Dnevni list Pobjeda 22.07.2020. by Pobjeda

Politika

Srijeda, 22. jul 2020.

RASKOL U NOVOM SAVEZU: Koordinatori Alternative se povukli iz organizacije pokreta iza kojeg stoji kontroverzni nikšićki biznismen

Pejak napustio Davidovića zbog ,,propalih političara“ PODGORICA - Koordinatori vanparlamentarne stranke Alternativa Vesko Pejak i Zarija Pavićević napustili su juče organizacioni odbor Narodnog pokreta Miodraga Dake Davidovića nezadovoljni najavom učešća pojedinih ,,propalih političara“ iz crnogorskog parlamenta u tom novom savezu. Alternativa Crna Gora je proteklih desetak dana na društvenim mrežama aktivno promovisala Narodni pokret, a njeni koordinatori Pejak i Pavićević su u ime tog novog saveza čak i razgovarali sa pojedinim političkim strankama. - Alternativa Crna Gora se povlači iz organizacije Narodnog pokreta i izlaska na izbore 30. avgusta 2020. godine. U protekla tri mjeseca naša organizacija je vrijedno radila na pokretu koji bi imao šansu da uništi DPS. Okupili smo uticajne profesore, ljekare i za nosioca liste planirali cijenjenog hirurga iz Berana. Za vrlo kratko vrijeme uspjeli smo da okupimo par partija i prezentujemo im ideju zajedničkog nastupa. Ta ideja toliko je zaživjela na terenu da se DPS osjetio ugroženo i sjeo da pregovara sa Mitropolijom. Ideja je bila da na listu dođu politički neeksponirane ličnosti, ljudi sa besprekornom reputacijom. Međutim, uz pomoć nekih ljudi pokret je polako preuzela ekipa koja ne bi smjela da se bavi politikom. Cilj tog preuzimanja bilo je gašenje inicijalne ideje i pravljenje izbjegličkog kampa za propale političare - navodi se u javnoj objavi opozicionog aktiviste Veska Pejaka.

Vesko Pejak

Objava Pejaka uslijedila je samo par sati nakon saopštenja poslanika Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića da radi na formiranju Narodnog pokreta čiji su osnivači bili svi oni koji su

prošle godine osnovali savez ,,Da svako ima“. Danilović je istakao da i danas vjeruje u savez ,,Da svako ima“ koji su prošle godine formirali SNP, UCG, Radnička partija i nezavisni

Poslanik ove političke grupacije Slaven Radunović kazao je na konferenciji za novinare da se

poslanici Aleksandar Damjanović i Anka Vukićević. -Danas i zvanično saopštavam da od početka vjerujem u savez ,,Da svako ima“, u formiranje jedne druga-

Kontroverze Davidovića Nikšićki kontroverzni biznismen i finansijer crnogorske opozicije Miodrag Daka Davidović našao se u centru korupcionaške afere krajem juna u Sjevernoj Makedoniji nakon što je objavljen audio snimak na kojem Davidović priznaje da je dao 300.000 eura mita biznismenu Zoranu Mileskom Kičecu, koji je bio namijenjen premijeru Zoranu Zaevu i generalnom sekretaru Vlade Dragiju Raškovskom. Snimak datira iz 2017. ili početkom 2018. godine, a Mileski je ove godine osuđen na tri godine zatvora u Miodrag Daka Davidović

Predstavili aplikaciju „Neka ostanu doma“

putem aplikacije anonimno mogu prijaviti osobe koje ne žive u Crnoj Gori, a koje koriste svoje biračko pravo u našoj državi. - Pokrenuli smo veliku akciju kojoj smo dali ime „Neka ostanu doma“. To se odnosi na sve one koji nemaju pravo da po Ustavu

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, koordinatorima Alternative je zamjeren oštar napad na Demokratski front na društvenim mrežama gdje su naveli da je glas za DF isto kao glas za DPS kao i da je ,,DF uzeo pare da izađe na unaprijed izgubljene izbore“. -Koliko je opoziciji stalo do naroda govori i to da su pregovori o ujedinjenju propali. Ne trebate vi njima. Njima treba samo vaš glas! Treba im vaše klimanje glavom. I gdje su sad one bene koje su me napadale kad sam rekao da mi gubimo izbore jer nemamo opoziciju?! Botovi i sendvičari... Gadite mi se svi - pisao je Pejak.

Goran Danilović

slučaju ,,reket“ u koji je bila upletena i makedonska specijalna tužiteljka. Davidović je potvrdio da je dao 300 hiljada eura Kičecu, ali je rekao da nije bio mito u pitanju, već konsultantske usluge. To nijesu, međutim, jedine kontroverze Davidovića, jer se u centru pažnje regionalne javnosti našao krajem prošle godine kada je na njega 10. decembra prošle godine pucano dok je bio u hotelu ,,Kraun plaza“ u Beogradu. Davidović se nalazio u društvu episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija Mićovića. Istražitelji u Srbiji do sada nijesu došli do motiva i nalogodavca, a tabloidi u Srbiji i prosrpski i proruski mediji u Crnoj Gori su prvo eksplicitno tvrdili da je u pitanju ,,atentat sa političkom pozadinom“ i da je meta bio Davidović zbog njegove eksponirane opozicione uloge, da bi potom promijenili priču i tvrdili da je meta Joanikije.

Konferencija za novinare Demokratskog fronta

PODGORICA - Demokratski front predstavio je aplikaciju za, kako kažu, sprečavanje izbornih neregularnosti.

Pejaku zamjeren napad na opoziciju

Dogovor da Narodni pokret nastupi na izborima je, prema saznanjima Pobjede, postignut na sastanku na Trebinju, jer Davidović zbog epidemiološke situacije nije mogao da uđe u Crnu Goru a da prethodno ne bude u karantinu

Crne Gore glasaju u Crnoj Gori. Podsjetiću vas, Ustav propisuje da glasaju u Crnoj Gori isključivo državljani koji žive minimum posljednje dvije godine u Crnoj Gori - kazao je Radunović. Aplikacija će biti dostupna na svim uređajima, a nakon sistematizovanja, kaže Radunović, podaci će biti proslijeđeni državama u kojima živi najviše naših iseljenika. Z. D.

čije opozicione alternative koja bi zadovoljila potrebu javnosti za nečim drugačijim, kada već nema jedinstva svih. A, da bude jasno, tog jedinstva nije bilo jer botovi kolo vode - kazao je Danilović navodeći da ga niko nikada nije ucjenjivao mandatom. Pejak je osim ,,propalih političara“ iz crnogorskog parlamenta naveo da su preuzimanje pokreta pomogli isti oni ljudi koji guraju Mitropoliju u pregovore sa DPS-om. -Cilj svega ovoga je da se na izborima doživi potpuni kolaps, da se poslije toga pred sveštenstvo stavi ponuda - prihvati ili nestani…Iz ovih razloga ja lično i Alternativa se povlačimo iz izbornog procesa.Ne želim da učestvujem u projektu uništenja Crkve i naroda - rekao je Pejak. Mediji su ranije objavili informaciju da SNP, UCG, Radnička partija i dio nezavisnih poslanika pregova-

raju o formiranju Narodnog pokreta, u šta je, prema m e d i j s k i m n avo d i m a , uključen i nikšićki biznismen Davidović, kao mogući nosilac liste. Predsjednik SNP-a Vladimir Joković je za Pobjedu negirao pregovore sa Davidovićem iako mu se dio stranke otvoreno zalaže sa tu koaliciju. Dogovor da Narodni pokret nastupi na izborima je, prema saznanjima našeg lista Pobjede, postignut na sastanku na Trebinju, jer Davidović zbog epidemiološke situacije nije mogao da uđe u Crnu Goru a da prethodno ne bude u karantinu. N.ZEČEVIĆ

Upražnjeno mjesto u poslaničkoj klupi DPS-a

Divanović podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija PODGORICA – Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Divanović podnio je ostavku na tu funkciju, što je konstatovala Skupština Crne Gore, čime je prestao njegov mandat - saopštio je predsjed-

nik Skupštine Ivan Brajović na jučerašnjoj sjednici parlamenta. - Obavijestićemo o tome Državnu izbornu komisiju radi sprovođenja postupka popune upražnjenog poslaničkog mje-

sta - kazao je Brajović. Divanović je naveo u obrazloženju ostavke da je podnosi zbog nespojivosti funkcije poslanika sa funkcijom predsjednika Opštine Budva na koju je izabran 27. juna ove godine. I. K.

Politika

Srijeda, 22. jul 2020.

Predsjednik Skupštine i lider SD-a kazao da parlament mora biti hram demokratije

Brajović: Skupština da ostane mjesto razgovora

PODGORICA – Crnogorski parlament, osim što mora biti hram demokratije, trebalo bi da bude i mjesto gdje se otvaraju teme od značaja za društvo, pa i kada su teške. Zato smo mi u Socijaldemokratama uvijek insistirali da parlament ostane mjesto razgovora, čak i kad se naše razlike či-

ne nepremostivim - poručio je Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Socijaldemokrata.

Kazao je da je to uloga ozbiljnog zakonodavnog doma. - Mi ne pristajemo ni na što manje. Otvorili smo zajedno i zatvorili mnoge neizmjerno

važne državotvorne teme, među kojima i one istorijske, poput članstva u NATO i Rezolucije o Podgoričkoj skupštini. Podrškom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, pokazali smo da gradimo državu jednakih vjerskih, etničkih, kulturnih, građanskih i seksualnih pra-

va, ne narušavajući prava drugih – rekao je Brajović. Prema njegovim riječima, SD je ubrzao procedure stavljanja akata na dnevni red, tako da, kako je istakao, „zakoni ne „stoje u fioci“ kako bi predstavljali mehanizam za ucjenjivanje, što je nekad nažalost bio slučaj“. Brajović je rekao da je Skupština već ne-

Ivan Brajović

koliko godina zaredom prepoznata kao najotvoreniji parlament u regionu, „a uživa i značajan međunarodni ugled o čemu, pored mnogih

drugih, svjedoči i prva posjeta predsjednika Evropskog parlamenta“. Istakao je da je, u gotovo nikad kompleksnijem ambijentu, donijet čitav set zakonskih rješenja i odluka usmjerenih na razvoj cjelokupšnog društva, bolji položaj zaposlenih, afirmaciju ljudskih prava, unapređenje poslovnog ambijenta, dalji razvoj ekonomije, „ali i jačanje multietničnosti, kao naše temeljne vrijednosti“. - Mi, Socijaldemokrate, učinili smo sve da kroz sopstveno djelovanje i na ličnom primjeru pokažemo da se o socijaldemokratiji ne samo priča, već da se ona živi – doI. K. dao je Brajović.

Poslanici raspravljali o upućivanju 30 vojnika u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO)

Premijer Duško Marković primio u oproštajnu posjetu Fionu Mekluni, koordinatorku Ujedinjenih nacija

PODGORICA – Poslanici Skupštine Crne Gore juče su raspravljali o upućivanju 30 pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force - NRF), ali je rasprava ostala u sjenci verbalnog sukoba potpredsjednika Gencija Nimanbegua i Jovana Vučurovića iz DF-a.

PODGORICA – Ujedinjene nacije su u kontinuitetu podržavale Crnu Goru, njenu demokratizaciju i jačanje institucija ostvarivanjem ciljeva sačinjenih u Integrisanom programu 2017-2021. godina, kazao je premijer Duško Marković. Predsjednik Vlade primio je u oproštajnu posjetu rezidentnu koordinarku UN u Crnoj Gori Fionu Mekluni. - UN je u kontinuitetu davao punu podršku Crnoj Gori, njenoj demokratizaciji i jačanju institucija kroz ostvarivanje ciljeva sačinjenih u Integrisanom programu 2017-2021. godina. U implementaciji ovog programa učestvovalo je pet rezidentnih i sedam nerezidentnih agencija UN - kazao je Marković. Premijer je zahvalio cijelom sistemu UN na efikasnoj i pravovremenoj pomoći u borbi protiv korona virusa, navodeći da su aktivnosti UN, sprovedene zajedno sa Evropskom unijom, pomogle Crnoj Gori da dobije značajnu zdravstvenu opremu i da adekvatno odgovori na izazove. - Naš zdravstveni sistem je, i u drugom talasu korona virusa, vitalan i spreman da se izbori sa posljedicama epidemije - kazao je Marković. Ukazao je da je Crna Gora postigla ogroman napredak od obnove nezavisnosti, postajući

Nimanbegu Vučuroviću: Gajite sjeme zla i podjela Vučurović je kazao da „ratne avanture mogu žestoko da koštaju Crnu Goru“ i da se treba prisjetiti „herojske uloge Republike Srpske 1995. godine i Jugoslavije 1999. godine“. - Kakve mi iz Crne Gore veze imamo sa sukobima u Iraku, Siriji, Libiji? Zašto bismo mi tamo učestvovali? Ovo ime Sjevernoatlantski savez za brzo reagovanje ne odgovara istini, to je laž. Ovo nijesu mirovne snage. NATO nigdje nikad nije donio mir, samo patnju, bol, stradanje i krv. Pogledajmo Republiku Srpsku 1995, Crnu Goru i Srbiju 1999, Libiju, Irak, Siriju, Avganistan – kazao je Vučurović. Nimanbegu je kazao da mu je žao da srpski narod ima predstavnika u parlamentu kao što je Vučurović. - Vi mislite da ste dični, znaveni i pravedni. Vi istoriju pogrešno tumačite i gajite sjeme zla i podjela u društvu. Veličati Republiku Srpsku 1995. i Jugoslaviju 1999. znači veličati zločine, ratove, a NATO je taj koji je doprinio da ovdje toga nemamo, da je mir u BiH i da je mir na Kosovu i širom svih bivših jugoslovenskih država – rekao je Nimanbegu. Uslijedilo je prepucavanje. - Sram te bilo, Genci Nimanbegu – kazao je Vučurović. - Sram tebe bilo – odgovorio je Nimanbegu.

Genci Nimanbegu i Jovan Vučurović

Nakon više puta razmijenjene iste rečenice, Nimanbegu je dao pauzu. Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić, na početku rasprave, obrazlažući prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force NRF), kazao je da će Crna Gora, upućivanjem pripadnika vojske u NRF, pružati aktivni doprinos sistemu kolektivne odbrane, razvoju sposobnosti i kapaciteta Saveza, a samim tim direktnom unapređenju sistema bezbjednosti, stabilnosti i prosperiteta Crne Gore. - Dosljednim razvijanjem sposobnosti snaga deklarisanih za doprinos NATO strukturi snaga i njihovim angažovanjem, Crna Gora gradi kredibilitet pouz-

danog partnera u Savezu – istakao je Dakić. Nikola Rakočević (DPS) kazao je da je u pitanju jedna od obaveza Crne Gore iz članstva u NATO-u. - Oni koji su trasirali put i nezavisnost Crne Gore i članstva u NATO imali su ispravniju viziju, a oni koji nijesu bili za to, kako vrijeme bude odmicalo, biće sve svjesniji naše potrebe da imamo nezavisni državni okvir koji ćemo da smještamo u društva i alijanse koje predstavljaju najrazvijenije države svijeta – kazao je Rakočević. Istakao je da je ekonomski i bezbjednosni okvir povezan, te da je naše članstvo u NATO prilika i garancija stabilnosti, očuvanja nezavisnosti Crne Gore i njenog subjektiviteta. I. K.

UN podržavaju napredak Crne Gore

Agencija za sprečavanje korupcije donijela odluku da je predsjednik Ustavnog suda prekršio Zakon PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je Dragoljub Drašković, predsjednik Ustavnog suda, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer toj instituciji nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene podataka iz Izvještaja koji se odnosi na uvećanje imovine više od pet hiljada eura u roku od 30 dana od nastanka promjene, nastale u martu 2019. godine.

Drašković nije prijavio uvećanje imovine Drašković, kako navodi ASK, nije prijavio nepokretnost stečenu datumom upisa u katastarske knjige 27. marta prošle godine. U odgovoru Agenciji, Drašković je naveo da je stan površine 109 metara kvadratnih u Podgorici stekao 19. marta 2019. godine kupovinom pod povoljnim uslovima, zaključenjem i potpisom, u svojstvu

kupca-hipotekarnog dužnika, Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti sa elementima ugovora o hipoteci od 19. marta 2019. godine. Istakao je da je nepokretnost prijavio u Izvještaju dostavljenom Agenciji 25. marta 2019. godine, šest dana od nastanka promjene, dajući sve podatke, kao i da mu je dug u ukupnom iznosu 24.290 eura,

rok otplate 120 mjeseci, a rata 202 eura. Drašković je naveo da je ispoštovao član 23 Zakona, da je dostavio tačne i potpune podatke, te da datum upisa u katastarske knjige koje navodi Agencija, od kojeg bi tekao rok za podnošenje Izvještaja, ne može biti jedini relevantni datum. Agencija je u obrazloženju odluke navela da je pravna

promjena i sticanje svojine na nepokretnost nastupilo 27. marta 2019. te da prije ovoga datuma nije postojao vlasnik jer nije stekao svojinu u smislu Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Zakonu o državnom premjeru i katastru, zavisno od čega i nije bio obveznik prijavljivanja promjene. ASK je utvrdila i da je odbornik

punopravna članica NATO-a i ostvarivši značajan napredak na putu ka EU. Obaveze iz pregovora za EU u oblasti zaštite životne sredine, smatra Marković, kompatibilne su sa ciljevima iz UN Agende 2030 što će omogućiti Crnoj Gori ubrzan napredak u toj oblasti. Mekluni je kazala da je Crna Gora veoma aktivna članica sistema UN. Zahvalila je Markoviću na konstruktivnom doprinosu zemlje u promovisanju temeljnih vrijednosti te organizacije. Mekluni je posebno istakla efikasan odgovor Crne Gore na kovid-19 u pravcu zaštite zdravlja građana, očuvanja ekonomske baze kao i stvaranje uslova za brz oporavak. Crna Gora može računati na nastavak podrške sistema UN zasnovane na Planu za hitni socioekonomski odgovor na posljedice pandemije. Mekluni je Markoviću uspješan nastavak sprovođenja evropske agende i kazala da očekuje dalje intenziviranje aktivnosti na realizaciji Agende 2030, uz nadu da će na tom putu Crna Gora nastaviti rad na jačanju održivog razvoja i zaštiti ljudskih prava. Sa rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Fionom Mekluni razgovarao je juče i glavni pregovarač Aleksandar R. P. Drljević. Demokrata u Kotoru Dragan Šepelj kao javni funkcioner prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost izvršnog direktora u privrednom društvu „Parangal“ Budva, kao i „Sankt Pauli“ Kotor. Zakonom je propisano da javni funkcioner ne može biti predsjednik, ovlašćeni zastupnik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu. I. K.

Ekonomija

Srijeda, 22. jul 2020.

Prihvaćena ponuda Lazara Pejovića za kupovinu imovine „Radoja Dakića“

Parlament završio raspravu o DPP-u za višenamje

Idejni projekat ć cijenu HE Koma Jedna od hala ,,Radoja Dakića“

Hale su prodate sedam puta jeftinije PODGORICA – Svih sedam hala nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“ procijenjenih na 677 hiljada eura stečajni upravnik Mladen Marković prodao je Lazaru Pejoviću iz Podgorice za 93,2 hiljade eura. - Hale su prodate Pejoviću za tačno 14 odsto od cijene koju je Marković naveo u oglasu. Time je obesmišljen metod prodaje imovine prikupljanjem najpovoljnijih ponuda smatraju advokati bivših radnika. U zajedničkom prigovoru koji su na Markovićevu odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača podnijeli advokati Dragan Prelević, Ljubomir Marković i Branislav Ćupić navodi se da su dovedeni u zabludu svi investitori koji su možda i imali namjeru da kupe ovu imovinu oglašenu na 677 hiljada, ali su zbog visine cijene odustali. Smatraju da je Marković, imajući u vidu da je riječ o desetoj prodaji, mogao postepeno spuštati cijenu, što i predviđa zakon, a ne da na ovaj način prihvati ponudu sedam puta manju od procijenjene vrijednosti. Imaju bojazan da bi ovaj model mogao biti iskorišten i za prodaju

Višestruko ispod cijene Najveća hala montaže površine 9,4 hiljade kvadrata procijenjena na 389,5 hiljada prodata je za 57 hiljada eura, dok je hala termičke obrade površine 4,3 hiljade kvadrata koja se nudila za 201,2 hiljade prodata za 33 hiljade eura. Preostalih pet manjih hala Pejović je kupio po cijenama od 300 do 1,3 hiljade koliko je ponudio za materijal sa hale društvene ishrane procijenjen na 58 hiljada eura.

zemljišta predviđenog za saobraćajnice i pješačke zone, s obzirom na to da se od početka nudi po istoj cijeni od 119,9 eura po kvadratu. Ukoliko se ova kupovina realizuje, Pejović će nakon potpisivanja ugovora morati da pripremi elaborat o uklanjanju objekata i da u roku od mjesec, o svom trošku, oslobodi zemljište. Ni ovom prodajom nijesu ponuđene urbanističke parcele za izgradnju objekata i za centralne djelatnosti, kao ni saobraćajnice i pješačke zone. Marković je ranije kazao da očekuje da bi poziv za prodaju ove imovine trebalo da objavi u avgustu, navodeći da to nije činio ranije zbog nesređene parcelacije. Do sada je od prodaje imovine prihodovano preko 14 miliona eura, od čega je bivšim radnicima nedavno podijeljeno 3,3 mil-

iona eura od prve prodaje sprovedene prije dvije godine. Na raspodjelu 1,37 miliona eura čeka 48 radnika koje zastupa advokat Veselin Raspopović, jer Apelacioni sud još nije odlučio o žalbi advokata Ljubomira Markovića na prvostepenu odluku kojom su odbijeni prigovor na način raspodjele novca i zahtjev za izuzeće stečajnog upravnika. Ovom odlukom Marković je rezervisao 19,3 hiljade eura za svoju nagradu, 7,2 hiljade za troškove, dok je ostatkom od 1,32 miliona eura planirao izmirenje cjelokupnih potraživanja ove grupe radnika na osnovu pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici i prve zabilježbe na dijelu imovine koji je krajem 2018. godine prodat Voliju za 5,6 miliona m.Lk. eura.

Poslanici opozicije pitali zašto je u prijedlogu DPP procijenjena vrijednost gradnje HE Komarnica 246 miliona eura, duplo veća od procjene slovenačkog instituta. Iz Ministarstva ekonomije objasnili da je to preliminarna projekcija, a da će sve biti precizirano u idejnom projektu PODGORICA –Kada bude urađen idejni projekat višenamjenske akumulacije na Komarnici, razriješiće se sve dileme oko gradnje, među kojima je i cijena, kazala je Dragana Čenić, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije. Tako je odgovorila na pitanja poslanika opozicije zašto je u prijedlogu DPP procijenjena cijena gradnje 246 miliona eura, duplo veća od procjene slovenačkog instituta. Parlament je juče završio raspravu o donošenju detaljnog prostornog plana za tu akumulaciju.

Dokument

- DPP otvara vrata da se urade urbanističko-tehnički uslovi i detaljna istraživanja. Cijene i cifre koje su date su samo preliminarna projekcija a detaljna će biti na osnovu tehničke dokumentacije. Radiće se idejni projekat koji mora biti revidovan i razriješene sve dileme. Rađena je i strateška procjena uticaja na životnu sredinu i sagledavani su svi aspekti. Javna rasprava se vodila i u republici - kazala je Čenić i dodala da će se raditi i detaljni elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

I dalje traje postupak po zahtjevu Poreske uprave

O stečaju u Vektri Jakić na jesen PODGORICA – Već devet mjeseci, uz više odlaganja, traje postupak u kom bi trebalo da bude utvrđeno da li postoji razlog da se u jednu od kompanija biznismena Dragana Brkovića Vektru Jakić ponovo uvede stečaj. Jučerašnje ročište odloženo je zbog odsustva sudije Blaža Jovanića, dok su prethodna odlagana što zbog navoda zastupnika Vektre da postoji mogućnost da se cijeli dug izmiri, što zbog dodatnih naloga koje je sud dao privremenom stečajnom upravniku Draganu Miliću. Pokušaj Poreske uprave da uvede stečaj u ovu kompaniju traje duže od godinu, jer je Vektra nakon njihove prvobitne inicijative platila 34,7 hiljada eura, zbog čega je PU povukla taj, ali podnijela novi

Vektra Jakić

prijedlog za otvaranje stečaja, ovog puta zbog dospjelog duga od 525 hiljada eura. U međuvremenu je Ministarstvo finansija poništilo rješenje kojim je PU upisala zalogu na vozilima Vektre Jakić radi

obezbjeđenja potraživanja. Nakon što je Vektra prodala dio voznog parka za 60 hiljada eura, ovo poresko potraživanje ostalo je neobezbijeđeno. Prema podacima Centralne

banke, račun ove kompanije blokiran je duže od tri godine, a iznos je od 10,4 miliona eura od prošlog septembra narastao na 18,6 miliona eura. U Vektri je trenutno na snazi plan reorganizacije koji je usvojen nakon što je prije sedam godina stečaj uveden zbog duga od 77 miliona eura prema OTP banci. Kompaniju je osnovala Vektra Montenegro kupovinom imovine korporacije Jakić AD Pljevlja u stečaju za 1,6 miliona eura. Država je početkom prošle godine raskinula ugovor o davanju šuma na korišćenje zbog neizvršavanja obaveza i višemilionskog duga za koncesije. Zbog toga su u toku postupci pred Privrednim i Upravnim sudom, a Vektri je privremenom mjerom bilo dozvoljeno da i dalje eksploatiše šume u državnom vlasništvu. m. Lk.

Podsjetila je da je HE Komarnica predviđene instalisane snage 170 MW i da će zapošljavati 100 do 150 radnika. Biće građena na srednjem toku rijeke, na koti 811, što omogućava da se sačuvaju kanjon Nevidio i Šavnik.

