Dnevni list Pobjeda 22.06.2021. by Pobjeda

PARTIJSKA ILI DRŽAVNA DIPLOMATIJA: Imenujući specijalne izaslanike Ministarstvo vanjskih poslova krši međunarodne standarde i crnogorsku spoljnopolitičku praksu

Lične diplomate za lične potrebe

Predsjednik države saopštio da potencijalni pad izvršne vlasti automatski ne znači novo izjašnjavanje građana

Đukanović: Izbori tek ako rearanžiranje Vlade ne uspije

STR. 3.

M.BABOVIĆ

Predmet A2A za zloupotrebu službenog položaja u EPCG vraćen Višem sudu u Podgorici

Đorđe Radulović

Ne postoji jedan opravdan, državni, razlog za imenovanje specijalnih ministrovih izaslanika u Brisel i Zagreb, đe već postoje crnogorski diplomatski predstavnici. Zato se akcija ministra Đorđa Radulovića može dvojako tumačiti: ili Vlada želi da napravi paralelnu diplomatsku mrežu za posebne namjene ili se na ovaj način uhljebljuju prijatelji i čini im se lična usluga STR. 2.

Italija odbila da sudi Malerbi, Bjanku, Sali i Ravaneliju

STR. 11.

TRAŽENJE IZLAZA:

Čelnica Opštine Danilovgrad predsjednika države informisala o rizicima zbog zastoja u projektu izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda

Joković i Lekić zakazali sastanak lidera, bez poziva za Krivokapića

Ćutanje Vlade državu može koštati milione, Zeta veliki ekološki problem

Predsjednici SNP-a i Demosa pozvali na dogovor za rješenje institucionalne krize

STR. 3.

Potvrđena presuda u korist stečajne uprave RTV Atlas

Atlas media grupa mora da plati 94,1 hiljadu eura STR. 5.

STR. 12. i 13.

Višem sudu dostavljeni dokazi protiv osamnaestočlane kriminalne grupe koju je razotkrio policajac Rudolf Elezović

Podignuta optužnica u predmetu ,,Zamka“

STR. 10. i 11.

Iz MUP-a tvrde da njihovi piloti i avioni spremno dočekuju požarnu sezonu

Operativna dva od tri ,,er traktora“

STR. 5.

Arena

Utorak, 22. jun 2021.

Fudbal

GRUPA B: Skandinavci otišli u osminu finala sjajnom pobjedom nad Rusijom i trijumfom Belgije nad Finskom

Rusija

Danska

10 41

Stadion: Parken Sudija: Klemon Turpan (Francuska) Golovi: 0:1 Damsgard u 38, 0:2 Poulsen u 59, 1:2 Dzjuba u 70. (pen), 1:3 Kristensen u 79, 1:4 Mael u 82. Žuti kartoni: Kudrjašov, Divejev (Rusija), Dilejni (Danska)

Rusija

Danska

Safonov Divejev Džikija Kudrjašov (od 67. Karavajev) Fernandeš Ozdojev (od 61. Žemaletdinov) Zobnjin Kuzjajev (od 67. Muhin) Mirančuk (od 61. Sobolev) Galovin Dzjuba

Šmajhel Kristensen Kjer Vestegard Vas (od 60. Striger Larsen) Hojbjerg Dilejni (od 85. Jensen) Mael Brejtvajt (od 85. Kornelijus) Poulsen (od 60. Dolberg) Damsgard (od 72. Norgard)

Bajkovita noć u Kopenhagenu - Danska je proslavila plasman u osminu finala Evropskog prvenstva koji je za nju počeo traumatično: borbom za život svog najboljeg igrača Kristijana Eriksena, a nastavio se porazima od Finske i Belgije uprkos brojnim šansama. Moralo je da joj se vrati, sinoć se sve poklopilo. Skandinavska selekcija deklasirala je Rusiju 4:1 i sa dna došla do drugog mjesta, uz pomoć Belgije koja je savladala Finsku 2:0 i odbranila prvo mjesto. Danska, Finska i Rusija imaju po tri boda. Danci su drugi zbog

Ima nešto čarobno u državi Danskoj

Finska

Belgija

00 2 0

Stadion: Krestovski Sudija: Feliks Brih (Njemačka) Golovi: 0:1 Hradecki (ag) u 74, 0:2 Lukaku u 81.

Finska

Belgija

Hradecki Raitala Toivio Arajuri O’Šonesi Uronen (od 70. Alho) Lod (od 90.+1 Fors) Sparv (od 59. Šiler) Kamara Pohjanpalo (od 70. Kauko) Puki (od 90.+1 Jensen)

Kurtoa Bojata Denaje Fermalen Trosar (od 75. Menije) De Brujne (od 90.+1 Vanaken) Vitsel Šadli Doku (od 75. Batšuaji) E. Azar Lukaku (od 84. Benteke)

Tabela 1. Belgija 2. Danska 3. Finska 4. Rusija

najbolje gol razlike, Fincima ostaje tanka nada da mogu proći kao jedna od četiri trećeplasirane selekcije iz svih grupa, dok je ,,zbornaja“ doživjela krah... Danska je na svom ,,Parkenu“ očekivano bila ofanzivija, dominantno preko bokova tražeći put do ruskog gola. U velikoj prilici se ipak prvo našao Rus - Aleksandr Galovin je poslije ulaska u šesnaesterac šutirao slabo u golmana Kaspera Šmajhela.

Dancima nije išlo po krilima, pa su pokušali kroz sredinu. Rezultatsku promjenu najavio je Hojbjerg u 30. minutu opasnim udarcem iz daljine koji je otišao pored stative, da bi ,,Parken“ eksplodirao osam minuta kasnije poslije savršenog šuta Mikela Damsgarda sa 20-ak metara. Golman Matvej Safonov nije se ni pomjerio. Za to vrijeme, u Sankt Peterburgu nije bilo pogodaka. Belgija je u prvih 45 minuta imala

dvije velike šanse - preko Lukakua i Dokua. Danci su zaslužili da ih na ovom Euru pogleda sreća, što se dogodilo u 59. minutu. Katastrofalnu grešku napravio je Zobnjin u namjeri da vrati loptu golmanu - poklonio ju je Jusufu Poulsenu, koji je imao lagan posao da dovede Dansku do željene prednosti. Bio je to tek uvod u dramu. Deset minuta kasnije Vestergard je u šesnaestercu faulirao

Soboleva, a Artjom Dzjuba pogodio iz jedanaesterca i 30. pogotkom za ,,zbornaju“ izjednačio se sa Aleksandrom Keržakovim na čelu vječne liste strijelaca ruske reprezentacije. Prethodno je u Sankt Peterburgu VAR poništio gol Lukakua za Belgiju, ali su ,,crveni đavoli“ u 74. ipak probili finski bedem. Bizarno – Fermalen je šutirao glavom poslije kornera, lopta je pogodila stativu, ali se od Hra-

3 3 0 0 7:1 3 1 0 2 5:4 3 1 0 2 1:3 3 1 0 2 2:7

9 3 3 3

deckog odbila u gol. Kakav rolerkoster osjećanja za Dance, od straha do delirijuma. Andreas Kristensen je u 79. minutu projektilom natjerao Safonova na kapitulaciju nakon što je golman gostiju prethodno u istom napadu dva puta sjajno intervenisao. Tri minuta kasnije – potop Rusa. Joakim Mele je postigao četvrti gol za Dansku, koja je napokon mogla da odahne kada je Belgija povela 2:0. Strijelac za ,,crvene đavole“ bio je Romelu Lukaku. Kada je stigla vijest da se meč u Sankt Peterburgu završio 2:0, žurka na ,,Parkenu“ mogla je da počne... Ne. K.

GRUPA C: Holandija preko Sjeverne Makedonije do treće pobjede (3:0), Austrija bolja od Ukrajine (1:0)

,,Lale“ bez greške, oproštaj Pandeva Borba za drugo mjesto u grupi C završena je uspjehom Austrije koja je u posljednjem kolu savladala Ukrajinu (1:0) - i zakazala osminu finala protiv Italije na ,,Vembliju“. Holandija je bila maksimalna i treću pobjedu ostvarila je u Amsterdamu protiv Sjeverne Makedonije (3:0) koja se vraća kući bez osvojenog boda. Duel na ,,Johan Krojf areni“ bio je posljednji za legendarnog napadača Gorana Pandeva u dresu ,,crvenih riseva“ Utakmica u Bukureštu imala je dobar tempo od starta. Austrijanci su preuzeli inicijativu i bili opasniji. Zaprijetili su preko Zabicera koji je izblokiran, dok je na drugoj strani Jarmolenko probio po lijevoj strani, ali je slabo centrirao. Novi fudbaler Crvene zvezde Aleksandar Dragović probao je glavom, ali nije donio prednost momcima Franka Fode u 11. minutu. Napadala je Austrija, a udarac Arnautovića sa dvadesetak metara, koji je izblokiran, kao da je bio najava vođstva. Ukrajina je loše branila prekid, a to je kaznio Baumgartner koji je pospremio loptu u mrežu nakon kornera Alabe u 21. minutu. Pokušali su izabranici Andrija Ševčenka da se pridignu i odmah odgovore, a malo je falilo da prvi udarac u okvir gola bude izjednačenje. Udarac je upurio Šaparenko, ali je golman Bahman lijepom intervencijom ostao nesavladan.

Ukrajina

Austrija

Bušcan Karavajev Zabarnji Matvijenko Mikolenko (od 85. Besejdin) Sidročuk Jarmolenko Šaparenko (od 68. Marlos) Zinčenko Malinovski (od 46. Cigankov) Jaremčuk

Bahman Lajner (od 72. Ilsanker) Dragović Hintereger Alaba Šlager Lajmer Grilič Baumgartner (od 32. Šop) Zabicer Arnautović (od 90. Kalajdžić)

Foda je u 32. morao da napravi prinudnu izmjenu, a van terena morao je jedini strijelac zbog povrede. Nije Austrija dozvolila da posjed pređe na stranu protivnika, niti da rival bude opasan. Kad god bi ,,žuti“ htjeli da urade nešto više prema naprijed uslijedio bi odgovor kontraudarom. Sve je moglo da bude riješeno pred odlazak na odmor kada je Arnautović imao zicer - bio je na desetak metara od Bušćana, ali je šutirao traljavo, čak nije pogodio ni okvir gola. Ništa bolje isti igrač nije napravio ni u nadoknadi prvog dijela kada je slabo reagovao na doda-

00 3

S. Makedonija Holandija

Stadion: u Bukureštu. Sudija: C. Čakir (Turska). Golovi: 0:1 Baumgartner u 21.

Ukrajina

Holandija

Stadion: Johan Krojf. Sudija: I. Kovač (Rumunija). Golovi: 0:1 Depaj u 24, 0:2 Vajnaldum u 51, 0:3 Vajnaldum u 58. Žuti kartoni: Ristovski, Musliju, Alioski, Kostadinov (S. Makedonija).

Austrija

00 1

S. Makedonija

Dimitievski Ristovski Velkovski Musliu Alioski Ademi (od 78. Nikolov) Bardi (od 78. Stojanovski) Tričkovski (od 56. Čurlinov) Elmas Trajkovski (od 68. Hasani) Pandev (od 69. Kostadinov)

vanje Sabicera. Rizikovala je Ukrajina da ode sa dva gola minusa na pauzu, ali je preživjela i posljednji atak rivala koji je bio dominantniji. O tome svjedoči odnos u šutevima - 13:1. Očekivalo se da Jarmolenko i drugovi u nastavku krenu agresivnije, otvorenije, ne bi li stigli do boda koji bi u krajnjem mogao da ih odvede u nokaut fazu sa treće pozicije. Ipak, Ukrajina nije baš mogla da pohvata konce, nije došla do prave šanse, a kada bi se približila kaznenom prostoru često je falilo ideje, više kreacije u završnici. Bez problema je Austrija is-

Tabela 1. Holandija 2. Austrija 3. Ukrajina 4. S. Makedonija

3 3 0 0 8:2 3 2 0 1 4:3 3 1 0 2 4:5 3 0 0 3 2:8

9 6 3 0

kontrolisala utakmicu i izborila nokaut meč sa Italijom u osmini finala.

OVACIJE I ŠPALIR ZA PANDEVA

Uradila je to Italija, a sada i Holandija - ,,lale“ su druga reprezentacija na turniru sa maksimalnim učinkom u grupi. Do treće pobjede izabranici Frenka de Bura stigli su protiv Sjeverne Makedonije koja je, kao i Turska, završila Euro bez

osvojenog boda. Ono što mnogo više boli navijače ,,crvenih riseva“ je oproštaj legendarnog napadača Gorana Pandeva, koji je pred utakmicu najavio da će ovo biti njegov posljednji nastup u dresu reprezentacije. Nije Holandija mnogo marila za poseban trenutak jednog od najboljih igrača Makedonije svih vremena, niti je dozvolila bilo kakvo iznenađenje. ,,Oranje“ je igralo svoju igru, punu pasova i ofanzive, sa mnogo trke i brzine. Nije rival to mogao da isprati i od 24. minuta bio je u minusu - svoj drugi gol na Evropskom prvenstvu postigao je Depaj koji je poentirao

Stekelenburg Damfris (od 46. Berghaus) De Fraj (od 46. Timber) De Liht Blin Van Anholt Vajnaldum De Jong Gravenberh Malen (od 66. Promes) Depaj (od 66. Vegorst)

na asistenciju Malena. Sve nade Makedonaca ugašene su početkom drugog poluvremena kada je Vajnaldom duplirao vođstvo nakon dodavanja Depaja. Nijesu ,,lale“ skidale nogu sa gasa, a pritisak je uradio plodom i u 58. minutu - strijelac je ponovo bio Vajnaldum. Igra je stala u 68. minutu, sa tribina su krenule ovacije, a fudbaleri Makedonije napravili su špalir u čast Pandeva koji je izašao, uz zbogom nacionalnom timu. Nakon tog svečanog momenta, Holandija je u finišu oborila ritam i odmarala kroz igru. Ostalo je 3:0… D. K.

Politika

Utorak, 22. jun 2021.

PARTIJSKA ILI DRŽAVNA DIPLOMATIJA: Imenujući specijalne izaslanike Ministarstvo vanjskih poslova krši međunarodne standarde i crnogorsku spoljnopolitičku praksu PODGORICA – Zbog kasnog usvajanja budžeta, Crna Gora ove godine neće otvoriti ambasade u Holandiji, Danskoj i Izraelu, ali zato Ministarstvo vanjskih poslova, mimo diplomatskih standarda, pokušava da napravi paralelnu diplomatsku mrežu ličnih ministrovih izaslanika, što je presedan u istoriji crnogorske diplomatije. Na prijedlog ministra Đorđa Radulovića već je postavljena njegova izaslanica u Briselu, uskoro će biti imenovan specijalni izaslanik u Zagrebu. U sjedištu Evropske unije je, na prijedlog ministra Radulovića i uz saglasnost Vlade Crne Gore, od 1. aprila - baš na međunarodni Dan šale - postavljena kao specijalni izaslanik ministra pri Evropskoj uniji Mirjana Deletić, žena bez diplomatskog iskustva, dizajnerka ženskih torbi. Deletić je, kazali su svojevremeno iz MVP-a, angažovana na period od godinu, u obavezi je da ,,svoje poslove usklađuje sa šefom Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji“, ali i da ,,djeluje po instrukcijama ministra“. Kakve će to dizajnerka Deletić imati instrukcije ministra i da li će se njen posao podudarati sa nadležnostima crnogorskog ambasadora u Briselu – nije objašnjeno. Jedino se mogu izračunati troškovi: oko 60 hiljada eura za 12 mjeseci će državu koštati njeni ,,stručni savjeti“. Nije tu kraj akciji: još jedan specijalni izaslanik ministra Radulovića dobiće uskoro saglasnost Vlade Crne Gore - novinar koncerna ,,Vijesti“ Vladan Žugić trebalo bi da putuje u Zagreb. Troškovi specijalnog izaslanika u Hrvatskoj biće nekih pedesetak hiljada eura. Što je pozadina ove do sada neviđene akcije koju sprovodi Ministarstvo vanjskih poslova?

SPECIJALCI

Lične diplomate za lične potrebe

MIMO STANDARDA: Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović

jalna misija označava ,,privremenu misiju koja predstavlja državu, koju jedna država upućuje u drugu državu, uz saglasnost države prijema, u cilju pregovaranja o određenim pitanjima ili izvršenja određenog zadatka“. Prema informacijama Pobjede, od obnove nezavisnosti 2006. godine samo tri puta su, baš na određeno vrijeme, ministri određivali specijalne izaslanike. Tako je, recimo, ambasador Nebojša Kaluđerović bio specijalni izaslanik ministra Miodraga Vlahovića u Njujorku dok Crna Gora nije primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija.

Takođe dva puta su, na kratko, na Kipar i u Irsku, slati specijalni izaslanici, mlađe diplomate, dok su ove dvije države predsjedavale EU, ali samo zato što tamo nijesu postojala crnogorska diplomatsko-konzularna predstavništva. Zanimljivo: modna dizajnerka Deletić i novinar Žugić biće ,,specijalci“ u Briselu i Zagrebu iako tamo Crna Gora već ima ambasade i ambasadore?! Koja bi to onda specijalna misija specijalnih izaslanika Đorđa Radulovića mogla da se sprovodi u sjedištu EU i glavnom gradu Hrvatske, koju ne mogu odraditi ,,redovni“ di-

Mirjana Deletić

Vladan Žugić

plomatski predstavnici? Inače, u međunarodnoj diplomatiji specijalni izaslanici se postavljaju samo kada je u pi-

tanju neko posebno, značajno političko pitanje koje se i rješava posebnim putem. Tako je, recimo, Viljem Holbruk bio specijalni izaslanik predsjednika SAD Bila Klintona za bivšu Jugoslaviju, kao što je sada Metju Palmer specijalni izaslanik Džozefa Bajdena za Zapadni Balkan, koji se bavi neuralgičnim tačkama, kao što je regulisanje odnosa Srbije i Kosova. Možda je bilo neprikladno odredbu o specijalnim izaslanicima ubacivati u crnogorski Zakon o vanjskim poslovima. Sasvim sigurno: nepristojno je porediti pomenute specijalne izaslanike, te velike međunarodne igrače, sa ovim crnogorskim lokalcima i marginalcima. Za koje Vlada pri tom nije naznačila: koja bi to specijalna misija specijalnih izaslanika Đorđa Radulovića mogla da se sprovodi u sjedištu EU i glavnom gradu Hrvatske?

Konvencija o specijalnim misijama Još 1975. godine SFR Jugoslavija je ratifikovala Konvenciju o specijalnim misijama, koja je usvojena u Njujorku 1969. godine. Tom se Konvencijom uređuje pitanje specijalnih misija u bilateralnoj i multilateralnoj diplomatiji, što je samo ovlaš, djelimično regulisano Bečkom konvencijom o diplo-

matskim odnosima. Članom 1 Konvencije definisano je da ,,specijalna misija označava onu privremenu misiju koja predstavlja državu, koju jedna država upućuje uz saglasnost države prijema“ te da ta saglasnost može biti učinjena ,,diplomatskim putem ili na drugi dogovoreni ili obostrano prihvatljivi način“.

Stručnjaci ističu da su četiri principa poštovana u procesu kodifikovanja Konvencije: 1) specijalne misije mogu biti poslate pod uslovom da postoji saglasnost zainteresovanih država; 2) specijalne misije imaju prava na privilegije i imunitete; 3) nemaju po vlastitoj snazi ili nadležnostima (ex proprio vigore) prven-

stvo nad stalnim diplomatskim misijama i 4) završavaju kad je cilj njihovog osnivanja postignut. Shodno ovim odredbama jasno je da su imenovanja Deletić i Žugića samo posljedica političkog dogovora u vrhu Vlade, bilo da im se omoguće novčani ili neki drugi benefiti.

PRIJATELJSKI UHLJEBI

Jasno je: ne postoji ni jedan opravdan državni razlog za imenovanje specijalnih mi-

U Zakonu o vanjskim poslovima Crne Gore, u članu 42, ostavljena je mogućnost da ministar određuje specijalne izaslanike, ali samo ,,radi vršenja posebnih zadataka“. Što će reći da je riječ o angažovanju stručnjaka za ad hoc misije u drugoj državi ili međunarodnoj misiji, specijalnih izaslanika ministra za određeno političko pitanje koje je od značaja za državu nistrovih izaslanika u Brisel i Zagreb - tamo đe već postoje crnogorski diplomatski predstavnici. Osim ako Vlada želi da napravi paralelnu diplomatsku mrežu za posebne namjene. Moguće i da je to bila neka vrsta političkog odgovora izvršne vlasti nakon što je predsjednik Milo Đukanović odbio da potpiše agremane za 11 partijsko-političkih, od ukupno 18 predloženih, kandidata za ambasadore. Ovako, kroz imenovanje specijalnih izaslanika, premijer i ministar mogu da ,,zaobilaze kohabitaciju“ i postavljaju diplomatske predstavnike na svoju ruku, koji će umjesto ,,pravih“ ambasadora, kao ,,ljudi od povjerenja“, obavljati neke dodatne poslove. Osim toga, tako se izbjegavaju profesionalne provjere. Ali i neophodni konkursi koji su obavezni prema Zakonu o vanjskim poslovima, za sva diplomatska radna mjesta u MVP za odlazak na rad u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što znači da se gledaju godine staža, podrazumijeva državni i diplomatsko-konzularni ispit, verifikovano znanje jednog ili više stranih jezika… Jasno je da ni Deletić ni Žugić ne ispunjavaju uslove za rad u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. No, dva specijalna izaslanika ne čine mrežu i teško je povjerovati da bi se ministar vanjskih poslova odlučio na tako radikalan potez i to u času kada se Vlada Crne Gore trese, nakon dramatičnih sukoba unutar parlamentarne većine. Tačnije: ako je i postojala namjera da se ,,na mala vrata“ ubace u diplomatsku mrežu lojalni ljudi, tu ideju neće biti lako realizovati dok se rasplamsava politička kriza, a opstanak Vlade je doveden u pitanje. Zato postavljenja specijalnih izaslanika ministra vanjskih poslova – kada ne postoje osnovni razlozi za takve poteze - više liče na prizemnu akciju uhljebljivanja prijatelja ili zadovoljenja nečijih ličnih ambicija ili potreba. Teško da će se na taj način popraviti dobrano urušeni ugled Ministarstva vanjskih poslova. Ova državna institucija sve više liči na polje za obuku nedozrelog ministra i zadovoljavanja ličnih potreba uticajnih ljudi iz Vlade Crne Gore. Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Utorak, 22. jun 2021.

Predsjednik države saopštio da potencijalni pad izvršne vlasti automatski ne znači novo izjašnjavanje građana

Đukanović: Izbori ako rearanžiranje Vlade ne uspije

PORUKE IZ BARA: Milo Đukanović

Ne miješamo se mi u unutrašnjopolitička pitanja drugih država, nego se odnosimo odgovorno prema nekim pitanjima koja predstavljaju pitanje civilizovanog odnosa prema neupitnim faktima iz nedavne istorije na prostorima eks Jugoslavije, kazao je Đukanović PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je, po njegovom tumačenju Ustava, moguće da u toku jednog mandata parlamenta dođe do promjene mandatara za sastav vlade. – Potencijalna okolnost, do koje još nije došlo - da se dogodi neko nepovjerenje ili čin ostavke od aktuelnog mandatara - po mom tumačenju nikako ne znači raspisivanje novih izbora, već vraćanje mandata predsjedniku države, a procedura dodjele tog mandata odvijala bi se kao i u prvom navratu. Tada kada se formira parlamentarna većina od najmanje 41 poslanika, ta većina obraća se predsjedniku države da joj dodijeli mandat. Ne treba da zebemo da bi po automatizmu padom ove Vlade morali da idemo na izbore. Nakon eventualnog pada Vlade, moglo bi da dođe do rearanžiranja, odnosno izbora nove Vlade. Ako to ne urodi

plodom, tek tada bi se išlo na nove izbore – kazao je Đukanović odgovarajući na pitanje novinara u Baru.

VUČIĆEVE MANIPULACIJE

Na pitanje da prokomentariše izjave državnog vrha Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, Đukanović je kazao da to nije ništa novo i da se radi o manipulacijama. Podsjetio je na prethodne medijske kampanje iz Srbije, gdje se, kako je rekao, manipulisalo time da neko hoće da otima pravoslavne hramove. – Tako se i sada pokušava manipulisati kako je Rezolucija osuda Srbije i srpskog naroda, iako postoji precizan dio u Rezoluciji da se osuda genocida ne može odnositi na narod, već da su genocide počinili pojedinci, a da je na politikama da naprave jasan otklon u odnosu na te pojedince koji su napravili tako nečovječna djela – rekao je predsjednik.

Dodao je da državno rukovodstvo Srbije komentarima čini ogromnu štetu toj državi i njenom narodu. - Ako Rezolucija ne pominje odgovornost niti jednog naroda, a pojavljuje se neko iz vrha države i, silom na sramotu, pokušava da poveže genocid sa svojom državom i svojim narodom, onda je to bez lijeka autodestruktivno. Ne možete im pomoći, oni sistematski pokušavaju da tu optužnicu pripišu Srbiji i srpskom narodu, što nama u Crnoj Gori ne pada na pamet – istakao je Đukanović. Dodao je da se Crna Gora ne miješa u dvorište Srebrenice, već u „pitanje genocida“. - Srebrenica nije dvorište Srbije, već dvorište Bosne. Gdje god se dogodi genocid, zdravorazumska politika mora da ga osudi. Svejedno da li se dogodio u Ruandi ili na Balkanu. Ne miješamo se mi u unutrašnjopolitička pitanja drugih država, nego se odno-

simo odgovorno prema nekim pitanjima koja predstavljaju pitanje civilizovanog odnosa prema neupitnim faktima iz nedavne istorije na prostorima eks Jugoslavije – kazao je Đukanović.

BACANJE LJAGE NA CRNU GORU

Predsjednik je poručio da je pokušaj bacanja ljage na Crnu Goru pokušaj stvaranja nedoumice da li Crna Gora osuđuje genocid ili ne, i u taj vakuum se pokušala ubaciti nova vlast stvaranjem konfuzije kakav je odnos Crne Gore prema tome. - Demokratska partija socijalista neće izostati sa mjesta svoje odgovornosti. Partija na čijem sam čelu nije bojkotovala parlament, već je to bila poruka za one koji nijesu ispunili očekivanja demokratske i proevropske Crne Gore – rekao je on. Odmah nakon parlamentarnih izbora, podsjetio je predsjednik države i lider najjače crnogorske stranke, kazali smo da smo politika i partija koja je stvarala ovu državu, prema tome imamo odgovornost da je izgrađujemo. - Nema bojkota institucija, ima samo doprinosa razvoja institucija. U obavezi smo da razvijamo državu i da zaštitimo državu kada njeni protivnici, makar bili i aktuelna vlast, žele baciti ljagu na tu državu. Pokušaj bacanja ljage je pokušaj stvaranja nedoumice da li Crna Gora osuđuje genocid ili ne osuđuje. Bez obzira što smo mi osudili genocid 2009. godine nakon što je Evropski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu o Srebrenici – kazao je Đukanović. Dodao je da se u taj vakuum pokušala ubaciti nova vlast konfuzijom, stvaranjem nedoumice kakav je odnos Crne Gore prema tome. - Pošto smo bili svjesni da se može dogoditi da neko neodgovoran baci ljagu na obraz Crne Gore, vratili smo se u parlament, glasali za usvajanje Rezolucije i za smjenu čovjeka koji je, nažalost, bio član Vlade, a koji je pokušao da negira genocid u Srebrenici, i to je vrlo jednostavno za razumijevanje. Ako je ostala neka nedoumica da li je naša politika konzistentna ili ne, ja sam uvjerenja da je vrlo konzistentna jer nas vodi ideja da zaštitimo ono što su tekovine savremene Crne Gore i da svakim svojim potezom doprinesemo osvajanju novih koraka na putu pune evropeizacije crnogorskog društva – zaključio je predsjednik. Z. D.

Premijer odbacio optužbe jednog od lidera DF-a

Krivokapić: Znaće se brzo što su izdali „profesionalni Srbi i Crnogorci“

PODGORICA - Oni koji uporno pokušavaju da uruše moj ugled i ugled Vlade Crne Gore, urušavaju Crnu Goru i vraćaju nas na lošu politiku vođenu proteklih 30 godina, rekao je premijer Zdravko Krivokapić. Predsjednik Vlade reagovao je na optužbe jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića koji je kazao da je premijer na dobrom putu da postane izdajnik. – Vlada Crne Gore i ja kao njen predsjednik smo potpuno opredijeljeni očuvanju i ra-

Zdravko Krivokapić

zvoju Crne Gore, njenom ekonomskom jačanju, za dobrobit svih naših građana. Oni koji

Andrija Mandić

uporno pokušavaju da uruše moj ugled i ugled Vlade Crne Gore, urušavaju Crnu Goru i

vraćaju nas na lošu politiku vođenu proteklih 30 godina – ističe Krivokapić. Kazao je da ima obavezu i odgovornost samo prema narodu Crne Gore. – Nemam dugove ni prema kome sa ove ili sa one strane i neću dozvoliti da neki svoje dugove naplaćuju preko države, njenih građana, pa čak i crkve. Ja sam u životu izdavao samo naučne radove i knjige, a šta su sve izdali ‘profesionalni Srbi’ i ‘profesionalni Crnogorci’, znaće se vrlo brzo – zaključio je Krivokapić. R. P.

TRAŽENJE IZLAZA IZ KRIZE: Predsjednici SNP-a i Demosa pozvali na dogovor za rješenje institucionalne krize

Joković i Lekić zakazali sastanak lidera, bez poziva za Krivokapića PODGORICA – Lideri Socijalističke narodne partije i Demosa Vladimir Joković i Miodrag Lekić pokrenuli su juče inicijativu za sastanak predsjednika partija koje čine većinu u parlamentu kako bi iznašli način za prevazilaženje aktuelne političke i institucionalne krize u Crnoj Gori. Inicijativom, koja je proslijeđena svim partijama koje čine aktuelnu većinu, Joković i Lekić su predložili da se sastanak održi u četvrtak u Skupštini Crne Gore. Poziv na sastanak nije upućen premijeru Zdravku Krivokapiću koji je ranije najavio da će inicrati razgovor, ali je to odbio Demokratski front. Joković smatra kako je razgovor i dogovor koalicionih parnera jedino rješenje za izlazak iz trenutne krize. On je u izjavi za portal „Borba“ kazao i da još ne zna kako će teći sastanak, jer sve mora da se iskoordiniše. Naglasio je i da je jedino važno da se na tom sastanku nađe rješenje. Joković je najavio i da će sa koalicionim partnerima potpisati sporazum na osnovu koga će dalje raditi i postupati. - Dogovor je jedino rješenje i njega ćemo se držati – naglasio je Joković koji juče nije odgovarao na telefonske pozive Pobjede. I iz Demosa je juče saopšteno da oni koji su 30. avgusta dobili mandate moraju pod hitno da pokrenu, kako su naveli, demokratsku, modernu i reformsku inicijativu čime bi zaustavili i preokrenuli negativan i sve riskantniji smjer društvenih procesa u crnogorskom društvu. Demos je juče održao sastanak predsjedništva na kome su usvojili zaključak koji podra-

zumijeva da umjesto inflacije „izjava predstavnika estradne politike uglavnom o odbranama naroda, pokušamo da odbranimo građane koji se legitimno interesuju za svoj realan život“. - Ne samo da nije uspostavljen vrijednosno funkcionalan sistem, već nema ni naznaka da se ide ka tome, pa je zato neophodno da predstavnici parlamentarne većine, koji izvorno i institucionalno izražavaju većinsku volju građana na izborima 30. avgusta 2020. godine pokušaju da urgentno zaustave negativan, na momente dramatičan tok razvoja crnogorskog društva - navodi se u saopštenju Demosa. Iz te partije dodaju i kako parlamentarna većina treba hitno da se sastane i da se na demokratski način suoči sa vrlo složenom situacijom u zemlji i u samim državnim institucijama. - Razlog više za ozbiljnu inicijativu leži u činjenici da Vlada, posebno neki njeni segmenti, nijesu u stanju da se suoče sa problemima zemlje, a da je, po mnogima, nedorasli premijer izabran za to mjesto u crkvi, sada po svemu sudeći, u mnogim, pa i u necrkvenim rukama – zaključuje se u saopštenju Demosa. Đ.Ć.

