasti u Srbiji. Posebno osjetljive teme su crkva i Kosovo. Ali, treba potražiti i odgovornost ljudi u Crnoj Gori koji su omogućili da takve strukture djeluju na teritoriji Crne Gore. POBJEDA: Pred kakvim bezbjednosnim izazovima će se naći nova koalicija s obzirom na to da njena najveća partija ima blisku vezu sa Rusijom. Da li sada možemo da očekujemo snažniji uticaj Rusije u Crnoj Gori?

Rusi svađaju Cr - Zašto je Crna Gora priznala Kosovo? Odgovor je zašto su Srbi na Kosovu priznali državu Kosovo, izašli na izbore, ušli u parlament i Vladu Kosova. Mnoge nelogičnosti su vezane za segmente unutrašnje politike koja je opterećena ruskim hibridnim dejstvima i izvrtanjem realnosti sa ciljem da se posvađaju Srbi i Crnogorci.

TRIFUNOVIĆ: Ne. Vidjeli smo da je ta koalicija prihvatila sve ono protiv čega su se zalagali u izbornoj kampanji. Oni će gledati da po svaku cijenu i različitim političkim trikovima sastave vladu - pristaće bukvalno na sve: članstvo u NATO, neotpriznavanje Kosova. Već sada pokušavaju da samelju manje koalicione partnere: pozivaju manjine da im se priključe i čim im se budu priključile partije i koalicije koje razmišljaju i rade proevropski na određen način će ih staviti u šahmat poziciju. U ovom trenutku ne treba očekivati da se Rusija umiješa, ali to treba očekivati dugoročno. Ako se sjećate, najavljivali smo poslije državnog udara još jedan snažniji udar na Crnu Goru koji se i desio kada su određeni sveštenici SPC nosili mošti po kućama, kleli određene ljude i funkcionere iz Srbije. Ta koalicija je došla na vlast jer je javno propagirala da će otpriznati Kosovo i da zaustavi napredak

NATO neće komentarisati rezultate crnogors

Pozdravljaju crnogorski doprinos Alijansi Dritan Abazović, Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić

crnogorsko, ljudi koji svojim djelovanjem dijele Crnu Goru i izazivaju negativnu emociju kod izvjesnog broja građana ne mogu dobiti resore u novoj vlad i j e s t av u ko j e m s u u Demokratskom frontu prepoznali Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića – saopštio je izvor Pobjede. Izvor Pobjede upućen u pregovore saopštio je da je na sastanku u subotu bilo riječi o dru-

g o m s p o r a z u m u ko j i b i predstavnici trojne koalicije trebali da potpišu prije formiranja nove vlade. - Predstavnicima Ure, istina bez prisustva Dritana Abazovića, bilo je neprihvatljivo da potpišu zaključak po kome bi se u drugom sporazumu našlo obavezujuće ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti rekao je drugi izvor Pobjede. On je dodao da je stekao utisak da su predstavnici Ure bili na

stanovištu da zakon treba mijenjati, odnosno revidirati kako piše u prvom sporazumu. Ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u drugom sporazumu najavio je nosilac liste ,,Za budućnost Crme Gore“ Zdravko Krivokapić. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, za danas je moguć sastanak konstituenata koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ sa Abazovićem da bi se prevazišle N. ZEČEVIĆ razlike.

PODGORICA - NATO pozdravlja crnogorski doprinos Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti, posebno njenu aktivnu ulogu u podršci stabilnosti Balkana, kazali su iz NATO-a za Pobjedu, upitani da prokomentarišu situaciju u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta. Iako je u dijelu javnosti postojala

bojazan da bi nova parlamentarna većina mogla, nakon dolaska na vlast, da pokrene pitanje izlaska iz NATO-a, prema riječima čelnika tročlane koalicije, to se neće desiti. Nosioci tri liste koje su na parlamentarnim izborima osvojile većinu glasova, Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, potpisali su sporazum kojim su se, pored ostalog, obavezali da nova

Politika

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

fesor beogradskog Fakulteta za bezbjednost

Komentar

Nova većina će pristati na sve samo da sjednu u fotelje

rnogorce i Srbe Razlike u mišljenju moramo kanalisati ka umivenom političkom diskursu. Bez obzira da li se radi o pravoslavnim ili drugim vjernicima, niko ne smije da zavađa narod koji živi u Srbiji i Crnoj Gori. Vrijeme je da se ide u mirne vode, razmišljanja o budućnosti i ekonomiji, a usijane glave da odu u prošlost kaže Trifunović.

Crne Gore ka evroatlanTskim integracijama. Sada odjednom pred licima građana potpisuju sporazum da prihvataju sve to. Onda se postavlja pitanje, da li da budem toliko oštar, da li su to bile slatke laži i da li su oni koji su glasali za njih pristali na platformu koju sada vidimo ispred nas. POBJEDA: Imamo razne analize u kojima se kaže dosta je

bilo 30 godina vladavine DPS-a. Zašto se u obzir uzima samo broj godina na vlasti, a ono što je urađeno za to vrijeme je u drugom planu, često se i ne pominje? T R I FU N OV I Ć: N i k o n i j e spominjao Angelu Merkel i koliko je ona na vlasti. Crna Gora ima oko 600 hiljada građana. Minhen ima nekoliko miliona stanovnika, a gradonačelnik Minhena je demokratski izabran, evo 30 godina je na vlasti. Ovdje je drugi narativ, sada vidimo političare iz trećeg ešalona koji se nijesu pojavljivali na litijama, jer oni koji su se pojavljivali nijesu uspjeli ličnim autoritetom ni političkim platformama da zadobiju povjerenje građana i naprave nešto bolje u Crnoj Gori upravo tih 30 godina. Onda su pokušali da preko Beograda zavladaju Crnom Gorom, pošto im nije uspjelo onda su pokušali preko Rusije i evo uspjelo im je. Nijesu

Kome sve smeta spoljna politika Crne Gore - Spoljna politika Crne Gore zasmetala je nekim strukturama unutar Crne Gore, ali i u Rusiji i određenim krugovima kod Srbima. Ta spoljna politika je bila kamen spoticanja i inicijalna kapisla da se u obračunu Crne Gore i Rusije sve te struje stave na stranu Rusije umjesto na stranu Crne Gore i to je nevjerovatno. Međutim, imam lošu vijest za njih: očigledno da Srbija mijenja svoj kurs i da je na horizontu srpsko-američko partnerstvo. Srbija im sigurno neće biti partner niti bezbjedna luka za ono što rade - kaže Trifunović.

skih izbora vlada neće pokretati pitanje nezavisnosti Kosova, kao i da će ojačati saradnju sa NATO-om i ubrzati reforme za članstvo u EU. NATO, kako navode u Alijansi, pozdravlja to što je Crna Gora aktivan učesnik misija i operacija pod njenim okriljem. - Pozdravljamo kontinuirani, dragocjeni doprinos Crne Gore našoj zajedničkoj bezbjednosti, uključujući kroz njeno učešće u misijama, operacijama i vježbama koje predvodi NATO, a posebno kroz njenu ulogu u podršci stabilnosti regiona Zapadnog Balkana. Dalje, ne komentarišemo domaća pitanja saveznika. Zbog toga ću vas uputiti na crnogorske vlasti za dalje komentare - saopštio je Pobjedi NATO zvaničnik. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević pisao je juče generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu da je u Crnoj Gori pogoršana bezbjednosna situacija nakon održanih parlamentarnih izbora. J. Đ.

ni formirali vladu a uradili su salto mortale, kako će na to da reaguju njihovi glasači i koalicioni partneri. POBJEDA: Kako vidite dalju ulogu SPC u Crnoj Gori? TRIFUNOVIĆ: Amfilohije Radović treba da ode. On je prokleo žive ljude i sve koji su protiv Rusije: držao je opijelo od predsjednika Vučića do ministra spoljnih poslova Dačića. Odakle mu pravo to da radi? Sjedi na tronu Svetog Petra Cetinjskog, igra se sa moštima Svetog Vasilija Ostroškog, drži u svom posjedu tri najveće relikvije u hrišćanstvu. Šta on zamišlja - ko je? Nijesam protiv Ruske crkve i naroda, ali sam protiv ruske politike koja je maligna na ovim prostorima. Ruska politika je Srbiju uništila i zamotala u crno: od ruskih eksponenata i špijuna, od Slobodama Miloševića i Mirjane Marković i svih zlikovaca koji su Srbiju uvukli u bespotrebne ratove za račun Kremlja i ruskih službi pa do najveće pljačke Srbije preko naftne industrije. Sad dođe neki Amfilohije i kaže neka je proklet svako ko je protiv Rusije. Umjesto da je mirio Srbe i Crnogorce, on je unio jabuku razdora iz ličnih i ekonomskih interesa i stavio se u funkciju Rusije u odnosu na Crnu Goru - zato će morati krivično da odgovara. POBJEDA: Kakvi će biti odnosi između Crne Gore i Srbije nakon formiranja nove vlade u Podgorici: mogu li se za početak riješiti nesporazumi

oko izručenja Svetozara Marovića i boravka Branke Milić u Ambasadi Srbije u Podgorici - jer ih potražuje crnogorsko pravosuđe? TRIFUNOVIĆ: Oduvijek sam se zalagao da Srbija i Crna Gora imaju najbolje odnose. Ne smijemo jedni drugima da se miješamo u unutrašnju politiku i moramo da poštujemo jedni druge. Svaki Srbin kojem smeta crnogorska zastava treba da potraži pomoć psihologa jer zastava kralja Nikole je na Mojkovcu štitila odstupnicu srpskoj vojsci. Crnogorska vojska je do zadnjeg izginula i nije imala više sa čim da ratuje. Koliko poštujem srpsku zastavu, toliko poštujem i crnogorsku i državu Crnu Goru koja je sa Srbijom 13. jula 1878. godine stekla državnost. Taj dan treba da bude zajednički datum srpske i crnogorske državnosti - apelujem na vlade obje države da se on zajednički obilježava. Naša prošlost je mnogo uvezana, sadašnjost je neraskidiva a budućnost je pred nama. Ne možete da kažete Srbin a da ne mislite Crnogorac i obratno. Želim da se svaki Crnogorac koji dođe u Beograd osjeća onako kao što se ja osjećam i u Podgorici, Baru, Herceg Novom i bilo gdje drugdje. Vrijeme konflikata i podjela mora da stane, da se pomirimo da je Crna Gora nezavisna i suverena država i da ima pravo da uređuje svoje odnose i bira svoju spoljnu politiku. I Srbija će pratiti sličan put Crne Violeta CVEJIĆ Gore.

Iz CP poručuju da se ne smije pristati na novu velikosrpsku AB revoluciju PODGORICA - Više je nego jasno da ovo vrijeme traži objedinjavanje svih patriotskih snaga u Crnoj Gori, aktivan otpor, ogoljavanje anticrnogorske suštine nove vlasti, nepristajanje na novu velikosrpsku AB revoluciju i borbu za ostvarenje onoga što je 22. maja 2006. propušteno - poručuju iz CP. Kažu i da Crnu Goru neće reformisati Medojević, Mandić, Knežević, Milačić, Zogović, Radunović, Vučurović, Bečić, te da će Ura promijeniti svoje ponašanje iz Budve kada je, kako kažu u CP, ostala u vlasti koja je slavila sve tragedije Crne Gore iz prošlosti. - Kao da ovih dana čujemo eho nekih prošlih vremena, nanovo se slavi „sloboda“ porazom Crnogoraca i Crne Gore. A kakav bi to kontinuitet „oslobodilaca“ i „slobode“ bio kad ga na svojoj koži ne bi ośetili

Objediniti patriotske snage uz aktivan otpor Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati stoji u saopštenju CP. Kažu da su se Albanci ovaj put provukli bez nasilja, ali kako dodaju, iz oportunih razloga. - Na smiješno opravdanje kako je to refleks sužnjeva koji su se oslobodili i pripisivanje nasilja po śeveru onima koji su izgubili izbore nijesu se upecali ni revnosni, anticrnogorski mediji śevernog suśeda. Toliko su bili ubjedljivi verbalni marifetluci pobjednika izbora da mediji u Srbiji nijesu pominjali ni nasilje, ni ta glupava opravdanja - poručuju iz CP. U Crnogorskom pokretu kažu i da je čudna to „sloboda“ koja liči na vremena iz prošlosti kojih se sav civilizovani svijet gnuša. - Kako živimo u svijetu laži,

zloupotrebe medija, lažovi su postali politički najuspješnija kasta. Više nijesu važna djela, nego snaga medija i sposobnost obmanjivanja „pučine grdne“. Što više pominjanja demokratije i „prve demokratske vlasti“, to više represije i represivne svijesti iz šinjela vremena kad se kažnjavala pomisao, a ne izrečena misao. „Prva demokratska vlast u Crnoj Gori“ je započela buduću vladavinu demokratskim prijetnjama ukidanjem medija, krivičnim prijavama za delikt mišljenja, hapšenjima, partijskim uređivanjem Javnog servisa, vrijeđanjem novinarke što se drznula da njegovom visočanstvu, Dritanu Abazoviću, postavi nezgodna pitanja - poN. K. ručuju iz CP.

Vonj Piše: Milorad PUSTAHIJA

Poštovani građani, političke informacije koje vam nude vid i sluh putem gledanja, čitanja i slušanja normalan um zaista ne može da svari. Oslonite se na njuh i od svega što loše vonja okrenite glavu. Da, ukoliko nas ne zajebe korona pa izgubimo čulo njuha „Šume, šume najljepša vam hvala / U vama se sloboda rađala...“ Predsjednik naše države je u intervjuu sa uglednim bosanskim novinarom Hadžifejzovićem naveo šumu kao jednu od opcija borbe za opstanak Crne Gore. Kako dirljivo i rodoljubivo. Nakon 30 godina vlasti DPS-a i 15-ak godina nezavisnosti, mi opet u čabru i jedina nam je opcija u šumu u svom ruvu o svom kruvu i svojoj džebani. Naravno da ćemo se odazvati i na strašnom mjestu postojati, gdje prah ljuti za oči ujeda i pucaju toke na prsima. Ali, meni se nešto čini da u našim brigadama neće biti Vaših brigadira jer će se neki možda odmarati biti na Kajmanskim Otocima, Delaveru, Dubaiju i sličnim destinacijama, gdje će brojati „valorizovane“ milione. Ili će prelećeti na stranu ovih „oslobodilaca“ uz plaćanje prelazne takse. Godinama se mudrovalo i trgovalo sa Ristom Mefistom i gledalo kroz prste njegovoj zloj i bezbožnoj crkvi i fašisoidnim kleronacionalističkim strankama i sada „kao gospoda“ prihvatamo demokratske rezultate izbora i druge demokratske tekovine velikosrpsko-ruskog prevrata u našoj zemlji. To je gospodski taman toliko kao ono kad je kralj Nikola gospodski sa sve fameljom i parama utekao iz Crne Gore nekoliko dana prije nego što su u Medovi izginuli naši rodoljubi iz Amerike, koji su došli na njegov poziv u boj za otadžbinu. I to brodom koji su sami platili od svoje pečalbarske sirotinje. I što je sad strategija u ovoj gospoštini? Cetinjani će, kad neće ili ne može država, zaustaviti Rista i bezumlje! Oni što ih niste baš pretjerano voljeli predsjedniče, taman koliko ni oni Vas. E ja ću sa njima u šumu, ako baš dotle dođe. Nemojte Vi u šumu, hladno je a i ne može se limuzinom po našim bogazama. Sačuvajte vi DPS u parlamentu da bi imao ko da valorizuje našu komitsku pobjedu i povede nas našoj evropskoj kući. U isto vrijeme arhimandring Zdravko Krivokapić bezočno laže zapadne medije da nije ni srpski ni ruski ni Ristov pulen. A, ko zna, možda nije ni vidio ko ga je izvukao iz džepa i postavio na političku tablu. Stvar je Risto odradio tako munjevito da se cijela Crna Gora šezdesetak dana pred izbore pitala ko je ovaj čovjek. Evo ni „proslavljenim“ liderima DF još nije jasno zašto ne mogu dobiti visoke funkcije. No taj je genije u tri dana, sa mesijom Aleksom Bečićem i Dritanom Abazovićem, čija je čečurava glava lebdjela po svim regionalnim i evropskim medijima, poput Dantonove lavlje glave nad Francuskom skupštinom i gomilama sankilota, stvara Sporazum na jednoj strani u pet-šest alineja i slavodobitno ga pokazuje. Bože dragi, kakvim papcima oni smatraju građane Crne Gore. A onda, da ne bismo shvatili sa kakvim kleronacionalistima i jurišnim Ura bleferima imamo posla, u duhu komunističke parole „ništa danas ostvareno ne može biti sveto da sjutra ne bi bilo prevaziđeno“, za nekoliko dana najavljuju novi sveobuhvatniji sporazum. I tako nas misle anestezirati iz nekoliko puta da nećemo ni primijetiti kakav mrak nadolazi. A Danton, pardon Dritan, na pitanje da li mu se malo gadi s kim formira vlast, odgovara da i u Bundestagu postoji tamo neka neonacistička stranka. Jeste, sine Dantone, ali je marginalna i ko bi tamo sa njom koalirao, nužno bi politički kolabirao. Onda na pitanje da li svjestan jakog uticaja SPC i države Srbije na rezultate ovih izbora izmudriči sljedeću genijalnost: kaže da je i pred izbore 2016. Bakir Izetbegović lično uticao na to da Bošnjačka stranka ide sa DPS-om. Ali, sine Dantone, i država Bosna i Hercegovina, a i Bošnjaci i u Bosni i u Crnoj Gori priznaju i državu Crnu Goru i crnogorsku naciju, a Srbi i ovdje i tamo i država Srbija - ne. E, moj narode, mi u izbornim aktivnostima uništismo francuskog doktora filologije gospodina Bogojevića, divnog i široko obrazovanog čovjeka, a ovaj doktorčić politologije nas baš voza, mi mladog Abazovića doživljavamo ka kembridžliju iako ovaj naš doktor politikologije i geostrateg ne zna da Tajvan nije nezavisna država i da je Bjelorusija u Evropi. A da, i stalno naglašava da je on evropski zeleni. Nisi, sine, ti si Hazbo Kalač green, dao je koju hiljadu potpisa da bi uopšte mogao sa strankom na izbore, a možda i nešto đengi. Volim ja evropske zelene, volim i Muhamed green nijansu naše Islamske zajednice, ali Hazbo Kalač je pulen Mufty-ja Zukorlića, a on je, gle čuda, funkcioner u vlasti Srbije. Oooo, evo u ovom trenutku na scenu izlazi - poput onog mrmota u Americi što predskazuje proljeće - naš hrčak Milačić da nam objasni što sve pobjednik ovih izbora Sveti Vasilije traži od nas. O, ljubi ga tetka iz Rusije. Nakon ovoga stvarno ne mogu više. Poštovani građani, političke informacije koje vam nude vid i sluh putem gledanja, čitanja i slušanja normalan um zaista ne može da svari. Oslonite se na njuh i od svega što loše vonja okrenite glavu. Da, ukoliko nas ne zajebe korona pa izgubimo čulo njuha.

Politika

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

aKtUElno: Kako će izgledati budući saziv Skupštine Crne Gore

Iz ministarskih fotelja u skupštinske klupe, gotovo polovina novih lica PODGORICA – Budući, 27. skupštinski saziv, koji će biti konstituisan u srijedu, 23. septembra, biće značajno drugačiji od prethodnog. I pored dobro poznatih imena kojima je poslanički posao „u krvi“, građani će imati priliku da čuju i vide gotovo polovinu novih lica. Prvi put iz plenarne sale čuće poslanike Demokrata, koji su bojkotovali čitav prethodni mandat parlamenta. Biće zanimljivo u poslaničkim klupama vidjeti i one koji su odavno već potpuno naviknuti na ministarske fotelje. Najviše raznolik po broju i sastavu partija biće poslanički klub koalicije „Za budućnost Crne Gore“, koju predvodi Zdravko Krivokapić. Činiće ga Demokratski front, koji je već sastavljen od tri konstituenta – Nova srpska demokratija, Pokret za promjene i Demokratska narodna partija, zatim Socijalistička narodna partija, Narodni pokret, Prava Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore, Jugoslovenska komunistička partija, Srpska radikalna stranka, te Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde. Najstariji među 27 poslanika po skupštinskom stažu je Predrag Bulatović iz DF-a, a najmlađi biće predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić. Osim Bulatovića, još devet imena dobro su poznata građanima. To su poslanici DF-a: Branko Radulović, Nebojša Medojević, Milan Knežević, Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Strahinja Bulajić, Milan Knežević, Jovan Jole Vučurović, Radoš Zečević. Među novim licima biće nosilac liste Zdravko Krivokapić, koji je profesor Mašinskog fakulteta. Prvi put u poslaničku klupu sješće Marko Milačić, predsjednik Prave Crne Gore, kao i Vladimir Joković, prvi čovjek SNP-a. Građani će u naredne četiri godine gledati doktora Vladimira Dobričanina kao poslanika Ujedinjene Crne Gore. Među novim poslanicima, između

Značajan dio budućeg sastava parlamenta biće dobro poznata imena iz prethodnog saziva. Konačan sastav, ipak, znaće se tek nakon formiranja vlade ostalih, biće Marko Kovačević, portparol Nove, zatim Simonida Kordić iz Nove, Vladan Raičević iz nikšićkog PZP-a, Jelena Božović iz beranskog odbora Nove, Dragan Bojović iz DNP-a, Jovanka Bogavac iz beranskog PZP-a, kao i Milo Božović iz budvanskog DF-a. Kandidat za poslanika je aktuelni predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić, koji je poslaničku funkciju obavljao od 2009. do 2012. i od 2013. do aprila 2014. godine, od kada je na funkciji predsjednika Opštine Berane. Stari kadrovi DPS-a činiće značajan dio i novog poslaničkog kluba te partije. Među 30 poslanika biće prvi na listi – Duško Marković, aktuelni premijer, kao i više aktuelnih ministara. U Skupštini će biti Predrag Bošković, koji je do sada promijenio više ministarskih fotelja - u resorima rada i socijalnog staranja, ekonomije, prosvjete i odbrane, zatim Milutin Simović, ministar poljoprivrede, Mevludin Nuhodžić – unutrašnjih poslova, Dragica Sekulić – ekonomije, Zoran Pažin – pravde, Nikola Janović – sporta, Suzana Pribilović – javne uprave. Među poslanicima koji su ostali „vjerni“ Skupštini je i najstariji po parlamentarnom stažu - Miodrag Vuković. Građani će i dalje gledati u Skupštini Branimira Gvozdenovića, Aleksandru Vuković, Nikolu Rakočevića, Petra Ivanovića, Halila Dukovića, Dragutina Papovića, Martu Šćepanović,

Pola novih, a Pola starih lica: Skupština Crne Gore

Miloša Nikolića, Daliborku Pejović, Branka Čavora, Danijela Živkovića. Najveće „osvježenje“ biće Gordana Đurović, bivša ministarka evropskih integracija. Kandidat za poslanika je i Ivan Vuković, aktuelni gradonačelnik Podgorice, zatim Jevto Eraković, aktuelni direktor KC, te predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović. Nova lica biće predsjednik podgoričkog odbora DPS Časlav Vešović, šef nikšićkog odbora DPS Ivan Mitrović, te predsjednica kluba odbornika DPS-a u Skupštini Bijelog Polja Vesna Paviće-

vić, kao i aktuelni predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Abaz Dizdarević. Aleksa Bečić, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Zdenka Popović sa liste „Mir je naša nacija“ konačno će ući u skupštinske klupe. Iako su bili poslanici i u prethodnom sazivu, zbog bojkota nikada nijesu ušli u plenarnu salu. Nova lica u klupama Demokrata biće Dragan Krapović, bivši predsjednik SO Budva, zatim Stevan Katić koji je aktuelni predsjednik Opštine Herceg Novi, Tamara Vujović, odbornica Demokrata iz Herceg Novog, predsjednik

petnjičkog odbora Demokrata Albin Ćeman, te potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinović. U klubu Demokrata i Demosa biće Miodrag Lekić, predsjednik Demosa, koji je sjedio u poslaničkoj klupi i tokom prethodnog mandata. Čelnik koalicije „Crno na bijelo“ i predsjednik Ure Dritan Abazović ući će u parlament nakon duge pauze, jer je i on, sa poslanicima Demokrata, bojkotovao čitav prošli mandat Skupštine. Koalicija će imati još tri poslanika – Boženu Jelušić, koja je predsjednica budvan-

Manje žena u poslaničkim klupama Novi sastav parlamenta činiće i 18 žena, odnosno 22,2 odsto, što je 7 odsto manje nego u prethodnom sazivu. Skupština Crne Gore završila je mandat sa 24 žene u poslaničkim klupama, što je 29,63 odsto. DPS imaće 7 pripadnica manje zastupljenog pola, a koalicija „Za budućnost Crne Gore“ – 6. U poslaničkim klupama koalicije „Mir je naša nacija“ sjedjeće dvije žene.

Po jedna pripadnica manje zastupljenog pola biće u klubovima koalicije „Crno na bijelo“, Bošnjačke stranke i SDP-a. Najbrojniji poslanički klubovi „držali“ su se puke zakonske norme da je žena među svaka četiri kandidata, iako se deklarativno zalažu da procenat žena na listama bude 40 odsto. Pozitivan primjer je SDP koja ima dva mandata, a jedan je

pripao ženi koja je i jedina predsjednica parlamentarne partije u Crnoj Gori. Draginja Vuksanović- Stanković jedina je žena koja je bila nosilac izborne liste na parlamentarnim izborima. Bošnjačka stranka je, takođe, pozitivan primjer, jer od osvojena tri poslanička mjesta jedno će zauzeti žena – Kenana Strujić-Harbić.

skog odbora Ure, zatim potpredsjednika partije Miloša Konatara i kardiohirurga Srđana Pavićevića. SD će predstavljati poznata imena – aktuelni predsjednik Skupštine Ivan Brajović, Boris Mugoša koji je bio poslanik i u prošlom mandatu, a Damir Šehović će iz fotelje ministra prosvjete sjesti u skupštinsku klupu. Nosilac liste BS Ervin Ibrahimović i u ovom mandatu će zastupati Bošnjake u Skupštini, ali uz njega još i potpredsjednik OO BS Bijelo Polje Amer Smailović i predsjednica Foruma žena BS Kenana Strujić-Harnić. SDP će predstavljati „stari“ poslanici - Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica partije, i Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a. Iz Skupštine odlazi Ranko Krivokapić, počasni predsjednik SDP-a, jer je bio treći kandidat na listi SDPa koja je osvojila samo dva mandata. Krivokapić je bio poslanik u sedam saziva, a na čelu Skupštine proveo je tri mandata – od 2003. do 2016. godine. Albance će u budućem sazivu predstavljati dva poslanika, za razliku od prethodnog mandata kada je jedini poslanik albanske partije bio Genci Nimanbegu. Albanska koalicija „Jednoglasno“, koju čine Demokratska partija, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori, dobila je jedan poslanički mandat koji će pripasti Fatmiru Đeki, nosiocu liste. Genci Nimanbegu mogao bi predstavljati albansku listu ,,Genci Nimanbegu-Nik Đeljošaj“, koja ima jedan mandat, jer je prvi na listi Nik Đeljošaj, aktuelni predsjednik Opštine Tuzi. Tako će izgledati Skupština nakon konstituisanja, ali bi formiranje vlade moglo značajno uticati na sastav parlamenta. Biće ostavki na poslanička mjesta predstavnika tri koalicije koje čine većinu i preuzimanje funkcija u izvršnoj vlasti. U tom slučaju, poslanike koji podnesu ostavke zamijeniće sljedeći na izborI. K. nim listama.

DPS Cetinje održao sjednicu u proširenom sastavu

U prijestonici osvojili više glasova od svih ostalih zajedno PODGORICA - Odbor DPS prijestonice Cetinje održao je sjednicu u proširenom sastavu kojom je predsjedavao predsjednik Odbora Miloš Ražnatović. Na sjednici su razmatrani rezultati nedavno okončanih parlamentarnih izbora, uz detaljnu analizu i osvrt na rezultat ostvaren na Cetinju. - Konstatovano je da je Demokratska partija socijalista na Cetinju ostvarila najbolji

rezultat u posljednjih 20 godina, osvojiviši 5.353 glasa, ili više od svih ostalih izbornih lista zajedno. I pored toga što rezultat DPS-a i dosadašnjih koalicionih partnera na državnom nivou nije dovoljan za formiranje vlasti, konstatovano je da je DPS i dalje ubjedljivo najjača partija u Crnoj Gori pa se rezultat može smatrati zadovoljavajućim - saopšteno je iz te partije. Zadovoljni su, dodaju, zbog

demokratske atmosfere u kojoj je protekao izborni dan. DPS je pokazao zavidan nivo političke kulture svojim odnosom prema izbornim rezultatima, što se po prvi put desilo u Crnoj Gori. - Odbor DPS prijestonice dao je punu podršku predsjedniku Crne Gore i predsjedniku naše partije Milu Đukanoviću na daljoj afirmaciji i odbrani važnih dostignuća savremene Crne

Gore – građanskog društva, multikonfesionalnosti, multikulturalnosti, nezavisnosti i evropskog puta - navode u OO DPS Cetinje. Predsjednik Odbora DPS prijestonice zahvalio je svim članovima Odbora, članovima radnih grupa, aktivistima i simpatizerima kao i svim građanima koji su doprinijeli da se ostvari ovako dobar rezultat na Cetinju i saopštio da će Operativni štab i svi mjesni odbori

Cetinje

nastaviti sa još snažnijim aktivnostima na afirmaciji politike Demokratske partije socijalista u susret predstojećim

lokalnim izborima. Sjednici je prisustvovao koordinator ispred Predsjedništva DPS Crne Gore Ivan Vuković. N. K.

Ekonomija

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Za sedam mjeseci tekuće godine stranci uložili u Crnu Goru 286 miliona, a iz zemlje se odlilo 134 miliona

Realno je usporavanje investicija Očekuje se blago usporavanje stranih direktnih investicija, prije svega zbog pandemije kovid-19, ali i unutrašnje političke situacije, kaže ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić

Vasilije Kostić

PODGORICA – Investitori iz više od pedeset zemalja ove godine su ulagali kapital u Crnu Goru. Po posljednjim preliminarnim podacima, zaključno sa julom neto strane direktne investicije su bile blizu 286 miliona eura ili preko 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ukupne investicije, računajući i odliv iz Crne Gore bile su, kako su nam kazali iz CBCG, blizu 420 miliona eura, što je pad od 6,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci prošle godine. To znači da se u ovoj godini manje investicija odlilo iz države. Na pitanje kakav priliv investicija očekuju u narednom periodu, odgovor nijesmo dobili iz Centralne banke, a ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da je realno očekivati blago usporavanje, prije svega zbog pandemije kovid-19, ali i unutrašnje političke situacije. - U datim uslovima, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija. Tako da očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i pad, ali ne po dramatičnim stopama - ističe ovaj profesor na Fakultetu za menadžment.

Azerbejdžan i dalje na prvom mjestu Iz Centralne banke Pobjedi su kazali da i dalje prvu poziciju po ulaganjima u našu zemlju drži Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer bi to, kako ocjenjuju, zadiralo u prostor poslovne tajne. - Podatak je povjerljiv jer se odnosi na manje od tri kompanije - kazali su iz Centralne banke. Na drugom mjestu su kompanije iz Kine sa preko 70 miliona eura ulaganja. Podsjetimo da su Kinezi sa te pozicije potisnuli Ruse, koji su u pro-

šloj godini bili na drugom mjestu. Treću poziciju u sedam mjeseci ove godine drže investitori iz Italije sa 43,1 milion eura dok su u prošloj godini na tom mjestu bili Mađari. Ruski investitori su na četvrtom mjestu sa 38,3 miliona eura, a tu poziciju su prošle godine držali Ujedinjeni Arapski Emirati. Švajcarska je na petom mjestu sa blizu 34 miliona eura, a prošle godine su tu bili investitori sa Djevičanskih ostrva.