Juče u parlamentu

Branko Radulović (DF) je pitao kako se dogodilo da cijena ove HE skoči duplo. - Jedan megavat instalisane snage košta milion eura u dobrim uslovima sa V profilom. Odakle sada duplo više, a izabrana je i niža kota – pitao je Radulović i dodao da će nas, ako se u ovaj projekat ugrade razni lobiji, mnogo koštati dopunski radovi. Njegov partijski kolega Strahinja Bulajić je kazao da se ne može uraditi idejni projekat dok se ne urade dodatna geološka istraživanja i apostrofirao problem lijevog bloka buduće HE. Boris Mugoša (SD) traži da se na najmanju mjeru svedu posljedice na životnu sredinu. Kazao je da se trebaju dobro analizirati svi parametri i dodao da je razlika između ranijih i sadašnjih projekcija 60 miliona eura, a ne duplo veća. - Greške se ne smiju napraviti. Ako se dese naknadni radovi kao na auto-putu, ode cijena

unedogled – smatra Aleksandar Damjanović i ocjenjuje da je puno bilo lutanja u energetskoj politici. Raško Konjević (SDP) je kazao da od energetskog potencijala svi građani treba da imaju koristi. A mi smo, kaže on, imali ogromna lutanja u ovoj oblasti, nijesmo imali konsenzus o načinu korištenja ovog resursa i tek danas imamo Komarnicu na dnevnome redu. Istakao je da je SDP sačuvao da srce energetskog sistema ne ode u privatne ruke. - Oni što su nas tada ubjeđivali da treba rasprodati sve danas nas ubjeđuju da je dobro što to tada nijesmo uradili - kazao je Konjević. Njegov partijski kolega Ranko Krivokapić tvrdi da je SDP svojevremeno spriječila da se kompletna Elektroprivreda proda Berluskoniju, Rudnik uglja Deripaski... - A tada nas je vlast optuživala da sprečavamo razvoj. I „skandal Možura“ će debelo da nas košta. Ne radi se o neznanju nego o pohari - ocijenio je Kri-

Poreska uprava

NVO traže ukidanje podstic

Cijena

Privremeno suspendovan rad sa strankama PODGORICA – Poreska uprava će, zbog aktuelne situacije sa korona virusom, od danas privremeno suspendovati rad sa strankama. - Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, prilagodili smo svoj rad kako bi u najvećoj mogućoj mjeri zaštitili zdravlje službenika i poreskih obveznika. Stoga, službenici PU, uključujući Centralni registar privrednih subjekata, od sjutra neće raditi sa strankama - navodi se u jučerašnjem saopštenju. Iz PU su sve obveznike pozvali da koriste ostale dostupne kanale za komunikaciju – telefonski kontakt, elektronsku poštu i uspostavljene elektronske servise. m.P.m.

Bistrica pre PODGORICA - Iz NVO Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) i Eko tima su saopštili da su im mještani dostavili fotografije na kojima se vide djelovi potpuno suvog korita rijeke Bistrice u opštini Berane. Tvrde da je to posljedica izgradnje malih hidroelektrana i pozivaju Vladu da zaustavi ove projekte i ukine postojeći sistem podsticaja za proizvodnju iz mHE. - Zbog preusmjeravanja toka rijeke u cijevi, stanište je uništeno i fragmentirano a rijeka je u potpunosti izgubila svoju pejzažnu i ekosistemsku vrijednost. Može se pretpostaviti da zbog geoloških uslova korita vodotoka dolazi do poniranja ekološki prihvatljivog protoka nizvodno od vodozahvata, pa je neophodno da nadležni preispitaju definisane vodne uslove u cilju ublažavanja negativ-

Ekonomija

Srijeda, 22. jul 2020.

Najava ministarke ekonomije

ensku akumulaciju

Sekulić: Treći paket sjutra

će odrediti arnica

PODGORICA – Ministarka ekonomije Dragica Sekulić najavila je da bi treći paket ekonomskih mjera trebalo da bude predstavljen u četvrtak. Ona je ocijenila da je besmisleno očekivati da se privreda zatvori svaki put kad se zabilježi rast broja inficiranih korona virusom. – To bi bilo neodgovorno – kazala je Sekulić za RTCG ističući da svi treba da odgo-

vornim ponašanjem doprinesu očuvanju radnih mjesta. – Zatvaranje ekonomije u prvom talasu imalo je smisla, jer je sve urađeno da bi se građani i privreda podučili radu i ponašanju u takvim uslovima. Moramo da naučimo da jedino svojim ponašanjem možemo čuvati radna mjesta, a privrednici da primjenom mjera mogu očuvati i posao i radna mjesta zaposlenih – rekla je Sekulić koja smatra da je suština da, posebno u onim djelatnostima gdje je moguće funkcionisati nezavisno od epidemije, građani budu odgovorni i pametni. Neophodno je da svi primjenjuju mjere socijalne distance, nošenja maski i dezinfekcije.

Sekulić je kazala da ekonomija bilježi pomake, nakon što je u prvom talasu bila ograničena u radu. - Nacionalno koordinaciono tijelo je nakon prvog talasa popuštalo mjere, pa su različiti privredni objekti postepeno puštani u rad. U turizmu je očekivan ograničen rad, posebno s aspekta funkcionisanja, mobilnosti i prelaska granica. U slučaju drugih sektora, posebno u industriji, u prvih pet mjeseci imamo rast u proizvodnji rude i kamena, energije, proizvodnji sektora poljoprivreda - saopštila je Sekulić i naglasila rast u pružanju digitalnih i usluga u IT sektoru, kao i elektronskih servisa. M.P.M.

Takmičenje za najbolji prijedlog za promociju preduzetništva

Ranko Krivokapić je kazao da bi Crna Gora, da je u EU, danas dobila 714 miliona eura bespovratno, aludirajući na odluku EU da u predstojećem sedmogodišnjem periodu članicama obezbijedi 750 milijardi eura za oporavak privrede, od čega je polovina bespovratna. - A nijesmo u EU zbog kriminala i korupcije – rekao je Krivokapić i objasnio da je do te cifre došao na osnovu one koliko je dobila Hrvatska po obračunu po stanovniku.

vokapić. Srđan Milić (SNP) je upozorio na lokalitet Jarac koji je izuzetno seizmološki aktivan. -Jarac može da nas košta da nikada ne uđemo u projekatistakao je Milić.

POTENCIJAL

Predrag Sekulić (DPS) je objasnio da do sada nije bilo dogovora oko valorizacije ovih potencijala „zato što smo konsenzusom donijeli dekla-

raciju o Tari, a danas poslije 15 godina oni koji su tada glasali za nju kažu da je treba preispitati“. Njegova partijska koleginica Daliborka Pejović je pohvalila obrađivače što se maksimalno izašlo u susret ekologiji. Mirsad Murić (DPS) kaže da Crna Gora raspolože sa ogromnim potencijalom obnovljivih izvora - vode, sunca, vjetra i podsjetio da je odavno prisutna ideja o Komarnici. M.P.M.

caja za obnovljive izvore

esušila zbog mHE

ARHIVSKI SNIMAK

Krivokapić: Da smo u EU, dobili bismo bespovratno 714 miliona

Pobijedila je berza preduzetničkih ideja PODGORICA - Berza preduzetničkih ideja izabrana je za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva, saopšteno je iz Privredne komore, koja treću godinu zaredom organizuje nacionalno takmičenje za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva. - Ove godine nagradu je zavrijedio projekat Berza preduzetničkih ideja, koji će kao nacionalni predstavnik Crne Gore učestvovati u takmičenju Evropske komisije za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva (EEPA), što je druga faza ovog takmičenja – saopšteno je iz PKCG. EEPA je inicijativa Evropske komisije koja ima za cilj da prepozna i nagradi izuzetne primjere podrške i promocije preduzetništva širom Evrope. To takmičenje organizuje se u svim zemljama EU, kao i u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Turskoj, Jermeniji, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Velikoj Britaniji. Od 2006. godine u takmičenju je učestvovalo deset hiljada novih kompanija. Berzu preduzetničkih ideja

Predstavljena berza preduzetničkih ideja

realizuje Studentski biznis centar koji su osnovali studenti Univerziteta Donja Gorica, uz podršku asistenata, profesora i rektora. - Riječ je o međunarodnom događaju koji okuplja studente svih univerziteta u Crnoj Gori, srednjoškolce iz svih njenih gradova, kao i mlade ljude iz cijele Evrope i svijeta - rekli su iz PKCG.

Vrhovni sud o sporu KIPS-a i Glavnog grada

Neosnovan zahtjev Korito Bistrice

nih uticaja na životnu sredinu – navode iz ovih NVO. Podsjetili su da je Vlada izgradnju malih hidroelektrana predstavljala kao razvojnu mogućnost i šansu sjevera Crne Gore, a da je sada jasno da se taj projekat kosi sa konceptom održivog razvoja i javnim interesom. Ističu da od ovog projekta korist imaju samo privatni investitori zahvalju-

jući uspostavljenom sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koji je društveno-ekonomski neopravdan i građanima pravi finansijsku štetu. Kao dobar primjer navode Federaciju BiH, koja je u junu zabranila male hidroelektrane, naglašavajući da budućnost zavisi od prirode i zdravog ekosistema. R. E.

PODGORICA - Vrhovni sud donio je presudu kojom je utvrdio neosnovanost zahtjeva kompanije KIPS, koji se odnosi na razmjenu zemljišta sa Glavnim gradom putem zaključivanja upravnog ugovora. -U presudi se navodi da za-

htjev kompanije KIPS za zaključenje upravnog ugovora nije upravna stvar iz člana 2 Zakona o upravnom postupku, niti druga upravna aktivnost iz člana 3, pa ni upravni ugovor iz člana 27 - navodi se u saopštenju PG Biroa. U konkretnom slučaju je, kako

Ciljevi projekta su promocija preduzetništva među mladim ljudima, realizacija novih biznis ideja, podsticanje mladih da razmišljaju preduzetnički, pružanje prilike da zarade novac i pronađu investitore za svoje ideje, povezivanje sa budućim poslodavcima te otvaranje novih radnih mjesta. UDG je i ove godine, na Dan Evrope, 9. maja, tradicionalno, su kazali, utvrđeno da ugovor o razmjeni nepokretnosti između dva vlasnika nije upravni ugovor, kao i da se traži zaključivanje ugovora sa Glavnim gradom kao vlasnikom određene imovine, a ne kao javnopravnim organom koji odlučuje u određenoj upravnoj stvari. Podsjetili su da je vlasnik KIPSa Risto Drekalović uputio dva otvorena pisma gradonačelniku Podgorice u kojima je tražio razmjenu zemljišta. R. E.

Poslovanje HTP Velika plaža za pola godine

Gubitak 10 hiljada

PODGORICA – HTP Velika plaža za pola tekuće godine je ostvarila gubitak od 10.900 eura. Prihod je bio 36.500 eura, a rashod preko 47 hiljada eura. Stalna imovina kompanije je 2,47 miliona, a ukupna aktiva 2,5 miliona. M.P.M.

deveti put, organizovao Berzu preduzetničkih ideja. Razmotreno je 100 prijavljenih ideja. Žiri na evropskom nivou odabraće pobjednike, a ceremonija dodjele evropskih nagrada za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva biće održana tokom Skupštine malih i srednjih preduzeća u novembru u Berlinu. N. K.

Kursna lista USD

1.14430

GBP

0.90055

JPY 122.70000 CHF

1.07400

AUD

1.61540

CAD

1.53990

Društvo

Srijeda, 22. jul 2020.

ROŽAJE

Ekspertski timovi Vlade i SPC nijesu našli kompromisno rješenje za primj

Preminuo dopisnik Pobjede Faruk Kalić

Od Srpske crkve je traženo da se regis ali ona to i dalje odb

PODGORICA – Dopisnik Pobjede iz Rožaja i novinar Radija Crne Gore Faruk Kalić preminuo je u 62. godini. Pored dugogodišnjeg bavljenja novinarstvom, Kalić će ostati upamćen i kao istaknuti sportski radnik u košarkaškom klubu Ibar. Kalić je osnovnu i srednju školu završio u Rožajama, a diplomirao je politikologiju na univerzitetu u Sarajevu. R. D.

Stavovi srednjoškolaca o nasilnom ekstremizmu i terorizmu

Nasilničko ponašanje kod vršnjaka uočilo 70 odsto mladih PODGORICA – Čak 70 odsto đaka iz 10 srednjih škola u Crnoj Gori uočilo je da je nasilničko ponašanje prisutno kod njihovih vršnjaka, dok je 30 odsto ispitanika odgovorilo odrično na ovo pitanje – pokazalo je istraživanje o stavovima srednjoškolaca o nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Analiza, koju je uradio Direktorat za odnose sa vjerskim zajednicama Ministarstva za ljudska i manjinska prava sa Nacionalnim operativnim timom za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma, otkrila je da „srednjoškolska populacija nije dovoljno upoznata sa višedimenzionalnim aspektima nasilnog ekstremizma i terorizma“. Čak 74 odsto učenika ocijenilo je da u njihovim obrazovnim programima nema dovoljno sadržaja posvećenih destruktivnom i agresivnom ponašanju, odnosno nasilnom ekstremizmu i terorizmu, dok 26 odsto ispitanika smatra da ima. Obrazovanje i poznavanje drugih kultura, njihovih vrijednosti i simbola preduslovom za bolje razumijevanje i prihvatanje različitosti smatra 63 odsto ispitanika, izuzetno važnim 29 odsto, dok je to nevažno za osam odsto đaka.

PREDRASUDE I VASPITANJE

Na pitanje koliko porodično vaspitanje utiče na formiranje moralnih i vrijednosnih stavova 65 odsto učenika odgovorilo je da u potpunosti utiče, 31 odsto smatra da djelimično utiče, dok je četiri odsto ispitanika kazalo da uopšte ne utiče. Na pitanje što je po njihovom mišljenju uzrok pojave nasilnog ekstremizma i terorizma, 15 odsto odgovorilo je da je to mržnja vjerske prirode, 12 odsto da je uzrok kućno vaspitanje (nevaspitanje), stereotipi i predrasude uzrok su za sedam

odsto ispitanika, siromaštvo i neobrazovanje za po šest odsto, nacionalizam za četiri odsto, pogrešna ideologija, politika, sredina (društvo), te smanjena uloga medija i obrazovnog sistema po tri odsto đaka. Odgovarajući na pitanje da li znaju za neke konkretne slučajeve vezano za nasilni ekstremizam i terorizam, 61 odsto odgovorilo je potvrdno, dok je 39 odsto učenika zaokružilo u anketi da ne zna. Na pitanje da li poznaju nekog u njihovoj sredini ko zastupa ekstremne političke, nacionalne i vjerske ideje, 35 odsto učenika kazalo je da zna, dok je 65 odsto odgovorilo odrično. Odgovarajući na pitanje smatraju li da su vrijednosti građanske države optimalan okvir za sprečavanje različitih oblika nasilja, 59 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 41 odsto odrično. Na pitanje smatraju li da predrasude i stereotipi utiču na negativne stavove prema različitim vjerskim, nacionalnim i kulturnim identitetima 79 odsto đaka odgovorilo je potvrdno, dok saglasno nije bilo njih 21 odsto. Đaci mahom smatraju da su vjerske institucije uključene u promociju humanističkih vrijednosti i sprečavanju različitih oblika fanatizma i destrukcije (u potpunosti 19 odsto, djelimično 61 odsto, dok uopšte nije saglasno 20 odsto njih). Smatraju i da je uloga političkih partija u kreiranju društvenog ambijenta koji se suprotstavlja različitim oblicima nasilja važna (46 odsto, dok 32 odsto učenika smatra da je to izuzetno važno, a 22 odsto njih smatra da je ta uloga nevažna). Odgovarajući na pitanje smatraju li da su siromaštvo i društvena marginalizacija jedan od razloga za učešće u aktivnostima vezanim za ekstremizam i terorizam, 69 odsto đaka odgovorilo je „da“, a 31 odsto „ne“. J. B.

Govor mržnje na internetu prepoznaje 88 odsto đaka Odgovarajući na pitanje da li na društvenim mrežama prepoznaju govor mržnje, 88 odsto ispitanika odgovorilo je sa „da“, dok je 12 odsto zaokružilo „ne“. Na pitanje da li se uključuju u diskusije na internetu ukoliko uoče raspirivanje i podsticanje ekstremnih stavova, 56 odsto đaka odgovorilo je da to ne čini, 31 odsto ponekad, dok se 13 odsto đaka uključuje u ovakve diskusije.

PODGORICA – Pregovori pravnih eksperata Vlade i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori o eventualnim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti okončani su juče bez rezultata, a premijer Duško Marković u javnom obraćanju rekao je da je izvršna vlast bila spremna za brojne ustupke za izmjenu ovog akta, pored ostalog i da druge vjerske zajednice ne mogu ući u crkve i manastire i da je od SPC traženo samo jedno: da se registruje, što oni nijesu prihvatili. Episkopski savjet SPC je nakon neuspjelih pregovora u pismu upućenom Vladi, koje potpisuju mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop mileševski Atanasije i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije, takvu ponudu nazvao ultimatumom, poručujući da ,,ove crkvene ustanove postoje u Crnoj Gori punih osam vjekova“. Ustupci Premijer Marković je, detaljno objašnjavajući kako su se odvijali pregovori tokom prethodna dva dana, naveo da je Vlada prihvatila zahtjev SPC da se postupak utvrđivanja zemljišno-knjižnih upisa iz upravnog postupka premjesti u redovni sudski postupak gdje teret dokazivanja vlasništva pada na državu, a ne crkvu. - U tom smislu predložili smo potpuno novi član 63 Zakona, čime smo prihvatili prijedloge crkve. Drugo – da Srpska pravoslavna crkva nastavi sa korišćenjem svih crkvenih i manastirskih objekata, imanja i drugih nepokretnosti koje su državno vlasništvo ili se u sudskom postupku utvrdi da su državno, vjersko i kulturno dobro. I u tom smislu smo predložili potpuno novi član 64 Zakona i jasno isključili mogućnost da vjerske objekte može koristiti bilo koja vjerska zajednica osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Treće – da ove izmjene usvojimo već sjutra na Vladi i proslijedimo parlamentu radi izjašnjavanja u hitnoj proceduri do kraja ovog mjeseca – naveo je Marković. Ocijenio je da bi ovi ustupci značili ,,da svetinje više nijesu napadnute kako to crkva predstavlja, odnosno da bi izmjenama i dopunama Zakona bile u potpunosti i trajno zaštićene“.

Premijer Duško Marković je u javnom obraćanju saopštio da su p da se postupak utvrđivanja zemljišno-knjižnih upisa iz upravnog redovni sudski postupak gdje teret dokazivanja vlasništva pada n Episkopskog savjeta SPC poručuju da Vlada nije imala iskrene na - Riječju – da više nema govora o njihovoj navodnoj ugroženosti kako se spočitavalo Vladi – poručio je predsjednik Vlade. Marković kaže da ovim ustupcima ,,čiji su prevashodni ciljevi prevazilaženje nesuglasica i podjela u pravoslavnom biću Crne Gore i izgradnja povjerenja između države i crkve, Vlada sa svoje strane nije postavila bilo kakve uslove“. - Jedini zahtjev Vlade bio je registracija svih crkava i vjerskih zajednica, pa i SPC i njenih eparhija, po slovu zakona. Registracija, koja je bila obaveza i po ranijem zakonu. Registracija, na način kako to uređuju sva civilizovana i demokratska društva. Nažalost, crkva je to odbila. Odbijanje registracije u demokratskom svijetu znači nepriznavanje samog sebe i svog subjektiviteta; neprihvatanje društva i države; i nepriznavanje legitimnog društvenog i pravnog poretka – poručio je predsjednik Vlade. Željeli su, ističe on, da kroz dijalog obezbijede dodatne garancije za položaj eparhija SPC u Crnoj Gori, da osiguraju postojeći režim korišćenja crkvene imovine i ostvarivanja vjerskih prava i sloboda pravoslavnih vjernika, odnosno uslove za nesmetano obavljanje vjerske službe njihovih sveštenika. Marković je podsjetio i da je za više od pola godine od stupanja na snagu ovog zakona, vjerski, imovinsko-pravni i crkveni poredak Mitropolije i ostalih eparhija SPC ostao nepromijenjen. - Litije i proteste koje je crkva organizovala uprkos složenoj, i kako vidimo opasnoj epidemiološkoj situaciji sa korona virusom, prihvatali smo i prihvatamo kao izraz slobode okupljanja i iskazanog neslaganja sa pojedinim rješenjima i odlukama donijetim u demokratskoj proceduri – rekao je on. Dodao je da su, bez obzira na to, razgovori vođeni strpljivo i posvećeno u okviru delegacija države i crkve, a pored toga i u više navrata, i na najvišem nivou državnih i crkvenih zvaničnika. - Paralelno, održana je i prva runda razgovora na nivou ekspertskih timova. Tokom svakog od ovih razgovora, ključni i najvažniji zahtjev crkve – što je i poznato jav-

PREGOVORI NEUSPJEŠNI: Delegacije Vlade i SPC ne mogu do dogovora

Marković: SPC ostala pri ustaljenoj praksi da ne poštuje pravni sistem Duško Marković poručio je ,,da je SPC ostala pri ustaljenoj praksi da funkcioniše izvan pravnog sistema, izvan pravila i procedura“. - A decenijama iza nas to se ogledalo u: neregulisanom boravišnom statusu za sveštenstvo i monaštvo dovedeno sa strane, a koje služi u našim crkvama i manastirima; neregulisanom radnom i penzijskom statusu i stranog, ali i domaćeg sveštenstva; neplaćanju poreskih obaveza za prihode od crkvenih biznisa i poslova; nepoštovanju zakona i drugih propisa Crne Gore; stavu crkvenih velikodostojnika i starješina da država treba da se registruje kod njih - kazao je on. Uz žaljenje što nijesu uspjeli ,,da postignu dogovor koji je potreban Crnoj Gori, a kojem su otpočetka bili posvećeni“, Marković je poručio da će Vlada i u budućnosti garantovati vjerske slobode i osigurati mirno uživanje crkvene imovine. - Crna Gora je slobodna i sekularna država, u kojoj, uz poštovanje zakona, nikada i ni na jednom mjestu – vjernicima, vjerskim službenicima, crkvama i vjerskim zajednicama, ne smije i ne može biti tijesno – poručio je Marković.

nosti, kao i relevantnim međunarodnim adresama – bilo je osiguranje korišćenja vjerskih objekata nakon okončanja postupka pred nadležnim organima ili sudom, te izmjena Zakona u smislu propisivanja isključive nadležnosti parničnog suda za pitanja upisa prava svojine – kazao je on. Podsjeća da nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Srpska pravoslavna crkva nije prihvatala nadlež-

nost istih onih organa uprave kod kojih je decenijama unazad vršila upise prava svojine u svoju korist. - Pitanje imovine, podsjetiću vas, bilo je na stolu i tokom same rasprave za donošenje Zakona, kad sam na zahtjev lidera opozicije, napuštajući skupštinsko zasijedanje, prihvatio da se sastanem sa mitropolitom Amfilohijem, pokušavajući da iznađemo rješenje za to pitanje. Ni tada, a ni nakon usvajanja Za-

Društvo

Srijeda, 22. jul 2020.

edino struje, bija

prihvatili zahtjev SPC g postupka premjesti u na državu, a ne crkvu. Iz amjere da riješe problem

kona, nije bilo drugih važnih i otvorenih pitanja od strane crkve – kazao je premijer.

NEVJERICA

S druge strane, Episkopski savjet SPC u pismu upućenom Vladi navodi da su vjerovali da će pronaći prihvatljivo rješenje za sporne odredbe Zakona. Ističu da su očekivali, kako kažu, da je ekspertski tim Vlade od 11. marta imao dovoljno vremena da razmotri njihove prijedloge i da će im u pisanoj formi dostaviti odgovor. - Nažalost, do toga nije došlo. Sa žaljenjem konstatujemo da je najnovijim prijedlogom Vlade pred crkvu postavljen ultimatum u vidu obavezne registracije Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori uprkos činjenici da kao crkvene ustanove postoje na prostoru Crne Gore punih osam vjekova. U potpunosti je ignorisano istorijsko postojanje i pravni subjektivitet Mitropolije i eparhija – naveli su oni. Dodaju da je takvim zahtjevom ,,ignorisana i odluka Svetog arhijerejskog sabora SPC od 26. maja 2006. godine kojom je to najviše tijelo SPC pod predsjedništvom blaženopočivšeg patrijarha Pavla, priznajući obnovljenu nezavisnost Crne Gore, zapravo izvršena prijava tradicionalnog kontinuiteta subjektiviteta drevne Zetske mitropolije i ostalih episkopija u Crnoj Gori“. Ta odluka je, navode oni, 1. decembra 2006. godine

zvanično uručena tadašnjem predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću. - Ignorisana je i prijava koju je 8. marta 2012. godine mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije zvanično dostavio Ministarstvu unutrašnjih poslova, o čemu postoji dokaz koji je poznat i dostavljen je Vladi. Smatramo da je nakon svih navedenih akata crkve neviđeno poniženje u vidu ultimatuma crkvi da se ponovo registruje i da iznova, kao nekakva novoformirana vjerska zajednica, stiče pravni subjektivitet koji je priznat i prepoznat od svih vlasti, pa čak i okupatorskih, kroz vjekove do danas – napisali su u pismu. Kažu i da su 11. marta Vladi dostavili pravno utemeljen prijedlog za postupak evidentiranja crkve i vjerskih zajednica u evidencioni registar, što je ponovljeno i 20. jula, ,,ali, nažalost, bez uspjeha“. - Crkvi nije svojstveno da ispostavlja ultimatume nikome, pa ni Vladi Crne Gore. Tako je bilo i u ovom slučaju – istakli su oni. Razmotrili su, kako kažu, Vladin prijedlog potencijalnih izmjena članova 63. i 64. Zakona, navodeći ,,da su oni u suštini obesmišljeni uz insistiranje Vlade na opstanku člana 62 Zakona kojim se, istina uslovno, crkvena imovina proglašava za državnu, iako to ona nikada nije bila u istoriji Crne Gore“. - Nikako ne može da izdrži test elementarne logike činjenica da je Vladi u decembru 2019. i u martu 2020. godine bio prihvatljiv prijedlog naše crkve kojim se garantovao pravni subjektivitet crkve i vjerskih zajednica, koji su stekle po svom istorijskom kontinuitetu i ranijim propisima, a da joj je sada upravo to postalo sporno, te i da se pitanje svetinja sada naprasno i ultimativno uslovljava registracijom – kažu oni. Dodaju da ,,jasno proizilazi da Vlada, za razliku od crkve, ni ovom prilikom nije imala iskrene namjere da se kroz dijalog dođe do zajednički prihvatljivog i održivog rješenja, već je poziv za dijalog očevidno služio za nove ucjene i aktuelni politički marketing, u čemu crkva ne može i ne želi da učestvuje“. Episkopski savjet zaključuje i da bi, imajući u vidu složenost situacije u Crnoj Gori, prihvatanje prijedloga izmjena i dopuna Zakona koji su oni ponudili ,,predstavljalo puno poštovanje Ustava i pravnog poretka Crne Gore i presudno doprinijelo smirivanju tenzija i napetosti u društvu“. Ekspertski tim Vlade u ovim pregovorima činili su potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Nebojša Vučinić, dekanica Pravnog fakulteta UCG Aneta Spaić, šef kabineta predsjednika Vlade Dragoljub Bulatović, advokat Nikola Martinović i diplomirani pravnik Srđan Spaić. U ekspertskom timu Srpske crkve su protojerej-stavrofor, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorskoprimorske Velibor Džomić i članovi Pravnog savjeta Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke: advokati Dragan Šoć, Zoran Lazarević i Damjan Ćulafić, te dr Vladimir Leposavić. N. Đ.