Odbor DPS Glavnog grada o partijskim uhljebima nove vlasti

Radulovići koštaju građane 150 hiljada eura godišnje PODGORICA - Koliko je nova Vlada uspješna na polju ekonomije i rješavanja egzistencijalnih problema građana Crne Gore, najupečatljivije govori podatak da je u posljednjih godinu dana, praktično od promjene vlasti, gotovo 10 hiljada ljudi ostalo bez posla, od kojih je najveći dio iz Podgorice, saopštio je Odbor DPS Glavnog grada. - Vladina nesposobnost i nesnalaženje u vršenju odgovornih javnih funkcija ima direktnu posljedicu za hiljade porodica, ali ne i za porodice vladajuće većine, navodeći primjer poslanika Demokratskog fronta Branko Radulović. - „Dokazani borac za ljudska prava“ uspio je sebi da izbori 2.200 eura platu u decembru prošle godine, i penziju od 700 eura. Tu se nije završila njegova borba za socijalnu pravdu u Crnoj Gori, zato je za svoju ćerku uspio da izdejstvuje „skromnih“ 3.640 eura neto prihoda u istom mjesecu prošle godine. Da bi zadovoljenje socijalnih potreba „ugroženog“ Radulovića bilo

Branko Radulović

kompletno, moralo se naći zaposlenje u državnoj kompaniji i za sina, za zaradu od cirka 2.000 eura neto na mjesečnom nivou - navode u saopštenju. Pošto je, kako dodaju, za njihove familijarne prihode, osim za penziju narodnog poslanika, neophodno platiti poreze i doprinose, dolazi se do sume od skoro 150.000 eura godišnje, koliko građane Crne Gore koštaju zarade Branka Radulovića i njegove djece. - Iako jedan dio javnosti kaže da je nakon 30. avgusta u Crnoj Gori baš osvježilo, za Raduloviće nema zime - zaključuju u saopštenju DPS-a Glavnog grada. R. P.

Politika

Utorak, 22. jun 2021.

Patrijarh i Joanikije samo sprovode Vučićevu politiku PODGORICA - Nije tajna kako srpska vlast apsolutno kontroliše srpskog patrijarha kojega je postavila, a i mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija, kazao je za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović. Mitropolit Joanikije je prekjuče u Manastiru Stanjevići kod Budve, nakon što ga je predsjednik parlamenta Srbije Ivica Dačić javno pozvao da se pozabavi Krivokapićem, rekao da kada je u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija o Srebrenici gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika. Rekao je da međusobne probleme u Crnoj Gori neće riješiti ni iz Brisela ni iz Vašingtona i pozvao one koji su na vlasti da se „oslobode viška strasti, mržnje i osude“, i kao odgovorni ljudi pobrinu o interesu naroda, a ne o ličnom i interesu svojih stranaka. Politički analitičar Ranko Đonović podsjeća da patrijarh SPC i mitropolit samo sprovode Vučićevu politiku i da ih je zato predsjednik Srbije i postavio. - Oni su postavljeni uz blagoslov srpske vlasti koja zauzvrat od njih traži bespogovornu poslušnost i ćutanje. Na isti način Beograd želi da upravlja sa čelnicima crnogorske izvršne i zakonodavne vlasti uz najavu da želi da kontroliše i cr-

Oni su postavljeni uz blagoslov srpske vlasti koja zauzvrat od njih traži bespogovornu poslušnost i ćutanje. Na isti način Beograd želi da upravlja sa čelnicima crnogorske izvršne i zakonodavne vlasti uz najavu da želi da kontroliše i crnogorsku privredu i crnogorske finansije, kaže Đonović

Ranko Đonović

nogorsku privredu i crnogorske finansije – kaže Đonović. On je podsjetio na, kako je rekao, opšte poznatu činjenicu. - Dok je stotinama godina, po pravilu „sila boga ne moli“, srpske patrijarhe i de fakto i de jure postavljao turski sultan

svojim beratom, crnogorske autokefalne mitropolite postavljao je de fakto crnogorski narod. I to po pravilu: „ove gore ne trpe regule“, naročito ne one koje bi nametnuli okupatori kao što su bili Nemanja, Bonaparta ili Murat. Crnogorski autokefalni mitropoliti

morali su da ispune prevashodno uslov da budu junaci koji će sa sabljom u jednoj, a krstom u drugoj ruci biti spremni da su na čelu hrabrih Crnogoraca svojim duhom i tijelom za crnogorsku svetu slobodu – podsjeća Đonović. Sada je, kako kaže, jasno ko i kako uvodi podjele u Crnoj Gori. Moraju se zato, kako je rekao, konačno pitati crnogorski otuđenjaci da li to Aleksandar Vučić želi da kao srpski sultan, sa svojim „pašama“ Vulinom i Dačićem i inim, da u Crnoj Gori, kako oni misle, svom vilajetu, uvedu pravila koja su važila za vrijeme turske okupacije Srbije. Đonović je mišljenja da je dobar znak u svemu ovome reakcija predsjednika Skupštine i predsjednika Demokrata Alekse Bečića, koji je konačno shvatio da sa Crnom Gorom hoće da upravljaju van Crne Gore i rekao da to neće moći. – Još da to shvate čelnici Ure i koncerna Vijesti i moglo bi početi, nadam se, da sviće Crnoj Gori – rekao je on. Z. DARMANOVIĆ

Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da Rezolucija o Srebrenici nije uperena protiv Srbije i srpskog naroda, kritikuju zvanični Beograd

MVP: Teško shvatljive poruke Vučića i Dačića

PODGORICA - Rezolucija o Srebrenici nije usmjerena ni protiv jednog naroda i države, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da su izjave sa najviših državnih adresa Srbije i portala brojnih medija u toj zemlji usmjerene direktno protiv vladajućih struktura Crne Gore.

Iz tog resora su naveli da su te izjave usmjerene direktno protiv Vlade Crne Gore, premijera i predsjednika Skupštine, kao i velikog dijela poslanika u crnogorskom parlamentu. – Nakon što su se oglasili ministar (Aleksandar) Vulin i predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić, juče je i predsjednik Srbije Aleksan-

dar Vučić kazao „da neće dozvoliti da se donošenjem Rezolucije u crnogorskom parlamentu stavi kolektivni žig na svakog pripadnika našeg naroda“; i još mnogo toga, zaključno sa porukama tipa „daleko im kuća“. Te poruke su teško shvatljive, kada dolaze od lidera i državnika koji se zalažu za dobrosusjedske od-

Dačić: Vlast dogovorena kod mitropolita Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić ocijenio je licemjernim saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, u kojem se naziva anahronim njegov poziv mitropolitu Joanikiju da reaguje, jer je, kaže Dačić, vlast u Crnoj Gori dogovorena na sastanku kod mitropolita Amfilohija. - Kako to nije miješanje crkve u političke stvari, upitao je Dačić i dodao da ga ne interesuje smjena Zdravka Krivokapića, već smatra da svi treba da se dogovore i rade u interesu crnogorskog i srpskog naroda i time ne pogaze obećanje građanima. Dačić objašnjava da je juče pozvao mitropolita

Joanikija da se, imajući u vidu odgovornost Mitropolije za predlaganje nosioca liste na izborima, pozabavi situacijom u vladajućoj koaliciji zato što su oni pobijedili na talasu litija. - Na intervenciju pokojnog mitropolita Amfilohija je Krivokapić postavljen za nosioca liste. Na osnovu toga su pobijedili na izborima. Sada Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore kaže da je moj poziv da se uključi mitropolit anahron, da je to poziv na rušenje sistema, a šta su do prije nekoliko mjeseci radili kod Amfilohija – upitao je Dačić. Kaže da bi volio „kada bi mitropolit Amfilohije mogao da pogleda šta se dešava“.

nose, najbliskiju saradnju u regionu i njegovu evropsku budućnost – navodi se u reagovanju resora na čijem čelu je Đorđe Radulović. U MVP-u smatraju da je Rezolucija o Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 17. juna ove godine dokument koji nije i ne može ni u kom slučaju biti usmjeren ni protiv jednog naroda i nijedne države, a ponajmanje protiv srpskog naroda i Srbije. - Ne postoje genocidni narodi, već samo pojedinci, što je jasno i eksplicitno rečeno u tekstu tog dokumenta. Jasnije i preciznije nego što je to učinio bilo ko, pa i Skupština Srbije prije 11 godina - dodaje se u reagovanju. Iz Ministarstva su naveli da odgovornost za genocid, kao što i propisuje međunarodno pravo i konstatuje u odluci Tribunala u Hagu, može snositi i za njega odgovarati isključivo pojedinac. – Sve ostalo što slušamo i čitamo ovih dana samo je nerazumljivi i čudnim motivima inspirisani pokušaj političkog i medijskog spinovanja teksta Rezolucije, usmjeren, ponavljamo, direktno ka vladajućim strukturama Crne Gore – rekli su iz MVP. R. P.

M. BABOVIĆ

Politički analitičar Ranko Đonović o miješanju čelnika SPC u dešavanja u Crnoj Gori

Sa jednog od Premijerskog sata

Premijerski sat u Skupštini zakazan za četvrtak, kvorum nije potreban

Krivokapića pitaju o prevazilaženju krize i odnosu srpskih zvaničnika prema Vladi PODGORICA – Predsjedniče Vlade, imate li plan za prevazilaženje ove do sada nezabilježene političke situacije u kojoj se nalazi Crna Gora – pitaće Ivan Brajović (SD) premijera Zdravka Krivokapića na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu i poslaničkim pitanjima u vezi sa određenom temom, zakazanoj za četvrtak, 24. jun. Sjednici neće, prema ranijim najavama, prisustvovati DF i DPS, ali za održavanje posebne sjednice, po Poslovniku Skupštine, nije potreban kvorum. Najveća opoziciona partija još od sredine maja ne učestvuje u plenarnim zasijedanjima, a poslanici Fronta bojkotuju parlament od posljednje sjednice - 17. juna, kada je, između ostalih i glasovima DPS-a, smijenjen Vladimir Leposavić sa funkcije ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava. - Skupštinu na posebnu sjednicu saziva predsjednik Skupštine shodno članu 84 Poslovnika, s tim što rok može biti kraći od roka iz člana 85, a za rad sjednice nije potreban kvorum – posljednji je stav člana 187 najvišeg skupštinskog akta. Raško Konjević (SD) pitaće premijera kako ocjenjuje rad Vlade u proteklih 200 dana i da li smatra da ima nepodijeljenu podršku Skupštine za nastavak rada Vlade, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima. - Kako Vi tumačite u kontekstu najnovijih političkih događanja odnos srpskih zvaničnika prema Vladi, Vama i zvaničnoj politici Crne Gore i njenim protagonistima – pitaće Srđan Pavićević (Crno na bijelo) Krivokapića. Pavićevića zanima i da li će najnovija događanja imati, i kakve, reperkusije na zajednički život u regionu i kvalitet susjedskih odnosa između Srbije i Crne Gore.

- Da li će se stavovi zvaničnog Beograda odraziti na turizam, trgovinu, ekonomiju, saradnju u domenu kulture i slično – pitaće Pavićević. Amer Smailović (BS) pitaće Krivokapića šta Vlada namjerava da uradi u narednom periodu kako bi zaustavila porast broja nezaposlenih. - Crnogorska javnost svjedok je napada na vjerske objekte, počev od septembarskog nasrtaja na džamiju u Pljevljima, pa do najnovijeg napada na Cetinjski manastir i sveštenike u njemu. Da li su ove akcije dirigovane iz centara kojima je cilj da Crnu Goru drže kao duboko podijeljeno i polarizovano društvo ili se radi i o drugim motivima usmjerenim na podrivanje bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori – pitaće Momo Koprivica (Demokrate) premijera. Ovlašćeni predstavnici klubova poslanika postavljaće pitanja i ministru vanjskih poslova Đorđu Raduloviću, a tema će biti „Diplomatsko - konzularna mreža“. Poslanička pitanja u vezi sa određenom temom novi su institut definisan Poslovnikom Skupštine Crne Gore, od 28. decembra prošle godine, a čiji je cilj jačanje kontrolne uloga parlamenta. Predsjednici poslaničkih klubova SD, BS i SDP-Jednoglasno, Ivan Brajovlć, Ervin Ibrahimović i Raško Konjević u dopisu šefu parlamenta Aleksi Bečiću predložili su o kojoj temi će se raspravljati. - Saglasno članu 193a Poslovnika Skupštine Crne Gore, a imajući u vidu odluku poslanika DPS-a da ne učestvuju u radu plenuma, kao šefovi ostalih poslaničkih klubova parlamentarne opozicije predlažemo da na osmoj – posebnoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja u 2021. godini ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović odgovara na poslanička pitanja na temu: „Diplomatsko-konzularna mreža“ – naveli su u dopisu. I. K.

Glavni odbor Socijalističke narodne partije odlučio

Kongres SNP-a 31. jula PODGORICA - Na sjednici Glavnog odbora Socijalističke narodne partije odlučeno je da će se Deveti kongres partije održati 31. jula u Podgorici. - U susret Kongresu partije, formirane su radne grupe ko-

je će raditi na pripremi devetog kongresa, izmjenama i dopunama Statuta i inoviranja Programa partije koji će se prilagoditi savremenim tokovima i vremenu u kojem živimo - saopšteno je iz partije.

R. P.

Ekonomija

Utorak, 22. jun 2021.

Potvrđena presuda u korist stečajne uprave RTV Atlas PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Nevenke Popović, Marijane Pavićević i Rama Strikovića potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je utvrđeno da su ugovori između RTV Atlas i kompanije Duška Kneževića Atlas media grupe (AMG) o prodaji kompletne televizijske i radijske opreme za 7,8 hiljada eura bez pravnog dejstva prema stečajnoj masi. Tom presudom Privredni sud je obavezao AMG da u stečajnu masu vrati imovinsku korist stečenu na osnovu tih ugovora i plati 94,1 hiljadu eura koliko, prema procjeni vještaka, zaista vrijedi ta oprema.

SudSki troškovi

Ova kompanija će morati da plati i 12,3 hiljade eura sudskih troškova i još 1,5 hiljada eura bivšim radnicima televizije koji su bili umješači u sporu. Ovaj spor pokrenuo je stečajni upravnik RTV Atlas Zdravko Cicmil nakon što je prije četiri godine otvoren stečaj. Tražio je pobijanje pravnih radnji RTV Atlas, imajući u vidu da su ugovori o prodaji imovine sklopljeni mjesec i po prije stečaja. Tako je za 7,8 hiljada eura prodata radijska oprema sa predajnikom, kamere, rasvjeta, antene, linkovi i reportažna kola. U to vrijeme televizila je bila blokirana na preko 150 hiljada eura, a riječ je o povezanom licu imajući u vidu da je Atlas grupa osnivač i jedne i druge ugovorne strane. U tužbi je navedeno da postoji zakonska pretpostavka da je AMG bila nesavjesna prilikom zaključenja ugovora, jer je kao povezano lice morala znati za nesposobnost plaćanja RTV Atlas. S druge strane, iz AMG su ukazivali da su ugovori zaključeni prije stečaja i da nijesu mogli znati platežnu moć RTV Atlas, jer su se uzdali u javnu evidenciju Centralnog registra privrednih subjekata. Ukazali su da se pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika isključivo vezuje za okolnosti u kojima se on javlja kao dužnik, a ne povjerilac, što je slučaj u spornim ugovorima.

Atlas media grupa mora da plati 94,1 Operativna hiljadu eura dva od tri Iz MUP-a tvrde da njihovi piloti i avioni spremno dočekuju požarnu sezonu

Pričinjena šteta

Ipak, stavovi sudova su bili identični, pa je Apelacioni sud potvrdio da su povjerioci RTV Atlas oštećeni, jer je imovina prodata ispod tržišne cijene. - Vještaci elektro i mašinske struke su utvrdili da je stvarna vrijednost imovine koja je prodata tuženom po ugovoru od 17. januara 2017. godine u momentu zaključenja ugovora iznosila 11.315,67 eura, dok je po ugovoru od 1. februara 2017. godine stvarna vrijednost imovine u momentu zaključenja ugovora iznosila 82.802,30 eura. Stoga, imajući u vidu vrijednosni iznos kupoprodajne cijene 7.789,29 eura i iznosa tržišne vrijednosti od 94.117,97 eura jasno se zaključuje da je tuženi

Građanska inicijativa „21. maj“ optužuje Vladu za nestručnost

Crna Gora tone u ekonomsku krizu PODGORICA – Otkako je parlamentarna većina formirala novu Vladu, Crna Gora sve dublje tone u ekonomsku i socijalnu krizu, ocijenjeno je iz Građanske inicijative ,,21. maj“. - Raskošna nesposobnost nove vlasti dovela je do stope nezaposlenosti od preko 22 odsto i pada bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu od preko šest odsto. Istovremeno, pad stranih investicija i sve veća razočaranost stranih ulagača dodatno vuku našu zemlju u ekonomski ponor, dok su vladina očekivanja od turističke sezone pretenciozna i nerealna – saopšteno je iz GI ,,21. maj“. Smatraju da novoj vladi nedostaje dara za podsticanje preduzetničke ekonomije te da nije u stanju da donese budžet pola godine niti odmakne u evropskim integracijama. - Ova Vlada nije u stanju ni da pokrene projekte koji ne podliježu procedurama javnih na-

bavki ili prethodnom usvajanju budžeta, poput projekata koje direktno finansira Brisel, a realizuju se u skladu sa EU pravilima - navode iz Građanske inicijative. Kao primjer tome navode izgradnju Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju vrijednu osam miliona eura, za koju je projektna dokumentacija pripremljena prošle godine iz EU sredstava. Osim toga, navode da je zarobljeno više od deset miliona eura iz IPA fondova. - Dok privreda vapi za finansijskim sredstvima i društvo se socijalno urušava, takozvana ekspertska Vlada se davi u diletantizmu i dezorijentaciji navodi se u saopštenju. Iz Građanske inicijative ,,21. maj“ su kazali da u zapećku rastrojene državne politike ostaju i ,,milosrdne kombinacije“ koje Vlada očekuje od Brisela i isforsiranih evropskih banaka, u vezi servisiranja javnog duga. r. e.

zaključenjem istih ugovora umanjio stečajnu masu stečajnog dužnika i na taj način preduzetim radnjama umanjili stečajnu masu i tako pričinili štetu stečajnim povjeriocima – stoji u odluci. Sud je stava da je AMG znala da je RTV Atlas nesposobna za plaćanje te da je ukupan dug u martu 2017. bio 900 hiljada eura, imajući u vidu da je Meliha Ramusović, potpisnica ugovora u ime AMG kao v.d direktora istovremeno bila i članica odbora direktora RTV Atlas. U presudi se navodi i da povraćaj opreme nije bio ekonomski opravdan, jer je vještačenjem utvrđeno da dio opreme nedostaje, a da je dio neispravan i van upotrebe. Za-

Atlas Media grupa će morati da plati i 12,3 hiljade eura sudskih troškova i još 1,5 hiljada eura bivšim radnicima televizije koji su bili umješači u sporu

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspolaže sa tri aviona za gašenje požara tipa er traktor, do kojih su dva operativna, dok je jedan van upotrebe, saopšteno je Pobjedi iz tog Vladinog resora.

to je, kako se navodi, ispravno zaključio prvostepeni sud kada je obavezao tuženog da u stečajnu masu vrati novčanu protivrijednost, a ne samu opremu. Cicmil je u stečaju priznao 3,4 miliona eura potraživanja, od čega radnicima u prvom isplatnom redu 329,4 hiljade eura. Preostali dio njihovog potraživanja svrstao je u drugi red u kom je ukupno priznato 1,25 miliona. Radnicima se za doprinose koje nijesu uplaćivani od avgusta 2013. i neto zarade duguje oko 800 hiljada eura. Stečaj je tražila Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost zbog duga od 53,7 hiljada. M.Lk.

Iz MUP-a je poručeno da su avioni i piloti spremni za predstojeću požarnu sezonu. - U avio-helikopterskoj jedinici trenutno su angažovana tri pilota i svi su sa zasnovanim radnim odnosom na neodređeno vrijeme – kazali su iz MUP-a. Na pitanja Pobjede da li su protiv-požarni avioni i piloti spremni za predstojeću sezonu, kao i da li piloti u ovom trenutku imaju dovoljno sati leta, iz MUP-a je saopšteno da su dva aviona i tri pilota spremni za predstojeću sezonu. - Svi piloti imaju adekvatne kvalifikacije za ovu vrstu operacija i za vazduhoplove na kojima lete, u skladu sa zakonskim propisima. Trenaža i

,,er traktora“

obuke se sprovede u skladu sa internim aktima jedinice – poručeno je iz MUP-a. Predstavnici MUP-a nijesu precizirali da li piloti u ovom trenutku imaju dovoljno sati leta. Ugovor o kupovini dva aviona er traktora potpisan je u decembru 2008. godine sa predstavnicima španske kompanije Er traktor Jurop i isporučeni su 2009. za oko šest miliona eura. Potom je jedan završio u Skadarskom jezeru, pa je novi za 2,5 miliona eura sa PDV-om nabavljen 2015. godine, a treći 2018. za 2,35 miliona eura. Sredstva za kupovinu aviona obezbijedila je Vlada i opštine Budva i Podgorica. Iz MUP-a je tada saopšteno da se radi se o modernoj letilici, koja nosi 3,8 hiljada litara vode, a uzima je sa obližnjih vodenih površina, pa da, za razliku od kanadera koji se može koristiti samo u južnoj i srednjoj regiji, er traktor može da gasi vatru i na sjeveru Crne Gore. S.P.

Okupljanje radnika Rudnika boksita

Najavljuju proteste u Podgorici

Sa jučerašnjeg protesta

NIKŠIĆ – Bivši i sadašnji radnici Rudnika boksita će desetak dana čekati odgovore na dopise koje su uputili novoj vlasti, a u suprotnom će sa protestima početi u Podgorici – poručeno je sa njihovog okupljanja na prostoru nekadašnjeg sindikalnog placa u Nikšiću, piše agencija Mina. Njihov predstavnik Rašo Čivović je kazao da bi protesti mogli biti organizovani ispred Vlade, Privrednog suda ili Specijalnog tužilaštva, koji pet godina ne rješava njihov predmet o, kako tvrdi, nelegalnoj prodaji tog placa od 18,7 hiljada kvadrata

preko puta upravne zgrade Boksita. - Dok čekamo na adekvatno reagovanje SDT i istrajno insistiramo na sprovođenju prava, dešavaju se razne transakcije sa našim sindikalnim zemljištem, iako je taj predmet u fazi izviđaja, što je nedozvoljeno i nezabilježeno u sudskoj praksi - poručio je Čivović. On je kazao da bi neko mogao prevesti sindikalni plac na svoje ime, da je morao imati odluku nadležnih iz Rudnika, koja ne postoji, što je, kako je naveo, još jedan dokaz o zakulisnim igrama koje traju godinama.

Na razrješenje pitanja o spornoj prodaji placa boksitaši čekaju od 2017. godine, od kada je taj predmet u SDT, a na osnovu čije prodaje oko 260 rudara, koji tokom decenija rada nijesu riješili stambeno pitanje, potražuju novčane naknade i osporavaju njegovu prodaju. - Obratili smo se i novoj nikšićkoj vlasti oko dijela sindikalnog placa od 12 hiljada kvadrata koji je trebalo da pripadne opštini na ime oslobođenih komunalija za stambene zgrade za Rudnike boksita, čija gradnja nikada nije ni počela - rekao je Čivović i dodao da godinama pokušavaju da utvrde ko je i kako otuđio zemljište. Bivši rudar Vitomir Krulanović je kazao da traže isplatu sedam zarađenih plata za 250 rudara prije nego je uveden stečaj u novembru 2013. godine, uplatu doprinosa kao i otpremninu za 156 radnika. Jedan od 20 bivših radnika koji su prije dva mjeseca ostali bez posla, a radili su na površinskom kopu Štitovo Ivan Bošković naveo je da ih je poslodavac bez ikakvog upozorenja poslao na biro rada. -Porodice su ostale bez ikakve egzistencije i ne znamo šta da radimo. I jedan broj radnika na kopu Đurakov do je ostao bez posla. Pozivamo nadležne iz Vlade da nam pomognu u razrješenju situacije u koju smo dovedeni, ne našom krivicom zaključio je Bošković. r. e.

Ekonomija

Utorak, 22. jun 2021.

Održana vanredna sjednica Odbora Udruženja trgovaca Privredne komore

Selektivan rad nedjeljom pojačava nelojalnu konkurenciju PODGORICA - Vlasnici trgovačkih lanaca protive se najavljenim izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima bi se preduzetnicima i mikropreduzećima koji zapošljavaju do devet radnika dozvolilo da rade nedjeljom tokom sezone. Kako su poručili juče na vanrednoj sjednici ovog odbora, ovu odluku smatraju neustavnom i diskriminatorskom. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji se kasnije priključio sjednici, ocijenio je međutim da je revolt privrednika neopravdan jer su upravo oni predložili da se uvede neradna nedjelja 2019. godine. Takav stav privrednika ministar je ocijenio kao licemjeran.

KONKURENCIJA

- Ova odluka da se selektivno dozvoli rad preduzetnicima i mikropreduzećima dodatno pojačava nelojalnu konkurenciju unutar sektora trgovine, diskriminišući preduzeća i zaposlene - poručio je predsjednik odbora Jovan Lekić, dok je ministar Milatović oštro optužio ovo udruženje jer je, kako je kazao, upravo ono predložilo uvođenje neradne nedjelje 2019. godine. - I danas, dvije godine nakon toga, dolazimo u situaciju da isti ovaj odbor mene i ovu vladu

proziva za nešto. Mislim da je to sramno, licemjerno i zaista neprihvatljivo. Šta se promijenilo za dvije godine da danas imate drugačiju odluku i drugačije viđenje stvari. Jedino se promijenila Vlada - kazao je Milatović. Članovi Odbora su sa negodovanjem primili kvalifikacije koje je iznio ministar tvrdeći da se nijesu borili za model koji danas predlaže Vlada. Tvrde da su i tada predlagali da se omogući rad nedjelje tokom sezone. - Navedena prvobitna inicijativa definisanja neradne nedjelje bila je da se posebno uvaži značaj sezone i rad tržnih centara. Nemojte nam spočitavati uvođenje neradne nedjelje na ovaj način - odgovorio je Lekić ministru. On je u ime ovog odbora predložio druga rješenja, a to je da se dozvoli rad svim privrednim subjektima tokom sezone ili da se

dozvoli rad jedne smjene svim firmama i tržnim centrima. Milatović je naglasio da se odluke ovog tipa mogu donositi samo na nivou društvenog dijaloga i u okviru Socijalnog savjeta. - Ovakvu odluku ne donosi ministar sam, nego dobija instrukcije od Vlade. Ja sam vjerujući u temu okupio socijalne partnere i pokušao od ničega da napravim nešto - kazao je Milatović dodajući da proces još nije završen i da je ostalo da memorandum potpišu sve uključene strane.

hiljada manje uposlenih je ove u odnosu na 2020. godinu-rekao je Antonijević

SUKOB MINISTRA I PRIVREDNIKA: Sa jučerašnje sjednice

Članovi Odbora su sa negodovanjem primili kvalifikacije koje je iznio ministar Milatović tvrdeći da se nijesu borili za model koji danas predlaže Vlada. Tvrde da su i tada predlagali da se omogući rad nedjeljom tokom sezone

Boban Mikavica ispred Unije poslodavaca rekao je da treba da se razgovara u duhu interesa i da se sve sagleda u većem kontekstu. Rekao je da je njihovo zalaganje rezultiralo nizom pojavljivanja u medijima i okruglim stolovima gdje su uvijek nailazili na zatvorena vrata. - Ako želimo dobro trgovini, moramo nešto promijeniti. Od svih naših stavova ostala je mogućnost da se rad nedjeljom dozvoli mikropreduzećima i preduzetnicima - kazao je Mikavica. On smatra da Unija treba da povuče inicijativu spornog člana. - Preduzetnici i mikropreduzeća treba da rade nedjeljom i ništa dalje. Željeli smo da se sagledaju efekti tog rješenja i da se nakon tog perioda uđe u razradu plana na koji bi se način mogao dozvoliti rad nedjeljom -

Bokan: Treba naći kompromis, stopirati izmjene zakona Video linkom uključio se direktor Volija Dragan Bokan koji je istakao da ovaj zakon koji se priprema ignoriše velike firme, a daje šansu malim preduzećima. - Smatram da treba da se nađe kompromis. Kada je u pitanju donošenje zakona o neradnoj nedjelji i dalje se ne zna ko je inicirao taj

zakon i stao iza njega - rekao je Bokan. Predložio je da se na deset do 15 dana stopira donošenje ovog zakona. - Ovakvo brzo donošenje odluke, ne konsultujući se sa velikim lancima u Crnoj Gori, mislim da nije dobronamjerno - rekao je Bokan.