Potom dolaze UAE sa 20,5 miliona, Sjedinjene Američke Države sa blizu 17 miliona, Holandija sa 15 miliona, Njemačka sa oko 13 miliona, Estonija blizu deset miliona eura… Najjača je stavka ,,ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke“, sa 82 miliona eura ukupnih ulaganja. Ali se ne navodi koliko zemalja je njome obuhvaćeno, niti da li pored azerbejdžanskih, ima još investirora koji potpadaju pod poslovnu tajnu.

ZAVISNOST

Nije novo, podsjeća Kostić, da međunarodno kretanje kapitala, njegova dinamika i obim, primarno stoji pod uticajem dvije vrste činilaca: trenutno vladajućih opštih uslova u svijetu i interni ili unutrašnji uslovi unutar same zemlje

Portonovi - azerbejdžanska investicija

primaoca, odnosno zemlje domaćina investicija. - Ako ovlaš pogledamo jednu i drugu sferu uticaja, ne treba mnogo mudrosti da se zaključi kako na obje u ovom momen-

tu presudno utiče zdravstvena kriza izazvana virusom kovid-19 a koja generiše duboku ekonomsku krizu sa i dalje neizvjesnim ishodom. Uz to, kraj se ni ne nazire i ima mnogo ne-

poznanica u vezi sa kovidom pa se nesigurnost održava, čak i pojačava. To je još jedan značajan potencijalno jak i negativan uticaj na tok kapitala a time i na priliv investicija u

Interkompanijski dug potisnuo ulaganje u preduzeća Za sedam mjeseci tekuće godine u strukturi ulaganja prednjači interkompanijski dug sa preko 63 odsto ukupnih investicija ili 265 miliona eura. Za razliku od ove u prošloj godini je na toj poziciji bilo ulaganje u preduzeća i banke. Prema raspoloživim podacima iz dokumenata CBCG, pod stavkom interkompanijski dug Švajcarska ima preko 27 miliona eura, potom Rusija 14 miliona, UAE 10 miliona, Italija 7,7, Slovenija 6,7, Turska 5,9 miliona… Međutim, ni to ne znači da neke druge zemlje nemaju možda više jer u dokumentima CBCG pored 17 zemalja umjesto cifre ulaganja stoji oznaka C, što

znači da su u pitanju povjerljivi podaci koji se odnose na najviše tri strane kompanije. Investicije u kompanije i banke u sedam mjeseci tekuće godine iznosile su 17,9 odsto ili blizu 75 miliona eura. I ovdje je veliki broj zemalja, ili njih 18 sa oznakom C - što znači povjerljivo. Ulaganja u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori čine 12,3 odsto ukupnih investicija, sa preko 56 miliona. Ni ovdje se ne može steći realna slika po zemljama jer je 16 zemalja sa oznakom C. Po podacima koji su javni prednjači Rusija sa preko 12 miliona uloženih u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori, Njemačka 6,4 miliona, sa po blizu četiri miliona Švajcarska i Srbija…

NETO ULAGANJA SDI

IZNOS U EURIMA

2020. (zaključno sa julom)

286 miliona

2019.

344 miliona

2018.

328 miliona

2017,

484 miliona

2016.

371 milion

2015.

619 miliona

2014.

354 miliona

2013.

324 miliona

2012.

461 milion

2011.

389 miliona

2010.

552 miliona

2009.

1,06 milijardi

2008.

582 miliona

2007.

568 miliona

2006.

470 miliona

Tabela SDI po godinama

Crnu Goru- smatra Kostić. Kada je neizvjesnost dominantna karakteristika tržišta onda, ocjenjje on, investitori redukuju svoje aktivnosti - smanjuju ili katkad potpuno obustavljaju plasiranje kapitala. - Imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti izazvan globalnom pandemijom značajan i da je shodno tome znatno smanjen opšti nivo tražnje, realno je očekivati da to sve uspori priliv stranih investicija. Dodatno nepovoljan uticaj dolazi iz unutrašnje sfere u vidu podizanja političkih tenzija u zemlji. To pored već navedenog može uticati na formiranje negativne percepcije investitora u pogledu sigurnosti investiranja i učvrstiti ih u odluci o odlaganju investiranja u našu zemlju - smatra ovaj ekonomski analitičar.

NEREALNO

U datim uslovima, kako kaže, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija.

- Zbog toga očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i dalji pad, ali ne po dramatičnim stopama imajući u vidu da sve više sazrijeva mišljenje da će svijet morati da nauči da živi i radi sa kovidom-19, pa će i njegovo prisustvo biti nova normalnost, koja će tada manje uticati na tokove kapitala. U svakom slučaju, kad proces usporavanja krene, a već je krenuo, on će, imajući u vidu rečeno, nastaviti da se kreće još neko vrijeme u istom smjeru i neće biti naglih zaokreta - ističe Kostić. Tačka preokreta će, ocjenjuje on, direktno biti uslovljena rezultatima u borbi sa kovidom-19 budući da u ovom momentu on presudno utiče na smanjenje tražnje – pad ekonomske aktivnosti a time na povećanje neizvjesnosti, odnosno nesigurnosti koja je ključna u donošenju odluke o investiranju. Dodatno će uticati i politička situacija u zemlji - kazao je Kostić za Pobjedu. M.P.M.

Društvo

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče završile PCR analizu 673 uzorka PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su juče završile PCR analizu 673 uzorka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 226 novopozitivnih, dok su dva pacijenta preminula. Novoinficirani su iz Nikšića 52, Podgorice 48, Berana 40, Pljevalja 22, Budve 11, Bara i Rožaja po deset, Kotora devet, Bijelog Polja sedam, Cetinja, Ulcinja i Tivta po četiri, Herceg Novog tri i Mojkovca dva.

Novopozitivnih 226, preminule dvije osobe Laušević: Uz odgovornost svih do bezbjednih škola

OZBILJNO STANJE

- Od posljednjeg presjeka prijavljena su dva smrtna ishoda kod kovid pozitivnih pacijenata iz Rožaja i Plava, rođenih 1939. i 1940. godine a koji su liječeni u Opštoj bolnici Berane - kaže se u saopštenju. U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 37 pacijenata. Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, 12 pacijenata je životno ugroženo od kojih je jedan intubiran i priključen na mehaničku ventilaciju. - Četiri su na neinvazivnoj ventilaciji, a sedam je na visokim protocima kiseoničke potpore - saopštili su iz KCCG. U Opštoj bolnici Berane, kako je saopšteno iz ove ustanove, se liječi 58 pacijenata pozitivnih na korona virus, od kojih deset ima tešku kliničku sliku. - Na respiratoru i na neinvazivnoj ventilaciji je po jedan pacijent - kazali su iz OB Berane. U Opštoj bolnici Nikšić trenutno je hospitalizovano 80 pacijenata. Kako je saopšteno iz te ustanove, 10 pacijenata je životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja, dok su ostali stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju. Na respiratoru se trenutno nalazi jedan pacijent. Iz Instituta za javno zdravlje

Laboratorija Instituta za javno zdravlje

navodi se da ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 127, a od početka godine 136. Iz IJZ su kazali i da je prijavljen oporavak kod 139 pacijenata. - Tokom jučerašnjeg dana završena je i statistička obrada rezultata uzoraka koji su poslati na laboratorijsku obradu u Njemačku. Ukupno se radi o 488 novopozitivnih slučajeva koji su uzorkovani u periodu između 12. i 15. septembra, te će se voditi kao novooboljeli u

ovim danima - navodi se u saopštenju.

AkTIvNI SLučAJEvI

Gledano po opštinama, oboljeli koji su laboratorijski dokazani u Njemačkoj su iz Nikšića 203, Podgorice 126, Berana 76, Rožaja 30, Pljevalja 18, Bijelog Polja deset, Kotora sedam, Herceg Novog šest, Ulcinja pet, Cetinja tri, Bara dva, Mojkovca i Tivta po jedan. Iz IJZ su kazali da, uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, ukupan broj tre-

Apel UNICEF-a i udruženja koja se bave problemima mladih sa hendikepom

nutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 3.208. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 8.612. U Podgorici su trenutno aktivna 822 slučaja, Nikšiću 755, Beranama 478, Bijelom Polju 264, Rožajama 251, Pljevljima 137, Baru 104, Kotoru 69, Budvi 58, Ulcinju 53. Na Cetinju su aktivna 44 slučaja, u Plavu 43, Andrijevici 38, Tivtu 28, Herceg Novom

Epidemiološka situacija može se kontrolisati samo ukoliko najmanje 95 odsto populacije poštuje propisane mjere, kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević, navodeći da jedino uz odgovornost svih škole mogu biti bezbjedne. On je u intervjuu za PR Centar rekao da svi moraju biti svjesni da će sa korona virusom živjeti još najmanje godinu. Odgovarajući na pitanje kako izbjeći infekciju kovid-19, naročito kada počne školska godina, Laušević je naveo da je osnovna poruka Instituta da se održava adekvatna fizička distanca, higijena ruku. - Kao i da se nose maske, kad god se nalazite u situaciji gdje nijeste sigurni da li je osoba sa kojom razgovarate inficirana ili ne, a danas je takva situacija da ni za koga nijesmo sigurno da li je inficiran ili nije - dodao je Laušević. Na pitanje zbog čega djeca treba da nose maske, ako su u školama odvojena najmanje metar i ako u klupi sjedi jedno dijete, on je odgovorio da ukoliko se pojavi neki slučaj u nekom razredu, ako ne nose masku ostali, onda su oni njegovi bliski kontakti. - U tom slučaju, moramo staviti svu djecu, ili bar onu djecu koja su najbliža tom djetetu u samoizolaciju, odnosno kućni karantin. To bi dovelo do toga da se svaki čas neke škole otvaraju, zatvaraju, djeca prelaze na onlajn nastavu, pa poslije izvjesnog vremena dolaze ponovo u školu - kazao je Laušević. Cilj je, kako je naveo, da se to izbjegne i naprave otporni razredi i škole. Laušević je kazao da kontrolisati infekciju u predškolskom uzrastu nije lako kao u školi, upravo zbog toga što ta djeca dosta teško održavaju fizičku distancu i nijesu u obavezi da nose maske.

i Mojkovcu po 18, Kolašinu osam, Gusinju sedam i na Žabljaku četiri. U Petnjici i Danilovgradu ak-

tivna su po tri slučaja, Tuzima dva, a u Plužinama jedan. U opštini Šavnik nema oboljelih od kovida-19. N. k.

Povodom obilježavanja 29 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu oglasili se iz Koalicije 27

Studenti da podrže učenje Nadležni da se koncentrišu na osoba sa smetnjama u razvoju primjenu zakona i strategija

PODGORICA – Više organizacija i udruženja pozvalo je na angažovanje studenata koji se školuju za nastavničku profesiju, kako bi podržali proces učenja osoba sa smetnjama u razvoju za vrijeme pandemije.

Kako je saopšteno, zajednički apel uputili su UNICEF, Udruženje mladih sa hendikepom, Specijalna olimpijada, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore „Nardos“ i lokalna udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju. Na sastanku koji je sa tim organizacijama UNICEF prošle sedmice organizovao, a čija je tema bila situacija u kojoj se nalaze djeca sa smetnjama u razvoju, napori Ministarstva prosvjete u pogledu podrške djeci sa smetnjama u razvoju tokom prethodnog polugodišta ocijenjeni su kao veoma pozitivni. Učesnici sastanka ukazali su na dodatne akcije koje treba preduzeti kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju omogućio pristup kvalitetnom obrazovanju. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander

PODGORICA - Vlast i nadležne institucije moraju se hitno koncentrisati na primjenu zakona i strategija vezanih za zaštitu životne sredine i klimatske promjene, kazali su iz Koalicije 27, povodom obilježavanja 29 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu.

Potreban odgovoran odnos svih činilaca društva

kazao je da sama djeca i njihove porodice najbolje poznaju izazove sa kojima se suočavaju i njihova moguća rješenja. - Njihovo uključivanje u planiranje, razvoj, praćenje i evaluaciju usluga, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou, najbolji je način da država osigura da se njihova prava ostvaruju. UNICEF će nastaviti da pruža podršku tom procesu u Crnoj Gori - istakao je Santander. Predstavnici djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica prepoznali su da se svi roditelji suočavaju s izazovom pružanja dodatne podrške školovanju djece tokom pandemije, kao i da je taj problem još veći za porodice djece sa smetnjama u razvoju. Na sastanku je, kako je saopšte-

no iz UNICEF-a, ukazano na to da značajno povećanje obima posla tokom pandemije ne omogućava nastavnicima da uvijek pruže dodatnu individualnu podršku svakom učeniku sa smetnjama u razvoju, a asistenti u nastavi pružaju tehničku pomoć tokom pohađanja nastave. - Stoga, apeluje se na svaku školu da napravi procjenu koliko je dodatnog kadra, odnosno studenata potrebno angažovati, a koji će kroz redovne kućne posjete djeci sa smetnjama u razvoju i onlajn sesije, uz eventualnu tehničku podršku asistenata u nastavi, podržati učenje te djece tokom pandemije u skladu s uputstvima zdravstvenih stručnjaka i nastavnika - navodi se u saopštenN. k. ju.

Kako je saopšteno, potrebno je što prije projektovati finansije i administrativne kapacitete, ubrzanom dinamikom ući u neselektivnu primjenu zakonskih odredbi i primjenjivati kaznenu politiku. U Koaliciji 27 smatraju da je izuzetno značajno da se spriječi dalji neodrživi i neizbalansirani razvoj sektora energetike, industrije, prostornog planiranja i zaštite prirode, zbog generacija koje dolaze. - One zaslužuju da žive u pravoj ekološkoj državi, a mi smo dužni da im je stvorimo i ostavimo - poručili su iz Koalicije 27. Prema njihovim riječima, iako je Crna Gora Ustavom deklarisana kao ekološka država, realna namjera primjene tog koncepta nikad nije postojala. Iz Koalicije 27 rekli su da su dva veoma važna strateška dokumenta - „Smjernice o pravcima razvoja ekološke države“ i „Nacionalna strategija održivog razvoja“ uključivala brojne projekte, koji su, kako su naveli,

podrazumijevali velike ekološke devastacije. - Ne samo da smo 29 godina fingirali status „ekološke države“, nego se ovaj kontinuitet nastavlja i kroz proces sprovođenja evropskih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine - kaže se u saopštenju. Navodi se da nakon 13 godina od potpisivanja „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, Crna Gora još ne sprovodi pravne norme koje je prenijela u zakone. - Ono što smo uspjeli prenijeti u zakone za 13 godina rada na njima, je većinom neprimjenjivo u skorijoj budućnosti, poput odredbi vezanih za upravljanje otpadom, zaštitu prirode, kvalitet vazduha i voda, klimu - kazali su iz Koalicije 27. Prema njihovim riječima, najbolji pokazatelj institucionalnog zapostavljanja životne sredine je devetogodišnje kršenje Zakona o upravljanju otpadom, koji propisuje privremeno skladištenje komunalnog otpada na jednu godinu. Navodi se da fekalije iz više od polovine gradova Crne Gore završavaju direktno u rijekama, jer postrojenja ni poslije više decenija nijesu izgrađena ili stavljena u funkciju, dok je, kako je saopšteno, upitna je i primjena standarda i način funkcionisanja kod izgrađenih kolektora.

Iz Koalicije 27 rekli su da su se posljednjih godina prirodni resursi, čak i u zaštićenim područjima, našli pod udarom katastrofalne devastacije, uglavnom od strane privatnih investitora i koncesionara, u čemu su, kako su kazali, „državne institucije učestvovale stvarajući pravni okvir i ambijent za pretakanje i devastaciju vrijednosti ovog javnog dobra u privatnu korist“. U Koaliciji 27 smatraju da su strateške i procjene uticaja „jalovi“ procesi koji ne opravdavaju suštinu. - Nova zaštićena područja, poput Ulcinjske solane, Zete, Cijevne i Komova, postoje samo na papiru, jer nema efektivnog upravljanja i zaštite prirode u istim. Nacionalni parkovi Prokletije i Skadarsko jezero nemaju prostorne planove posebne namjene, niti adekvate kontrole, s obzirom da gotovo svaki dan svjedočimo krivolovu, nelegalnoj gradnji, sječi ili šumskim požarima dodaje se u saopštenju. Navodi se da je sanacija starih i napuštenih rudokopa takođe jedan od važnih ekoloških problema. - Takođe dugotrajni problemi su i kvalitet vazduha u brojnim gradovima, opasnosti od zaostalih hemikalija u starim industrijskim kompleksima - zaklR. P. jučuje se u saopštenju.

Društvo

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

MRAČNA STRANA INTERNETA: Stara nacionalšovinistička propaganda uz nove alate na društvenim mrežama

Kako Vijesti koriste desničarske trol stranice protiv Đukanovića PODGORICA - Ocjena Mila Đukanovića da će se, „ukoliko Crna Gora bude ugrožena i napadnut njen državni krov“, boriti svim sredstvima, „pa i ako treba ići u šumu“ izazvala je brojne i različite reakcije političkih stranaka. Partije nove parlamentarne većine uglavnom su se, osim Demokratskog fronta, negativno odredile, dok su neki, njima pridruženi, mediji nastojali da crnogorskog predsjednika predstave kao političara spremnog da izazove nasilje. Najdalje u toj vrsti propagandnog djelovanja otišao je koncern Vijesti koji je, u informativnim emisijama, kroz ilustraciju lažnih mim stranica pokušao da ismije i omalovaži Đukanovićevu ,,patriotsku objavu“. U tu svrhu su iz Vijesti uglavnom koristili ilustracije, ne klasičnih mim stranica, već ekstremnih desničarskih trol stranica na Tviteru ili Fejsbuku, naročito onih aktivnih u podršci litijama Srpske pravoslavne crkve i borbi protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poput stranice theneprijatni ili It was very unpleasant /Psalam 118 .

TROLOVI U DNEVNIKU

Neuobičajeno za informativni program, TV Vijesti je u jučerašnjem dnevniku u 18:30 prikazala više fotomontaža, među kojima i onu na kojoj Đukanović, direktor UP Veljović i premijer Marković ,,mašu zastavama“ u virtuelnoj šumi. Slična fotomontaža objavljena je, samo sa umetnutom predsjednicom Crnogorske Anđelom Ivanović u crnogorskoj narodnoj nošnji na istoj stranici. Vjerovatno ne slučajno, Televizija Vijesti i portal Vijesti su ,,šaljive fotomontaže“ uzeli sa već pominjane ultradesničarske trol stranice theneprijatni sa Instagrama koja dijeli kleronacionalističke stavove i koja širi rasističke i antimigrantske poruke. Korišćena je i ekstra-šovinistička trol stranica na Fejsbuku It was very unpleasant /

Koncern Vijesti je uglavnom koristio ilustracije, ne klasičnih mim stranica, već ekstremnih desničarskih trol stranica na Tviteru ili Fejsbuku, naročito onih aktivnih u podršci litijama Srpske pravoslavne crkve i borbi protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poput stranice theneprijatni ili It was very unpleasant /Psalam 118

Psalam 118, koju po svemu sudeći radi ista ekipa, ili ljudi koji dijele iste profašističke ideje. Upravo na toj trol stranici je i prijećeno pripadnicima manjinskih naroda nakon šovinističkih napada i incidenata na sjeveru Crne Gore, ali je prijećeno i pristalicama Crnogorske pravoslavne crkve kao i građanima koji su učestvovali na mitingu na Trgu nezavisnosti 6. septembra. ,,Pripazite malo i vi jer imaju i Srbi onu kritičnu donju granicu tolerancije, kaže nepoznati autor, opominjući da je ,,ovako bilo i kada su nas uvlačili u ratove i bolje da se ne ponavlja, ne zbog nas, nego zbog vas malo strah jer ćete opet narednih

50 godina kukati kako smo mi genocidni narod...“.

,,GLIBAVI ITALIJANI I TUZANI“

Da je It was very unpleasant /Psalam 118 šovinistička trol stranica sami autori su potvrdili još marta ove godine kada je izbila epidemija korone i građani Tuzi morali u karantin. Zašto se sve događa ,,stručno“ je objašnjeno na već pomenutoj trol stranici. ,,Odavno ja zastupam teoriju da korona ide na glib nego ajde rekoh možda je slučajnost da su Italijani prljavi i baš njih najviše zarazi taj virus, a sad kada sam vidio da u Tuzi taj

Ilustracija sa desničarske trol stranice

maltene ima više zaraženih no u cijelu Crnu Goru jasno mi je da virus napada glibave ljude i narode“, teoretiše neznani junak, uz dosta muke sa padežima i pravopisom. Ali, zato su nepogrešivo šovinističkim motivima: ove desničarske stranice prepune nacional-fašističkih, antimigrantskih i mizogenih ,,mim podviga“. Zanimljivo, jednu od tih klasičnih antisemitskih karikatura, na kojoj pohlepni Jevrejin trlja ruke iščekujući novac, lajkovao je i Dritan Abazo-

vić, predsjednik Ure i jedan od trojice lidera nove parlamentarne većine. Odmah nakon lajkovanja nepoznati autor(i) je, prilično direktno, ponudio usluge i zatražio protivuslugu: ,,Dritane sad znaš đe sam pa eto znaš da ima nekih ljudi koji bi čak i prihvatili za pare da ovo rade preko fejsbuka...“

DOMAĆI ŠOVINIZAM

Nije poznato da li je lider Ure odgovorio, ali je izvjesno da je koncern Vijesti počeo da obilato koristi usluge ovih ekstremističkih trol stranica. Koje

D. ĐURANOVIĆ

Mitropolit SPC tvrdi da ne želi „potomcima da ostavlja prokletstvo“

Amfilohije: Neću umrijeti dok na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu crkvu PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je da neće umrijeti prije nego što na vrh Lovćena vrati Crkvu Svetog Petra Cetinjskog. - Nemoj da misliš da sam star za to. Ne, Gospod će je, za moga života, vratiti tamo gdje je bila - izjavio je mitropolit Amfilohije za beogradsku ,,Politiku“. On je podsjetio da je u zavjetnoj kapelici koju su sagradili Petrovići, upravo Njegoš ,,dao obijeliti (crkvu)“ i da se svake godine po njegovoj zapovijesti liturgija služila u njoj za dušu neumrlih crnogorskih junaka.

suštinski nijesu mim stranice, niti imaju mnogo duha da bi poštovali standarde mim zajednice. Pomenuti sadržaji na internetu više liče na klasične trolove/ botove koji, koristeći anonimne naloge i stranice, svjesno koriste govor mržnje, iniciraju konflikte, skreću pažnju sa teme, dijeleći uvredljive i zapaljive sadržaje... Zato ih takozvani tradicionalni mediji ne koriste, osim trash-tabloida. Za razliku od njih, mim zajednica i mim kultura je digitalni nasljednik kulture karikature, i - kao što postoji politička karikatura - postoji i politički mim sadržaj na internetu. Koji jeste različit po ideološkoj opredijeljenosti – neke stranice su proljevičarske, druge prodesničarske – i koriste različite mim šablone. U suštini se, bez obzira na političku raznolikost, ipak odlikuju pretežno duhovitim i vizuelno dopadljivim sadržajem. Za razliku od ovdašnjih neuspjelih replikanata koji se napajaju uglavnom mržnjom, šovinizmom i ksenofobijom.

- Crkva Svetog Petra bila je njegova zadužbina, podignuta po njegovom uputstvu i za vrijeme njegovog života (1846. godine), na mjestu koje je sam obilježio i izričito zavještao da u njoj bude sahranjen - podsjetio je mitropolit Amfilohije. Prema njegovim riječima, svima je poznato Njegoševo autentično zavještanje, koje glasi: ,,Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu... To je moja potonja želja, koju vam ištem, da je ispunite i ako mi ne zadate božju vjeru da ćete tako učinit kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju

žalost stavljam vama na dušu“. - Zar da ostavimo prokletstvo nad potomcima i narodom. Ne, njegova volja biće ispoštovana i tim činom provedriće se iznad Crne Gore - rekao je mitropolit Amfilohije. Kada je riječ o izgradnji crkve Svete Trojice na Cetinju, mitropolit Amfilohije podsjeća da za to postoji ,,amanet kralja Nikole“. Ostaci Petra Petrovića Njegoša se od 1974. godine nalaze u Mauzoleju sagrađenom po projektu vajara Ivana Meštrovića, koji je sagrađen na mjestu pravoslavne kapele u kojoj je Njegoš bio sahranjen na vrhu Lovćena. N. K.

Amfilohije

Društvo

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

U Zupcima kod Bara u planu markacija drevne staze koja spaja obalu sa transverzalom Orjen – Lovćen – Rumija

Put do nedirnutog zaleđa

BAR - Septembar je. Zlatna trava pokriva stare staze u zaleđu barskih planina. Vjetar se spušta od Sutormana, niz Crni kamen, sve do okomitih stijena, Plata i Melice, gdje prelazi u žubor potoka i rječica u Zupcima koje nikada ne presušuju.

Kroz istoriju Žitelji Zubaca se pominju mnogo davno u notarskih knjigama, to mjesto je vjekovima bilo važna tačka u barskom zaleđu, a dalo je mnoge zanimljive ljude koji su glas ovog kraja pronosili širom svijeta. - Selo se pominje u pisanim dokumentima ranog srednjeg vijeka, a prikazano je i na mnogim gravurama Bara koje takođe potiču iz tog razdoblja, ali i kasnijih perioda. Budući da se nalazi u neposrednoj okolini Bara, Zupci su dominantno dijelili istorijsku, etničku, vjersku, kulturnu sliku ovog grada i područja. Važno je napomenuti da se u vjerskim izvještajima spominju kao jedna od najstarijih župa drevne Barske nadbiskupije, a spominju se u crkvenim izvještajima barskih nadbiskupa Marina Bicija, Andrije Zmajevića i Marka Đorge... – kaže Vukotić, koji je iz Zubaca i veliki

Ilija Vukotić na ulazu u Pasju spilu

prolaz, što je i vjekovima bio... Ova bi ruta predstavljala sportsko-rekreativnu dopunu turističkoj razglednici Bara i nevjerovatnog zaleđa koje je kao stvoreno za treking, planinarenje, kanjoning... - Staza o kojoj je riječ je samo mali dio velike rute koja bi povezivala Bar, Šušanj, Zupce, Manastir Ribnjak, Čukulijere, gdje bi se spajala sa primorsko-planinskom transverzalom Orjen - Lovćen - Rumija. Transverzala je poznavalac istorije ovog kraja i njegovih zanimljivih žitelja kroz vrijeme. Mjesto je nekada brojalo puno više stanovnika i bilo ekonomski jako, posjedovalo je brojna guvna (,,gumna“). -Kažu da ih je bilo i do 45, što govori o tome da je jedna vršidba mogla iznijeti od 300 do 500 kg žita. Baranin sa karakterističnim zubačkim prezimenom se pominje u dokumentu kod jednog dubrovačkog notara 1388. godine, a u pitanju je Jurko ,,Vlkotić“ (Vukotić). On je sklopio ugovor o učenju zanata u ,,Republici sv.Vlaha“, što puno govori o njegovim vještinama, ali i tadašnjim relacijama barskog i dubrovačkog kraja. Osim ovog dokumenta, značajan je i spomen ,,Miloša Zupca“ koji se spominje u aktu o razgraničenju sa znamenitom benediktinskom opatijom Svete Marije na Ratcu između Bara i Sutomora – priča sagovornik.

je dio internacionalne staze koja počinje u Skandinaviji i spušta se do Jadrana, zatim hrvatskim priobalnim planinama ide do Crne Gore i nastavila bi do Olimpa u Grčkoj – pojašnjava Vukotić.

TRANSVERZALA

Kaže da je zahvaljujući ovom koridoru domaći reon dobio na značaju. - Transverzalu smo, sedam planinarskih društava sa Planinarskim savezom, uz pomoć USAIRD, realizovali i održali. Njome su do sada mnogi internacionalni avanturisti i puno naših prolazili. Održavanje nadgleda Planinarski savez, uz pomoć Ministarstva održivog razvoja i turizma... – priča Vukotić. Prema njegovim riječima, sve govori vrlo visoko o značaju namjere da se staza i formalno utaba. - Taj dio Bara je nedirnut što se tiče modernizacije, utoliko bolje jer turisti upravo to žele danas, uz okomite stijene za slobodno penjanje, jame za spuštanje, spile za istraživanje, kanjone za uživanje…Ujedno ova bi staza bila najbliža kopča Bara sa Transverzalom i najkraća veza sa morem, jer ima i drugih staza, jedna koja vodi preko Starog Bara, ali i na drugi prevoj poznat kao Bijela Skala. Za ideju iza koje stoji PS Rumija, stigla je i podrška Opštine Bar, Visokogoraca, Planinarskog saveza, Biospeleološkog društva Crne Gore. Miloš Pavićević, jedan od najviše aktivnih domaćih speleologa, učesnik brojnih crnogorskih i stranih istraživačkih

I. PERIĆ

To je prirodni koridor koji vijenac Rumije najkraćom putanjom spaja sa morem. Ekipa planinara i speleologa u tom je kraju tokom septembra markirala tačke duž drevnog koridora koji lako može da poveže zaleđe Bara sa planinskom transverzalom od Orjena preko Lovćena do Rumije. Ilija Vukotić iz planinarskog kluba „Rumija“ zamislio je da po slovu zakona i propisa označi tu stazu koja kreće od naselja Šušanj prema Šestanima, pored Manastira Sveti Vasilije na Ribnjaku kroz selo Zupci. Cilj je da se ovaj drevni put - čiji se kraci granaju do nekoliko zanimljivih speleoloških objekata i u svojini je države - označi i katastarski definiše kao pješačka, odnosno planinarska staza,

Ova bi ruta predstavljala sportsko-rekreativnu dopunu turističkoj razglednici Bara i zubačkog kraja koji je stvoren za treking, planinarenje, kanjoning, a ujedno poznat po autentičnim običajima, ali i domaćim proizvodima i prepoznatljivoj kužini

Staza bi vodila od Šušnja preko Zubaca i nastavljala prema Šestanima

ekspedicija boravio je na poziv Vukotića u Zupcima. Pavićević i njegov prijatelj Vlatko Kadić obišli su Pasju spilu u Zupcima, istražili njenu unutrašnjost o čemu će biti u okviru elaborata urađen i poseban izvještaj. Vukotić kaže da ne želi da nijedan detalj bude prepušten slučaju već da se sve definiše po zakonu, pravilima, trajno i dugoročno i na radost planinara, turista i ljubitelja prirode. -Taj mali dio staze ne bi mijenjao vlasništvo već bi bio upisan u katastarske knjige kao staza. Na osnovu toga bi mogli da obezbijedimo sredstva za uređenje, istraživanje spila koje su u tom regionu, a ima ih dosta. Pasja spila, Spila

Žmirića, Marijotina spila, Spila Đura Matova, Vučja kuća... Tu su i dva okomita prirodna zida, stijene iznad Rijeke Dumezića, Plat i Melica, a rijeka je izdubila vrlo interesantan kanjon. Staza bi se nastavljala prema Šestanima do Skadarskog jezera. Ona je većim dijelom trasirana, markirana i upotrebljiva, ostalo je par stotina metara o kojima je riječ – pojašnjava Vukotić.