Epidemiolozi analizirali 612 uzoraka na kovid-19

Još 98 slučajeva korona virusa PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče do 17 sati uradile su PCR analizu 612 uzoraka na novi korona virus, među kojima je 98 rezultata bilo pozitivno. Novooboljeli su iz Podgorice - 36, Nikšića - 32, Berana - 11, Bijelog Polja - sedam, Bara - tri, Pljevalja, Rožaja i Herceg Novog po dva, Cetinja, Kotora i Žabljaka po jedan.

- Smrtnih slučajeva nije bilo. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna od kovida-19 ostaje 26. Prijavljen je oporavak 39 pacijenata, tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 111 - navode iz Instituta. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori je 1.920. U Kliničkom centru Crne Gore liječe se 24 pacijenta, od kojih u Klinici za infektivne bolesti - 16, Internoj klinici - se-

dam, od kojih je četvoro u Jedinici intenzivnog liječenja i životno su ugroženi. - Tri su priključena na mehaničku i jedan na neinvazivnu ventilaciju, a jedan pacijent je u Klinici za ortopediju i traumatologiju – piše u saopštenju. U Opštoj bolnici Berane liječi se 55 pacijenata koji su oboljeli od korona virusa. Kako su saopštili iz te zdravstvene ustanove, pet pacijenata je vitalno ugroženo od kojih je jedan na respiratoru. K. J.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti usvojilo prijedlog IJZ

Proglašena epidemija, maske su obavezne u svakom gradu u zemlji PODGORICA - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti na prijedlog Instituta za javno zdravlje odlučilo je da ponovo proglasi epidemiju zarazne bolesti novog korona virusa na cijeloj državnoj teritoriji.

M. BABOVIĆ

jenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Kako je saopšteno, na sjednici je odlučeno da se od danas uvede više novih privremenih mjera čiji je cilj dalje sprečavanje širenja korona virusa, dok se istovremeno ublažavaju mjere u pojedinim opštinama u kojima je smanjen epidemiološki rizik.

OKUPLJANJE

Uvedeno je obavezno nošenje zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom na cijeloj teritoriji Crne Gore, a uključena su i djeca starija od sedam godina. Maske neće morati da se nose na plažama i u nacionalnim parkovima pod uslovom pridržavanja fizičke distance i ranije propisanih mjera. - Okupljanje osoba ograničava se na cijeloj državnoj teritoriji na maksimalno 40 osoba na otvorenim javnim mjestima, a na 20 osoba na zatvorenim, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Ova obaveza ne odnosi se na objekte stanovanja – saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore. Objašnjavaju da je NKT zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi produžio primjenu pojedinih mjera do 6. avgusta, a koje su donešene 30. juna. To znači da je i dalje zabranjen rad disko klubova/barova i noćnih klubova/barova, te organizovanje svadbi, maturskih, rođendanskih i drugih privatnih proslava. Produžili su do 30. jula primjenu i onih mjera koje su donešene 7. jula. Tako je zabranjeno održavanje zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim

Maske jedino ne treba da se nose na plažama i u nacionalnim parkovima

U Rožajama dozvoljeno kretanje do 22 sata U Rožajama su ublažili mjeru zabrane napuštanja objekta stanovanja. Kako kažu, umjesto dosadašnje mjere kojom je kretanje bilo omogućeno od pet do 18 sati, na snazi je od od pet do 22 sata. - Mjera se primjenjuju do 30. jula - saopštili su iz NKT. Produžena je do 30. jula zabrana drumskog prevoza putnika iz Rožaja i u tu opštinu, osim prevoza radi obavljanja redovnih radnih aktivnosti, pružanja hitnih zdravstvenih usluga i drugih neodložnih poslova, uz preduzimanje propisanih mjera zaštite.

objektima (restoranima, kafanama, kafeterijama, hotelskim restoranima i sličnim ugostiteljskim objektima), uključujući i plažne barove (koncerti, nastupi uživo muzičara i bendova, live nastupi DJ izvođača). I dalje je na snazi prekid rada prvostepenih socijalno-ljekarskih komisija u oblasti socijalne i dječje zaštite u centrima za socijalni rad.

UGOSTITELJI

S druge strane, ublažili su neke posebne mjere za pojedine opštine. - Posebne mjere koje su proglašene u pojedinim opštinama u

sjevernom regionu ublažavaju se i to u opštinama Andrijevica, Plav i Gusinje tako što se omogućava obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti) u ove tri opštine od šest do 22 sata – pod istim uslovima i na isti način kao što je to već regulisano u Podgorici, Cetinju i Nikšiću – saopštili su oni, dodajući da se mjera primjenjuje do 30. jula. NKT donio je oštrije mjere za ugostiteljske objekte u pojedinim opštinama. Kako kažu, mjere koje su propisivale rad ugostiteljskih objekata u Pod-

Dokumenta strancima važe do 7. oktobra Iz NKT su saopštili i da dokumenta strancima važe do 7. oktobra. - Primjena mjere kojom su državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave, privredna društva, javne ustanove i druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica bila obavezna da dozvole

za stalni boravak, dozvole za privremeni boravak i dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim do 30. septembra produžena je do 7. oktobra - navedeno je u saopštenju.

gorici, Cetinju i Nikšiću – obavezne su i u opštinama Plužine, Žabljak, Šavnik, Danilovgrad, Tuzi, Kolašin, Mojkovac, Andrijevica, Plav i Gusinje. Ističu da su privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti) obavezni da rad organizuju na način da za stolom sjede najviše dva gosta unutar ugostiteljskog objekta, odnosno četiri gosta na terasi/bašti ovog objekta. - Da onemoguće uslugu samousluživanja, zadržavanje i stajanje ispred šanka; između stolova obezbijede udaljenost od najmanje dva metra, obezbijede redovno održavanje higijene i dezinfekciju zajedničkih prostorija, mobilijara, opreme – saopštili su oni, dodajući da se mjera primjenjuje do 30. jula. NKT je produžilo do 30. jula primjenu mjere zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim objektima, uključujući i pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama, u Beranama, Bijelom Polju, Petnjici, Pljevljima i Rožajama. - Od 24 do šest sati narednog dana u opštinama Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj. Od 22 do šest sati narednog dana u Podgorici, Cetinju i opštinama Nikšić, Danilovgrad, Tuzi, Kolašin, Mojkovac, Žabljak, Šavnik i Plužine. Iste mjere važe za opštine Andrijevica, Plav i Gusinje – saopštili su oni. N. Đ.

Inspekcija za drumski saobraćaj

Zbog kršenja mjera kažnjeno sedam vozača autobusa PODGORICA - Inspekcija za drumski saobraćaj saopštila je da je od 13. do 19. jula kažnjeno sedam vozača autobusa po 100 eura, jedno pravno lice 2.000 eura, a jedno odgovorno lice u prav-

nom licu 500 eura zbog kršenja mjera Ministarstva zdravlja. - Po osnovu ovlašćenja iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

iskontrolisana su 82 autobusa - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja. Kako se navodi, tri vozača i 19 putnika je opomenuto, a izrečene su tri novčane kazne. R. D.

Društvo

Srijeda, 22. jul 2020.

Poslanici juče u Skupštini diskutovali o medijskim zakonima

Opozicija nezadovoljna radom Javnog servisa PODGORICA - Na prijedlog civilnog sektora iz Prijedloga zakona o RTCG brisan je institut ugovora o pružanju javnih usluga između Vlade i RTCG, kao i institut upravnog finansijskog odbora, kao nadzornog tijela u odnosu na finansijsko poslovanje RTCG - saopštio je juče u Skupštini ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Predstavljajući dva važna medijska zakona - Prijedlog zakona o RTCG i Prijedlog zakona o medijima, Bogdanović je naveo da će „u cilju dodatnog snaženja pitanja konflikta interesa članova Savjeta RTCG, na prijedlog civilnog društva, sa dvije na tri godine, povećati period u kojem politički funkcioneri, poslanici i odbornici ne mogu biti članovi Savjeta RTCG“.

ObrazlOženje

- Imajući u vidu veličinu marketinškog tržišta, te činjenicu da je obezbijeđeno stabilno i održivo finansiranje RTCG, u cilju podrške medijskom pluralizmu na prijedlog medijske zajednice, definisana je potpuna zabrana emitovanja oglasa i telešopinga RTCG u najgledanijem terminu, od 20 do 22 sata - kazao je Bogdanović. Istakao je i da su „kapitalni instituti“ u Prijedlogu zakona o medijima, prvi put definisani ne samo u Crnoj Gori, već i regionu, prepoznati kao iskorak u medijskoj oblasti koja neprestano tehnološki evoluira. - Ovo se odnosi na formiranje fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, transparentnost medijskog vlasništva kroz obavezu impresuma i objavljivanja osnovnih podataka o svim vlasnicima do pet odsto udjela u upravljačkim pravima, tran-

Imamo više od 100 portala koji vode propagandnu kampanju pod plaštom anonimnosti. Moraće da se navede impresum i to me raduje. Nadam se da će se smanjiti senzacionalne vijesti koje su opasne, a zahvaljujući ovom zakonu to će se riješiti. Žrtve lažnih vijesti tražiće pravdu na sudu – kazao je Radule Novović sparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, uključujući i oglašavanja državnih organa u medijima, zakonsko prepoznavanje medijske samoregulacije u vidu eksterne i interne samoregulacije i finansiranje u okviru fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, definisanje onlajn medija kao tradicionalnih medija, definisanje odgovornosti osnivača internetske publikacije za objavljivanje komentara treće strane - saopštio je Bogdanović. Podršku je dobio od vladajuće koalicije, pa je Radule Novović (DPS) rekao da je tekst oba zakona kvalitetan, te da vrijednost medija nije samo u informisanju građana, već da se njima mora doprinijeti očuvanju slobode i etičnosti rada medija u zemlji. - Imamo više od 100 portala koji vode propagandnu kampanju pod plaštom anonimnosti. Moraće da se navede impresum i to me raduje. Nadam

Bogdanović predstavio medijske zakone

se da će se smanjiti senzacionalne vijesti koje su opasne, a zahvaljujući ovom zakonu to će se riješiti. Žrtve lažnih vijesti tražiće pravdu na sudu. Komentari na portalima su takođe sporni i oni omogućavaju govor mržnje i medijskog lin-

ča, pa će se od sad i to sankcionisati - naveo je Novović.

rasprava

Ervin Ibrahimović, koji je govorio u ime Bošnjačke stranke, Force, Due, Albanske alternative i HGI-a naveo je da

je zadovoljan ovim dokumentima uz napomenu da će glasati za njih. - Važno je da znamo ko stoji iza svih portala, da imamo impresum i da se ljudi obavežu za izgovorenu i napisanu riječ naveo je on.

Krivokapić: Trobojka nam je ukinula državu Tokom rasprave o medijskim zakonima poslanici su se dotakli i teme o državnim zastavama, pa je Ranko Krivokapić rekao da kao neko ko je predložio Zakon o državnim simbolima ne pravda to što je u Kotoru 13. jula zapaljena šuma. - To je bio incident i to treba osuditi, jer je izgorjela šuma, ali zastave koje se crtaju po Crnoj Gori su zastave drugog entiteta, Republike Srpske i zastave pod kojima su gorjeli gradovi i narodi u Bosni. Pa nemojmo to da jednačimo. Pod ovom zastavom u 20. i 21. vijeku nije gorio niko osim rastinja u gradu gdje ja živim. Tuđa zastava u nijednoj zemlji nije dobrodošla ako je

simbol nečeg drugog i to se ne može jednačiti. Ova zastava nije osramoćena, bila je simbol antiratnog pokreta i dajte da stanemo pod nju kao naši preci u 19. vijeku - poručio je Krivokapić. Oštro mu se supotstavio nezavisni poslanik Goran Radonjić i rekao da nijedne zastave nema, da je bila na čelu neke države duže, a „da se pod njom nije nešto palilo, pa i ova naša“. - U Americi zapale zastavu kad su nezadovoljni, ne zato što je mrze već oće da upražnjavaju pravo na slobodu izražavanja - rekao je on, uz poruku „da je trobojka naša zastava“. Radonjić kaže da je to tako kroz cijelu

istoriju, ali da neki poslanici računaju na zaborav. - Nedopustivo je da se trobojka poistovjeti sa zločinima. Nema zastava pod kojom se nije činio zločin. Ali trobojka je simbol antifašizma, pod njom je dignut 13. julski ustanak, a da se sjetimo koja je bila 12. jula i pod kojom su služili fašistima i govorili „e viva“ - kazao je Radonjić. Krivokapić mu je odgovorio da trobojka nikad nije bila zvanična zastava Crne Gore, nego je bila jugoslovenska. - Nama kraljevinu nije uzeo neko sa strane nego je to trobojka uradila i ukinula nam državu - istakao je Krivokapić.

Osnovno državno tužilaštvo demantovalo navode NVO Akcija za ljudska prava

Okrivljeni nijesu imali prigovore na postupanje inspektora PODGORICA – Tokom saslušanja pred državnim tužiocem Jovan Grujičić nijednom riječju nije ukazao da je prema njemu primijenjena sila od policije, već se na konkretno pitanje državnog tužioca o postupanju policije decidno izjasnio da je ona postupala izuzetno korektno, a da na njega niko nije vršio pritisak bilo kakve vrste – saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva. Oni dodaju da tokom saslušanja nijesu postojale indicije koje bi ukazale da je Grujičića zlostavljala policija. Kako su pojasnili 24. juna, Grujičić je ponovo saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i tek tada je ukazao da su ga nakon hapšenja zlostavljali policijski službenici.

- Odmah po ovom saznanju državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da vještak sudskomedicinske struke izvrši vještačenje kompletne medicinske dokumentacije za lice J. G. koja je sačinjena prilikom prijema ovog lica u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija – saopšteno je. Navode da „neosnovani i tendenciozni navodi“ NVO Akcije za ljudska prava, nijesu usmjereni na poštovanje međunarodnih standarda i zaštitu ljudskih prava, već predstavljaju grubi napad usmjeren na narušavanje ugleda državno tužilačke organizacije”. - Tačno je da je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici saslušao u svojstvu osumnjičenog lice J. G. 26. maja 2020. godine –

navodi se u saopštenju Osnovnog tužilaštva. Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova formiralo je predmet povodom tvrdnji Budimira Grujičića da su policijski službenici njegovog sina Jovana Grujičića zlostavljali i mučili u prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica 25. maja kako bi priznao bombaški napad na lokal „Grand“ i kuću Duška Golubovića, nekadašnjeg službenika ANB-a, sada Uprave policije. Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije formiralo je predmete kontrole i na osnovu obraćanja Akcije za ljudska prava, u kojem je zahtijevana hitna istraga prijave mučenja i iznude priznanja u slučaju napada na lokal „Grand“ i kuću Golubovića, uz ukazi-

vanje na sumnju da su policajci, osim Grujičića, zlostavljali i mučili i Benjamina Mugošu i Marka Boljevića. Akcija za ljudska prava u saopštenju je navela da su Grujičić, Mugoša i Boljević tvrdili da su ih policijski službenici tukli, udarali bejzbol palicama, upotrebljavali elektro-šokere na više djelova tijela, uključujući genitalije, davili plastičnom kesom, šamarali, prijetili pištoljem, zastrašivali i primorali da priznaju nešto što, kako tvrde, nijesu učinili. Uprava policije kategorično je to demantovala i kazala da se radi o sinhronizovanom osmišljavanju navodne policijske torture kao pokušaj pravdanja počinjenih krivičnih djela. a.r.

Drugačije viđenje imao je poslanik Ranko Krivokapić (SDP) koji je rekao da bi mudar potez bio povući zakone u ovom momentu i čekati da izbori prođu. Pokušava se, prema njegovim riječima, sprovesti paradržavni fond Vlade. - Nema tu EU standarda o kojima pričate. Za neotkrivanje izvora će da gone ljude i tu je problem u zakonu, ide se u represiju. Vlast je instalirala vrijeme Pinka i Informera i sa đavolom tikve sadila. Trujete duh naroda i bićete žrtve trovanja, što ste sijali sad ćete da jedete, po mnogim osnovama - kategoričan je Krivokapić. Tvrdi da su Vijesti, Dan i Monitor jedini nezavisni mediji u zemlji. - Oni čuvaju zdrav razum, jer na Javnom servisu čujemo da svi jedu kolače u državi, a znamo da nije tako - uvjeren je on. I Miodrag Lekić (Demos) smatra da je RTCG slušknja vlasti, te da zakoni treba da se povuku. Ministar Bogdanović je u odgovorima na ove komentare kazao da je zaštita izvora informisanja pravilo, a da će izuzetak postojati samo u predviđenim okolnostima. - I to kada su alternativne mjere za izuzeće izvora iscrpljene. Kada je otkrivanje izvora opravdano onda se to treba učiniti, ali samo kako bi se zaštitili vitalni javni interesi. Dogovoreno je da ćemo brisati dio koji se odnosi na otkrivanje krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina i više. Tako da smo napravili ustupak u odnosu na postojeće zakonsko rješenje i to je sve usaglašeno sa Savjetom Evrope - naveo je on. Set medijskih zakona podržao je juče Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu koji je održan prije skupštinske raK. janKOvIĆ sprave.

Sjednica Senata Univerziteta Crne Gore

Više brucoša na Medicinskom i Arhitektonskom PODGORICA - Na sjednici Senata Univerziteta Crne Gore usvojen je prijedlog vijeća Medicinskog fakulteta i inicijativa Studentskog parlamenta da se rang lista proširi za po 20 mjesta za studijske programe Visoka medicinska škola i Primijenjena fizioterapija. Kako je saopšteno sa Univerziteta, senatori su usvojili i prijedlog Vijeća Arhitektonskog fakulteta da se, u okvirima licencom propisanog broja, proširi rang lista za upis u prvu godinu osnovnih studija za 17 studenata koji su položili prijemni ispit, što je bio dodatni uslov za upis. n. Đ.

Hronika

Srijeda, 22. jul 2020.

Viši sud odbio jemstvo osumnjičenog za učešće u likvidacijama da se brani sa slobode

PODGORICA - Viši sud odbio je jemstvo Rada Popovića u iznosu od 112.560 eura na koliko je procjenjena vrijednost stana u njegovom vlasništvu i 5.000 eura u gotovini kako bi se sa slobode branio od optužbi da je sa Marjanom Vujačićem učestvovao u likvidaciji Veselina Kalezića i Mila Ilića, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Viši sud nije uvažio brojne razloge koje je branilac Popovića, advokat Miloš Vuksanović naveo u pisanoj ponudi jemstva. Advokat Vuksanović je predočio sudu da se optuženi Popović nalazi u pritvoru više od osam mjeseci i da ročišta za potvrđivanje optužnice nije moguće održati zbog nepojavljivanja optuženog Vujačića i njegovih branilaca zbog pandemije korona virusa. On je posebno ukazao sudu i na teško zdravstveno stanje Popovićevog maloljetnog sina

koje iziskuje svakodnevno liječenje, odlaske na terapiju i rehabilitaciju. Međutim, Viši sud nije se saglasio sa mišljenjem advokata Vuksanovića da porodična situacija dodatno govori u prilog zaključku da Rade Popović nema motiv da bježi niti da se skriva. U obrazloženju o produženju pritvora Popoviću od 20. maja do dalje odluke suda se navodi da se ovom okrivljenom stavljaju na teret teška krivična djela koja se ogledaju kroz visinu zaprijećene kazne odnosno najmanje 10 godina. - Okrivljeni u narednom dijelu krivičnog postupka može biti oglašen krivim i osuđen na relativno visoku kaznu zatvora, koja ga činjenica, objektivno posmatrano ne može ostaviti ravnodušnim u njegovom odnosu prema pravosudnim organima, a u smislu odazivanja na pozive suda.

d. mijatović

Rade Popović i dalje u pritvoru

Privođenje Popovića na saslušanje

S obzirom da se Popović sumnjiči da je pripadnik kriminalne organizacije koja je djelovala u dužem vremenskom periodu na teritoriji Crne Gore

i Republike Srbije, te da su neki od članova te kriminalne organizacije i dalje neotkriveni osnovano se da zaključiti da bi okrivljenom P. R. u slučaju

bjekstva ti članovi kriminalne organizacije pružili pomoć u skrivanju i bjekstvu, ukoliko bi mu bilo omogućeno da se u daljem toku postupka brani sa

slobode - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda. Podsjećamo, kontrola optužnice Specijalnog tužilaštva protiv Podgoričanina Marijana Vujačića i Rada Popovića, zbog sumnje da su počinili ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića, prije sedam dana je u podgoričkom Višem sudu po drugi put odgođena za 3. avgust. Prema sumnjama specijalne tužiteljke Stojanke Radović, Vujačić je direktni egzekutor ubistava Ilića i Kalezića, dok je Popović bio zadužen za nabavku vozila, kao i kasnijeg odvoženja automboila koji je korišćen prilikom ubistva i njegovo paljenje, te da za takve tvrdnje postoje materijani dokazi. Popović se sumnjiči da je sa Vujačićem pratio kretanje Ilića prije ubistva. Ubistva Kalezića i Ilića, koji se dovode u vezu sa kavačkim klanom su naručena, a Vujačić je tim ubistvima navodno otplatio kockarski dug. B. R.

Saobraćajna nesreća na putu Bar - Ulcinj

Napadači na Zvicera pobjegli u automobilu brata ukrajinskog političara

Poginula djevojka

KIJEV- Apelacioni sud u Kijevu zadržao je u pritvoru osumnjičenog za pokušaj ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera 26. maja u centru Kijeva. Kako piše ukrajinski portal Detective info, riječ je o Stefanu Đukiću (30) kod koga je pronađen pasoš Sjeverne Makedonije na ime Gerge Katse. Taj portal navodi i da su napadači na Zvicera pokušali da pobjegnu policiji u automobilu izdatom bratu pomoćnika ukrajinskog narodnog poslanika 8. saziva, ali su ubrzo uhapšeni u Odesi. Pored Đukića, u pritvoru su crnogorski državljanin Emil Tuzović i državljani Srbije Petar Jovanović i Milan Branković. Detective info napominje da se u istrazi pokušaja atentata na Radoja Zvicera, osumnjičeni Đukić prvobitno vodio kao državljanin Sjeverne Makedonije. Odlukom istražnog sudije u Kijevu, osumnjičeni je priveden bez kaucije. Branioci su zatražili poništenje odluke i puštanje osumnjičenog, ukazujući na nedostatak dokaza koje su pružili tužioci prilikom pritvaranja Đukića. Pored toga, Đukićeva odbrana ukazala je na kršenje međunarodnog i nacionalnog prava tokom njegovog pritvora, kao i na prekršaje tokom predaje

detective-info.com.ua

Istraga o pokušaju ubistva vođe kavačkog klana u Kijevu, produžen pritvor Đukiću

Mjesto pokušaja ubistva Zvicera

osumnjičenog. Navodno, Đukiću nije saopšteno koja su njegova prava, niti mu je pismeno dostavljeno na maternjem jeziku zbog čega se tereti, a za sve vrijeme nije ga kontaktirala ni makedonska ambasada u Ukrajini. Međutim, tokom žalbenog ispitivanja, neki od tih argumenata nisu potvrđeni u spisu predmeta, pa je podržana odluka o hapšenju Đukića. U ovoj istrazi priveden je i visoki službenik ukrajinske policije Rostislav Černobrivi koji se sumnjiči da je pomogao Đukiću, Tuzoviću, Brankoviću i Jovaniću od kada su stigli u Ukrajinu. Černobrovi je prethodno bio član Dobrovoljačkog bataljona „Kiiv-1“, koji je u jesen 2015. godine, zajedno s još nekoliko jedinica, postao dio Kijevske policijske pukovnije.