Sastanak EPCG i predstavnika Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ i Hidroinženjeringa

Završetak idejnog projekta HE Komarnica u novembru PODGORICA - Idejni projekat buduće hidroelektrane (HE) Komarnica trebalo bi da bude završen u novembru, čime će se stvoriti uslovi za početak izgradnje tog hidroenergetskog objekta, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). - Na redovnom sastanku rukovodstva EPCG sa predstavnicima projektanata - Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ i beogradske kompanije Hidroinženjering saopšteno je da se izrada projektne dokumentacije realizuje po ugovoru o zajedničkom finansiranju realizacije pripremnih radova za taj projekat, koji su EPCG i Elektroprivreda Srbije zaključile još 1992. godine – navodi se u saopštenju. Tim ugovorom je definisano da

Sa sastanka

učešće u troškovima bude u odnosu 51 odsto EPCG, 49 odsto EPS. Sastanku su ispred EPCG prisustvovali predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović, izvršni direktor Nikola Rovča-

nin i izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering Ivan Mrvaljević sa saradnicima. Iz EPCG su podsjetili da projekat buduće HE Komarnica podrazumijeva izgradnju čeone elektrane u kanjonu srednjeg

toka rijeke Komarnice, na profilu Lonci, instalisane snage 172 megavata (MW) sa lučnobetonskom branom visine 171 metar i kotom normalnog uspora 811 metara nadmorske visine. Na sastanku, kako je navedeno, razgovaralo se i o budućem optimalnom načinu upravljanja HE Komarnica uz sinhronizovan rad sa nizvodnim kaskadama - postojećom HE Piva i budućom HE Kruševo. - Očekivana godišnja proizvodnja HE Komarnica iznosi i do 213 gigavat sati (GWh) električne energije, a biće ispoštovani svi standardi u oblasti zaštite životne sredine bez remećenja prirodnog režima voda i bez negativnih uticaja koji bi ugrožavali prirodni ambijent i korišćenje kanjona Nevidio - zaključuje se u saopštenju. Nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja je prošle godine EPCG izdalo urbanističkotehničke uslove za građenje HE Komarnica. S. P.

dodao je Mikavica. Inicirali su niz razgovora i sa sindikatima gdje su otvorili mogućnost razgovora na ovu temu. Njihovi apeli su, kaže, da je neophodan oporavak svih preduzeća i da je to ne samo ekonomsko već i pitanje patriotizma. Kazao je i da nijesu odustali od ustavne inicijative. - Odluke koje danas donosimo tiču se javnog mnjenja. Memorandum još nije potpisan, on čeka potvrdu odbora sindikalnih organizacija tako i Upravnog odbora Unije poslodavaca zaključio je on.

TREBA RADITI

Zoran Bulatović, suvlasnik kompanije Donator, saglasan je da ne treba praviti diskriminaciju. - Ono što je meni fenomen je što mi pričamo o stvari koja je prilično apsurdna. Potrošeni su dani rasprave oko nečega što je očigledno. Po meni, najperspektivniji i nazdraviji dio društva je privreda i ona je bila korak ispred podjela, korak ispred svih dešavanja a očigledno je i ona ušla u administrativne zavrzlame. Mi raspravljamo da li treba da se radi ili ne radi, u državi gdje imamo gladne ljude, mi pričamo da li treba da se radi - kazao je on. Ističe da treba da radimo, a ne da pričamo samo o tome koliko dr-

žava kredita duguje. Konstatovao je da svaki pad od tri do pet odsto privredne aktivnosti vodi u propast. Podsjetio je da mi danas trošimo akumulirani novac i novac od kredita. Vladimir Miličković iz Okova rekao je da su predstavnici privrede imali dobar plan da omoguće zaposlenima da koriste neradnu nedjelju ne bi li zadovoljili svoje lične potrebe. Međutim, iz nekog konteksta neustavnosti sa ovim novim izmjenama ulazimo u novu vrstu sistemske neustavnosti. - Umjesto da ispravimo ono što je bilo neustavno novim prijedlogom ulazimo u još veću neustavnost - poručio je Miličković. Ivan Antonijević, pomoćnik izvršnog direktora Merkator CG rekao je da smo svi svjesni da smo ekonomija koja je zavisna od turističke sezone koja je pred negativnim uticajem pandemije. - Imamo preko 45 hiljada ljudi manje zaposlenih u odnosu na 2020. Pandemija je jako loše uticala na ekonomiju. Nijesam siguran koliko možemo da dozvolimo, a tu mislim na privredu, da određeni broj turista ne potroši sav onaj novac koji je planirao tokom boravka u našoj zemlji. U toku turističke sezone je bitno da svi radimo i izvučemo što više novca od tih turista koji dolaze u našu državu - kazao je Karadžić. N.K.

Domaće tržište naftnih derivata

Benzin skuplji dva, a dizel tri centa PODGORICA - Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su skuplje dva do tri centa, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Eurosuper 95 i 98 poskupio je po dva centa i u narednih 15 dana će koštati 1,33 eura, odnosno 1,37 eura. Eurodizel je poskupio tri centa na 1,19 eura, a lož ulje dva centa na 1,16 eura. Posljednje promjene goriva bile su 8. juna, kada su eurosuper 98, eurodizel i lož ulje poskupili po jedan cent. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 5. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 6. jula. Član predsjedništva i šef medijskog tima SDP Mirko Sta-

nić poručio je da je najnovije povećanje cijena goriva još jedan udar na standard građana. -Ukoliko pogledamo cijene goriva u regionu i drugim evropskim zemljama, primijetićemo da su u Crnoj Gori među najvećima, pogotovo kada uzmemo u obzir visinu prosječne zarade koja stagnira već nekoliko godina - naveo je Stanić u saopštenju. On je rekao da će osmo povećanje cijena goriva u veoma kratkom periodu dovesti do daljeg rasta cijena robe i usluga i značajno smanjiti kupovnu moć građana. -Nažalost i nova vlast je nastavila sa akciznom politikom svojih prethodnika, koja podrazumijeva da se svaki neuspjeh Vlade u vođenju ekonomske politike nadomještava dodatnim zavlačenjem ruke u džep građana, kroz visoke akcize i poreze - kazao je E. R. Stanić.

Društvo

Utorak, 22. jun 2021.

Liberalna partija iskazala punu podršku feminističkoj grupi

Bogougodnice pokazale svima što je građanska hrabrost s.vAsILJEvIĆ

PODGORICA - Liberalna partija iskazala je punu podršku feminističkoj grupi ,,Bogougodnice“, kako kažu iz ove stranke, udruženju hrabrih žena koje su pokazale svima što znači građanska hrabrost i kako se bori za vrijednosti slobodnog društva. - Na žalost, njihovi mirni performansi naišli su na nasilnu i agresivnu reakciju ekstremističkih grupa i pojedinaca, bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koji očigledno ne mogu da podnesu različitost i drugačije mišljenje, naročito kada ga iznose i brane snažne i samosvjesne žene. Zato liberali snažno osuđuju takve napade na ovu grupu i pozivamo nadležne da hitno i oštro sankcionišu takve pojave i po-

Sa protesta Bogougodnica ispred Hrama

Obaveza preuzeta prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama po Pariskom sporazumu

kažu da takve prijetnje nijesu poželjne i nema im mjesta u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju LP-a. „Bogougodnice“ su proteklog petka protestovale na trotoaru ispred platoa Sabornog hrama u Podgorici zbog premijere dokumentarnog filma Borisa Malagurskog „Crna Gora, podeljena zemlja“, i odluke SPC da dozvoli da se „u pravoslavnim hramovima širi nacionalistička propaganda i mržnja prema Crnogorcima“. Svo vrijeme trajanja performansa uz ograđeni plato Hrama, grupa žena „Bogougodnice“ trpjela je brojne uvrede pristalica SPC. U trenutku kada su se primakle zaštitnoj ogradi ispred Hrama kako bi izvele najavljeni performans, počelo je zali-

jetanje ka ogradi, psovke, prijetnje, teške uvrede i polivanje vodom, uz obrazloženje da ih one provociraju svojim nastupom. Nazivali su ih pogrdnim riječima i poručili im: „Nije Vam ovo Cetinje“. Čuli su se brojni povici, među kojima i „Tu ste došle, bule“, a situacija je kulminirala kada je predstavnica ,,Bogougodnica“ Maja Miličković poručila da „žene Crne Gore jasno poručuju da SPC treba istinske vjernike, a ne licemjere, nasilnike, srebroljupce, nacionaliste, karijeriste i ženomrsce“. Nosile su transparente sa porukama: „Adamovog rebra crkvi više treba“, „Pravoslavlju treba ozdravljenje“, „Crnoj Gori treba ljubav i pomirenje“... D. M.

Skupština Crne Gore objavila javni poziv

Crna Gora će smanjiti Raspisan konkurs emisiju štetnih gasova za nove članove za 35 odsto do 2030. Tužilačkog savjeta

Ispuniće obavezu po Pariskom sporazumu

PODGORICA – Crna Gora će do 2030. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 35 odsto u odnosu na nivo emisija iz 1990. godine koja se smatra referentnom, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i UNDP-a. U zajedničkom saopštenju navodi se da je Vlada Crne Gore početkom juna usvojila Izvještaj za pripremu ažuriranog nacionalnog utvrđenog doprinosa (NDC) iz prethodne godine NDC je obaveza preuzeta prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama po Pariskom

sporazumu, i predstavlja političko obavezivanje da se emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje do 35 odsto do 2030. godine. Sadrži informacije o nacionalnim okolnostima, procesu planiranja, pretpostavkama i metodološkim pristupima za koje postoje realistične prilike da budu implementirane. U saopštenju se navodi da je NDC koji je Crna Gora izradila pravedan i ambiciozan jer ima za cilj da obezbijedi dodatno smanjenje nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte, a da istovremeno zadovolji potrebe zemlje za ekonomskim razvojem, omogućavajući na taj način

izvodljivo kretanje u pravcu dugoročne dekarbonizacije. - Oporavak ekonomije Crne Gore i prilagođavanje postpandemijskom periodu podrazumijeva strukturne reforme, inovativne modele poslovanja i investicije za čiju će održivost važan preduslov biti smanjenje emisije GHG – kaže se u saopštenju. Vlada Crne Gore je u procesu ažuriranja svog nacionalno utvrđenog doprinosa imala podršku Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, dok se ta organizacija, u okviru svog „klimatskog obećanja“ obavezala da će pomoći Crnoj Gori da revidira NDC. Navodi se da je najveći broj predloženih mjera odnosi se na sektore energetike, zatim industrije i otpada. Ciljne vrijednosti NDC-ja predložene u ovom izvještaju baziraju se na već postojećim mjerama, za koje postoje realistične procjene u pogledu implementacije. Preporučuje se da Crna Gora elaborira strategiju dugoročnog nisko-karbonskog razvoja i da analizira kako i kada se klimatska neutralnost može postići. D. M.

Kandidati za čelnog čovjeka Javnog servisa, rok za prijavu 30 dana

Raspisan konkurs za generalnog direktora RTCG

PODGORICA – Konkurs za izbor generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore raspisan je juče i biće otvoren 30 dana od dana objavljivanja na sajtu Zavoda za zapošljavanje. Savjet Javnog servisa u prošli četvrtak je donio odluku o raspisivanju konkursa, koji je

Zavod oglasio u petak. Za poziciju generalnog direktora potrebno je radno iskustvo od najmanje deset godina (120 mjeseci), kao i najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja. Kandidat mora imati i crnogorsko državljanstvo, te uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi

krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, a koje nije starije od šest mjeseci. Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova konkursa se dostavljaju poštom ili lično, u zatvorenoj koverti. K. J.

Sjednica Tužilačkog savjeta

PODGORICA - Skupština Crne Gore raspisala je juče konkurse za izbor pet članova Tužilačkog savjeta (TS) iz reda uglednih pravnika, s tim što prema odredbama novog Zakona o Državnom tužilaštvu jednog člana treba da predlože nevladine organizacije. Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu, promijenjena je struktura TS-a koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i ,,uglednih pravnika“ i jednog predstavnika Ministarstva pravde. Izmjene zakona predviđaju i da se većina sastava Tužilačkog savjeta - pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde - biraju prostom većinom u Skupštini, te da njihovim izborom prijevremeno prestaju mandati aktuelnim članovima TS-a, što je jedno od rješenja koje je kritikovala i Venecijanska komisija. Konkurs za četiri člana Tužilačkog savjeta, ugledna

pravnika, biće otvoren deset dana a kandidati/kandidatkinje moraju da imaju najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, uživaju lični i profesionalni ugled i nijesu osuđivani za krivična djela koja čine državne tužioce nedostojnim za obavljanje tužilačke funkcije u skladu sa ovim zakonom. Prema Zakonu, iz redova uglednih pravnika ne može bit izabrano za članstvo u Tužilačkom savjetu lice koje je bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i Predsjednika Crne Gore ili lica kojeg bira, imenuje ili postavlja Skupština, Predsjednik Crne Gore ili Vlada, u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena. Takođe, član ili funkcioner političkih partija (predsjednici, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora), ili lice koje je bilo neposredno bi-

rano na izborima ili obavljalo funkciju člana Vlade, poslanika ili odbornika u posljednjih pet godina, ili osoba koja je obavljala tužilačku funkciju u posljednjih osam godina, ne mogu biti birani u članstvo TS-a. Konkurs za jednog člana TS-a kojeg predlažu nevladine organizacije otvoren je 30 dana, važe isti uslovi s tim što organizacije koje predlažu kandidata moraju da su registrovane najmanje tri godine, da u osnivačkom aktu i statutu imaju kao osnovne ciljeve i djelatnosti pitanja iz oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i da se u prethodne tri godine kontinuirano bave tim pitanjima. Takođe, NVO bi morala da je u prethodne tri godine, prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za člana TS, realizovala projekte u oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. D. M.

Društvo

Utorak, 22. jun 2021.

Rezultati u borbi protiv korona virusa predstavljeni diplomatskom koru

Otkriveno 17 novih slučajeva korone

Borovinić-Bojović: Od jula Nema preminulih, aktivno možemo biti na zelenoj listi 298 slučajeva u Crnoj Gori

PODGORICA – Ukoliko Crna Gora i u narednom periodu bude nastavila da održava dosadašnji rezultat u borbi protiv epidemije korona virusa, u Ministarstvu zdravlja se nadaju da bismo kada Evropska unija bude početkom jula ažurirala zelenu listu mogli da postanemo dio nje.

To bi za naše građane, kako je saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić -Bojović, značilo da bi poslije otprilike godinu, mogli da putuju bez ograničenja uz, naravno, poštovanje eventualnih posebnih uslova svake države članice. Ona je naglasila da naša zemlja od nedjelje ispunjava uslove Evropskog centra za prevenciju bolesti (ECDC). Institut za javno zdravlje, prema njenim riječima, svakog dana prijavljuje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji broj novootkrivenih slučajeva korona virusa, broj preminulih i broj testiranih. - Takođe, IJZ svakog utorka, kroz Evropski sistem za nadzor (TESSy), prijavljuje broj datih vakcina po starosnim grupama i opštinama. Na osnovu svih ovih podataka, Evropska unija odlučuje o tome koja će se država naći na zelenoj listi. Evropski centar za prevenciju bolesti propisuje da je nužno da je četrnaestodnevna kumulativna stopa na 100 hiljada

PODGORICA - Crnoj Gori nije prijavljen nijedan smrtni slučaj u prethodnih 24 sata, dok je broj novozaraženih 17 od 914 uzetih uzoraka.

Prijavljen je oporavak kod 22 pacijenta. Najviše oboljelih je u Podgorici 8, Bijelom Polju tri, Baru dva, Budvi, Tivtu, Pet-

NAJMANJE OBOLJELIH

Borovinić-Bojović je juče diplomatskom koru, na prezentaciji rezultata koje je Crna Gora ostvarila u proteklih pola godine u borbi protiv kovida-19 saopštila da su u našoj zemlji trenutno aktivna 303 slučaja korona virusa, hospitalizovano 49 osoba, a u četiri crnogorske opštine – na Cetinju, u Kolašinu, Mojkovcu i Šavniku 14-dnevna kumulativna incidenija na 100 hiljada stanovnika je nula.

Crna Gora, kako je saopšteno, procentualno je vakcinisala veći dio svog stanovništva u odnosu na Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo što se tiče zemalja regiona, a Bugarske što se tiče zemalja EU.

VLADA URADILA SVE

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je naglasio da je Vlada uradila najbolje što je mogla po pitanju stabilizacije epidemiološke situacije, procesa vakcinacije, pokretanja nove avio-kompanije i politike otvaranja granica, što je dobra osnova za predstojeću turističku sezonu. -Brojevi koje sada imamo idu u pravcu ostvarivanja prognoza za ovu sezonu, a to je 65 odsto nivoa sezone 2019. godine - rekao je Milatović prilikom prezentacije predstavnicima diplomatskog kora. Sl. R.

Podaci Zavoda za zapošljavanje

U doba korone zvanično bilo 10.000 otkaza

PODGORICA – U Crnoj Gori je, od početka aprila prošle godine do kraja istog mjeseca ove godine, bez posla ostalo oko deset hiljada radnika, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje iz mjesečnih biltena. Najveći broj prestanka radnih odnosa, od ukupno 10.440, odnosi se na istek ugovora o radu na određeno vrijeme, a takvih slučajeva zabilježeno je 8.510. To je 81 odsto od ukupnog broja razloga za prestanak radnog odnosa, kojih zvanično ima 13. Iz ZZZ je objašnjeno da se te brojke odnose na one koji se nakon prestanka radnog odnosa po nekom od navedenih razloga jave na njihovu evidenciju i u prijavnom listiću navedu te podatke. Kako kažu, većina to i uradi zbog dobijanja naknade za nezaposlene ili pomoći koje su preko ZZZ dijeljene u sklopu ekonomskih mjera protiv krize izazvane pandemijom. Takođe, moguće je da je ukupan broj gubitka radnih mjesta i manji od ovog, jer je, s obzirom na glavni razlog raskida isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, jedna osoba mogla imati više raskida mjesečnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Podaci odudaraju od onih koji se dobiju upoređivanjem ukupnog broj nezaposlenih na evidenciji ZZZ, kojih je na kraju marta prošle godine bilo



Zbog stečaja, likvidacije ili drugog prestanka rada poslodavca, došlo je do prekida radnog odnosa u 481 slučaju, što je 4,6 odsto od ukupnog broja svih razloga

35.500, a na kraju aprila ove 56.400. Rast broja nezaposlenih je duplo veći od broja onih koji su u istom periodu zvanično dobili otkaz ili im je raskinut radni odnos. Ta razlika je nastala jer su se u međuvremenu na evidenciju Biroa rada prijavljivali i oni koji su radili u sivoj zoni, pa su ostali bez posla, kao i oni koji imaju neke druge prihode ili ih neko izdržava, ali su se prijavili Zavodu kako bi dobili naknadu ili pomoć koja je dijeljena u proteklih godinu. Drugi najbrojniji razlog za prekid radnog odnosa bilo je zaključivanje sporazuma između poslodavca i radnika o njegovom prestanku, a takvih slučajeva od početka aprila prošle godine do kraja aprila ove bilo je 541. To je 5,1 odsto od ukupnog broja svih razloga za prestanak radnog odnosa. Zbog stečaja, likvidacije ili drugog prestanka rada poslodavca, došlo je do prekida radnog

oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 298 navedeno je u saopštenju IJZ-a. U Podgorici je trenutno 104 aktivna slučaja, Pljevlja imaju 50, Bar 27, Rožaje 17, Budva 15, Bijelo Polje 14, Tivat 11, Andrijevica devet, Nikšić devet, Berane, Danilovgrad i Herceg Novi sedam, Plav četiri, Tuzi tri, Ulcinj tri,

Održan radni sastanak MUP-a i UNHCR-a sa medijima povodo

Moguća slobodnija putovanja od početka jula za građane Crne Gore

stanovnika ispod 75, i da je procenat novopozitivnih na testiranju ispod jedan odsto ili da je četrnaestodnevna kumulativna stopa na 100 hiljada stanovnika ispod 50, i da je procenat novopozitivnih na testiranju ispod četiri odsto – kazala je ona, dodajući da je ta vrijednost u našoj zemlji prvi put od septembra 2020.

njici i Pljevljima po jedan. Od jučerašnjeg presjeka Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovid-19 infekcijom. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.605. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj

odnosa u 481 slučaju, što je 4,6 odsto od ukupnog broja svih razloga. Većina tih prijava prestanka radnog odnosa desila se krajem marta i u aprilu ove godine, kada je u stečaj otišao Montenegro erlajnz, koja je i jedina veća kompanija u periodu krize koja je na takav način okončala poslovanje. To pokazuje i ne samo da je mali broj poslodavaca okončao rad u periodu krize, već da im je najjednostavniji način za smanjenje troškova bilo da sačekaju da njihovim radnicima istekne ugovor o radu na određeno, što se najčešće odnosi na period od jednog do tri mjeseca. Za drugih oko 900 prestanaka radnog odnosa navedeni su neki od preostalih deset razloga sa liste, kao što su izrečena mjera prestanka radnog odnosa zbog povrede radnih dužnosti i obaveza, neopravdan izostanak sa posla ili jednostran raskid ugovora od strane zaposlenog. Najviše prestanaka radnog odnosa bilo je u julu prošle godine, 1.400, od čega je istek ugovora o radu na određeno bio razlog u 1.240 slučajeva, 49 radnih odnosa je prekinuto sporazumom, a 19 zbog stečaja, likvidacije ili drugog prestanka rada poslodavca. U julu 2019. bilo je svega 285 prekida radnog odnosa, od čega je za 233 razlog bio istek rada na određeno vrijeme. N. K.

Preduslov ka evropskim integracijama je upravljanje migracijama PODGORICA – Pitanje izbjeglica je vanvremensko, vanteritorijalno, ljudsko pitanje i na njemu se mora intenzivno raditi kako bi se eventualno svakom prilivu izbjeglica odgovorilo na pravi način - kazao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović. Juče je održan radni sastanak MUP-a i UNHCR-a sa medijima povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Ove godine, u fokusu Svjetskog dana izbjeglica bila je moć inkluzije lica koja su konfliktima i progonom primorana da napuste svoje domove - inkluzija u zdravstvene sisteme, sport i integraciju.

PRINCIPI

- Na ovaj dan Crna Gora je politikom otvorenih vrata pokazala svoj odnos prema izbjeglicama kada je 90-ih godina prošlog vijeka postala dom za brojna raseljena lica iz regiona. Ministarstvo unutrašnjih poslova temelji se na nekoliko ključnih principa među kojima se posebno ističe poštovanje ljudskih prava i sloboda - kazao je Sekulović dodajući da ,,bez obzira na socijalni, pravni i socijalni status svaki čovjek zaslužuje da bude tretiran sa dignitetom i uz poštovanje njegovih ljudskih prava“. - Jedan od ključnih preduslova za put Crne Gore ka evropskim integracijama je upravo upravljanje migracijama. Ovogodišnji Dan izbjeglica posvećen je zdravlju, a MUP je postupao prema uputstvima Ministarstva zdravlja. Stranci su se smještali u karantine. Pristup informacijama bio je obezbijeđen na flaje-

POLITIKA OTVORENIH VRATA: Sa jučerašnjeg radnog sastanka

rima na čak šest jezika. Tokom pandemije službenici Direkcije za prihvat stranaca su strancima pružali svaku vrstu pomoći. Pokazali smo fleksibilnost što je pohvalno i govori o našoj spremnosti da se sa ovim nosimo - kazao je Sekulović. Istakao je i zahvalio se UNHCR-u što su više puta tokom pandemije donirali zaštitinu opremu. Šef kancelarije UNCHR-a u Cr-



noj Gori Žan Iv Bušardi je kazao je da je ovo važna sedmica obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. - Uprkos pandemiji, broj ljudi koji bježe od rata i nasilja 2020. popeo se na preko 82 miliona. Ovo znači da je danas jedan odsto ukupnog broja stanovnika raseljeno. Prošle godine više od dvije trećine ljudi koji su napustili domove došli su iz pet zemalja u kojima se trenutno vode

U UNHCR-u želimo da pohvalimo Crnu Goru na ostvarenim rezultatima - kazao je Bušardi i istakao kako od 90-ih godina podržavaju Crnu Goru i njenu politiku otvorenih vrata

Društvo

Utorak, 22. jun 2021.

Filip Vukmirović, direktor Centra za patologiju, najavio otvaranje savremene laboratorije PODGORICA - Klinički centar uskoro će otvoriti savremenu laboratoriju u sklopu Centra za patologiju, u kojoj će osim PCR analiza, raditi i utvrđivanje mutacija unutar tumora, skrining program ranog otkrivanja karcinoma grlića materice, analize cistične fibroze, analize na virus HIV-a, na seksualno prenosive bolesti, PAPA testove...

Oporavljeno 22 pacijenta

Žabljak tri, Gusinje, Kotor, Petnjica po dva, Cetinje i Plužine jedan. Od početka epidemijskih deša-

vanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.092. R. D.

om obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica

Rajnke: Izbjeglice osnažiti i povratiti im dostojanstvo Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je kazala da je Vlada Crne Gore dosta uradila da pomogne izbjeglicama. - Zajedno se oporavljamo, učimo i napredujemo, to je poruka uključenosti. Pandemija nas je potresla ali je pokazala da postajemo jači u svrsi i opredijeljenosti kada radimo zajedno. Zajedno možemo pomoći da se izbjeglice osnaže i povrate dostojanstvo. Ponosna sam na dugu tradiciju svoje zemlje da podrži ovu kategoriju ljudi - rekla je Rajnke. Izbjeglice, ističe, mogu da na smislen način doprinesu svim aspektima društva. - U Ambasadi i dalje pružamo pomoć izbjeglicama. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji su iza nas, a mnogi se i danas suočavaju sa teškoćama. Izbjeglice u Crnoj Gori nijesu stvar prošlosti. Crnoj Gori treba izraziti pohvale što je pružila utočiste izbjeglicama 90-ih godina - ističe Rajnke.

Uprkos pandemiji broj ljudi koji bježe od rata i nasilja 2020. popeo se na preko 82 miliona. Ovo znači da je danas jedan odsto ukupnog broja stanovnika raseljeno - kazao je Bušardi dodaje, postala veliko opterećenje na krizu u kojoj se izbjeglice već nalaze. Rekao je da je integracija ključni aspekt grada te da su izbjeglice ljudi kao i svi drugi. Veliki broj izbjeglica, ističe, koristi svaku priliku da doprinese zemljama koje su im pružile pomoć. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg je naglasio da svi treba da imamo na umu da je 80 miliona ljudi prinuđeno da napusti domove protiv svoje volje. - Za mnoge od njih Crna Gora je postala, ako ništa, tranzitna ruta i nada za budućnost. Moramo imati solidarnost i saosjećanje za one koji su raseljeni iz svojih domova. Niko nije izbjeglica zato što je izabrao da to bude. Briga za izbjeglice odgovornost je za sve nas. I dalje ima puno onih koji su izostavljeni, kada pojedinac izgubi sve, bezbjedno mjesto za život je prvi korak ka oporavku - rekao je on. ratovi. Ova kretanja utiču i na region Zapadnog Balkana i Crnu Goru. Danas se podsjećamo teške situacije ljudi koji su morali svoje domove da napuste zbog rata. Ovaj dan pripada svakom čovjeku koji traži azil u Crnoj Gori ali i svijetu - kazao je on. Iako je mala zemlja, Crna Gora je, kazao je Bušardi, pokazala dobrodušnost kada je u pitanju prijem izbjeglica. - U UNHCR-u želimo da pohvalimo Crnu Goru na ostvarenim rezultatima - kazao je on i istakao kako od 90-ih godina podržavaju Crnu Goru i njenu politiku otvorenih vrata. Pandemija korona virusa je,

INICIJATIVE

Kako je rekao, svakog dana uviđamo da samo zajedničkim radom možemo pobijediti pandemiju korona virusa. - Drago mi je što su u Crnoj Gori prihvaćene inicijative za pravilan i jednak tretman izbjeglica. Moj prvi susret sa regionom je bio 90-ih kada je Crna Gora pokazala veliku solidarnost primajući hiljade ljudi izbjeglih sa Kosova - dodaje Lundberg. Istakao je kako je podrška međunarodne zajednice nezamjenjiva kako bismo postigli sve ciljeve. Zaključio je da čitava porodica UN stoji na raspolaganju Vladi. N. K.

Rano utvrđivanje raka i mutacija

Crna Gora raspolaže savremenom terapijom za onkološke pacijente, ali je za primjenu te terapije potrebno utvrditi mutacioni status tumora. Ovo se prvenstveno odnosi na tumore pluća, tumore debelog crijeva, melanom i limfom. Puštanjem u rad ove laboratorije mi ćemo biti u mogućnosti da Direktor tog centra Filip Vu- za relativno kratko vrijeme odradimo i ove analize i omogućimo našim kmirović je kazao da je labora- onkolozima adekvatnu primjenu terapije – rekao je Vukmirović torija opremljena dijelom kapitalne opreme, te da se manji dio očekuje u narednih deset dana. -Klinički centar je u potpunosti opremio prostor, a kadar je na intenzivnoj obuci koja će biti završena samom instalacijom i puštanjem u rad i opreme. Od kapitalne opreme izdvojio bih dva aparata, to je KingFisher Flex koji služi za pripremu i izdvajanje nukleinskih kisjelina i proteina koji radi na principu magnetne izolacije. On je u mogućnosti da vrši razdvajanje različitih ćelija, recimo tumorskih od normalnih ćelija – kazao je on. Drugi aparat, prema njegovim riječima, je QuantStudio 5, koji je Real Time PCR analizator, analizira prethodno pribavljene DNK ili RNK na aparatu koji je prethodno pomenut. - Laboratorija je prvenstveno namijenjena ili će prvi korak u radu laboratorije biti analiza na SARS-COV2, odnosno ko-

Filip Vukmirović

rona virus, PCR analiza, koja će nam omogućiti da za sve naše pacijente iz Kliničkog centra tu analizu sada uradimo kod nas. Sem ovog virusa, tu je i mogućnost odrađivanja analize na virus HIV-a, citomegalo virus, herpes simpleks virus, Epštain-Barov virus, zatim analiza na seksualno prenosi-

ve bolesti kao što je: hlamidija, uroplazma, HPV virus – veliki broj tipova HPV virusa moći ćemo da radimo u laboratoriji i na taj način ćemo se još dodatno pored PAPA testova uključiti i u skrining program ranog otkrivanja karcinoma grlića materice – naveo je Vukmirović.

HG „Budvanska rivijera“

Specijalni uslovi ljetovanja za zdravstvene radnike

Slovenska plaža

PODGORICA - Cijeneći izuzetne napore zaposlenih u zdravstvu za uspješno odgovaranje na svakodnevne izazove u borbi za očuvanje zdravlja i života građana Crne Gore, posebno u teškim vremenima pandemije virusa kovid-19, Hotelska grupa ,,Budvanska rivijera“ pripremila je posebne uslove ljetovanja za zdravstvene

radnike Crne Gore u Turističkom naselju ,,Slovenska plaža“ u Budvi, saopšteno je iz te hotelske grupe. Kako navode, zdravstvenim radnicima biće na raspolaganju sedmodnevni paket aranžmani po cijeni nižoj 40 odsto od standardne, a uključiće i boravke za porodice. - U ponudi su paketi po cijeni

od 490 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona (doručak i večera) za dvije odrasle osobe i dvoje djece uzrasta do 12 godina uz mogućnost boravka i trećeg djeteta uzrasta do pet godina, kao i paketi po cijeni od 400 eura za sedam noćenja na bazi polupansiona za dvije odrasle osobe. Svi zaposleni u zdravstvenim institucijama mogu is-

Sem ovoga, kako je dodao, moguće je raditi i analize na tazličite genske bolesti kao što je cistična fibroza, kao što su različite forme trombofilija, moguće utvrđivanje mikro delecije hromozoma Y kod muškog steriliteta i jedan široki dijapazon koji je nama posebno interesantan, a odnosi se na utvrđivanje mutacija unutar tumora. - Ovo je izuzetno značajno za onkološke pacijente jer Crna Gora raspolaže veoma savremenom terapijom onkoloških pacijenata, ali je za primjenu te terapije potrebno utvrditi mutacioni status tumora. Ovo se prvenstveno odnosi na tumore pluća, tumore debelog crijeva, melanom i limfom. Znači, uvođenjem i puštanjem u rad ove laboratorije mi ćemo biti u mogućnosti da za kratko vrijeme odradimo i ove analize i omogućimo onkolozima adekvatnu primjenu terapije – rekao je Sl.R. Vukmirović. koristiti ponuđene paket aranžmane do 31. avgusta, a omogućeno im je plaćanje u šest jednakih mjesečnih rata navodi se u saopštenju HG ,,Budvanska rivijera“. Najavljuju da će Hotelska grupa ,,Budvanska rivijera“ potpisati Ugovor o saradnji sa Sindikatom zdravstva Crne Gore, i na ovaj način još jednom odati priznanje ljekarima i medicinskom osoblju na svemu što je urađeno u prethodnom periodu u borbi sa pandemijom virusa kovid-19. - Došlo je vrijeme za zasluženi odmor, pa vjerujemo da će zdravstveni radnici iskoristiti izuzetne uslove za ljetovanje u Turističkom naselju „Slovenska plaža“ jer su među prvima na koje smo mislili kada smo na nivou grupacije kreirali kampanju „Odmor koji ste zaslužili - saopšteno je iz Hotelske grupe „Budvanska rivijera“. TN ,,Slovenska plaža“ će svakako biti odličan izbor, s obzirom na njenu prostranost, prirodno zelenilo i raznovrsne sadržaje gdje svako bez problema može pronaći svoj kutak za uživanje i opuštanje, ali i za aktivan odmor. Za dodatne informacije, svi zainteresovani mogu pozvati broj telefona 068 505 405, pisati na email adresu: reservations@budvanskarivijera. co.me ili posjetiti kompanijski w e b s a j t : w w w. h g b u d vanskarivijera.com. N.K.