SEOSKI TURIZAM

Pasja spila, Dumezića rijeka, klanci, kanjoni, drevne staze kroz planinu samo su dio onoga što Zupci kao mjesto nedaleko od Bara mogu da pruže. I danas na tom području mještani uz-

I. PERIĆ

Spila Žmirića i „Vjenčanje Crne Gore s morem“

Vlatko Kadić i Miloš Pavićević

Jedan od virova na Dumezića rijeci

Svaki kamen ovog kraja ili toponim nosi neku zanimljivu storiju, istorijsku paralelu… -Posebno je zanimljiv slučaj nekada poznatog zubačkog prezimena Žmirić (Žmira), za koje se mislilo da je potpuno iščezlo, a o njegovom prisustvu govori istoimeni lokalitet u mjestu (Spila Žmirića). Prilikom posjete Zadru upoznao sam ljude iz ovog kraja koji su se posredstvom nadbiskupa barskog, kasnije zadarskog, Peraštanina Vicka Zmajevića najviše iz Šestana, ali i iz Zubaca, Šušanja, Spiča, Crmnice, Mrkojevića i ostalih djelova barskog distrikta doselili u zadarski kraj 1726. godine, ali i u još par navrata. Potomak jednog od tih doseljenika je i Ivan Žmirić koji je naslikao poznatu sliku ,,Vjenčanje Crne Gore s morem“ i donio je knjazu, kasnije kralju Nikoli na Cetinje a sada se nalazi u Pomorskom muzeju u Kotoru - kaže Vukotić.

gajaju domaće proizvode, sačuvali su autentične običaje. Sve je to prilika i za razvoj seoskog turizma, ponude, smještaja. Vukotić smatra da bi staza koju planiraju da ožive nesumnjivo poduprla i takvu zubačku priču. - Seoski turizam je nova stvar kod nas. Pruža mogućnost da se ljudi samoorganizuju i obezbijede sebi radno mjesto, prodaju domaće proizvode. Zupci su vrlo razuđeno selo, u pitanju je samo mali dio onoga što mogu pružiti, pored toga, još nijesu urbanistički devastirani. Veliki je broj starih, kamenih kuća u autentičnom stilu gradnje, što privlači mnoge turiste. Stoga ima već obnovljenih kuća koje se koriste kao turistički objekti. Tu su i autentični običaji kao što je ,,canzar“ ili ,,Ivanjski kresovi“. To je običaj da djeca preskaču vatru koja se pali uoči Ivandana – podsjeća Vukotić. U Zupcima se, ističe on, gaji razno voće i povrće primorskog podneblja i ljekovito bilje. Sve su to sastojci za tradicionalna jela svojstvena tom kraju. - Kada se ovako sagleda cijela priča, staza o kojoj je riječ sigurno bi doprinijela da planinari i turisti češće idu ovim putem, i da se pokrene i unaprijedi turistička ponuda zubačkog kraja – zaključuje Vukotić. I. PERIĆ

Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova PODGORICA – Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova juče je gasio 11 aktivnih požara na otvorenom prostoru, u centralnom i primorskom području Crne Gore. Navodi se da su, sinhronizovanom aktivnošću opštinskih

Gasili 11 aktivnih požara službi zaštite i spašavanja i protivpožarnih aviona Direktorata, svi požari stavljeni pod kontrolu i spriječena veća materijalna šteta. - Avioni Direktorata požare su gasili u Podgorici na lokalitetu

Pelev brijeg u Bratonožićima, zatim na lokalitetu Andrijska gora u opštini Cetinje i u Ulcinju na lokalitetu Brijska gora - kaže se u saopštenju Direktorata. Juče su brzom interven-

cijom spriječili da se šumski požar na Mateševu ne proširi na šumske komplekse. Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, kaže da danima upozoravaju sve one

koji pale vatru na otvorenom da to rade u slučaju velike potrebe i da stalno budu pored vatre. - Nešto poslije 15 sati smo kompletno lokalizovali šumski požar na Mateševu. Intervencija je bila brza i efikasna jer smo znali da će vjetar svako kašnjenje iskoristiti da se požar razbukta

i raširi. Da je zahvatio šumu, bile bi to katastrofalne posljedice jer u fazi vegetacije, vatra šteti korijen, šumski zasad i trajno uništava njihovu buduću vegetaciju. Zaista bi ovih dana trebalo izbjegavati svako paljenje vatre na otvorenom - poručio je Darmanović. N.K.-Dr.D.

Hronika

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Istraga o ubistvu kanadske državljanke u Herceg Novom

Lisice stavljene i drugom osumnjičenom HERCEG NOVI - Zoran Marić (47) koji je označen kao direktni izvršilac ubistva kanadske državljanke Ljiljane Simić (54) uhapšen je juče u Foči, saopšteno je iz Uprave policije. Crnogorska policija je ranije uhapsila Radomira Delića (36), državljanina Bosne i Hercegovine sa privremenim boravkom u Herceg Novom, zbog osnovane sumnje da je zajedno sa Marićem ubio Si-

mić. Deliću je nakon saslušanja kod sudije za istrage određen pritvor do 30 dana. Policija je protiv ova dva lica podnijela krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ubistvo. Iz policije je saopšteno da su pripadnici Sektora kriminalističke policije, Centra bezbjednosti Herceg Novi i Odjeljenja bezbjednosti Kotor u kratkom roku rasvijetlili ubistvo. Policija je identifikovala dva osum-

njičena lica od kojih je jedno uhapšeno u Crnoj Gori, a drugo juče u Bosni i Hercegovini. -Kotorskoj policiji je 6. septembra prijavljen nestanak Lj.S. (54) nakon čega je policija sprovela potragu za ovim licem na teritoriji Crne Gore. Operativnim radom policijski službenici su došli do saznanja da postoji vjerovatnoća da je ovo lice lišeno života. Sveobuhvatnom istragom i predanim radom pripadnika više organi-

zacionih jedinica Uprave policije izvršioci su identifikovani - kazali su iz policije. Tijelo Ljiljane Simić pronađeno je u petak u 20.40 časova u hercegnovskom selu Mokrine sa vidnim opekotinama u predjelu glave i ruku. Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebala da vozi na aerodrom u Dubrovnik. Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je po-

zvala Simić, ali njen telefon je bio ugašen. Istraga nestanka je pokazala da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu. Dvije nedjelje kasnije, ljudi koji su pošli da beru drva pronašli su tijelo Simić u okolini Herceg Novog koja je, prema preliminarnim rezultatima, ubijena i zapaljena deset dana ranije. Tačan uzrok smrti i broj povreda Ljiljane Simić znaće se

nakon obdukcije koju je naložio viši državni tužilac. Uprava policije juče se zahvalila Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske na saradnji i efikasnoj reakciji. -Odmah po dobijenoj informaciji da lice osumnjičeno za ubistvo boravi na teritoriji koja je u njihovoj nadležnosti, policija Republike Srpske je preduzela aktivnosti na lociranju ovog lica i njegovom lišenju slobode naveli su iz policije. M. L.

NAŠA TEMA: Za pet godina policija zaplijenila 12 tona narkotika i uhapsila više od hiljadu osoba PODGORICA - Crnogorska policija zaplijenila je u posljednjih pet godina 12 tona raznih vrsta droga, od čega najviše marihuane - 11,8 tona, oko 81 kilogram heroina i 164 kilograma kokaina. Tokom istog perioda zbog krijumčarenja narkotika je uhapšena 1.228 osoba. Stručnjaci smatraju da bi za krijumčarenje narkotika trebalo uvesti strožije kazne, posebno za one koji nabavljaju narkotike, ali i one koji ih dalje distribuiraju. Advokat Srđan Lješković objašnjava da je za ovo djelo predviđena kazna zatvora od tri do 12 godina. - Za neovlašćeno uzgajanje opijumskog maka, psihoaktivne konoplje ili druge biljke iz koje se dobija droga, predviđena je zatvorska kazna od dvije do osam godina. Nekada je bila propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Kazna od dvije do osam godina zatvora predviđene su za svakoga ko nabavlja ili posjeduje opremu i materijal za proizvodnju droga. Strože kazne za ovo djelo odnose se na krivično djelo koje je izvršila organizovana grupa ili je sam učinilac organizovao grupu. Dodatno, postoji i mogućnost da učinilac može da se oslobodi kazne ukoliko otkrije od koga nabavlja narkotike – pojašnjava on.

I maloljetnici među dilerima droge Stručnjaci smatraju da bi za krijumčarenje narkotika trebalo uvesti strožije kazne. U posljednje vrijeme dileri narkotika vrbuju i djecu za ,,posao“ jer ona ne podliježu krivičnoj odgovornosti. Dilovanje po klubovima, školama, kafićima, plažama je masovna pojava i to je zabrinjavajuće

Otplaćivanje duga, za lijek, iz neznanja – izgovori su optuženih Okrivljeni za šverc narkotika, obično se, kako navodi advokat Lješković, pred sudskim vijećem brane da su djelo počinili zbog loše finansijske situacije. - Neki navode da je prodaju droge prihvatio kako bi vratio kockarske dugove, drugi kako bi pomogao u liječenju člana porodice, neki da su pristali a da im se zauzvrat da određena količina droge za njihovu ličnu upotrebu jer su višegodišnji korisnici opijata kojih ne žele da se odreknu. Neki da nijesu znali šta prenose i slično - navodi on.

NEPRECIZNOSTI

Lješković navodi da oni koji aktivno konzumiraju marihuanu, ali se ne bave distribucijom i prodajom, spadaju pod krivično djelo neovlašćeno držanje opojnih droga. - Ukoliko učinilac posjeduje supstance koje su proglašene za droge u manjoj količini (za sopstvenu upotrebu), predviđena je novčana kazna, kućni pritvor a ponekad i zatvorska kazna do tri godine. Postoji mogućnost i da se učinilac oslobodi kazne ukoliko otkrije nadležnima od koga je dobio

Iskorišćeni špricevi u naselju Blok 5

narkotike – dodaje Lješković. On objašnjava da kada neko posjeduje veliku količinu droge, tužilaštva jednostavno neće da se upuštaju u to da li je nađena količina za ličnu upotrebu već, kako navodi, koriste šupljine u zakonu i odmah optužuju onoga kod koga je nađena. - Problematično je to što zakon nije definisao gdje je ta razlika između količine za sopstvenu upotrebu i veće količine. Čak ni sudska praksa

Problematično je to što zakon nije definisao gdje je ta razlika između količine za sopstvenu upotrebu i veće količine. Čak ni sudska praksa nije jedinstvena po ovom pitanju i tu dolazi do zloupotrebe prava na štetu onoga koji je optužen – kaže Lješković

nije jedinstvena po ovom pitanju i tu dolazi do zloupotrebe prava na štetu onoga koji je optužen. Postavlja se pitanje da li je pronađena količina od dva kilograma za sopstvenu upotrebu. Kod naših tužilaštava to nije praksa već se odmah ta lica optužuju za promet droge. Vraćam se na ono da naš zakon još nije zauzeo stav niti definisao granicu gdje je razlika između sopstvene upotrebe i veće količine. Sve dok se to ne definiše zakonom uvijek će biti prostora za manipulaciju – dodaje Lješković.

VRBOVANJE DJECE

Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme dileri narkotika vrbuju i maloljetnike za

Legalizacija kanabisa u više zemalja U Hrvatskoj i zemljama Evrope posjedovanje droge za lične potrebe više se ne smatra krivičnim, već prekršajnim djelom. -Oni koji konzumiraju drogu za lične potrebe više ne završavaju u zatvoru već se upućuju na liječenje. Oni koji trguju i navode osobe na konzumira-

nje ići će u zatvor, a najstrože su kazne za one koji trguju u blizini škola pa i na 15 godina ako treba. Kanada je uz Urugvaj među prvim zemljama koje su legalizovale posjedovanje i upotrebu kanabisa u rekreativne svrhe i to nakon dugotrajnih rasprava o uticaju na zdravlje, zakon i javnu

bezbjednost. Brojne države SAD su takođe glasale za legalizaciju a u Portugalu i Holandiji već je možete kupiti na mjestima koje je država odredila i na taj način su dekriminalizovali kanabis. Konzumenti mogu da posjeduju do 30 grama suvog kanabisa ili ekvivalentnu količinu ulja – navodi Lješković.

posao jer oni ne podliježu krivičnoj odgovornosti. - Dileri najčešće vrbuju ranjivu djecu koja imaju neki problem. Dilovanje po klubovima, školama, kafićima, plažama je masovna pojava i to je zabrinjavajuće. Postupak je veoma prost: diler priđe djetetu, kupi mu neki poklon kako bi ga pridobio. Druga faza je da od djeteta traži da mu bude kurir, da će za to dobiti neki novac, onda to polako prelazi u dilovanje. Naravno, te sume novca koju djeca dobijaju su minimalne,

Što je policija sve zaplijenila Policija je u posljednjih pet godina oduzela 164 kilograma kokaina, oko 10 kilograma hašiša, dok je oko 15 kilograma hašiš ulja, oko dva i po kilograma sintetičkih droga, kao i 18 hiljada komada različitih sintetičkih opojnih droga, dok je zaplijenjeno oko 8 kilograma i oko 2.000 komada ostalih opojnih sredstava.

ali postaju zavisni od te lake zarade – navodi Lješković. Naš sagovornik objašnjava i da roditelji često ne prihvataju činjenicu da im dijete radi nešto loše, iako ih policija upozorava. - Simptomi su: priliv novca, nabavka skupe garderobe i telefona - neobjašnjivi i nagli izlasci, posebno tokom noći - negativne promjene u ponašanju, komunikacija sa nepoznatim osobama i slično – kaže Lješković. On smatra da i popularne pjesme i izvo- đači koji u numerama pominju narkotike, pjevaju o drogi, što sve čini da mladima ove supstance postanu bliske i, ako se nađu eventualno u situaciji da im se ponudi droga, smatraće da je to samo radi zabave... S jedne strane pokušavamo u kući, školi djecu da naučimo da je droga štetna, a s druge strane, to isto dijete sluša pjesme koje govore o narkoticima – ističe sagovornik. M. LAZAREVIĆ

Srđan Lješković

Ljudi i vrijeme

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

SUSRETI: Iranac David Razavi o bjekstvu do Crne Gore

PODGORICA - Vikend na moračkoj plaži na Staroj Zlatici jedno je od omiljenih izletišta u ljetnjim danima mnogim Podgoričanima koji žele da se rashlade. Proteklog vikenda na toj se plaži pojavio Iranac David Razavi iz Teherana koji je u jednom momentu iz torbe izvadio tarabuku, pustio pjesmu preko zvučnika i počeo da svira. Odmah je privukao pažnju i nakon prvih ritmičkih udara, počeli su da pristižu zahtjevi za omiljene pjesme. Smjenjivali su se ritmovi, a Razavi je, na svom instrumentu pratio zvuke od narodne pa do rep muzike i tako goste plaže podigao na noge. Osim tarabuke, Razavi svira i gitaru. Naučio je, kaže, krijući. Voli muziku i ples, što je zabranjeno u njegovoj zemlji. Naš, sada već 15 mjeseci, sugrađanin prebjegao je u Crnu Goru kako bi izbjegao, prema njegovim riječima, osam godina zatvora i 184 udarca bičem! Toliko ga sljeduje zbog razotkrivene veze sa njegovom šeficom na teheranskom univerzitetu, gdje je kao njen asistent predavao matematiku i fiziku. I ne, nije kažnjen zbog veze sa koleginicom, već veze sa ženom u vanbračnoj zajednici. Iako je na početku razgovora izgledalo kao da ćemo čuti priču o velikoj ljubavi i njenom žrtvovanju, koja ga je koštala slobode i natjerala na bjekstvo iz Teherana, to se nije dogodilo. Razavi je ovdje bjegunac od zakonskih pravila i okova kojih se rigorozno drži iranska vlast.

OGREŠENJE O ZAKON

Sa gorkim uzdahom i nostalgičnim pogledom u daljinu, Razavi počinje ispovijest. - Naš zakon zabranuje vezu između muškarca i žene van braka. To je krivično djelo. Moraju biti u braku da bi bili zajedno – kazao je Razavi. Ispričao je da je bio godinu u vezi sa koleginicom, profesoricom biologije. Oboje su bili sami i, osim zakonske zabrane, nijesu imali drugi razlog da ne budu zajedno. Svakog mjeseca putovali su po gradovima i krili se po hotelima. Dok su boravili u njima, Razavi je dodatno plaćao recepcionerima da ćute o krivičnom djelu koje su činili. Nije planirao da se oženi njom. Kaže da je bila „žena lijepog

I. BOŽOVIĆ

Vanbračna veza teška osam godina robije

David Razavi

Pored zatvorske kazne Razavija je, kaže, čekalo i bičevanje – 184 udarca što je bila dopuna glavnoj kazni za vezu dvoje slobodnih ljudi. Zakon, međutim, sankcioniše spoj dvoje ljudi van braka. Iskoristio je trajanje postupka i napustio zemlju... tijela“, ali nije imala „ono nešto“ što poštuje i što bi ga vezalo za nju. - Bila mi je šefica. Predavao sam u srednjoj školi i radio na univerzitetu ponekad i bio menadžer u laboratoriji. Pokazala je interesovanje za mene i pozvala me kod nje da dođem i tražila da je naučim na svira gitaru – kazao je Razavi. U to vrijeme, kaže, bio je sam i učinilo mu se da bi ta veza mogla da bude zanimljiva, ali ubrzo shvatio je da se radi o osobi koja ima dvostruke aršine. - Bila je jako stroga prema kolegama i radikalna. Otpustila je mnogo profesorica jer nijesu nosile hidžab. Bila je za pravila, ali ih je kršila – ispričao je Razavi.

Kako je kazao, nadao se da „mogu da pronađu ljubav“ i da će da „omekša“, ali je vremenom postala radikalnija. Pojašnjava da iranska vlada na pozicije postavlja upravo takve ljude kao što je bila njegova tadašnja partnerka. Na rukovodećim mjestima bili su oni koji su unosili strah i tako „vladali pojedincima“. Na jednom od susreta, nakon godine, uhapšeni su oboje u hotelu. Recepcioneru je Razavi platio sobu i podmitio ga da ih ne razotkrije. Recepcioner je bio religiozniji od ostalih, pa ih je u toku noći prijavio policiji. Novac je zadržao. - Policajci su upali i uhapsili nas. Ona je bila iz imućne porodice i imala je veze u policiji

sa persijskog Prevod pozdrava

i sudstvu, naklonjena je bila iranskim vlastima i prošla je nekažnjeno. Ali za mene je zakon bio isključiv i jasan - osam godina zatvora i 184 udarca bičem – prisjeća se Razavi.

BIJEG OD SUDA

Tada je donio odluku da napusti zemlju. Proces je bio u toku

NOSTALGIJA

Smrtne kazne za demonstrante David Razavi je podsjetio na nedavni slučaj istaknutog sportiste Navida Afkarija (27), šampiona Irana u rvanju, koji je ubijen. Afkari je bio osuđen na dvije smrtne kazne zbog ubistva. Žalbe su upućivane da je priznanje iznuđeno mučenjem, ali iranske vlasti se nijesu obazirale na to. On je osuđen za ubistvo člana obezbjeđenja na antivladinim protestima 2018. godine. Afkari je pogubljen, kako je rečeno iz suda, u pokrajini Fars, nakon što je ispoštovana zakonska procedura do kraja, na insistiranje roditelja i porodice žrtve. Aktivisti za ljudska prava su rekli da je rvač mirno protestovao, a njegovi

advokati su tvrdili da nema dokaza da je počinio ubistvo. Navodi se da je Afkari mučen kako bi lažno priznao krivicu. Međutim, iransko pravosuđe je negiralo tvrdnje o navodnom mučenju i obrazložilo da je Afkari ,,nožem ubio nevinog čovjeka i da je to priznao na sudu“. Razavi kaže da iranska vlast ne dozvoljava proteste i suprotstavljanje i da ono što je vidio na podgoričkim ulicama u njegovoj zemlji završilo bi se prolivanjem krvi. Podsjetio je i na proteste prije devet mjeseci kada je vlast pohapsila demonstrante i likvidirala lidere skupa.

i bilo je izvjesno da ako ostane biće zatvorenik narednih osam godina, što nije mogao da prihvati. Dao je depozit sudu da izađe iz zemlje prije nego što je slučaj procesuiran. Prodao je automobil i uzeo nešto novca, sjeo u avion i otišao u Tursku, prije presude. Kaže da nije bio zadovoljan životom u toj zemlji, da je bila

slična Iranu, a ni ljudi mu se nijesu svidjeli. - Nijesam znao kakav je život u Turskoj i da mi treba dosta novca. Živio sam u hotelu i potrošio mnogo para – rekao je naš sagovornik. Nakon sedam mjeseci iskoristio je šansu jer mu nije trebala viza i otputovao u Srbiju. No, ni tamo nije pronašao sebe. - Tamo sam otišao jer sam se bojao da će me Turska izručiti Iranu. Boravio sam u izbjegličkom kampu. Bilo nas je dosta iz drugih zemalja: Avganistana, Pakistana, Sirije, Afrike, Maroka... Dosta njih je kralo, a i ja sam bio na meti. Uslovi nijesu bili dobri, nije bilo privatnosti. Bilo nas je 20 u jednoj sobi. Hrana je bila loša – ispričao je Razavi. Ali, u Srbiji je stekao prijatelje koji su ga preporučili nekim studentima za časove matematike. Zaradio je nešto novca i iz Srbije došao u Crnu Goru. I ovdje je prvo bio u kampu i isto nije poznavao nikog. Poslije mjesec, počeo je da svira gitaru u centru Podgorice. Jedan od prolaznika – Savo se zainteresovao za njegov život i to je bila nova životna prekretnica. - Pitao me ko sam, odakle sam i postali smo prijatelji. Postavio je snimak na Fejsbuk profil i njih 1.200 su lajkovali. Dolazili su da čuju kako sviram i davali mi novac. Našli su mi privatni smještaj i posao – priča uz osmijeh Razavi. Radio je u Podgorici i Luštici Bej, ali je zbog korone posla bilo manje, a bavio se i keteringom. Sada je već, kako kaže, stekao poznanstva i ljudi ga preporučuju kao profesora matematike i fizike, a i masera, s obzirom da ima sertifikat za tajlandsku masažu. Pričajući o svojoj zemlji, naš sagovornik je kazao da je Iran islamska zemlja. Tamo je zabava dozvoljena samo u podzemlju, iza zatvorenih vrata, baš kao i veza van braka. Ljudi pjevaju, plešu i piju krijući se. Osim ako ne idu na religiozna okupljanja vikendom, što je jedini dozvoljeni vid duhovne zabave, petkom i subotom. Nedjeljom su svi na poslu. -Prije 40 godina kako je nastupila islamska revolucija i promjena vlasti, promijenio se i život u Iranu. Pobijedili su lažnim obećanjima. Kad su došli na vlast i dobili moć, promijenili su neke stvari. Obećali su da će se bolje živjeti, da će biti posla, ali se to nije dogodilo. Ranije smo imali izbora, a sad žene ne smiju da izađu na ulicu bez hidžaba – kazao je Razavi.

Svirka na obali Morače

Bez obzira ne težak život u njegovoj zemlji, Razavi kaže da mu ipak Iran nedostaje. - Naravno da mi nedostaje. Tamo sam imao posao, tamo mi je porodica, prijatelji. Često sanjam roditelje i budim se noću. Tada mi je posebno teško – kazao je Razavi, ali ne odustaje od novog početka. Planira da proda kuću u Iranu i kupi stan u Crnoj Gori. Dok „hvatamo“ bilješke, Razavi uzima hemijsku i pita kako se zove novinska kuća u kojoj radimo i na papiru, na persijskom jeziku ispisuje „Piruzi“, uz pojašnjenje i izgovor na našem -Pobjeda. Razavi uzima gitaru i uz osmijeh pita šta da svira. Tako smo i završili razgovor sa njim, baš kako smo ga i počeli, uz pjesmu. Ana RAIČKOVIĆ

Svijet

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Njujork tajms objavio podatke da je FBI presreo opasnu pošiljku za Bijelu kuću

Pismo sa otrovom adresirano na Trampa VAŠINGTON - Pismo upućeno na adresu Bijele kuće sadržalo je otrov ricin, čije prisustvo su potvrdili testovi Federalnog istražnog biroa (FBI), a istražitelji vjeruju da je upućeno iz Kanade, javljaju zapadni mediji pozivajući se na američke zvaničnike i izvore u FBI. Tajna služba i FBI istražuju odakle je pošiljka stigla i da li su i druge pošiljke poslate kroz američki poštanski

sistem, a CNN javlja, pozivajući se na izvor iz FBI, da ,,u ovom trenutku ne postoji prijetnja po javnu bezbjednost“, prenose agencije. Jedan neimenovani zvaničnik rekao je Njujork tajmsu kako istražitelji vjeruju da je pošiljka poslata iz Kanade, dok izvještaji potvrđuju da je FBI registrovao prisustvo ricina, prenosi BBC. Američke vlasti presrele su u subotu pošiljku upućenu Bijeloj kući sa smrtonosnom

supstancom ricin, izgleda da je pismo upućeno predsjedniku Donaldu Trampu poslato iz Kanade, a zvaničnici su identifikovali ženu kao osumnjičenu, navodi se u izvještaju Njujork tajmsa, za sada bez podrobnijih izvještaja i detalja o identitetu pošiljaoca. Slične pošiljke upućene su agencijama za sprovođenje zakona u Teksasu, uključujući jednu pritvorsku ustanovu i šerifovu kancelariju, javljaju američki mediji.

Alarm na Starom kontinentu zbog straha da bi jesenji talas korone mogao da bude smrtonosniji

Nastavljeni protesti u prijestonici Bjelorusije, vlasti poslale i oklopna vozila kao prevenciju

Evropske zemlje vraćaju restriktivne mjere Nekadašnja evropska žarišta ponovo bilježe rekordne brojke - sa čak 13.500 slučajeva u 24 sata Francuska je prijavila najveći dnevni broj zaraženih od početka pandemije. Nešto sporijim tempom, ali sa tendencijom rasta virus se širi i Italijom, od koje je trenutno teže pogođena Španija

BRISEL - Poslije više sedmica stabilne situacije, pandemija se prošle nedjelje ubrzala, a broj zaraženih u svijetu premašio je 31 milion. Prethodnih dana virus se posebno ubrzano širio po Evropi. U strahu da bi drugi, jesenji talas mogao da bude i smrtonosniji od prvog, pojedine evropske države vraćaju restriktivne mjere, a neke razmatraju i ponovno uvođenje karantina. Nekadašnja evropska žarišta ponovo bilježe rekordne brojke - sa čak 13.500 slučajeva u 24 sata Francuska je prijavila najveći dnevni broj zaraženih od

Broj oboljelih u Švedskoj u padu I dok se najveći dio Starog kontinenta suočava sa rapidnim rastom broja zaraženih, Švedska, koja je bila kritikovana zbog svoje opuštene strategije borbe protiv pandemije, danas bilježi jednu od najnižih stopa rasta u Evropi. Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel ipak je oprezan i kaže da je još rano za zaključke, budući da se evropske zemlje nalaze u različitim fazama pandemije.

početka pandemije. Nešto sporijim tempom, ali sa tendencijom rasta virus se širi i Italijom, od koje je trenutno teže pogođena Španija, navodi N1. I pored naglog rasta broja za-

raženih, građani protestuju na ulicama Madrida zbog zabrane kretanja u šest najsiromašnijih četvrti. - Ovo je nečuveno! Nas koji živimo u najsiromašnijem dijelu

grada optužuju da smo odgovorni za širenje virusa. Dozvoljavaju nam da idemo u bogataške četvrti da ih služimo, ali ovde gdje živimo nam ograničavaju kretanje - kaže stanovnik Valensije, muzičar Serđo. Protest u prijestonici Velike Britanije zbog zabrane okupljanja više od šest osoba završen je sukobom policije i okupljenih i hapšenjem 32 demonstranta. Zbog najvećeg rasta zabilježenog još od početka maja, britanske vlasti najavljuju i restriktivnije mjere, a razmatra se i ponovno uvođenje karantina. - Kada bi se svi pridržavali propisanih mjera, mogli bismo da izbjegnemo uvođenje karantina na nacionalnom nivou, ali naravno da moramo biti spremni i na taj scenario, ukoliko to bude neophodno. Iako to ne želim, ne isključujem tu mogućnost - izjavio je britanski ministar zdravlja Met Henkok. Uvođenje vanrednog stanja najavljuje i Češka, u kojoj se virus širi dramatičnom brzinom - prethodne sedmice veći rast epidemiološke krive imala je samo Španija. - Jednostavano, korona virus se vratio. Raste u cijeloj Evropi, u našoj zemlji možda i najvećom brzinom, moramo da učinimo sve što je u našoj moći da to zaustavimo - kaže premijer Češke Andrej Babiš.

Tramp uporan da prije izbora popuni upražnjeno mjesto u Vrhovnom sudu

Predsjednik SAD obećao da će žena naslijediti Rut Ginsburg

VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će sljedeće nedjelje nominovati ženskog kandidata za upražnjeno mjesto Vrhovnog suda poslije smrti sudije Rut Bejder Ginsburg, pozivajući Senat, u kome većinu imaju republikanci, da bez odlaganja razmotri izbor.

Izlazeći sinoć na binu na skupu u Fejtvilu u Sjevernoj Karolini, praćen skandiranjem ,,popuni to mjesto“, Tramp je rekao da će nominovati svog kandidata uprkos prigovorima demokrata i da će to biti ,,veoma talentovana, vrlo briljantna žena“. Republikanska senatorka Suzan Kolins juče je izjavila da bi o novom kandidatu koji će za-

mijeniti sudiju Ginsburg trebalo da odlučuje predsjednik koji će biti izabran 3. novembra. Iako republikanci imaju većinu u Senatu izglasavanje Trampovog kandidata nije garantovano, jer ne smije da izgubi više od tri republikanska glasa. Demokratski predsjednički kandidat Džozef Bajden smatra da o novom sudiji treba da se

glasa poslije izbora 3. novembra. - Birači treba da izaberu predsjednika, a onda predsjednik sudiju - rekao je Bajden. Sukob oko upražnjenog mjesta skrenuo je fokus u posljednjoj fazi predsjedničke trke sa borbe protiv pandemije korona virusa zbog koje se Trampova administracija našla na meti kritika demokrata.

Desetine hiljada na ulicama Minska

MINSK - Desetine hiljada Bjelorusa okupilo se juče u Minsku na novim demonstracijama protiv reizbora dugogodišnjeg predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.

Obučeni u bijelo i crveno, kao i na prethodnim protestima, demonstranti su se poslije podne uputili ka predsjedničkoj palati, Lukašenkovoj rezidenciji, prenosi N1. Mahali su velikim crveno-bijelim zastavama i uzvikivali ,,Metla“ i ,,Kraj igre“, dok su neki udarali u bubnjeve, javila je agencija Frans pres. Neki slogani su bili upućeni predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji podržava Lukašenka. - Putine, vadi svoju viljušku iz bjeloruskog krompira - uzvikivali su. Pošto je policija blokirala put ka predsjedničkoj palati, demonstranti su promijenili rutu i uputili se ka centru grada, javila je ruska agencija TASS. Ranije juče, prije početka šetnje ka predsjedničkoj palati, policija je pokušala da razbije protest i uhapsila više demonstranata zbog učešća na neodobrenom protestu, prenio je TASS saopštenje bjeloruskog ministarstva unutrašnjih poslova.

BODLJIKAVA ŽICA

Protest je organizovan dan pošto su hiljade žena učestvovale u maršu zahtijevajući Lukašenkovu ostavku, prenosi Radio Slobodna Evropa. Na ulice Minska izašla su oklopna vojna vozila, a uoči protestnog marša u centru je postavljena bodljikava žica. Opozicioni aktivisti objavili su fotografije i video snimke konvoja vojnih vozila koji su se zaputili u centar grada uoči demonstracija. Demonstranti su bili najavili marš prema Vrhovnom sudu Bjelorusije, gdje će nositi plakate sa, kako su rekli, ,,imeni-

Uoči protesta, hakeri su otkrili lične podatke 1.000 policijskih službenika u Bjelorusiji u znak osvete zbog gušenja uličnih demonstracija ma kandidata za narodni sud“, uključujući i pripadnike snaga bezbjednosti koji su učestvovali u nasilnom gušenju demonstracija. Na njihovom rasporedu, kako su naveli, nakon Vrhovnog suda, bilo je ponovno kretanje ka Lukašenkovoj rezidenciji. Uoči protesta, anonimni hakeri otkrili su lične podatke 1.000 policijskih službenika u Bjelorusiji u znak osvete zbog gušenja uličnih demonstracija. U saopštenju preko aplikacije za razmenu poruka ,,Telegram“, hakeri su naveli da će nastaviti da masovno objavljuju podatke, kako se budu nastavljala hapšenja demonstranata.