Putnica ispala iz minibusa kod Buljarice

Mediji izvještavaju da je Rostislav Černobrovi učestvovao u rusko-ukrajinskom ratu u sastavu policijskog bataljona u Kijevu. Na njegovoj Fejsbuk stranici objavljene su brojne fotografije iz borbene zone u Donbasu, među kojima je ona na kojoj pozira sa Jevgen Dejdejevim, političarem i koordinatorom bataljona posebne policijske službe „Kijev-1“, glavne direkcije Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine. Vjeruje se da je Černobrovi bio pritvoren zajedno sa četvoricom Balkanaca, ali je kasnije pušten bez zvanične sumnje za učestvovanje u ovom zločinu. Sa druge strane, Detective info piše da se jedan političar dovodi u vezu sa pokušajem ubistva Zvicera. Naime, napadači na Zvicera su navodno sa mjesta napada pobjegli u automobilu izdatom bratu pomoćnika

ukrajinskog narodnog poslanika 8. saziva. Taj ukrajinski portal dobio je fotografiju crnog automobila „toyota sequoia“ u kojem su se nalazili osumnjičeni prilikom privođenja. Upravo se ovaj automobil pojavljuje najmanje dva puta u videu koji je objavila ukrajinska Nacionalna policija nakon hapšenja osumnjičenih u Odesi. Na snimku policije registarske tablice su „zamagljene“, ali na fotografiji koja je dostavljena ovom ukrajinskom portalu jasno se vidi oznaka - KA 5277 AB. Prema izvorima portala Detective info, vlasnik „toyota sequoia“ je 20-godišnji Viktor Grabar koji je registrovan u studentskom domu Akademije Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine. Njegov brat, Ivan Grabar, koji je služio u policijskom vodu u kijevskom puku, takođe je imao kontakt s policijom. Za vrijeme mandata Jevgena Dejdejeva, radio je kao pomoćnik na dobrovoljnoj osnovi. U Kotoranina Radoja Zvicera ispaljeno je više metaka dok je džogirao u elitnom dijelu Kijeva. Kako prenose ukrajinski mediji, napadači su u Zvicera ispalili sedam metaka iz pištolja „fort“ i „scorpion“. Pet metaka pogodilo je Zvicera u grudi. Dan nakon napada osumnjičeni su uhapšeni u Odesi, a prilikom hapšenja pružali su otpor i pokušali da pobjegnu. Šef Nacionalne policije Igor Klimenko tada je rekao da su napadači stigli u Ukrajinu početkom maja, unaprijed kupili vozila, automatsko oružje i organizovali nadzor nad budućom žrtvom i njenom porodicom. T. K.

BAR – P.S. (24) poginula je juče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u 17.30 časova na putu Bar – Ulcinj u mjestu Kruče, saopšteno je Pobjedi iz OKC- Uprave policije. Kako nam je saopšteno, u saobraćajnoj nesreći su učestvovala tri vozila. Uviđaj je obavila barska policija, a istraga će utvrditi kako je došlo do udesa. M.L.

Odluka Višeg suda u slučaju optuženih za planiranje više likvidacija

Radulović i ostali ostaju iza brave PODGORICA - Viši sud produžio je pritvor Nikšićaninu Ranku Raduloviću i grupi koja se tereti da je planirala više likvidacija. Osim Radulovića i ostalih koji su u Istražnom zatvoru, na spisku optuženih su i albanski državljanin Erogen Brajović i Kotorani Igor Vukotić. Radulović, Vukotić i Brajović su, prema sumnjama istražitelja, planirali više likvidacija, a na spisku za odstrijel bile su i osobe iz bezbjednosnog sektora. Na spisku optuženih, osim Radulovića, Brajovića i Vukotića su Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović. Optužnim aktom obuhvaćeni su Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović. Naredbom je obuhvaćen i Kotoranin Nikola Mršić, kojem se na teret stavlja da je bio dio kriminalne grupe. Istražitelji su na

osnovu svjedočenja svjedoka saradnika Jadranka Jonskog razotkrili djelovanje grupe, a prema navodima tužilaštva, rasvijetlili su i ubistvo bivšeg fudbalera Gorana Lenca. Jonski je do detalja ispričao što su sve bili planovi ove kriminalne organizacije i koje su im bile uloge. Radulović je, prema navodima tužilaštva, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok su mete Vukotića, prema optužnom aktu, bili visokopozicionirani službenici bezbjednosnog sektora – Zoran Lazović, Duško Golubović, Duško Koprivica, njegov sin i osobe iz kavačkog klana. Brajović se sumnjiči za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića. Albanski državljanin Erogen Brajović sumnjiči se za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića. U optužnici je razotkriveno kako su nikšićki i škaljarski klan razmjenjivali informacije o osobama koje treba ukloniti. M. L.

Krivična prijava protiv Cetinjanina

Žena teško povrijeđena

Prijetio i vrijeđao radnicu, u stanu mu pronašli eksploziv

BUDVA - S. O. (66) teško je povrijeđena juče ujutro kada je ispala iz minibusa koji se kretao iz pravca Budve ka Baru u mjestu Buljarica, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz policije. Prema nezvaničnim informacijama, žena se saplela i ispala kroz prednja vrata minibusa, koja su prilikom vožnje bila otvorena. Istraga če uitvrditi kako je došlo do nezgode. M. L.

CETINJE - Policija je na Cetinju podnijela krivičnu prijavu protiv V. V. (55) koji je službenici Uprave za bezbjednost hrane uputio riječi uvrjedljive i prijeteće sadržine. Osim toga, na osnovu operativnih sazna-

nja i po naredbi nadležnog suda cetinjska policija je pretresla stan i druge prostorije koje koristi V. V, gdje je pronađena određena količina eksploziva i detonatorska kapisla. Ovi predmeti su upućeni na vještačenje nakon kojeg će se nadležni tuži-

lac izjasniti o kvalifikaciji djela. V. V. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i njemu je nadležni tužilac odredio zadržavanje do 72 sata. A. R.

Crnom Gorom

Srijeda, 22. jul 2020.

Dan Opštine Šavnik čestitali predsjednici države, parlamenta i Vlade

Dragocjeno mjesto na razvojnoj mapi Crne Gore PODGORICA / ŠAVNIK – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Skupštine Ivan Brajović i premijer Duško Marković uputili su čestitke povodom 22. jula, Dana opštine Šavnik, rukovodstvu Opštine, odbornicima i građanima. - U godini velikog jubileja, 75-ogodišnjice pobjede nad fašizmom, u kojoj slavite svoj praznik, prilika je da podsjetimo da su slobodarstvo i antifašizam - ključne odrednice državnog bića Crne Gore, istorijski biljeg Šavničana i

ljudi cijelog Durmitorskog kraja. Na toj slavnoj tradiciji temelji se i vaš doprinos obnovi crnogorske države, njenom učlanjenju u NATO, napretku u evropskoj integraciji i demokratskom i ekonomskom razvoju – naveo je Đukanović u čestitki. Šavnik je, dodaje se, i u doba novog korona virusa prepoznat po svojoj posebnosti. - Vjerujem da ćemo svi zajedno, solidarno i s novim pregnućem, uspjeti da odgovorimo ovom globalnom izazovu, prije svega sačuvati zdravlje

ljudi, umanjiti socijalne i ekonomske posljedice pandemije, i raditi na stvaranju što povoljnijih uslova za skori nastavak dinamičnog razvoja zemlje na dobrobit svih naših građana– piše u čestitiki predsjednika Đukanovića. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da 22. jul, ponosni Šavničani s puno razloga i opravdanja slave kao Dan svoje opštine, nepokolebljivo i temeljno njegujući najbolje vrijednosti antifašizma, dajući primjer i dosljedno doprinoseći državnoj politici građanske,

NATO i evropske Crne Gore. On je kazao da je uvjeren da će uz dalje očuvanje zdravlja stanovnika, Šavnik uz podršku države nastaviti infrastrukturni razvoj i realizovati nove lokalne i regionalne projekte u oblastima sa najviše potencijala turizma, energetike, proizvodnje zdrave hrane. - Sa svojim vrijednim stanovnicima Šavnik posjeduje mnogostruku prepoznatljivost i posebno, dragocjeno mjesto na razvojnoj mapi Crne Gore- rekao je Brajović. Premijer Duško Marković u

HERCEG NOVI: Počela izgradnja vrtića na Savini

,,Naša radost“ će imati 150 mjesta PODGORICA/HERCEG NOVI - U Herceg Novom je počela gradnja novog vrtića „Naša radost“ na Savini, vrijednog oko 2,4 miliona eura u kome će biti mjesta za 150 djece.

-Vlada nekoliko godina izdvaja sredstva za izgradnju nove osnovne škole u Igalu. Računamo da ćemo u komunikaciji sa nadležnima u Opštini Herceg Novi doći do lokacije na kojoj će se škola graditi, te se nadam da ćemo u narednih nekoliko godina svjedočiti završetku i tog kapitalno važnog projekta – rekao je ministar Damir Šehović.

ubrzanom razvoju ovoga kraja, ali i cijele Crne Gore - navodi se u čestitki predsjednika Vlade. On je dodao da će novim radnim mjestima, te kvalitetnijem životu građana Šavnika i cijelog durmitorskog kraja, doprinijeti i dalji razvoj turizma i poljoprivrede, kao strateških grana razvoja sjevera. C. G.

BAR: Aktivan požar u Krnjicama

Vatra stigla do Šestana

BAR – Požar koji se u ponedjeljak javio na lokalitetu Krnjice – Vučedabići juče se proširio prema Šestanima. Kako je saopšteno iz MUP-a linija požara je duga oko pet kilometara. - U njegovom gašenju učestvuju Služba zaštite i spašavanja iz Bara i avioni Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Gori trava i nisko rastinje, te požar ne ugrožava objekte. Služba zaštite i spašavanja iz Bara će i tokom noći dežurati kako bi spriječila dalju esklaciju požara – navedeno je u saopštenju. C. G.

SANIRANO KLIZIŠTE

Škola u Igalu

čestitki ističe da je uvažavajući razvojne potencijale Šavnika, Vlada predano radila na stvaranju uslova za njihovu valorizaciju. -Sa realizacijom kapitalnih projekata na teritoriji opštine Šavnik, izgradnjom hidroelektrane Komarnica i vjetroelektrane Gvozd, vjerujem da ćemo zajednički svjedočiti

Projektom je predviđena izgradnja objekta veličine 1.409,20 kvadratnih metara, a sadržaće suteren, prizemlje i prvi sprat. Rok za završetak radova je 12 mjeseci, a investicija je vrijedna 2,4 miliona eura

Kamen temeljac za najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u toj opštini položili su ministar prosvjete Damir Šehović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, a rok za završetak vrtića je 12 mjeseci. Novi vrtić, koji se gradi na mjestu starog vrtića „Naša radost“, najznačajniji je projekat u oblasti obrazovanja u toj opštini. Početku gradnje prethodila je sanacija klizišta na Savini, a vrijednost samo tih radova iznosila je oko 600.000 eura. U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene. Radovi na totalnoj rekonstrukciji vrtića na Savini otpočeli su 27. aprila, nakon rušenja starog objekta, uslijedilo je ispitivanje tla kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da li je nosivost takva

UZ PODRŠKU DRŽAVE NASTAVITI INFRASTRUKTURNI RAZVOJ: Šavnik

TIVAT: Donacija vatrogascima dobrovoljcima

Sad svi imaju zaštitnu opremu ROK ZA ZAVRŠETAK RADOVA JE APRIL 2021: Šehović i Sekulić polažu kamen temeljac

da je moguće nesmetano krenuti sa izvođenjem radova na izgradnji novog objekta. Investitor je Ministarstvo ekonomije, koje je sa izvođačem radova JV ,,Roaming Montenegro“, ,,Mezon“ i ,,Si-ing“, potpisalo ugovor 26. decembra prošle godine. Rok za završetak radova je april 2021. godine do kada bi na Savini trebao da bude izgrađen novi, moderan i funkcionalan objekat. Projektom je predviđena izgradnja objekta veličine 1.409,20 metara kvadratnih, a sadržaće suteren, prizemlje i prvi sprat. Sekulić je kazala da će taj objekat biti opremljen u skladu sa visokim zahtjevima za energetsku efikasnost.

UGOVORENI PROJEKTI

Ministar Damir Šehović je rekao da se, pored vrtića u Herceg Novom, trenutno grade vrtići u Rožajama i Podgorici, a narednih dana očekuje se početak gradnje vrtića u

Kamen temeljac položen bez predstavnika Opštine Predstavnici Opštine Herceg Novi nijesu prisustvovali polaganju kamena temeljca. Iz Ministarstva prosvjete saopštili su kako je poziv blagovremeno upućen predsjedniku Opštine. -Neodazivanjem Opština i njeno rukovodstvo pokazalo je visok nivo neodgovornosti prema potrebama svojih najmlađih. Na žalost njihovu, a na sreću svih građana opštine Herceg Novi, za nešto manje od godinu novi vrtić će biti izgrađen, čime će djeca dobiti prijatne uslove za boravak. Čelne ljude Opštine pozivamo da se, makar kada je riječ o projektima od kojih će nesporno cjelokupna zajednica imati koristi, a ovaj to svakako jeste, pokušaju izdići iznad trenutne situacije, te da makar pokušaju da ne miješaju svoju profesionalnu obavezu sa političkim interesom – saopštili su iz resornog ministarstva. C.G.

Pljevljima, dok će za objekat u Ulcinju biti ubrzo pokrenuta procedura za izbor izvođača radova. - Pored tih izgrađena su i stavljena u funkciju tri nova vrtića u Podgorici - naveo je Šehović. Kako je kazao, ugovoreni su višemilionski projekti izgradnje vrtića u Plavu, Beranama,

Bijelom Polju, Baru, još četiri objekta u Podgorici, kompletna rekonstrukcija i dogradnja vrtića u Kotoru, kao i još dva u Podgorici, gdje dobijamo nove objekte sa uvećanim kapacitetima za sto odsto. - Svi ti projekti zajedno vrijedni su blizu 35 miliona eura - rekao je Šehović. Ž.K.

VRIJEDAN POKLON: Sa uručivanja donacije

TIVAT – Juče su pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića i Dobrovoljnog vatrogasnog voda Tivat primili donacije humanitarne organizacije Caritas Kotorske biskupije i Službe civilne zaštite Kraljevine Danske. DVD dobio je od Karitasa polovno terensko vozilo marke KIA „sportage“, a oba društva dobila su kontingent lične zaštitne opreme, koji im je uručio predstavnik Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore. Komandir DVD Krtoli Milan Vukošić kazao je da je oprema vrijedna više hiljada eura, te da je čine 55 zaštitnih šljemova, stotinak kombinezona, tridesetak dvodjelnih radnih odijela, džemperi, opasači i druga sitnija oprema. - Riječ je o potpuno novoj, odnosno nekorišćenoj opremi koju je Crnoj Gori donirala Služba civilne zaštite Kraljevine Danske. Sada će svaki član DVD Krtoli i DVV Tivat imati propisnu ličnu zaštitnu opremu - kazao je zahvaljujući se donatorima Vukošić. DVD Krtoli broji tridesetak, a Dobrovoljni vatrogasni vod 20 članova. S. K.

Crnom Gorom

Srijeda, 22. jul 2020.

NIkšIć: Narodna kuhinja obilježila godinu rada

PljEvlja: NVO Mladi Romi pisala predsjedniku opštine Igoru Goluboviću

Pripremili 71.500 obroka siromašnim sugrađanima AKCIJE

TOkOM EPIDEMIjE DUPlO vIšE POSla: Narodna kuhinja

NIKŠIĆ – Narodna kuhinja u Nikšiću obilježila je 12 mjeseci rada tokom kojih su podijelili 71.500 obroka. Konstantina Vojinović iz NVO Izvor života koja je pokrenula taj servis, zadovoljna je. – Srećni smo i zadovoljni što ovaj servis postoji u našem gradu i što su lokalna uprava i privrednici kako Nikšića tako i iz drugih gradova pomogli da projekat zaživi i opstane, a da se donacije od 85 odsto svode isključivo u namirnicama – kaže Vojinović.

SERVISI

Za vrijeme korone na spisku korisnika bila su, kaže ona, ne

samo siromašni već i oni koji žive sami, bolesni su i o njima nema ko da brine. – Nakon prve pojave korone broj korisnika se duplirao, da bi se nakon proglašenja naše zemlje za korona fri destinaciju sveo na 250. Kada se virus ponovo pojavio, povećan je broj korisika našeg servisa, pa na godišnjicu rada pripremimo i podijelimo 320 obroka, od čega 110 na kućnu adresu – kazala je Vojinović. Obroci pripremljeni u prethodnoj godini koštali su oko 143.000 eura. U prva dva mjeseca epidemije oko 22.500 obroka je podijeljeno. – Takođe smo tokom godine i

za vrijeme epidemije podijelili prehrambene pakete za ukupno 1.115 porodica na teritoriji naše i drugih opština u vrijednosti oko 35 eura, pa kad se uzme vrijednost dođemo do iznosa od oko 39.000 eura. Pored toga podijelili smo oko 420 higijenskih paketa ukupne vrijednosti od oko 4.200 eura. Dakle, samo za obroke, namirnice i higijenske pakete za 365 dana obezbijeđeno je namirnica i hemije u vrijednosti 186.200 eura. Zahvaljujući donatorima obezbijedili smo dodatnih 17.000 za troškove struje, goriva i vode – rekla je Vojinović.

Ona je zahvalila svima koji su podržali akcije NVO Izvor života. - U prethodnoj godinu smo uz podršku Opštine Nikšić, Fondacije „Hemiias“ i firme „Roaming Montenegro“ izgradili četiri garsonjere za najugroženije sugrađane. Porodici dječaka Viktora Radulovića je izgrađena kuća u koju ću uskoro useliti. Zahvaljujući Fondaciji „Hemiias“ adaptirali smo četiri stana i pomogli liječenje nekoliko djece. Zahvaljujući toj fondaciji pomogli smo Valentini Šćekić kako bi prikupila sredstva za transplataciju. Organizovali smo i podjelu novogodišnjih paketića za mališane kako u Nikšiću i još nekoliko opština – dodala je Vojinović. Ona je zahvalila i Zorici Drakulić-Vidaković, uz čiju pomoć je podijeljeno šest kamiona stvari za kuću. Vojinović je napomenula da je NVO Izvor života organizovala višegodišnje akcije „Obraduj dijete“ i „Voz solidarnosti“, te najavila realizaciju drugih projekata. - Predstoji nam otvaranje dnevnog centra za djecu samohranih roditelja, a nadam se da ćemo vrlo brzo naći rešenje za kuću porodice Jokić i da će to vrlo brzo biti još jedna uspješno završena priča – rekla je Vojinović. Ona je zahvalila svima koji su obezbijedili torte i kolače za korisnike povodom godišnjice uz poruku: ,,Da gladnih ne buS. D. de! “.

BEraNE: Saradnja mještana, Opštine i gradskih službi

Betoniran put u Suvodolu BERANE - Betoniran je put u dužini od 90 metara u mjestu Suvodo. Direktor opštinske Agencije Miro Vešović kaže da je taj posao dobar primjer saradnje mještana sela Kurikuće, Opštine i Agencije za izgradnju i razvoj, te da taj dio opštine ima izuzetne turističke potencijale. Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške je nedavno odobrilo sredstva u sklopu programa „Norveška za vas“ za projekat „Turističkim stazama sjevera“, koji na području naše opštine realizuje Opština, a kojim je predviđena adapatacija planiraskog doma „Suvodo“. Taj planinarski dom se nalazi na području zaštićene zone – Nacionalni park Biogradska gora (planina Bjelasica). C. G PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni danas će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Bar: od 8 do 17 h Kaptaža Čanj, Liše potok, Mišići, Đurmani, Grabovik, Kamenolom, Gornje Zagrađe, Crni rt i Velji grad. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Bubanje, Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje, selo Poda, dio sela Šekular, dio sela Ruišta, od 5 do 7 h uže gradsko jezgro Berana, naselja Šaćina Bara, Balabanda i Rasadnik, Opština (kratkotrajna isključenja). Bijelo Polje: od 9 do 15 h Babića brijeg, Žiljak; od 9 do 13 h Vrbe; od 9 do 15 h Lijeska Breza; od 17 do 18 h Tomaševo, Muslići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije; od 8 do 21 h Potkrajci,

DOBar PrIMjEr: Radovi u Suvodolu

NaSEljU PrIjETI ZaraZa I BOlEST: Trlica

Bez vode kuće u naselju Trlica PLJEVLJA – Iz NVO Mladi Romi uputili su apel predsjedniku Opštine Pljevlja Igoru Goluboviću da hitno riješe problem snabdijevanja vodom romskog naselja Trlica. U saopštenju dostavljenom medijima koje je potpisao izvršni direktor NVO Samir Jaha navode da su im na taj problem ukazali stanovnici naselja, te da su 15. aprila poslali dopis sa istom molbom predsjedniku opštine, ali formalan odgovor je izostao. - Po informacijama koje imamo od njih, oni su kontaktirali Vatrogasnu jedinicu Pljevlja sa molbom da im pomognu i dopreme vodu u rezervoare koji su postavljeni u naselju, ali do toga ovog puta nije došlo. Takođe, veliki problem, na koji su nam ukazali, predstavlja i to da ukoliko se voda pak i dopremi, zalihe traju svega dva do tri dana. Imajući u vidu cjelokupnu situaciju u Crnoj Gori u pogledu epidemije kovida-19, a sa druge strane čijenicu da u naselju živi oko 60 osoba, odnosno 11 porodica koje nemaju adekvatan pristup vodi za održavanje lične higijene ali i higijene prostora u kojem žive, problem je neophodno je pod hitno riješiti – naglašava Jaha. Takođe ističu da nedostatak vode nije jedini problem sa kojim se stanovnici romskog naselja na Trlici susrijeću. - Tokom prvog talasa epidemije, pomoć koju su dobili bila je prilično mala i nije zadovoljavala osnovne ljudske potrebe, pa u oskudijevali u hrani i piću. Takođe, zbog ograničenog kretanja, u tom periodu nijesu mogli ništa da rade. Niko od stanovnika nema stalno zaposlenje, već svoje prihode obezbjeđuju od skupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, što je posebno problematično u periodu epidemije. Po njihovim navodima, zajednica Roma i Egipćana u tom naselju živi u ekstremno lošim uslovima – navodi između ostalog Jaha u saopštenju i apeluje na nadležne da pruže A. S. sistemsku pomoć žiteljima Trlice.

Kampanja Turističke organizacije grada

„Vaš odmor je u Tivtu“ TIVAT – Turistička organizacija Opštine pokrenula je kampanju „Vaš odmor je u Tivtu“, u cilju da pruži podršku lokalnim izdavaocima privatnog smještaja, a ujedno i animira turiste da odmor provedu u Tivtu. Potencijalnim gostima, uz minimalni boravak od tri noćenja, nudi se apartmanski smještaj po cijeni od 20 do 25 eura po danu. - To znači da na primjer porodica dvoje odraslih i dvoje djece do 11 godina za šest noćenja može boraviti u Tivtu po cijeni

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 18 opština Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje, Granični Prelaz, Kumanica, Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje 1; od 8 do 18 h Dobrinje Gornje, Pećarska, Kanje; od 7:30 do 20:30 h Tomaševo, Muslići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije; od 7:30 do 18 h Potrk, Obod, Žaljevo, Glibavac; od 17 do 18 h Potkrajci, Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje,

Granični prelaz, Kumanica, Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici,Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje 1; od 9 do 15 h Medanovići, Čokrlije, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grab, Biokovac, Vergaševići, Gorice, Kovren, Bliškovo, Stožer, Slatka. Cetinje: od 8 do 17 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja), Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 7:30 do 15 h Zagorak, Slap Zete. Herceg Novi: od 7 do 13 h Vrbanj; od 18 do 19 h Bijela Školjka.

Kolašin: od 8 do 15 h Bablja Greda, Centar grada; od 9 do 14 h Osreci, Zakrilje, Dugi laz, Vočje, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 8 do 18 h Bakovići, Radigojno, Trebaljevo, Sjerogošte, Rogobore, Ilinčić, Fabrika Suza. Kotor: od 9 do 12 h Sveti Stasije - prema Kotoru; od 7 do 13 h Gornji Morinj, Lučići, Bunovići, Bakoči, Repaji; od 8 do 18 h Krivošije, Dragalj. Mojkovac: od 9 do 14 h Žari Brezovac; od 9 do 15 h Gornji Mojkovac. Nikšić: od 8 do 15 h Glibavac, Rastovac, dio Gornjeg Polja; od 7:30 do 15 h Dubrave; od 8 do 15 h Šipačno, Ornice. Plav: od 9 do 14:30 h dio sela Velika. Pljevlja: od 8 do 18 h Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Hodžići, Trnovice. Plužine: od 8 do 15 h Bajovo Polje, Potrk, Duba, Zaborje, Polja Pejovića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Selja-

od 120 do 150 eura - saopštili su iz TOT-a. U cijenu nije uračunata boravišna taksa. Zainteresovani mogu potvrditi učešće u kampanji do 12 sati 22. jula na linku: www.tivat.travel/ prijavismjestaj2020. Krajnji rok za prijavu je srijeda. - Kampanja je prvenstveno namijenjena domaćim turistima, a kada se steknu uslovi i bude izvjesno otvaranje granica prema državama regiona kampanju ćemo promovisati i na tim tržištima - poručuili su iz Turističke organizacije. S. K.

ne i Zakamen. Rožaje: od 9 do 14:30 h Hurije, Grahovo, Lovnica, Bubovići, Klanica, Bašča, Sastanci, Lučice, Gržice, Ćosovica, Zloglavlje i Honsiće; od 9 do 14:30 h Ćosovica; od 5 do 7 h kompletno područje. Tivat: od 12 do 16 h Matkovići, od 9 do 16 h Marići. Tuzi: od 7:30 do 18 h Ramza Ćaf, Spinja, Gornje i Donje Drume, Vitoja, Božaj, Kremza i granični prelaz Božaj (do 30 minuta), Skorać, Arza, Barlaj, Karaula Jagoda, Helnica, Traboin i Nabom. Ulcinj: od 8 do 15 h dio grada uz Bulevar Đerđ Kastioti Skenderbeu, naselje kod zgrade MUP-a i Doma kulture; od 8 do 15 h Ada Bojana, dio naselja na Adi od mosta prema ušću; od 7:30 do 15 h Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš; od 8 do 14 h Podstegvaš. Žabljak: od 8 do 18 h Motički Gaj, Tmajevci, Meždo, Lazar, Tepačko Polje, Stijepović, Englezi, Borje, Ninkovići, Lukšić, Šumanovac. C. G.

Kultura

Srijeda, 22. jul 2020.