IJZ objavio izvještaj o registrovanim slučajevima zaraznih bolesti tokom maja

Varičele imale 92, šugu pet osoba PODGORICA - Od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju, uključujući akutne respiratorne infekcije, grip kao i korona virus, u maju je oboljelo 18.932 osoba što je za oko dva i po puta manje u odnosu na prethodni mjesec.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, najveći broj oboljelih registrovan je od akutnih respiratornih infekcija i korone 16.617 od čega je diferencirani i nediferencirani oblik gripa imalo dvije osobe, a od zaraznih bolesti oboljelo je 2.313.

U ovom mjesecu registrovano je i 89 smrtnih ishoda od zaraznih bolesti, nastali usljed obolijevanja od kovid-19 infekcije. - Od zaraznih bolesti najviše je registrovanih slučajeva varičele, njih 92, salmoneloza (25), akutnog enterokolitisa (23) i

infektivne mononukleoze deset osoba. Prošlog mjeseca zabilježena su i dva slučaja septikamije, odnosno sepse kao i jedan slulaj legionarske bolesti, odnosno teške upale pluća. Kada su u pitanju polne bolesti, u maju je registrovan jedan slučaj sifilisa, hlamidija, kao i hroničnog hepatitisa B. Sl.R.

Hronika

Utorak, 22. jun 2021.

Presuda optuženom za nedozvoljene polne radnje

Dvije godine zatvora i obavezno psihijatrijsko liječenje za nasrtanje na sedmogodišnjakinju HERCEG NOVI – K. D, nastanjen u Herceg Novom, osuđen je na dvije godine zatvora jer je 18. juna prošle godine ispred zgrade u Herceg Novom pijan prišao sedmogodišnjakinji dok se igrala sa drugaricama, lizao joj prste na nogama i pokušao da je poljubi. On je osuđen zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje. Kako se navodi u presudi, K. D. je oko 20.30 časova u Herceg Novom - Igalo, u stanju alkoholisanosti, u namjeri zadovoljenja polnog nagona, prišao grupi djece koja su se igrala ispred ulaza zgrade, među kojima se nalazila djevojčica. Rekao je kako ima lijepo ime, nakon čega joj je dodirivao i

lizao prste na nogama, a potom je uhvatio rukama za vrat pokušavajući da je poljubi u usta. Djevojčica ga je odgurnula i plačući pobjegla. - Sud K. D. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, u koju će mu se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 18. juna 2020. od 23:00 časa do 18. jula 2020, dok će o st a t a k i z re č e n e ka z n e izdržati nakon pravosnažnosti presude. Sud shodno čl.70 Krivičnog zakonika okrivljenom D. K. izriče mjeru bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi koja će trajati dok postoji potreba liječenja ali ne duže od tri godine, pri čemu će se ista izvršavati u ambulanti Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici dok se okrivlje-

ni bude nalazio u toj ustanovi na izdržavanju kazne zatvora – navodi se u presudi. Kako se dodaje, ukoliko nakon prestanka boravka okrivljenog u toj ustanovi na izdržavanju kazne zatvora i dalje bude postojala potreba za ovim liječenjem, liječenje će se sprovoditi u ZU Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota - Kotor. D. K. je u odbrani pred ODTom rekao da je u šoku jer ništa slično ovome za šta je prijavljen nije uradio, da ne zna zašto je maloljetna navela da je to učinio. Okrivljeni D. K. je u svojoj odbrani na glavnom pretresu priznao da je kritičnom prilikom poljubio djevojčicu i kazao da je to učinio iz šale, da tu nije bilo nikakve strasti niti nagona. A. R.

U Baru rasvijetljene dvije krađe u kratkom roku

Ukrali 1.500 eura i patike BAR - Barska policija je u kratkom roku rasvijetlila dvije krađe počinjene u toj opštini i uhapsila dvije osobe. Kako se navodi u saopštenju policije, uhapšen je F. N. (53) iz Bara, koji je, kako se sumnja, 20. juna iz vozila koje je bilo otključano ukrao torbicu sa ličnim dokumentima i 1.500 eura.

- Izvršilac je u kratkom roku identifikovan i lišen slobode – saopšteno je iz policije. Osim toga, policija je rasvijetlila krađu počinjenu 5. juna i podnijela krivičnu prijavu protiv A. B. (18) iz Kruševca. Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je osamnaestogodišnjak ,,iskoristio nepažnju oštećene i ispred stana otuđio patike vrijedne oko 300 eura“. C. H.

Sudu dostavljeni dokazi protiv osamnaestočlane kriminalne

Podignuta optuž u predmetu ,,Zam PODGORICA – Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv osamnaest pripadnika kriminalne organizacije u predmetu ,,Zamka“ za šverc marihuane koju je razotkrio pokojni visokorangirani policajac Rudolf Elezović čije je tijelo pronađeno 8. juna u rijeci Bojani. - Specijalno tužilaštvo dostavilo je Višem sudu na kontrolu optužnicu protiv S. U, I. Lj, M. R, D. K, B. I, A. M, I. K, D. D, S. Đ, D. M, E. N, P. K, I. P, R. K, P. D, B. P, R. P. i T. P. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljenog držanja marihuane. Kontrola optužnice biće zakazana u zakonskom roku – saopštila je savjetnica za odnose sa javnošći Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović. Na optužnici su: Samir Ustabećir, Ilir Ljamović, Marko Rudović, Davor Klikovac, Bojan Ivanović, Aleksa Mićković, Igor Kovačević, Danilo Dragojević, Stevo Đakonović, Dalibor Marković, Esad Nimanbegović, Predrag Krstev, Ivan Perović, Rajkou Kovač, Petar Deretić, Boško Perović, Radoje Petrović i Tamara Petrović. U ovom slučaju, status svjedoka saradnika dobio je Andrija Karađinović. Iako je istraga šverca droge iz Albanije u Crnu Goru dobila epilog

Sa privođenja jednog od osumnjičenih

podizanjem optužnice, javnost je ostala uskraćena za informaciju da li je Elezović ubijen. Tijelo Elezovića pronašli su pripadnici granične policije u rijeci Bojani koji su krenuli u potragu za osobom čiji nestanak je nedavno prijavljen ulcinjskoj policiji. Tada su u rijeci Bojana pronašli tijelo Elezovića, koje je, kako se sumnja, danima stajalo u vodi. Nestanak je prijavljen 27. maja. Tada je Elezović napuštio porodični dom, bez ikakvog predzanaka da će učiniti nešto nažao sebi. Tek 31. maja o njegovom

nestanku obaviještena je albanska policija. Svjedok saradnik je optužio Elezovića da je navodno sarađivao sa osumnjičenima u ovom slučaju. Karađinović je osuđivan zbog šverca droge, dok je policija prošle godine kod Ustabećira pronašla 107 kilograma marihuane. Sa druge strane, Elezović je u policijskim krugovima važio za odvažnog, poštenog policajca, spremnog da se suoči sa najsurovijim kriminalcima. Tog dana kad je napuštio kuću sa sobom nije odnio službeni pištolj, već ga je osta-

Hronika

Utorak, 22. jun 2021.

e grupe optužene za šverc marihuane

žnica mka“

vio kući, što ukazuje da je korišćeno drugo oružje. Njegove kolege kategorične su da su lažne glasine koje su kružile Ulcinjom o navodnom uplivu Elezovića u kriminalne poslove. Nepobitno je da je Elezović bio u brojnima akcijama protiv kriminalaca koji su pokušavali preko granice da švercuju drogu. Dobro obaviješteni izvori navode da o svemu što je radio Elezović je obaviještavao nadležene. Elezović je znao da gradom kolaju glasine o njegovoj navodnoj umiješanosti u šverc droge i pred kole-

gama ispoljavao nezadovoljstvo, tvrdeći da su te optužbe smišljene radi osvete. Kako tvrde, bio je spreman i za poligraf, kao i da je išao na razgovore kod svih glavnih šefova u policiji u Baru i Podgorici, ali da niko nije reagovao. Izvori iz policije tvrde da su Elezović i njegov brat, takođe službenik policije, tražili od nadležnih što prije da riješe slučaj i stave tačku na lažne optužbe, da ga uhapse ili oslobode teških uvreda. Kako nije bilo sluha za molbe, izvori tvrde da se Elezović odlučio da sa najbližim prijateljima povede privatnu istragu. Hapšenje 24 osobe u predmetu ,,Zamka“ u prvoj polovini februara medijima je predstavljeno saopštenjem Uprave policije u kome se navodi da je presječena ruta ove kriminalne grupe nakon desetomjesečne akcije koju je sprovodilo 180 policajaca sa Specijalnim i Višim tužilaštvom ali i međunarodnim partnerskim službama. Saopšteno je da je presijecanjem krijumčarskih ruta koje su koristili pripadnici ove kriminalne grupe pronađeno i oduzeto dvije i po tone marihuane. Prilikom pretresa objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno je pet vozila, gliser, pištolj i lovačka puška kao i vaga za precizno mjerenje, novac, više telefona i SIM kartica. Rudolf Elezović je funkciju šefa ulcinjske policije obavljao skoro šest godina, sve do 2014. godine. On je jedno vrijeme obavljao funkciju rukovodioca Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja i svih vidova pograničnog i međunarodnog kriminala u Odjeljenju granične policije Bar. U njegovoj nadležnosti su bili nadzor i kontrola prelaženja državne granice u Luci Bar, granični prelazi Sukobin i Bar, kao i cijela državna granica na teritoriji opština Ulcinj i Bar. B. R.

Na Cetinju zbog droge prekršajno procesuirano više osoba

Zaplijenjeni kokain, marihuana i tablete

CETINJE - Cetinjska policija je, preduzimajući preventivne i represivne aktivnosti u cilju suzbijanja zloupotrebe narkotika procesuirala više osoba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zlupotrebe narkotika.

Zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zlopotrebe droga cetinjska policija je uhapsila K. M. (22) iz Herceg Novog. Njega je policija zaustavila dok je upravljao vozilom a pregledom K. M. i vozila pronađena je manja količina marihuane. Takođe, zbog istog prekršaja uhapšen je i V. J, kod kojeg je pronađen zamotuljak sa marihuanom. Cetinjska policija je kontrolisala i vozilo kojim je upravljao N. M. (25) iz Republike Srbije,

a u kojem se nalazio M. G. (31) iz Švajcarske. U vozilu je pronađena manja količina marihuane a kod M. G. je pronađen kokain. M. G. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zlupotrebe opojnih droga. Kontrolisana lica nijesu imala uredno prijavljen boravak na teritoriji Crne Gore te im je inspektor granične policije izrekao nalog za uplatu novčane kazne shodno Zakonu o strancima. Kontrolom vozila kojim je upravljao D. V. (23) policija je pronašla sedam PVC pakovanja sa sadržajem kokaina i tri tablete sa liste opijata. On je uhapšen zbog prekršaja Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. Policijski službenici su kontrolisali D. G. (23) i pregledom pronašli marihuanu, nakon C. H. čega je uhapšen.

Predmet A2A za zloupotrebu službenog položaja u EPCG vraćen Višem sudu u Podgorici

Italija odbila da sudi Malerbi, Bjanku, Sali i Ravaneliju PODGORICA – Italijanski nadležni organi odbili su da sude četvorici svojih državljana koji su bili angažovani u kompaniji A2A zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju – potvrđeno je Pobjedi u Višem sudu. - Nadležni organi Italije odbili su da preduzmu gonjenje u slučaju protiv bivšeg izvršnog direktora Elektroprivrede (EPCG) Enrika Malerbe, bivšeg finansijskog direktora Flavia Bjanka i Masima Sale kao i nekadašnjeg izvršnog direktora A2A, Renata Ravanelija – precizirala je savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović. Viši sud u Podgorici je uvažio prijedlog odbrane optuženih i ustupio predmet italijanskim pravosudnim organima koji su ipak odlučili da neće suditi sunarodnicima. Predmet je vraćen Višem sudu u Podgorici, pred kojim će se, kako je pojašnjeno Pobjedi, suditi bivšim direktorima EPCG. Specijalno tužilaštvo je 16. januara 2018. godine podiglo optužnicu protiv bivših direktora Elektroprivrede Crne Gore a mjesec prije okončanja istrage, tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja kompanije A2A i tri crnogorska državljanina iz EPCG, koji su se takođe sumnjičili za zloupotrebu položaja. Istraga je obustavljena protiv bivšeg koordinatora glavnog finansijskog direktora Sloboda-

Sa jednog od ročišta optuženih za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju ispred suda u Podgorici

na Tanasijevića, rukovoditeljke Direkcije za finansije Venke Janjušević i rukovoditeljke Direkcije za računovodstvo i poreze Vojke Ćalasan, jer je utvrđeno da nijesu učestvovali u nezakonitim radnjama. Okončanje istrage uslijedilo je nakon što je tužiteljki Stojanki Radović iz Italije dostavljena dokumentacija u okviru izviđaja protiv osoba koje su se teretile da su zloupotrijebile službeni položaj prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama i oštetile Elektroprivredu Crne Gore za višemilionski iznos u korist italijanskih kompanija A2A,

Beranska policija podnijela prijavu

A2A Reti eletrika i BAIN – Milano. Istraga u ovom slučaju pokrenuta je na osnovu dokumentacije koju je u oktobru 2014. godine Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavio skupštinski Odbor za ekonomiju, nakon kontrolnog saslušanja o konsultantskim ugovorima Elektroprivrede. Prema toj dokumentaciji, ugovori o konsultantskim uslugama koje je EPCG potpisala sa A2A, A2A Reti eletrika i BAIN Milano sklopljeni su bez sprovođenja postupka javnih nabavki i obaveznih odluka odbora direktora.

Sporne ugovore potpisao je tadašnji izvršni direktor EPCG Enriko Malerba, a Fabio Bjanko je na mjesto finansijskog direktora došao 2010. godine. Prethodno je na toj funkciji bio Masimo Sala. Prema informacijama iz istrage, Malerba i Sala nijesu pravovremeno obavijestili odbor direktora i akcionare EPCG o sklopljenom ugovoru. Kad je odbor direktora EPCG za to saznao, crnogorska strana je zatražila obustavu plaćanja. Italijanska kompanija A2A je u okviru poravnanja vratila 4,34 miliona eura za konsultantske usluge. B. ROBOVIĆ

Krivična prijava zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga

U vozilu pronađen pištolj Dvije osobe se terete za u ilegalnom posjedu uličnu prodaju narkotika

BERANE - Službenici Centra bezbjednosti Berane su sprovodeći pojačane kontrole bezbjednosno interesantnih lica kod jedne osobe pronašli pištolj u ilegalnom posjedu sa četiri komada municije. Policija je kontrolisala vozilo „audi A6“ kojim je upravljao I. Š. (31) iz Berana, i tada pronašla i

oduzela pištolj ,,VZOR 50“ kalibra 7,65 mm i četiri komada municije. O događaju je obaviješten osonovni državni tužilac u Beranama koji je naložio da se protiv I. Š. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

Presuda Osnovnog suda u Herceg Novom

Vozio sa 3,24 promila alkohola, oborio policajca i uslovno kažnjen HERCEG NOVI - Nikšićanin B. B. odlukom Osnovnog suda u Herceg Novom osuđen je na uslovnu kaznu nakon što je utvrđeno da je vozeći sa 3,24 promila akohola u krvi naletio na policajca koji je regulisao saobraćaj, zakačio ga vozilom i odbacio na drugo vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Kako se navodi u prvostepenoj presudi navedenog suda, okrivljenom se ,,utvrđuje jedinstvena kazna zatvora u trajanju od četiri mjeseca koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo“. Ujedno sud je okrivljenom izrekao mjeru bezbjednosti zabrane upravljanja motornim vozilima ,,B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca računato od dana pravosnažnosti presude. C. H.

PODGORICA - Podgorička policija je, preduzimajući pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja ulične prodaje narkotika, pronašla heroin, kokain, marihuanu, startne pištolje i druge predmete. U dvije odvojene aktivnosti policija je pretresla dva objekta na dvije lokacije koje koriste D. Z. (38) iz Podgorice i J. P. (25) iz Podgorice. Pretresom stana koji koristi D. Z. policija je pronašla oko 240 grama različitih vrsta droga i to 88 grama kokaina, 47 grama heroina, 100 grama hašiša i manju količinu marihuane. Takođe na toj lokaciji su pronađeni startni pištolj, dvije vage za precizno mjerenje, municija i novac u iznosu od 2.150 eura za koji se sumnja da je stečen prodajom narkotika.

Prilikom vršenja pretresa osumnjičeni D. Z. je bio u bjekstvu i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Pripadnici Centra bezbjednosti Podgorica su pretresom prostorija koje koristi J. P. pronašli oko 96 grama heroina i manju količine kokaina i marihuane kao i 38 različitih tableta koje se nalaze na listi opijata. Pronađen je i startni pištolj sa municijom i predmeti koji se koriste za mjerenje i pakovanje narkotika za uličnu prodaju. J. P. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.

Ronioci Regionalnog ronilačkog centra sat tražili nestalog muškarca

Pronađeno tijelo u kanjonu Morače PODGORICA - Ronioci Regionalnog ronilačkog centra pronašli su tijelo muškarca u kanjonu rijeke Morače. - U skladu sa zahtjevom za angažovan-

jem u potrazi za nestalom muškom osobom, naši ronioci su u kanjonu rijeke Morače nakon sat pretrage pronašli tijelo - kazao je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra.

On je rekao da je tijelo pronađeno na dubini od šest metara. - Tijelo unesrećenog je predato nadležnim organima na dalje postupanje - kazao je Mijajlović. C. H.

Crnom Gorom

BIJELO POLJE: Crveni krst podijelio donaciju

Pomoć iz Berlina za 110 porodica BIJELO POLJE - Aktivisti Opštinske organizacije Crvenog krsta uručili su humanitarnu pomoć u vidu paketa hrane i higijene za ukupno 110 porodica sa teritorije opštine. Koordinator opštinskog Crvenog krsta Mašan Živković kaže da je riječ o donaciji crnogorske porodice iz Berlina koja je dopremljena prošle nedjelje posredstvom Crvenog krsta Crne Gore. - Sastoji se od 100 paketa hrane i higijene, dok je preostalih 10 kompleta pomoći obezbijedio opštinski Crveni krst iz sopstvenih sredstava. Ovo je ujedno i prilika da se zahvalim donatoru u ime opštinskog Crvenog krsta, kao i u ime svih onih koji su danas dobili ovu vrijednu himanitarnu pomoc – saopštio je Živković. Živković je dodao da je crno-

gorska porodica iz Berlina, koja za širu javnost želi ostati anonimna, do sada učestvovala u brojnim humanitarnim projektima, a u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore pomagala je ugroženim i u susjednim zemaljama. -Podjela humanitarne pomoći obavljena je po redosljedu, shodno urađenoj socijalnoj anamnezi, a podjelu je pratio i predstavnik donatora. Naša organizacija do kraja mjeseca, opredijeliće pomoć u vidu paketa hrane i higijene za još 50 porodica, koju smo obezbijedili u saradnji sa lokalnom upravom – zaključio je Živković. Iz bjelopoljskog Crvenog krsta pozvali su sve privredne, društvene subjekte, donatore da slijede ovaj primjer kako bi zajednički uspjeli da pomognemo svim onim sugrađanima kojima je pomoć potrebna. B.Č.

Utorak, 22. jun 2021.

DANILOVGRAD: Čelnica Opštine Zorica Kovačević predsjedn o rizicima zbog zastoja u projektu izgradnje postrojenja za tret

Ćutanje Vlade državu milione, Zeta veliki ek Rok za dostupnost sredstava kredita koji je odredila Evropska banka – 31. januar, istekao je. Uputili smo zahtjev Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za pokretanje procedure produženja, ali nemamo povratnu informaciju. Izmjena koncepta projekta u ovoj fazi odložila bi realizaciju za više godina, čime bi se prolongirao negativan uticaj otpadnih voda na ekosistem rijeke Zete i odgodilo ispunjavanje zahtjeva Evropske komisije kada je u pitanju poglavlje 27 – upozorava Zorica Kovačević

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

Sutomore bez struje tri sata PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. AnDRIJEvICA: od 7:30 do 18 h dio sela Đuliće, Cecuni, Kruška, dio sela Kuti; od 8:30 do 14:30 h dio sela Božiće. / BAR: od 9 do 12 h kompletno Sutomore sa okolinom. / BERAnE: od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular. / BIJELO POLJE: od 8 do 09 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor 'Kurilo'; od 8 do 18 h Bogaz, Boljanina, Vlah, PexImpex, Zminac, Repetitor 'Kurilo'; od 9 do 18 h Lozna, Pripčići i Zaton; od 17 do 18 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor 'Kurilo'. / CEtInJE: od 8 do 17 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Božija Voda, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. / DAnILOvGRAD: od 8 do 15 h dio Martinića oko Klanice, Malenza i Dolovi Kovački. / GusInJE: od 8:30 do 14:30 h dio sela Hoti. / HERCEG nOvI: od 10 do 16 h područje oko Španjole. / KOLAšIn: od 8 do 15 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela; od 9 do 10 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari;

od 9 do 16 h Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Mujića Rečine; od 15 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari. / KOtOR: od 9 do 12 h Markov Rt. / MOJKOvAC: od 10 do 15 h Planinica. / nIKšIć: od 8 do 16 h Gornji Klenak; od 8 do 18 h Gornji Klenak, Donji Klenak, Tupan; od 8 do 19 h Svi potrošači sa područja Banjana, Grahova i Vilusa koji se napajaju sa TS 110/35/10 kV Vilusi. / PLAv: od 8 do 14:30 h dio sela Brezojevice. / PLJEvLJA: od 7:30 do 18 h Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka (moguća kratka isključenja); od 9 do 15 h Glibaći. / PLužInE: od 8 do 17 h Dio Crkvičkog polja, Žeično, Babići, Šarići, Barni do. / ROžAJE: od 9 do 18 h dio sela Seošnica. / tIvAt: od 8:30 do 10:30 h Gornja Lastva. / uLCInJ: od 8 do 15 h dio naselja Zoganje, Donja Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Kodre Dakine, Reč. / žABLJAK: od 8 do 17 h Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

OKO 40 ODSTO KANALIZACIJE SE DIREKTNO IZLIVA U RIJEKU: Danilovgrad

DAnILOvGRAD – Raskidanje ugovora sa izvođačem radova za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na lokaciji Landža pored ekoloških, tehničkih, finansijskih i administrativnih rizika, dovelo bi u pitanje i buduće obe-

zbjeđenje bespovratnih i kreditnih sredstava za realizaciju drugih projekata iz oblasti otpadnih voda i vodosnabdijevanja u Crnoj Gori – upozoravaju iz danilovgradske lokalne uprave. O zastoju u realizaciji investicije ukupne vrijednosti više

Crna ekološka tačka Rijeka Zeta proglašena je Parkom prirode u decembru 2019. godine. Prema Strategiji održivog razvoja Crne Gore do 2030, donji tok rijeke spada u jedan od šest najzagađenijih riječnih tokova u Crnoj Gori. Oko 40 odsto sta-

novnika Danilovgrada koristi postojeću kanalizacionu mrežu, koja se direktno izliva u rijeku Zetu bez prečišćavanja na tri lokacije (Stadion Iskre, Landža i Pažići). Ostatak, otpadne vode ispušta u septičke jame. Atmosferska

od 5,5 miliona eura čelnica Opštine Zorica Kovačević informisala je predsjednika države Mila Đukanovića, od kojeg očekuje da svojim autoritetom utiče na rješavanje tog, za Danilovgrad, gorućeg problema. Prethodno je u dva navrata o svemu informisan kanalizacija je spojena sa fekalnom u istom kanalizacionom sistemu, te se takođe direktno izliva u rijeku, kao i otpadne vode industrijskih pogona i farmi. Nepostojanje sakupljanja i tretmana otpadnih voda upravo je jedan od glavnih ekoloških problema rijeke Zete.

nadležni Vladin resor – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali nije dobijena povratna informacija o statusu projekta.

UGOVORI

Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisale su 2010. godine ugovor za projekat „lzgradnja infrastrukture u opštini Danilovgrad“ koji se sastoji od četiri segmenta. Prva dva, rehabilitacija i proširenje vodovodne mreže i instalacija sisetma SCADA okončana su 2015. odnosno 2019. godine. Za treći, rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove kanalizacione mreže, izvođač radova „Strabag AG Austria“ je pripremio idejni i glavni projekat.

NIKŠIĆ: ALFA Centar organizovao humanitarni turnir „Srcem za Radu“

Prikupili 1.600, potrebno 50.

nIKšIć – Volonterski klub ALFA Centra organizovao je humanitarni fudblaski turnir „Srcem za Radu“ na kojem su prikupljana sredstva za Nikšićanku Radmilu Raičević kojoj je potrebno 50.000 za transplantaciju bubrega u Turskoj. Prikupljeno je ukupno 1.626 eura. Pobjednik turnira je ekipa FC Nikšić, a pehar namijenjen pobjedniku kao i zahvalnice učesnicima i sponzorima uručili su fudbaleri Sutjeske Božo Marković i Vladan Giljen. Iz NVO Alfa centar podsjećaju da su igrali za svoju sugrađanku čiji je donor nikšićki bokser Ratko Drašković. -Urađene su sve analize, tipizacija, i sve se poklapa. Tran-

POBIJEDILA HUMANOST: Pobjednička ekipa FC Nikšić

splantacija će biti obavljena na klinici Acibadem u Turskoj. Radmili je za liječenje

potrebno oko 50.000 eura. Nadamo se i da ćemo ovoga puta biti od pomoći i da će

Radmila nakon ovog turnira biti bliža svom cilju. Zbog toga još jednom hvala svim

Crnom Gorom

Utorak, 22. jun 2021.

nika države informisala tman otpadnih voda

Predsjednik države razgovarao sa čelnikom grada pod Rumijom

u može koštati kološki problem Izgradnja postrojenja je četvrti segment projekta, planirano je za 12.000 stanovnika, a u prvoj fazi bilo bi izgrađeno za 6.000 stanovnika. Ugovor za projektovanje i izgradnju potpisali su 2018. godine Vodovod i kanalizacija Danilovgrad i ,,Karkanias Environmental Technology S. A.– Grčka“, na iznos od 2,39 miliona eura. U toku je finalna faza usaglašavanja glavnog projekta sa komentarima revizije. EBRD je odredila 31. januar 2021. godine za datum dostupnosti sredstava za realizaciju projekta. - Opština se 21. januara obratila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa zahtjevom za pokretanje procedure produženja roka dostupnosti kreditnih sredstava, do 31. januara 2022. godine, a koji je trebalo, u skladu sa procedurom, proslijediti Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Kako nijesmo dobili povratnu informaciju, 18. marta uputili smo urgenciju. Do danas ni na taj dopis nijesmo dobili odgovor – piše u dopisu predsjedniku države.

FINANSIJE

Predsjednica danilovgradske Opštine upozorava da će trpjeti i Opština i država ukoliko se izmijeni koncept projekta i ne nastavi realizacija dva preostala segmenta. - Izmjena koncepta projekta u fazi kada su ugovoreni izvođači radova, značajno bi odložila njegovu realizaciju, i to za više godina, čime bi se prolongirao negativan uticaj otpadnih voda na ekosistem rijeke Zete (od 2019. godine ima status Parka prirode) i odgodilo ispunjavanje zahtjeva Evrpske komisije kada je u pitanju poglavlje 27 Životna sredina i klimatske promjene. Takode, potencijalna promjena koncepta u ovoj fazi nosi i finansijske rizike, jer je izvje-

Na javnim raspravama bez primjedbi na lokaciju Landža U dopisu predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću čelnica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević ukazuje da je dodatni problem za realizaciju projekta i ,,protivljenje grupe građana uz podršku pojedinih političlkih struktura i medija da se postrojenje gradi na lokaciji Landža“. Ona ističe kako je lokaciju odredila struka. - Izvođač ,,Karkanias Environmental Technology S. A.“ je pripremio elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala saglasnost u decembru 2019. godine. Tim elaboratom su tretirani svi mogući uticaji postrojenja na ljude, okolni prostor, vazduh, vodu i tlo … Tri značajna dokumenta koja su prethodila pripremi projekta za izgradnju postrojenja prošla su javnu raspravu - o PUP-u Danilovgrad (2014), DUP-u Danilovgrad – centar (2015) i Lokalni plan zaštite životne sredine (2017). U svim tim dokumentima navedeno je da je za izgradnju postrojenja odabrana lokacija Landža, ali nije stigla ni jedna primjedba– navodi se u dopisu.

sno da će, u slučaju raskida ugovora ili prolongiranjem njegove realizacije, izvođači i konsultant potraživati nadoknadu na koju imaju pravo. Jezikom brojki, po ugovoru sa EBRD o kreditu od 5,35 miliona eura Opština je dužna izmiriti 2,67 miliona eura, a drugu polovinu Vlada, počev od aprila 2022.godine. Po ugovoru za projekat izgradnje postrojenja između Vodovoda i ,,Karkanias Environmental Technology S. A.“ u iznosu od 2,39 miliona eura, plaćen je avans od 478.000 eura. Vodovod i Strabag zaključili su ugovor vrijedan 2,74 miliona eura, a uplaćen je avans od 549.883 eura – navedeno je u dopisu. Precizira se da izmjena koncepta projekta zahtijeva ponavljanje brojnih aktivnosti: od izmjene prostorno-planske dokumentacije, ažuriranje postojeće ili izrada nove Studije izvodljivosti uključujući „cost-benefit“ analizu do sprovođenja tenderskih procedura, ugovoranja izvodača i konsultanta.