KRIZA

Bjelorusija je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. avgusta, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 odsto glasova. Vlasti Bjelorusije su nastojale da uguše proteste hapšenjima i represijom. Prvih dana protesta policija se masovno obračunavala s demonstrantima, uhapsila više od 7.000 ljudi i pretukla stotine. Vlast se potom okrenula selektivnim hapšenjima opozicionih aktivista i demonstranata. Lukašenko (66), koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužuje zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Kultura

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

PRILOG O VELIKOM KNJIŽEVNIKU: O Radovanu Zogoviću, lično, sasvim lično

Vrijedi uspravno živjeti » Piše: Zuvdija HODŽIĆ PODGORICA - Na Istoku kažu: ,,Mnogi putevi vode na Fudži, ali samo jedan do njenog vrha – ljubav“. I ka Zogovićevom književnom djelu vode mnogi putevi, ali da mu se primakne vrhu, pored ljubavi, valja imati i znanja. Mada veliko, ono književnim kritičarima ne samo da nije raširilo krila nego im je sputilo ruke. Njegoš i Zogović toliko su nadmoćni da se čini da između njih u crnogorskoj poeziji nije bilo i nema nikog. O Zogoviću se za gotovo dvije decenije konfiniranja, i neko vrijeme nakon toga, nije smjelo pisati, ali su od tada prošle godine i godine, a Zogović u međuvremenu objavio više knjiga, na kritičare i tumače dostojne njegovog djela moraćemo još dugo da čekamo.

NEMA STUDIJA

CANU je organizovala dva naučna skupa – 1987. i deset godina kasnije, 1997. o stvaralaštvu i životu Radovana Zogovića, ali, iako su učesnici bili značajni stvaraoci, pisci i kritičari

iz zemlje i inostranstva, koji su Zogovićevom djelu pristupili iskreno, sve to, pojedinačno i zajedno podalje je od Zogovića. Radovi u zbornicima sa ovih naučnih skupova, ali i drugi o Zogoviću, izuzimajući knjigu Marka Vešovića ,,Jezik u poeziji Radovana Zogovića“ su zanimljivi i korisni, ali adekvatnih studija nema. I kao da se svi koji su pisali o Zogoviću, pred njegovim djelom osjećali kao ljudska jedinka pred Nijagarinim vodopadima – svjesna njihove zastrašujuće ili zadivljujuće snage i svoje nemoći. I sam se, naravno, tako osjećam. Prošle godine bio sam u Dečanima i poželio da obiđem pravoslavno groblje na kojem je grobnica Zogovićevih u kojoj su pohranjeni i Radovanovi zemni ostaci. Groblja nije bilo, naišao sam na vrištinu pritisnutu vrežicama, zaraslu u pavit i lopuhe, u šiblje. Rodbine upokojenih odnijele su što se moglo, preselile, a što je ostalo, polomili i prekopali nesoji kakvih ima u svakom narodu, i ništa manje - u albanskom. Ostala samo grobnica Zogovićevih, uspravna, netaknuta, da svjedoči kakva je moralna gromada bio Radovan Zogović. Zbog njega, zbog Ali Binaka, zbog njegovog oca koje imanje u Metohiji nije oteo ili dobio nego kupio - grobnica Zogovićevih i piramida sa ispisanim imenima, podsjetila me na onaj Radovanov ,,svetionik, mali i zabačen, koji svijetli dok postoji i postoji dok svijetli“. Zogović se albanskom narodu, sebi i nama i kao čovjek i kao pisac, odužio Ali Binakom. Sačuvana grobnica i piramida, podsjećaju na dug Zogoviću koji će, vjerujem,

SAMO OGANJ

Na KRItIčaRE I tUMačE DOStOJNE NJEGOVOG DJELa MORaćEMO Da čEKaMO: Radovan Zogović

albanski narod vratiti podizanjem spomeika dostojnog velikog pjesnika.

JEDNO PISMO

Krajem prošle godine su CID i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva objavili izbor iz Zogovićevih djela u kojem je zastupljena i Zogovićeva prepiska sa poznatim piscima – Krležom, Lalićem, Sarajlićem, Vukovićem, Koneskim, Mekulijem, Stojovićem, Brkovićem... Među pismima i Zogovićevo meni, iz 1973. godine. Šta je meni, mladom piscu, te daleke 1973. godine, značilo Zogovićevo pismo? Isto što i danas. Odgovorio sam mu: ,,Vaše pismo me prijatno iznenadilo i obradovalo. I ne samo to: ono me dirnulo. Jer Vi, si-

gurno, ne možete ni pretpostaviti koliko Vas ja kao književnog stvaraoca cijenim, koliko sam upijao stihove o Ali Binaku, osjećajući kako njihova opora, teška i divlja snaga, tuga i muka, puštaju neko kvrgavo korijenje u meni. Ne, to ne mogu da opišem, to sam osjetio, grko i čemerno, utrobicom...“ Nedugo potom, Zogović mi je vratio knjigu pripovijedaka ,,Gluva zvona“ po kojoj je, po stranicama i na margini, grafitnom olovkom zabilježio brojne primjedbe i rijetke pohvale. Zatražio je da mu, nakon uvida, knjigu vratim. To sam i učinio, doživotno zahvalan na sugestijama i interevencijama, na ukazanim greškama koje, vjerujem, više nijesam ponovio. Ali sam se,

U Nikšićkom pozorištu može se pogledati izložba spomenika Drugog svjetskog rata NIKŠIĆ - Izložba „Plavi voz“ na kojoj je prikazano 11 fotografija umjetnički najznačajnijih spomenika Drugog svjetskog rata sa fokusom na futurističke spomenike sa područja Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine otvorena je povodom 18. septembra Dana oslobođenja Nikšića. Postavka je dio projekta „Putevima Maršala“, a radovi se mogu pogledati u foajeu Nikšićkog pozorišta. U ime NVO „Pro futuro“, koja uz Opštinu Nikšić organizator izložbe, Petar Šundić je kazao da je cilj ove postavke da se ukaže na ambiciozne arhitektonske i umjetnički sofisticirane spomenike sa izuzetnom simboličkom i umjetničkom vrijednošću, a koji su kao zajedničko kulturno nasljeđe često marginalizovani. - Izložba je dio šireg projekta „Povećanje turističke atraktivnosti, partnerstava i poslovne konkurentnosti transnacionalnom rutom ‘Tragovima Maršala’“ kojim se želi ukazati i na turistički potencijal tih spomenika. Ideja projekta je da se napravi ekonomski održiva turistička ruta koja će povezati značajne lokalitete iz Drugog svjetskog rata. Pored ekonomskog značaja, projekat ima i aspekt udruživanja stanovnika tri bivše jugoslo-

Most nad jazom naših različitosti

Sa otvaranja izložbe u Nikšiću

venske republike koji će zajednički raditi na valorizaciji i stvaranju turističkog proizvoda na osnovu spomenika i memorijalnih kompleksa iz Drugog svjetskog rata – rekao je Šundić. U Crnoj Gori projekat realizuje NVO „Pro futuro“, u Bosni i Hercegovini Fondacija za promociju obrazovanja, kulture, mira i ljudskih prava „Sponfondo-Thalia“ iz Sarajeva, a u Srbiji Centar za istraživanja i studije turizma iz Novog Sada. U ime Sekretarijata za kulturu

nijesam pružao priliku da me prekorijeva. Sjeme je palo na plodno tle. Uvjerio sam se u to, zapravo bio ponosan, kad me u Titogradu potražila i Tatjana Virta, najpoznatiji prevodilac jugoslovenskih pisaca na ruski jezik. Rekla mi je da ju na mene uputio Zogović. ,,On Vas posebno cijeni i voli. Rekao mi je da ste dobar pisac, ja njemu vjerujem“ – dodala je.

u opštini Nikšić Milan Korać je kazao da je „izložba važna jer se dešava upravo na 18. septembar, Dan oslobođenja Nikšića, a kao segment tradicionalne manifestacije „Septembarski dani kulture“. - Izložba šalje jasnu poruku turistima iz zemlje i svijeta da u Crnoj Gori mogu da se naprave turističke rute sa još neotkrivenom atraktivnošću i velikim potencijalom za kulturno-istorijski razvoj. Izložba šalje poruku uz jasnu opomenu da svi mi kao poje-

dinci-građani moramo sa posebnim senzibilitetom čuvati kulturno-istorijsku baštinu, a ne istu uništavati i degradirati kao što je bilo slučajeva – rekao je Korać. Predsjednik SUBNOR-a Nikšića Slobodan Bato Mirjačić istakao je da „posebno pozdravlja inicijatore i realizatore projekta. - Kao da su se utrkivali brojni poznati naši a zašto ne reći i svjetski vajari i arhitekte kao što su Dušan Džamonja, Bogdan Bogdanović, Miodrag Živković, Alija Kuč, Rade Stanković, Jovan Soldadović, Vladimir Dobrović, Aleksandar Đukić, Branko Bone, Vojin Stojić i brojni drugi ko će ljepši, raskošniji i monumentalniji spomenik napraviti. Na teritoriji bivše SFRJ napravljeno je preko 15.000 spomenika koje treba spojiti u jednu veliku zbirku – rekao je on. Dragan Mitov Đurović, u ime SUBNOR-a Crne Gore, istakao je da mostovi povezuju obale i ljude a spomenici povezuju epohe i čine kulturu sjećanja, kulturu poštovanja. - Spomenici su most koji nas povezuje, ali istovremeno most nad velikim jazom naših različitosti koje su bile stopljene. Nijemi svjedoci koji žive i umiru uspravno, koji svjedoče o jednom vremenu – rekao je Đurović. Izložba će biti postavljena do 30. septembra. R. K.

osamnaest godina kasnije, baš preznojio kada sam u Akademijinom Zborniku sa naučnog skupa o Zogovićevom djelu, vidio da Miladin Ćulafić ima tekst ,,Zogovićeve bilješke na marginama pročitanih knjiga...“ Pokazalo se da mi je strah bio neosnovan, Zogović je imao prečeg posla, njegovi prijekori i primjedbe su se odnosili na druge stvaraoce, poznatije, čija imena, (i to je Zogović), nije navodio. Iz moje knjige prepoznao sam jednu ,,polovnu“ rečenicu... I zbog toga sam mu bio zahvalan a još više što od tada, od njegovih jezičkih ,,plijevljenja“, kad god i šta god da pišem, osjećam se kao da me Zogović nadgleda. Više mu, znam – i na njegovo zadovoljstvo,

Na Zogovićevu podršku i ,,zavičajnu“ naklonost podsjeća me i poklon – malotiražna knjiga ,,Došljaci. Pjesme Ali Binaka. Piščevo izdanje, Beograd 1958. str. 38. Izuzetno rijedak primjerak, opstao uprkos jeftinom, gotovo providnom papiru i ,,zaduženim čitaocima“ pod čijim prstima su se mrvile pjesme. Razmišljajući o Zogovićevoj sudbini, o jednom od najuticajnijih intelektualaca i partijaca u Titovoj Jugoslaviji, pa gotovo dvodecenijskog izopštenika kojeg je posjećivala samo Desanka Maksimović, a kome se na šetačkoj stazi, ni u mimogradu nijesu smjeli javiti ni Andrić, ni Veljko Petrović, ni Velibor Gligorić, ni Milan Bogdanović, ni Janko Đonović, često sam se pitao - kako bih postupio da sam bio na njihovom mjestu. Sa ove distance, iz ovog vremena, uvjeren sam da ne bih kao oni. Ali sam i siguran da ni ja, ni iko drugi ne bi mogao izdržati što i Zogović. Zogović koji zna ,,da vrijedi da se uspravno živi, prosto stoji“ pa makar kao maslina ,,za cigla tri cvijeta, za tri kapljice ulja sa opnom“, Zogović borac, spornik i nepokornik, poistovjećen sa grabom koji ,,pitom nije, ni savitljiv kao vrba, ni lomljiv kao jovljake / Već krut i kvrgav, ćoškast i čvorav, ljut i pogan / Što gužvo ne daje, na jarmove, ni taljige, ni toljage / Ni obluk samarni, ni kundak, ni klade / Samo oganj!“

Preminuo pjesnik Slobodan Vučinić

PODGORICA – Pjesnik i novinar Slobodan Vučinić preminuo je prekjuče u 74. godini, a sahranjen je juče u krugu porodice na mjesnom groblju u Pavinom Polju. Vučinić (1947–2020) je autor pjesničkih zbirki: „Otkup glave“, „Ima nešto“, „Prijatelji, dobar dan“, „Kap zavičaja“, „Zemljom je tako“, „Željene ruke“. „Brašnjenik“, „Novo davno“, „Ključ od kuće“, „Strah od jave“, „Pod pragom zakopano“, „Pogano je pričati“, „Slane zavičajne“, „Trnosplet“, „Nema pravog melema“, „Majčina dušica“, „Dok smo odlazili“, „Povjeravanje bola“ i „Osviti zavičaja“. Pjesme su mu prevođene na ruski, poljski, bugarski, makedonski i slovenački jezik i zastupljene u antologijskim i panoramskim izborima. Dobitnik je književnih i novinarskih nagrada: „Risto Ratković“ za mlade pjesnike, Nagrada limskih večeri poezije,

Vukovi lastari, „Blažo Šćepanović“, „Radovan Zogović“, Nagrada SUBNOR-a Pljevlja, Prva nagrada Književne zajednice Jugoslavija, Vidovdanska povelja, Nagrada književnog društva „Zapis“. Za zbirku poezije „Osviti zavičaja“ dobitnik je nagrade „Milorad Kalezić“ za najbolju knjigu objavljenu u 2019. godini, po izboru žirija Književne zajednice Jugoslavije. Dobitnik je i Nagrade Udruženja novinara Crne Gore za životno djelo. R. K.

„Momenti“ u KIC-u PODGORICA – Prva samostalna izložba slika Ivane Vujačić, pod nazivom „Momenti“, biće otvorena večeras u 19 sati, u holu KIC-a „Budo Tomović“. Otvoriće je pjesnik Boris Burić, član NVO Montenegro Records. - Umjetnost je bila prisutna u mom životu još od ranog djetinjstva. Slikarstvo mi pruža potpunu slobodu izražavanja, posebno zadovoljstvo koje hrani um – rekla je Vujačić. R. K.

Kultura

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

INTERVJU: Saladin Dino Burdžović, pisac, dobitnik nagrade „Risto Ratković“

Uvijek mi je bilo stalo da se dokažem u Bijelom Polju

PODGORICA - Nova knjiga poetskih kolaža „Rifat“, („Almanah“, 2020) crnogorskog pjesnika i proznog pisca Saladina Dina Burdžovića nedavno je nagrađena glavnim priznanjem na pedesetim „Ratkovićevim večerima poezije“. Burdžović je napisao efektnu knjigu jakih emocija, dubokih ličnih drama i opsesija istorijskim ličnostima i događajima koje u ovim pjesmama iznova oživljavaju i dobijaju viši smisao.

„Rifat“ je i pjesnikov omaž heroju Drugog svjetskog rata, sanjaru i vizionaru Rifatu Burdžoviću Tršu, koji se doima kao glavni junak knjige. Burdžović je objavio dvadesetak knjiga poezije, pripovjedaka, romana i publicistike. Pojedini naslovi iz njegovih knjiga zastupljeni su u preko četrdeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze i prevedeni na desetak svjetskih jezika. Osim Ratkovićeve nagrade, Burdžović slavi i tri decenije od prve objavljene knjige „Hronika nepoznatog“. POBJEDA: Nedavno ste u gradu pjesnika, metafora i aršlama, osvojili nagradu „Risto Ratković“, za knjigu poetskih kolaža „Rifat“. Da li je to najljepši povratak pjesnika zavičaju i kako ste doživjeli nagradu i poetski povratak Limu i Bijelom Polju? BURDŽOVIĆ: Da sam birao bolji i ljepši način i razlog da se, nakon dvadeset i jedne godine, odlučim na posjetu zavičaju sigurno ne bih odabrao drugačije! Da ne zazvuči patetično, ovo je ipak ostvarenje nekog mojeg mladalačkog sna. Uvijek mi je bilo stalo da se dokažem u Bijelom Polju i pitanje je koliko sam do ove nagrade bio uspješan u tome? Svojom poetikom, slobodno mogu reći, nijesam ni odlazio iz Bijelog Polja i Crne Gore. Sve što sam pisao u posljednje dvije decenije prožeto je Crnom Gorom kao nezaobilaznom temom. Doduše, apsolvirao sam najtežu društvenu grupu, a to je emigracija. Ćamil Sijarić je govorio da su književne nagrade melemi na ranama pisaca i ja sam evo najznačajniji i najmiliji melem privio na svoje rane koje sam ponio iz Bijelog Polja u bijeli svijet. Risto Ratković je sinonim za Bijelo Polje koje je iznjedrilo cijelu plejadu vrhunskih književnika. Imamo književnu baštinu kojom bi se ponosila bilo koja evropska metropola. Imam se na šta nasloniti u svojem stvaralaštvu.

POBJEDA: U prvoj pjesmi nagrađene knjige obraćate se glavnom junaku, poetskom alter-egu, ili dvojniku. Graditi poetsku fantaziju na temeljima stvarnih događaja često je bolno, ili ljekovito. Kome je upućeno „Uvodno pismo“ i da li se u novoj knjizi obraćate više sebi, ili drugima? BURDŽOVIĆ: Dugo sam se kanio da napišem nešto o Rifatu Burdžoviću. Još od srednjoškolskih dana i bio u najvećoj dilemi kako da se izrazim. Poetski, prozno ili publicistički, a ispalo je sve troje u ovoj knjizi. Moram pomenuti ljude koji su pomogli oko izdanja knjige „Rifat“! Atvija Kerović u ime izdavača „Almanah“ iz Podgorice, recenzenti general Jovan Divjak iz Sarajeva, Zuvdija Hodžić, istoričar Šerbo Rastoder i istoričar umjetnosti Faruk Dizdarević. Svima sam neizmjerno zahvalan. Pjesma „Uvodno pismo“, koju pominjete, naslovljena je i upućena Rifatu Burdžoviću Tršu, ali „greškom“ isporučioca može stići na bilo čiju adresu i postati „pravosnažna“ poetska opomena. Knjiga je obogaćena grafikama starog Bijelog Polja Rasima Adrovića Polimskog, jednog od najboljih grafičara bivše Jugoslavije. POBJEDA: Živite u Njemačkoj, pripadate generaciji postjugoslovenskih nomada. Koliko je to lutalaštvo i tuđinstvo uticalo na vašu poetiku i kako vidite sebe na toj relaciji Ofenbah - Bijelo Polje? BURDŽOVIĆ: Ni tamo ni ovamo! Ostao sam crnogorski pjesnik, jer jednostavno nijesam mogao stvarati na stranom jeziku. Imao sam sreću da se sprijateljim sa najboljim našim prevodiocima Rankom Ćetkovićem, Dragom Teševićem, Elke Švarc i Ćazimom Medićem koji su mi pomogli da se djelimično integrišem u ovdašnju književnu scenu. Kolika je moja povezanost sa Crnom Gorom možda najbolje objašnjava knjiga „Antologija Montenegrina“, koju sam priredio za štampu i objavio, kod njemačkog izdavača, prije nekoliko godina i koja je imala sjajan prijem kod čitalačke publike u inostranstvu. U ovoj antologoji po prvi put su objavljeni odabrani književni radovi istaknutih pisaca koji su mjestom rođenja ili porijeklom iz Crne Gore, ali koji žive i stvaraju u drugim jezicima i kulturama. Neki autori su odbili da daju svoje radove zbog cr-

Sve što sam pisao u posljednje dvije decenije prožeto je Crnom Gorom kao nezaobilaznom temom. Doduše, apsolvirao sam najtežu društvenu grupu, a to je emigracija. Ćamil Sijarić je govorio da su književne nagrade melemi na ranama pisaca i ja sam evo najznačajniji i najmiliji melem privio na svoje rane koje sam ponio iz Bijelog Polja u bijeli svijet

MUČNA JE OVO POEZIJA: Saladin Dino Burdžović nakon uručenja nagrade „Risto Ratković“

nogorskog grba, koji je na naslovnoj strani, ali zastupljene su sve nacije i na ovu knjigu sam posebno ponosan. POBJEDA: U knjizi „Rifat“ poetizujete istorijske događaje, ličnosti i topose iz bliže, ili dalje prošlosti. Slike rata, zločina, nepravdi i stradanje nevinih su ključne teme. O kakvim je poetskim analogijama riječ? BURDŽOVIĆ: Mučna je ovo poezija! Tematski. Poezija koja zahtijeva aktivnog čitaoca. S obzirom na to da je prvo izdanje skoro rasprodato vjerujem da sam takve čitaoce i našao. Ovo je knjiga koju ne možete „listati“ poslije ručka. Zbirka „Rifat“ daje informacije i postavlja pitanja! Ali ne nudi odgovore. Neće nametnuti iskrivljenu sliku jednog zlog vremena koje nikako da

izblijedi i koje nas je previše skupo koštalo. Teško je pisati o nekome ko nosi isto prezime kao vi! Ja nijesam pisao „burazersku“ knjigu, to će vidjeti i shvatiti svako ko bude imao prilike da pročita „Rifata“. POBJEDA: Na kraju knjige objavili ste prilog o pogibiji Rifata Burdžovića, Volođe Kneževića i Tomaša Žižića. Da li je zbirka „Rifat“ antiratna knjiga o slobodi i antifašizmu? BURDŽOVIĆ: Želim da vjerujem da je svaka napisana knjiga knjiga o slobodi! Ne postoje ratne knjige – sve su antiratne i sve zavisi od čitaoca. Moram istaći da je možda i najvažniji dio knjige „Rifat“, po meni, prilog koji je objavljen na kraju a zapravo predstavlja svjedočenje Slobodana Jakovljevića,

jedinog očevidca hapšenja i likvidacije trojice narodnih heroja. Radi se o čovjeku koji je izjavu dao u sudu, u banatskom Novom Selu, 9. maja 2007. godine, pred sudijom, porotnicima i svjedocima. Jednostavno nije htio umrijeti i tajnu ponijeti u grob! Do detalja, skoro hiruški precizno, opisao je posljednje trenutke Volođe, Trša i Tomaša kao i njihovo sprovođenje i krvničku egzekuciju kod Grujića jame. I o tome govore dokumenti u knjizi „Rifat“. Napominjem da se pomenuti dokumenti objavljuju prvi put i smatram da to daje publicističku notu i dodatnu vrijednost ovoj knjizi. POBJEDA: Nagrađena knjiga govori i o povezivanju tih ratnih trauma i zločina iz devedesetih sa onima koji su se desili, dakle, u Drugom svjetskom ratu? Što možete reći danas o ovim paralelama? BURDŽOVIĆ: Napravio sam paralelu između Volođe, Trša i vojvode Boža Petrovića. Metaforu između njihovih stradanja i možda je pjesma „O Volođi, Božu i tebi“ najefekt-

Ako ti kad zatrebam, znaš đe sam POBJEDA: Član ste Udruženja književnika Njemačke - Hessen, CDNK, jedan ste od osnivača i stalni član Alternativne grupe Monte Art iz Frankfurta. Kakav je položaj pisaca, izdavaštva u Njemačkoj i koliko je moguće za naše autore integrisati se i afirmisati na tom području?

BURDŽOVIĆ: Objavio sam dvije knjige dvojezično, na našem i njemačkom jeziku. Te knjige su mi bile svojevrsna književna lična karta i ulaznica u neke segmente kulture u Frankfurtu. Imao sam dobre angažmane u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu, najvećeg te vrste na svijetu, govorio na najznačajnijim mjestima i sa značajnim autorima, o mojim

knjigama pisali su Frankfurter Algemeine Zeitung, Frankfurter Rundschau i Offenbach Post, predstavljao sam grad Ofenbah dva puta na tradicionalnim Hesenskim literarnim danima. Sada je sve malo stalo zbog korone, ali se nadamo da će se stvari normalizovati. Alternativna grupa „Monte Art“ čiju okosnicu čine Adem

Nuković, Nusret Cikotić i Rifat Adrović već je stvorila prepoznatljiv signum u Njemačkoj. Kulturni programi koje smo organizovali ocijenjeni su visokim ocjenama. Cilj nam je bio prevashodno promovisati crnogorsku kulturu ali u posljednje vrijeme, samo od sebe, nametnula su se i druga programska rješenja iz regiona bivše Jugoslavije

tako da smo ugostili značajna imena iz oblasti teatra, muzike i naravno književnosti. Stendal kaže: „Ne znam da li se u životu mogu voljeti dvije žene, ali sam siguran da se ne mogu voljeti dvije domovine“! Sve u svemu šta god da radim u Njemačkoj pogledujem krajičkom oka ka Crnoj Gori kao da joj govorim „Ako ti kad zatrebam znaš đe sam“.

nija u ovoj knjizi. Poprilično razočaran neznanjem većine Crnogoraca u Njemačkoj o tome ko je uopšte i bio Božo Petrović, nekadašnji predsjednik crnogorskog Senata, po meni simbol vječne Crne Gore i stradalnik kakvih je bilo malo u našoj istoriji, ovu sam pjesmu na svim promocijama isticao u prvi plan ne bih li, na taj način, inicirao polemiku koja bi malo bolje razjasnila istorijske kontroverze. POBJEDA: S obzirom na teme sa dubokim stvarnosnim nagnućem i često eksplicitnu angažovanost, možete li reći, kako danas doživljavate Crnu Goru iz pjesničkog ugla, i kako ste doživjeli nedavne političke promjene u Crnoj Gori? BURDŽOVIĆ: Bogami jako sam nesrećan zbog onoga što sam vidio u Crnoj Gori! Tolika podijeljenost čini mi se nije bila tako izražena dok sam živio u Bijelom Polju. Drugi svjetski rat, definitivno, nije završen na ovim prostorima niti ima naznaka da će u skorije vrijeme biti sklopljen dugotrajni mir. Znate dobro na šta mislim! Ni rat u Hrvatskoj, niti u Bosni i na Kosovu, kao ni bombardovanje na kraju prošlog milenijuma nijesu nam bili dovoljna istorijska lekcija. Kako je govorio crnogorski general Krsto Popović: „Nije velji rat za mali narod“. Ja bih rekao da nije nikakav rat za mali narod, ni velji ni mali, ni lokalni rat! Kad to shvatimo vidjećemo gdje nam je mjesto na mapi Evrope! A ono je, siguran sam, negdje pri dnu tabele. U svemu. Crna Gora nema druge budućnosti osim evropske. Ljubeta LABOVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Agencija za izgradnju i razvoj ponovo raspisala javni poziv za rekonstrukciju Bokeške ulice

PJEŠAČKA ZONA: Bokeška ulica

Ponude se predaju do 21. oktobra Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice ponovo je raspisala javni poziv za rekonstrukciju Bokeške ulice, u dijelu od Ulice Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice. - Javnim pozivom je obuhvaćeno izvođenje pripremnih i zemljanih radova, saobraćajne signalizacije, hidrotehničkih instalacija, atmosferske kanalizacije i elektrotehničkih radova. Ulica će biti popločana granitnim kockama, dok će trotoari biti prekriveni kamenim pločama sa postojećim drvećem koje se nalazi u trotoarima sa obje strane ulice. Takođe, projektovane su i rampe za lica sa invaliditetom – saopšteno je iz PG biroa. Ponude se mogu podnijeti neposrednom dostavljanjem na arhivu naručioca koja se nalazi na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica, kao i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica s tim što ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude, radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 21. oktobrom ove godine, do 13 sati. - Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se 21. oktobra u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica. Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda – navodi se u saopštenju, uz napomenu da na prethodno objavljenom javnom pozivu nije bilo zainteresovanih ponuđača. Podsjećamo, Bokeška ulica je od kraja prošle godine zatvorena za saobraćaj u skladu sa namjerom Glavnog grada da se uži centar postepeno pretvori u pješačku zonu. - Realizacijom ovog projekta jedna od najpoznatijih i najposjećenijih ulica u Podgorici, imaće adekvatnu namjenu tako što će dobiti potpuno novi izgled kao dio zone koju će koristiti isključiI. M. vo pješaci – poručuju iz Glavnog grada.

Završen ,,Mini-fudbal kup Podgorica 2020“ na Stadionu malih sportova

,,Zlatna lopta“ osvojila pehare u obje kategorije Ekipe fudbalskog kluba ,,Zlatna lopta“ (u kategorijama 2010. i 2011. godište) pobjednice su ,,Mini-fudbal kupa Podgorica 2020“, koji je u petak završen na Stadionu malih sportova, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. U kategoriji 2010. godište, FK Zlatna lopta savladao je u finalu rivale iz kluba Dadeks rezultatom 2:1. Treće mjesto osvojila je ekipa Stari aerodrom, koja je 2:0 pobijedila ekipu Akademiju fudbala Siti. Godinu mlađa, ekipa FK Zlatna lopta (2011. godište) u finalu je nadigrala protivničku ekipu Stari aerodrom i ostvarila rezultat 3:1, dok je u meču za treće mjesto FK Podgorica mnimalnim rezultatom savladao FK Arena. Najbolji strijelac turnira, desetogodišnji napadač FK Zlatna lopta Aleksa Caušević u pet utakmica postigao je šest golova. - Treniram pet godina. Nije mi naporno, jer volim fudbal. Pobjeda na ovom turniru je zasluga naših trenera i cijele ekipe, bili smo jaki i u odbrani i napadu – poručio je Caušević. Devetogodišnji Ognjen Nikočević, koji je u pet utakmica postigao pet pogodaka, naglašava da je veoma zadovoljan igrom svoje ekipe. - Igrali smo svi kao jedan, napad je najbolja odbrana – naglasio je Nikočević. Navodeći da su u 10 utakmica ostvarili svih 10 pobjeda, jedan od trenera iz FK Zlatna lopta

Novi program rada Narodne kuhinje

Ukoliko bude potrebno mogu povećati broj obroka Glavni grad je 2. septembra potpisao Ugovor o pripremanju obroka za lica u stanju socijalne potrebe sa Školom za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“, za isporuku besplatnog dnevnog obroka za Narodnu kuhinju. - Osim što će učenici SSŠ ‚‚Sergije Stanić“ usavršavati svoje vještine i pripremate kvalitetne i ukusne obroke za sugrađane kojima je to najpotrebnije, nadamo se da će ovaj vid saradnje uticati na naše buduće generacije da razvijaju osjećaj empatije i humanosti. U skladu sa ugovorom, škola će obro-

Narodna kuhinja

ke pripremati isključivo preko svog Centra za obuku, a kao i do sada, 30 odsto obroka će dostavljati na kućne adrese korisnika, dok će ostatak biti ispo-

ručivan u objekat Narodne kuhinje na Koniku – saopšteno je iz PG biroa. Novi model rada, ističu iz Glavnog grada, sada omoguća-

Glavni grad obilježio međunarodni dan čišćenja obala

Iz Sitnice uklonili 80 kesa komunalnog otpada Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Kancelarija za mlade i gradska preduzeća Čistoća i Zelenilo prije dva dana su organizovali akciju čišćenja obale i korita rijeke Sitnice. - Akcija je organizovana povodom Međunarodnog dana čišćenja obala koji se obilježava svake treće subote u septembru, a uklonjeno je 80 ke-

sa komunalnog otpada, kao i velika količina biljnog i kabastog otpada – saopšteno je iz PG biroa. Međunarodni dan čišćenja obala obilježava se širom planete u više od 127 zemalja sa nekoliko stotina organizacija, a cilj je da lokalni stanovnici očiste obale rijeka i mora, ukažu na značaj očuvanja životne sredine i problem prekomjerne upotrebe plastike. I. M.

bEZ POrAZA: Pobjedničke ekipe FK Zlatna lopta

Balša Božović iskazao je veliko zadovoljstvo zbog dobre igre obje ekipe. - Ovo je plod dugogodišnjeg rada. Zadovoljni smo sa našom djecom, prije svega time kako se ponašaju na terenu i, naravno, zbog toga što izrastaju u prave sportiste – kazao je Božović. Kako je naglasio, izuzetno ga raduje to što je Stadion malih sportova konačno oživio. - Pohvalio bih organizatore turnira koji su nam omogućili odlično druženje prethodnih dana – poručio e Božović. Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić naglasio je da je pobijedio fudbal, pobijedila su djeca, jer rezulva da se broj obroka prilagodi svim situacijama. - Trenutno se dnevno preko Narodne kuhinje isporuči 600 obroka, ali su se ovim ugovorom stekli uslovi da se, po potrebi, ovaj broj u narednom periodu može i povećavati – ističe se u saopštenju, uz napomenu da je budžetom za ovu namjenu izdvojeno 450.000 eura. Kontrolu ispravnosti hrane vrše ovlašćene institucije za kontrolu bezbjednosti hrane, najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće. Narodna kuhinja dostupna je korisnicima svakog dana od 12 do 14 sati. - Narodna kuhinja se pokazala kao jedan od najznačajnijih socijalnih servisa tokom perioda epidemije korona virusa, koji je omogućio dostavu hrane socijalno ugroženim porodicama u karantin i samoizolaciju uz poštovanje svih mjera zaštite i dezinfekcije – zaključuju iz Glavnog grada. I. M.



Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić naglasio je da je pobijedio fudbal, pobijedila su djeca, jer rezultat na ovakvim manifestacijama ostaje u drugom planu

tat na ovakvim manifestacijama ostaje u drugom planu. - Smatram da smo organizacijom ovog turnira napravili pravi posao i da će ovakva okuplja-

nja na ovom za naše građane kultnom mjestu biti učestalija. Glavni grad će uvijek biti tu da podrži manifestacije koje promovišu sport, mladost i zdrave stilove života - poručio je Antić, koji je zajedno sa asom Buducnosti Draškom Božovićem uručio pehare najboljima. U turniru su učestvovale ekipe: FK Zlatna lopta, Karioke, Dadeks, Arena, Podgorica, Stari aerodrom, Akedemija fudbala Siti i FK Ilarion, dok su za organizaciju bili zaduženi Udruženje klubova FSCG Centar, Glavni grad Podgorica i Sportski objekti, kao i partner Ledo Crna Gora. I. MITROVIĆ

Aktivna dva manja požara u Kučima i Bratonožićima

Gasili i avionima Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i Direktorata za vanredne situacije prije dva dana su ugasili veće požare na području Kuča i Bratonožića, pa je situacija juče bila znatno povoljnija. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković kazao je da je aktivan samo jedan krak vatre u kučkom selu Peuta, kao i manji požar u selu Orah u Bratonožićima. - U pitanju je nepristupačan teren, gdje ne možemo da priđemo i gasimo. Ovi požari ne ugrožavaju stambene objekte. Vremenske prilike su znatno povoljnije nego prethodnih dana, kada je duvao jak vjetar. Danas i juče su nam pomagale kolege iz Direktorata za vanredne situacije, koje su avionima gasi-

le – kazao je Janković, uz napomenu da njihove ekipe prate situaciju na terenu. Podsjećamo, požar kod Smokovca izbio je u četvrtak, a usljed jakog vjetra vatra se proširila na veću površinu i postajala je opasnost da bude ugrožen veći broj stambenih objekata. Na lice mjesta upućeno je deset vozila za pratećim posadama i požar je stavljen pod kontrolu u ranim jutarnjim časovima. U istom periodu došlo je do požara u Kučima i to u selima Momče i Građen, gdje su bila angažovana dva vozila Službe zaštite, koja su uspješno odbranila nekoliko kuća i pomoćnih objekata. Prije tri noći bilo je kritično i u selu Peuta, gdje se proširila vatra koja je prijetila da ugrozi kuće. I. M.

Novi mobilijar na rekonstruisanom poligonu u Ulici Meše Selimovića

Ugradili i dva stola za stoni tenis

ZA SVE GENErACIJE: Stolovi za stoni tenis u Bloku pet

Agencija za stanovanje je nakon rekonstrukcije, na poligonu u Ulici Meše Selimovića postavila dva stola za stoni tenis, koji su specijalno dizajnirani za javnu upotrebu. - Riječ je o fiksiranim stolovima renomiranog francuskog proizvođača ,,Cornilleau“, koji su stoprocentne čelične strukture, dok je gornja ploča čvrsta laminearna i otporna je na udare reketa i spoljne vremenske uticaje – saopšteno je iz PG biroa, uz napomenu da će u narednim danima jedan ovakav sto će biti postavljen na još jednoj lokaciji u gradu. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Vlasnici podgoričkih kafića, restorana i objekata brze hrane zbog pandemije korona virusa bankrotirali

Od marta zatvoreno 29 ugostiteljskih objekata

Usljed pandemije korona virusa, koja je zahvatila Crnu Goru od marta ove godine, mnogi ugostiteljski preduzetnici suočili su se sa oslabljenim poslovanjem. Smanjen broj gostiju i mjere NKT-a prouzrokovale su to da su neki ugostitelji morali da zatvore svoje objekte. Tako je od početka pandemije 1. marta do 15. septembra u Podgorici, kako je rečeno Pobjedi iz Sekretarijata za preduzetništvo, zatvoreno 29 ugostiteljskih objekata, od kojih 22 kafe-bara, četiri restorana i tri objekta brze hrane.

Pomoć smo dobili od države u vidu minimalnih zarada za sve zaposlene, kao i ostali ugostitelji. Nadam se da neće predložiti zatvaranje objekata, jer bi to dovelo do ekonomske propasti ugostiteljstva, a i kompletne ekonomije Crne Gore. Čini mi se da u posljednje vrijeme sve više počinje da oživljava centar grada, pa smo i odlučili da preselimo klub. Naravno, i visina mjesečnog zakupa je i te kako uticala na tu odluku – kazao je Nemanja Milošević, vlasnik ,,Pikado kluba“, koji je otvoren na mjesto bara ,,Skeč“ nedavno zatvorenog zbog krize izazvane pandemijom korona virusa

Vlasnik bara ,,Skeč“ Velibor Grbović požalio nam se kako nije naišao na podršku nadležnih organa u smislu pomoći subvencija kako bi opstao da radi i u kriznim mjesecima. Zbog toga je, ističe on, lokal koji je bio kutak umjetničkim talentima, morao da zatvori svoja vrata. - Mjere NKT-a ugasile su poslovanje 90 odsto lokala, mislim na ljude koji se bave ugostiteljstvom i koji vole to što rade i koji su imali priču iza imena lokala, a ne šturo nošenje pića i hrane – kazao je Grbović. Lokal ,,Skeč“, ističe Grbović, bavio se promovisanjem slikarstva, književnosti, muzike, alternativnih vidova umjetnosti. - Samim tim, uvođenjem mjera spuštena je giljotina na već položen vrat i zapečaćena sudbina, jer svi znamo da se danas ne može kultura promovisati kako bi trebalo, ne rade pozorišta, bioskopi itd. Sam primjer aktuelnog FIATa govori o tome, pogledajte koliko je gostiju, a koji se organizuju pod pokroviteljstvom Glavnog grada pa imaju problem sa svake strane, a ne neki lokal koji pokušava da oživi takve stvari. Osuđen je na propast – ističe Grbović. On dodaje da je neuporediva računica poslovanja prošle godine u odnosu na tekuću. - Onaj ko je i ostao da radi mogao je samo da zakrpi rupe. Mislim na one ljude koji su vlasnici prostora kafića i oslobođeni su plaćanja zakupa i slično. Ipak, čovjek se nada najboljem i ne predaje se tako lako, ako zna da gaji prave vrijednosti i da će se one kad-tad valorizovati, da će sve doći na svoje, kao što će i ovaj virus biti prošlost, nadam se uskoro – optimističan je Grbović.

i.božović

KRIZA

Krediti za turizam i ugostiteljstvo

Jedan od zatvorenih lokala ispred stadiona Budućnosti

Nemanja Milošević otvorio je novi kafić umjesto nekadašnjeg ,,Skeča“. Riječ je o kultnom mjestu ,,Pikado klubu“, koji je premješten iz Tržnog centra ,Mol of Montenegro u centar grada. - S obzirom na to da nijesmo radili od sredine marta do sredine maja zbog pandemije kovid-19, bili smo primorani da zatvorimo objekat poslije nekoliko godina uspješnog poslovanja. Prošla godina bila je uspješna za nas. Najteže je isfinansirati fiksne troškove koji nisu bili mali u tom period, a prihod je bio minimalan nakon nastavljanja sa radom u maju – kazao je Milošević. On dodaje da su imali pomoć od države. - Pomoć smo dobili od države u vidu minimalnih zarada za sve zaposlene, kao i ostali ugostitelji. Nadam se da neće predložiti zatvaranje objekata, jer bi to dovelo do ekonomske propasti ugostiteljstva, a i kompletne ekonomije Crne Gore. Čini mi se da je u posl-

jednje vrijeme sve više počinje da oživljava centar grada, pa smo i odlučili da preselimo k l u b. Na rav n o, i v i s i n a mjesečnog zakupa je i te kako uticala na tu odluku – ističe Milošević.

PODRŠKA

U skadu sa dopunam Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje su donešene 2. jula, Komunalna inspekcija kontroliše ugostiteljske objekte. - Zbog kršenja mjera propisanih naredbama, nadležnog Ministarstva za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa, novčano su kažnjena dva ugostiteljska objekta. Izrečene kazne odnose se za prekršaje, nepoštovanja propisane mjere fizičke udaljenosti između stolova i nepoštovanje propisanih mjera prilikom izvođenja muzičkog programa. U tri ugostiteljska objekta kažnjeno

je novčano po jedno zaposleno lice, zbog ne nošenja zaštitne maske. Komunalna inspekcija nije izrekla nijednu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno zatvaranja ugostiteljskog objekta – kazao je za Pobjedu načelnik Komunalne inspekcije Branislav Radusinović. Glavni grad, ističe Radusinović, pomogao je ugostiteljima u kriznom periodu pandemije korona virusa na način što im je smanjio komunalnu taksu po metru kvadratnom za korišćenje javne površine na kojoj su postavljene ljetnje bašte ispred ugostiteljskih objekata. Skupština Glavnog grada usvojila je na posljednjoj sjednici Odluku o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa u Podgorici. - Uprava javnih lokalnih prihoda će odložiti poreske obaveze po osnovu prireza porezu na dohodak fizičkih lica nastale od 1. marta ove godine. Period plaćanja biće sinhronizovan za dinamikom izmirenja

U uslovima uzrokovanim pandemijom bolesti kovid-19 nastale su drastične promjene u gotovo svim privrednim djelatnostima, kako na strani ponude tako i na strani potražnje. - Sektor turizma, kao izuzetno ‘ranjiva’ djelatnost na vanredne i nepredvidive okolnosti, pretrpio je ogromne gubitke u poslovanju. Država je objavila javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo, što predstavlja početak implementacije definisanih kratkoročnih mjera - kazali su za Pobjedu ranije iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Kako pojašnjavaju, za ostvarivanje prava na subvencionisanje kamate zainteresovana lica, pored ostalih uslova, moraju imati zaključen Ugovor o namjenskom kreditu za turizam i ugostiteljstvo sa poslovnom bankom ili Investiciono-razvojnim fondom, kao i Ugovor o reprogramu postojećeg namjenskog kredita za turizam i ugostiteljstvo sa grejs periodom do 24 mjeseca. Prethodni uslov je, dodaju oni, da korisnik ne smije imati neizmirenih poreskih obaveza dospjelih do kraja februara ove godine. Nakon pribavljanja potrebne dokumentacije, koja je precizirana javnim pozivom, Ministarstvo održivog razvoja i turizma donosi rješenje kojim odlučuje o zahtjevu. - Korisnici čiji zahtjevi budu usvojeni dužni su da shodno mjesečnom planu otplate kredita izvrše plaćanje iznosa kamate za prethodni mjesec i dostave Ministarstvu izvod o prenosu sredstava preko banke, kao i da dostave dokaz da su evidentirali dospjele poreske obaveze kod Poreske uprave, nakon čega će Ministarstvo održivog razvoja i turizma na račun korisnika uplatiti iznos mjesečne kamate za vrijeme trajanja grejs perioda – poručuju iz Ministarstva.

poreza na dohodak fizičkih lica, u skladu sa zakonom. Poreski obveznici zahtjev za odlaganje plaćanja sa iznosom obračunatog prireza porezu na dohodak fizičkih lica dostavljaju Upravi javnih lokalnih prihoda putem pošte ili na mejl adresu uljp@podgorica. me – navodi se u odluci. Takođe, odlukom je omogućeno i umanjenje iznosa lokalne komunalne takse za postavljanje ljetnje bašte, zatvorene bašte, ostalih privremenih objekata koji se mogu izmještati sa jednog mjesta na drugo (slo-

bodnostojeća vitrina, pokretna tezga, zabavni park...) i za promotivne svrhe, za period u kojem stranke nijesu koristile prostor na javnoj površini, počev od 5. marta. - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice oslobodila je plaćanja zakupnine na period od 90 dana, zakupce koji imaju zaključene ugovore o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Glavnog grada, osim onih zakupaca koji mogu neometano da obavljaju redovne djelatnosti – navodi se u odluci. Njegosava BOŠKOVIĆ

Zajednički projekat NVO Biciklo.me i kompanije Alter Modus

Postavljaju parkinge za bicikla na 10 novih lokacija U okviru Evropske nedjelje mobilnosti (16-22. septembar) koja ima za cilj promociju održivih vidova transporta, nevladino udruženje Biciklo.me će u saradnji sa Mikrokreditnom finansijskom institucijom Alter Modus na 10 lokacija u gradu postaviti novih 10 parkinga za bicikla, sa ukupno 60 mjesta. Iz udruženja Biciklo.me navode da je kompanija Alter Modus sponzorisala izgradnju i montažu parkinga, dok su iz njihove organizacije izabrali lokacije i prikupili potrebne saglasnosti. Biciklistički parkinzi napravljeni od čelične konstrukcije

kružnog oblika, pogodni za vezivanje rama bicikla, biće postavljeni ispred osnovnih škola ,,Pavle Rovinski“ i ,,Dragiša Ivanović“, zatim kod trim staze kod nekadašnjeg Tuškog puta, ispred objekat MUP-a (zgrada „Limenka“), na Trgu Argentina, Bulevaru Setog Petra Cetinjskog (u blizini podzemnog prolaza), ispred TC Siti mol, u Ulici Marka Radovića (ispred Art Gloria), u Ulici vojvode Maša Đurovića u Siti kvartu (ulaz u blizini restorana Forest i City Wok) i Ulici 4. jula (Tuški put – ispred ulaza S12) - Imajući u vidu činjenicu da se broj biciklista u Podgorici iz dana u dan povećava, izgrad-

nja i unapređenje biciklističke infrastrukture postaje jedan od glavnih preduslova za razvoj urbanog biciklizma. Pored neophodne biciklističke infrastrukture (staze i trake) potrebni su nam i kvalitetni biciklistički parkinzi na prometnim lokacijama kako bi stimulisali što veći broj ljudi da svoja dnevna putovanja obavi baš biciklom – poručili su iz udruženja Biciklo.me, uz napomenu da od sjutra počinju sa montažom novih parkinga. Iz Alter Modusa ističu da oni kao društveno odgovorna kompanija prepoznaju i podržavaju projekte koji imaju za cilj kreiranje novih vrijednosti

Konstrukcije za parkinge za bicikla

za ljude, okolinu i zajednicu u kojoj posluju. - Sa zadovoljstvom smo podržali projekat udruženja Biciklo.me i drago nam je da smo

doprinijeli promociji i afirmaciji biciklizma, kao zdravog načina života i kreiranju uslova za razvoj održive urbane mobilnosti u glavnom gradu –

poručili su iz Alter Modusa Iz udruženja biciklista ističu da je saradnja između nevladinog i privrednog sektora koja za cilj ima opštu dobrobit i zdravlje građana veoma važna za grad u kojem živimo, ali i za cjelokupno društvo. - Ovi putem pozivamo i ostale privredne subjekte da se uključe u realizaciju aktivnosti koje podstiču razvoj održive urbane mobilnosti. Apelujemo na privredne subjekte da ispred svojih objekata postave biciklističke parkinge za svoje zaposlene i klijente. Kao i uvijek, stojimo im na raspolaganju za sve potrebne informacije – zaključili su iz NVO Biciklo.me. I. M.

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Objektiv

Crnogorac o kojem je snimljeno devet televizijskih (!) i četiri radijske serije, uz dva filma od kojih je u jednom jednu od junakinja glumila Mlada Rita Hejvort. Sve to spram materijala od 33 detektivska romana i 41 kratke priče. Fenomen američke kulture - pa iako potpuno fiktivni lik.

A Amerikanci obožavaju ,,origins“ priče svojih heroja. U knjizi ,,The Black Mountain“ objavljenoj 1955. godine, majstor petperačke misterije, pisac Reks Staut, svog junaka Nera Volfa šalje nevoljno u Crnu Goru. Nerov najbolji prijatelj iz djetinjstva Marko Vukčić je ubijen; nekoliko godina ranije u Njujorku Marko je Nera a ubjeđivao da podrži borbu za nezavisnost od Jugoslavije... Tada je odbio; sada stiže u Crnu Goru da makar spasi Markovog sina Danila. Na tom putovanju će se, na padinama Lovćena, prvo podsjetiti odrastanja. Potom putovati od Rijeke Crnojevića ka Podgorici, pa završiti na ispitivanju lokalnog načelnika policije, koji se zove, ni manje ni više - Gospo Štritar...

ČUVAR ORHIDEJA

Ali, krenimo redom: prvi od romana misterije sa detektivskim genijem Nerom Volfom, Reks Staut objavio je 1934. godine. Grmalj u besprijekorno skrojenom odijelu najboljeg njuškala sa Menhetna, uvijek sa gurmanskim viškom kilograma i nekim tamnim oblaci-

Junak slavnih američkih krimi romana osmišljen kao imigrant iz Crne Gore

Njuškalo Menhetna ma među obrvama, ima u svim Stautovim pričama i slučajevima 56 godina. Crnu Goru je prvi put napustio sa 16 godina, a nekoliko decenija razvijao posao u Evropi... Što - niko do kraja ne sazna, uglavnom u predratnom vremenu se sa lijepom ušteđevinom našao u Americi. I odmah otvorio kancelariju privatnog detektiva. ,,The Black Mountain“ je, interesantno, jedna od rijetkih priča u kojoj Nero Volf uopšte napušta svoj dom. Nepopravljivi balkanski hedonista skoro svaki slučaj riješi savršenom dedukcijom u okvirima svoja četiri zida. Uz pomoć, naravno, nekoliko savršenih pomagača koji Stautov mini-kosmos čine dodatno primamljivim. Autor je u tri i po decenije objavljivanja romana naravno ispratio najveće globalne potrese; ali nije dozvolio da stanoviti gospodin Volf i godinu ostari. Autoritativan, ponosan, vrlo gostoljubiv, posvećen poslu, distanciran od žena ali ipak nepopravljivi romantičar. Nestrpljiv, beskrajno posvećen slobodi; sposoban da sam

KALENDAR

foto: famdom.com

PODGORIcARENJE

sebi potpetlja nogu i upane u kontradikciju samo da ne pogazi ideale. U nekoliko crtica saznaje se da je njujorški detektiv ratovao protiv Austrougarske u crnogorskoj u srpskoj armiji u Prvom svjetskog ratu. Da je odstupanjem na Krf razočaran odustao od vojske - i otprilike tada prišao američkoj armiji... Pasionirani pivopija, još strastveniji zaljubljenik u književnost - koji usred rješavanja slučajeva citira Turgenjeva, Kamija ili Stajnbeka, koje je baš tada čitao. Konačno, brižni baštovan orhideja na jednoj njujorškoj terasi - kojima bi svakog dana posvetio termine od devet do 11 i 16 do 18 časova. Pa sve da je usred Menhetna talačka kriza i nacistička zavjera - Nero od svojih orhideja neće odstupiti!

ŽELJA ORSONA VELSA

ija krimi-romana

Jedna od ilustrac

Reksa Stauta

O popularnosti Nera Volfa, recimo: da su Orson Vels 70-ih i Čarls Loton 50-ih otvoreno lobirali da dođu do njegove uloge, ali da se holivudski projekti nažalost nijesu realizovali. Da je Džon Druri Klark, slavni hemičar

Četiri decenije od premijere režiserskog debija Roberta Redforda ,,Ordinary People“

Sve te silne uloge američkog plavušana u centru drame pristojnih ljudi srednje klase Robert Redford je mrzio. I istovremeno dobro znao, da niko to ne čini tako dobro kao on. Sebi je bio dužan, da taj jaz onoga što najbolje čini i onoga što jeste premosti. I taj most je ,,Ordinary People“.

SVIJET BEZ BAKA

Koliko znate porodica da svoje zajedničke dane voze na ler, po inerciji očekivanja sredine i sistema vrijednosti? I koliko u njihovom zajedničkom vremenu vidite realne bliskosti? Sve se to obično prospe, onda kad lokomotiva uspjeha i života ostvarenog u očima drugim seli u ambis porodične tragedije. Na početku ,,Ordinary People“, ona se već desila: mama i tata Džeret ostaju bez najstarijeg sina. Donald Saterlend (cijenjeni advokat Kalvin)

(foto: bbystatic.com)

Obezglavljeni totem Trik Redfordovog režiserskog debija, premijerno prikazanog prije četiri decenije, je gotovo hičkokovska forenzika u traganju za nečim iskonski trulim u ljudskoj duši. Zato nijesu protagonisti ,,Običnih ljudi“ proste žrtve sredine, dobrostojeće srednje klase u kojoj se razvija taj lavirint porodične drame. Ne, Redford će vas ubijediti da njihova drama iskonski ishodi iz njihove, bezmalo primordijalne prirode; prije nego poentira da je takva priroda uslov za jedan nakaradno postavljen svijet. Recimo, tvrdokorni i okorjeli patrijarhat čiji je, ironično, najvjerniji vojnik - žena. Pa i majka; okrutna u onoj mjeri u kojoj u svom djetetu vidi samo puki konstrukt, projekciju želja i ambicija.

i istraživač raketnog goriva, čak teoretisao i objavio rad da je Nero sin Šerloka Holmsa i Ajrin Adler - u aferi koja se u Crnoj Gori desila 1892. godine! Da je jedna adresa na Menhetnu, tamno stepenište na južnoj strani Zapadne 35. ulice, i danas meta ,,hodočasnika“, fanova koji baš tu vide Nerov dom... I još: da je „The American Magazine“ u jeku popularnosti detektivskih romana, 1938. objavio knjigu omiljenih recepata Nera Volfa. Knjige o avanturama i slučajevima Nera Volfa sada piše Robert Golsboro (ove godine objavljena ,,Archie Goes Home“). Popularne serije sa njim kao glavnim junakom emitovane su, zamislite, u ruskoj produkciji ( period 2002-2005) i Italiji (2012). Ovog ljeta u Americi je izuzetan uspjeh ostvarila, interesantno, ,,rivalska“ detektivska priča ,,Perry Mason“ kao vrhunska miniserija na HBO televiziji. I zato je sigurna opklada, da neće još mnogo mjeseci i godina proći, da vrhunska produkcija iskoristi potencijal detektivskog klasika Nera Volfa. I najpoznatijeg Crnogorca među Amerikancima konačno predstavi, na pravi način - i publici u S. STAMENIĆ Crnoj Gori.

lju sporednu ulogu. Kako je samo zaslužio... Ključna dinamika filma ipak je izmještena malo izvan porodice; Redford je to znao i perfektno iskoristio. Kroz odnos Konrada, sramežljivog, neostvarenog, onoga čija je ključna odrednica ličnosti sve ono što nije mogao biti, a Bak jeste bio; sa psihoterapeutom Bergerom kojeg je glumio sjajni Džad Hirš. Konradov put biće dug - od pokušaja suicida, mentalne ustanove do suočavanja sa očekivanjima roditelja; a ključni skretničar biće upravo doktor Berger. Onaj koji će mladiću, kao i milionskoj publici filma, razotkriti sav paradoks patrijarhata u kojem je zatočena porodica Džeret. i Meri Tajler Mur (u komšiluku obožavana domaćica, majka, kraljica porodičnog doma Bet) nemaju mnogo vremena za sopstveni očaj; u mnogo dubljem našao se Konrad (Timoti Haton), drugi sin, do tada uvijek i potpuno u sjenci preminulog Baka. A Bak je mogao sve; pred njim je bila široka pista uspjeha sa koje je sletio u jednom utopljeničkom danu. Umne glave američke kinematografije su u ostvarenju „Ordinary People“, krajem tog ljeta 1980. godine, vidjele nešto posebno - istinski i potpun trijumf filmskog pripovijedanja. Zbog načina na koji je Redford, studiozno, raskošno i inovativno ,,čitao“ emocije sa lica svojih tragičnih likova, zaslužio je Oskara za najbolju režiju kao i za najbolji film. Kontroverzna odluka - za razliku od one, da Timoti Haton dobije nagradu Akademije za najbo-

SVE GOSPOĐE DŽERET

Zato je, vrlo ciljano, glavni ,,negativac“ filma gospođa Bet Džeret. Kako film odmiče, suprug Kalvin (fenomenalno i banalno očuđen Saterlend) će shvatati da ga ona nikad nije voljela, već samo sliku života koji su zajedno gradili. A Konrad će se suočiti sa onom najoštrijom prekorom - onda kad mami kaže da bi i Bak u sličnoj situaciji završio na psihijatrijskom odjeljenju. ,,Ali on nikad i sigurno ne bi pokušao da se prokleto ubije...“ odgovor je kojim Bet zalijepi i Konrada i kompletnu bioskopsku publiku Amerike za stolicu. Zato je taj Konrad suštinski Robert Redford; onaj koji je od početka karijere, sredinom 60-ih, kroz niz sjajnih uloga, poput biseksualca i ljubavnika Natali Vud u filmu ,,Inside Daisy Clover“ (1965) i nezaboravnog odmetnika u kultnom ,,Butch Cassidy

Efektan poster Oskarom nagrađene drame

and the Sundance Kid“ (1969) - pokušao da se otrgne od onoga što je Amerika željela da on snima. Ali uvijek bi se našla cijela armija raznih gospođa Džeret, da ga vrate u ispraznu nišu romantiziranog plavušana... Tako je Redford, u autorskom debiju sa jasnom hičkokovskom parabolom, ,,ratovao“ sa svim ženama koje su nesvjesne robinje i vojnici patrijarhata.

Toliko precizno - da je imao petlju da oslika jednu majku, što je od sina napravila cijeli totem za obožavanje... Pa da je gleda bijesnu, očajnu, bez bilo kakvih kočnica, pred obezglavljenim totemom svog života. Dovoljno, da i nakon četiri decenije ,,Ordinary People“ bude relevantan, veliki film. S. STAMENIĆ

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Objektiv

„I’m Thinking of Ending Things“: psiho-triler koji se mrzi ili obožava svim srcem

U FOKUSU

» Piše: Marija IVANOVIĆNIKIČEVIĆ

da, s razlogom neimenovana djevojka, koja se možda zove Lusi, a možda Lusija ili Luiza; koja je možda naučnica, a možda slikarka, pjesnikinja, kelnerica ili sve ovo zajedno - moraće da izdrži večeru sa njegovim roditeljima (perfektni stari znalci Toni Kolet i Dejvid Tjulis).

STARE OPSESIJE

Tu sumnje nema: „I’m Thinking of Ending Things“ jedan je od najhrabrijih i najoriginalnijih filmova godine. Ali, Kaufmanove stare metafizičke opsesije, insistiranje na planinama referenci i autorski nagon da upali fabriku realnosti na pogon nadrealizma - nikada nijesu djelovali opširnije i kompleksnije. Mnogi gledaoci, čak ni najveći kaufmanovci, možda neće imati strpljenja da raščivijaju Čarlijev najambiciozniji projekat u karijeri – a trebalo bi da ga skupe i da se strpe. Jer, ovo jeste film koji nagrađuje poslije svakog novog gledanja. I ovo jeste psiho-triler

METAFIZIČKA CESTA

čija se migoljiva, melanholična suština hvata isključivo strpljenjem i povjerenjem u kaufmanovsku harmoničnu kakofoniju. Kaufmanov (ne)sklad zvukova počinje ispred jednog automobila, sa jednim parom koji možda više neće biti zajedno i jednim sniježnom kadrom poslije kojeg odmah znate da je fotografiju potpisao velemajstor Lukaš Žal, jedan od glavnih krivaca za remek djelo „Cold War“ (Pavel Pavlikovski, 2018). Džejk (uvijek izvanredni, vječito potcijenjeni Džesi Plemons čiji je potencijal „ n o v o g F i l i p a S i m o ra Hofmana“ postao jasniji tek sa ovim filmom) je toga nesvjestan, ali njegova djevojka (briljantna Džesi Bakli, zvijezda usponu iz britanskih filmova „Beast“ (2017) i „Wild Rose“ (2018)) uveliko razmišlja da ga ostavi. No, prije potencijalnog raski-

Džejkovi majka i otac čekaju ih na miljama udaljenoj, snijegom zavejanoj farmi u porodičnoj kući koja će djevojci odmah postati linčovski, pa čak i bunjuelovski sumnjiva. Jer, ako je tu sve u redu, zašto bi, za ime božje, oba roditelja, pa čak i njihov pas, izgledali kao leševi koji poriču da su umrli? I zašto bi se, ako nema razloga za paniku, odmah nakon prelaska preko praga osjećala kao da je zarobljena u tuđem, košmarnom snu? „I’m Thinking of Ending Things“ jeste „film ceste“. Ali, kad je u pitanju Kaufman, taj road trip je metafizički. Svaka sitnica – od citata Emersona, Oskara Vajlda, Vordsmita i Dejvida Fostera Volasa, preko fora na račun Bilija Kristala, Tolstoja i Beti Dejvis, do rasprava o Musoliniju i kultnoj negativnoj recenziji još kultnijeg filma „A Woman Under the Influence“ (Džon Kasavetes, 1974) kritičarke Njujorkera Polin Kejl – u službi je

FOTO: theverge.com

jela Čarlija Kaufmana prava su poslastica za filmofile koji ne vole da dobiju sve na gotovo, koji obožavaju da interpretiraju, kojima ne smeta ni kada se zabiju i u poneku slijepu ulicu dok vrludaju i sudaraju se sami sa sobom vozeći autorovim ekstravagantno kreativnim umom. Takvim gledaocima zasijaju oči na sami pomen pridjeva „kaufmanovski“. Takvi posmatraju Čarlija kao zaseban filmski žanr: unikatan, bizaran, kockarski hrabar – i duboko melanholičan. I takvi, naravno, najviše vole da se spuštaju niz ukovrdžane, gordijevski svezane moždane sinapse kaufmanovskih junaka, tih ljudi-lavirinata, tih precerebralnih melanholika, tih praznih kaveza u beznadežnoj potrazi za pticom. Opet, pitanje je da li će čak i takvi filmofili, čak i tvrdokorni fanovi filmova „Eternal Sunshine of the Spotless M i n d “ ( Mišel Gondri, 2004), „Adaptation“ (Spajk Džounz, 2002), „Being John Malkovich“ (Džounz, 1999), „Synecdoche, New York“ (Kaufman, 2008) i „Anomalisa“ (Kaufman, 2015), voljeti njegov novi psiho-triler. Jer, u „I’m Thinking of Ending Things“ - prvoj, ne i posljednjoj saradnji sa Netfliksom, Čarli je uspio da prevaziđe sebe.

BAKLI I PLEMONS: Savršeni glumci za kaufmanovsku premetaljku M FOTO: NE TFLIX .CO

Svaka sitnica – od citiranja Oskara Vajlda, preko fora na račun Bilija Kristala i Beti Dejvis, do rasprava o Musoliniju i kultnoj negativnoj recenziji filma „A Woman Under the Influence“ – u službi je izgradnje izlomljene psihe čovjeka koji čak ni u mašti ne može da kontroliše ono što želi da ima

FOTO: imdb.com

Medvjeđa klopka za filmofile

Tjulis i Kolet briljiraju u hororističnim ulogama roditelja

me i jeste ljepota filma „I’m Thinking of Ending Things“: to što ćete konačno značenje, koje je režiser i scenarista natuknuo brojnim referencama ostavljenim pored puta, uobličiti baš vi. Poslije dva gledanja, za nas, ovo je film o onima koji cijelog života pate zbog toga što nijesu, makar jednom u životu, „ubrali dan“. Što ipak nijesu progovorili sa onom zanosnom djevojkom za šankom, što nijesu pojurili snove van uskogrudih granica sopstvenog grada, što nijesu „unovčili“ sopstvenu pamet, što nijesu živjeli dok su bili živi. I što su sagradili sami sebi kavez od sopstvenih interesovanja, od knjiga, muzike, filmova upijenih poput sunđera, ne bi li živjeli onako kako su zamislili makar u sopstvenoj fantaziji.