Projekat Vuletića i Boškovića u Sarajevu

Promotivna fotografija filmskog projekta „Vidra“

„Vidra“ putuje na market SFF-a PODGORICA - Crnogorski projekat „Vidra“, reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića, selektovan je za ovogodišnji CineLink Co-Production Market, industrijski program Sarajevo film festivala. Projekat, radnog naziva „Dolina spomenika“, nastao je u produkciji Artikulacija filma iz Podgorice. CineLink Co-Production Market objavio je kompletnu listu selektovanih projekata za ovu godinu, a prvi dio selekcije objavljen je u maju ove godine. Ranije je u okviru selekcije CineLink-a, koja je posvećena prvim i drugim filmovima reditelja, izabran crnogorski projekat „Otapanje“ reditelja Ivana Salatića. Organizatori CineLink Industry Days programa SFF-a ove godine najavili su drugačiji pristup radu, zbog prilagođavanja situaciji prouzrokova-

noj pandemijom virusa kovid-19. Dio programa koji se odnosi na sastanke koprodukcijskog marketa, prikazivanja work-in-progress projekata, radionice za učesnike, kao i CineLink Talks program, biće održani onlajn od 14. do 18. avgusta. Drugi dio programa, koji se odnosi na profesionalce koji će biti u mogućnosti da putuju i organizuju sastanke uživo, održaće se u Sarajevu od 18. do 21. avgusta. Podsjećanja radi, projekat „Vidra“ na „When East Meets West“ forumu održanom ove godine u okviru Filmskog festivala u Trstu, nagrađen je priznanjem „Cannes Producers Network“. Predstavljanjem projekta, tim je ujedno dobio i priznanje za najbolji pitch, u konkurenciji 22 selektovana projekta. Osim toga, projekat je prethodno podržao Filmski centar Crne Gore na konkursima za razvoj scenarija i razvoj projekta. S. V.

BAR: Druga radionica o kinematografiji

Od ideje do filma

Glumice Karmen Bardak i Jelena Laban o predstavi „Nije to to“ u režiji Tom BARDAK: Ova predstava je pravljena za publiku, tek u njenom prisustvu oživljava i dobija smisao LABAN: Publika je došla u pozorište nakon nekoliko mjeseci i više je nego očigledno to koliko im je pozorište nedostajalo PODGORICA – Od susreta sa korona virusom odlasci u pozorište postali su rijetka dragocjenost, a najbliži kontakti sa teatrom mahom su se sveli na komade koji su prikazivani putem onlajn platformi. Zbog toga su predstave koje su uspjele da se premijerno prikažu posebno vrijedne, budući da predstavljaju i susret sa uobičajenim životom, koji nam i te kako nedostaje. Jedna od takvih je i predstava „Nije to to“, u režiji Tomija Janežiča, premijerno izvedena početkom ovog mjeseca u Sarajevu. Koprodukcija Sarajevskog ratnog teatra, Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, Beogradskog dramskog pozorišta i Festivala MESS, ukoliko ne bude promjena zbog pandemije, svoju crnogorsku premijeru trebalo bi da ima i na Cetinju početkom jeseni. Crnogorski dio ansambla predstave čine mlade glumice Karmen Bardak i Jelena Laban. Janežičeva vizura ovog komada u SARTR-u, prema stručnim ocjenama, jedinstvena je i neoubičajena sinteza umjetnosti, koja ostavlja snažan utisak. O snazi predstave, njenim porukama, kao i saradnji sa istaknutim rediteljem, Bardak i Laban govore za Pobjedu. POBJEDA: Koliko je ova predstava bila važna za vas kao glumice, a koliko za gledaoce? BARDAK: Predstava „Nije to

Ljepota i bol p

NEOUBIČAJENA SINTEZA UMJETNOSTI: Scena iz predstave „Nije to to“

to“ je nastala u veoma specifičnim uslovima i u jednom istorijski interesantnom trenutku, tako da i ona sama ima obrise naše trenutne stvarnosti, ali i svega onoga što je prethodilo ili bi moglo tek da dođe. Publika predstavu gleda sa distance od nekoliko metara, a i između gledalaca postoji obavezna distanca kao i činjenica da nose maske. Nikada ranije mi mišljenje publike nije bilo toliko značajno i presudno za razumevanje i valorizaciju onoga što smo napravili kao ovaj put. Ova predstava je pravljena za publiku, tek u njenom prisustvu oživljava i dobija smisao. LABAN: Za mene je ova premijera jako bitna, jer u ovoj situaciji u kojoj se sav svijet nalazi, igrati bilo šta u pozorištu, a pogotovo ovu predstavu, jeste privilegija. Publika je došla u pozorište nakon nekoliko mjeseci i više je nego očigledno to koliko im je pozorište nedostajalo i sa koliko su utisaka izašli iz sale. POBJEDA: U opisu predstave reditelj kaže da je sinteza različitih umjetnosti, istovremeno krhka i jaka. Kakvu priču ovaj komad donosi publici? Koji su to motivi koje bi valjalo pojmiti na pravi način?

BARDAK: „Nije to to“ svakako jeste jedna svojevrsna galerija mnogih umjetnosti, od muzike, preko slika, svjetla, likovnosti, pokreta, glume, režije. Ne bih unaprijed definisala teme kojima se u predstavi bavimo, pozivam publiku da dođe da gleda i sama stvori svoje asocijacije. Ali, mogu reći da su neke od njih i ljepota i bol ljudskog postojanja, kao i prošlost i budućnost samog čovječanstva. LABAN: Predstava je nastala po tekstu Simone Semenič, ali ne priča priču ovog teksta direktno i na uobičajeni način. Publika putem asocijacija i iskustva svakog pojedinačnog gledaoca komunicira sa ovom predstavom, čiji je jezik umjetničko-pozorišni, definitivno neuobičajen i snažan. „Nije to to“ nije samo pozorišna predstava, to je umjetnički čin koji spaja različite umjetnosti u snažnu cjelinu. POBJEDA: Jedna od specifičnosti ovog komada jeste da njegovu priču donose isključivo žene. Da li je ova priča ujedno spoj modernog i tradicionalnog, te koja je njegova najistaknutija savremena crta? BARDAK: Predstava je vrlo aktuelna i savremena, ide čak i

ispred vremena, a žene tj. glumice su tu da svemu daju dodatnu dimenziju ljepote i snage. LABAN: Ova predstava je spoj mnogih motiva, koje ne bih sad otkrivala. I savremenih i tradicionalnih. Kao što sam već rekla, asocijacije publike dozvoljavaju učitavanja mnogo toga u predstavu. POBJEDA: Radom na ovom projektu, imali ste priliku da budete dio regionalne koprodukcje. Koliko se crnogorska scena razlikuje u odnosu na ostale, te u kakvom su položaju mladi glumci kod nas? BARDAK: Ovo je drugi projekat internacionalnog karaktera u posljednje dvije godine koji smo Jelena i ja radile. Prošli put smo sarađivale sa glumcima iz Italije, Slovenije i Albanije, a ovaj put sa glumicama iz Srbije i Bosne. Moram reći da je položaj glumaca svuda sličan i da zavisi od slučaja do slučaja, od toga da li su zaposleni ili slobodnjaci i tome slično. Mladi glumci kod nas dobijaju dosta prilike da se odmah na kraju studija ili nakon njih pokažu i to u predstavama ozbiljnih reditelja, tako da bih pohvalila prije svega Zetski dom na takvim mogućnostima koje se nude. Između ostalih i

Promotivni filmovi o Muzeju kralja Nikole, Biljardi i Umjetničkom muzeju Učesnici radionice u Baru

PODGORICA – Druga radionica sektorske grupe film/ video, u sklopu međunarodnog kulturnog IPA projekta „Complicities“, održana je u Dvorcu kralja Nikole u Baru. „Complicities“ je međunarodni projekat kulturne saradnje koji se finansira iz fondova EU u sklopu programa Interreg IPA CBC Itallija - Crna Gora -Albanija 2014/2020. Cilj projekta je da kroz učešće i akcije savremenih umjetnika različitih žanrova učini gradske periferije prijemčivijim i atraktivnijim mjestima za život. Započet je 2018. i biće završen krajem ove godine. Tema druge radionice bila je sinopsis, a sa polaznicima je ovaj segment filmskog stvaralaštva razrađivala magistar dramaturgije prof. Marija Šušter. Polaznici su predstavili svoje sinopsise koje su na-

pisali na osnovu pet zadatih elemenata, a potom su zajedno raspravljali o svakom ponaosob. Kako je Šušter objasnila, najbolji sinopsis biće pretočen u scenario. - Odabrali smo jedan sinopsis, i sada polaznici do nove radionice, na kojoj ćemo razgovarati o scenariju, treba da ga razrade u svom viđenju, a najbolji rad ćemo pretočiti u scenario. Svi polaznici radionice su napisali sinopsis, iako neki od njih žele da se bave samo glumom, drugi samo montažom, a treći samo snimanjem - kazala je Šušter. Vodeći partner projekta je JP Kulturni centar Bar, a partneri su Opština Leće i CDP iz Skadra. Druga radionica je održana uz maksimalno poštovanje mjera NKT-a, pridržavanje fizičke distance i nošenje zaštitnih maski uz redukovani broj učesnika. S. V.

CETINJE - Narodni muzej Crne Gore predstavlja višeminutne, promotivne filmove o Muzeju kralja Nikole, Njegoševom muzeju - Biljardi i Umjetničkom muzeju. Filmovi se mogu pogledati na Jutjub kanalu i društvenim mrežama Narodnog muzeja, a rađeni su u saradnji sa Baletskom školom ,,Princeza Ksenija“ i baletskim duom ,,AcroDuoBallet“, koji čine Elena Petričenko i Sergej Čumakov. U kratkim, artističkim filmovima, balet kao jedna od najsenzitivnijih i najzahtjevnijih umjetnosti, vodi gledaoce kroz sadržaje Narodnog muzeja, čime je napravljen svojevrstan spoj između umjetnosti i baštine Crne Gore. - Inicijalna ideja zasniva se na, za naše prostore, inova-

Baština predstavljen

tivnom pristupu promovisanja sadržaja Narodnog muzeja time da umjetno-

šću - baletom prezentujemo kulturnu baštinu i likovnu umjetnost Crne Gore po-

hranjenu u našim muzejima. Konceptualno-praktičnu realizaciju ove ideje

Kultura

Srijeda, 22. jul 2020.

mija Janežiča

postojanja Laban i Bardak tokom predstavljanja projekta na Fejsbuk kanalu Zetskog doma

Rad sa Janežičem je glumačka metamorfoza POBJEDA: Bez obzira na glumački staž, umjetnici širom regiona navode da je uvijek privilegija sarađivati sa rediteljima poput Janežiča. Što je to najvrednije što ovakve saradnje donose glumcima i teatrima? BARDAK: Meni je ovo drugi put da sam radila sa Tomijem, prvi je bio prije sedam-osam godina kada smo u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju radili Brehtovu „Operu za tri groša“. „Nije to to“ je u svakom smislu potpuno različito iskustvo od onog prvog i na kraju se dobila potpuno različita predstava od one prve. Ono što sam doživjela i prvi i drugi put radeći sa Tomijem jeste lična i glumačka metamorfoza, širenje svijesti i sredstava kojima se služim na sceni, ali i van nje. On je jedan ogroman izvor znanja i pozorišnog iskustva i svaka saradnja s njim je kao neko mini školovanje, jer dovodi u pitanje sve ono što si do tada mislio da znaš. LABAN: Saradnja sa Tomijem Janežičem je za mene svakako privilegija, pogotovo uzevši u obzir to da sam tek na početku. Njegovo shvatanje pozorišta je tako snažno da me je ohrabrilo da dalje stvaram, maštam i rastem u svakom smislu, iako je u pojedinim trenucima bilo teško. Jedna od najznačajnijih stvari koje ću ponijeti sa sobom iz ovog procesa je svijest o temama, porukama, motivima kojima se bavim u odnosu na publiku.

ja sam od svoje 20. godine kod njih krčila svoj put i napravila zavidnu karijeru za jednu mladu glumicu, a evo vidim da je to slučaj i sa Jelenom i želim da joj se tako i nastavi. LABAN: Ovo je moj drugi put da sam dio regionalne koprodukcije, jer sam dio predstave u režiji Jerneja Lorencija, „Razgovori o ljubavi“. Primjećujem da postoje razlike između regionalnih pozorišta i našeg, crnogorskog, ali prije svega iz sopstvenog iskustva i

nakon nekih predstava koje sam gledala u našim pozorištima mogu da kažem da se razvijamo u pozorišnom smislu, i kao stvaratelji i kao gledaoci, te da uopšte nemamo nivo kvaliteta niži od pozorišta u regionu. Mladim glumcima je teško svuda u regionu, ali zbog podrške Zetkog doma, tj. sopstvenog iskustva i zbog iskustava kolega sa klase se ne mogu požaliti, nego mogu reći da smo, na neki način, u prednosti. S. VIŠNJIĆ

na kroz balet ostvarili smo u saradnji sa baletskom školom ,,Princeza Ksenija“ i njenim profesorima, Elenom Petričenko i Sergejem Čumakovim, poznatim umjetnicima koji su reputaciju godinama sticali nastupajući na svjetskim pozornicama. Izbjegavajući stereotipna predstavljanja, atipičnim obilaskom odabranih muzejskih sadržaja, referišemo na istinske vrijednosti koje imaju/pronalaze svoju publiku - kazala je direktorica Narodnog muzeja dr Anastazija Miranović. Ona je istakla da nas film o Muzeju kralja Nikole, poput žmurke, igrom sakrivanja/otkrivanja, kreće sobama/prostorima dvor-

ca i prikazuje referentne sadržaje. Ona je pojasnila da adekvatni kostimi i muzika prate muzealski narativ - dvorski kostimi u Dvorcu, a moderni/artistički u Umjetničkom muzeju. Takođe, odgovarajuća muzika, od svjetskih klasika do muzike sa Dvora kralja Nikole, govori o onovremenom društveno-političkom kontekstu naše države u širim, evropskim okvirima. - Najavu ovog promo-materijala imali smo u nedavno emitovanoj čestitki Narodnog muzeja povodom najznačajnijeg crnogorskog praznika, Dana državnosti - istakli su iz Narodnog muzeja Crne Gore. A. Đ.

ATAK raspisao međunarodni konkurs za kratke dramske tekstove

Nagrada za svaku od deset najboljih drama je 500 eura po izabranom autoru. Drama ne treba da bude duža od sedam stranica, niti da ima više od dva lica. Jedan autor može poslati samo jednu dramu PODGORICA - Alternativna teatarska aktivna kompanija – ATAK raspisala je međunarodni konkurs za najbolje kratke dramske tekstove na temu ,,Priče sa balkona, priče sa Balkana“. Poziv je otvoren za sve dramske autore sa prostora Balkana i Evrope koji pišu na crnogorskom, srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku i u svim žanrovima. - Kratke drame treba da odražavaju stav balkanskih pisaca o temama: balkanska vizija Evrope, povezanost i solidarnost u trenutnim okolnostima u doba pandemije, pogled na politički, socijalni, obrazovni i nacionalni smisao, supkulturu, ideološko nasljeđe balkanskih zemalja, balkanski pogled na Evropu, na probleme s kojima se mnoge zemlje susreću u procesu pridruživanja EU, antifašističko nasljeđe, život između Istoka i Zapada – navodi se u saopštenju povodom konkursa. Nagrada za svaku od deset najboljih drama je 500 eura, po izabranom autoru. Drama ne treba da bude duža od sedam stranica, niti da ima više od dva lica. Jedan autor može poslati samo jednu dramu.

Balkanska vizija Evrope u vrijeme pandemije

Komunikacija između privatnog i javnog - Posjedovanje balkona danas je postalo privilegija, ne samo zbog svježeg vazduha, već i zbog mogućnosti učestvovanja u zajednici. Balkon je vratio svoju demokratsku funkciju, odnosno funkciju sudjelovanja, a mi koristimo balkone kao mjesta za razgovor. Balkon je od davnina predstavljao prizor rimskih careva i govornika, kroz renesansu gdje je imao funkciju privatne pozornice za rađanje evropskog građanstva, kroz intimne trenutke romantizma i balkona kao osvojenog ženskog javnog prostora, do pozornice totalitarnog sistema 20. vijeka, njegova je arhitektonska funkcija jednostavna – predstavlja komunikaciju između privatnog i javnog – objasnili su iz ATAK-a.

Najbolje drame koje pristignu na konkurs „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ će biti objavljene u posebnom zborniku, i biti izvedene kao posebno pozorišno djelo. Predstave će izvoditi glumci iz različitih zemalja Balkana, a za potrebe digitalnih platformi, biće snimljene kao video-zapisi i distribuirani putem veb stranice, Fejsbuka, Instagrama, Jutjub kanala itd. Najboljih deset kratkih dra-

ma će izabrati žiri sastavljen od relevantnih pozorišnih stručnjaka i umjetnika. Članovi žirija za 2020. godinu su Stevan Koprivica (Crna Gora), Dino Mustafić (Bosna i Hercegovina), Filip Grinvald (Srbija) i Matko Botić (Hrvatska). Projekat „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ je jedinstvena platforma za razvoj dramskog pisanja i međunarodnu saradnju koji podrazu-

Roman „Smrt je uvijek u modi“ Mihaila Radojičića ovih dana izlazi iz štampe

Bespuće je najskuplji put PODGORICA - Roman „Smrt je uvijek u modi“ poznatog crnogorskog novinara Mihaila Radojičića Šoka ovih dana izlazi iz štampe u izdanju IP „OBOD“ sa Cetinja. Izdavanje knjige pomoglo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Ovaj kratki roman ili produžena pripovijetka, rekonstruiše događaje s početka devedesetih kroz vizuru fokusiranog naratora koji pokušava da dekonstruiše smrt svog oca, rat koji nije sam započeo i ljude koje je mislio da poznaje bolje. Knjigu „Smrt je uvijek u modi“ Radojičić je posvetio, kako je zapisao na početku: „Konavljanima i Dubrovčanima… od kojih me sram!“ - Užasnut demonskim snagama iracionalne destrukcije realnosti naše nedavne turbulentne istorije, Mihailo Radojičić Šok, u duhu pojmova Hane Arent, literarnom uvjerljivošću i stilskom briljantnošću, pokazuje kako je teško odvojiti radikalnost zla i zločina od njihove banalnosti i plitkoumnosti. Autor je obznanio kako su za naša varvar-

stva i ratno ludilo bili neophodni ostrašćeni ratoljubci, ideološki jednoumci i maloumni beščasnici. Bili su to mrzotvorci i nitkovi koji su učinili da u mračnim vremenima zgasne i čovječnost i smisao postojanja. Ovo je zaista šok roman – zapisao je o djelu „Smrt je uvijek u modi“ prof. dr Ratko Božović, sociolog iz Beograda. Prof. dr Dragan B. Perović, publicista i istoričar književnosti iz Nikšića je u svojoj recenziji istakao da je tema koja se u romanu obrađuje višeslojna, višeznačna, mučna i od najvećeg dijela javnosti potisnuta u zaborav. - Riječ je o sramnoj i besmislenoj ulozi, nazovi crnogorske soldateske u raspadu Jugoslavije i razaranju Konavala i Dubrovnika. Kod nekoga je razmišljanje o tome potisnuto zbog stida, a kod drugih u iščekivanju pogodnog momenta da se za besprizornost potraže odličja. Kroz lik glavnog junaka romana, obilježenog rođenjem iz mješovitog braka, ispričana je sva tragika i besmislenost ratovanja, koja nikoga izgleda nije opametila,

naučila ili usmjerila, jer, kako kaže pisac, mrdnuli nijesmo, a „bespuće je najduži i najskuplji put“ – istakao je Perović. Recenzent ove knjige je i Gordana Šuša, novinarka iz Beograda. Mihailo Radojičić je trideset godina prisutan na javnoj sceni Crne Gore kao novinar, satiričar, dramski pisac i scenarista brojnih TV programa, a autor je i filma „Desant na Prčevo“ i zapažene zbirke priča „Ljubav i ostalo na Pjaci GranD. E. de“.

mijeva konkurs za kratke dramske forme, tribine i proizvodnju pozorišnog djela, namijenjen dramskim autorima i svim djelatnicima u pozorišnoj umjetnosti u Crnoj Gori i regionu. Poziv je namijenjen i ostalim savremenim umjetnicima koji praktikuju različite multimedijalne umjetničke prakse. ATAK-ov projekat „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ podržao je Evropski fond „Culture of Solidarity“ među 29 projekata, od pristiglih 2.500 iz svih evropskih zemalja. Prijave za konkurs se šalju na imejl adresu: price.sabalkana@gmail.com. Autori/ke šalju dva zasebna word dokumenta. U prvom je tekst drame potpisan šifrom (bez navođenja imena autora/ ke), a u drugom naziv šifre, ime i prezime autora/ke teksta i kontakt podaci autora/ ke koji uključuju poštansku adresu, e-mail adresu i broj telefona. Tekstove je potrebno poslati zaključno sa 20. septemD. E. brom 2020. godine.

Djelo Berna u izdanju Nove knjige PODGORICA - Izdavačka kuća Nova knjiga, pored „Transakcione analize u psihoterapiji“, objavila je još jednu knjigu Erika Berna „Šta kažeš posle zdravo“, koja predstavlja nastavak njegovih radova o transakcionoj analizi. Prema tvrdnji samog autora, osnovna namjena ove knjige je da bude napredniji udžbenik iz psihoterapije. Bern izlaže osnovne principe transakcione analize ukazujući na uslovljenost ljudske sudbine roditeljskim uticajima, uticajima predaka, prenatalnim i drugim uticajima, otkrivajući nam pritom vrste scenarija (uz obilje primjera iz prakse), njihovo prenošenje, djelovanje, kao i znake za njihovo uočavanje. R. K.

Svijet

Srijeda, 22. jul 2020.

PET DANA PREGOVORA: Paket pomoći prihvaćen nakon mnogo kompromisa

EU lideri postigli dogovor: zemljama članicama 750 milijardi eura pomoći BRISEL - Nakon pet dana maratonskih pregovora, uporedivim čak i s onim iz Nice 2000. godine, lideri zemalja članica Evropske unije, okupljeni u Savjetu Evropske unije, konačno su postigli dogovor o paketu pomoći „Next Generation EU“ i višegodišnjem finansijskom okviru, to jest proračunu EU za narednih sedam godina.

Hrvatskoj 22 milijarde

PAKET

Dogovoreni paket težak je čak 1,83 biliona eura (1830 milijardi eura). Od toga se 750 milijardi eura odnosi na paket pomoći državama članicama pogođenim korona krizom, oko čega su se i najviše lomila koplja. Nakon mnogo kompromisa, taj je paket prihvaćen u Savjetu Evrope tako da 390 milijardi eura bude u obliku bespovratne pomoći, a 360 milijardi u obliku zajmova. Originalni odnos, prema prijedlogu Angele Merkel i Emanuela Makrona bio je 500 milijardi eura bespovratne pomoći i 250 milijardi zajmova. Sedmogodišnji proračun je pak težak 1074 milijarde eura. Šarl Mišel kaže da je novim dogovorom „prvi put u istoriji EU“ budžet snažno povezan sa klimatskim ciljevima, a vladavina prava je postala odlučujući kriterijum za potrošnju iz budžeta.

Makron: Istorijski dan za Evropu Francuski predsjednik Emanuel Makron je sa svoje strane na Tviteru napisao da je to „istorijski dan za Evropu“. - EU je uspjela da postigne istorijski sporazum

Paket je prihvaćen u Savjetu Evrope tako da 390 milijardi eura bude u obliku bespovratne pomoći, a 360 milijardi u obliku zajmova

RJEŠENJE

- Pokazali smo da magija evropskog projekta nastavlja da živi, jer čak i kada neko pomisli da je nešto nemoguće, uvijek postoji mogućnost da se dođe do rješenja, uz pomoć poštovanja i želje da se radi zajedno, prebrode prepreke i zajedno krene u budućnost - poručio je Mišel iz Brisela. On je naglasio da politički lideri imaju odgovornost da odgovore na još nedoživljenu krizu pandemije kovida-19 koja je odnijela 600 hiljada života i koja nastavlja da utiče na život svih. - Mi imamo različita mišljenja i pritupe, ali smo poslali snažnu poruku svijetu i Evropljanima da dijelimo iste vrijednosti i da

možemo da odgovorimo snažno kada je potrebno - zaključio je Mišel. Podsjećamo, pregovori su zapeli oko iznosa bespovratnih sredstava za ekonomski oporavak. Četiri štedljive zemlje - Holandija, Danska, Švedska i Austrija

o zajedničkim finansijskim sredstvima neophodnim da se prevaziđu izazovi pandemije kovida-19 - izjavio je danas Makron. Prema riječima francuskog predsjednika, sporazumu su prethodili „dugački i teški“ pregovori tokom kojih je bilo neophodno praviti ustupke kako bi se prevazišle razlike koje su ometale postizanje jedinstva. - Ustupci su bili proporcionalni i neophodni da se dođe do upotrebljivog, velikog plana ekonomskog oporavka EU - ocijenio je Makron na konferenciji za novinare. - Ne postoji savršen svijet, ali mi smo postigli napredak - zaključio je predsjednik Francuske.

Merkel: EU demonstrirala zajedništvo i odlučnost Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je danas, povodom dogovora zemalja članica EU o finansijskom planu ekonomskog oporavka, da je EU sposobna da djeluje zajednički, čak i u periodu najveće krize, kao i da je spremna da primjenjuje nova rješenja u neuobičajenim okolnostima.