-Sve te aktivnosti zahtijevaju značajno vrijeme i značajna finansijska sredstva, čiji izvor je u ovom trenutku neizvjestan, bilo daje u pitanju obezbjeđenje kreda ili bespovratnih sredstava. Kada je u pitanju obezbjeđivanje međunarodnih sredstava, napominjemo da se radi o složenim i vremenski zahtjevnim pregovorima i procedurama – navedeno je u dopisu. Kovačević ocjenjuje da aktivnosti na realizaciji projekta treba nastaviti jer su ,,dosadašnje aktivnosti sprovedene u skladu sa zakonskim procedurama, kao i procedurama međunarodnog kreditora Evropske banke za obnovu i razvoj“, te da su ugovori i dalje na snazi. -Kako je izrada projektne dokumentacije u završnoj, odnosno u fazi revizije, očekujemo da će se uskoro stvoriti uslovi za podnošenje prijave za građenje i početak izvođenja radova – navedeno je u dopisu predsjednice Opštine Danilovgrad. D. ŠAKOVIĆ

Bar će biti lokomotiva ukupnog razvoja države BAR - Drago mi je da ni vanredne okolnosti u kojima smo živjeli tokom posljednjih godinu i po nijesu spriječili garnituru koja upravlja barskom opštinom da obave kvalitetno i posvećeno svoj posao. U to sam se uvjerio i danas na terenu, ali i kroz uvid u videomaterijal infrastrukturnih poduhvata realizovanih tokom posljednje tri godine. Sve to svjedoči da se intenzivno i odgovorno doprinosilo razvoju grada – kazao je predsjednik države Milo Đukanović nakon razgovora sa čelnikom barske opštine Dušanom Raičevićem. On je konstatovao da su ozbiljna sredstva, prije svega iz lokalne kase, uložena u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. -Podrška države svakako je mogla biti i veća. Mislim da će u godinama koje slijede ona i biti veća, jer u vrhu države postoji svijest da je Bar ne samo uzorni model razvoja, nego i ozbiljan lokomotiva koja može da ‘povuče’ ekonomski i društveni razvoj države u cjelini – procijenio je Đukanović. Pored razvoja infrastrukture, Đukanović je, kroz razgovore sa savjetnicima za ekonomski razvoj, kako je naveo, shvatio da u preduzećima koja rade na prostoru barske opštine ima i dovoljno promišljenosti, kao i odlučnosti da se nastavi sa razvojem tih privrednih djelatnosti. Posebno ga, podcrtao je, ohrabruje podsticaj preduzetništvu, uključujući žensko preduzetništvo, u šta je Opština Bar uložila puno napora koji daju rezultate.

DRŽAVA ĆE PRUŽATI VEĆU PODRŠKU: Đukanović u Baru

200 miliona eura vrijedni su turistički projekti koji se realizuju u Baru

-Smatram da je riječ o skladnom razvoju kako krupnih privrednih djelatnosti, tako preduzetničkih inicijativa. Verujem da nakon okončanja problema koje smo imali sa pandemijom, stvorimo uslove da se Bar punim kapacitetima posveti razvoju, kako svom, tako i ukupnom ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore. Vjerujem da ćemo razvojne kapacitete ovog grada na dobar način iskoristiti na dobrobit naše države -poručio je predsjednik Crne Gore. Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević podsjetio je da lokalna uprava na čijem je čelu nešto više od tri godine polovinu mandata obavlja pod okolnostima koje su bile sve, osim regularne, izazvane prije svega, pandemijom kovid- 19.

-Informisali smo predsjednika Đukanovića o svim značajnim infrastrukturnim radovima, koji se, uprkos nepovolljnim okolnostima vrijedno realizuju na području naše opštine (u oblastima instrastrukture, vodosnabdijevanja, regulaciji odvođenja otpadnih voda, saobraćaja, projekata od opšteg interesa). Takođe, da smo kreirali povoljan, prije svega, biznis ambijent, što je dovelo do toga da u Baru imamo značajne razvojne projekte, prvenstveno u oblasti turizma – istakao je Raičević. On je podvukao da je vrijednost projekata koji će narednih pet godina biti adekvatno rješenje za turističku ponudu blizu 200 miliona eura. -Predsjednika Đukanovića upoznali smo i sa lokalnim politikama, koje, prije svega, promovišu samozapošljavanje, i jasnim opredjeljenjem Opštine da u saradnji sa preduzetnicama i preduzetnicima idemo u pravcu kreiranja novih radnih mjesta, kao našeg najznačajnijeg zadatka – poručio je čelni čovjek Opštine Bar. V.K.V.

NIKŠIĆ: Savjet MZ Župa organizuje proslavu za polumaturante

Lučonošama po stotinu eura NIKŠIĆ - Savjet nikšićke Mjesne zajednice Župa obezbijedio je sredstva za finansiranje svečane večeri za 36 polumaturanta OŠ ,,Dušan Bojović“. Dobitnike diplome ,,Luča“ nagradio je sa po 100 eura.

Predsjenik te MZ Dragoljub Radulović kaže da su na taj simboličan način željeli svojim komšijama da požele uspjeh u daljem školovanju. -Ni ove, kao ni predhodne godine, zbog epidemije koro-

na virusa, nijesu prikupljana sredstva kako bi polumaturante poslali na eskurziju, ali se nadamo da će zdravstvena situacija to dozvoliti sljedećim generacijama– kaže Radulović. Ra. P.

TIVAT: Završen likovni konkurs „Zajedrimo zajedno“ u čast 70 godina Jedriličarskog kluba „Delfin“

.00 eura Nagrađeni Timur, ekipama, a posebno bi se zahvalili našim partnerima koji su pomogli da se organizuje turnir: OŠ ,,Braća Ribar“, Fudbalski savez, Foto Lab, Sport Trofej Nikšić, Guardian World, Lanex, Merak i preduzeće ,,Water group“ – kazali su iz Alfa Centra. Na truniru je učestvovala 21 ekipa: Kočani RMD, Dekor Iva, Kaljari Knjaz, Humci, Ćemenca, Trebjesa Niksic, Onogošt, Pekara Zvicer, Caffe Marvel, DVD Vojnik, Astal , Nikšić, DDK Fap Mašina, Rastoci, Pop, Sparta, Gornje Polje, Pivara Trebjesa, CAREP, Mesara Vorotovic i Brezovik. Novac za Radmilu Raičević može se uplatiti na račun Addiko banke 555000900332678870, kao i na devizni račun ME 25555000900332680713. Ra.P.

Ksenija i Teodora

PODRŠKA MLADIM TALENTIMA: Nagrađeni učenici

TIVAT – U prostorijama Opštine uručene su nagrade pobjednicima nedavno održanog likovnog konkursa „Zajedrimo zajedno“, organizovanog u čast 70 godina trajanja Jedriličarskog kluba „Delfin“. Na konkursu, koji su u saradnji sa osnovnim školama organizovali opštinski Sekretarijat za društvene djelatnosti i JK „Delfin“, učestvovali su učenici škola „Drago Milović“ i „Branko Brinić“ i međunarodne „Knightsbridge“ škole. Cilj konkursa je bio, kako je izjavila sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja, popularizacija jedrenja kod mlađih generacija i podizanje svijesti o značaju i benefitima bavljenja sportom. U kategoriji đaka od I do III razreda nagrađeni su Timur Tulumen, Sara Jovićević i Anđela Janković, u kategoriji od IV do VI razreda Ksenija

Bećir, Tijana Daković i Anastasija Nišavić, a u kategoriji od VII do IX razreda Teodora Barbić, Ana Lukšić i Bojana Popović. Za osvojeno prvo mjesto u svakoj od kategorija đaci su dobili besplatan kurs jedrenja, za drugo mjesto nagrada je knjiga „Sport u Tivtu - mladost jedne istorije“ Slavka Krstovića; a za treće bon u vrijednosti od 20 eura za kupovinu u knjižari. Plaketama zahvale za ušešće pohvaljeno je još osam učesnika konkursa: Andrej Nikolić, Jelena Janković, Marta Vlahović, Elis Bakirkure, Ženja Guceljuk, Lana Popović, Maja Maksimenko i Vasilije Vasić. Nagrade su uručile sekretarka Borka Mršulja, Iva Gopčević-Čelanović koordinatorka obrazovnih, kreativnih i ekoloških programa JK „Delfin“ i Hana Mirkov, akademska slikarka i predstavnica žirija. S.K.

Kultura

Utorak, 22. jun 2021.

Gitarski duo u Dodestu

Bulatović i Nikčević gosti „Podgoričkih priča“ PODGORICA - Poznati crnogorski gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević biće gosti tribine „Podgoričke priče“ večeras u 20 sati, u sali Dodest. Tribinu je prošlog mjeseca pokrenuo dramski program KIC-a. KIC „Budo Tomović“ će ugostiti dva vrhunska umjetnika koji će u „Podgoričkim pričama“, uz moderatora Vanju Kovačevića, otkriti i privatno i profesionalno, a biće riječi i o njihovim najljepšim slikama Podgorice iz djetinjstva, rane mladosti, omiljena mjesta, ljudi, kolege, ali i aktuelnosti. Podsjetimo da je nedavno „Naxos Records“, jedna od tri najprestižnije izdavačke kuće za klasičnu muziku u svijetu, objavila nekoliko njihovih CD-ova na kojima su se našle kompozicije različitih stilova sviranja i sa različitih prostora, a opet objedinjene i povezane u prvom redu Crnom Gorom, prostorom za koji su umjetnici čvrsto vezani i iz

kojeg crpe inspiraciju. Više od četvrt vijeka Srđan Bulatović i Darko Nikčević oduševljavaju domaću i inostranu publiku svojim kompozicijama, koje dijele zajedničku nit crnogorske tradicionalne muzike, filmske muzike i savremenih muzičkih pravaca, uz flamenko i balkanske ritmove. Njihova muzika iznova oživljava slovenske melodije, atmosferu Mediterana i Bliskog istoka. B. B.

Slike Vladimira Fuštića u KIC-u

PODGORICA - Četvrta samostalna izložba slika Vladimira Fuštića, pod nazivom ,,Utisci“, biće otvorena večeras u 19 sati u holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Izložbu će otvoriti direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović. Fuštić podgoričkoj publici predstavlja i nekoliko radova inspirisanih Crnom Gorom i njenim očaravajućim predjelima. - Svaki umjetnik ima privilegiju ili prokletstvo da može sagledati svijet drugim očima,

očima koje samo umjetniku pripadaju. Svijet nikada nije bio idealan, a ni čovjek, možda zato su i jedno i drugo podložni sagledavanju iz bezbroj uglova. Oboje su veoma inspirativni, a umjetnost ima tu čar da posmatrača pogodi u srž bića i podstakne ga na razmišljanje. Kroz djela umjetnika i posmatrač postaje umjetnik, dio nepresušnog procesa čovjekove potrebe da sagleda, izrazi se i predstavi svijet onakivim kakvim ga vidi – kaže o svojoj izložbi autor. Slikar Vladimir Fuštić, dipl. novinar, rođen je u Mojkovcu 1993. godine. Umjetničku inspiraciju crpi iz filozofije i psihologije čovjeka, iz pojava i stanja društva, kulture, odnosa čovjeka prema prirodi i njegovoj suštini. Novinar je televizije TV 7 i Radija S. Publika će Fuštićeve radove moći da pogleda do 5. jula. A. Đ.

Izložba slika Vladana Ranđelovića u Petrovcu PODGORICA - Izložba slika „Boja kao nijemi jezik“ Vladana Ranđelovića biće otvorena večeras u 20 sati u Spomen domu „Crvena komuna“. Izložbu će otvoriti teoretičar savremene umjetnosti dr Milun Lutovac. Kustoskinja izložbe je mr Jasmina Lazović. - U djelu akademskog slikara Vladana Ranđelovića praznina ne postoji. Sve je, od prve linije, crteža i boje – oblik i sadržaj. Između forme i sadržine Ranđelović kao da namjerno bira onu tajanstvenu, suptilnu liniju, kojom se, svjetlošću uzajamnih funkcija, povezuju bojom isjeckane cjeline. Granične linije njegovih koncentrisanih kolorističkih krajolika, nijesu ono što dijeli i podvaja prostor unutar slike, naprotiv, to su lini-

je koje mire i benevolentnim duhovima povezuju podvojene cjeline – naveo je u tekstu kataloga Lutovac. Vladan Ranđelović rođen je u Nišu 1975. godine. Diplomirao je slikarstvo na FLU u Prištini u klasi prof. Hilmije Ćatovića, a magistrirao vajarstvo u klasi prof. Zorana Karalejića na istom Fakultetu. Postao je član ULUS-a 2000. godine. Od 2018. izabran u zvanje docenta na Fakultetu umetnosti u Nišu za predmete Crtanje i Slikanje. Grupno učestvovao na preko 160 izložbi u zemlji i inostranstvu i na oko 50 likovnih kolonija, od kojih su pojedine međunarodnog kataktera. Dobitnik je nagrade za slikarstvo „Momčilo Mitić“. Samostalno je izlagao na preko 50 izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba će biti otvorena do 3. jula. A. Đ.

ČITALI SMO: Zbirka priča Sava Markoča „Priče sa zapadne strane“ koju j

Fanatična posv mladalačkim u

PODGORICA - Druga zbirka Sava Markoča, pripovjedača iz Bara, pod nazivom „Priče sa zapadne strane“, nedavno je izašla iz štampe. Na izvjestan način je podijelila njegovu staru čitalačku publiku na one koji su se iznenadili i na one koje u vezi sa njim kao autorom ništa ne može da iznenadi. Markočeva prva zbirka „Kula od sjećanja“ postavila je standarde poetike i očekivanja visoko, pa je pomalo iznenadio nedostatak djetinje topline, neposrednosti i lokalnog humora sve one koji su se radovali još jednom pasažu na ivici autobiografije. „Priče sa zapadne strane“ prate obrazac koji su postavili pisci čije poimanje svijeta ne zadire u potpuni „glib“ izvora sukoba i problema, već se očitava u refleksijama, više govori nego što se pravda, i više komunicira nego što zapravo kaže. U tom smislu je Markoč ispratio puls jednog posebnog, prekookeanskog andergraund pravca oslanjajući se na velikane američke književnosti, na filmove B produkcije koji ostavljaju A gorčinu u aparatu za disanje, gorčinu koja će se razviti u svakoj pojedinoj svijesti. Nijesu ove priče isprazne, daleko od toga, samo su nezatrpane onim što bi jednog pisca pretvorilo u mučitelja svojih čitalaca. Jednostavno i nepretenciozno.

ALUZIJE

Uvodi u svaku od priča iz zbirke „Priče sa zapadne strane“ su bogati i sazidani tako da nigdje nijesmo bez razloga, iako smo ubačeni naprasno. Povremena statika se osjeća u dijalozima čija je osnovna funkcija da kompezuju sa protokom vremena, pa tek onda da plasiraju informaciju, makar ta informacija ne mijenjala drastično fabulu. Ipak, već u prvoj priči čitalac zavoli komunikaciju među likovima Sava Markoča, verziranu i pa-

Više smo upoznali Sava Markoča kroz njegove strasti i interesovanja u „Pričama sa zapadne strane“ nego onda kad nam je pripovijedao o svom djetinjstvu ubjedljivo i neposredno, toliko da smo ga mogli dodirnuti samo na osnovu pročitanog

žljivo osmišljenu, pomalo vještačku ali na dobar način, kao kad se lijepo vaspitanje realizuje u praksi. Oslovljavanja imenom, ljubopitljivost, odnosi između mladih i starih, odnos sredine prema neznancima, sve je obojeno pristojnošću, pa i psovke, kao da su negdje, sitnim slovima poput fusnota, sve vrijeme stajale u bontonu čiji je urednik bio Mark Tven sa Zmijske rijeke. Likovi su rađeni tipski, stoga svakome od njih nalazimo neki pandan u književnosti i filmovima koje smo već gledali, od Talične Liz Najtingejl do Džonija Baksuza, nalazimo

aluzije na Čarlsa Bukovskog, na barmene iz njegovih knjiga, a triptih „Barske mušice“ ne samo što doziva ranu glumačku fazu Mikija Rurka, već je i sjajna igra riječi koja će autorov rodni grad uvesti u narativ indiskretno, iako u ovim pričama grada pod Rumijom ima tek tamo gdje ga čitalac sam i s namjerom projektuje. Motiva za ovakve knjige ima samo u fanatizmu, u hvatanju za najbolju slamku odrastanja koja postane doživotni pečat u nečijem životu. Iako je kao pripovjedač podlegao jednoj od najčešćih „bolesti“ prvih

Završeni „Nušićevi dani“ u Smederevu

Božoviću nagrada za životno djelo

PODGORICA – Dramski umjetnik Petar Božović ovogodišnji je dobitnik Nušićeve nagrade za životno djelo glumcu-komičaru, koju dodjeljuje festival „Nušićevi dani“ u Smederevu, čije je ovogodišnje izdanje završeno u nedjelju veče. Odluku o izboru laureata nagrade donio je žiri u sastavu: teatrolog, direktor Sterijinog pozorja (predsjednik žirija) Miroslav Radonjić, glumica Gordana Đurđević-Dimić i glumac, pe-

knjiga, a to je da se izmjesti u hronotop svoje prošlosti, ovim otklonom od crnogorskog, pa i evropskog u drugoj zbirci nije pobjegao od sebe. Više smo upoznali Sava Markoča kroz njegove strasti i interesovanja u „Pričama sa zapadne strane“ nego onda kad nam je pripovijedao o svom djetinjstvu ubjedljivo i neposredno toliko da smo ga mogli dodirnuti samo na osnovu pročitanog. Od Rejmonda Karvera je naučio da dobri minimalistički prikazi ne moraju da sputavaju, od Bukovskog je prisvojio odnos prema okolini, otuđenost koju njego-

dagog i reditelj Nebojša Dugalić. Kako je navedeno u obrazloženju, Petar Božović je po mnogo čemu jedinstven slučaj u praksi teatra, filma i televizije, jer je cijelim svojim djelom dao nemjerljiv doprinos umjetnosti glume, a time i modernoj srpskoj kulturi. - Laureat, kao dramski umjetnik koji je tokom pet decenija raskošne karijere igrao u svim beogradskim pozorištima i tumačio blizu 200 uloga na filmu i televiziji, ostvario gotovo nevjerovatan dijapazon različitih likova po dramskim tekstovima srpskih i svjetskih klasika i autora savremenog doba. Ako se za nekog umjetnika može reći da je srastao sa dušom ovog podneblja, da je narodni umjetnik, to je svakako Petar Božović – zaključeno je u obrazloženju žirija. S. V.

Kultura

Utorak, 22. jun 2021.

veta uzorima Crtica za portret Savo Markoč je rođen u Baru 1963. godine. Završio je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Kratko je radio kao nastavnik, a veći dio života u pomorskim agencijama. U četrdesetim je otkrio ljubav prema kamenu. U pedesetim je počeo da piše. Jedan je od onih pisaca koji su putem društvenih mreža stekli prvu čitalačku publiku. Svoju prvu zbirku priča „Kula od sjećanja“ objavio je 2018. godine za izdavačku kuću Mediteran Multimedia iz Bara. „Priče sa zapadne strane“, njegovu drugu knjigu, objavio je Grafički atelje iz Podgorice.

vi junaci skoro dosljedno emituju, Tom Vejts mu je vjerovatno podsvjesno obojio pozadine atmosferom, a kaubojski filmovi su oblikovali njegov osjećaj za usporenu dramu koja je jača u prologu nego u kulminaciji i koja se rješava brzo i konačno. Taj momenat iz vesterna na samom kraju je u potpunosti uspio nacrt za cijeli jedan film koji će oživljavati pred našim očima, samo bez muzike Serđa Leonea. Činjenica je da ovakvu knjigu niko u Crnoj Gori nikada nije napisao i da bi joj se obradovali oni koji bi voljeli neke od prerijskih hroničara i zapadnjaka iz prve polovine prošlog vijeka da su imali priliku.

RIMEJK

Jedan je poseban momenat u zbirci „Priče sa zapadne strane“ koji otkriva da Savo Markoč nije samo podražavalac sa dobrim osjećajem za repliku, već bi umio da bude i pjesnik. Na isti način na koji je „Milena Jokova“ iz prve zbirke živjela još dugo nakon što je posljednji primjerak dospio na nečiju policu, tako bi i ova priča mogla da nadraste drugu knjigu barskog pripo-

vjedača. Ispovijest čovjeka koji je ostavio svoju porodicu drugome na čuvanje, koji „rinta“ za mnogo manje nego što je u stanju da popije, pa u gluvo (ili polugluvo) doba noći svoju tugu preliva na drugu stranu šanka jedinoj osobi koja se pretvara da joj je stalo – to je ona priča koja će zagrebati i otrovna srca na kratko. Priča „Neki drugi čovjek“ inspirisana je Karverovim stihovima u jednoj od najuspjelijih posveta koje je Markoč napisao. Činjenica je da ako neko nije volio Ameriku prošlog vijeka kroz ono što nam je Holivud rekao da je bila, teško će se snaći u Markočevom „rimejku“. Kolaž koji nam je ponudio je zanimljiv i lagan za čitanje, zarazan i otvoren za interpretacije, ali u isto vrijeme senzibilitetski ograničavajuć. Onima koji i sami nijesu zagrizli dobar komad nove avangarde, bita i andergraunda, a pride i cijelu vestern psihologiju, ova knjiga može biti kulturološki daleka poput svega onoga što ih u mladosti nije doticalo. Ali imati posebnu publiku za svoje djelo je kompliment sam po sebi. D. ERJAVŠEK

Promocija knjige „Pepeo“ u Budvi BUDVA - Nova knjiga poezije „Pepeo“ Radomira Uljarevića biće predstavljena sjutra u Akademiji znanja u 20 sati. Promociju organizuje Narodna biblioteke Budve. Autor je za ovo djelo dobio prestižnu „Zmajevu nagradu“ Matice srpske za najbolju pjesničku zbirku napisanu na srpskom jeziku u 2020. godini. Pored autora, o knjizi će govoriti književnik i književni kritičar Želidrag Nikčević, a moderatorka će biti Stanka Stanojević.

Za zbirku pjesama „Pepeo“, pjesnik, književni kritičar, esejista i izdavač Gojko Božović je kazao da preispituje zlo kako u istoriji, tako i u savremenom kontekstu. - Ako je u jednoj od prethodnih knjiga progovorio u ime dječaka, izbjeglice iz Sirije, koji je smrt našao na nesuđenoj obali svog izbjeglištva: „Sve ću vas kazati kod Boga“, u knjizi „Pepeo“ pjesnik se suočava s nekim od najužasnijih događaja Drugog svjetskog rata i istorije koja je postala naša svakodnevica – kazao je Božović. B. B.

Objavljena knjiga „Zli dusi u viziji Dostojevskog“, autorke Sonje Tomović-Šundić PODGORICA – Knjiga „Zli dusi u viziji Dostojevskog“, autorke prof. dr Sonje Tomović-Šundić, objavljena je nedavno u izdanju „Nove knjige“, povodom 200 godina od rođenja ruskog velikana književne misli. Tomović-Šundić u prologu navodi da su „Zli dusi“ najsloženiji roman Dostojevskog. - Pisac priznaje da je roman pisao sa naporom, često prepravljao, iz straha da nije dorastao temi. Uprkos teškoćama, stvorio je kompleksno romaneskno djelo koje svojim idejama, zapletima, radnjom i čudesnim likovima plijeni pažnju čitalaca i u našoj savremenosti – zapisala je Tomović-Šundić. Prema njenim riječima, velikan ruske književnosti je estetski upečatljivo iskazao refleksije o najvažnijim pitanjima ljudskog života. - Predočio nam je univerzalne istine o čovjeku, ljudskoj sudbini, međuljudskim odnosima, smislu postojanja u društvenim zajednicama – istakla je Tomović- Šundić. Roman „Zli dusi“, prema njenom mišljenju, nema jedan fabularni tok, već više isprepletanih narativnih rukavaca, što u žanrkovskom smislu ovo djelo čini jedinstvenom pripovijednom cjelinom. - Dostojevski je opsjednut onim dijelom ljudske prirode u kojem se začinje ideja zla i taj dio ljudskog habitusa pomno

Ljudska priroda i začetak ideje zla istražuje. U orbiti fenomenologije zla on analizira ideju ljudske slobode. Individualna sloboda je duhovna odgovornost, ali i mogućnost izbora između dobra i zla – zapisala je ona. Tomović-Šundić je pojasnila značenje duhovne slobode koja za pisca nije politička već metafizička kategorija. - To je sloboda ne samo od autireteta, već sloboda za stvaralaštvo, za kreativni odnos prema realnosti. Sloboda je ljubav, jer samo sloboda pokrenuta iz jezgra ljubavi rađa dobre plodove, u protivnom, nadahnuta zlom sije otrovno sjeme u ljudski život. Sloboda je teret odlučivanja između dobra i zla, ali i snaga istrajna da se moralnim izborom čovjek od individualnog usavršava do ljudske ličnosti, postajući sličan nebeskom (pra)uzoru – zapisala je Tomović-Šundić. Uprkos činjenici koju autorka navodi u prologu da Dostojevski posvećeno ispisuje sagu o ovaploćenim demonima u ljudskom obličju, on je čvrsto ostao pisac vjere u otjelovljenog Hrista. B. B.

Mediteranska manifestacija „Srdelada“ održana u Budvi

Posveta ljudima koji su nekada hodali ulicama Starog grada PODGORICA – Mediteranska manifestacija „Srdelada“, u okviru kog je predstavljen bogat kulturni program o muzičkoj tradiciji Budve, upriličen je u nedjelju veče ispred Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“. Ovogodišnje, četvrto izdanje manifestacije otvorile su sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, koje su izvodile pjesme po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine. Predstavljajući program publici se, ispred organizatora događaja NVO Feral obratila Itana Lalović, koja je kazala da su pjesme sa početka posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti. - „Srdelu“ nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju možemo naći u

Emilija Minić i Milica Radoman

budvanskom akvatorijumu. Ona je za nas uvijek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada – kazala je Lalović.

Nakon toga, o knjizi „Koralj'ca srebrom zakovana – Poj od Budve i Ljute“ koju je prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine priredila Zlata Marjanović, govorila je Lucija Đurašković. U ovoj knjizi, prema riječima Đurašković, autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog „Pjesme i drugi napisi iz Budve“ (1854), koji je do 1949. ču-

Brano Mandić nagrađen u Sloveniji TREBNJE - Crnogorski novinar, književnik i likovni umjetnik Brano Mandić nagrađen je na ovogodišnjem 54. Međunarodnom kampu likovnih umjetnosti u Trebinju u Sloveniji. Učestvovalo je pet umjetnika iz pet evropskih zemalja (Alexandra Detinska iz Češke, Sandrine

Lepelletier iz Francuske, Svetlana Miladić iz Srbije i Miroslav Bone iz Slovenije), a Mandić je nagradu podijelio sa Boneom. Zajednička izložba će biti održana 2023. Mandić je prvi put bio prisutan na okupljanju umjetnika u nekom kampu. - Sve je bilo pozitivno i mno-

go je bilo dobrih prije svega razgovora i komunikacije između umjetnika, to je nešto što je meni najvažnije. Što se tiče nagrade, naravno super je što sam je dobio, ali nisam pristalica ocjenjivanja i rangiranja u umjetnosti, vrlo je to jedan nezahvalan posao – izjavio je Mandić za slovenački Dolenjski list. D. E.

van u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - Rukopis je do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u podnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790– 1865) iz Dubice na Univ – kazala je Đurašković. O saradnji sa Marjanović govorila je Tina Braić-Ugrinić, a autorka je, kako se navodi, publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca iz škole glume Jovane Todorović, pjesmom klape Primorkinje i igrom FA „Nikola Đurković“. Kulturni dio programa je zaključen dvijema kompozicijama italijanske kamerne muzike u izvođenju Minić i Radoman. S. V. A. STRAŽIŠAR-LAMOVŠEK

je objavio Grafički atelje iz Podgorice

Hronika Podgorice

Inspirisane ljepotama Crne Gore, politikološkinja Kristina Siništaj i istoričarka umjetnosti Suzana Dušaj, u jeku pandemije izazvane korona virusom, počele su prošle godine od raznih komada drveta da izrađuju daske za serviranje hrane, koje ukrašavaju epoksidnom smolom. Prošlo je svega godinu a ovaj njihov hobi već je prerastao u biznis, odnosno brend ,,Agate“ za koji se pored brojnih građana interesuju i prodavnice koje bi njihove proizvode da uvrste u svoju ponudu. Kreativnost i ozbiljnost u poslu ove dvije preduzetnice prepoznao je i Glavni grad, zahvaljujući čemu njih dvije ovog mjeseca svoje proivode izlažu na štandu u centralnom atrijumu tržnog centra Delta siti, u okviru Programa podrške kreativnom preduzetništvu.

Utorak, 22. jun 2021.

U okviru programa podrške opštine kreativnom preduzetništvu svoje proizvode u šoping molu Delta siti predstavlja brend ,,Agate“

Ljepote Crne Gore i na daskama za serviranje hrane

M. BABOVIĆ

KREATIVNOST

,,Agate“ je zanatska radionica koja tržištu nudi jedinstvena umjetnička djela, kuhinjsku galanteriju i razne dekorativne proizvode. U pitanju su ručno izrađeni i oslikani predmeti koji predstavljaju spoj tradicionalnog i modernog, a kombinacija drveta i dekorativne smole čine proizvode unikatnim i jedinstvenim. Njihovi proizvodi imaju karakteristike crnogorskog podneblja. - Ovim smo počele da se bavimo prije godinu, u jeku pandemije. Ideja nam je bila da napravimo nešto što bi imalo motive ljepota Crne Gore, koje bi mogle istovremeno da posluže i kao suveniri, ali da imaju i svoju funkcionalnost – započinje razgovor za Pobjedu Kristina Siništaj. Ona i Suzana Dušaj odlučile su tada da prave daske za serviranje hrane, a ponudu su proširile i lijepo ukrašenim podmetačima za čaše, posudama za namirnice… - U početku je bilo malo teško,

Štand Agatea u Delta sitiju

jer nam je to iziskivalo dosta vremena, neki materijali nijesu dostupni na crnogorskom tržištu, ali smo se nekako snašle – prisjeća se Siništaj. Za izradu daski za serviranje koriste komade drveta, koje dekorišu epoksidnom smolom (koja se koristi u brodogradnji) koja, ističe naša sagovornica, ima sertifikat da može doći u dodir sa hranom. - Drvo kupujemo uglavnom od

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Obnavljaju fasade kuća u Ulici 19. decembra

Radnici Agencije za stanovanje obnovili su fasade na prizemnim kućama u Ulici 19. decembra, preko puta Gradskog stadiona. Objekti u ovoj ulici, poručuju iz Agencije za stanovanje, uređuju se kroz akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“. Podsjećamo da su u okviru ove akcije u prethodnom periodu uređene stambene zgrade u tom dijelu grada, uređena igrališta i postavljeni stolovi za šah i stoni tenis. I. M.