GUBITAK KONTROLE

izgradnje izlomljene psihe glavnog lika i studije čovjeka koji čak ni u mašti, čak ni u sopstvenoj fantaziji, ne može da kontroliše ono što želi da ima. A ko je taj lik? Da li je to ona, djevojka bez imena ili sa čak tri imena? Da to ipak nije njen pomalo jezivi Džejk koji, čini se, može da čuje njene misli o prijeko potrebnom razlazu? Ili je glavni lik ipak možda onaj takođe bezimeni domar (Gaj Bojd) kojeg vidimo na preskoke, između scena sa

(ne)suđenim parom, kako čisti ispražnjenu školu i gleda izmišljeni (!) rom-kom Roberta Zemekisa? Ako ste čitali istoimeni roman iz 2016. kanadskog autora Ijana Rida, poznata vam je veza ova tri (?) lika. Onima koji jesu čitali knjigu biće bez sumnje mnogo lakše da shvate radnju i rasplet, ali i da cijene Kaufmanovu hrabru adaptaciju.

PODIGNUTI ULOG

Film svakako, i čitaoci i „nevini“ gledaoci, treba da pogledaju više puta. Makar dvaput, da bi vidjeli kristalno jasno da je Čarli počeo da se igra sa stvarnošću i iluzijom već na samom početku (tema „Oklahome!“, na primjer, poslužila je kao Čehovljeva puška za onaj katarzični ples u predfinalu), da je samo podizao (nad)realistični ulog do samog kraja... I da je svaka ubačena, naizgled zamagljena referenca legla na pravo mjesto, bez ijedne nelogičnosti, da još jače potcrta osjećaj da ne postoji cerebralnija od Kaufmanove melanholije. Režiserov pristup Ridovom tvist-romanu je ludo hrabar, suštinski vjeran a stilski i narativno potpuno drugačiji, takav da ni na samom kraju nijeste previše sigurni čemu ste upravo posvjedočili. U to-

Ali, kaufmanovska melanholija ne bi bila to što jeste da takvi junaci na kraju ipak ne shvate koliko je neodrživa njihova iluzija i konačno preuzmu kontrolu, ironično, prihvatajući da nikada nijesu imali kontrolu nad vlastitim životima. Odatle i onaj savršeno ambivalentni završni kadar (snijeg je otvorio i zatvorio film obilazeći perfektan krug), kao uzajmljen iz jedne od melanholičnih slika Ralfa Alberta Blejkloka koje smo vidjeli za hororističnom večerom sa Džejkovim roditeljima i u njihovom podrumu. U finalu filma, u trenutku kada se pred vašim očima, u Džejkovoj interpretaciji, doslovce zavrti nobelovski govor Džona Neša (Rasel Krou) iz finiša oskarovske drame „A Beautiful Mind“ (Ron Hauard, 2001) – mrzjećete „I’m Thinking of Ending Things“ ili ćete ga obožavati, svim srcem. Sredina je gotovo nemoguća i apsolutno ne ide uz autore poput Kaufmana. Samo je pitanje kakvom tipu pripadate... Onim filmofilima koji pokušavaju da se, po svaku cijenu, krvnički iščupaju i pobjegnu iz njegove medvjeđe klopke za melanholike. Ili onim drugima, koji su toliko fascinirani njegovim umom, da čak i ne primjećuju bol i krv koja im se sliva niz nogu dok gledaju nešto tako zvjerski fascinantno kao što je „I’m Thinking of Ending Things“.

OCJENA: 8,8/10

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

,,Vukovi“ za nepun minut dali

ZETA ŠOKIRAL

BUDUĆNOST SE SPREMA ZA 3. KOLO KVALIFIKACIJA ZA LIGU EVROPE: Crnogorski prvak u četvrtak veče gostuje Sarajevu u Zenici

,,Plavi“ su na vrhuncu, ali granica može da se pomjeri PODGORICA - Najveći rezultat na međunarodnoj sceni, istinsko čudo, senzacija u pravom smislu riječi - na takav ili sličan način je okvalifikovan plasman Budućnosti u 3. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope nakon pobjede nad Astanom u Almatiju (1:0). Uspjeh u Kazahstanu je trenutni vrhunac, s tim što ,,plavi“ mogu još da pomjere granicu. Sada je cilj predvorje fudbalskog raja. Za tako nešto biće potrebna pobjeda nad Sarajevom u četvrtak veče na „Bilinom polju“ u Zenici, a onda bi se igrao meč pod Goricom, gotovo sigurno protiv Seltika, za ulazak u grupnu fazu Lige Evrope. Tako blizu, a tako daleko je Budućnost od sna koji nije dosanjao nijedan crnogorski klub. - Naše je da vjerujemo i uradimo sve da dođe do utakmice koja odlučuje o ulasku u Ligu Evrope - za Arenu kaže Igor Ćuković, koji nastavlja: - Nećemo da postavljamo stvari hipotetički, da gledamo unaprijed, zamišljamo… Fokusirani smo na realnost, ono što nas čeka u četvrtak, a to je duel sa Sarajevom. Biće teško, ali ne i nemoguće. Pokazali smo protiv Astane koliko vrijedimo, kakva smo ekipa, kakve imamo individualce. Bila je to timska pobjeda u kojoj se vidio sav naš kvalitet. Uživamo u osjećaju nakon jednog takvog rezultata, ali smo čvrsto na zemlji, nema euforije. Utisci su se polako slegli i već smo mislima fokusirani na narednog protivnika. Osjećamo šansu da uradimo novu veliku stvar - ističe centralni defanzivac ,,plavih“. Podgoričani su u Almatiju odigrali muški, zrelo, organizovano, taktički skoro savršeno… To bi mogao da bude recept i za ,,bordo“ tim koji je prošle sezone osvojio titulu u Bosni i Hercegovini. - Pričao sam i ranije da bi svi trebalo više da vjeruju u naš fudbal i fudbalere iz domaće

Sarajevo se pobjedom zagrijalo za Budućnost Fudbaleri Sarajeva imali su dobru uvertiru pred duel sa Budućnošću u trećem kolu kvalifikacija za LE. Bordo tim je slavio na gostovanju Slobodi u Tuzli - 3:2. Sarajevo je povelo u 26. minutu pogotkom Engleza Fanima, izjednačio je Jusić u 42, da bi gosti do novog vođstva stigli preko Ahmelige. Sve što treba crnogorskim ekipama je malo više evropskih utakmica. Kada eliminišete rivala koji u kontinuitetu osvaja titule, igra grupne faze evropskih takmičenja, ima ogroman budžet i pobijedi jednog velikana kakav je Mančester junajted - onda je to jasan znak da vrijedite. Stvarno smo odigrali odličan meč i zasluženo prošli Astanu. Model iz toga duela treba da nam posluži i protiv Sarajeva. Nema razloga da ne ponovimo partiju iz Almatija. Smatram čak da možemo da budemo još i bolji. Naše je da pružimo maksimum, a siguran sam da će i stručni štab odraditi veliki posao u pripremi i tokom meča u Zenici - naglašava Ćuković. Kada se pobijedi rival kao što je Astana - afiniteti rastu, svjesno ili ne, mnogi očekuju da Budućnost preskoči i Sarajevo. Korpulentni Nikšićanim, međutim, spušta loptu: - Moramo da ostanemo mirni. Nijesmo padali nakon poraza na startu sezone, a nećemo ni sada da letimo poslije velike pobjede u Evropi. Izvukli smo pouke iz svakog prethodnog meča, pogotovo nakon Ludogoreca. Znatno smo podigli igru protiv Astane, a računam da će nivo biti još veći u duelu sa Sarajevom - poručio je Ćuković. Budućnost za vikend nije imala utakmicu u prvenstvu, dok je Sarajevo gostovalo

tovića u 44. Fanimo je u 76. postigao novi pogodak, ali je tim Vinka Marinovića do kraja morao da strahuje jer je Beganović u 88. smanjio na 3:2. Sarajevo je ostalo usamljeno na čelu tabele, sa 20 bodova iz osam kola. Pet bodova, ali i utakmicu manje, ima Željezničar. Slobodi iz Tuzle. - Imali smo naporan put do Kazahstana i nazad. Dobro je što je odložena utakmica sa Petrovcem. Sa druge strane dobro je i što je Sarajevo igralo sinoć. Ovako možemo još bliže da ih upoznamo. Dosta već znamo o njima, a do međusobnog duela imaćemo potpune informacije. Ne vjerujem da nečim mogu da nas iznenade - kazao je dvadeset sedmogodišnji štoper. Posebne trenutke, prvo osvajanje titule, a sada i veliki rezultat u Evropi, ,,plavi“ nijesu mogli da proslave kako dolikuje - sa navijačima. Publike nema na stadionima zbog korona virusa, ali je fudbalerima Budućnosti priređen doček na aerodromu po povratku iz Kazahstana. Pedesetak ,,varvara“ upalilo je baklje, te grlom i dlanovima pozdravilo heroje podgoričkog tima. - Zahvaljujem se našim navijačima na lijepom dočeku. Bilo je emotivno. Znamo koliko im znači svaki naš uspjeh, svaka pobjeda. Potrudićemo se da ih obradujemo i u četvrtak veče. Mnogo bi nam značila njihova podrška, ali svjesni smo da su uz nas i kada nijesu na tribini - rekao je Ćuković. Budućnost da pobijedi Sarajevo, a potom sa Seltikom za ulazak u Ligu Evrope. Držimo palčeve… - Svi se nadamo idealnom scenariju, ali idemo redom zaključio je Ćuković. D. K.

NIKŠIĆ - Šok za Sutjesku poslije dvije vezane pobjede. Koliko god da je Zeta uvijek bila neugodan rival Nikšićanina, niko nije očekivao scenario kakav je sinoć viđen kraj Bistrice i toliko lošu partiju ekipe Dragana Radojičića. Sutjeska je ličila na tim koja igra prijateljski meč, a gosti su bili bez respekta, ali nijesu ni oni pokazali ljepotu u igri. Besmisao je počeo prvom šansom Raičevića, očekivalo se od Sutjeske da napravi iskorak, ali gosti su neutralisali sve napade domaćih. Šokantan je za Nikšićane bio samo jedan minut. Lazar Lambulić je u 55. centrirao, a Ivan Vukčević pogodio glavom. Nepun minut kasnije, nakon dobro organizovane kontre gostiju, Elom Kođo Nijaveđi je udvostručio prednost. Radojičić je reagovao uvođenjem Bojovića i Vukovića, Zeta čekala prekide, vrebala na kontru… Na kraju su gosti proslavili drugu uzastopnu pobjedu poslije lošeg starta, a Sutjeska pognute glave završila najlošiju partiju u ovoj sezoni i vjerovatno najlošiju u posljednjih nekoliko godina. Naravno, uzima se u obzir činjenica da u timu Dragana Radojičića nije bilo nekoliko prvotimaca zbog korona virusa i povreda.

Sutjeska

Zeta

Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike Sudija: Miloš Bešović (Podgorica) Golovi: 0:1 Vukčević u 55, 0:2 Nijaveđi u 56. Žuti kartoni: Janković, Šofranac, Pajović (Sutjeska), L. Lambulić, Krstović, Đinović, Vukčević, Milojko (Zeta)

Sutjeska

Zeta

Giljen Pajović Mitrović Janković (od 62. Vuković) Ćetković Šofranac (od 62. Bojović) Bulatović Dubljević Osmajić Marković (od 13. Adrović) Raičević

Aković (od 46 . Mrvaljević) Milić Ceklić Vukčević (od 62. Krstović) Simović Milojko L. Lambulić Tuzović Nijaveđi (od 87. Burzanović) Mi. Lambulić (od 87. Ma. Lambulić) Kalezić (od 78. Đinović)

- Ne bih želio da svojom patetikom kvarim rezultat Zete, a on je fantastičan. Izgledali su kako smo i očekivali, ali mi nijesmo bili kakvi smo očekivali. Sramota me kao šefa stručnog štaba. Treba da napravimo analizu

svega što se desilo večeras protiv Zete. Je li u pitanju potcjenjivanje, šta li je, trudio sam se, počela je ekipa koja je igrala i prošlu utakmicu... Možda su oni najiskusniji mislili da će lakše ići. Primimo gol,

Dečić

Rudar

Stadion: FK Dečić. Igrano bez prisustva publike Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 1:0 Camaj u 10, 2:0 Vuljaj u 37, 3:0 An. Rudović u 43, 4:0 Vuljaj u 58, 4:1 Merdović u 86. Žuti kartoni: Merdović, Zečević, Pejović (Rudar)

Tuzani torpedovali Rudar na svom terenu

PLES DEČIĆA Ples Dečića u Tuzima, igra iz udžbenika i za sve ukuse, koja je kao plod donijela četiri pogotka u mreži Rudara (4:1). Ekipa Edisa Mulalića odigrala je još jedan izvanredan meč i potvrdila da stanje na tabeli nije slučajnost - povratnik u Telekom 1. CFL je drugoplasirani, sa samo dva boda iznad Podgorice. Pod reflektorima u Tuzima od starta se pitao samo jedan tim. Blistava noć domaćina najavljena je već u 10. minutu kada je Anđelo Rudović izveo korner, Pjeter Ljuljđuraj glavom poslao loptu na drugu stativu, a ona se odbila pravo do Iljira Camaja koji ju je zakucao u mrežu. Ljuljđuraj je u 13. mogao glavom da povisi na 2:0, da bi u

18. prvi put zaprijetili gosti Tahirović je gađao pod prečku, golman Velimirović bio na visini zadatka. Rudar je, ipak, bio bezidejan, bezopasan, ostavljao mnogo prostora razigranim domaćim igračima. Za takav stav na terenu kažnjeni su opet u 37. minutu. Kakva je to akcija bila - Kristijan Vuljaj je izdržao nekoliko duela, odigrao dupli pas sa Camajem i matirao Helića. Mladi golman je zaslužan što Rudar već u prvom poluvremenu nije doživio katastrofu. U 40. je paradom spriječio pogodak Anđela Rudovića, s tim što je mogao bolje da reaguje tri minuta kasnije kada ga je isti igrač savladao iz slobodnog udarca sa više od 20 metara.

Dečić

Rudar

Velimirović Đoljaj Tući (od 77. Ujkaj) Ad. Rudović Drešaj Božanović (od 80. Pepić) Marković (od 62. Prenkočević) Vuljaj An. Rudović Ljuljđuraj (od 62. Mijušković) Camaj (od 62. Rolović)

Helić Tomašević (od 80. A. Golubović) Kašćelan Kartal Merdović Kotorac (od 46. M. Golubović) Macui Vujović (od 62. Zečević) Tahirović (od 62. Pejović) Talović (od 46. Mujović) Striković

Gdje je stao u prvom, Dečić je nastavio u drugom poluvremenu. Helić je osujetio dovitljiv pokušaj Camaja petom, potom je Rudović šutirao pored stative, da bi u istom minutu bila viđena akcija za TV špice koja je rezultirala pogotkom. Rudović je petom odigrao za Vuljaja, ofanzivac Tuzana se majstorski oslobodio čuvara i pogodio gornji suprotni ugao. Da je publika mogla da prisustvuje, dobio bi ovacije. Rudar je u finišu krenuo da sačuva čast, što je donekle uspio pogotkom Merdovića u 86, a istovremeno je prekinuo impresivan niz Dečića, koji je tek u petom kolu primio prvi K. Ne. pogodak.

Arena

Fudbal

19 D. MALIDŽAN

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

i dva pogotka neprepoznatljivom domaćinu

M. ŠAPURIĆ

LA SUTJESKU

Raspored OFK Titograd – Iskra

1:1

Dečić – Rudar

4:1

Sutjeska – Zeta

0:2

Podgorica – Jezero

1:0

Petrovac – Budućnost odloženo

Tabela 1. Podgorica

9:1

2. Dečić

8:1

3. Sutjeska

8:8

4. Zeta

5:5

5. Iskra

5:5

6. Rudar

6:8

7. Budućnost

4:7

8. Jezero

2:4

9. Petrovac

5:7

10. Titograd

3 4:10 1

U narednom kolu (27.septembra) sastaju se: Rudar – Budućnost, Iskra – Petrovac, Jezero – OFK Titograd, Zeta – Podgorica i Dečić – Sutjeska.

LISTA STRIJELACA 6 – Kordić (Podgorica) 3 – Nijaveđi (Zeta), Marković (Sutjeska), Vuljaj (Dečić) 2 – Božović (Budućnost), Ražnatović, Merdović (Rudar), Raičević (Sutjeska), Camaj, An. Rudović (Dečić), Mrvaljević (Titograd) sam igrač nam ostane... Imali smo dvije dobre utakmice za sobom, a onda smo ovo priredili našim navijačima pred malim ekranima. Volio bih da vidim nekoliko hiljada na stadionu, pa da vidim kako bi se ponašali.

Ovo je grozno izdanje Sutjeske, nijesmo imali energije... Preostaje nam da radimo kako smo naučili i i da ispravljamo greške - ljut je bio Radojičić. Ovo je treća pobjeda Zete u Nikšiću, računajući posljednjih

15 sezona, a prva od septembra 2018. godine. - Znali smo kome dolazimo na noge. Viđene su tri šanse u utakmici, ali smo mi svoje iskoristili. Ovo je velika pobjeda za nas, ovo nam je vjetar u leđa i sad

Tim iz Lješkopolja savladao Jezero novim golom korpulentnog napadača

Podgorica i Kordić: Ima neka tajna veza

moramo da nastavimo u istom ritmu. Vjerujem, bez obzira što smo osuđeni na odlazak igrača, što moramo svake sezone praviti neku novu Zetu, da su pred nama uspješni dani - kazao je trener Dejan Roganović. Ra. P.

„Romantičari“ nijesu uspjeli protiv Iskre da prekinu loš niz

PODGORICA – Titograd je imao vođstvo nešto više od sat vremena protiv Iskre, u samom finišu nevjerovatne šanse, ali je na kraju osvojio samo još jedan bod, tako da nekadašnji šampion Crne Gore ni nakon pet kola ne zna za trijumf. Iskra je u većem dijelu meča imala veći posjed lopte, ali ,,romantičari“ imaju za čim da žale, a nastavak lošeg niza Titograd ostavljaju na začelje... Prvo poluvrijeme donijelo je ne baš kvalitetan fudbal – gledao se borben meč, sa dosta prekida, želje, ali ne i mnogo pravih šansi. Iskra je ušla u meč sa ofanzivnijom taktikom, čime je jasno pokazala da želi bodove i bila je agilnija, ali bez prave završnice. Danilovgrađani su priprijetili prvi put u 11. minutu, ali Japanac Jamamoto nije bio precizan sa dvadesetak metara, već je lopta otišla iznad prečke. Samo tri minuta kasnije, mladi Tadić, koji je ostavio dobar utisak, hrabro je krenuo ka golu rivala, probio po lijevoj strani, uspio da se izbori za šut, ali je lopta prohujala pored gola. Ipak, najbolju šansu Iskra je imala u 30. minutu, kada je Obradović dugo vukao loptu, idealno uposlio Vukovića, koji je ušao u šesnaesterac i iskosa sa lijeve strane opasno šutirao, ali je bio neprecizan. Titograd je bio bez prave šanse, čekao je svoju priliku, uglavnom nakon greške gostiju na sredini, ali je bilo malo prostora za ofanzivce domaćih. Ipak, u 44. minutu Titograd je iz prve prave šanse po-

D. MALIDŽAN

Titograd još bez pobjede

OFK Titograd

Iskra

Stadion: Titograda. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mileta Šćepanović. Golovi: 1:0 Mrvaljević u 44, 1:1 Milić u 73. Žuti kartoni: Popović, Muzurović, Novović (OFK Titograd), Kato, Drinčić, Rogošić (Iskra).

OFK Titograd Iskra

NIKIĆ: Najpravedniji ishod Ivan Novović, kapiten Titograda: Odigrali smo dobar meč protiv vrlo kvalitetne Iskre, koja je na svim pozicijama pokrivena sa po dva igrača. U finišu smo imali šansu za pobjedu protiv Mendije. Treba naglasiti da za razliku od mnogih koji se muče da nađu bonus igrača, mi smo meč završili sa šest igrača do 21 godine. Teško je sve to uklopiti i praviti rezultat, ali se nadam da ćemo uspjeti. Srđan Nikić, pomoćni trener Iskre: Željeli smo pobjedu, ali utakmica je krenula u drugom toku nakon našeg kiksa. To nam se opet dešava, ali krenuli smo još ofanzivnije, postigli gol, imali neke šanse, mada je i Titograd u finišu imao šansu, tako da je remi možda i najpravedniji ishod.

godio – Petar Vukčević je sve sjajno odradio, probio po desnoj strani, idealno ubacio loptu u kazneni prostor, gdje je odbrana Iskra loše bila postavljena, a Mrvaljević odlično prihvatio loptu i plasirao u mreži Kordića – 1:0 Iskra je i u nastavku imala veći posjed, ali se dugo mučila da napravi nešto više u napadu, pa je nakon dvadesetak minuta igre Nedović sve karte bacio na napad, a tek tada Dani-

lovgrađani su krenuli da atakuju. Prvu ozbiljniju šansu imao je Milić u 71. minutu, kada je izborio korner, ali ni nakon ubačene lopte Kata iz ugla nije bilo opasnosti po gol Spasojevića. Ulazak Milića bio je jasan pokazatelj Nedovića da želi da dodatno napadne rivala, a to je urodilo plodom u 73. minutu, kada je rezervista Kolundžić izbio sam ispred Spasojevića, uposlio upravo Milića, kojem nije bilo teško da

Spasojević B. Roganović Peličić (od 80. Gašević) Mrvaljević (od 66. Mendi) Popović Vukčević (od 90+1. Škrijelj) Bašić Novović Brnović Muzurović M. Roganović

Kordić Drinčić Šahman (od 63. Kolundžić) Tadić (od 63. Milić) Malešević Đurišić Vuković (od 87. Rogošić) Obradović Kato Jamamoto Krnić (od 63. Adžović)

pogodi za 1:1. Iskra je zasluženo stigla do egala, ali je nastavila da atakuje, tako da je Vuković pet minuta kasnije mogao da donese i preokret. Vuković je u 81. minutu, nakon što je izblokiran Đurišić bio u šansi, ali je Spasojević odlično intervenisao, dok je zatim i Kolundžić bio neprecizan, mada je u toj situaciji čini se morao asistirati Miliću. Titograd je dugo bio bez prave šanse, ali je u 88. minutu imao zicer za pobjedu – Gašević je odlično probio, ubacio loptu u peterac, gdje je bio usamljeni Mendi, koji je u padu šutirao, ali je Kordić bravurozno intervenisao. U samom finišu domaćin je krenuo na sve ili ništa, u nekoliko navrata viđena je prava opsada gola gostiju, ali R. P. bez pravog efekta.

PODGORICA - Ima neka tajna veza između Podgorice i Šalete Kordića - tim iz Lješkopolja upisao je četvrtu pobjedu, a heroj je ponovo bio korpulentni napadač koji je protiv Jezera postigao šesti gol od početka nove sezone u Telekom 1. CFL. Fluid je našao trener Milorad Peković, čija ekipa briljira na startu, a snažni ofanzivac pokazuje top formu. Tako govore i brojke - žuti su prvi na tabeli sa 13 od mogućih 15 bodova, dok je Kordić vodeći strijelac lige. - Možda utakmica nije bila lijepa, ali za nas je najvažnije da smo i ovoga puta pobijedili. Bilo je teško protiv čvrstog i spremnog rivala, ali našli smo put do gola, a onda i odbranili vođstvo. Kordić je dao novi gol, sve je bolji, polako postaje lider ekipe, ali i svi ostali daju doprinos. Sve što smo do sada napravili - napravili smo kao tim - rekao je Milorad Peković, strateg Podgorice. Rezervisaniji početak domaćina, Plavljani su mogli da kazne već u šestom minutu kada im se otvorio višak u napadu, mat situacija - Isljami je odigrao za Vučićevića koji je bio u izglednoj poziciji iskosa sa desne strane, ali je šutirao mlako i neprecizno. Lješkopoljci su odgovorili preko Jovanovića koji je sa dvadesetak metara opalio ravno - u golmana Asanovića. Do odlaska na odmor viđeno je malo toga konkretnog - crveni su imali inicijativu, s tim što je to bilo stihijski, bez nekog reda i opasnosti po protivničku mrežu. Još jednom je pokušao Vučićević, a nešto više gosti su probali i iz gužve nakon kornera. Podgorica je sporije ušla u meč i trener Peković tražio je od igrača da se više kreću i ubrzaju. Kako se bližio odmor, žuti su pomjerili težište na polovinu rivala, sve više su bili u fazi ofanzive, ali nije bilo konkretnog učinka u posljednjih 30 metara. Stvari su se promijenile samo što je krenulo drugo poluvrije-

Podgorica

Jezero

1 0 00

Stadion: DG Arena. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Golovi: 1:0 Kordić u 46. Žuti kartoni: Vukčević (Podgorica), Đurković (Jezero).

Podgorica

Jezero

Ivezić Đajić Vujović (od 83. Čavor) Jovanović Kordić (od 83. Sekulić) Maraš (od 75. Tripković) Vukčević Sentoku Marjanović Kaluđerović (od 64. Nikolić) Suzuki (od 75. Čelebić)

Asanović Dinoša Drešković Matanović (od 74. Kontić) Pavlović Isljami (od 74. Radenović) Ni. Tmušić (od 83. Ne. Tmušić) Mujeci Đurković (od 65. Osmajlić) Vučićević Dedić

me - po desnoj strani je probio Maraš, uslijedila je tačna asistencija po zemlji, a neumoljiv realizator bio je Kordić, koji je sa desetak metara, udarcem iz prve, donio vođstvo domaćinu u 46. minutu. Od tog trenutka žuti su pokazali da znaju da čuvaju rezultat, s tim što su imali sreće u 80. minutu. Najbolju priliku Jezero je imalo nakon prekida, ali je Pavlović promašio „nemoguće“ - sa ivice peterca prebacio je gol. Sa tim je otišla svaka nada Plavljana da mogu da izbjegnu drugi vezani poraz. Podgorica - za sada iznenađujući lider, sa skorom od četiri trijumfa i remijem iz pet kola. - Imali smo veliku šansu na startu, mogli da odvedemo meč u drugom smjeru, ali nijesmo uspjeli da povedemo. Nijesmo se praktično ni zagrijali u drugom dijelu, a primili smo gol. Nijesmo zaslužili da izgubimo, ali na kraju se broji samo rezultat. Ponovile su nam se neke greške koje su nas skupo koštale. Moraćemo da radimo na tome - rekao je trener JezeD. K. ra Milija Savović.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Jovanka Radičević vidi snažnu Budućnost kada

Nećemo gubiti glavu, znamo cilj Titula mladog Slovenca na Tur de Fransu šokirala svijet sporta

Pogačar mijenja pravila biciklizma To što je Tadej Pogačar (21) osvojio Tur de Frans, fantastičnom pobjedom na brdskom hronometru u subotu preoteo vođstvo najveće trke biciklističkog svijeta od zemljaka Primoža Rogliča je poput pisanja novih pravila svog sporta. U drumskom biciklizmu i na Tur de Fransu nije realno očekivati da titulu osvojite sa inferiornim timom. Sa ekipom čiji naredni vozač kasni više od dva sata u generalnom plasmanu. Definitivno nije realno osvojiti titulu sa samo 21 godinom - a Tadej je drugi najmlađi šampion u istoriji Tura i namlađi u periodu dužem od 110 godina. Nije realno očekivati bilo kakve šanse za titulu na debitantskom nastupu na Trci oko Francuske - jednostavno, trka je toliko specifična a izazov takmičenja protiv najboljih bici-

klista svijeta pretežak. Konačno: potpuno je suludo očekivati pobjedu na hronometru jednog mladića koji nikad u karijeri nije ušao u ,,vazdušni tunel“ za trening aerodinamike... Sve što je Tadej Pogačar uradio na Turu su isključivo volja i sirova snaga. Nevjerovatan talenat i inspiracija u pravom momentu... - Red je da se predstavim svijetu, ja sam samo običan momak iz Slovenije iz sela a 2.000 stanovnika. Sjećam se Tura na kojem su se borili Kontador i Šlek do posljednje etape. Satima bih sjedio ispred televizora i pratio etapu, a potom uveče izlazio na drum i satima trenirao na prvom takmičarskom biciklu. Tur de Frans je moja strast - rekao je Pogačar. Na posljednjem hronometru bilo je potrebno da nadoknadi zaostatak od 57 sekundi u odnosu na Rogliča, šampiona Vu-

elta a Espanje. Uspio je to da nadoknadi tri kilometra prije cilja uspona u planinama Jure. Do kraja je napravio skoro minut razlike... - Da sam imao više iskustva na trci, možda bih vozio opreznije u prvoj sedmici i ne bih nadoknadio rani zaostatak. Teško bi se ova titula dočekala sa racionalnijom vožnjom. Ne znam šta me očekuje u budućnosti, ne opterećujem se ambicijama, samo želim da vozim - kazao je Pogačar. Tokom Tura odustajali su slavne timske kolege Fabio Aru i Davide Formolo. Nije imao skoro bilo kakvu podršku duže od sedmicu, samo je pratio Rogličev tim, pokušavao i da napane... I na kraju, na hronometru, dobio i iskoristio šansu. Tadej Pogačar već je dio istorije biciklizma i jedan od sportskih heroja pandemijske 2020. godine. S. S.

PODGORICA - Rano je donositi zaključke koliko u ovom periodu ranjiva Budućnost može daleko u Ligi šampiona i da li je realnost završni turnir. Činjenica je da dva poraza ne prijaju, ali okolnosti su, ipak, takve da su naše rukometašice rezultatski i dobro prošle u Koprivnici i prije dva dana kod kuće sa CSKA. U oba meča nedostajalo je svježine i energije, prije svega kadra za rotaciju sa čime je klub prvi put u dugoj istoriji suočen. Protiv Podravke na startu LŠ Budućnost je nastupala bez 11 prvotimki, koje su nedavno, nakon pauze od 35 dana, počele da treniraju, a sa ruskom ekipom trener Dragan Adžić mnoge od njih je koristio na terenu i vidjelo se da nemaju snage. Nije bilo puno golova iz brze igre, a slabija fizčka sprema odrazila se pri čistim šutevima za gol. - Kada fizički budemo spremne igraćemo kvalitetan rukomet, što smo pokazale na startu oba meča. Konkretno protiv CSKA svježina i energija nije bila na velikom

Od februara bez utakmica Mnoge ekipe osjećaju posljedice od korona virusa, ali niko kao Budućnost. Na početku priprema jedna od igračica bila je pozitivna, a onda je nekoliko prvotimki, nakon pauze od dvije sedmice, počelo da radi. Zbog ogromnih problema ekipi se priključila predsjednica Radmila Petrović. Od srijede ekipa radi u skoro ful pogonu, jer nedostaje Tatjana Brnović. - Ako pogledamo od februara nijesmo imale utakmicu, a poznato je da jedan slabiji meč vrijedniji od deset najboljih treninga. nivou, ali ako uzmemo u obzir sve faktore, ne možemo biti nezadovoljni. Ipak, nije malo kada 11 igračica, i to iz jedne ekipe, pauzira 35 dana. Prvi put u karijeri za vrijeme pauze bukvalno ništa nisam radila. Uprkos svemo što nas je pratilo kroz ovaj period, smatram da je u igri bilo dobrih stvari - kazala je Jovanka Radičević. Budućnost nije u zabludi, alarm ne zvoni, vjeruju i igračice i stručni štab da samo uz dobar rad, oprez i strpljenje, mogu do cilja. - Ovo je naš trenutni maksimum, a upravo zbog nespremnosti i nemanja snage mnoge stvari nijesmo uspjele

da odradimo. Ali, moramo biti zadovoljni sa jednim dijelom igre, svjesni da na puno stvari moramo da obratimo pažnju. ,,Plave“ nijesu gubile glavu i ulazile u nervozu kada su protivnici iz velikih minusa dolazili do ozbiljnijih razlika. Bile su smirene. - Nervoza u ovom trenutku može da nas odvede u kontra smjer. Svjesni smo činjenice koliko nijesmo trenirale, a i koliko je djevojaka treniralo u teškim okolnostima. Sigurna sam da ćemo se izboriti i sa ovim stvarima. Drago mi je što nijesmo ulazile u preveliku nervozu. Bilo je momenata da nijesmo znale gdje udaramo, ali iz opravdanih razloga.