- tražile su da se instrument EU sljedeće generacije sreže na 700 milijardi eura, s predloženih 750, pri čemu bi se 350 milijardi dodjeljivalo kao bespovratna sredstva, a jednaki iznos kao zajmovi. Prema prvobitnim planovima odnos je trebalo da bude dva

BEOGRAD - Nijedan grad u Srbiji ne može se izdvojiti kao žarište, čitava zemlja je u fluktuaciji virusa, ocijenila je epidemiološkinja dr Darja Kisić-Tepavčević navodeći da izvjesno vrijeme postoji stagnacija apsolutnog broja oboljelih i da očekuje da će do kraja sedmice uslijediti silazni tok. U posljednja 24 sata u Srbiji su registrovana 352 nova pozitivna slučaja na korona virus od 10.310 testi-

ranih, preminulo je devet pacijenata, a od 4.722 pacijeneta koji su na bolničkom liječenju, 198 je na respiratorima. - Zdravstveni sisitem je i dalje nategnut, krećemo ka silaznoj putanji i poštovanje propisa je jedini način na koji građani mogu pomoći zdravstvenim radnicima - rekao je prof dr Petar Svorcan, direktor KBC Zvezdara - koji je pretvoren u kovid bolnicu. Odgovarajući na pitanje o peticiji koju je potpisalo više od 300 zdrav-

- To je važan signal koji šaljemo i izvan granica EU, da su zemlje članice, iako svaka zabrinuta na drugačiji način, sposobne da preduzmu akciju - izjavila je Merkel, prenosi Rojters. Merkel je to rekla na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsjednikom Emanulom Makronom.

prema jedan, to jest 500 milijardi eura bespovratne pomoći, a 250 milijardi zajmova. S druge strane Njemačka, Francuska i većina drugih zemalja nijesu željele da prihvate da iznos bespovratnih sredstava bude ispod 400 milijardi. Čelnici Francuske i Njemačke

Epidemiološkinja Kisić-Tepavčević kaže da stagnira broj oboljelih u Srbiji

Do kraja sedmice očekuju silazni tok

Kada je o Hrvatskoj riječ, ona je iz paketa pomoći i sedmogodišnjeg budžeta dobila 22 milijarde eura, što je na Tviter profilu istakao i premijer Andrej Plenković. - Ovo je dobar i jak dogovor. Pokazali smo kolektivnu odgovornot, solidranost, kao i vjeru u zajedničku budućnost. Ovaj dogovor šalje konkretan signal da je Evropa sila koja je spremna za akciju. Suština nije u novcu nego u mnogo više stvari, u radnicima i njihovim porodicama, njihovim radnim mjestima, zdravlju i blagostanju. Mislim da će ovaj dogovor biti smatran ključnim trenutkom na evropskom putovanju, ali će nas takođe i uvesti u budućnosti - poručio je predsjednik Savjeta Evrope Šarl Mišel nakon pregovora EU lidera u Briselu.

stvenih radnika, zahtijevajući da se napravi novi Krizni štab kojem bi građani vjerovali, Kisić-Tepavčević (članica Kriznog štaba) je navela da cijeni sve kolege i da su svi položili Hipokratovu zakletvu. - U Srbiji ima 33.000 ljekara, oni koji su potpisali peticiju pretpostavljam da imaju kompetencije o zaraznim bolestima iako među njima nema epidemiologa, infektologa i imunologa - rekla je Kisić- Tepavčević. - Najlakše je kritikovati, od kolega nijesmo čuli konkretan prijedlog, pozivam sve kompetentne da nam se pridruže. Javljale su nam se kolege koje su potpisale tu peticiju govoreći da će povući ime sa tog spiska jer nijesu dobro razumjeli šta potpisuju – objasnila je ona. V. C.

Emanuel Makron i Angela Merkel su dva puta nezadovoljni napuštali sastanke u Briselu, jer su ocijenili da među partnerima u EU nema volje za solidarnost i pomoć najteže pogođenima od korona virusa, kao ni svijesti da bez toga cijela Unija srlja u propast.

U Italiji i Švajcarskoj uhapšeno 75 ljudi, zaplijenjena imovina vrijedna 169 miliona RIM - Najmanje 75 osoba je uhapšeno i zaplijenjena je imovina u vrijednosti od 169 miliona eura u opsežnoj operaciji protiv mafije u Italiji i Švajcarskoj, saopštila je juče italijanska finansijska policija. - Sedamdeset i pet osoba je istovremeno uhapšeno u Italiji i Švaj-

carskoj zbog teških krivičnih djela, uključujući mafijaško udruživanje, udruživanje radi međunarodnog šverca narkotika, pranje novca, korupciju... posjedovanje i šverc oružja - precizira se u saopštenju i dodaje da je u toj operaciji u Italiji učestvovalo više od 700 policajaca.

Završena talačka kriza u Ukrajini

Svi taoci oslobođeni, napadač priveden LUCK - Putnici autobusa otetog u ukrajinskom Lucku oslobođeni su kasno sinoć nakon jedanaest sati zarobljeništva tako što su pripadnici snaga policije zauzeli jurišem vozilo. Napad na autobus počeo je eksplozijom, a zatim su taoci napustili autobus. Nakon što su ljudi izašli, snage bezbjednosti opkolile su autobus i zauzele ga. Prema navodima lista „Strana“, terorista je zadržan. Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine saopštio je da su svi taoci živi. Ranije je policija preuzela tri taoca iz autobusa u ukrajinskom Lucku koji je oteo terorista, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov, a predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je, nakon razgovora sa teroristom, ispunio jedan njegov zahtjev. - Prvi zamjenik predsjedavajuć eg Nacionalne policije Ukrajine – načelnik kriminalističke policije Evgenije Koval preuzeo je tri taoca napisao je Avakov na svom nalogu na Tviteru. Ovo je potvrdio i zamjenik ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko i dodao da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski lično razgovarao telefonom sa teroristom koji drži taoce. Geraščenko je dodao da je među taocima jedan ranjen. - Njemu su pružili pomoć ostali koji se nalaze u autobusu i rana mu je povezana - precizirao je on. Poslije toga ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ispunio je jedan od zahtj eva teroriste i pozvao sve da pogledaju film „Zemljani“.

Priredila: R.U.I.

Hronika Podgorice

Srijeda, 22. jul 2020.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković o povećanom broju požara posljednjih dana Ekipe podgoričke Službe zaštite i spašavanja prethodnih dana ugasile su nekoliko desetina požara na teritoriji glavnog grada, Opštine u okviru glavnog grada - Golubovci i Opštine Tuzi. Zbog izazivanja požara na otvorenom u selu Lekići, Služba zaštite i spašavanja prije dva dana podnijela je krivičnu prijavu protiv jednog lica, a kako najavljuje komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković, do kraja ove sedmice podnijeće još dvije krivične prijave protiv lica koja su izazvala požare na teritoriji opštine u okviru Glavnog grada Golubovci. Prema statistikama Službe zaštite i spašavanja, za nastajanje požara u više od 90 odsto slučajeva uzrok je ljudski faktor. Stoga najavljuju da će se nakon požarne sezone, u saradnji sa kolegama iz drugih gradova, obratiti nadležnim državnim organima sa zahtjevom da se paljenje vatre na otvorenom u toku požarne sezone definiše kao krivično djelo, kako bi pooštrili zakonsku regulativu, jer smatraju da ona sada nije dobra.

Najveću štetu prave nesavjesni pojedinci Građani da se suzdrže od nalaganja vatre na otvorenom Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković ističe da je veoma važno upoznati ljude kako njihov nemar može dovesti do požara širih razmjera, odnosno objasniti im da u požarnoj sezoni ne smiju nalagati vatru na otvorenom, iako nekad postoji potreba za tim. - Molim građane da se suzdrže od nalaganja vatre na otvorenom. Ukoliko imaju potrebu za tim, neka obavijeste Službu zaštite i spašavanja besplatnim pozivom na broj 123 ili nam se obrate putem mejla. Na raspolaganju smo im i u najkraćem roku izaći ćemo na teren da pružimo asistenciju. Tako je najbezbjednije i najbolje za sve nas – poručio je komandir Službe zaštite i spašavanja.

KRIVIČNE PRIJAVE

Komandir Službe zaštite i spašavanja podsjeća da su prije tri dana dobili prijavu da je nastao požar na otvorenom u selu Lekići i da su ugroženi stambeni objekti i ljudski životi. - Izlaskom na lice mjesta, naše ekipe zatekle su požar u poodmakloj fazi na otvorenom prostoru. Gorjele su livade i nisko rastinje, bili ugroženi stambeni objekti, ali i životi onih koji su pokušavali da sami ugase vatru – priča Janković. Prilikom intervencije, ističe on, primijetili su da, uprkos tome što su vatrogasci stigli, jedno lice i dalje podmeće vatru na otvorenom. - Obavijestili smo službenike Uprave policije i to lice je lišeno slobode. Juče smo u Osnovnom držanom tužilaštvu podnijeli krvičnu prijavu protiv tog lica – kazao je Janković. On je apelovao na Osnovno državno tužilaštvo da se maksimalno uključi u rješavanje ovog problema. Janković je podsjetio da je prethodnih dana gorjela trava i nisko rastinje u Balabanima, Ljajkovićima, Šušunji i drugim krajevima Zete, gdje su bili ugroženi objekti i ljudski životi. - Sakupljamo dokaze za to i do kraja sedmice ćemo podnijeti još dvije krivične prijave protiv lica za podmetanje požara na teritoriji Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci – poručio je Janković.

POSLJEDICE NEODGOVORNIH POJEDINACA: Sa gašenja požara u Zeti

Prema statistikama Službe zaštite i spašavanja, za nastajanje požara u više od 90 odsto slučajeva odgovoran je ljudski faktor. Stoga najavljuju da će se nakon požarne sezone, u saradnji sa kolegama iz drugih gradova, obratiti nadležnim državnim organima sa zahtjevom da paljenje vatre na otvorenom u toku požarne sezone bude definisano kao krivično djelo Goran Janković

Prema statistikama Službe zaštite i spašavanja, u više od 90 procenata uzrok nastanka požara je ljudski faktor. - Ovo što se posljednjih dana dešava na teritoriji Golubovaca i Tuzi definitivno je posljedica postupanja nesavjesnih pojedinaca, koji bez ikakve odgovornosti podmeću požare i time pričinjavaju veliku štetu, prvenstveno ljudima koji su vlasnici okolnih imanja, ugrožavaju objekte i ljudske živote, kvalitet vazduha u glavnom gradu i dižu operativnost i mobilnost pripadnika naše Službe – poručuje Janković.

IZMJENA ZAKONA

Komandir Službe zaštite i spašavanja podsjeća da je od prošle godine uvedeno podnošenje

krivičnih prijava za izazivanje opasnosti i ugrožavanje sigurnosti izazivanjem požara. Kako dodaje, u to su uključene Komunalna policija i Komunalna inspekcija, koje u skladu sa njihovim ovlašćenjima sankcionišu paljenje vatre na otvorenom, odnosno na javnim površinima. Nakon ove požarne sezone, najavljuje Janković, planiraju da se obrate nadležnim državnim organima sa zahtjevom da se definiše krivično djelo u toku požarne sezone, kako bi bile pooštrene zakonske sankcije. - U zakonu o komunalnim djelatnostima stoji da ko zapali vatru na javnom mjestu može se kazniti novčanom kaznom od 100 eura. Mi ćemo tražiti da se od momenta proglašenja

Novi režim saobraćaja trebalo bi da riješi višegodišnji problem gužvi na Draču

Ulica Vlada Martinovića biće jednosmjerna Sagledavajući višegodišnji probem koji se odnosi na stvaranje velikih saobraćajnih gužvi na Draču, Sekretarijat za saobraćaj donio je odluku o izmjeni režima saobraćaja u Ulici Vlada Martinovića. Promjena režima, koja će stupiti na snagu u ponedjeljak, 27. jula, podrazumijeva pretvaranje pomenute saobraćajnice iz dvosmjerne u jednosmjernu. Shodno ovoj odluci, na toj saobraćajnici ubuduće će jednosmjerno kretanje biti dozvoljeno iz smjera Bulevara Mitra Bakića prema Ulici Pete proleterske brigade. Preciznije, vozači iz pravca Starog aerodroma više neće moći da skreću lijevo u Ulicu Vlada Martinovića. Kako je najavljeno iz Sekretarijata za saobraćaj,

novi režim saobraćaja u Ulici Vlada Martinovića biće regulisan adekvatnom saobraćajnom signalizacijom. H. P.

požarne sezone ne dozvoljava bilo kakvo paljenje i nalaganje vatre na otvorenom prstoru, bez obzira da li je u pitanju privatna ili javna površina. Što se tiče krivičnog dijela, tražimo da se smanji materijalna šteta koja je definisana u iznosu od 20.000 eura, jer izazivanjem požara imamo ekološki incident, bez obzira na materijalnu štetu. Tražićemo da bilo koje izazivanje požara većih razmjera predstavlja krivično djelo, jer su paljenjem ugroženi životi, objekti, kvalitet vazduha, biodiverzitet i životinjski svijet... Zahtijevaćemo i da budu veće kazne, kao i da se vodi evidencija, koja bi bila svima dostupna i na osnovu koje bi mogli svi da znaju ko su ljudi koji nam svima prave proble-

me izazivanjem požara – objasnio je Janković. Kako pojašnjava, zahtijevaće da se u tom smislu jasno definišu i razlikuju radnje koje predstavljaju prekršaj od onih koje predstavljaju krivično djelo. - Sada nemamo zakonom definisane jasne procedure. Potrebno je da se odredi kad je požarna sezona na državnom nivou. Na primjer da ona bude od 1. juna do 1. oktobra i da u tom periodu bude strogo zabranjeno paljenje vatre na svim otvorenim površinama, i privatnim i javnim. Da bude jasno definisano kao prekršaj ako se u tom periodu zatekne lice da pali vatru u dvorištu, a ako usljed toga požar pređe na javnu ili drugu privatnu površinu da bude krivično djelo – poru-

čuje komandir Službe zaštite i spašavanja, uz napomenu da ove aktivnosti imaju za cilj da se utiče na neodgovorne pojedince koji izazivaju požare. Podsjetivši da je nedavno oformljena NVO Savez vatrogasaca spasilaca Crne Gore, komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja poručuje da će i preko tog udruženja sarađivati i koordinirati aktivnosti sa svim ostalim organima i službama koji su nadležni za izmjenu zakona. Tako bi, smatra Janković trajno i na kvalitetan način bio riješen ovaj problem jer smo svjedoci da je iz godine u godinu sve više problema, a da zakonska regulativa ne prati dovoljno dobro situaciju na terenu. I. MITROVIĆ

Isključenja FOTO-DETALJ struje Pranje i dezinfekcija

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: od 8 do 16 sati: dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena, dio Zagoriča oko groblja; Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića, Branka Deletića, Staro Zabjelo, Dušana Milutinovića i Pera Počeka, Lopate-Piperi i Brežine; od 9 do 10: Crnogorskih serdara i dio naselja Ljubović; od 9 do 11: Janka Đonovića (preko puta Femili kvarta). H. P.

Radi održavanja visokog stepena higijene javnih površina i sprečavanja širenja kovida-19, ekipe Čistoće juče su bile aktivne u dijelu grada Preko Morače. Pranje i dezinfekciju javnih površina obavljali su u Bloku pet, zatim u ulicama 13. jula, Vasa Raičkovića, Ivana Milutinovića, kao i na blokovskim površinama preko puta Mašinske škole, kod Elektro-tehničke škole, iza OŠ ,,Maksim Gorki“ i preko puta SC ,,Morača“. H. P.

Arena

Fudbal

Srijeda, 22. jul 2020.

Predsjednik Uefe govorio za sajt te asocijacije

Čeferin: Solidarnost spasila fudbal

Predsjednik Evropske fudbalske unije (UEFA) Aleksander Čeferin u razgovoru za sajt te asocijacije govorio je o ulozi Uefe tokom krize izazvane virusom kovid-19. - Morate se sjetiti da Drugi svjetski rat zapravo nije u potpunosti zaustavio fudbal, za razliku od krize oko kovida-19. Profesionalno gledano, bilo je mnogo pritisaka i napornog rada. Ali, srećan sam i laknulo mi je što se fudbal vraća širom Evrope rekao je Čeferin. - Svi smo morali ponešto žrtvovati, UEFA je žrtvovala dio svoje sljedeće sezone kako bi nacionalne lige mogle

da okončaju svoja takmičenja za sezonu 2019/20. i tu se pokazala velika solidarnost i stvarna želja za kompromisom koja će biti ponovo potrebna i u septembru tokom pauze zbog termina reprezentacija. Mi kao upravljačko tijelo moramo misliti na dobrobit svih takmičenja, a ne samo evrokupova. Čeferin ključnom odlukom smatra odgađanje Evropskog prvenstva za narednu godinu. - Tada su svi shvatili kako u fudbalu vlada duh jedinstva i solidarnosti. Vjerovao sam od prvog trenutka kako će se takmičenja prekinuta u martu nastaviti. Uvijek morate da

budete optimistični i kada se dogodi krizna situacija morate imati pripremljen plan. I nadalje ćemo igrati bez gledalaca na tribinama jer ne želimo nikakav rizik. U ovoj smo krizi naučili koliko smo ranjivi, ali siguran sam kako ćemo iz čitave ove situacije izaći snažniji i mudriji - izjavio je Čeferin. Prvi čovjek Uefe pomenuo je i finansijsku pomoć koja je upućena savezima i klubovima. - Naše članice suočene su s raznim vrstama izazova, a saradnja s njima je kamen temeljac naših aktivnosti. Stoga smo i i unaprijed isplatili 236.5 miliona eura iz programa solidarnosti HatTrick kojima će moći da amortizuju finansijske gubitke uzrokovane situacijom vezanom za kovid-19. Čeferin nije precizirao kada bi navijači mogli da se vrate na tribine, rekavši da se nada kako će se to dogoditi ,,što je prije moguće“. Time je, očekivano, otklonjena dilema hoće li biti publike u završnici evrokupova u avgustu... Ne. K.

Jedinstveni Kristijano Ronaldo

Tri rekorda za 90 minuta Kristijano Ronaldo je bio ključna figura u pobjedi nad Lacijom (2:1) kojom je Juventus došao na dva trijumfa do odbrane titule. Portugalac je postigao oba pogotka, kojima je srušio tri rekorda. Postao je prvi fudbaler koji je dao po makar 50 pogodaka u Premijer ligi, Primeri i Seriji A. Najbrže je stigao do te brojke u italijanskom prvenstvu, čime je oborio rekord Andrija Ševčenka - Portugalcu je za ovakav učinak bio potreban 61 meč, dok je proslavljeni Ukrajinac u dresu Milana odigrao sedam više. Takođe, Ronaldo je prvi igrač Juventusa od 1952. godine koji se tokom prvenstva najmanje 30 puta upisao u strijelce.

Rudovi Dvadeset šestogodišnji golman napustio Grbalj

Jelovac spreman za nove izazove Grbalj je ispao u Drugu ligu, što je bio uvod u osipanje igračkog kadra. Opremu ,,trikolora“ razdužili su mnogi igrači, među njima i golman Milan Jelovac, koji je u Radanoviće zimus stigao iz Metalca iz Gornjeg Milanovca, u čijem je dresu tokom jesenje polusezone odbranio čak tri jedanaesterca. - Poslije tri uspješne godine u Metalcu, protekle zime, u finišu prelaznog roka, došao sam u Grbalj na poziv predsjednika kluba. Žao mi je što nijesmo izborili opstanak, u nekim utakmicama nijesmo imali ni sreće, a cijela polusezona bila je čudna zbog prekida koji je uslovila epidemija virusa kovid-19. Istekao mi je ugovor i slobodan sam u izboru nove sredine - rekao je Jelovac.

Dvadeset šestogodišnji čuvar mreže vjeruje da neće još dugo biti slobodan na tržištu. - Ima ponuda iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, s tim što situacija oko korona virusa sve otežava. Ubrzo bi trebalo da izaberem novu destinaciju. Željan sam novih dokazivanja, ulazim polako u zrelije golmanske godine i nadam se da ću odabrati pravu sredinu, neki privlačan izazov koji će mi biti dodatna satisfakcija i motivacija ka zacrtanom cilju. Treniram svakodnevno sa dugogodišnjim prijateljem i velikim stručnjakom Veljkom Bajkovićem na Cetinju, spreman sam i čekam novu epizodu u karijeri - kazao je Pljevljak, koji je osim za Metalac i Grbalj branio za RuNe. K. dar i Ibar.

Novi ugovor u engleskom klubu

Dajer ostaje u Totenhemu

Posljednji je u tome uspio Danac Jon Hansen, koji je za ,,bjankonere” nastupao od 1948. do 1954.

CR7 je u španskoj La Ligi dao 311, u engleskoj Premijer ligi 84, te u italijanskoj Seriji A 51 Ne.K. pogodak.

Erik Dajer ne mijenja sredinu - svestrani fudbaler, koji se najbolje snalazi kao defanzivni vezni, produžio je ugovor sa Totenhemom do 2024. godine. - Veoma sam srećan što ću nastaviti karijeru u Totenhemu. Klub mi je dao priliku u Engleskoj i želim da nam zajedno bude još bolje - rekao je Dajer za sajt kluba. Dajer ima 26 godina, a u Totenhem je došao 2014. iz lisabonskog Sportinga. Dajer je za Totenhem nastu-

pio 239 puta i dao je 11 golova. Dvadeset šestogodišnji momak iz Čeltenhama upisao je 239 nastupa za ,,pijevce“, a dao je 11 golova. D. K.

Nikšićani rade na formiranju tim

Stiže Mitrović, čeka se Adrović PODGORICA – Sutjeska se ne šali! Nikšićani su još prije par dana gotovo sve dogovorili sa Milivojem Raičevićem, ofanzivcem Petrovca, vrlo blizu realizacije je i transfer Milana Vušurovića, nekadašnjeg veziste Budućnosti i Lovćena, koji je minule polusezone bio u Napretku... Ali, na tome se nije stalo – novi štoper Sutjeske biće Filip Mitrović, nekadašnji defanzivac Mladosti, Bokelja, Rudara i Budućnosti, koji je igrao u Rusiji, Rumuniji, bio u Novom Pazaru, a minule polusezone pokušao da pomogne Komu. S obzirom na to da je Sutjeska krenula u rekonstrukciju tima, po čemu očigledno neće biti mjesta za Nemanju Nedića, zamjena će biti Filip Mitrović. Čekaju se i druge akvizicije, a ono što će posebno obradovati navijače Sutjeske, jeste da je na listi želja ,,plavo-bijelih“ Admir Adrović, koji bi se na taj

Beranac Ernes Isljami produži Bašahšehir bi mogao da angažuje ofanzivca Arsenala

,,Plavci“ blizu trećeg velikog pojačanja za narednu sezonu

Haverc dogovorio ugovor u Čelziju Kai Haverc (21), veliki talenat njemačkog fudbala, dogovorio je sve detalje ugovora u londonskom Čelziju. Sada je ostalo da premijerligaš utanači cijenu obeštećenja za ofanzivca sa njegovim klu-

Ozil ide kod kuma

bom Bajer Leverkuzenom. Prethodno, Čelzi je doveo dva velika pojačanja - ofanzivca Ajaksa Hakima Ziješa i napadača Red Bul Lajpciga Tima Vernera. Bajer traži za Haverca 100 miliona eura, a u upravi Čelzija se nadaju da će dogovoriti transfer za 80 miliona eura uz dodatni novac, po klauzulama ugovora, koji bi se isplatio u narednim godinama. Fudbaler iz Ahena je u ovoj sezoni na 30 mečeva u Bundesligi postigao 12 golova. Za selekciju Njemačke na sedam utakmica do sada jednom je bio strijelac. S. S.

Odbrojani su dani Mesuta Ozila u Arsenalu. Engleski mediji pišu da ,,tobdžije“ jedva čekaju da vide leđa iskusnom ofanzivcu koji na Emirejtsu zarađuje 300 hiljada funti nedjeljno, a ni približno nije opravdao platu. Kao nova destinacija bivšeg reprezentativca Njemačke pominje se Bašahšehir, koji je nedavno osvojio prvu titulu u Turskoj. Gazda kluba je prvi čovjek države, Redžep Erdogan, koji je inače bio kum na Ozilovom vjenčanju. Ovakvu soluciju je i sam predsjednik Turske najavio prije godinu dana, a izgleda da će kumstvo osvježiti saradnjom u Istanbulu. D. K.

Trener Mančester sitija zamjera rivalu dvije stvari

Možemo da bu

Pep ljut na Arsenal

PODGORICA - Beranac Ernes Isljami bio je dio generacije koja je vratila Jezero u elitni rang domaćeg fudbala. Klub iz Plava igrao je u prvoligaškom društvu u sezoni 2008/2009, a od tada je u nekoliko navrata bezupješno pokušavao da se plasira u Telekom 1. CFL. Ove sezone su se stvari poklopile. Tim Milije Savovića priredio je veliko iznenađenje u baražu protiv Koma, te nakon poraza na Zlatici (1:0), slavio kod kuće 3:1. Svoj doprinos velikom uspjehu dao je i dvadeset šestogodišnji fudbaler koji može da igra kao krilni napadač ili iza špica. - Odigrali smo dobro i taj prvi meč u Podgorici, iako smo nesrećno izgubili na samom kraju. I pored toga vjerovali smo u konačnu pobjedu. Na svom terenu smo pružili pravu partiju, izvukli najbolje iz sebe i zato smo nagrađeni. Ovo je veliki uspjeh Jezera i Plava, uspjeh za sjever države koji je dobio još jednog prvoligaša - kaže Isljami, koji je pojačao ekipu u zimskom prelaznom roku.

Pepu Gvardioli teško je pala eliminacija iz FA Kupa - njegov Mančester siti izgubio je u polufinalu od Arsenala (2:0), ekipe koju sa klupe predvodi Mikel Arteta, dojučerašnji asistent španskog stručnjaka. - Svaki rival će uvijek imati moje poštovanje. Isto važi i za Arsenal. Izuzetno cijenim sve ono što rade na terenu, ali nimalo ono što rade van njega i čime se koriste - rekao je Pep nakon tog poraza. Engleski mediji pišu kako Gvardiola smatra da su ,,tobdžije“ pogriješile u dvije situacije. Arsenal je, navodno, lobirao kod sedam premijerligaških klubova da podrže dvogodišnju sus-

penziju Sitija koji je ranije bio kažnjen zabranom učešća u evropskim takmičenjima zbog kršenja finansijskog fer pleja. Ipak, žalba ,,građana“ je usvojena i moći će naredne sezone da igraju u Ligi šampiona. Druga stvar koja je zasmetala Pepu je sve ono što se događalo oko Artete koji mu je tri godine bio pomoćnik. Arsenal se prvo dogovorio sa Artetom, a tek onda obavijestio ljude iz Mančester sitija da će biti njihov trener. Arteta je prošle zime preuzeo Arsenal nakon otkaza koji je dobio Unaji Emeri, a uskro će imati šansu da osvoji prvi trofej, budući da ,,tobdžije“ u finalu igraju sa Čelzijem. D. K.