Kristina Siništaj

lokalnih dobavljača. Najteže nam je nabaviti drvo masline, koja je ujedno i najskuplja. U pitanju su nepravilni oblici. Orah, bukva i jasen su zastupljeniji, ali je sa njima malo teže raditi. Sve se radi ručno, sam proces od izlivanja smole do dekorisanja i završnih detalja traje od sedam do 10 dana, za jednu dasku. Zahtijeva posebne uslove za rad. Na početku smo pravile po dvije – tri

daske u desetak dana, a sada sve ide mnogo lakše – priča naša sagovornica.

PREDUZETNIŠTVO

Daske za serviranje hrane koštaju od od 30 do 100 eura, u zavisnosti od dimenzije i vrste drveta od kojeg su izrađene. Set podmetača za čaše, navodi Siništaj, košta 28 eura, uključujući i tacnu 50 eura. Na sredini podmetača (napravljenih

od epoksidne smole) izliveni su zlatni detalji koji, ističe Siništaj, podsjećaju na grb Crne Gore. Za sve proizvode imaju fino urađena pakovanja jer ih, ističe kreativna preduzetnica, ljudi dosta uzimaju kao poklon. Brend ,,Agate“ registrovale su kao zanatsku radnju (koja se nalazi u Dušićima nadomak Tuzi), a do sada su uglavnom plasirale proizvode samo pu-

Iz pojedinih podgoričkih knjižara - Narodne knjige i Obodsko slovo, nam je rečeno da nemaju u ponudi sve udžbenike koji su obavezna literatura na fakultetima. Iz Narodne knjige pojašnjavaju da nabavljaju pojedine knjige po porudžbi, te da je ponuda i potražnja loša za autore koji su iz Crne Gore.

tem interneta i društvenih mreža. Ističući zadovoljstvo zbog sve veće potražnje za njihove proizvode, Kristina kaže da su izlagale i na Božićnom bazaru u Tuzima. - Ova saradanja sa Glavnim gradom nam veoma znači, Tržni centar Delta je ipak mjesto gdje je veoma velika frekventnost ljudi, gdje najbolje možemo promovisati svoje proizvode, jer ljudi mogu uživo da ih vide. Ovo iz hobija polako prerasta u biznis. Već su nas kontaktirali vlasnici nekih prodavnica, koji su zainteresovani da otkupljuju naše proizvode – zaključuje Siništaj, uz napomenu da je njihov brend dobio naziv po poludragom kamenu ,,Agate“, jer ih način prelivanja smole koja sama bira oblik dok je u tečnom stanju podsjetio na poludragi kamen. Program podrške kreativnom preduzetništvu realizuje Glavni grad u saradnji sa TC Delta siti i kompanijom ,,Strategist“. Od početka godine svoje proizvode predstavili su domaći brendovi – Radionica ,,Krpenka“, ,,Petit Paris Clothing“, ,,Flamingo Design“, ,,Mika rawbeauty“ i Radionica pašte. I.MITROVIĆ

Agencija za stanovanje angažovana na unapređenju sportske infrastrukture Glavni grad u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore, a uz tehničku podršku privrednih društava Putevi i Agencija za stanovanje, uređuje nekoliko sportskih poligona. Riječ je o nastavku akcije iz prethodne godine, kada je rekonstruisan jedan broj sportskih poligona. - Planom za 2021. godinu obuhvaćena su četiri poligona i na prvom od njih se radovi već privode kraju (poligon u MZ Jedinstvo) nakon čega će početi radovi na poligonu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, na Gorici i u Ulici Mitra Bakića – navedeno je iz Glavnog grada. Osim pripreme asfaltne podloge, radovi obuhvataju i postavljanje vještačke trave, ali i

Uređuju još četiri sportska poligona postavljanje zaštitnih mreža iza golova, obnovu mobilijara i ograda tamo gdje bude neophodno. - Planirano je da radovi na sva četiri poligona budu završeni u narednih dvadesetak dana, a realizacijom ovih aktivnosti na ova četiri poligona biće stvoreni još bolji uslovi za igranje fudbala, kako naših najmlađih, omladine, ali i onih starijih građana koji se rekreativno bave sportom – navode I.Kr. iz Glavnog grada.

Sportski poligon u MZ Jedinstvo

Počela rekonstrukcija puta Orahovo – Građen – Korita

Vrijednost investicije oko 200.000 eura

Uređene kuće u Ulici 19. decembra

U ponudi imaju i drvenu mapu

Gradsko preduzeće Putevi počelo je radove u okviru rekonstrukcije puta Orahovo – Građen – Korita, u dužini od 2,5 kilometra, vrijednosti oko 200.000 eura. Kako navode iz ovog preduzeća, nakon završetka ovih radova u planu je da u potpunosti bude rekonstruisana dionica puta od Orahova do Kučkih korita. Uporedo s tim, biće izvođeni radovi i na dijelu puta Zatrijebač –Poprat – Korita. - Realizacijom pomenutih aktivnosti, panoramski prsten oko Korita, ujedno i jedna od omiljenih turističkih destinacija, biće u potpunosti obnovljen – naveli su iz Puteva. I.Kr.

Radovi u Kučima

ISKLJUČENJA  STRUJE  - od 8 do 13 sati: dio Bulevara Džordža Vašingtona (profesorske zgrade); od 8 do 15: zgrade iza TC Mol of Monetengro; od 9 do 16: zgrade na uglu ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske; od 9 do 19: Lijeva Rijeka, Brskut (kratka isključenja u navedenom periodu); Mokra, Veruša, Bukumirsko Jezero, Grbi Do, Opasanica, Uvač, Han Garančića, Pajkov Vir i Ljevorečke Tuzi. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 22. jun 2021.

Ljetnju sezonu požara Služba zaštite i spašavanja dočekuje sa optimalnim kapacitetima

Akcenat stavljaju na preventivno djelovanje Raduje činjenica da sve veći broj građana poštuje procedure i ne rizikuje kad su u pitanju namjenska spaljivanja parcela, već traže asistenciju i pomoć naše službe. Jedna od mjera preventivnog djelovanja je svakako obilazak mjesnih zajednica i ukazivanje na obaveze stanovništva i predstavnika mjesnih zajednica koje se odnose na rješavanje problema neokošenih imanja i okućnica, kao i obraslih puteva – poručuju iz Službe zaštite i spašavanja

Predstojeću ljetnju sezonu požara Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada dočekuje sa optimalnim kapacitetima, kako u tehničkom tako i u kadrovskom smislu. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Službe zaštite i spašavanja navode da raspolažu sa 23 specijalizovana vatrogasna vozila, opremom za gašenje požara na otvorenom i u zatvorenim prostorijama, opremom za spašavanje na visinama i iz dubina, opremom za CBRN nezgode, za spašavanje iz nezgoda u vodama i ostalom opremom za različite vrste nezgoda.

DRON

- Kao i prethodne godine, planirano je aktivno učešće specijalizovane letilice dron u cilju osmatranja i snimanja prvenstveno lica koja mogu vršiti podmetanje požara, a zatim i osmatranje samih požara kako bi se izvršilo što bolje i lakše gašenje istih. U toku je postupak dodatne tehničke provjere vozila i eventualnog otklanjanja kvarova. Takođe, izvršena je provjera i kvalitet navedene opreme koja se koristi tokom ljetnje sezone – po-

ručuju iz Službe. Ističu da je i ove godine planirana intenzivna saradnja sa Direktoratom za vanredne situacije u dijelu obezbjeđenja

Obuka podgoričkih vatrogasaca

aviona za gašenje požara na nepristupačnim lokacijama, kao i sa pripadnicima Uprave policije u cilju identifikovanja i lišavanja slobode lica koja vrše podmetanje požara, a u skladu sa zakonima koji definišu datu oblast.

SARADNJA

Poseban akcenat u radu Službe je preventivno djelovanje koje će uticati na nastanak eventualnih požara, a koje se odnosi na kontrolisana palje-

nja u kojima služba pruža pomoć građanima koji se takvim zahtjevom obrate. - Raduje činjenica da sve veći broj građana poštuje procedure i ne rizikuje kad su u pitanju namjenska spaljivanja parcela, već traže asistenciju i pomoć naše službe. Jedna od mjera preventivnog djelovanja je svakako obilazak mjesnih zajednica i ukazivanje na obaveze stanovništva i predstavnika mjesnih zajednica koje se odnose na rješavanje

problema neokošenih imanja i okućnica kao i obraslih puteva – ističu iz Službe zaštite. Kao jedan od najvećih problema kad je u pitanju požarna sezona i stanje na terenu, dodaju oni, predstavlja upravo izostanak sprovođenja mjera preventive od strane građana. - Godinama na istim pozicijama dolazi do požara, ista naselja bivaju ugrožena vatrom, iste kuće, a vlasnici imanja i objekata ne vrše okošavanje i čišćenje dvorišta, krčenje pri-

Dvadeset sezonaca od 1. jula do oktobra Stalni operativni sastav Službe u toku požarne sezone dopunjuje se sezonskim radnicima, a takav slučaj će biti i u toku predstojeće sezone. - Radi privremeno povećanog obima posla u toku je prijem 20 izvršilaca na određeno vrijeme koji će od 1. jula obavljati poslove vatrogasca-spasilaca na period od tri mjeseca, tako da će Služba zaštite u toku predstojeće požarne sezone raspolagati sa dovoljnim brojem vatrogasaca-spasilaca – poručuju iz Službe zaštite. U toku čitave godine, ističu oni, sprovode obuke i treninge. - Naši pripadnici od početka godine pohađali su razne vrste obuka i treninga. U prvom dijelu požarne sezone, tokom jula, intenzivno ćemo sprovoditi obuke sa kolegama iz sezonskog sastava – poručuju iz Službe.

laznih puteva i imanja. Kao rezultat toga u kritičnim situacijama objekti se moraju štititi sa više vozila i ljudstva, a nerijetko situacija bude na izmaku kontrole – zaključuju iz Službe zaštite i spšavanja. I.M.

Predloženo kreditno zaduženje Glavnog grada za osavremenjivanje javnog gradskog prijevoza

Prijedlog o kreditnom zaduženju Glavnog grada za kupovinu autobusa namijenjenog javnom gradskom prijevozu naći će se 30. juna pred odbornicima na sjednici Skupštine Glavnog grada.

Prema tom dokumentu, predloženo je kreditno zaduženje kod NLB-a u iznosu od pet miliona eura, što bi trebalo da bude iskorišćeno za kupovinu autobusa namijenjenih za linijski prevoz na teritoriji Podgorice. - Ukupan rok otplate kredita je deset godina, sa grejs periodom od dvije godine. Kamata je 2,15 odsto plus 6M euribor (maksimalno do tri odsto). Obrada kredita je besplatna. Otplata rata je u tromjesečnim anuitetima – navodi se u prijedlogu odluke, uz napomenu da je Ministarstvo ekonomije dalo saglasnost na Strateški plan razvoja Podgo-

D. MIJATOVIC

Za nove autobuse pet miliona eura Program na Trgu Argentina

Humanitarni program na Trgu Argentina kod Gradskog stadiona Gradski prijevoz odavno zreo za modernizaciju

rice za period do 2025. godine. Strateškim planom razvoja Podgorice za period do 2025. godine kao jedan od prioriteta predviđena je modernizacija javnog prijevoza, koja podruzumijeva osavremenjavanje javnog prijevoza, uključujući zamjenu standardnih autobusa

novim vozilima. Glavni grad će iz pomenutog kredita kupiti nove autobuse i dati ih na korišćenje prevoznicima kojima na osnovu javnog oglasa bude povjeren posao obavljanja linijskog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima. Nj. B.

Pomagali za Feđino liječenje

Na Trgu Argentina kod Gradskog stadiona juče je održan humanitarni program za prikupljanje pomoći za liječenje petogodišnjeg Feđe Alkovića. U programu koji je organi-

zovala Podgoričanka Jana Raičević učestvovali su Marko Popović, Anastasija Koprolčec, Igor Mitrović, Sreto Radulović, Savo Stanković, Petar Bulatović i Petar Raičević -Face art.

Mali Feđa se treći put bori sa opakom bolešću, a za nastavak liječenja u Istanbulu potrebno je prikupiti dodatni novac koji se može uplatiti i na žiro-račun broj 510021098821502820, koji je u CKB banci otvoren na ime Milena Alković. H. P.

U Mediteranskom parku na Gorici održana praktična nastava, sa djecom razgovarao Bogić Gligorović

Učili o ,,domaćim“ insektima

Edukativna radionica u Mediteranskom vrtu

PODGORICA - U Mediteranskom parku na Gorici juče je održana edukativna radionica o insektima. Učenicima nižih razreda osnovnih škola o životu insekata na Gorici govorio je profesor biologije dr Bogić Gligorović. Petnaestak učenika je uz njegov nadzor mrežama lovilo insekte, a Gligorović im je objašnjavao koje vrste žive

na Gorici, čime se bave, zbog čega su korisne. Za praktični rad djeca su imala na raspolaganju i lupe, uz pomoć kojih su mogla da vide ono što su učila na časovima biologije. Edukativna radionica o insektima Gorice i metodologijama istraživanja koja je juče održana u Mediteranskom parku je prva u nizu planiranih. Mediteranski vrt će i ubuduće sa pro-

fesorima i nastavnicima organizovati praktične radionice, kako bi se učenicima na zanimljiv i pristupačan način pokazalo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koji nas okružuje i unaprijedila im se svijest o potrebi očuvanja životne sredine. Edukativne radionice se izvode u okviru projekta ,,Green point“ koji realizuje NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, u saradnji sa NVO Udruženje biologa Crne Gore – Cellula. H. P.

Svijet

Utorak, 22. jun 2021.

Nastupila politička kriza u Švedskoj

Parlament izglasao nepovjerenje premijeru Levenu STOKHOLM - Poslanici švedskog parlamenta izglasali su nepovjerenje premijeru Stefanu Levenu, nakon što su se opozicione stranke usprotivile njegovom prijedlogu zakona o određivanju visine kirija za stanovanje.

Na istorijskom glasanju za nepovjerenje se izjasnio 181 poslanik, čime je Leven postao prvi švedski premijer koji je izgubio povjerenje parlamenta. Za nepovjerenje vladi Stefana Levena izjasnili su se poslani-

ci Ljevice, Švedskih demokrata, Moderata i Demohrišćana. Glasanje je obavljeno na zahtjev Švedskih demokrata, a za izglasavanje nepovjerenja bilo je potrebna podrška 175 od 349 poslanika u švedskom Riksdagu.

Stefan Leven

Leven je ponudio strankama u parlamentu da se dogovore o novom modelu određivanja kirije za stanove i da tako riješe najveću političku krizu u novijoj istoriji Švedske. - Dajemo priliku za pronalaženje rješenja. Očekujemo

Nove kazne Brisela usmjerene na više od 86 pojedinaca i organizacija

EU uvodi nove ekonomske sankcije Bjelorusiji

Žozep Borelj

Spisak koji će biti objavljen u službenom listu EU uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su „odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom“ LUKSEMBURG - Ministri spoljnih poslova Evropske unije odobrili su juče nove sankcije za više bjeloruskih zvaničnika, a predviđen je i niz mjera čiji je cilj da oslabi ekonomiju te zemlje, rekao je visoki predstavnik EU Žozep Borelj. - Odobrićemo paket novih sankcija, što je širi paket - rekao je Borel novinarima pred sastanak u Luksemburgu. Borel je naveo da se priprema i niz ekonomskih sankcija za koje je rekao da će „teško naštetiti ekonomiji Bjelorusije“, prenosi Tanjug. - Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima - rekao je njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas i dodao da su sada vrlo odlučni da ne popuste. Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih iz-

bora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat. Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, su bili okidač za masovne proteste u toj zemlji. Sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od sankcionisanih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta iz Atine za Viljnus na Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista. Spisak, koji će biti objavljen u službenom listu EU, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su „odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom“. Na spisku za sankcije su, između ostalih, Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, zbog „koristi i podrške režima Lukašenka“. Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa liderkom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskom.

EU je obnovila na godinu i sankcije protiv Krima u okviru strategije koja je usvojena 2014. godine, prema kojoj Brisel ne priznaje ujedinjenje ovog ukrajinskog poluostrva sa Rusijom, saopštio je Savjet Evrope. U saopštenju se napominje da su sankcije produžene do 23. juna 2022. godine, prenio je TASS. EU je uvela restrikcije protiv Krima i njegovih stanovnika u junu 2014. godine kao odgovor Brisela na nelegalnu aneksiju Krima i Sevastopolja. U skladu sa sankcijama, evropskim kompanijama je zabranjeno da posluju sa preduzećima sa Krima, evropskim avio-prevoznicima da lete na Krim i sa poluostrva, a brodovima da posjećuju luke Krima. Uvedena je potpuna trgovinska blokada poluostrva i državama EU je zabranjeno da izdaju vize stanovnicima Krima koji imaju ruske pasoše. Paket sankcija produžava se svake godine bez debate, jer je EU objavila 2014. godine da će mjere ostati na snazi sve dok je Krim dio Rusije.

da se druge političke partije pripreme da budu odgovorne i da ne uvuku Švedsku u političku krizu - rekao je juče premijer Stefan Leven, predsjednik Socijaldemokrata. Međutim, prijedlog je ubrzo

odbila Ljevica, stranka koja je davala podršku Levenovoj manjinskoj vladi i pružila podršku opoziciji u izglasavanju nepovjerenja. Leven sada ima dvije opcije – da podnese ostavku, čime će biti pokrenuta procedura odabira novog premijera ili da raspiše vanredne parlamentarne izbore. Ustav Švedske mu daje rok od sedam dana da donese odluku. Ukoliko se Leven odluči za vanredne izbore, to bi bili prvi od 1958. godine, a tek peti od uvođenja parlamentarnih izbora 1866. godine. Redovni izbori će biti održani u septembru 2022. godine, što znači da bi Šveđani, u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora, za godinu dva puta izlazili na birališta.

Ruski ambasador se vratio u Vašington

Anatolij Antonov ponovo preuzeo dužnost

VAŠINGTON - Anatolij Antonov, ruski ambasador u SAD, vratio se u Vašington i ponovo preuzeo dužnost, pošto je tri mjeseca bio na konsultacijama u Moskvi, saopštila je ruska ambasada u Americi. - U nedjelju, 20. juna, Anatolij Antonov vratio se u Vašington i preuzeo dužnosti - navodi se u tvitu ruske ambasade. Antonov je stigao u nedjelju oko 18.00 po lokalnom vremenu u Vašington, a nekoliko časova prije dolaska u glavni grad SAD, sa ruskim diplomatama sreo se u Njujorku na aerodromu Džon F. Kenedi. Američki Stejt department i Bijela kuća još nijesu odgovorili na pitanje agencije Tas kada će se američki ambasador Džon Saliven vratiti u Moskvu. Dogovor o povratku ambasadora postignut je tokom sastanka predsjednika SAD i Rusije, Džozefa Bajdena i Vladimira Putina, u Ženevi. Antonov je u martu povučen iz Vašingtona na konsultacije nakon što je Bajden izjavio da smatra da je Putin ubica, a SAD su povukle Salivena na konsultacije 22. aprila.

Avionska nesreća u Grčkoj

Nastradale dvije osobe

Olupina palog aviona

PIRAGOS - Dvije osobe poginule su u avionskoj nesreći koja se juče ujutro dogodila u oblasti Ilija, sjeveroistočno od grada Pirgosa u Grčkoj. Kako prenosi sajt enikos.gr, jednomotorni avion lokalnog aviokluba srušio se pod nejasnim okolnostima, prenosi Tanjug. Avion je pao u selo Haria pored stambenog objekta, a tijela putnika su bila ugljenisana. Na mjesto nesreće su izašle vatrogasne jedinice, a uzrok pada tek treba da se utvrdi.

Novi talas epidemije korona virusa u Rusiji Isključena jedina nuklearna elektrana u Iranu

U Moskvi 7.500 zaraženih u jednom danu

Na kratko prekinut rad pogona Bušer BUŠER - Jedina iranska nuklearna elektrana podvrgnuta je, bez obrazloženja, privremenom hitnom isključenju, izvijestila je juče iranska državna televizija. Zvaničnik državne elektroenergetske kompanije „Tavanir”, Golamali Rakšhanimer, rekao je da je zaustavljanje pogona u Bušeru počelo u subotu i da će trajati „tri do četiri dana”, prenosi agencija AP. Kao rezultata toga, kako je rekao, može doći do nestanka struje.

Ovo je prvi put da je Iran izvjestio o hitnom zaustavljanju pogona u južnom lučkom gradu Bušeru. Ovaj pogon je počeo sa radom 2011. godine uz pomoć Rusije, prenosi Tanjug. Bušer se napaja uranijumom proizvedenim u Rusiji, a ne u Iranu, a nadgleda ga Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) Ujedinjenih nacija. Najnovija vijest dolazi u trenutku kada su visoke diplomate izvijestile da je na pregovorima u nedjelju između Irana i

globalnih sila postignut dalji napredak u pokušaju da se ponovo obnovi sporazum iz 2015. godine o ograničavanju iranskog nuklearnog progra-

ma, iz kog su istupile SAD za vrijeme Trampove administracije. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

MOSKVA - Situacija sa širenjem korona virusa u Rusiji je teška, uočljive su loše tendencije, izjavio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Peskov je naveo da će revakcinacija u zemlji biti neizbježna. - Situacija je teška, tendencije su više loše nego dobre - rekao je Peskov, dodajući da će ponovna vakcinacija biti neophodna kod onih osoba kod kojih su se antitijela spustila do nedovoljnog nivoa. Za posljednja 24 sata u Rusiji je registrovano 17.378 novih slučajeva zaraze korona virusom, a od početka pandemije 5.334.204, saopštile su ruske vlasti. Samo u Moskvi registrovana su 7.584 nova slučaja infekcije za posljednja 24 sata. Prema najavama Ministarstva zdravlja Rusije, u Moskvi će uskoro biti organizovana mjesta za vakcinaciju osoba koje žele da se ponovo vakcinišu Sputnjikom V. U devet regiona obavljena je obavezna vakcinacija za zaposlene u oblasti usluga i trgovine, kao i u državnim ustanovama, prenosi Beta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin upozorio je da su zbog agresivnog „indijskog soja“ kovida-19 moguće ponovne infekcije kod osoba koje su preboljele ili kod vakcinisanih sa niskim nivoom antitijela.

Arena

Utorak, 22. jun 2021.

Košarka

Crnogorske košarkašice porazom od šampiona Evrope završile nastup na prvenstvu Starog kontinenta

DALEKO OD SENZACIJE

Crnogorske košarkašice drugo prvenstvo Evrope uzastopno završavaju u osmini finala.

Nakon što su u grupnoj fazi osvojile treće mjesto (pobjeda protiv Grčke i porazi od Italije i Srbije), sinoć su poražene od Španije 78:51, čime je srušen san da se može napraviti korak više i stići do plasmana među osam najboljih... Poraz od domaćina, koji je na posljednja četiri šampionata tri puta bio prvak, definitivno nije sramota, a podmlađena selekcija Crne Gore s obzirom na sve okolnosti (broj igračica, broj klubova...) plasmanom u 12 najboljih Evrope napravila je zapažen rezultat. I to ne samo zbog činjenice da smo u osmini finala, već zbog toga što je Jelena Škerović hrabro u vatru bacila i neke nove adute, a otkrovenje je igračica Budućnost Bemaxa Dragana Živković, koja je bila šesti igrač i sa velikom minutažom u svakom meču pokazala da postaje sve važniji adut ove selekcije. Reprezentacija Crne Gore koja je krenula silovito nakon formiranja, treći put uzastopno daleko je od borbe za visok plasman, ali nakon 2017. godine kada je predvodio Roberto Injiges, kada smo imali mnogi jači tim, a doživjeli sva tri poraza u grupi, sada je utisak

Dvorana: Munisipal San Luis Gledalaca: 1.500. Sudije: Boner, Liska, Bizuel

Karera Kasas Ginzo Palau Rodrigez Kazorla Konde Domingez Gil Ndur Ovina Ovedo

4 4 4 2 2 12 19 5 17 8 2

(26:18, 19:9, 21:14, 12:10)

72% (18-13) 62% (40-25) 33% (15-5)

za 1 za 2 za 3

50% (14-7) 37% (43-16) 20% (20-4)

35 (6+29) Skokovi 36 (16+20) Blokade Asistencije 25 9 13 Ukradene lopte 5 13 Izgubljene lopte 20 Faulovi 12 19

Osmina finala BiH - Hrvatska Italija - Švedska Rusija - Slovenija Španija - Crna Gora

Getling Jovanović Kovačević Mujović Pašić Živković Aleksić Dubljević Jakšić Lazarević Leković Raković

10 10 8 9 2 2 10 -

Četvrtfinale 80:69 46:64 93:75 78:51

mnogo pozitivniji. Za razliku od 2015. godine kada smo sudijskom odlukom na samom kraju izgubili od Španije četvrtfinale (75:74), ovog puta nijesmo bili ni blizu da ugrozimo drugog favorita šampionata.

IZGUBLJENE LOPTE Od starta šampionata Evrope naša selekcija imala je problem sa izgubljenim loptama. Taj problem gotovo nakon svakog meča apostrofirala je Jelena Škerović. Međutim, i protiv Španije isto se desilo. Španija je koristila činjenicu da naša selekcija ima probleme sa zonskim presingom, što je

Babić vodila BiH do četvrtfinala Kapitenka Budućnost Bemaxa Nikolina Babić, koja je bila MVP 1. kola grupne faze, blistala je i juče u osmini finala protiv Hrvatske. Babić je za 32 minuta ubacila 16 poena (šut iz igre 7-5), uz šest asistencija, dva skoka, za indeks 20! Babić je tako predvodila Bosnu i Hercegovinu, koja je tako napravila iznenađenje, jer je nakon 22 godine prvi put na Eurobasketu i stigla među osam najboljih selekcija...

SRIJEDA Bjelorusija - Švedska Srbija - Španija Belgija - Rusija Francuska - BiH

uslovilo da već u prvih osam minuta imamo šest izgubljenih lopti. Ali i pored toga Crna Gora se držala dosta dobro, ali samo do sredine druge četvrtine. Osim vođstva na startu, kada je Jovanović pogodila za 3:2, Španija je vodila, ali su se ,,crvene“ dobro držale, bile blizu 16:14, 19:16... Bili su to momenti kada naša selekcija nije imala rješenja za Ndur, koja je postigla devet poena u prvih četiri minuta. Nakon promašenih zicera, te problema sa faulovima (Jovanović već na startu druge dionice dobila treći faul), Španija je nakon poena Konde sa penala na startu druge dionice stigla do prve dvocifrene razlike - 28:18. I, upravo Konde je napravila razliku i sredinom druge četvrtine vezala sedam poena u seriji 7:0 za 37:23 u 14. minutu, čime je već tada najavila da je svakako iznenađenje isključeno. Razlika u kvalitetu bila je evidentna, Španija sa mnogo većom rotacijom, pritiskala je

Snežana Aleksić na sinoćnjem meču

Jovanović: Nije se moglo protiv šampionki Milica Jovanović uz Getlign i Dubljević bila je najefikasnija u našem timu sa 10 poena, ali je zbog tri faula rano u prvom dijelu meča morala da izađe iz igre. - Razlika u kvalitetu je presudila, kao i činjenica da smo igrali na njihovom terenu ,,crvene“, koje su još jednom pokazale da imaju problem sa zonskim presingom, da teško mogu da pariraju u reketu iako imaju Getling sa takvim kvalitetom, a uz sve to u meču biti ili ne biti, bili smo daleko od dobrog šuterskog izdanja (već u prvih 20 minuta 18 promašaja iz igre), pa čak i Jelena Dubljević od koje se najviše očekivalo u prvom poluvremenu iz reketa je šutirala skromnih 6-1, dok je prvi plej Božica Mujović imala isti učinak u šutu iz igre. Španija je u 16. minutu imala +16 (41:25), u posljednjem minutu prvog poluvremena i +18 (45:27), tako da osmina finala nije donijela nikakvu neizvjesnost, već samo očekivani epilog, koji je Španiji

pred ovolikim brojem publike, što je dodatno otežalo posao. Ne treba da tražimo alibi, jer smo imali opet veliki broj izgubljenih lopti, što nas je onemogućilo da igramo smireno do kraja. Međutim, to je Španija, prvak Evrope, vjerovale smo da možemo poslužio kao priprema za četvrtfinalni duel sa Srbijom.

RAZLIKA U KVALITETU Velika razlika koju je Španija napravila serijom 15:4 za sedam minuta druge četvrtine prelomili su meč (ako je uopšte bilo i grama neizvjesnosti), pa je drugo poluvrijeme bilo za obje selekcije formalnost - Crna Gora da što dostojanstvenije završi prvenstvo, a Španija da se ne ,,potroši“ dodatno i eventualno izbjegne određenu povredu uoči derbija sa Srbijom. Razlika u kvalitetu bila je primjetna, ,,crvene“ nijesu mogle da pariraju, razlika je često rasla, tako da u drugom poluvremenu naše djevojke nijesu mogle ni da izađu iz

parirati, ali jednostavno se nije moglo. Na kraju, borile smo se koliko smo mogle, igrali smo sa malom rotacijom, ali ko god je od mlađih dobio šansu dao je doprinos, tako da na kraju moramo biti zadovoljne ukupnim nastupom - naglasila je Jovanović. dvocifrenog minusa. Škera je rotirala, tražila određena rješenja, mijenjala sistem odbrane, ali jednostavno nije se moglo. U 32. minutu bilo je čak i -27 (70:43)... Šampion Evrope definitivno je za ovu Crnu Goru prevelik zalogaj. Baš zbog toga, ostaje utisak da je poraz Španije od Bjelorusije zapravo više zabolio nas, nego Španiju, jer je domaćin svakako u četvrtfinalu, a da nije bilo tog poraza Crna Gora bi u osmini finala igrala sa Bjelorusijom ili Švedskom i svakako imala daleko veće šanse. Ali ako se zna da smo do šampionata Evrope stigli u posljednji čas, jasno je da je ovaj rezultat možda i više od realnosti... R. P.

NBA: Filadelfija nije iskoristila prednost domaćeg terena, Devin Buker sjajan u trijumfu Sansa

Atlanta izborila finale Istoka, Finiks poveo u finalu Zapada Atlanta je rival Milvokiju u finalu plej-ofa Istočne konferencije – Hoksi su u majstorici polufinala savladali Sikserse u Filadelfiji sa 103:96 i izborili finale. Meč je odlučen u finišu. Na 93:92 za goste, Tajbul je faulirao Hartera na šutu za tri poena na 54 sekunde do kraja, a Herter je pogodio sva tri penala. U narednom napadu, Galinari je ukrao loptu Embidu i zakucao u kontri. Siksersima nakon toga nije bilo povratka, pa Dok Rivers sada ima skor od šest pobjeda i devet poraza u sedmim utakmicama u plej-ofu. Blistao je Kevin Herter sa 27 poena, sedam skokova i tri asistencije, dok je Tre Jang upisao 21 poen, 10 asistencija i tri skoka, uz šest izgubljenih lopti. Poslije slabijeg početka i četiri promašena šuta, veoma važan je bio Danilo Galinari sa 17 poena i pet skokova, a Džon Kolins dodao je 14 poe-

na i 16 skokova… Kod Filadelfije, najbolji je bio Džoel Embid sa 31 poenom, 11 skokova, tri asistencije, po ukradenom loptom i rampom, ali i čak osam izgubljenih lopti. Tobajas Heris imao je 24 poena, 14 skokova i četiri asistencije, dok je Set Kari dodao 16 poena. Ben Simons završio je

sa četiri poena, osam skokova i 13 asistencija. Prva utakmica finala Istoka između Atlante i Milvokija, koji je veče ranije eliminisao Bruklin, takođe sa 4-3, na programu je u noći između srijede i četvrtka, od 2.30 po srednjoevropskom vremenu, a prednost domaćeg terena ima Milvoki.