U Klužu održano seniorsko prvenstvo Balkana

Startovalo vaterpolo prvenstvo Francuske

MOTOGP: Španac iz Jamahe po

Mariji Vuković izmakla bronza

Miloš sa Marsejom krenuo pobjedom

VINJALES DOČEKAO SLAVLJE

PODGORICA – Mariji Vuković izmakla je bronza na prvenstvu Balkana za seniore, koje je održano u rumunskom Klužu. Naša atletičarka sa preskočenih 184 centimetra osvojila je četvrto mjesto. Šampionat je okupiti oko 250 takmičara iz 22 države, koje su članice Balkanske atletske federacije, a Crnu Goru predstavljala je samo Marija Vuković, koja je nastupila u skoku uvis. Nekadašnja juniorska šampionka svijeta već godinu trenira u Atini, nije uspjela da nastavi kontinuitet osvajanja medalja na prvenstvima Balkanima. Marija je prošle godine osvojila bronzu sa preskočenih 180 centimetara, a sinoć joj ni skok od 184 centimetra nije bio dovoljan za medalju, a naša atletičarka ima razloga da tuguje, jer sa istim učinkom Julija Čumačenko iz Ukrajine osvojila

bronzu (ali je imala manje neuspješnih skokova). Njena sunarodnica Oksana Okunieva bila je druga sa preskočenih 188 centimetara. Preskočenih 188 centimetara imala je i domaća takmičarka Danijela Stanču, koja je osvojila zlato. Marija je početkom ove godine osvojila dvije medalje – srebro na dvoranskom prvenstvu Balkana (188 cm) i bronzu na dvoranskom permit mitingu, Kup Istanbula (187 cm), takmičenjima koja su održana u februaru, neposredno prije pandemije koronavirusa. R.P.

PODGORICA - Crnogorski trener Miloš Šćepanović debitovao je pobjedom na klupi Marseja na premijeri 122. šampionata Francuske. Marsej je slavio u mediteranskom derbiju protiv Nice 16:4, uz po gol naših reprezentativaca Uroša Čučkovića i debitanta Vladana Spaića. Tim crnogorskog trenera u ovoj sezoni ima velike ambici-

Prvenstvo Crne Gore u atletici za OSI

Nikolić i Goranović najbolji Nikola Nikolić i Marijana Goranović najbolji su atletičari 50. prvenstva Crne Gore u atletici za osobe sa invaliditetom u Baru. Nikolić je u bacanju diska, u spojenim kategorijama 11, 13, 40 i 41, pobijedio hicem od 37 metara i 63 centimetra i postavio novi lični rekord. Taj hitac po tablicama Svjetske paraatletske federacije vrijedi 920 bodova, što je najvredniji rezultat u istoriji crnogorske para-atletike.

Nikolić je na prošlogodišnjem šampionatu u Baru disk bacio 29,19 metara. Ove sezone sedam puta popravljao je svoj najbolji rezultat. Kao drugoplasirani završio je Mirnes Ramović (26,71), dok je treći bio Miloš Ranitović (22,04). Lični rekord postavio je i Radmilo Baranin u bacanju koplja, koji je u spojenim kategorijama 34, 54, 55, 56 i 57, slavio hicem od 21 metar i 90 centimetara. Baranin je evropski prvak iz Groseta 2016. u bacanju koplja, dok je prije dvije

je, u domaćem šampionatu u Ligi šampiona. Optimizam grade i na igračima koje su angažovali ovo ljeto – Andriju Prlainovića, golmana crnogorske reprezentacije Dejana Lazović, bivšeg centra Jadrana Spaića, kao i na mnogim drugim koji su u Marseju dugi period. Šćepanović će u bazenu imati veliku pomoć od Čučkovića i Bogdana Đurđića. A. M.

godine u Berlinu bio petoplasirani. Kao drugoplasirani završio je Senad Husović (18,79), dok je treći bio Danilo Gojković (18,27). Baranin je bio najbolji i u bacanju kugle, u spojenim kategorijama 34, 54, 55, 56 i 57, sa rezultatom osam metara i 59 centimetara. Drugo mjesto osvojio je Husović (7,10), dok je treći bio Nedžad Peić (7,06). U bacanju kugle, u spojenim kategorijama 11, 12, 13, 40 i 41, slavio je Miloš Spaić sa rezultatom 10,88 metara. Drugo mjesto zauzeo je Mirnes Ramović (9,75), a treće Miloš Ranitović (8,75). Goranović je u klasi F41 do trofeja u ženskoj konkurenciji došla hicem od 6,28 metara.

Maverik Vinjales ostvario je gotovo rutinsku pobjedu na trci u Mizanu, na Velikoj nagradi Emilija Romanje, za prvi trijumf u ovoj MotoGP sezoni. Španac iz Jamahe je u krugu favorita za titulu i zaslužio je ovaj uspjeh. Vodio je skoro od starta do cilja, iskoristio pol-poziciju i pokazao da je Jamaha pripremila izuzetan motor. Iskoristio je odustajanja brojnih zvijezda poput Rosija i Milera. Trijumf ispred Đoana Mira i Pola Espargara nije dolazio u pitanje, pa je borba za prvo mjesto izostala. Bio je dva puta ove godine drugi u Herezu, a ovo slavlje je prvo za Vinjalesa od Malezije prošle godine. Sada ukupno ima osam pobjeda u najjačoj klasi. - Nije loše, a najbitnije je to da stvarno osjećam da smo na dobrom putu u Jamahi, da je motor perfektno pripremljen. Imaću šta da kažem u nastavku sezone - rekao je Vinjales. Đoan Mir u suštini nije mogao zaprijetiti pobjedniku - mlada zvijezda Suzukija je tokom većeg dijela trke bio na trećoj poziciji, iza Franćeska Banjaje. Domaća nada Banjaja je na kraju ostao bez plasmana, a Mir došao u situaciju da je sada legitiman kandidat za titulu. - Naredne sedmice trkaću se kući u

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

a ekipa dostigne fizički vrhunac

Arena

Sportski miks

Budućnost Voli savladala Cedevita Olimpiju u posljednjem pripremnom meču u Sloveniji

Ivanović sjajan, ,,plavi“ spremni za ABA PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su Cedevita Olimpiju 72:62 u gostima, u prijateljskom meču. Nakon ove pobjede u Kranjskoj Gori utisak je jasan, ,,plavi“ su spremni za sezonu u regionalnoj eliti.

Jauković postigla četiri gola

Ovaj meč, najozbiljnija pripremna provjera do sada za Podgoričane, je pokazao širinu rotacije i kvalitet trenutne forme prvotimaca ekipe Petra Mijovića. Sa druge strane, ekipa Jurice Golemca bila je oslabljena pod košem, ali to ne umanjuje utisak o kvalitetu partije Budućnost Volija. Naš ABA ligaš je na poluvremenu vodio 41:37, a do kraja je igrao izuzetnu odbranu i zasluženo trijumfovao sa dvocifrenom razlikom. Mijovićev tim je u trećoj četvrtini primio svega osam poena (16:8) i stekao 12 poena prednosti. Rival nije imao snage za pravi odgovor u posljednjoj dionici. Takođe, ovaj meč bio je potvrda odlične forme i rada beka naše reprezentacije Nikole Ivanovića - Podgoričanin je sa 20 poena bio najbolji akter duela. Niz dobrih izdanja nasta-

vio je krilni centar Melvin Edžim, koji je upisao 19 poena. Kada je Cedevita Olimpija u pitanju, Blažič je upisao 17 a Hopkins 15 poena. Centar Marinković zaustavljen je na deset poena. U napadu su Podgoričani imali više raspoloženih opcija u meču odigranom u Kranjskoj Gori. Tako je plejmejker Džastin Kobs upisao osam poena, kao i centar Dragan Apić i krilni centar Danilo Nikolić. - Pobjeda Budućnost Volija je

- Moramo da odigramo na visokom nivou, ako želimo pobjedu. Naredni rival je kvalitetan, biće nam potrebna dobra odbrana i strpljiv napad. A. M.

obijedio na Velikoj nagradi Emilija Romanje u Mizanu

Tijesna trka za titulu U generalnom plasmanu MotoGP sezone i dalje vodi vicešampion svijeta Andrea Doviciozo iz Dukatija sa 84 poena. Međutim, sada ima samo poen više u odnosu na rivale Fabija Kvartarara iz Petronas Jamahe i Maverika Vinjalesa iz Jamahe. Na četvrtom mjestu je Đoan Mir, mlada zvijezda Suzukija, sa 80 poena. Do kraja sezone ostalo je sedam trka - u Mizanu je kompletirana polovina šampionata.

Barseloni, ni sanjao nijesam da ću biti u ovako dobroj poziciji u šampionatu. Vjerujem da sam sve bolji rekao je Mir, trenutno četvrti u generalnom plasmanu. Fabio Kvartararo konačno je ostvario dobar rezultat - četvrto mjesto je zadovoljavajuće, iako je trku završio na trećoj poziciji. Dva kruga prije kraja riskantnim manevrom pretekao je Pola Espargara, nakon čega je dobio tri sekunde kazne. Sada ima svega poen manje od lidera šampionata svijeta Andree Dovicioza u generalnom plasmanu...

- Svi koji vole MotoGP mogli su da vide koliko mi je bilo stalo da se trkam i da dođem do što boljeg rezultata. To je valjda suština našeg sporta, zato je tako zabavan i uzbudljiv. Neko misli da je to za sankcionisanje i neću komentarisati - rekao je Kvartararo. Šampionat svijeta nastavlja se već 27. septembra, trkom za Veliku nagradu Katalunje u Montmelu, nedaleko od Barselone. Na toj stazi očekuje se odgovor rivala iz Dukatija, uoči pauze u MotoGP sezone koja će trajati dvije sedmice. S. S.

utakmica izlazi neopterećena povredama, što je izuzetno važno. Očekuje se da Podgoričani odigraju još makar duel tokom pripremnog perioda protiv najvećeg crnogorskog rivala Mornara. Narednih dana ekipi će se priključiti važno pojačanje, centar sa evroligaškim i NBA iskustvom Vili Rid. U Evrokupu protiv Breše Budućnost Voli igraće u Podgorici prvi zvanični meč sezone 29. S. S. septembra.

NBA: Seltiksi odlični u pobjedi nad Majamijem

Đurđina Jauković i Brest uhvatili su dobar zalet u Ligi šampiona. Naša reprezentativka sa francuskom ekipom stigla je i do drugog trijumfa - juče je u Njemačkoj savladana Borusija 41:29. Jauković je postigla četiri gola. Drama u Danskoj imala je srećan kraj za gošće iz Rumunije. Kristina Neagu je dvije sekunde prije kraja Bukureštu donijela pobjedu 30:29 protiv Esbjerga. Andrea Klikovac je po običaju bila izvanredna u odbrani. I konačno MEC je odigrao dobar meč i to poslije očajne igre u Bukureštu. Francuska ekipa savladala je Bitighajm 36:27 Iskreno, hiljadu razloga je bilo za onakvu igru. Budućnost u narednom kolu gostuje u Danskoj. Igraće protiv Odenzea koji je stoprocentan nakon dva odigrana kola.

potpuno zaslužena. Igrali smo drugi težak meč nakon tri dana, bili smo oslabljeni, ali trebaju nam jaki mečevi u žestokom ritmu jer će upravo takva sezon biti - rekao je trener Cedevita Olimpije Golemac. Budućnost Voli je turneju u Sloveniji završila skorom 3-0 (slavlja nad lokalnim prvoligašima Triglavom i Podčetrtekom), uz dvije prethodne pob j e d e n a d St u d e n t s k i m centrom u Podgorici. Ekipa iz ovog programa pripremnih

Boston opet u igri

Mladi Norvežanin Rud pružio dobar otpor favoritu na mastersu

Đoković u finalu Rima Prvi teniser svijeta Novak Đoković (33) izborio je finale mastersa u Rimu, pobjedom u polufinalu protiv mladog Norvežanina Kaspera Ruda 7:5, 6:3. U meču sa 12 godina mlađim rivalom Beograđanin je spašavao dvije set-lopte, pri rezultatu 5:4 na servis Ruda u prvom setu. Potom je vezao četiri uzastopna gema i trasirao put ka trijumfu. Meč je trajao dva sata i 11 minuta. Protiv trenutno 34. tenisera na planetarnoj ATP listi, što je Rudov najbolji plasman karijere, Đoković je igrao sve sigurnije kako je duel odmicao. Imao je priliku i da ga zaključi brejkom

gem ranije, kada je Beograđanin već stizao do meč-lopti. Mladom Norvežaninu Rudu očigledno i dalje fali koncentacije za vrhunsku igru u kontinuitetu protiv najboljih u dugim mečevima. Ipak, očigledno je da je vrhunski potencijal za igru na šljaci. Rival u finalu Đokoviću će biti bolji iz duela Šapovalov - Švarcman. Ukoliko slavi u meču za titulu, postaće rekorder sa 36 titula na masters turnirima (trenutno rekord dijeli sa Rafaelom Nadalom). Takođe, Beograđanin ima šansu da peti put u karijeri osvoji masters u Rimu, na kojem je do sada slavio 2008, 2011, 2014. i 2015. godine. S. S.

Španac realan nakon ispadanja u četvrtfinalu mastersa u Rimu

put u karijeri od Argentinca Švarcmana, nakon devet uzastopnih pobjeda. U glavnom gradu Italije poražen je prvi put od 2017. godine. - Mogao bih da tražim, ali izgovore ne želim. Nijesam igrao dovoljno dobro. Potrebno je da ovo što prije prihvatim, da pronađem razloge za ovakvu igru i poraz. Nije to bila moja noć, Dijego je igrao sjajan meč, a ja nijesam, mučio sam se. Nakon duge pauze bez takmičenja i ozbiljnih mečeva, odigrao sam dva dobra duela pa jedan loš. To je što je, na meni je da popravim igru do Rolan Garosa - rekao je Nadal. U Parizu će juriti rekordnu 13. titulu i ukupno 20. na gren slem turnirima. S. S.

Nadal: Ne želim izgovore Rafael Nadal kazao je da trenutno nije u dovoljno dobroj formi, nakon ispadanja u četvrtfinalu mastersa u Rimu od Davida Švarcmana 6:2, 7:5. Devetostruki šampion Rima je sedmicu prije početka Rolan Garosa u Parizu izgubio prvi

Boston Seltiksi pobijedili su Majami Hit 117:106 i smanjili deficit na 2:1 u finalnoj seriji Istočne konferencije. Povratak Gordona Hejvorda u rotaciju bio je pun pogodak za ,,Kelte“. Najtrofejniji klub NBA lige imao je od starta do početka meča rezultatsku kontrolu. U uvodnom dijelu druge dionice Boston je stekao 13 poena prednosti, a samo zahvaljujući odličnoj igri Slovenca Gorana Dragića Majami je smanjio na tri poena deficita sredinom četvrtine. Ipak, Seltiksi su pojačali ritam u završnici poluvremena i zaslužili prednost 63:50 na odmoru. Tokom treće četvrtine Boston je imao i 18 poena prednosti, a u posljednju je ušao sa 15 razlike... Pravog odgovora nije bilo, ako je tri minuta prije kraja Majami uspio da u jednom momentu spusti deficit na svega pet poena. Boston je imao mnogo raspoloženih igrača za igru u ovom meču. Džejlen Braun je uz 26 poena imao sedam skokova i pet asistencija, tri ukradene lopte i blokadu. Džejson Tejtum je uz 25 poena imao 14 skokova i osam asistencija i bio najbolji akter meča. Voker je dodao 21, Smart 20 poena glavne šuterske opcije bile su izuzetne. Oporavljeni Hejvord imao je izuzetno interesantnu ulogu u rotaciji. Meč je završio sa šest poena, pet skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte. - Ono što ljudi možda ne vide, a što je važan faktor za naše po-

Faktor Hejvord Povratak oporavljenog Gordona Hejvorda pokazao se kao izuzetno važan za Boston. Krilo je meč završio sa šest poena, pet skokova, četiri asistencije, tri ukradene lopte. - On je kao lijepak, sila koja nas stabilizuje i drži nas sve zajedno kao cjelinu. U pravim momentima bira idealne akcije za sebe i saigrače. Sa njim ekipa mnogo sigurnije djeluje na terenu - rekao je trener Bostona Bred Stivens.

bjede je što imamo izuzetan odnos u svlačionici. Mnogo je emocija i strasti na terenu, a mi smo tu kao porodica, jedni za druge. Volja je ovog puta bila na pravom nivou i to smo pokazali - poručio je Džejlen Braun. Sa druge strane, Majami se pretjerano oslanjao na realizaciju pod obručem. Krilni centar Ben Adebajo je uz 27 poena imao 16 skokova. Hiro je dodao 22, Batler 17, Robinson 13, Dragić 11, Krauder deset poena. Nakon ovakvog epiloga jasno je da Boston neće odustati i da nas potencijalno čeka duge finalna serija Istočne konferencije. Obje ekipe sada će imati nešto više vremena za odmor. Naredna utakmica biće odigrana u noći između srijede i četvrtka, od 2.30 časova po naS. S. šem vremenu.

Feljton

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

16.

ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM

Čak tri Troje na prostoru od 50 kvadratnih kilometara » Piše: Slobodan ČUKIĆ Među tragačima za Trojom nalazi se i Ante Toni Nikolić iz Opuzena. „Moji dokazi temelje se na sličnim ili istim toponimima, a njih je u ovom kraju zaista mnogo. Postoji mjesto Trojavina iznad kojeg je brdo Trojilo, Ilijino polje kod Radeža, te poluotok Tmol i potopljeni grad u jezeru Kuti. Sve sam to prikazao na velikom reljefu i označio svaki postojeći toponim“, kaže Nikolić, koji se proučavanjem Ilijade bavi već punih 15 godina. Nikolić je toliko zaokupljen Homerom da je u svojoj porodičnoj kući izradio dva reljefa na kojima prikazuje prostor na kojem se nalazila Troja i odvijao Trojanski rat. Manji reljef imao je četiri kvadratna metra i bio je izrađen od brašna „pa su ga miševi nagrizli dok je veliki reljef puno čvršći i na glodavce otporniji” te se prostire na 18 kvadratnih metara. „Radio sam ga od stiropora, a sva uzvišenja rađena su od brašna, papira, vode i soli”, kaže Ante. Na njegovom reljefu smješteno je i 1156 brodova koji su veličine od centimetar, a rađeni su od gline” (članak Petra Grubišića i Ivane Ilić „Gabela, Opuzen i Ljubuški ‘opsjednuti’ Homerom”, „Večernji list”, 15.9. 2005).

TROJAVINA, TROILO...

U navedenom članku kaže se dalje: „Gdje je Troja? U Gabeli, gdje ju je prije 24 godine smjestio glasoviti Roberto Salinas Price, u Opuzenu, gdje bi trebala biti po teoriji Ante Nikolića - ili u Ljubuškom polju, gdje ju je pak po svojim dokazima smjestio Krešo Vujević? Odgovor na to pitanje pokušala su dati sva trojica pasioniranih homerologa koji su neovisno jedan o drugom, na lokalitetima gdje misle da se nalazila Troja, našli argumente za potvrdu svojih teza. „Rat za Troju” tako se nastavio i u našem vremenu, a svojim dokazima potpirila su ga ta trojica istraživača. Zanimljivo je to da se Salinasova, Nikolićeva i Vujevićeva Troja nalaze jedna do druge, na prostoru od 50-ak kvadratnih kilometara. Gabela je sjevernije od Opuzena, a južnije od Ljubuškog polja. Reljef i toponimi na tom području glavni su dokaz sve trojice da je Troja - baš u njihovom kraju.“ Radoslav Dodig se na ovo osvrnuo u članku („Troja u Kutima“, 6.7.2005, www. metković.hr). „Kada je prije

Gdje je Troja? U Gabeli, gdje ju je smjestio glasoviti Salinas Prajs, u Opuzenu, gdje bi trebala biti po teoriji Anta Nikolića - ili u Ljubuškom polju, gdje ju je pak smjestio Krešo Vujević? Odgovor na to pitanje pokušala su dati sva trojica pasioniranih homerologa koji su nezavisno jedan od drugog, na lokalitetima gdje misle da se nalazila Troja, našli argumente za potvrdu svojih teza. „Rat za Troju” tako se nastavio i u našem vremenu, pisao je ,,Večernji list“ 2005. godine

Jezero Kuti

dvadeset godina, u ljeto 1985, meksički hotelijer Roberto Salinas Price senzacionalno uzviknuo „Troja je u Gabeli”, nije ni slutio koliko će se njegova zaraza u traganju za Homerovom Trojom proširiti na domaće istraživače. Najnovije „otkriće” stiže opet iz doline Neretve, točnije iz malene općine Zažablje. Ante Nikolić otkrio je novinarima da se čuvena Troja nalazi ispod jezera Kuti. Zaljubljenik u Homerovu „Ilijadu”, čije stihove u prijevodu recitira naizust, tvrdi da se ispod jezera Kuti, nalazi potopljen grad Troja. Za svoju pretpostavku navodi još nekoliko mjesnih naziva mjesta i lokaliteta. Među njima najvažniji su selo Trojavina, brežuljak Troilo i Ilijino polje. Brdo Grebak (384 m), s kojega se vidi dobar dio Poneretavlja, mitski je Gargar, a rječica Mislina nazivala se u staro doba Simoent, ili Simois, kako tvrdi Nikolić, pozivajući se na Maretićev prijevod „Ilijade”. Ostala mjesta u okolici jezera Kuti imaju također slavnu prošlost: sela Mlinište, Klačina, Badžula, Kosa i Brestica. (Nikolić je sve to potkrijepio ogromnim minuciozno izrađenim reljefom koji je u međuvremenu morao rastaviti jer mu je u stanu zauzimao cijelu prostoriju). Novi homerolog Ante Nikolić bio je škrt u obrazlaganju trojanske topografije i tumačenju Homerovih opisa bitaka i juna-

Ante Nikolić nad refljefom Trojanske bitke

ka. Potvrdio je da se mikenski kralj Agamemnon, zajedno s Odisejem, otisnuo s Itake u Jonskom moru i doplovio do jadranskih voda. I onda je izbio čuveni rat između Ahejaca i Trojanaca”. Članak se okončava ironičnim Dodigovim komentarom: „Jezero Kuti za ljetnih je dana turističko izletište, gdje krstare maleni čamci na fotosafariju. Možda se kojemu izletniku osmjehne sreća, pa na dnu jezera opazi ruševine Prijamove palače. Možda će nazivi mjesta s korijenom troj - ponukati nove istraživače u traganju za Trojom. Naime, na južnoslavenskom prostoru puno je lokaliteta gdje se može kriti Troja: Troja (Lebane, Kosovo), Trojanci (Bijeljina), Trojinac (Petrinja), Trojan (Višegrad), Trojaci (Sl. Požega) i mnogi drugi”.

TROJA NA LJUBAČKOJ KOSI

Toliko o Gabeli, Ljubuškom i Zažablju. Priča nas dalje vodi ka području Zadra, đe se prije dvadesetak godine pojavila tvrdnje da je drevna Troja bila vezana za šire područje oko ostrva Paga i lokalitet Ljubačka kosa. Priču je pokrenuo Peter Federbar. Pojedinosti o tome nalazimo u članku Josipa Portade „OtokomPagom tekla je rijeka” (zadarskilist.hr, 22.8.2011). U članku se kaže da ostrvo Pag obiluje zanimljivim

Članak Radoslava Dodiga iz 2005. godine okončava se ironičnim komentarom: „Jezero Kuti za ljetnih je dana turističko izletište, gdje krstare maleni čamci na fotosafariju. Možda se kojemu izletniku osmjehne sreća, pa na dnu jezera opazi ruševine Prijamove palače. Možda će nazivi mjesta s korijenom troj - ponukati nove istraživače u traganju za Trojom. Naime, na južnoslavenskom prostoru puno je lokaliteta gdje se može kriti Troja: Troja (Lebane, Kosovo), Trojanci (Bijeljina), Trojinac (Petrinja), Trojan (Višegrad), Trojaci (Sl. Požega) i mnogi drugi”

arheološkim i geološkim nalazima koji su nedovoljno istraženi. Jedna od tajni Paga su goleme naslage rječnog mulja i rječnog bilja na središnjem dijelu ostrva, osobito na području od Starog grada preko Zameta do Dinjiške. Zainteresovan ostacima rječnog mulja i bilja, istraživač Petar Ferdebar je proučavao područje ostrva Paga, da bi potom istraživanja proširio na Kvarner i sjeverni dio Dalmacije. Rezultate je objavio u knjizi „Hiperija” (1999.), u kojoj je zaključio da se Troja nalazila na tom području. Ferdebar tvrdi da je današnji Velebitski kanal nekada bio korito rijeke Skamander koja se spominje u mitologiji stare Grčke, kao i da je ta rijeka iz Velebitskog kanala ulazila u Pašku uvalu i prolazila današnjim ostrvom Pagom. On drži da je planina Velebit mitska gora Id, dok dva najviša vrha na Pagu povezuje s grčkom mitologijom. „Tako navodi kako je Sv. Vid grob junaka Ahila, a vrh Sv. Jurja svetište božice Atene. Ferdebar smatra kako je nekadašnja rijeka prolazila od današnje Zrmanje

preko Velebitskog kanala do Paške uvale te je središnjim dijelom otoka Paga dolazila do Ljubačkih vrata. Stav o rijeci Skamander mnogi su osporavali tvrdeći kako se ta rijeka nalazila u blizini Troje (u Maloj Aziji, S.Č.) i zbog toga se nije mogla nalaziti na Jadranu. No, zanimljivo je da nitko nije osporio postojanje rijeke koja je prolazila preko Paga već samo njen naziv. Bez obzira koja je i kakva rijeka tekla današnjim Velebitskim kanalom i Pagom, ostavila je brojne tragove svog postojanja. Središnji dio otoka Paga je muljevita pličina površine oko 600.000 m2, a uski prolaz na južnom dijelu Paške uvale, koji se zove Prosika, nekad je bio pješčani nanos koji je u 15. stoljeću mostom spojen s današnjim gradom Pagom. Upravo na tim područjima nalaze se ostaci riječnog mulja i riječnog bilja. Ti su ostaci Petru Ferdebaru bili jedan od glavnih dokaza kako je središnji dio otoka Paga bio dio korita rijeke. Rijeka je, sudeći po ostacima, prolazila Velebitskim kanalom i preko uskih Paških vrata u spustu

Reljef poprišta Trojanske bitke koji je izradio Ante Nikolić

je silovito udarala u zapadni dio današnje Paške uvale. Rijeka je od zapadnog dijela Paške uvale skretala prema jugu, prolazila je uz Prosiku i bazena soli te pored Dinjiške i izlazila kod Ljubačkih vrata. Po s l j e d n j e l e d e n o d o ba završilo je prije 10.000 do 13.000 godina. Led se povukao prema sjeveru, a temperatura zraka se povećala. U to je vrijeme došlo do podizanja razine mora i tada su, među ostalim, nastali i otoci. Rijeka iz ledenog doba je najvjerojatnije nestala zbog podizanja razine mora. Vodu je zamijenilo more koje je oblikovalo današnji izgled Velebitskog kanala i Paške uvale, no na dnu mora i uz more ostalo je dovoljno tragova koji svjedoče o rijeci koja je nekad tekla otokom Pagom” (Josip Portada, „Otokom Pagom tekla je Rijeka”, zadarskilist.hr, 22.8.2011).