Srijeda, 22. jul 2020.

Arena

Fudbal

ečić nastavlja da se pojačava za narednu sezonu

ić nova akvizicija Tuzana PODGORICA – Adrijan Rudović novo je pojačanje Dečića.

Stojanović napustio Dečić

Pouzdani defanzivac nakon sjajne polusezone u Bokelju, gdje je bio komadant odbrane, skrenuo je pažnju na sebe, a najkonkretniji bili su čelnici Dečića, koji su se sa Ulcinjaninom brzo dogovorili, pa će Rudović nakon pola godine ponovo igrati Prvu ligu. - Bilo je određenih ponuda, poziva i interesovanja, ali ljudi iz Dečića bili su konkretni, tako da smo na obostrano zadovoljstvo postigli dogovor. Drago mi je da ću biti dio tima, koji je još u formiranju, ali koji će vjerujem predstavljati osvježenje. Dečić je i minule sezone u Drugoj ligi pokazao veliku ozbiljnost, ljudi konstantno ulažu u infstrukturu i definitivno prave izuzetno pozitivnu priču – kaže Rudović. Adrijan Rudović, karijeru je počeo u Otrantu, kao veoma talentovan stigao je u Mogren, a zatim bio u

Ljubav između Nikole Stojanovića i Dečića nije dugo trajala – nakon pola godine dogovoren je sporazumni raskid saradnje. Dvadeset četvorogodišnji Beograđanin je prošao omladinsku školu Partizana, seniorski fudbal je počeo da igra u grčkom Ergotelisu, nakon čega je nastupao za Sinđelić, OFK Beograd, Slobodu iz Užica, bjeloruski Minsk, grčku Spartu Lakoniju, rumunski Gaz Metan i Bačku Palanku. Kao veliko pojačanje stigao je u Tuzi, a nakon uspjeha sa Dečićem, koji je izborio povratak u elitno društvo, Stojanović i čelnici kluba dogovorili su sporazumni raskid saradnje. Stojanović je ofanzivni vezista, a dobro se snalazi i u špicu napada, sada se sprema za nove izazove, vrlo moguće da karijeru nastavi upravo u Crnoj Gori, s obzirom na to da je na nekoliko mečeva u dresu Dečića ostavio dobar utisak.

ma uoči novih izazova

omladince Mornara. Igrao je u Švedskoj, bio u Albaniji gdje je igrao za Terbuni, a nakon kratke epizode i povratka u Otrant, igrao je za Panseraikos drugu grčku ligu. Bio je i član Petrovca, ali s obzirom da nije dobio pravu šansu, na polusezoni je prešao u Bokelj, što se ispostavilo kao pravi potez. Rudović je bio konstantan, a u mečevima baraža

protiv Titograda pokazalo se o kakvom je igraču riječ. - Želim da se zahvalim svima iz FK Bokelj, naravno da mi je žao što smo na kraju na bolan način ostali bez elite. Međutim, igrali smo jako dobro, djelovali opasno, pokazali da možemo mnogo i vjerujem da će Bokelj i naredne sezone imati šta da pokaže – naglasio je Rudović. R. P.

Doskorašnji kapiten Budućnosti zadužio Dinamov dres sa brojem četiri

Milić stigao u Zagreb Doskorašnji kapiten Budućnosti Stefan Milić predstavljen je kao novi fudbaler zagrebačkog Dinama. Mladi reprezentativac Crne Gore potpisao je još u februaru višegodišnji ugovor sa ,,modrima“, a sada se priključio novim saigračima. Dvadesetogodišnji štoper zadužio je na Maksimiru dres sa brojem četiri. - Jedva sam dočekao završe-

tak sezone da se priključim novim saigračima. Ne morate ni da me pitate koliko sam srećan. Dinamo je institucija na ovim prostorima, a ja sam dobio priliku da budem dio te ekipe. Daću sve od sebe da opravdam povjerenje kluba i da se nametnem treneru - rekao je Milić. Milić je dijete Budućnosti, a sa kapitenskom trakom oko ruke predvodio je podgorički klub do trofeja Kupa i titule. D. K.

Titograd i zvanično dobio prvo pojačanje

Kalezić na Starom aerodromu PODGORICA – Ono što je Arena najavila prije dva dana, juče je stiglo kao zvanična potvrda – Miloš Kalezić prvo pojačanje OFK Titograda za narednuz sezonu.

način vratio kraj Bistrice nakon čak devet godina. Adrović je u ekipi Budućnosti sarađivao sa novim trenerom Sutjeske Draganom Radojičićem, kada je bio najbolji golgeter, pa se sada opet otvara mogućnost

da zajedno napadaju trofeje. Sigurno je da će kraj Bistrice biti još pojačanja, a mnogi čekaju rasplet situacije i mogućnost povratka u matični klub Miloša Vučića i Jovana Nikolića... R. P.

io saradnju sa novim prvoligašem iz Plava

udemo iznenađenje u eliti

- Igrao sam prethodnih pola godine na Kosovu, za Fljamurtari iz Prištine. Bio sam standardan, ali onda je došlo do nesuglasica u klubu, ne mojom krivicom. Otišao sam i do posljednjeg dana prelaznog roka čekao novi inostrani angažman. Neke opcije su propale i prihvatio sam ponudu Jezera. Ispostavilo se kao dobar potez - dodao je nekadašnji član mlađih kategorija

Budućnosti, te prvotimac Berana, Zete i švedskog Galivara. Isljami je pružao zapažene partije pod Racinom i sa Jezerom je dogovorio produženje saradnje. - Drago mi je što ostajem u Plavu. Vjerujem u projekat. Trener Savović odlično vodi tim, posložio je sve i mislim da možemo biti osvježenje u najboljem društvu. Imamo dobre navijače i nadam se da će biti prilike da se tokom jeseni vrate na tribine. Njihova podrška mnogo nam znači. U petak počinjemo pripreme, a vjerujem da će klub angažovati pojačanja kako bismo bili konkurentniji u Telekom 1. CFL - kaže Isljami. Jezero neće moći da igra prvoligaške mečeve na svom stadionu… - Prvu polusezonu igraćemo u Beranama, a mogli bi na proljeće da se vratimo u Plav ako bude dovršena rekonstrukcija našeg stadiona. U Beranama je odličan teren, a to odgovara stilu igre koji forsiramo. Nadam se da ćemo mnoge iznenaditi - zaključio je Isljami. D. K.

Sjajni vezista, prepozantljiv po izuzetno snažnom udarcu, koji je i tokom minule sezone imao evrogolove sa distsance, nakon isteka ugovora sa Petrovcem, vrlo brzo dogovorio se sa čelnicima prvoligaša sa Starog aerodroma i već juče je zadužio opremu ,,romantičara“. - Prvi utisak je fenomenalan. Ozbiljnost uprave i stručnog štaba me uvjerila da se radi o ozbiljnom projektu. Sve to što su mi ljudi iz kluba predočili jasno pokazuje da će Titograd imati ozbiljne ambicije. Sigurno je da će klub težiti ka gornjem dijelu tabele, a vjerujem da se uz par pojačanja može napraviti spoj mladosti i iskustva, jer Titograd ima zaista nekoliko sjajnih mladih igrača, koji su već pokazali da su ogroman potencijal. Zato mislim da sam napravio pravi potez, a vjerujem da ću biti srećan u Titogradu – kazao je

Stiže i Petar Vukčević Odmah nakon što je zvanično sve završeno sa Milošem Kalezićem, čelnici Titograda okrenuli su se novim akvizicijama. Kako Arena saznaje Titograd će ugrabiti još jednom doskorašnjeg člana Petrovca i to Petra Vukčevića. Vukčević je ove sezone blistao, pokazao da je klasa i da je bez dileme jedan od najboljih igrača lige, zbog čega bi taj transfer bio pravi ,,bum“ za ekipu sa Starog aerodroma. Miloš Kalezić. Nekadašnji član Budućnosti, Mogrena, Iskre, koji je karijeru gradio u inostranstvu, s obzirom na to da je nastupao za Šamorim iz Slovačke i Slobodu iz Tuzle. U tek završenom prvenstvu na 29 utakmica postigao je sedam golova, bio najbolji strijelac tima sa juga i samim tim skrenuo pažnju na sebe.

- Dosta golova, asistencija i uz Petra Vukčevića bio sam neki lider. Zaista velika zahvalnost FK Petrovac, na čelu sa Mihailom Đurovićem koji to sve vodi perfketno. Prihvatili su me od prvog dana izuzetno, ali najviše dugujem bivšem treneru Rudolfu Marčiću, koji me doveo, koji je selektirao sjajan tim i napravio od Petrovca ozbiljan klub.

Lješkopoljci angažovali prvo pojačanje

Kaluđerović pojačao Podgoricu PODGORICA - Samo osam dana nakon završene sezone Podgorica je dobila prvo pojačanje i to u liku Andrije Kaluđerović. Pouzdani vezista nakon sezone u Komu, koja je završena eliminacijom od Jezera u baražu napustio je redove Zlatičana i okrenuo se novim izazovima, svjestan da nije za Drugu ligu.

Nije mnogo ni čekao - Podgorica je bila brza, konkretna i sve je ekspresno i dogovoreno. - Moram istaći da sam prezadovoljan dolaskom u klub kakav je Podgorica. Klub koji je u konstantnom progresu, i koji namjerava da i dalje ide u tom pravcu, srećan sam što ću biti dio toga. Daću sve od sebe da pomognem timu da ispunimo zacrtane ciljeve, i nadam se da ćemo u tome uspjeti - kazao je Kaluđerović, nekadašnji vezista Lovćena, Grblja, Mladosti... Podgorica je u debitantskom nastupu u Prvoj ligi bila blizu Evrope, ali je sezona prekinuta zbog korona virusa (Lješkopoljci su na kraju imali bod manje od Zete, a izborili su bili i nastup u polufinalu Kupa)... R. P.

Uostalom kod njega sam se i najbolje osjećao, igrao zaista dobro i on je zaslužan za moje partije – kazao je Kalezić. Angažovanjem 26-godišnjeg Danilovgrađanina Titograd je jasno pokazao da će nakon sezone za zaborav, nastojati da napravi tim, koji neće biti u situaciji da zavisi od baraža, već da igra znatno zapaženiju ulogu. R. P.

Arena

Sportski miks

Srijeda, 22. jul 2020.

Lijevo krilo Fuhse Berlina Miloš Vujović na timskim treninzima prvi put nakon polugodišnje pauze

Jedva čekam da krene mašina Rijetki su sportisti koji se raduju pripremama uoči starta sezone, naročito onom dijelu kada se akcenat stavlja na fizičku spremu.

Jadran Carine, uprkos finansijskoj krizi, nastupaće u Ligi šampiona

Elita pravi izbor

Jedan crnogorski rukometaš je, međutim, sa nestrpljenjem dočekao sve te obaveze. - Poslije godinu koje sam proveo u bolnicama i na terapijama sada se osjećam baš lijepo. Nakon svega što sam prošao, došlo je vrijeme da krenem u nove pobjede - rekao je iz Berlina za Arenu Miloš Vujović, koji je prošle sedmice počeo pripreme u novom klubu, Fuhseu.

Jadran Carine i od naredne sezone biće član Lige šampiona. Novljanski klub je odlučio, uprkos finansijskim problemima, da nastavi da se takmiči sa elitom, gdje će nastupati 12 ekipa.

SVOJ NA SVOME Vujović je povredu pete doživio u junu 2019. u kvalifikacionom meču protiv Farskih Ostrva, ali je nastupio u utakmici odluke za plasman na Evropsko prvenstvo, protiv Ukrajine u Podgorici. Propustio je većinu jesenjeg dijela prošle sezone, a onda obnovio povredu početkom januara, u prijateljskom duelu sa Slovenijom nekoliko dana uoči Evropskog prvenstva. Nije igrao na šampionatu Starog kontinenta i oporavljao se pola godine. - Sve u vezi terapija odradio sam u Berlinu i Crnoj Gori. Za sad je sve super. Počeli smo pripreme, osjećam se vrlo dobro. Već sam upoznao ekipu kad sam proljetos oko mjesec bio ovdje na liječenju, što mi je dobrodošlo, sada sam kao svoj na svome. Osim mene, stiglo je još pojačanja i vjerujem da ćemo imati ozbiljan tim koji će pucati na veliko. Najvažnije je da nas povrede mimoiđu i sigurno će biti lijepih rezultata - kazalo je vihorno lijevo krilo rođeno na Cetinju 1993. godine. Da nije (bilo) pandemije virusa kovid-19, takmičarske obaveze za Vujovića počele bi u septembru. Situacija je takva da ni sada ne može sa sigurnošću da kaže kada će poslije duge pauze odigrati prvi zvanični meč. - Kako sada stvari stoje, sezona će početi 1. oktobra i publika će biti na tribinama. Nadamo se da se u međuvremenu neće pogoršati situacija koja je bila dosta ozbiljna.

Teško je preboljeti otkazivanje baraža za SP Milošu Vujoviću, kao i ostalim crnogorskim reprezentativcima, teško je palo otkazivanje baraža za Svjetsko prvenstvo i uskraćena šansa za plasman na šampionat u Egiptu 2021. - Teško je to preboljeti. I dalje je svima gorak ukus kad se pomene Svjetsko prvenstvo. Mlada smo ekipa, željna velikih utakmica i to



nas je svakako dosta poremetilo. Nadali smo se specijalnoj pozivnici, ali ni od toga nije bilo ništa - konstatovao je Vujović. Selekciju Zorana Roganovića čekaju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2022. i dueli sa Švedskom, Rumunijom i Kosovom. - Dobro smo prošli na žrijebu. Jesu sve to dobre

selekcije, ali znamo koliko vrijedimo i možemo da se nadamo prolazu. Zaslužujemo to, odlična smo ekipa, stasavamo kao igrači i iz godine u godinu sve više pokazujemo. Pred nama je svijetla budućnost, jedva čekamo da počnu kvalifikacije i ponovo obradujemo naciju - izjavilo je lijevo krilo ,,lavova“.

Četvorica crnogorskih reprezentativaca igraće u njemačkoj ligi naredne sezone - Miloš Vujović (Fuhse Berlin), Vladan Lipovina (Balingen), Stefan Čavor (Veclar) i Nebojša Simić (Melsungen)

Isprva smo trenirali u dvije grupe, pod maskama, uradili smo sve što je bilo u našoj moći, na profesionalnom nivou. Tu smo da ispoštujemo što god nam se kaže - naveo je Vujović.

PRIPADAM BUNDESLIGI Crnogorski reprezentativac ponikao je u Lovćenu, nakon čega je nosio dres Ulcinja i Budvanske rivijere, prije nego se otisnuo u inostranstvo. Izdanjima u Pečiju zaslužio je prelazak u Tatabanju, gdje je ostao pet godina i izborio transfer koji je čekao od starta profesionalne karijere. - Bio mi je san da zaigram u njemačkoj Bundesligi, najja-

čoj ligi na svijetu, i pokažem što sam naučio igrajući u Crnoj Gori i Mađarskoj, kao i u dresu reprezentacije. Uvijek sam imao osjećaj da pripadam ovoj sredini. Naročito sada, poslije gotovo godinu van terena, želja je još veća. Baš sam nestrpljiv i jedva čekam da krene mašina naglasio je Vujović. U većem klubu veća su i očekivanja. - Svjestan sam toga, dolazim u Bundesligu kao najbolji strijelac mađarske lige iz sezone 2018/19. i sigurno to donosi određeni teret. Ne bježim od toga, spreman sam i siguran da ću pomoći ekipi. Srećan sam što sam ovdje i razmišljam pozitivno.

PUCAJU VISOKO ,,Lisice“ ambiciozno dočekuju sezonu, ali u konkurenciji kakva je bundesligaška nema garancija. - Fuhse Berlin je doveo baš dobra pojačanja, ali ne mogu sa sigurnošću da kažem na koje mjesto ,,pucamo“. Ipak, redovno je bio među vodećih pet i od nas se očekuje da napravimo korak više. Vujovićev novi klub igraće i u Evropskoj ligi, takmičenju koje je nasljednik EHF kupa. - Startovaćemo od drugog kvalifikacija, a ime rivala još ne znamo. Čeka nas sezona sa velikim brojem utakmica, sigurno i mnogo uzbuđenja, i radujem se tome - poručio je Miloš Vujović. Ne. K.

Naš trener zadovoljan sastavom Partizana

Šćepo traži još centra Vlado Šćepanović, Kolašinac na klupi beogradskog Partizana, najavio je još jedno pojačanje u redovima ,,crno-bijelih“ prije početka sezone. U intervjuu za televiziju Arena sport, velikan crnogorske košarke je istakao da je zadovoljan jer je 70 procenata ekipe ostalo iz prethodne sezone. - Kad imate ekipu koja je naučila na jedan sistem rada, teško je preko noći mijenjati krucijalne stvari. Biće slična filozofija

Dugo su se Novljani premišljali, LEN je 1. jula produžio rok, uz želju da se crnogorski tim takmiči u LŠ. Elitno vaterpolo takmičenje kreće 10. novembra. Dvanaest ekipa (četiri manje u odnosu na prošlu sezou) biće podijeljeno u dvije grupe. Domaćin završnog turnira, koji je planiran za prvu sedmicu juna, jeste Hanover.

- Ne znam još uvijek na koji način će se igrati Regionalna liga, možda po principu turnira... A nama su potrebne utakmice, zbog čega je bolje da ostanemo u Ligi šampiona. Biće problem igrati sa jakim ekipama, ali, opet, momci će kroz takve utakmice najbolje sticati iskustvo. Ponavljam, ove godine će nam najviše trebati utakmica - kazao je Petar Radanović, trener Jadrana. Učesnici Lige šampiona: FTCTelekom, Olimpijakos, Pro Reko, Barseloneta, Jug, Marsej, Špandau, Dinamo Tbilisi, Hanover i Jadran Carine. Kroz kvalifikacije još dva tima izboriće mjesto u LŠ. A. M.

igre, naravno imam i ja neke poglede na košarku i život, pa ćemo možda nešto novo da ubacimo, moje košarkaško shvatanje, ali ne treba očekivati prevelike promjene košarkaške filozofije. Gro ekipe je već tu, vratio se i Janković. Sad smo u situaciji da gledamo da dovedemo igrača na poziciju centra. Na ostalim pozicijama smo formirali ekipu, nećemo da žurimo, pratićemo situaciju na tržištu, a bitan je profil igrača koji nam je potreban na ovu

postojeću ekipu - kazao je Šćepanović. Početkom mjeseca bivši trener

Budućnost Volija zvanično je preuzeo Partizan, sa kojim ima velike ambicije u ABA ligi. S. S.

I povrijeđeni Ajzek u timu Orlanda koji kompletan dočekuje NBA završnicu

Vučević računa na sve saigrače Orlando Medžik, tim našeg Nikole Vučevića u NBA ligi, prijavio je kompletan sastav sa svim prvotimcima za nastavak takmičenja. To je sjajna vijest za ekipu sa Floride, koja ima dobre šanse da ugrabi sedmo mjesto Istočne konferencije uoči plej-ofa, koji kreće u septembru. Ukupno, Orlando je prijavio 16 igrača za nastavak sezone 30. jula: Vučevića, Di Džej Ogustina, Mohameda Bambu, Kema Birča, Majkla Karter-Vilijamsa, Gerija Klarka, Džejmsa Enisa, Evana Furnijea, Melvina Frejžera, Merkela Fulca, Erona Gordona, Vesa Ivundua, Bi Džeja Džonsona, Džonatana Ajzeka, Vika Loa i Terensa Rosa. Startnu petorku u martu, prije prekida takmičenja, činili su Fulc, Ivundu, Gordon, Vučević i Enis. Tada je ekipa

ostvarila tri pobjede. Od tada je oporavljen francuski bek Evan Furnije. Ključno pitanje je oporavak krila Ajzeka, koji nije nastupao od 1. januara zbog povrede koljena, ali se nada da će moći da zaigra tokom avgusta i pomogne ekipi. Najmanje igrača prijavili su Portland Trejlblejzersi - 13. Direktni rival Orlanda, Bruklin Netsi, sa svega 14 igrača ulaze u nastavak sezone i žestoko oslabljeni. Orlando trenutno ima samo poraz više od Bruklina koji je na sedmom mjestu Istoka, a ove ekipe igraće direktan duel tokom završnice regularnog dijela sezone. Bruklin će u nastavku sezone biti bez prvog strijelca Spensera Dinvidija, kao i dugoročno povrijeđenih velikih zvijezda Kajrija Irvinga i Kevina Djurenta, te centra Deandrea Džordana. S. S.

Feljton

Srijeda, 22. jul 2020.

KOMITSKI POKRET U NIKŠIĆU 1918-1929.

Nije postojao nijedan vojni razlog za okupaciju Crne Gore » Piše: Marinko ZEČEVIĆ, istoričar „I zaista okrutnija sudbina nije mogla zadesiti malu Crnu Goru ni da je, umjesto što se borila uz nas, okrenula oružje protiv nas“ (Lord Herbert Gledston 11. mart 1920. godine u engleskom parlamentu.)

Zna se da je kralj Nikola bio za zajedničku državu i smatrao da je jugoslovenska zajednica moguća i potrebna ali kao konfederacija u kojoj će svako zadržati svoje identitete. Ostvarenje plana srpske vlade bilo je nespojivo sa dinastijom Petrović, pa zbog toga Pašić preduzima sve moguće mjere da je likvidira i što više kompromituje u zemlji i inostranstvu

PREDGOVOR

Želimo na samom početku da naglasimo da je tema „Komitski pokret u Nikšiću 1918.1929.“ naš lični izbor. Niti je birana od ponuđenih, niti je bila sugerisana od strane mentora. Ona je proizašla iz naše lične potrebe da saznamo više o jednom periodu crnogorske istorije. Jedan od glavnih problema sa kojima smo se susreli prilikom pisanja ovog rada bio je nedostatak dokumentacije u arhivskom odjeljenju u Nikšiću pa nas je put vodio prema Cetinju, kako je to uvijek i bilo u Crnoj Gori. Taj nedostatak nam je bio utoliko teži jer su, kako su nam u arhivu objasnili, ta dokumenta izgorjela 1941. godine, a nama su bila neophodna da bismo provjerili niz priča koje „kruže u narodu“. Ovdje nećemo nabrajati šta smo sve koristili jer je sve navedeno u literaturi. Ovdje bismo se zahvalili svima onima koji su nam pomagali prilikom izrade ovog rada, a naročito Jovanu–Jodžu Kovačeviću i naravno cijenjenim profesorima Šerbu Rastoderu i Saitu Šabotiću. U ovom radu pokušavali smo ostati nepristrasni koliko je to bilo moguće i nijesmo željeli da ovaj rad uradimo kao dnevno-politički pamflet. Znamo da će na njega ljudi različito reagovati, ali svi navodi su potkrijepljeni dokumentima. Žao nam je što u ovom radu nemamo prostora da više mjesta posvetimo pitanjima kao što su: Ko je kriv za kapitulaciju Crne Gore? Kakva je uloga Srbije u tom događaju? Da li je Srbija izvršila prisajedinjenje ili su se zemlje ujedinile? Kakva je to „krivica“

Kralj Nikola u Francuskoj

Aleksandar Karađorđević

dinastije Petrović? Zašto su velike sile žrtvovale Crnu Goru? Nadamo se da smo dali mali doprinos težnji da se raskrsti sa zabludama, lošim namjerama i da se na očiglednim primjerima uči i preduprijedi ponavljanje istorije. Prošlost je takva kakva je i ne treba joj retuširanje. Kao dodatak radu prilažemo spisak komita koji smo sastavili na osnovu korišćene literature i nekoliko fotografija koje su nam se učinile zanimljivim.