Najviše zahvaljujući sjajnom Devinu Bukeru, Finiks je dobio prvi meč serije protiv Los Anđeles Klipersa sa 120:114, u finalu Zapadne konferencije, u plej-ofu NBA lige. Meč je odlučen u prvih šest minuta posljednje četvrtine. Finiks je pojačao odbranu i serijom 10:2 odvojio se na osam razlike. Tim iz ,,Grada anđela“ jurio je razliku, ali nije uspio da je stigne. Sanse je predvodio pomenuti Buker, koji je ostvario tripl-dabl učinak. Meč je okončao sa 40 poena, 13 skokova i 11 asistencija, za preko 43 minuta na terenu. On je prvi igrač Finiksa sa tripl-dablom u plej-ofu od Stiva Neša, koji je to uradio u maju 2005. godine. Pratio ga je Deandre Ajton sa 20 poena i devet skokova, dok je Mikal Bridžis upisao 14 poena, koji su uspjeli da nadomjeste odsustvo Krisa Pola. Kod gostiju Pol Džordž je imao 34 poena, četiri skoka i pet asistencija. Redži Džekson je stao na 24 poena, a Demarkus Kazins na 11. Naredni duel na programu je u noći između utorka i srijede u 3 časa poslije ponoći, takođe u Finiksu. S. J.

Uspjeh barskih košarkaša na Prvenstvu Crne Gore

Pioniri Mediterana ponovili podvig – neporaženi do titule! PODGORICA - Pioniri barskog KK Mediteran prošle godine nijesu imali priliku da brane titulu osvojenu 2019. godine zbog antiepidemijskih mjera, ali su zato ove ponovili podvig od prije dva ljeta i ponovo stigli do šampionskog pehara bez izgubljenog meča! Riječ je o dječacima 2007. godišta koji su na finalnom turniru u Bijelom Polju minulog vikenda pobijedili Budućnost (79:65), Gorštak (79:64) i domaće Jedinstvo (69:51). Rezultati utakmica barskog sastava na završnom turniru pio-

nirskog prvenstva, dovoljno govore o kakvoj je generaciji košarkaških talenata riječ. U ekipi koju već godinama treniraju Ivan Raković i Ranko Čarapić su Luka Kovačević, Andrija Spičanović, Danilo Đikanović, Balša Bajčeta, Andrej Đurišić, Dušan Stanković, Danilo Nikezić, Vasilije Šestović, Ivo Dobrković, Ognjen Mrgudović, Andrej Raćić, Vladimir Komnenović i Ilija Kalezić. Drugo mjesto je zauzela Budućnost, treće Jedinstvo, a četvrto Gorštak. S. J.

Utorak, 22. jun 2021.

HNS-CFF.HR

Arena

20 Fudbal

BITI ILI NE BITI ZA HRVATE: Ivan Perišić proslavlja gol protiv Češke

Britanci ublažavaju mjere da ne bi ostali bez finala ulaze u državu, bez obzira na to jesu li preboljeli kovid-19, jesu li se vakcinisali ili imaju li negativan test. Dejli mejl navodi da su Britanci spremni da ublaže mjere, te da će kapacitet ,,Vemblija“ biti uvećan na 60.000 gledalaca u odnosu na dosadašnjih 22.500, samo da bi sačuvali domaćinstvo finala koje će se igrati 11. jula. Na mogućnost ublažavanja mjera oštro su reagovali opozicioni poslanici u britanskom parlamentu koji su odluku Vlade nazvali licemjernom i ,,udarcem u zube“ svim britanskim državljanima koji se pridržavaju mjera i kojima je ograničeno kretanje iz države i u njoj. R. A.

FFF.FR

Britanska vlada mogla bi da popusti mjere protiv korona virusa za 2.500 VIP gostiju i novinara kako ne bi ostala bez domaćinstva finala Evropskog prvenstva, piše Dejli mejl. UEFA je prošle sedmice zaprijetila Britancima da bi se finale Eura moglo prebaciti u neku zemlju koja ima puno blaže restrikcije od Ujedinjenog Kraljevstva. Kao idealna lokacija pominjala se Budimpešta, budući da je Mađarska otvorila cijelu ,,Ferenc Puškaš arenu“ za utakmice mađarske reprezentacije i pustila gostujuće navijače uz mnogo blaže mjere. U Velikoj Britaniji je trenutno na snazi desetodnevna samoizolacija za sve strance koji

Povreda koljena teže prirode

Dembele završio nastup na EP Francuski fudbaler Usman Dembele završio je nastup na Evropskom prvenstvu. Mladi ofanzivac povrijedio se u utakmici protiv Mađarske (1:1) poslije samo 22 minuta provedena na terenu. Utvrđeno je da je problem sa koljenom veći nego što se čini-

lo u prvi mah i da Dembele čeka pauza od najmanje tri sedmice. To znači da neće više igrati na EP i već je napustio kamp Francuske u Budimpešti. ,,Trikolori“ sjutra od 21 sat igraju sa Portugalom u trećem kolu grupe F. R. A.

GRUPA D: Češka i Engleska za prvo mjesto, Hrvatska i Škotska za prolaz

Vatrena noć na Ostrvu Utakmica istine za fudbalere Hrvatske - sa samo bodom iz dvije utakmice, vicešampion svijeta dočekuje večerašnji meč sa Škotskom na ,,Hempden parku“ u Glazgovu i nema pravo na grešku. Računica je jasna: samo pobjeda vodi ,,vatrene“ u osminu finala, što važi i za ,,tartan armiju“. Hrvati i Škoti imaju po bod, tri manje od Engleske i Češke, i remi bi značio eliminaciju za obje ekipe. Naše komšije su razočarale u duelima sa ,,gordim Albionom“ (0:1) i Češkom (1:1), nijesu bili ni blijeda sjenka srebrne ekipe sa Mundijala 2018, što je bio povod hrvatskoj javnosti da uputi oštre kritike selektoru Zlatku Daliću. Mogu li ,,vatreni“ da odigraju najbolji meč na šampionatu, utišaju kritičare i spriječe senzacionalno ispadanje? - Glavna stvar biće strpljenje, najbitnije je da spremni dočekamo šansu. Maloprije nam je reporter Hrvatskog radija umjesto pitanja poželio sreću i ja mu se na tome želim zahvaliti jer je to baš ono što nam sada treba. Ova reprezentacija zaslužuje podršku zbog svega što je napravila, to je jedino ispravno, dok god ima šanse zaslužujemo podršku. Sve drugo je neispravno, zaslužujemo podršku, a ne vrijeđanje i nabacivanje

blatom - rekao je Dalić na konferenciji za medije. Otežavajuća okolnost za Hrvate je što će igrati na gostujućem terenu, pred vatrenim škotskim navijačima koje je remi sa Engleskom na ,,Vembliju“ ubijedio da njihovi fudbaleri imaju kvalitet da se nađu među 16 najboljih u Evropi. - Ovo je zadnja šansa, moramo napraviti sve da prođemo dalje. Mi smo najviše oštećeni jer nema navijača, puno smo jači s njima, ovo nije realno i nije fer. Mi putujemo, a oni igraju kod kuće. Mi moramo u izolaciju deset dana ako je neko zaražen, ne smijemo ovo, ne smijemo ono. Ali ne tražim alibi - aludirao je Dalić na činjenicu da Škoti nijesu išli u karantin zbog infekcije korona virusom Bilija Gilmura. - Biće teško, ali želim da zaslužimo pobjedu na zelenom terenu. Na nas je izvršen veliki pritisak oko kampa, da otkažemo boravak u Škotskoj. Ne želim da Hrvatska igra bilo što izvan terena, ali uslovi moraju biti jednaki za sve, a to nije slučaj. I mi smo u psihološkoj neizvjesnosti, svaka tri dana se testiramo i strepimo hoćemo li u izolaciju. Želio bih da kod Škotske sve ostane na tom jednom slučaju. Zabrinuti smo, ali moramo igrati fudbal i misliti na tri boda, osvojena na terenu. Ipak, mi moramo izaći na

Nakon meča sa Škotskom bili u kontaktu sa saigračem

Loša vijest za Njemačku

Miler ne igra protiv Mađarske Loša vijest za Njemačku poslije velike pobjede nad Portugalom (4:2) i uoči odlučujućeg duela sa Mađarskom.

Tomas Miler mogao bi da preskoči meč posljednjeg kola grupe F jer ima problema sa koljenom. U startnoj postavi mogao bi da ga zamijeni Leon Gorecka. - Već sam ranije igrao na toj poziciji i mogu pomoći timu - kaže 26-godišnji Gorecka, Milerov saigrač u Bajernu. Na startu turnira, Njemačka je izgubila od Francuske 1:0, ali je trijumfom nad Portugalom došla nadomak plasmana u osminu finala.

Čelzijevi Englezi moraju u izolaciju zbog Gilmora Fudbalski reprezentativci Engleske Ben Čilvel i Mejson Maunt, do daljnjeg će biti u samoizolaciji zbog kontakta sa pozitivnim na korona virus Škotom Bilijem Gilmorom, prenio je BBC Sport. Ovaj dvojac viđen je u kontak-

tu sa Gilmorom, nakon završetka meča Engleske i Škotske na Evropskom prvenstvu. Na jučerašnjem testiranju svi fudbaleri Engleske bili su negativni. Engleska će u utorak igrati protiv Češke u posljednjem kolu grupne faze takmičenja. R. A.

teren kao favoriti. Škotima se pruža velika šansa za prolaz - na noge im stiže uzdrmani favorit. - Znamo da nam je potrebna pobjeda, oni znaju da im je potrebna pobjeda, ili ćemo zajedno biti eliminisani. To znači da će biti uzbudljivo. Obezbijedili smo sebi priliku da prođemo i uzbuđeni smo zbog tog izazova. Radujemo se utakmici, trebaće nam ista, ako ne i bolja partija nego protiv Engleske kako bismo uzeli tri boda koja bi nam, nadam se, donijela prolaz u osminu finala - osvrnuo se kapiten Endi Robertson na mogućnost da remi Engleske i Češke ostavi Škote ili Hrvate bez šanse da budu drugi na tabeli, pa bi se u tom slučaju potencijalni pobjednik meča u Glazgovu nadao da će biti jedna od četiri najbolje trećeplasirane selekcije iz svih grupa.

NAPAD MUČI ENGLEZE U Londonu se igra direktan duel za prvo mjesto. Englezi nijesu bili uvjerljivi u prva dva meča i opravdana je bojazan pred okršaj sa Česima, koji imaju priliku da potvrde epitet jednog od prijatnih iznenađenja. U slučaju remija, Češka ostaje na prvom mjestu. - Igrali smo se Česima na ,,Vembliju“ prije nekoliko godina i to je bio prilično jednostran meč. Od tada su

Raspored i tabela 21.00 (London) - Češka - Engleska 21.00 (Glazgov) - Hrvatska - Škotska 1. Češka 2. Engleska 3. Hrvatska 4. Škotska

2 2 2 2

1 1 0 0

1 1 1 1

0 3:1 0 1:0 1 1:2 1 0:2

4 4 1 1

napravili ogroman pomak, za što zasluge idu njihovom selektoru. Vrlo su dobra ekipa. Veoma su dobri sa loptom, kao i u presingu. Mislim da su potcijenjeni - rekao je selektor Garet Sautgejt, čiji je tim, kao jedan od favorita EP, postigao samo gol u dva meča. - Postoje stvari na kojima treba da radimo kao tim, a dio problema je i to što nijesmo riješili neke taktičke stvari protiv Škotske. Branili su se izuzetno dobro, nijesmo mogli da izađemo na kraj sa tim. Znamo da imamo opasne igrače, a ,,slomiti“ Čehe biće drugačiji taktički problem, teško ih je probiti i u situacija jedan na jedan. Znamo što sve moramo da uradimo, vjerujem u ovu Englesku. Česi imaju jasnu poruku - ne plaše se Engleske i ,,Vemblija“. - Na kojem mjestu ćemo završiti može da zavisi od rezultata drugog meča i na to ne možemo da utičemo. Ono na što možemo da utičemo je vlastiti učinak i na to ćemo se fokusirati - naglasio je selektor Jaroslav Šilhavi. - Sjajno je što imamo igrače sa iskustvom iz Premijer lige. Pričali smo o tome, njihovo poznavanje protivničkih igrača je korisno za cijeli tim. Hari Kejn je napadač svjetske klase, moraćemo da ga dvostruko markiramo i da mu ne damo prostora. To važi za sve njihove napadače - ne smijemo im dozvoliti da ulaze u prostor jer su onda nezaustavljivi. Kad uđu u šesnaesterac, onda je kasno. Ne. K.

Arena

Sportski miks

Barski prvoligaš nastavlja sa formiranjem tima

Budućnost od danas na mini-pripremama u Staroj P

Milinković: Sve ide kako smo planirali

Ćetković u Mornaru PODGORICA - Kada su u pitanju transferi Košarkaški klub Mornar navikao je sportsku javnost na senzacionalne transfere. Međutim, kako je Fudbalski klub Mornar stigao do elitnog ranga, ovog ljeta i ovaj klub mogao bi da napravi prave transfer bombe! Nakon što se pominjalo da bi dres Barana mogao da obuče Nikola Drinčić, Mornar je danas dogovorio sve sa Markom Ćetkovićem! Iskusni vezista posljednje tri godine nosio je dres Sutjeske, sa kojom je osvojio titulu i igrao u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Samo u šampionatu Crne Gore za Nikšićane je odigrao 91 utakmicu. U sezoni 2019/2020. bio je najbolji strijelac Prve lige. Ćetković je ponikao u Mladosti (sada OFK Titograd), a karijeru gradio u Zeti, Partizanu, Mogrenu. Nastupao je i za Budućnost, Sarajevo, kao i za Jagielloniju i Podbeskidzie u Poljskoj, Lači i Partizani u Albaniji. Za reprezentaciju Crne Gore upisao je šest nastupa i postigao jedan gol. - Sigurno da je suvišno govoriti o kvalitetima Marka Ćetkovića i svakako da očekujem da će biti veliko pojačanje za Mornar. Njegovo ime nam daje za pravo da očekujemo da će se uklopiti u naš sistem na pravi način i biti od ogromne koristi našim aspiracijama u sezoni pred nama. Prateći ga još od sezone u Partizanu on to može, i ako tako bude bićemo zadovoljni svi, kako klub i navijači, tako i on lično - kazao je trener Barana Slavoljub Bubanja. Barani su sinoć, poslije nepunih neđelju dana priprema, odigrali prvi pripremni meč protiv Adrie (1:1), a šef struke Mornara je rekao da je svakako vidio dobrih ali i manje dobrih stvari. - Rezultat nije bio u prvom planu, ali su momci istrčali, uradili uglavnom ono što se od njih tražilo. Iskreno, mnogo sam bio zadovoljniji prijepodnevnim treningom tog dana, nego samom utakmicom. Priliku su dobili i omladinci kao što sam i obećao i sve u svemu zadovoljan sam kako je sve to izgledalo, jer od početka priprema nijesmo imali ni dan odmora - rekao je Bubanja. Uprava barskog kluba na čelu sa direktorom Mitrom Novakovićem definitivno ne sjedi skrštenih ruku tokom ljetnje pauze, a očigledno je cilj da se do odlaska na Zlatibor popune sva deficitarna mjesta u timu... Ako je vjerovati narodnoj da se ,,po jutru dan poznaje“, odnosno po početku prelaznog roka, zaključak je jasan: fudbalska javnost treba da se spremi, stiže neki novi Mornar! R. P.

Stigao Baltić Mladi golman Lazar Baltić, nakon polusezone u Rudaru, dogovorio je saradnju sa Mornarom. Baltić je omladinski reprezentativac Crne Gore, potencijalni kandidat i za mladu selekciju. Ima 19 godina, a u Rudaru je u drugom dijelu prošle sezone branio na pozajmicu iz Budućnosti. Bio je 17 puta na golu, a na sedam mečeva je sačuvao mrežu.

Utorak, 22. jun 2021.

Fudbaleri Sutjeske od danas na Zlatiboru

Na planini „pune pluća“ za evropske izazove NIKŠIĆ – Ekspedicija Sutjeske juče je rano otputovala na glavne pripreme, a nova baza pred evropske izazove biće im Zlatibor i hotel „Buket“. Na planini će vrijedno trenirati 24 fudbalera, a planirano je da ostanu dvije sedmice i odigraju najmanje tri kontrolna meča. Na put su krenuli Vlado Giljen, Suad Ličina, Radoš Dubljević, Igor Pajović, Nikola Stijepović, Filip Mitrović, Miloš Drinčić, Marko Matanović, Lazar Kecojević, Aleksa Marušić, Nikola Janjić, Novica Eraković, Viliam Diaz, Božo Mrković, Dušan i Marko Vukovići, Vladan Bubanja, Aleksandar Vlahović, Balša Dubljević, Augusto Korea, Dragan Grivić, Darko Nikač, Marko Bojović i Milivoje Raičević. Uz njih će, osim fizioterapeuta, biti i kompletan stručni štab predvođen Milijom Savovićem koji vjeruje da su uvodne pripreme, u trajanju od deset dana, dobro odradili. - Ovo nijesu samo pripreme za evropske mečeve. Treba da dođemo do prave atmosfere za cijelu predstojeću sezonu. Važno je da na Zlatiboru maksimalno iskoristimo svaki dan, a trebali bi i da odigramo tri

utakmice. Počećemo s lakšim rivalima, ali za konačnu provjeru trebaće nam jači protivnik - kazao je prije odlaska na Zlatibor strateg Nikšićana Milija Savović. Uvjeren je šef struke „plavobijelih“ da će u Srbiji imati dobre uslove i očekuje da što prije dođu do najboljeg tima. - Uložiću maksimalan trud da ovaj projekt uspije. Imaćemo uspona i padova, ali važno je da budemo ekipa, da dođemo do neophodne hemije, da budemo pošteni, strpljivi..., priča Savović, svjestan da ga očekuju, kao i njegove igrače, velike obaveze. - Sve smo isplanirali do posljednjeg detalja. Momci su, valjda, svjesni šta se od njih očekuje, koliko je zahtjevno igrati za Sutjesku i ubijeđen sam da će umjeti odgovoriti izazovima. Ubrzo nas očekuje dvomeč sa gruzijskom Gagrom, malo je mogućnosti za popravni ispit, jer to su kvalifikacije. Spremni smo na izazove, a svaka utakmica, čak i ove prijateljske, izuzetno je važna, tim prije što će svi igrači dobiti priliku da se dokažu. Vjerujem da ćemo do prve međunarodne utkmice odabrati najbolji tim - riječi su Milije Savovića. Ra. P.

Budućnost je u trenažnom procesu od 9. jula, a u međuvremenu je odigrala dvije kontrolne utakmice - protiv OFK Nikšić je bilo 9:2 za ,,plave“, dok je meč sa Vlaznijom pod Goricom završen 1:1. Uvodna faza je najteža, momci su uglavnom radili po dva puta dnevno, a od danas nastavljaju pripreme u Staroj Pazovi. - Momci su bili ozbiljni i nijesmo imali nekih većih problema, sem Mrvaljevića koji je polomio nos i rano je ispao iz trenažnog procesa. Svi ostali su tu, a manje – više dobro podnose zahtjeve. Mlađima je

možda malo teže, dok stariji imaju iskustva i već su prošli slične stvari. Sve u svemu, sve ide kako smo planirali -rekao je trener Mladen Milinković za klupski sajt. Iskusni stručnjak u ovom trenutku ne može da donese ocjenu o stanju ekipe: - Malo nas remete prijateljske utakmice, jer izuzev Vlaznije nijesmo imali neku jaču provjeru kako bismo vidjeli snagu i nedostatke koje ćemo pokušati da nadomjestimo u periodu koji je pred nama dodao je pedeset trogodišnji Lozničanin. Utisak je da je crnogorski šampion u većem dijelu duela sa rivalom iz Skadra

izgledao dobro. - Utakmica je došla u periodu kada su igrači u maksimalnom naporu. I sljedeće nedjelje ćemo da opteretimo ekipu kako bismo bili spremni za ono što dolazi u Evropi i poslije nje - poručio je Milinković. Tekuću sedmicu Budućnost će provesti na mini-pripremama u Staroj Pazovi, gdje će ostati do poneđeljka. Podgoričani će u srijedu od 18 časova odmjeriti snage sa Voždovcem, članom Super lige Srbije. - Nakon završetka drugog dijela priprema popustićemo ritam, pa ćemo u posljednjoj nedjelji da osvježimo ekipu i pripremimo je za Helsinki.

Iskusni čuvar mreže stigao na ,,DG arenu“

Mugoša novi golman Podgorice PODGORICA - Golman Sava Mugoša vratio se u elitni crnogorski fudbal. Dvadeset sedmogodišnji čuvar mreže novi je član Podgorice, sa kojom je potpisao jednogodišnji ugovor. Mugoša je zimus stavio paraf na saradnju sa litvanskim Viljnaus vitusom, ali se klub ugasio sedmicu pred početak prvenstva i nekadašnju ,,jedinicu“ Petrovca ostavio bez

angažmana na pola godine. Mugoši se ne da sa odlascima u inostranstvo - prethodnog ljeta propao mu je transfer u Jermeniju jer se realizaciji posla ispriječio rat. Tada se vratio u Petrovac, a sada - godinu kasnije - faktički je na novom početku. - Nadam se da su pehovi iza mene. Željan sam treninga, utakmica, takmičarskog naboja... Uvjeren sam da sam

napravio pravi izbor dolaskom u Podgoricu. U pitanju je zdrava sredina, čeka me jaka konkurencija, što je samo dodatni motiv. Pred nama je nastup i u kvalifikacijama za Ligu konferencija, vjerujem da ćemo imati što da pokažemo na debiju u Evropi - rekao je Mugoša, bivši golman Zore, Mornara, grčkog Kozanija, IFK Stokholma, austrijske Admire Vaker, Rada, Sinđelića... Ne. K.

Uspjeh mladih budvanskih odbojkaša - kadeta

Dejvis kup reprezentacija bori se za ulazak u treću grupu evropske zone

Teniseri Rudar angažovao kreću Popovića i Prenkočevića protiv Jermenije Dva nova lica pod Golubinjom

Rudar je angažovao dva nova fudbalera - opremu pljevaljskog kluba zadužili su Jovan Popović (25) i Martin Prenkočević (21).

Popović dolazi iz Bokelja, gdje je pokrivao mjesto u sredini terena, s tim što može da igra i u zadnjoj liniji. Prethodno je

bio član Zete, Dečića, Mornara, Koma i švajcarskog Pajdea. Prenkočević je četiri godine mlađi, po vokaciji je desni bek, a pod Golubinjom je potpisao jednogodišnji ugovor. Nastupao je za Dečić, Petrovac i Kom, a nosio je i dres naših mlađih reprezentativnih selekcija. D. K.

PODGORICA - Dejvis kup reprezentacija Crne Gore igraće danas u Skoplju prvi meč A grupe protiv Jermenije za ulazak u treću grupu Evropske zone.

Naš teniski tim, koji vodi selektor Aleksandar Tomić, igra u sastavu Rezart Cungu, Mario Aleksić, Petar Jovanović i Matija Samardžić. Pored naše selekcije i Jermenije, u grupi A su još Albanija i Azerbejdžan. Crna Gora je nosilac u grupi. U grupi B, u kojoj je nosilac domaćin Sjeverna Makedonija, su još San Marino, Kosovo, Andora i Moldavija. Po dvije selekcije iz obje grupe sljedeće godine igraće u trećoj R. A. grupi Evropske zone.

Mediteran šampion PODGORICA - Odbojkaši Mediterana osvojili su titulu prvaka Crne Gore u kadetskoj konkurenciji – mladi Budvani su u finalu savladali barski Galeb 3:1 (25:22, 27:25, 18:25, 25:14), na finalnom turniru koji je, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore i podrške Uprave za sport i mlade, odigran u sali Gimnazije u Podgorici. Treća je Budućnost volej, koja je u meču za treće mjesto pobijedila Jedinstvo 3:0 (25:20, 25:21, 30:28). Mediteran je u polufinalu bio bolji od Jedinstva 3:0, dok je

Arena

Utorak, 22. jun 2021.

Sportski miks

Pazovi

Uslovi u Staroj Pazovi su na vrhunskom nivou, vidjećemo kakvo će da bude vrijeme jer i tamo zna da bude toplo. Međutim, za nas su najvažnije utakmice, jer tražimo što jače protivnike. Nažalost, nismo uspjeli da obezbijedimo ekipe koje igraju evropske

kupove, jer su svi ranije otišli na neke druge destinacije. Vidjelo se protiv Vlaznije da nama trebaju takvi mečevi kako bi igrači osjetili kako je igrati kada nismo dominantni tokom 90 minuta i da osjete druge stilove igre. Nadam se da ćemo naći dobrog rivala za

26. jun, a onda nećemo igrati prijateljske utakmice do Helsinkija - ističe Milinković. Budućnost počinje novu takmičarsku godinu od prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona - rival je finski Helsinki, koji će u prvoj utakmici (6. jul) biti domaćin (19 h), a revanš je 13. jula pod Goricom (20.30 h). - Već sam rekao da je politika kluba da šansu u narednom periodu dobijaju igrači iz omladinske škole i da se podmladi ekipa. To je nešto što moramo da prihvatimo. Svakako da je to mač sa dvije oštrice, ali siguran sam da će stariji igrači koji su bili motor ekipe i u prošlom prvenstvu dati pozitivan primjer mladima kako treba da se radi i odnosi prema grbu Budućnosti - jasan je Milinković, koji dodaje: - Ako dođe još neko od pojačanja, to će biti dobro, ali prelazni rok se završava 9. avgusta, tako da imamo vremena. Za Evropu bi dobro bilo pojačanje jedino da dođe neki igrač koji je u trenažnom procesu i koji već ima iskustva. U suprotnom, neće imati dovoljno vremena da se spremi. Vjerujem u starije igrače, naravno i u mlađe i siguran sam da će momci biti dosta bolji do početka Evrope i prvenstva - zaključio je Milinković. D. K.

ŽRK Budućnost jedan od deset sigurnih učesnika Lige šampiona

Reputacija ,,plavih“ PODGORICA - Ženski rukometni klub Budućnost jedan je od deset sigurnih učesnika DELO EHF Lige šampiona za sezonu 2021/22. Evropska rukometna federacija objavila je da se ukupno 20 klubova iz 13 država prijavilo za učešće u najkvalitetnijem evropskom takmičenju, a da će konačan spisak 16 učesnika biti poznat 25. juna, nakon sjednice

Završeno ekipno prvenstvo Evrope treće grupe na Kipru

Crna Gora osvojila sedmo mjesto PODGORICA - Na Kipru je završeno ekipno prvenstvo Evrope, treće grupe, na kojem je nastupilo 16 zemalja sa oko 600 takmičara. Atletska reprezentacija Crne Gore nakon prvog i drugog dana u 40 disciplina (dvadest u muškoj i 20 u ženskoj konkurenciji) ostvarila je izuzetan uspjeh sa osvajanjem sedmog mjesta sa 318 bodova. U ekipnom plasmanu prvo mjesto osvojila je Srbija sa 558, drugo Kipar sa 525, a treće Moldavija sa 465 bodova, čime su te tri selekcije izborile plasman u drugu grupu. Posljednje 16. mjesto pripalo je Kosovu sa 78 bodova. Crnogorska atletska reprezentacija, iako na ovom šampionatu bez učešća povrijeđenog Darka Pešića koji je natupao u pet discipline i Kri-

stine Rakočević koja je takođe nastupala u dvije discipline, kao i Slađane Perunović koja zbog bolesti nije bila u mogućnosti da nastupi u više disciplina, sa podmlađenim sastavom ostvarila je izuzetan rezultat. Najvrednije rezultate od crnogorskih atletičara ostvarili su

prvog dana takmičenja Tomaš Đurović u bacanju kugle koji je osvojio treće mjesto sa rezultatom 20,20 metara, ostavivši iza sebe juniorskog svjetskog šampiona i evropskog četvrtoplasiranog takmičara u dvorani ,,Mensura Pezeraš“ iz Bosne i Hercegovine. Takođe

drugog dana prvenstva izuzetan rezultat ostvarila je Marija Vuković u skoku uvis koja nije imala prave konkurencije i rezultatom 1,90 metara ubjedljivo osvojila prvo mjesto. Danijel Furtula, iako je bio povrijeđen, osvojio je drugo mjesto. Drugog dana takmičenja

Izvršnog odbora EHF-a. Osim Budućnosti, sigurni učesnici grupne faze su hrvatska Podravka, danski Odenze, francuski Brest, njemačka Borusija, mađarski FTC i Đer, norveški Vajpers koji je i branilac trofeja, rumunski CSM Bukurešt i ruski CSKA. Za preostalih šest mjesta aplicirali su danski Esbjerg, francuski Mec, njemački Bitighajm, norveški Storhamar,

rumunska Baja Mare, ruski Rostov Don, češki Banik Most, slovenački Krim, švedski Savehof i turski Kastamonu. Žrijeb za grupnu fazu biće obavljen 2. jula u Beču. Sezona 2021/22. biće 28. izdanje najkvalitetnijeg klupskog takmičenja na Starom kontinentu, a kao i prošle sezone u kojoj je Budućnost stigla do četvrtfinala, biće formirane dvije grupe sa po osam timova. A. M.

Ognjen Marsenić postavio je rekord Crne Gore za mlađe juniore u disciplini 200 m sa rezultatom 22,47 i Amir Papazi rekord Crne Gore za mlađe seniore u bacanju koplja sa rezultatom 62,66 m. Crnogorski atletičari postigli su tri nova crnogorska rekorda i osam ličnih rekorda i osvajanjem sedmog mjesta u ekipnoj konkurenciji veliki uspjeh. Prvo mjesto osvojila je Marija Vuković (190 cm), Furtula je bio drugi u disku (57,97 m), četvrti je bio Dragan Pešić u skoku s motkom (4,35), a četvrta je bila i Ana Bošković u bacanju kugle (12,36). Zapažena je bila Ljiljana Matović, koja je bila šesta u dalju (5,57), a šesto mjesto osvojila je i Maša Bubanja (100 metara prepone). Šesti je bio i Amir Papazi (koplje), sa rezultatom 62,66 metara, koji je ostvario crnogorski rekord za mlađe seniore. Osma je bila Vesna Pavlićević na 5.000 metara (20:53,20), koja je kao i na

3.000 metara, ostvarila lični rekord i pokazala izuzetnu formu. Osma je bila Ana Bošković u bacanju kladivu (37,47 metara), baš kao i Dragan Pešić u trci na 110 metara prepone (15,76). Deveta mjesta osvojili su Ognjen Vojvodić (troskok) 13,27 metara, te Kristina Dubak u trci na 200 metara (25,45), deseto mjesto pripalo je ženskoj štafeti 4x400 metara (Amina Suljević, Marija Živković, Andrea Matković, Kristina Bubak) 4:08,20, dok je 11. mjesto osvojila muška štafeta (Danilo Vujičić, Filip Vujadinović, Emir Ćatović, Ognjen Marsenić), baš kao Slađana Perunović koja je nastupila na 1.500 metara (5:24.47) i Nemanja Đurišić (3.000 metara stipl) 12:45,65. Vasilije Šćepanović nastupio je na 3.000 metara i bio12, kao Ognjen Marsenić, koji je nastupio na 200 metara (22,47), dok je Petar Veljić bio 13. na R. P. 800 metara (2:05.42).