STARA SVETILIŠTA

U članku Josipa Portade („OtokomPagomteklajerijeka” , zadarskilist.hr, 22.8.2011) ne kaže se na kojem je mjestu Petar Ferdebar ubicirao Troju, ali se vidi da je to moralo biti u blizini. U drugom Portadinom članku „Pag – naziv, mistični trokut i starogrčka kultura“ (pagpress. com, 14.1.2011) nalazimo još detalja o Ferdebaru. Baveći se porijeklom imena Pag, Portada pominje da Ferdebar u svojoj knjizi „Hiperija“ (1999.) tvrdi da je Pag bio dio arhipelaga koji se pominje u grčkoj mitologiji i u Homerovim djelima. Navodi da se Ferdebar oko 1990. godine pozabavio neobičnim razmještajem svetilišta na Pagu, uočivši tzv. mistični trougao koji čine stari grad Pag i Sv. Vid i Sv. Juraj kao stara grčka svetilišta. (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Što buduća vlada Crne Gore znači za Zapadni Balkan s.vasiljević



» Pišu: Siniša VukoVić, Majda Ruge

Slavlje sa srpskim trobojkama nakon izbora

im je kasnije omogućilo da izbjegnu da zauzmu stav o pristupanju Crne Gore NATO 2017. godine. Takođe im je omogućilo da otvoreno stanu uz Srpsku pravoslavnu crkvu tokom antivladinih protesta. Druga stranka u ovom bloku je Demos. Njeno rukovodstvo odvojilo se od desničarskih partija, trenutno u najvećem gore opisanom bloku. Demos je rubna konzervativna stranka koju predvodi Miodrag Lekić koji je za vrijeme Miloševića bio jugoslovenski ambasador u Italiji, a nekada je bio lider DF-a i kandidat te stranke za predsjedničke izbore 2012. I dalje je jedan od najglasnijih kritičara odlazeće Vlade i odluka o usklađivanju sa sankcijama EU protiv Rusije. Treća koalicija, i pravi oslonac buduće vladajuće većine u parlamentu, je Ujedinjena reformska akcija (URA). Ovo je građanska, zelena i proevropska stranka. Ima samo četiri poslanika, koji su izabrani na 5,2 odsto glasova. Očekivanja optimističnih stručnjaka su da će

ova stranka kontrolisati dvije veće, što je prijedlog u koji mnogi - opravdano - sumnjaju. Formalno, lideri tri stranke koje dominiraju u svakom bloku dogovorili su se o minimalnom nizu principa kao temelju svoje vladajuće koalicije. Oni su se zvanično obavezali da neće povući crnogorsko priznanje Kosova ili napustiti NATO. Takođe su se saglasili da formiraju tehnokratsku vladu koja bi nastavila proces pristupanja Evropskoj uniji. Ipak, uopšte nije očigledno da će tako heterogeno udruživanje širokih koalicija sa sukobljenim ideološkim porijeklom zaista podržati ove ključne politike, koje su na mnogo načina u suprotnosti sa platformama i evidencijama dva najveća bloka. Ključno pitanje nije da li će se koalicija držati svog obećanja da će ostati u NATO i da neće povući priznanje Kosova - vjerovatno neće žuriti sa tim. Umjesto toga, koalicija može da koristi svakodnevnu politiku i diskurs za donošenje asertivnije prosrpske, proruske, antiNA-

TO i antizapadne politike. Treba paziti na nekoliko mogućih rizika. Prvo, biće presudno paziti na naimenovanja i kontrolu sektora bezbjednosti. Ako DF uspostavi kontrolu nad sektorom bezbjednosti, nova vlada mogla bi biti sklona produbljivanju veza sa srpskom i ruskom službom bezbjednosti. Prema takvom scenariju, vlada bi mogla efikasno da potkopa obaveze članstva u NATO iz same organizacije. Drugo, i s tim u vezi: s obzirom na izraženu ideološku orijentaciju najvećih partija prema Srbiji i Rusiji, nejasno je da li će se nova vlada zaista držati međunarodnih obaveza Crne Gore. Pod prethodnom Vladom, spoljnopolitičko usklađivanje Crne Gore sa EU iznosilo je 100 procenata. Poređenja radi, usklađivanje Srbije sa stavovima EU progresivno je opalo na 48 procenata. Uzimajući u obzir dosadašnje rezultate DF-a i savezničkih stranaka da zagovaraju usklađivanje Crne Gore sa Srbijom, malo je vjerovatno s.vasiljević

Prošlog mjeseca, parlamentarni izbori u Crnoj Gori proizveli su bez presedana - i za mnoge neočekivani - ishod koji bi se mogao pokazati izuzetno značajnim za politički pejzaž Zapadnog Balkana. Prvi put poslije 30 godina Demokratska partija socijalista neće ući u vladu. Vođen predsjednikom zemlje Milom Đukanovićem DPS je dominirao političkom scenom zemlje od prvih višestranačkih izbora u Crnoj Gori 1990. Umjesto toga, tri široke koalicije, sa različitim političkim platformama, sakupile su 41 mjesto u parlamentu, što je broj potreban za formiranje vladajuće većine. Oni su već potpisali sporazum o principima nove koalicije, koju će činiti najmanje 20 stranaka. Prevladavajući narativ ova tri politička bloka je „napolje sa starim, unutra sa novim“; ali pažljiviji pogled na stranke i njihove lidere daje složeniju sliku, koja bi mogla da destabilizuje Crnu Goru i region. Od ova tri bloka, najveći (Za budućnost Crne Gore, ZBCG) je široka koalicija etnonacionalističkih, klerikalnih, konzervativnih, populističkih partija sa teškom prosrpskom, proruskom, antiNATO i evroskeptičnom platformom. Većina njihovih lidera vodila je kampanju u korist održavanja državne zajednice sa Srbijom tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Njihovih 27 poslanika uglavnom potiču iz Demokratskog fronta (DF), koalicije čija su dvojica lidera Milan Knežević i Andrija Mandićdobili po pet godina zatvora zbog uspostavljanja zločinačke organizacije koja je stajala iza neuspijelog državnog udara podržanog od Rusije uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Srpska pravoslavna crkva i provladini mediji u Srbiji otvoreno su podržali predizbornu kampanju DF-a. Ovo je praćeno značajnim sajber upadom internet botova i trolova iz Srbije na razne društvene mreže. Drugi po veličini blok u novoj većini usredsređen je na relativno novu populističku stranku Demokrate Crne Gore (DCG), koju predvodi Aleksa Bečić. Iako mnogi ovaj blok prikazuju kao građansku opoziciju, lider je bivši omladinski lider Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP), stranke koja je bila glavni glas za uniju sa Srbijom i lojalni saveznik Slobodana Miloševića do njegovog zbacivanja 2000. Iako je DCG pokušavao da se ,,rebrendira“ u građansku i proevropsku stranku, posljednje četiri godine izabrani poslanici odbijali su da zauzmu mjesta - uprkos apelu EU da to učine. To

Proslava pobjede uz tri prsta i srpsku zastavu

da će one održati nedavni kurs spoljne politike Crne Gore. To bi moglo uticati na pitanja poput obnavljanja sankcija protiv Rusije zbog Krima ili usklađenosti sa politikama EU o Ukrajini, Kosovu i drugim regionalnim pitanjima. Obećanje bloka da neće opozvati priznanje Kosova moglo bi biti efektivno podrivano ako nova vlada prekine postojeću praksu podrške kosovskom zahtjevu za pridruživanje raznim regionalnim i međunarodnim organizacijama. Treće, nova vlada se obavezala da će opozvati Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji, između ostalog, zahtijeva da se Srpska pravoslavna crkva zvanično registruje. Srpska pravoslavna crkva je jedina vjerska institucija koja nije registrovana na ovaj način u Crnoj Gori. Djeluje u pravnom vakumu, slijedeći i političku agendu i svoje ekonomske interese: crkva polaže pravo na vlasništvo nad ogromnim djelovima zemlje i nekretninama i upravlja hotelima, restoranima, turističkim agencijama, ali nema formalni status. Ova legalna siva zona će najvjerovatnije ostati netaknuta pod zaštitom nove vlade. Dalje, prema strategiji Vlade Srbije iz 2011. godine, Srpska pravoslavna crkva ima centralnu ulogu u očuvanju i jačanju veza između Srbije i Srba koji žive drugdje na Zapadnom Balkanu. U Bosni i na Kosovu ovo se pretvorilo u političko miješanje Vlade u Beogradu, što je potkopalo političku i društvenu koheziju u obje zemlje. Slični trendovi mogli bi se pojaviti u Crnoj Gori ako nova vlada, radeći prećutno u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, stvori ulaznu tačku za Beograd da izvrši kontrolu nad unutrašnjim poslovima Crne Gore. Pravi lakmus test ovog miješanja biće popis stanovništva u Crnoj Gori sljedeće godine, jer su srpske vlasti već naja-

Od ova tri bloka, najveći (Za budućnost Crne Gore, ZBCG) je široka koalicija etnonacionalističkih, klerikalnih, konzervativnih, populističkih partija sa teškom prosrpskom, proruskom, antiNATO i evroskeptičnom platformom. Većina njihovih lidera vodila je kampanju u korist održavanja državne zajednice sa Srbijom tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Njihovih 27 poslanika uglavnom potiču iz Demokratskog fronta, koalicije čija su dvojica lidera Milan Knežević i Andrija Mandić dobili po pet godina zatvora zbog uspostavljanja zločinačke organizacije koja je stajala iza neuspjelog državnog udara podržanog od Rusije uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Srpska pravoslavna crkva i provladini mediji u Srbiji otvoreno su podržali predizbornu kampanju DF-a. Ovo je praćeno značajnim sajber upadom internet botova i trolova iz Srbije na razne društvene mreže

vile interesovanje za jačanje demografskog odnosa Srba u Crnoj Gori. Pored toga, nova vlada može takođe pokušati da revidira Zakon o državljanstvu. Ako se revidira u skladu sa preferencijama DF-a, novi zakon omogućiće značajnom broju državljana Srbije da dobiju dvojno državljanstvo sa Crnom Gorom. To bi moglo u velikoj mjeri izmijeniti nacionalnu i potencijalno izbornu dinamiku zemlje. Izgledi su vrlo mali da će URA i njen mali blok neiskusnih stranaka djelovati kao efikasna kontrola dva druga bloka. Nejasno je da li će uopšte imati dovoljan uvid i kontrolu nad poslovima svojih koalicionih partnera. Mogući scenario je da na kraju napuste koaliciju, što bi moglo oslabiti stranku i njene saveznike uoči novih izbora koji bi neizbježno uslijedili. Ako Crnogorci ponovo izađu na birališta, vjerovatno će nagraditi veće blokove koji iskorišćavaju novoosnovane poluge moći, kontinuiranu podršku Beograda i mobilišuću moć Srpske pravoslavne crkve - i tako stvoriti još veću neizvjesnost u vezi sa zapadnim putem Crne Gore.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

I.br. 1252/2015 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “B2 KAPITAL” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi Trg Nezavisnosti br. 1/1, koga zastupa punomoćnik Bojana Bošnjak, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih/hipotekarnih dužnika: 1. Safeta Mehović, iz Berana, D. Luge bb i 2. Menesa Mehovića iz Berana, D. Luge bb, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, (vrijednost spora: 996.000,00€), dana 17.09.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se prvo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Menesa Mehovića, koje su upisane, kao svojina izvršnog-hipotekarnog dužnika, sa obimom prava 1/1, u listu nepokretnosti br. 564 KO Donje Luge, i to: na kat. parceli 274/2, označena kao dvorište, površine 57 m2, zemljište na kat parceli 274/2, površine 340 m2, na kojoj se nalazi poslovna zgrada u privredi, broj zgrade 1 (uključujući i zemljište ispod zgrade) i na kat.parceli broj 274/2, označena kao poslovne zgrade u privredi, broj zgrade 1, spratnosti P, površine 340 m2. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.10.2020. godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju ovog Javnog izvršitelja I.br. 1252/2015 od 25.05.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 996.000,00€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 19.10.2015. godine pa do konačne isplate;-znosa od 117.462,22€ na ime redovne kamate; -iznosa od 250.415,08€ na ime zakonske zatezne kamate; -iznosa od 69,50€, na ime troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.1252/2015 od 28.08.2020. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 181.560,37€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist Hypo Alpe Adria bank AD (notarski zapis UZZ.br. 317/2011 od 01.11.2011. godine, iznos kredita od 996.000,00€), ugovor o istupanju potraživanja uz naknadu UZZ.br. 705/12 od 14.05.2012. godine, obavještenje o početku namirenja duga od DOO „Heta Asset Resolution“, kao i rješenje o upisu žalbe br. 954/12 od 29.12.2012. godine. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 18.156,03€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“. U Beranama 17.09.2020. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan na Starom Aerodrumu, između Maksija i Volija, zgrada, prizemlje visočije. Tel. 069/357-808 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i

šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 4 IZDAJEMO i prodajemo vjenčanice iz Las Vegasa – Amerika. Tel.068/ 040 - 754 5

Potreban gradjevinski inženjer ili arhitekta sa iskustvom za rad u Herceg Novom. Firma Fonden Holdings limited Kontakt telefon

068725348 Slanje radne biografije na mail:

zoran.n50@gmail.com

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Sjećanje na našeg dragog Дана 20. септембра 2020. преминуо је у 71. години, наш вољени

МИЛАДИН Васов НИКОЛИЋ

PETRA KAPETANOVIĆA Због новонастале ситуације, сахрана драгог нам покојника обавиће се у кругу уже породице 21. септембра на градском гробљу Чепурци. Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, синови ВЕСКО и ВЛАДИМИР, полубрат РАДОВАН, сестре ДРАГИЦА, БРАНКА и РАДА са породицама, маћеха ДРАГИЦА, снахе ТАЊА и АНА, унучад ВАСО, ВУК, ВИДАК и ЛАНА, браћа од стричева и остала родбина НИКОЛИЋ

Dragi Perice, Tvoje prijateljstvo je bilo velika privilegija i bogatstvo, a Tvoj prerani odlazak ogroman gubitak. Svojim časnim postojanjem svima si činio život ljepšim, boljim, srećnijim. Hvala Ti što si svojom blagošću i dobrotom našoj Ani bio divan svekar, a našoj porodici istinski prijatelj. Sa najdubljim poštovanjem,

1045 Посљедњи поздрав оцу

LIDIJA, BOBAN, VUKA, MIA i NIKOLA

МИЛАДИНУ Васовом НИКОЛИЋУ Твоја доброта, приврженост и оданост су вјечан траг који ћемо памтити и чувати. Док постојимо, бићемо поносни на тебе што смо те имали. Нека твоја племенита душа почива у миру.

1061

Dragom i iskrenom prijatelju

Син ВЛАДИМИР, снаха АНА, унука ЛАНА и унук ВИДАК 1046

Посљедњи поздрав

DEJU VUJANOVIĆU Uvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima. VANJA i VOJKAN MARKOVIĆ

МИЛАДИНУ – МИЋКУ Васовом НИКОЛИЋУ Твоје велико срце, племенита душа, частан живот и несебична доброта, заслужују да те вјечно памтимо и поштујемо.

1054 Počivaj u miru naš dobri

Син ВЕСКО, снаха ТАЊА, унучад ВАСО и ВУК 1047 Посљедњи поздрав драгом брату

DEJO VUJANOVIĆU МИЋКУ Ostaješ u našim srcima. Posljednji pozdrav voljenom bratu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

ZLATKO, SVETLANA i BRAJAN VUJOTIĆ

РАДОВАН и ДРАГИЦА 1048

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Хвала ти за сву подршку коју си нам пружао у животу, а ми ћемо те чувати од заборава.

1056

Posljednji pozdrav mojoj dragoj

MIŠU RADOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj

Zauvijek ću te nositi u svom srcu. Sestra BOSE

UMRLICE Posljednji pozdrav dragom ujaku

1057

MIRI

S tugom se opraštamo od našeg dragog

Zauvijek ćeš ostati u mom srcu. 1044

MIRI

DRAGAN NIKČEVIĆ sa porodicom

BATO RADULOVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav 1050

MIŠU RADOVIĆU

MIŠA RADOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Duboko nas je pogodio tvoj iznenadni odlazak. Počivaj u miru.

ANA i DRAGAN VUKČEVIĆ sa porodicom 1058

MIRI USKOKOVIĆ Otišla si na neko mirnije mjesto, ali iz naših srca nećeš nikada. Porodici iskreno saučešće.

BOŽO RADOVIĆ sa porodicom 1059

Porodica pok. RADOVANA NIKČEVIĆA 1043

Oglasi i obavještenja

Dana 19. septembra 2020. umrla je u 65. godini

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

S ponosom i poštovanjem na

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

DEJA VUJANOVIĆA Neka ti vječni mir, miluje blagu i plemenitu ljudsku dušu! DRAGO KOVAČEVIĆ sa porodicom

MIRJANA USKOKOVIĆ rođena Radulović

Po izričitoj želji pokojnice i zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 20. septembra u krugu najuže porodice na gradskom groblju Čepurci.

DEJANU VUJANOVIĆU

1017 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

ČEDO DOBROVIĆ i BRANO ĆUPIĆ

Ožalošćene porodice: USKOKOVIĆ i RADULOVIĆ

MIRI USKOKOVIĆ

1029

Porodica BOJANOVIĆ

Voljena naša tetka i baba

1027

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

1040 Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

MIRA USKOKOVIĆ Moja Ninana, ko će me sad dozivati sa „Letiperka, jesi došla da piješ kafu“, ko će Zokiju kupovati čokoladice, ko će se sa Unom svađati... nisi nas ostavila, samo si pošla na neko bolje mjesto, tamo gdje te ništa ne boli. Zoki ti je mnogo plakao, ali je rekao „Majko, ne brini, Ninana nas bukvalno gleda od gore“. Život te lomio, ali je tvoja volja za životom bila nesalomiva. Ti si kao zvijezda koja sjajem prkosi tami, prkosila ovom životu, samo ovaj put si odlučila da zasijaš jače.

DEJANU Petrovom VUJANOVIĆU MIRI USKOKOVIĆ

BRANISLAV RADOVIĆ sa familijom

RAJO, RANKA, DANILO i LAZAR 1025 1039 Najboljoj babi

Vole te tvoji: ZOKI, UNA i IVANA

Poslije duge i teške bolesti preminuo je u 68. godini naš dragi

1034

MIRI Voljenoj sestri Tužni što moramo ovako da se od tebe rastajemo. Suvišne su riječi koje možemo iskazati na ovom papiru, ali znaj da ćeš uvijek biti u našim srcima i mislima. Ti si bila naša najbolja baba i sve što si nas učila nastavićemo tim putem. Neka ti je vječna slava i neizmjerno hvala što si uradila za nas. Tvoji unuci DUŠAN i VASILIJE

KRCUN Radov KOSTIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 20. septembra 2020. godine u 14 časova na mjesnom groblju u Rvašima.

1031

MIRJANI USKOKOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj 1042 Posljednji pozdrav ocu naše drugarice i kume

Zbogom moja voljena sestro!

MIRI Od MILANA i NADE BUŠKOVIĆ Sestra BRANKA ROĆENOVIĆ sa porodicom

1035 Posljednji pozdrav majci, tašti i babi

DRAGANU VUKOVIĆU 1033 od IVANE PETROV, MILENE ADŽIĆ i ANE ŠĆEKIĆ Dragoj prijateljici

MIRI MIRI USKOKOVIĆ Bila si iskren prijatelj naše porodice i naše kuće. Neka ti je laka crna zemlja i na svemu ti hvala.

Nisi morala da odeš ovako rano, nisi morala da nas ostaviš još. Bila si nam i majka, i baba, i oslonac, i uzdanica, kako ćemo mi sad bez tebe. Vjerovaćemo da si na nekom boljem mjestu i da nas čuvaš odozgo, kao što smo mi čuvali tebe dok si bila sa nama. Nikad te nećemo zaboraviti i s ponosom ćemo izgovarati tvoje ime. Zauvijek u našim srcima.

Od prijatelja SRĐE i MARINE VULETIĆ sa porodicom 1032

Tvoji: ANA, DUŠAN, VASILIJE i PEĐA 1030

1016

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Opraštam se od mog prijatelja

U nedjelju, 20. septembra 2020. godine, upokojio se naš

BOLNI OPROŠTAJ Otišao je još jedan neimar Crnogorske kulture, znameniti producent jugoslovenskih filmova i serija iz državotvorne crnogorske istorije, cijenjeni stručni predavač na FDU na Cetinju, nagrađivan na mnogim TV i filmskim festivalima

RADOSLAV Jakovov SPALEVIĆ 1935–2020.

NEBOJŠE GILIĆA – GILA RADOMIR – PULE MILOVIĆ (Plav, 1942–2020. Podgorica)

Saznanje o tvojoj iznenadnoj smrti primio sam sa tugom i nevjericom. Ljudi sa energijom koju si ti imao nikada ne umiru. Počivaj u miru, moj Gile.

Bio si dobar otac i deda. Pamtićemo te po tvojoj dobroti i nježnosti, a tvoji drugovi, rođaci i kumovi po ljudskosti i poštenju. Sahrana dragog nam pokojnika obavljena je istoga dana na beranskom gradskom groblju u krugu porodice, po želji pokojnika.

Sinovi VELIBOR i BORIS, snahe MIRJANA i JELENA, unuke LANA i NAĐA

DUKLJANSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI odaje poštu i trajno priznanje saradniku i svojem velikom prijatelju PREDRAG – PEĐA MITROVIĆ

1028

Dana 20. septembra 2020. u 82. godini preminuo je naš dragi

1019

1022

Dana 19. septembra 2020. godine preminuo je

BATRIĆ – BAĆO Tomašev ZINDOVIĆ RADOMIR – PULE MILOVIĆ

Shodno preporukama NKT-a sahrana će se obaviti u krugu porodice, 21. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Počivaj u miru, dobri čovječe i dragi prijatelju.

SLOBODAN Milovanov VUČINIĆ 7. 5. 1947 – 19. 9. 2020.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice, 20. septembra u 14 časova na mjesnom groblju u Pavinom Polju.

MILIVOJE OBRADOVIĆ

1018

Dana 19. septembra 2020. iznenada je preminuo u 70. godini naš voljeni

Ožalošćeni: supruga DRAGA, sinovi SAŠA i TOMAŠ – MOMO, kćerke VERA i NADA, brat VLADIMIR, snahe NADA, MILICA i OLIVERA, unučad, praunučad, bratanići, sestrići, sestrične, zetovi i ostala rodbina

1023 Ožalošćeni: ćerke BILJANA, RADMILA i MAJA sa porodicama, sestra RADMILA sa porodicom i ostala rodbina VUČINIĆ

Na neuobičajen način se opraštamo i poslednji put pozdravljamo našeg dragog

1021

MIHAILO – MIŠO Krcunov RADOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom bratu i plemeniku Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u najužem krugu porodice 20. septembra 2020. u 13 časova na seoskom groblju Kosijeri.

Ožalošćeni: sestreVIDE i BOSE, sestrić RATKO, sestrične MILENA i ANA i ostala mnogobrojna rodbina RADOVIĆ

BATRIĆA – BAĆA ZINDOVIĆA Vrlo cijenjenog i poštovanog druga, prijatelja i brata. Njegova posvećenost porodici, familiji, bratstvenicima, komšijama i prijateljima ostaće u trajnom sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli, a dobro je zaslužio da bude omiljen, poštovan i voljen. Počivaj u miru, dragi naš Baćo. MILOJICA ZINDOVIĆ sa porodicom

MIŠU Krcunovom RADOVIĆU S tugom i poštovanjem

FONDACIJA KOSIJERI

1026

1011

Posljednji pozdrav dragom stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

1020

MIŠU Počivaj u miru. ZORAN RADOVIĆ sa porodicom

MIŠO RADOVIĆ Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, sa tobom u mislima. Čuvamo te od zaborava. Tvoja sestra VIDE, sestrić RATKO sa porodicom i sestrične MILENA i ANA sa porodicom 1037

1036

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

BATRIĆ – BAĆO ZINDOVIĆ 1939–2020. Adio, ljudino! Brat VLADO, snaha NADA, sinovac ROBERT sa porodicom i sinovica VLADANA sa porodicom

1038

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Dana 20. avgusta preminuo je član našeg kolektiva

Dana 20. avgusta preminuo je naš dragi kolega

SLOBODAN ARSOVIĆ

specijalista za stratešku nabavku

Slobodan je bio izuzetan čovjek i kolega sa najljepšim vrlinama. Njegovim odlaskom ostajemo uskraćeni za veliko ljudsko srce, a sjećanje na njega trajaće zauvijek.

Sa tugom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na našeg dragog Sloba.

SEKTOR ZA KOMERCIJALNE POSLOVE

KOLEKTIV CRNOGORSKOG ELEKTRODISTRIBUTIVNOG SISTEMA

1051

1052

POMENI

Mom kumu

21. 9. 1998 – 21. 9. 2020. SJEĆANJE

Sa velikom tugom i bolom obavještavamo porodicu i prijatelje da je usljed teške i kratke bolesti naš voljeni suprug, otac i brat

SLOBODANU – BOBU ARSOVIĆU Mogli smo još mnogo toga. Ostaješ sa mnom i sa mojima za vazda.

SLOBODAN Radonjin ARSOVIĆ preminuo u 61. godini. Sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice 21. septembra 2020. godine u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

ČASLAV VUJOTIĆ

NEĐELJKO VRATNICA Nedostaješ nam za sve... 1006

1055 Затечени смо вијешћу о смрти нашег комшије

Tvoja PORODICA

21. 9. 1998 – 21. 9. 2020.

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, ćerke NIKOLINA, MILICA i ANĐELA, sestra RADMILA, braća BRANISLAV i MILORAD i ostala mnogobrojna rodbina

1041

DRAGUTIN B. MUGOŠA

ПРЕДРАГА ДРАГОВИЋА

Posljednji pozdrav našem zetu

Породици Драговић изражавамо најискреније саучешће.

Naš si ponos i beskrajna ljubav. Zauvijek u našim srcima. Supruga MILEVA – MIKA sa ćerkama

КОМШИЈЕ ИЗ УЛАЗА ВАСА РАИЧКОВИЋА 44

1004

1053

SLOBODANU ARSOVIĆU Počivaj u miru. RADOICA – BRACO POPOVIĆ sa porodicom

DRAGAN – MRVICA PEJOVIĆ 1968–2002.

1060

Dragi Mrvi, osamnaest godina tugujemo za tobom, žal za tvojom tragično ugašenom mladošću. Biće tako, Mrvi, dok smo živi.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Tvoji: MILUTIN, MAJA i FILIP 1024

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Prije deset godina, na Malu Gospojinu, prerano je preminula moja majka

Sjećanje na našeg voljenog

DRAGICA Mijova JOKSIMOVIĆ 1942–2010. učiteljica iz Berana Ponosan na njen častan životni put, sjeća je se GOJKO sa porodicom

1009

PETRA KAPETANOVIĆA

Najdraži naš

Dragi naš Perice, ljubav prema tebi smrt ne može prekinuti, a tugu za tobom vrijeme izliječiti. Živiš u našim srcima, mislima, sjećanjima...

NOVO PEROVIĆ Nedostaješ... Vole te tvoje:

SNEŽA i NAJA sa porodicama

Tvoji najmiliji: SUZANA, IGOR, DARKO i ANA

1012 Najdraži naš

1049 NOVAK Jovanov PEROVIĆ Šest mjeseci je od kada nije sa nama naša majka

SJEĆANJE 21. 9. 2010 – 21. 9. 2020.

Godina za godinom prolazi, a ti jednako boliš! Ostaćeš zauvijek voljen u srcima tvojih

MILOJKE, SLAVICE, NEVENE i MARKA

1013

VOJKA KALEZIĆ

VELJKO R. ĐUROVIĆ Dragom bratu

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

RANKA, SLAVICA i LIDIJA sa porodicama

Deset godina su tako duge bez tebe, tvoje ljubavi i podrške, a tako kratke da bi izbrisale i najmanje sjećanje na tebe i tako će ostati zauvijek, voljeni naš.

Tvoji najmiliji: RADA, MIRKO, JOVANA, TEODORA i MILJAN

NOVAKU Jovanovom PEROVIĆU Bratske rane bole i ne prolaze... U bolu tvoje sestre

1007

1010

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Dragi naši

VIDA i DRAGICA sa porodicama 1014

Dragom

STANKE Rakove MUGOŠA S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja PORODICA

1005

SLOBODAN MRVOŠEVIĆ

ŽELJKO – MEN MRVOŠEVIĆ

28. 1. 1946 – 1. 10. 2015.

1. 4. 1971 – 21. 9. 1991.

Dvadeset devet godina od tvoje pogibije. Dragi naš Željko, tuga i bol svake godine, svakog dana nas sve više boli za tvojom mladošću, tvojom plemenitom dušom i ljubavlju koju si uvijek znao svima podariti. Vi ste zauvijek zajedno, a mi bez vas. S velikim bolom i tugom. 1008

NOVU PEROVIĆU Ostaćeš vječno voljen i poštovan od MILANA i ZORE ČUROVIĆ sa porodicom

Vaše: ANGELINA, ANA i NATALIJA 1015

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

TV program

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

SERIJA Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

RTCG 2 21:30

FILM

PRVA TV 00:00

Potomci

Zagonetni slučajevi doktora Blejka

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 10:05 Naučno – obrazovni pr. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom III, s. 12:05 Zapis, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni pr, r. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:25 Sat tv 17:00 Press – IJZ 17:30 Crna Gora – Wild beauty 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Naučno – obrazovni pr, r. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Intervju sa nosiocima lista 21:30 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno II, s. 00:00 Intervju sa nosiocima lista, r. 01:00 NVO sektor, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:10 12:10 13:30 14:00 15:10 15:45 16:00 16:30

17:30 18:00 18:35 19:30 20:10 20:30 21:30 22:30 00:15 00:30 01:30

Zapis, r. E sport Otkrij.me, r. Svakog gosta sat i po dosta, r. Program za djecu Jedan kratki radni dan, r. Muzika Šetland, r. Šta znaš o internetu, r. Otkrij.me, r. Muzika Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. CFL, pregled 5. kola Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Muzika Fudbal fest Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. Bez kraja, film Glas Amerike Fudbal fest E sport

07:15 Praktična žena, r. 08:00 60 minuta sa Iris, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Karma, s. 13:00 Zabranjeno voće, s. 14:00 Dalas, s. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 60 minuta sa Iris, e. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Dva oca i dva sina, s. 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:10 Igra sudbine – retrospektiva, s. 22:30 Slatke muke, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r. 00:00 Potomci, film 01:45 Noćni žurnal, r. 02:15 Zabranjeno voće, r.

NOVA M 07:05 07:50 07:55 08:35 08:55 09:15 09:55 11:00 11:30 13:00 13:15 14:05 15:00 15:40 16:00 16:35 16:45 17:00

17:30 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:35 01:10

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Agencija za SIS, r. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Agencija za SIS, s. Totalni obrt, r. Vijesti Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Moja majka, r. Vijesti Moja majka, nastavak Domaćinske priče, e. Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e. Moja majka, s. Principe, s. Totalni obrt, r. Pravi dan, film Kaznene snage, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:05 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 01:15 03:40

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Pčelica, e. Vijesti Kon-Tiki, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zabranjena jabuka, s. Bez granica, magazin Vijesti Sport, e. Film Bez granica, r. Stanica brojeva, r. Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:05 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Preživjeti Beograd, s.

20:00 21:00 22:00 23:00

Zakletva, s. Sestre, s. Zadruga Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 21. septembar 2020.

Marketing

Magazin / Marketing

Poneđeljak, 21. septembar 2020.

Božo Vrećo i Edin Karamazov predstavili zajednički album ,,Lachrimae“

Nova čitanja kultnih pjesama

ZAGREB - Božo Vrećo i Edin Karamazov, dva vrhunska umjetnika, predstavili su novi studijski album. ,,Lachrimae“ je njihova prva saradnja koja donosi jedanaest vrhunskih interpretaci-

ja, sve što se od umjetnika ovog kalibra očekivalo. Album su prije dvije sedmice najavili prvim singlom, obradom predivne sevdalinke Emina, a od petka je dostupan na svim striming servisima. Božo-

ve i Edinove interpretacije, nova čitanja kultnih pjesama stoje uz bok velikanima sevdaha. ,,Lachrimae“ se ne zadržava samo na našim prostorima – Božovo pjevanje i Edinovo sviranje gitare i lutnje izbrisali su grani-

ce zbliživši dalmatinsku, bosansko-hercegovačku, makedonsku, tursku i špansku pjesmu. Album ,,Lachrimae“ sjajan je world music albumu o kojem će se tek govoriti i koje će svoju publiku naći širom svijeta. Božov distinktivan vokal baca potpuno novo svjetlo na ovih jedanaest odavno prepoznatih pjesmama i sigurno će naići na odličan prijem kod publike i kritike. Likovno oblikovanje albuma potpisuje Porinom nagrađeni Daniel Ille, album je sniman u Croatia Records studiju od januara do marta ove godine, osim instrumentalne izvedbe muzike ,,Kad ja pođoh na Bembašu“. Muzički producenti albuma su Božo Vrećo i Edin Karamazov, dok je za snimanje i miks zaslužan Mauro Širol, a za mastering Goran Martinac. Album ,,Lachrimae“ otvora prvi singl, ,,Emina“, a osim nje na albumu se nalaze i: ,,Bor sadila moma Evgenija“, ,,Nani nani (Canción sefardí)“, ,,Kad ja pođoh na Bembašu“, ,,Sjela djeva pokraj mora“, ,,Katibim“, ,,Si zaljubiv edno mome“, ,,Ašik osta’ na te oči“, ,,Oj, jesenske duge noći“, ,,Što te nema“ i ,,Dunjaluče, golem ti si“. Fizičko izdanje albuma ,,Lachrimae“ prodaji će biti od petka, 25. septembra.

Neobjavljena Princova pjesma ugledala svjetlost dana

Biser iz trezora

LOS ANĐELES - U susret jednom od najznačajnijih reizdanja u ovoj godini, kao i muzičkom projektu na kom su zajedno radili The Prince Estate i kompanija Warner Records, predstavljen je još jedan biser iz Prinsovog trezora.

Pjesma ,,I Need A Man“ je originalno nastala 1981. godine za potrebe Prinsovih projekata Vanity 6, odnosno The Hookers. Krajem osamdesetih Prins je bio fasciniran umjetnošću, talentom i glasom Boni Rejt. 1987. godine joj je ponudio četiri pjesme od kojih je ,,I Need A Man“ bila prva. Stvaranje aranžmana prolazilo je razne faze, ali saradnja Prinsa i Boni nikada nije zvanično sprovedena u djelo. Ova verzija pjesme snimljena je tokom januara 1987. godine u Vašingtonu, pošto su radovi na stvaranju Prinsovog Paislei Park studija i dalje bili u

toku. Pjesma ,,I Need A Man“ je potom završila u trezoru, sve do danas. Riječ je o veoma angažovanoj pjesmi koja govori o profilu vođe koji je narodu potreban. Njegovim vrlinama i kvalitetima, nasuprot destruktivnom ponašanju koje i danas karakteriše lidere širom svijeta. Raritetni snimci, činiće dio budućeg reizdanja albuma ,,Sign O´ The Times“. Novo prošireno izdanje albuma biće dostupno od 25. septembra. Pored pjesama sa originalno objavljenog albuma iz 1987. godine, koje su prvi put u potpunosti remasterovane, super-deluks izdanje sadrži još 63 do sada nikada objavljene numere. Ovaj kolekcionarski paket sadržaće i ekskluzivan dvosatni video-zapis sa čuvenog novogodišnjeg dobrotvornog koncerta iz 1987. godine, na kom je Prins ugostio legendarnog trubača Majlsa Dejvisa.