UVOD

Razmišljajući o ovoj temi najveća dilema nam je bila odakle da počnemo. Šta je prethodilo ustanku? Koji su politički i ratni ciljevi Srbije na početku Prvog svjetskog rata? Zbog čega su Crnogorci

Dragutin Milutinović

sa puškom u ruci krenuli na svoju „braću“? Šta ih je to natjeralo da ostave svoje porodice i odmetnu se u vrleti svoje domovine? Kakav je bio stav velikih sila i kakva je bila njihova uloga u nasilnoj aneksiji Crne Gore? Još je mnogo pitanja koja se nameću pa se nadamo da će se odgovori na većinu njih naći u tekstu koji slijedi. Da li je bio osmišljen prevrat kome je Podgorička skupština bila kulisa? Ne samo da je osmišljen već je veoma detaljno isplaniran i sproveden u djelo. Iako je crnogorska skupština izabrana prije Prvog svjetskog rata bila legalna i legitimna, sazvana je nova koja je potpuno neformalna. Ta skupština je donijela odluku, koja je imala zakonsku snagu. Primjetna je i velika žurba za organizovanje skup-

Marko Daković

Da li je bio osmišljen prevrat kome je Podgorička skupština bila kulisa? Ne samo da je osmišljen već je veoma detaljno isplaniran i sproveden u djelo. Iako je crnogorska skupština izabrana prije Prvog svjetskog rata bila legalna i legitimna, sazvana je nova koja je potpuno neformalna štine i zbog činjenice da se najveći dio crnogorske “elite” još nije vratio u zemlju. Naime, srpska vojska je zadržala 80 Crnogoraca pri povratku iz zarobljeništva. Cilj je bio više nego jasan. Koliko su okupatori bili nesigurni i puni nepovjerenja, govori podatak da su i perjanice ujedinjenja zadržane. Ovdje se radi prije svih o Marku Dakoviću koji je imao najveći ugled od svih ujedinitelja u Crnoj Gori. Kralja Nikolu, predstavnici velikih sila koji se nalaze na njegovom dvoru, uvjeravaju da će se crnogorska država obnoviti i da savezničke trupe samo čuvaju mir u Crnoj Gori, iako znaju da u projektima njihovih država nema Crne Gore. Sama Srbija mjesec dana od izglasavanja nestanka države Crne Gore prekida odnose sa crnogorskim dvo-

Kralja Nikolu predstavnici velikih sila koji se nalaze na njegovom dvoru uvjeravaju da će se crnogorska država obnoviti i da savezničke trupe samo čuvaju mir u Crnoj Gori, iako znaju da u projektima njihovih država nema Crne Gore

rom 28. decembra 1918. godine. Znatno kasnije to su uradile i Francuska u decembru 1920, Velika Britanija januara 1921, a SAD u martu iste godine. Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, kralj Nikola je izjavio da je sudbina Srbije isto što i sudbina Crne Gore. Kasnije mu se to veoma loše vratilo. Zna se da je i kralj bio za zajedničku državu i smatrao da je jugoslovenska zajednica moguća i potrebna ali kao konfederacija u kojoj će svako zadržati svoje identitete. To se najbolje vidi iz proglasa “Jugoslovenima” od 07. (20.) oktobra 1918. godine. Da li se može vojska od 53.320 slabo opremljenih vojnika kriviti za kapitulaciju kada su mnogo veće poražene? Primjera radi srpska vojska je imala 720.000 vojnika, pa se povukla pred naletima vojske Centralnih sila. Ostvarenje plana srpske vlade bilo je nespojivo sa dinastijom Petrović, pa zbog toga Pašić preduzima sve moguće mjere da je likvidira i što više kompromituje u zemlji i inostranstvu. Neke od tih mjera su i osnivanje Jugoslovenskog odbora 22. 01. 1915. godine, a 04. 03. 1917. godine Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje. Krfska deklaracija usvojena je 20. jula 1917. godine, i u njoj nema Crne Gore kao ravnopravnog člana buduće zajedničke države. Aktivnost oko ujedinjenja se povećala povratkom pojedinih interniraca iz logo-

ra. Tada i u Crnoj Gori počinje otvorena podjela na pristalice i protivnike kralja Nikole. Tada na scenu stupaju i pojedini klubaši. I jedna i druga strana uvidjele su da se u logorima nalazi veliki broj oficira i drugih uglednih ljudi, koji će po povratku u zemlju imati veliki uticaj pa pokušavaju da ih pridobiju za sebe. Prvi otvoreni raskol je bio potpisivanje izjave saučešća kralju Nikoli povodom Mirkove smrti. Ovdje treba naglasiti da je okupacija Crne Gore bila saveznička, ali se treba i zapitati zašto je došlo do okupacije kad su komiti oslobodili teritoriju čitave države. Očigledno je da nijedan vojni razlog nije postojao za okupaciju već je bila politički motivisana. Možemo je nazvati i reokupacija. Vrhovna komanda srpske vojske odlučuje da pošalje trupe u Crnu Goru i to odred koji nosi naziv Skadarske trupe u kojima glavnicu čini II jugoslovenski puk. Sa njim su krenuli i političari da rade na ujedinjenju. Za komandanta je određen Dragutin Milutinović kome je kralj Aleksandar u Skoplju rekao: „Vama je osiguran čin generalski jer ste to i ranije zaslužili. Pri radu u Crnoj Gori nemojte biti meka srca. Kralju Nikoli treba zabraniti dolazak u Crnu Goru po svaku cijenu, pa ma upotrijebili razna sredstva“. Kakva i koja sredstva su korištena najbolje su osjetili Crnogorci na svojoj koži. (Nastavlja se)

20 Oglasi i obavjeĹĄtenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Iv.br.454/20 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” , Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Šaban Kukić, Martinoviće, Gusinje, radi naplate novčanog potraživanja 2.660,54€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.07.2020 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kukić Šabana, sa zadnje poznatom adresom Martinoviće, Gusinje. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.454/20 od 12.05.2020. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.07.2020. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

OBAVJEŠTENJE O POČETKU RADOVA NA PROJEKTU “OSIGURANJE PRIORITETNIH KOSINA” NA PRUZI NIKŠIĆ - PODGORICA Željeznička infrastruktura Crne Gore AD – Podgorica obavještava o početku radova na projektu “Osiguranje prioritetnih kosina” na pruzi Nikšić - Podgorica i to: -Podsekcija 5/2: km 18+770.00 – km 18+965.00; -Podsekcija 5/4: km 20+580.00 – km 20+795.00; -Tunel 11 (Podsekcija 6/3 i 6/4): km 21+995.00 – km 22+130.00; -Podsekcija 7/8 km 27+755.00 – km 27+880.00; -Tunel 12 (Podsekcija 7/11) km 29+975.00 – km 30+035.00. Radovi obuhvataju: Radove na pripremi gradilišta, dopremanje i instalaciji opreme potrebne za iskop, kao i radovi na čišćenju i kavanju kosina. Osiguranje nestabilnih kosina vršit će se primjenom lakih putarskih mreža i zaštitnih ograda (elastičnih barijera) za zaštitu od odrona. Izvođač radova na projektu će biti kompanija MAKSPRO d.o.o. iz Beograda, dok će Nadzorni organ (FIDIC Inženjer) na pomenutom projektu biti kompanija iC Consulenten GesmbH iz Austrije. Projekat se finansira iz kreditnog aranžmana Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD 40344). Početak radova je planiran za III kvartal 2020. godine. Rok za završetak radova je 12 mjeseci, dok će garantni period trajati 12 mjeseci.

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je investitor Petković Nebojša iz Budve podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene na životnu sredinu za projekat: „Izgradnja turističkog objekta – hotela“ – treća faza, na urbanističkoj parceli br. 23.1, u bloku 23, u zahvatu DUP-a „Budva centar“, u Budvi. U vezi sa navedenim, pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj, Trg Sunca 3, (zgrada „Montenegroexpressa“, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj je 10.06.2020. godine. Vaše primjedbe i mišljenja u naznačenom roku možete poslati i na e-mail adresu: urbanizam.bd@budva.me. SEKRETAR, Stevo Davidović

Srijeda, 22. jul 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan na Starom Aerodrumu, između Maksija i Volija, zgrada, prizemlje. Tel. 069/357-808 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Poslovni broj: I.br.2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015.godine, dana 21.07.2020.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Izvršnom dužniku Vukanović Drašku iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju I.br.2101/15 od 12.11.2015. god. sa predlogom i prilozima, Rješenja I.br.2101/15 od 03.03.2016. god. sa podneskom od 02.03.2016. god, Zaključka I.br.2101/15 od 18.04.2017. god. sa nalazom i mišljenjem vještaka, Zaključka o I prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 27.05.2020. god, i Zapisnika o odlaganju I prodaje I.br.2101/15 od 21.07.2020. god. Izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju I.br.2101/15 od 12.11.2015. god. sa predlogom i prilozima, Rješenja I.br.2101/15 od 03.03.2016. god. sa podneskom od 02.03.2016. god, Zaključka I. br.2101/15 od 18.04.2017. god. sa nalazom i mišljenjem vještaka, Zaključka o I prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 27.05.2020. god, i Zapisnika o odlaganju I prodaje I.br.2101/15 od 21.07.2020. god. Upozorava se izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 21.07.2020. godine. JAVNI IZVRŠITELJ, Maja Ajković

da je preduzetnik Boris Rašković, Jovana Tomaševića 9/III; Podgorica, kao nosilac projekta podnio Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat građenja objekata agroindustrije, namjene– centralne stanice za navodnjavanje i objekata za skladištenje mehanizacije u službi poljoprivrede, na urbanističkim parcelama /lokacijama koje čine katastarske parcele 382/1 KO Dučice i 2348 i 2349 KO KUTA I, u zahvatu PUP-a Opštine Nikšić – Generalna Urbanistička Razrada, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade Opštine Nikšić, Građanski biro (Njegoševa 18, Nikšić) ili putem e-maila Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (eko_ opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

I.br.973/2019 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvršenja izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Ulcinj, koga zastupa Duško Cirković adv.iz Kotora, protiv izvršnog duznika Bajrama Sahatciu iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 21.07.2020. godine, vrši

Poslovna oznaka I.br. 527/2020 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “KOMUNALNO” DOO BUDVA, Trg Sunca br. 1, protiv izvršnog dužnika ″SEMNOIL″ D.O.O. PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Njegoševa br. 64, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.07.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Rješenje o dopuni predloga za izvršenje od 03.07.2020.godine izvršnom dužniku Bajramu Sahatciu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se pozivaju da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrate ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Bajram Sahatciu. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija ”Pobjeda” koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 22.07.2020.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 21.07.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Izvršnom dužniku ”SEMNOIL” DOO iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 527/2020 od 13.03.2020. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Stim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovna oznaka I.br. 1320/2020 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “PATENT CG” D.O.O. NIKŠIĆ, Hercegovački put bb, protiv izvršnog dužnika “ RAŠOVIĆ” D.O.O. PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – ul. Vojvode Mirka Petrovića br. 40, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.07.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku ”RAŠOVIĆ” DOO iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 1320/2020 od 08.06.2020. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Stim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 22. jul 2020.

LJILJANA GLOMAZIĆ – BULIĆ

LJILJANA GLOMAZIĆ - BULIĆ

1960 – 2020. Draga naša Ljiljo, tužni smo što si nas prerano napuštila, ali smo ponosni i privilegovani što si kao takva plemenita i neponovljiva i ovoliko ovozemaljskog vremena sa nama podijelila. Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Kad god se moje misli vrate u ,,vrijeme koje se udaljava“ znam da ću tamo naći tvoje misli i svo bogatstvo tvoje ličnosti, koje zaslužuje osjećanje dubokog poštovanja i trajno sjećanje.

Uvijek tvoji, BALŠA, BILJANA i ŽELJKO BULIĆ 993 Tvoj brat STEVO

991

LJILJANA GLOMAZIĆ – BULIĆ

Posljednji pozdrav mojoj sestri

1960 – 2020. Naša draga Ljiljo, hvala ti za sve zajedničke trenutke provedene sa nama u Klubu Pivljana u Podgorici. Bila nam je čast, privilegija i zadovoljstvo što smo te poznavali i što smo bili sa tobom u iskrenom društvu. Posljednji pozdrav od tvojih prijatelja ĐORĐIJE BOGDANOVIĆ, DRAGAN GOLUBOVIĆ, LAZAR ADŽIĆ, RADENKO PEJOVIĆ, RATKO BLAGOJEVIĆ, BOŽO MILIČIĆ, BOŽO PAVIĆEVIĆ, DRAGAN i TINA MARTINOVIĆ, MIKI TOMANOVIĆ, NEMANJA VUKIĆEVIĆ, HAMZO MURATOVIĆ, SANDRO TATAR, DUŠAN PEJOVIĆ, ARSO JOKANOVIĆ, DRAGAN VUKOVIĆ, VULE BURIĆ, MIRO MILUTIN, LUKA LJEŠEVIĆ, RADMILO TADIĆ i VELIŠA NIKOLIĆ 994

LJILJANI GLOMAZIĆ - BULIĆ

Draga moja Ljiljušo, hvala ti za sestrinsku ljubav, za podršku i pažnje, za sve što samo sestra može bratu da da. Beskrajno hvala za dragocjene dane tvog djetinjstva koje si podarila malom bratu, jer i ti si me podizala. Zasjala si mi kao zvijezda još onda kad sam učio da hodam, da govorim, bila kao dobra vila i zaštitnik. To ćeš zauvijek ostati. Opet osjećam brižni stisak tvoje djetinje ruke dok šetamo Petom proleterskom i oko Manastira. Volim te. Počivaj u miru.

Tvoj brat PETAR 992

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem cijenjenom kolegi

Није ово последњи поздрав

Posljednji pozdrav dragom šuri i ujaku

ЉУБО FARUKU KALIĆU

Нијесмо заједнички дочекали побједу. Одлазиш ал’ остајеш Велики борац за освету нашега ТАТЕ. Одлазиш, ал’ живјећеш у нашим срцима као наш Друг кроз неизбрисиво сјећање. Поздрави ми мога ТАТУ и остани мој Друг и сакриј причу о непослушним сузама које си примијетио на лицу мом.

S poštovanjem

ĐORĐIJU Dušanovom SAVKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 988

Zet VELJKO BRACANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE ЈАНКОВИ Катнићи ТАМАРА, ЈОВАН-ЖЕЉКО 987

990

ĐORĐIJU Dušanovom SAVKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

Sa tugom i nevjericom opraštamo se od

Dragi ujače, počivaj u miru. 989

Sestrične DUŠANKA i SNEŽANA

Posljednji pozdrav dragom

LJUBU od porodice ZORANA KNEŽEVIĆA

ĐOKU SAVKOVIĆU 985

LJILJANE BULIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. BORO i DRAGOSLAVA sa porodicom 971 S tugom se opraštamo od dragog đevera i strica

Oslonac i podrška našem uvaženom kolegi Zlatku i njihovoj djeci za voljenom majkom i suprugom. Svjesni smo da Posebni ljudi žive u našim srcima i kad nijesu pored nas. Sjećanje nas tješi i daje nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti. ĐORĐIJA SAVKOVIĆA Ostaju nam lijepe uspomene i vječna zahvalnost za ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružao. Neka ti je laka crnogorska zemlja po kojoj si časno hodio i neizmjerno je volio.

KOLEKTIV AGENCIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

SLAVICA, ZORAN, LIDIJA i SILVIJA SAVKOVIĆ 969 Posljednji pozdrav dragoj

968

LJILJI Kumovi Maksimovići: VOJISLAV i ČEDOMIRKA sa djecom i VESELINKA ŠUBARIĆ

Duboko nas je potresla vijest o tragičnoj smrti našeg sinovca

Tužnim srcem vas obavještavamo da je 21. jula 2020. godine iznenada preminuo u 77. godini naš dragi

961 Pola godine je od smrti

DANILA Miloševog DELIBAŠIĆA S bolom u duši MILOJICA i RADOJICA DAKIĆ sa porodicama 966

NOVICA Milov KILIBARDA BRANKA BRANA VUKADINOVIĆA Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u užem krugu porodice 22. jula u 13 časova na groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: sinovi ĐORĐIJE, KOSTA i ALEKSANDAR, kćerke VINKA i VESNA, braća SLOBODAN, VIDAK, RADOSAV i DRAGUTIN, sestra VIDOSAVA, snahe, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina 984

e-mail: oglasno@t-com.me

Teško je prihvatiti da te više nema. Tvoj lik i dobrotu nosimo u srcu i čuvamo od zaborava. Tvoji najmiliji: ćerka MIRA, unuka JELENA, unuk NIKOLA i zet ZORAN 986

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 22. jul 2020.

Opraštamo se od naše drage Обавјештавамо да је преминуо наш драги

SNEŽANE RADOVIĆ

ЂОРЂИЈА Душанов САВКОВИЋ

Uz sjećanje na sve što te je činilo velikim čovjekom i kolegom

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу породице 21. јула 2020. на гробљу у Толошима. Kућа жалости: Милана Раичковића 53, Толоши – Подгорица.

SVETLANA VUKOVIĆ SA KOLEKTIVOM UPRAVE ZA KADROVE

Ожалошћени: син ЖАРКО, кћерке МОМИРА и БИЉАНА, браћа БРАНКО и РАЈО, снахе, братанићи, братаничне, сестричне, унучад и остала многобројна родбина

960

963 Umro je u 90. godini

Sa tugom u srcu opraštam se od mog brata

Dragi brate, hvala ti na svakom trenutku našeg života kojeg si nam ispunio ljubavlju i toplinom, pažnjom, dobrotom i razumijevanjem. Ponosni smo što si u svom časnom i dostojanstvenom životu iza sebe ostavio ime, lijepo sjećanje i na nas prenio dio životne mudrosti, ali i tužni što smo tvojim gubitkom ostali uskraćeni za čvrst porodični oslonac, snagu, sigurnost i iskrenu bratsku ljubav i poštovanje koje si ti pružao prema svima nama, čime si zavrijedio našu vječnu zahvalnost i poštovanje. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

U bolu za tobom brat RAJO, snaha TAŠA, bratanić ACO, bratanične NINA i OLJA

Vječno zahvalni: MOMIRA, SVETO, KATARINA, SANJA i ACO

ĐORĐIJU PUŚU SAVKOVIĆU

ĐORĐIJE Dušanovog SAVKOVIĆA

ĐORĐIJA SAVKOVIĆ

Ostali smo bez našeg anđela – čuvara, naše velike uzdanice i ponosa, bez toplog krila i sigurne ruke koja nas je milovala i od svega čuvala. Hvala mu za svu ljubav kojom nas je obasipao za života.

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica i ujaku

Neka tvoja dobrota, veliko srce i plemenita duša počiva u miru. Ponosni što smo te imali, čuvati ćemo te zauvijek u našim srcima.

Sestra BRANKA i sestrična NATAŠA

982 Dragom stricu

965 Povodom smrti našeg poštenog i dobrog komšije

ĐORĐIJU SAVKOVIĆU 957 Dragi brate

ĐORĐIJA PUŚA SAVKOVIĆA

Tvoju plemenitost, dobrotu i ljubav koju si nam pružao čuvaćemo u našim srcima.

Bratanić NOVAK i unuke VIKTORIJA i MAGDALENA naše najiskrenije saučešće. 964

ĐORĐIJE PUŚO SAVKOVIĆ Neka te u tišini vječnog mira ne remete naše suze. S tugom, ljubavlju i poštovanjem 962

VJERA STOJAKOVIĆ sa porodicom

Porodica RADOVIĆ 959

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragom bratu

Srijeda, 22. jul 2020.

Tužnim srcem sa bolom u duši obavještavamo braću, kumove, drugove i prijatelje da je dana 20. jula 2020. u svojoj 60. godini iznenada preminuo naš dragi

Посљедњи поздрав драгој

LJUBU BOŽOVIĆU

РАДИ ЧАРАПИЋ

Počivaj u miru.

LJUBOMIR Petrov BOŽOVIĆ

Sestra DRAGICA LJUMOVIĆ sa porodicom 976 Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

LJUBU BOŽOVIĆU

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice, na seoskom groblju u selu Zagora.

Ožalošćena porodica: supruga CVIJETA, sinovi MILOŠ i PETAR, braća SLOBO i DRAGAN, sestre OLGA i DRAGICA, snahe JELENA i RADMILA, sinovci ĐORĐE, NEBOJŠA i NEĐELJKO, sinovične MIRJANA, MAJA, SLAĐANA, SNEŽANA i MARIJA i ostala mnogobrojna rodbina

Danas smo izgubili veliki oslonac. Hvala ti za sve. Tvoji: snaha JELENA, sinovac ĐOKO i sinovična MIRA sa porodicom 979

973

Posljednji pozdrav dragom stricu i prijatelju

Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu i ocu

978

Od porodice MITROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

НЕВА, МИЛОШ и ДУШАН МИЛИЋ

983

POMENI 22. jula 2020. je godina dana od kako živimo bez supruga i oca

LJUBU BOŽOVIĆU Počivaj u miru i neka ti je za sve hvala.

Била је част познавати те. Почивај у миру.

ŽARKA PELEVIĆA

LJUBOMIRU Petrovom BOŽOVIĆU Počivaj u miru. 974

Supruga CVIJETA i sin PETAR

Posljednji pozdrav voljenom ocu

Još ne vjerujemo da smo ostali bez tebe, tvoje snage i oslonca za sve nas. Još ne vjerujemo da nam je uskraćena budućnost sa tobom, svakodnevne radosti i dani nepomućene sreće kad smo svi na okupu. Porodica neće održati tradicionalni godišnji pomen zbog postojeće epidemije već će dati novčani prilog u humanitarne svrhe.

Tvoji: SONJA, IVICA, ISIDORA i NATAŠA

LJUBU BOŽOVIĆU Od OLGE sa porodicom

LJUBU Iznenadni odlasci najviše bole. Počivaj u miru, stari moj! Sin MILOŠ BOŽOVIĆ

977

975

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem radniku

Opraštamo se od člana našeg kolektiva

BISERKI BISI PEJOVIĆ

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedri lik. S poštovanjem

956 40 dana bez naše voljene majke i bake

MILEVE TAPUŠKOVIĆ

LJUBOMIRA BOŽOVIĆA

Pamtićemo ga kao uzornog radnika, čestitog čovjeka i dragog prijatelja.

profesorice u penziji

Mnogo nam nedostaješ

VESNA i ANA KOLEKTIV JAVNE USTANOVE ZAVOD „KOMANSKI MOST“

DOO ,,KOMUNALNO“ CETINJE 958 Dvanaest godina je od smrti našeg voljenog

967

981

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i zaovi

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

BLAŽA LALIČIĆA Vrijeme prolazi, ali tvoj lik, dobrota i neizmjerna ljubav zauvijek ostaju u našim srcima i sjećanjima.

ANĐELIJI KANKARAŠ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, mi ćemo te čuvati od zaborava. Otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela. S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedar lik i veliko srce. Brat MILETA, sestre STANKA i STANOJKA, bratanične LJILJANA i MILA, snaha MILEVA 970

LJUBU BOŽOVIĆU Dragi brate, teško nam pada ovaj naš rastanak. Nek ti je laka zemlja, u koju si otišao da počivaš kod tvog brata i sestre. SLOBO, RADMILA, MAJA, SLAĐANA, SNEŽANA i MARIJA 980

Tvoji NAJMILIJI 972

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TV program

Srijeda, 22. jul 2020.

FILM

SERIJA

NOVA M 23:30

PRVA TV 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Zaljubljivanje u Grejs

Igra sudbine

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Hozentarus, r. 10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Kako Zemlja funkcioniše, r. 12:05 Obrati pažnju, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni program, r. 15:00 Lajmet 15:10 Program za djecu 15:30 Dnevnik 1 16:00 Teleskopija, r. 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 17:30 Muzika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Dokumentarni program, r. 19:00 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Nesalomljivi, dok. serijal 21:30 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 El Čapo II, s. 00:00 Dokumentarna emisija, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:00 09:30 11:00 12:10 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:10 18:40 19:30 20:10 21:00 22:00 23:50 00:05 00:45

Glas Amerike, r. E sport Kultura na Drugom, r. Dnevna soba, r. Program za djecu Crni biseri, r. Profil, r. Darovi prirode, dok. emisija D-mol, r. Vjere i zavjere, r. Helen Doron, crtani film Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 D-mol, festival Vjere i zavjere, s. Kilet, film Glas Amerike D-mol, r. E sport

07:00 Praktična žena, r. 08:00 Andrija i Anđelka, r. 08:30 Ekskluziv, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Drugo ime ljubavi, r. 13:00 Zabranjeno voće, r. 13:45 Milost, s. 15:15 Igra sudbine, r. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Andrija i Anđelka, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:00 Prva Intervju – Ivan Đikić, molekularni biolog 22:00 Igra sudbine, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Tri dana za ubistvo, film 01:30 Noćni žurnal, r. 02:00 Milost, r.

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r. 07:40 Sportisimo, r. 07:45 Kefalica 08:00 Kafanica ispred SIS-a, s. 08:25 Ljubav, navika, panika, r. 08:40 Ljubav, navika, panika, s. 09:00 Mr. Kitchen, r. 09:40 Totalni obrt, r. 10:25 M(j)ešoviti brak, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, r. 13:00 Vijesti 13:15 Žigosani u reketu, r. 14:20 Dijete, r. 15:00 Vijesti 15:40 Dijete, nastavak 16:40 Sportisimo 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut javnog zdravlja Crne Gore 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:20 Među nama, e. 20:20 Dijete, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:30 Zaljubljivanje u Grejs, film 01:15 Druga žena, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:15 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 01:50 03:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Fenomen, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije M:tech, magazin Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Uprkos snijegu koji pada, film Vijesti Sport, e. Stanica brojeva, film Laku noć i srećno, r. Fenomen, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:00 13:00 14:10 14:25 14:40 15:30 16:10 18:30 19:00

Film Nemoguća ljubav, r. Kuća od srca, r. Zakletva, r. Film Nemoguća ljubav, r. Premijera Ekskluzivno Narod pita, r. Scena Narod pita, r. Scena Film

20:30 21:30 22:00 23:00 01:00 03:00

Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Paparazzo lov, e. Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:15 13:40 14:00 16:20 17:15

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program Pregled, meteo, stanje na putevima Mediteraneo , e. Muzički program Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

777 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Gavra, crtani film Polis Hronika grad teatra Problem, e. Velika porodica, s. Polis Ćakule, r. Celebrity GlasAmerike Bandolera, r. Muzički program

07:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:30 11:40 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 15:00

Jutarnji program Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Druga strana sporta Kolačić sudbine Sportske vijesti Opstanak Dogodilo se Ekstremno Film Na domaćem terenu

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

15:45 16:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:10 18:15 19:00 19:30 19:40 19:45 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00 00:00

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Prč, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Crnogorske anegdote Living room, r. Mapet šou, r. Dogodilo se, r. Čuj, čuj to, r. Druga strana sporta, r. Kolačić sudbine, r. Otium, r. Aktuelno Slovo o jeziku, r. Priča o riječima, r. Koliko poznaješ svoj grad Humoristička serija Koncert Crnogorske anegdote, r. CG Ekonomija Film Aktuelno, r.

PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 22. 07. 2020.

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica

12° 21° 13° 15° 22° 13° 21° 21° 12° 19°

30° 32° 31° 31° 32° 31° 37° 32° 29° 31°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

15° 12° 14° 12° 22° 11° 10° 22° 20° 9°

32° 29° 29° 30° 37° 28° 31° 33° 33° 25°

Četvrtak 23. 07. 2020.

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.25 sati

desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

ZALAZAK SUNCA

20.12 sati

Sjutra pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru mjestimično magla, a tokom dana očekuje se razvoj oblačnosti, koji će ponegdje usloviti kratkotrajno kišu i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 23, najviša dnevna 25 do 37 stepeni. www.meteo.co.me

Petak 24. 07. 2020.

Marketing

Srijeda, 22. jul 2020.