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija u Podgorici počela pripreme za Balkansko prvenstvo u Beogradu

Galeb istim rezultatom porazio Budućnost volej. Pehare i medalje za tri prvoplasirane ekipe uručio je Miloš Jovanović, komesar takmičenja OSCG. Za najboljeg igrača prvenstva proglašen je Miro Miljanić iz ekipe Mediterana. Njegovi saigrači Rastko Milenković i Da-

nilo Krivokapić su najbolji tehničar, odnosno libero. Najbolji primač servisa je Vukašin Cimbaljević iz Galeba, a najbolji bloker prvenstva Matija Ćinćur iz Budućnost voleja. Individualne nagrade je uručio Predrag Ćorluka, selektor kadetske reprezentacije Crne Gore. S. J.

PODGORICA – Juniorska ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore u neđelju je u Podgorici počela pripreme za Balkansko prvenstvo, koje se od 28. juna do 2. jula održava u Beogradu. Izabranice Marka Radusinovića će se u glavnom gradu Crne Gore pripremati do 27. juna. - Cure su odmah na prvom treningu pokazale da su željne dokazivanja, pune elana, i nadamo se da ćemo sačuvati ovu pozitivnu energiju i pokazali kvalitet na predstojećoj Balkanijadi – rekao je selektor juniorki Marko Radusinović. Rivali juniorki na Balkanijadi su selekcije Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Turske. - Srbija i Turska su u procesu priprema za Evropsko prvenstvo, tako da će, sigurno, biti sa najjačim sastavima. Tu su još i Sjeverna Makedonija i Albanija. Na nama je da radimo kvalitetno, da cure ispoštuju zamisli našeg stručnog štaba, a onda ćemo iz utakmice u utakmicu vidjeti kako će se odvijati situacija. Intimno se nadamo medalji, ali to ćemo morati da pokažemo na terenu – dodao je Radusinović, pored koga su u

Radusinović: Nadamo se medalji

stručnom štabu pomoćnici Milan Franović i Tomo Pekić. Na pripremama su tehničarke Marija Šušić (Tent, Srbija), Tijana Tvrdišić (Luka Bar), Sara Globarević (Morača), primačice servisa/korektorke Simona Petranović, Nevena Vukčević, Andrea Knežević, Marija Tuševljak (Galeb), Teodora Delić (Morača), Majda Čakar (Rudar), Anastasija Krgović (Gimnazijalac), sred-

nje blokerke Tamara Vukoslavčević, Mia Ražnatović (Luka Bar), Marija Bojić (Galeb), Dragana Rakočević (Jedinstvo), te libera Lana Labović (Galeb), Sara Kovač (Morača). - Na Balkanijadi u Beogradu igramo protiv dosta jakih ekipa. Imamo odlične uslove za rad, nadam se da ćemo na prvenstvu uspjeti da osvojimo neku medalju – kazala je tehničarka Marija Šušić. S. J.

Feljton

Utorak, 22. jun 2021.

SLOVO O STEĆCIMA

U kojem je to dobu Latko posjeka Arapa na Rijeku STEĆAK S MAČEM KOD CRKVE SV. NIKOLE U CUCAMA

Ima stećaka na kojima su natpisi očuvani i za koje se tačno zna kome pripadaju. Mnogo je više onih bez natpisa ili sa iščezlim natpisima, među kojim samo za poneke „postoji priča“. Jedan stećak „s pričom“ nalazi se ispred crkve na Čevu za koji predanje kaže da pod njim počiva Ozro, rodonačelnik Ozrinića. Još jedan „s pričom“ leži pred crkvom sv. Nikole u cuckom selu Krug. Ta crkva pripada selima Krug, Grab, Gradina, Čelina i Bata i kod nje je groblje za sva ta cucka naselja. Kako svjedoči Jovan Erdeljanović, na tom je mjestu nekada stajalo „mnoštvo stećaka“. Do danas ih je preteklo samo pet. Osim onoga „s pričom“ koji leži ispred crkve među grobnicama iz novijeg doba, dva su ugrađena u ogradu crkve kao nosači zapadne kapije, još dva kao nosači istočne kapije. Stećak „s pričom“ na groblju ispred crkve dugačak je blizu dva metra, Na njemu je isklesan veliki mač. Erdeljanović bilježi da je osim ovog, postojao još jedan stećak sa isklesanim mačem, koji je uništen u 19. stoljeću. Preostaje nam, dakle samo ovaj jedan stećak koji i danas leži na groblju. Erdeljanović navodi da je na njemu, osim mača, bio uklesan i natpis. Na ovom mjestu počinju i dileme, jer toga natpisa danas nema na stećku. Krenimo redom. Erdeljanović govori o ovom stećku dok opisuje cucko selo Krug. Kaže da je „po narodnom predanju i po drugim podacima i ovo selo i njegovo ime iz vrlo velike starine. O tome svedoči pored drugih ostataka iz davnašnjih vremena i samo njegovo sadašnje stanovništvo, koje čini jedno od najstarijih brastava u Cucama i koje se uopšte smatra za starince. Selo je dobilo ime po kružnom obliku svog dola, oko kojeg je naseljeno (…) Među tragovima davnašnjeg stanovništva na zemljištu ovog sela da pomenemo najpre veliku kamenu gomilu na Golom Brijegu više seoskih kuća sa jugoistočne strane. Gomila ima 15-16 m u prečniku (…) Ova je gomila baš iznad crkve Sv. Nikole i vrlo staroga groblja“ (Stara Crna Gora, str. 590). Erdeljanović dalje kaže da „kod sadašnje crkve Sv. Nikole, koja je na jugoistočnoj strani sela

Ima stećaka na kojima su natpisi očuvani i za koje se tačno zna kome pripadaju. Mnogo je više onih bez natpisa ili sa iščezlim natpisima, među kojim samo za poneke „postoji priča“. Jedan takav stećak „s pričom“ nalazi se pred crkvom sv. Nikole u cuckom selu Krug. Tvrdi se da pod njim počiva čuveni junak Latko Vukov Baćanin S. ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Sljemenjak kod crkve na Grabu s boka

Stećci u kapiji crkve na Grabu u Cucama

Jovan Erdeljanović svjedoči o više stvari. Pominje nekadašnju malu crkvu, koja je prethodila sadašnjoj crkvi sv. Nikole, podignutoj 1898. godine. Konstatuje da je ispod prvobitne „vrlo stare“ crkve bilo grobova starijih od nje! Takođe, pominje mnoštvo stećaka u okolini sa različitim ornamentima, od kojih je do danas preteklo samo pet Kruga, ima vrlo staro groblje, koje je nesumnjivo starije i od pređašnje, takođe vrlo stare crkve, koja je bila na mestu ove sadašnje. A evo po čemu se to zna. Kad je stara crkva razvaljena i kad je kopano u „palumenti“ (u temelju) za novu crkvu, nađeni su grobovi i pod temeljem i pod podom stare crkve. Iz toga se vidi, da je tu nesumnjivo bilo groblje još i pre nego što je načinjena stara crkva“ (isto, 590). („Još pre nego što je ta stara crkvica načinjena, bilo je tu groblje, i sama crkvica bila je sazidana nad grobovima. Ta je stara crkva srušena 1898. godine i na mesto nje je podignuta sadašnja crkva“ – str. 591) Grobovi su po svjedočenju mještana „bili kamenjem obloženi a pokriveni pločama. U njima su nađene kosti i ostaci od mačeva. U svakome grobu je bilo sahranjeno samo po jedno čeljade“. Cuce su mislile, da je to grobovlje „od Grka“. Puno grobova je bilo i oko stare crkve a na nekima od njih su bili stećci, „ođeljani“ i dijelom ukrašeni raznim šarama. „Sve je to kamenje, osim jednog, upotrebljeno prilikom zidanja nove crkve: većina je izlomlje-

Stećak sa uklesanim krstom kod crkve na Grabu u Cucama

na i uzidana u crkvene temelje, a neki su kamenovi umetnuti u zid od crkve i u crkvenu ogradu“ (isto, 590). Na drugom mjestu Erdeljanović navodi da je na mjestu sadašnje crkve sv. Nikole „bila ranije stara, mala, crkva, takođe „klačena“ (zidana) za koju Cuce misle, da je jedna od najstarijih crkava u Cucama, ako ne i najstarija“. Mještani su čuli „od starijeh da je građena u doba Nemanjića“. Cuce se prvi put pominju u kotorskim sudskonotarskim spisima 1431. godine (Risto Kovijanić, „Pomeni crnogorskih plemena...“, Knjiga I, 1963, 205). Nesumnjivo je da su cucka naselja postojala mnogo prije 1431. godine. Jovan Erdeljanović, kako vidimo, svjedoči o više stvari. Pominje nekadašnju malu crkvu, koja je prethodila sadašnjoj, podignutoj 1898. godine. Konstatuje da je ispod te prvobitne „vrlo stare“ crkve bilo grobova starijih od nje! Takođe, pominje mnoštvo stećaka u okolini sa različitim ornamentima, od kojih je do danas preteklo samo pet. Sada prelazimo na opis stećka sa mačem koji je Erdeljanović

Stećak u zidu crkve na Trešnjevu

vidio pred crkvom. „Onaj nadgrobni kamen što je pošteđen i dalje ostavljen u groblju, stoji pravo prema crkvenim vratima. Ima oblik sarkofaga, koji je gore završen u obliku slemena. Dug je oko 1,50 m, a širok je gore 0,50 m, pa se naniže postupno sužava. Na jednoj uzdužnoj strani (desno od crkve) urezan je mač, koji su prilikom obnavljanja crkve, 1898 godine, „ponovili“. A na drugoj uzdužnoj strani su tada urezali natpis: „Latko posječe Arapa na Rijeku“. Na jednoj poprečnoj strani je izrađen crtež, koji nije jasan: ili je dvostruk krst sa lukom nad njim (što je verovatnije) ili je grana. A na drugoj poprečnoj strani je urezan krst. Sve četiri strane imaju po ivici urezan okvir od po dve uporedne linije, među kojima su kose crte ... Za ovaj nadgrobni kamen misle, da je na grobu čuvenog junaka Latka Vukova Baćanina (iz cuckog sela Bate) i zato su na nj i stavili pomenuti natpis (Stara Crna Gora, str. 590). Odmah treba reći da je Erdeljanovićev opis neprecizan. Naime, pomenuti stećak jeste sljemenik, ali na vrhu nema oblik „krova“, već trapeza. Ka-

ko fotografija svjedoči, mač nije uklesan na „uzdužnoj“ bočnoj strani, kako se može zaključiti iz Erdeljanovićevog opisa, već na vrhu stećka, odnosno, na uzdužnoj strani trapezoidnog vrha. Što se tiče natpisa, Erdeljanović kaže da su „tada“, prilikom obnove crkve, kada su „ponovili“ (pojačali) od ranije uklesani mač, „na drugoj uzdužnoj strani“ urezali natpis „Latko posječe Arapa na Rijeku“. Dakle, mača je bilo i prije obnove crkve, a natpis je urezan tek 1898. godine. Erdeljanović je tom prilikom propustio da ispita, na osnovu čega su mještani uopšte mislili da taj stećak pripada Latku i da li je u selu postojalo neko predanje koje je povezivalo Latka sa stećkom. Kako bilo, natpisa o Latku iz 1898. godine danas nema ni na trapezoidnom vrhu, niti na bočnoj strani stećka. Nije jasno što se dogodilo od 1898. godine do danas? Na bočnoj strani se, doduše, nazire mjesto đe je mogao biti natpis, ali je to više u domenu nagađanja. Ipak, ne treba sumnjati da je natpisa bilo. Preostaje nam još da vidimo ko je bio Latko. Erdeljanović piše da se u selu Bati još pamte dva starinačka brastva, koja su današnji stanovnici Bate zatekli u tom naselju. Jedno su bili Savičići („Jebizime“) koji su „odavno digli u Perast“. Drugo staro bratstvo zvalo se

Erdeljanović piše da je na stećku pred crkvom na uzdužnoj strani bio urezan mač, koji su „ponovili” prilikom obnavljanja crkve 1898. godine. A na drugoj uzdužnoj strani su tada urezali natpis: „Latko posječe Arapa na Rijeku“

Pištignjaci ili Pištignjaši čiji su se posljednji izdanci Mandići odselili u Nikšić. Pištignjata „iz sela Bate u Crnoj Gori“ bilo je u selu Grab u Hercegovini, kao i u hercegovačkom selu Sopiljima. „Misli se – kaže Erdeljanović - da je od ovog starog brastva, Mandića-Pištignjata, bio čuveni junak Latko Vukov Baćanin koga smo pomenuli napred opisujući nadgrobni kamen pred crkvom Sv. Nikole ... za koji se misli, da je nad njegovim grobom. Neki opet tvrde, da je on bio od nekog starog brastva na Bati, koje se sad ne zna. Ali je mnogo pouzdanije ono prvo kazivanje, da je on bio od starih Mandića-Pištignjata“ (isto, str. 628). Erdeljanović bilježi i razmimoilaženja u mišljenjima oko vremena u kome je Latko živio i „posjekao Arapa na Rijeku“. „Po jednima to je bilo „u doba Ivanbegova“ (i on je, vele, bio „zamjenik Ivana Crnojevića“ u tome dvoboju), a po drugima „u doba ili vladike Save ili Danila“ (isto, 629). Erdeljanović na kraju kaže: „Ja bih rekao, da je Latko Vukov Baćanin zaista živeo u neko starije vreme, svakako u doba Ivana Crnojevića, i da su zato do naroda dospele samo tamne uspomene o njemu — verovatno kao poslednji tragovi od sadržine kakve stare narodne pesme, koja je opevala njegova junačka dela“ (isto, 629). Erdeljanovićevom zaključku u prilog ide činjenica da se stećci u vidu sljemenika javljaju u periodu od 14. do 16. vijeka. Pomenućemo, na kraju, da je na Trešnjevu u zidove crkve ugrađeno nekoliko stećaka, kao i da se iza crkve još mogu viđeti velike kamene ploče. Jovan Erdeljanović piše da je „po izričnom tvrđenju Trešnjevaca na jednome od spomenika, koji su uzidani u temelj trešnjevačke crkve, bio natpis: „pop Andrija“ a više njega izrezan krst)“ (Stara Crna Gora, 710-711). (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. jun 2021.

Na osnovu članova135-136, ( „Sl. list“ CG broj: 65/20 od 03.07.2020), člana 44 Statuta AD »Autoremont Osmanagić» Podgorica i Odluke Odbora direktora od 25.05.2021. god. saziva se

REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA AD” AUTOREMONT OSMANAGIĆ” PODGORICA Za dan 30.06.2021.god. sa početkom u 11 časova , uz napomenu da će se evidencija prisustva akcionara i potpisivanje registracione liste vršiti u vremenu od 9 do 11 časova u sjedištu Poslovne jedinice Plana bb-Danilovgrad. Sa sljedećim DNEVNIM REDOM Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela. 1. Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara dostavljenom od strane CDA. 2.Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice. 3.Donošenje odluka o usvajanju finansijskih iskaza za 2020 godinu sa izvještajem nezavisnog revizora. 4. Donošenje odluke o emisiji akcija bez javne ponude radi zamjene postojećih akcija u cilju izjednačavanja njihove nominalne vrijednosti. 5. Donošenje odluke o usvajanju Izmjena Statuta AD“Autoremont Osmanagić“ Podgorica; 6.Donošenje odluke o usvajanju Poslovnika o radu Skupštine akcionara. 7.Donošenje odluke o izboru nezavisnog revizora za 2021. godinu. Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od 1/2 ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenog punomoćnika. Identitet akcionara se utvrđuje na osnovu lične isprave .Ovlašćeni punomoćnik na Skupštini prilaže ovjereno punomoćje i svoju ličnu kartu. Akcionari mogu izvršit uvid u materijal i prijedloge odluka koje će se razmatrati na skupštini akcionara u prostorijama Društva na lokaciji Plana b.b. Opština Danilovgrad svakog radnog dana od 10 do 15 časova, dvadeset dana prije održavanja Skupštine, i na veb stranici društva www.arosmanagic.me Kontakt osoba:Sekretar Društva tel.+382 20 642 079 Predsjednik Odbora direktora Alema Kaluđerović , dipl. ecc. S.r.

Na osnovu člana 14 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/ 18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU J AVNOST da je Honsić Edin iz Rožaja, podnio zahtjev broj: UPI 06-322/20228 od 17.06.2021.godine, o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za stambeno-poslovni objekat na urbanističkoj parceli UP br. 158 DUP „Centar” Rožaje. Uvid se može izvršiti u prostorijama Sekretrijata za uredenje prostora i zaštitu životne sredine (kancelarija br.6) svakim radnim danom od 11h do 14h, počev od 22.06.2021. godine. Zainteresovani organi i organizacije mogu, u roku od 5 (pet) radnih dana od dana prijema, odnosno objavljivanja obavještenja, dostaviti mišljenje i primjedbe ovom Sekretarijatu, kao nadležnom organu. SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA 1 ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za V prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se oglašava nesupješnom i Zaključka o VI prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 16.07.2021. u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 17.06.2021. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 21/06/2021 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

Oglasi i obavještenja OBAVJEŠTENJE

Utorak, 22. jun 2021.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Predmet: JAVNO OBJAVLJIVANJE SIMANT DOO objavljuje ovaj clanak kao opis upozorenja sa Rapex sistema za proizvođač CONTINENTAL model PREMIUM Contact6 SSR broj upozorenja A12/00618/21; rizik: povrede, zemlja upozorenja: Njemačka; EC tip odobrenja/model: E4-02103967, E4-0013522 i E4-0034499; mjera: opoziv od krajnih korisnika.

MOŽE i preko agencije da se izda jednosoban, klimatizovan, komplet namješten stan u zgradi, visočije prizemlje, na Starom Aerodrumu, između „Volija“ i „Arome-Maksija“, na duži period. Tel. 067/879-220 1

Dimenzija i model gume: CONTINENTAL 315/35R22 111Y Ovim putem želimo javno obavjestiti i upozoriti krajnje korisnike o mogućim posljedicama za proizvod gore navedenih guma.

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE AD PODGORICA kao kreditni i hipotekarni povjerilac vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Obavještavamo Korisnika kredita ARTIS DOO PODGORICA sa poslednjom poznatom adresom: Trg Nikole Kovačevića br.3 da je IRF dana 09.06.2021.godine, sačinio Obavještenje o otkazu/raskidu Ugovora o kreditu, zavedeno pod brojem 0503-190134667-21/1 kao i jemce/hipotekarne dužnike po kreditnom zaduženju dužnika ARTIS DOO PODGORICA sa poslednjom poznatom adresom: Trg Nikole Kovačevića br.3 Podgorica, Nikola Globarević sa poslednjom poznatom adresom: Ribarska br.2 Herceg Novi i MITRANA DOO PODGORICA sa poslednjom poznatom adresom: ul.Dalmatinska br.10/8 Podgorica . Pozivaju se ovlašćena lice Kreditnog dužnika / hipotekarnog dužnika i jemci po predmetnom kreditu da dođu u prostorije Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, Podgorica u roku od 5 (pet) dana i ujedno upozoravamo da se ovakav

Na osnovu člana 34, stav 1 Pravilnika o uređivanju postupaka nabavki roba, usluga i radova u Hotelskoj grupi „Budvanska rivijera” (Broj 02-920/15 od 05.04.2021. godine) naručilac Hotelska grupa „Budvanska rivijera” a.d. Budva, Trg Slobode 1 , Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Koncentrati sokova i instant kafa, mlijeko i čokolada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 54.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04/1-2817 objavljena je na web adresi www.hgbudvanskarivijera.com, dana 21.06.2021. godine. Lice za davanje informacija Vladimir Janjušević, telefon: 033/452-831, email: sektornabavke@budvanskarivijera.co.me

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Poslovni broj I.br.1133/2019 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca HIPOTEKARNA BANKA A.D, Josipa Broza Tita br.67, Podgorica, PIB: 02085020 protiv izvršnog dužnika RADULOVIĆ RADOICA, Zelenika, Herceg Novi, JMBG:1701967240011 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN br. 1336 KO Sutorina, • kat.parcela 6070, livada I klase, površine 2236 m2, u obimu prava svojina 1/1 Ukupna vrijednost procijenjene nepokretnosti iznosi 109,564.00 eura, (49,00e/m2) Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.07.2021.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o I.br. 1133/2019 od 27.12.2019.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 37,662.77 eura sa ugovorenom zateznom kamatom počev od 18.12.2019. godine pa do isplate, iznosa od 120,00 eura na ime troškova izvršnog postupka, te iznosa od 753,26 eura na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvšenja, Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 1133/2019 od 08.12.2020. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 282.000.00 eura, odnosno iznos od 109,564.00 eura za kat.parcelu 6070 koja je predmet prodaje u smislu čl.157.ZIO-a Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18596-53 kod Prve banke, u iznosu od 10,956.40 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-18596-53 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 21.06.2021..godine Javni izvršitelj Marko Đaković

USLUGE STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom. U Podgorici. Tel. 069/926-382; 020/629-558 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

Utorak, 22. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. jun 2021.

Након краће болести преминуо је наш вољени

Posljednji pozdrav našem komšiji i drugu

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 21. juna 2021. godine tragično izgubio život naš dragi

НЕНАД Љубомиров СТАНИШИЋ VINKO Reljin MAŠKOVIĆ Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 22. juna 2021. u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: brat MAŠKO, kćerke TAMARA, MILICA i LANA, snahe NADA i DUBRAVKA, brat od strica RAŠKO i PERO i ostala mnogobrojna rodbina

951

Саучешће примамо 22. јуна 2021. године у селу Винићи од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана. Сахрана ће се обавити у складу са епидемиолошким мјерама. Кућа жалости: Спасоја Распоповића број 42.

Ожалошћени: отац ЉУБОМИР, мајка ЈЕЛА, супруга МАРЈАНА, син СТЕФАН, кћерка ХЕЛЕНА, брат ПРЕДРАГ, сестра ДРАГАНА, снаха ТАЊА, зет БОРИС, шурак НЕВЕН, братанична СОФИЈА, сестрична НИНА, сестрић ФИЛИП и остала многобројна породица

IGORU Ljubovom PERIĆU Jedinstven po ljepoti, plemenitosti, dobroti i uspjehu, bio je ukras svijeta. Porodici iskreno saučešće. Žale za njim BRNOVIĆI

940

Dana 21. juna 2021. u 81. godini preminuo je naš dragi

941 Posljednji pozdrav dragom bratu

GOJKO Markov RAIČEVIĆ Sahrana je obavljena u krugu porodice 21. juna na groblju Gornja Gorica.

NENADU STANIŠIĆU Ožalošćeni: supruga NAĐA, sinovi GORAN, ANDREJ i MARKO, ćerka SUZANA, sestra RADMILA, snahe, unučad i ostala rodbina od RADISLAVA – RATKA STIJEPOVIĆA sa porodicom 948

947 Posljednji pozdrav dragom drugu

Дана 21. јуна 2021. преминуо је у 84. години наш драги

NENADU STANIŠIĆU РАДОМАН Радојев ПАВИЋЕВИЋ професор физичког васпитања у пензији

od EDINA i EMIRA ŠAHOVIĆA sa porodicama

Сахрана је обављена 21. јуна у кругу уже породице.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Posljednji pozdrav 945

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i svastici

BRANKI Čedovoj ĐURANOVIĆ rođenoj Batrićević Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sestra STANKA i sestrična BILJANA sa porodicom 935

STOJANKI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. IVANKA, DRAGAN, MARKO i NIKOLA 949 Posljednji pozdrav dragoj tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

STOJANKI Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. ANA i IVAN

1111 950

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. jun 2021.

Дана 22. јуна 2021. навршава се шест тужних година од изненадне смрти нашег драгог

Danas je sedam dana od kada nas je napustio naš dragi

Prim. dr ANTO Jozov MARTINOVIĆ

ЈОВАНА Петровог ФИЛИПОВИЋА

spec ORL

Ako je postojala sreća mi smo je dotakli sa Tobom. Kako dalje, kako da objasnimo unucima zašto ih đed ne dočekuje, zašto ga nigdje u kući nema? Tvoja dobrota i plemenitost biće vječita inspiracija za nas. Ti nisi umro, živjećeš sa nama dok nas ima.

Успомену на његову племенитост и доброту чувамо у нашим срцима. С љубављу, тугом и поносом,

Tvoja tužna porodica: DANA, BORIS i IVANA

Синови ВЛАДИМИР, НЕБОЈША и СЛОБОДАН са породицама

Zahvaljujemosesvimdragimkomšijama,kolegama,kumovima,prijateljima i rođacima na divnim i utješnim riječima saučešća, koje nas obavezuju da čuvamo uspomenu na našeg ANTONIA

937

933

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg brata, strica i đevera

Četrdeset dana od tvog odlaska brate

Дана 21. јуна 2021. преминуо је у 83. години

BANJA

МИЛИСАВ Јеремије ШЕБЕК

Tvoj prerani odlazak ostavio je bol i prazninu u našim srcima. Sjećanje na tebe čuvaćemo od zaborava. Tvoji: VUKAŠIN, NIKOLA, DANILO i DUBRAVKA

Због новонастале ситуације, породица ће саучешће примати 22. јуна на мјесном гробљу Јеленак од 13 до 14 часова када ће се и обавити сахрана.

BANJO Ne mogu da prihvatim da ovo pišem tebi. Ali nažalost ovo je tužna istina. Ti si našao mir pored tvoje dobre Anke a meni ostaje neizmjerni bol i patnja. Doživotno žalim za tobom. 934

943

Sestra VUKOSAVA, sestrić MIODRAG i zet ĐURO

Danas se navršava godina dana od smrti naše voljene sestre Ожалошћени: синови ЖЕЉКО, ДРАЖЕН и ДУШКО, снаха ЗОРИЦА, унучад КРИСТИНА, РАДЕ, ДАРКО, ДАВОР и ГАБРИЈЕЛА и остала родбина 944

VESKO - BRANKO MARKOVIĆ

BRANKE Vojislavove POPIVODA rođene Borozan

POMENI

Vrijeme ne umanjuje tugu, a riječi ne mogu opisati koliko nam nedostaješ. Tvoj dragi lik, dobrota, pažnja i ljubav trajno su prisutni u našim srcima.

Dragi brate, prošlo je četrdeset bolnih dana od kada nisi sa nama. Ali Tvoj lik i plemenita duša, način na koji si znao da budeš tu kad god je trebalo nikad nećemo zaboraviti. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Tvoj brat RADE sa porodicom

TANJA i SLOBO i MIĆA sa porodicama 946 10. 3. 2011 – 22. 6. 2021.

936

22. 6. 2010 – 22. 6. 2021. Godinu dana je od kada nije među nama naša

JELA BATRIĆEVIĆ rođena Raičević

MILUTIN N. BATRIĆEVIĆ

Vrijeme prolazi, a ljubav u srcu i uspomene traju. Nedostajete. 938

PORODICA

BANJO

BRANKA Vojislavova POPIVODA Nedostaješ i boliš, voljena naša. Znamo da si i sada i zauvijek sa nama.

Vrijeme nije zaliječilo ništa, još uvijek mi fališ kao i prvog dana. Ništa ne može zamijeniti tvoju ljubav i podršku koje mi sve više fale. Čuvam te u srcu zauvijek i znam da si uvijek tu.

Tvoji: ANA, IVAN, VOJISLAV i IVA 939

942

Tvoj SAŠA

TV program Dnevni list

Utorak, 22. jun 2021.

FILM

RTCG 2 22:00

SERIJA

RTCG 1 21:35

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Ženski raj IV

Sto i jedna noć

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Koncert 10:05 Naučno – obrazovni program 10:35 Muzika 11:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, r. 12:05 Dok. program, r. 12:30 NVO sektor, r. 13:05 Ženski raj IV, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, s. 15:00 Lajmet 15:10 Znaš ti to, kviz 15:30 Dnevnik 1 16:00 Sat tv, r. 16:30 Dok. program, r. 18:40 Kad se djeca pitaju, r. 19:00 Znaš ti to, kviz 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dok. program 21:35 Ženski raj IV, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Noć i dan, s. 00:00 Dok. program 01:10 Koncert

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 06:15 Košarka(ž): Bosna i Hercegovina – Hrvatska, EP, snimak 08:00 Tini tajm, crtani film 08:20 Maks Stil, crtani film 09:10 Dnevna soba, r. 10:20 Košarka (ž): Crna Gora – Španija, EP, snimak 12:00 Skrivena kamera, e. 13:00 Na vrhu, r. 14:30 Meridijani, r. 14:45 Koncert 16:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. 17:05 Skrivena kamera, r. 18:10 Luda kuća, r. 18:45 Luda kuća, s. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Narkos, s. 21:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. 22:00 Sto i jedna noć, film 23:45 Dokumentarni program, r. 00:30 Glas Amerike 00:45 Narkos, r. 01:30 E sport

07:00 08:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 17:05 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:15 22:10 00:30 01:15

Zlatni krug, kviz Stolice, kviz Pogrešan čovjek, s. Praktična žena, r. Brusko, s. Dnevni žurnal Sanjalica, s. Tri muškarca i tetka, r. Žurnal Igra sudbine, r. Praktična žena, e. Dnevni žurnal Mame, s. Ekskluziv, e. Stolice, kviz Žurnal Sanjalica, s. Tri muškarca i tetka, s. Igra sudbine, s. Seks i grad, film Pogrešan čovjek, r. Brusko, r.

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r. 07:35 Ljubav, navika, panika, r. 07:55 Ljubav, navika, panika, s. 08:20 Sportisimo, r. 08:30 Zabranjena ljubav, s. 10:00 Zauvijek susjedi, s. 10:20 Domaćinske priče, r. 11:00 Vijesti 11:30 El Principe, s. 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, s. 14:00 Među nama, r. 14:50 Sportisimo, e. 15:00 Vijesti 15:45 Euro: Sjeverna Makedonija Holandija 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Gunes i njene kćeri, s. 20:00 Volkano erupcija 20:45 Euro 2020: Hrvatska – Škotska 23:00 Euro 2020: Češka - Engleska 01:15 Sportisimo, r. 01:25 Popodne sa Leom Kiš, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:00 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 14:50 15:40 16:25 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:55 03:40

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. M:tech, r. Vijesti Bez granica, r. Za volanom, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. U okovima ljubavi, r. Filmopis, e. Vijesti U okovima ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor, e. Vijesti Sport, e. Domovina, film Reflektor, r. Pet dana rata, r. Boje dana, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno, e. Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, r.

22:10 Amidži šou 00:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled

777 18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e. 21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r.

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

Legendarni boks mečevi, r. Teme i dileme, r. Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak, 22. jun 2021.

Marketing

Utorak, 22. jun 2021.