Dnevni list Pobjeda 24.06.2021. by Pobjeda

POD VELOM TAJNE: Tužilaštvo naložilo forenzičarima dodatne provjere u slučaju smrti policijskog službenika iz Ulcinja

Još istražuju kako je nastradao Elezović

PONIŽENJE: Lideri parlamentarnih partija nijesu došli na razgovor sa predsjednikom Vlade

Krivokapiću je samo Abazović došao na sastanak

STR. 3.

Potpredsjednik Vlade prijetio pojedinim članovima Tužilačkog savjeta, odmah dobio odgovor

Prema informacijama Pobjede, Rudolf Elezović je tog kobnog dana otišao da se sastane sa nekom osobom. Činjenica da se nenaoružan zaputio prema rijeci Bojani navodi na zaključak da taj susret iskusni policajac nije procijenio rizičnim. Deset dana kasnije, 8. juna njegovo tijelo pronađeno je u rijeci, sa ranom od metka u sljepoočnici. Porodici nije ostavio oproštajno pismo, a STR. 8. i 9. oni koji su ga poznavali tvrde da je bio stabilna ličnost Radnici Plantaža organizovali u Podgorici štrajk upozorenja

Traže smjenu direktora i redovne plate

Neprimjeren pokušaj političkog uticaja STR. 6.

Vlada Crne Gore grubo obmanula javnost tvrdnjom da su prilikom imenovanja direktora ANB-a poštovane sve procedure

STR. 2

Samo je po Krivokapiću Vukšić izabran zakonito Samohrana majka Jovanka Lompar - Pribilović živi u mraku u porodičnoj kući u centru Budve

HERCEG NOVI: Vodovod ustanovio nova oštećenja na kolektoru

Tone put na rivijeri

STR. 11

Bez struje, od 2017. a računi joj uredno pristižu

STR. 8. i 9.

Na Opštoj sjednici Vrhovnog suda nije izabran kandidat za predsjednika tog suda

Mušiki Dujoviću 11 glasova, Ani Vuković nijedan STR. 6.

Politika

PODGORICA - Vlada Zdravka Krivokapića grubo je juče obmanula javnost kada je ustvrdila da je prilikom imenovanja Dejana Vukšića za direktora ANB-a ispoštovana sva zakonska procedura. Iz saopštenja Vlade proizilazi da Krivokapićev kabinet nije dobio mišljenje Skupštine, pa stoga - shodno zakonu o ANB u kojem postoji jasna zakonska norma - nije ni mogao imenovati Vukšića za direktora ANB-a. - Skupština je dopisom, 11. juna ove godine, obavijestila Vladu da usljed poslovničke nemogućnosti za održavanje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj nije pristupio predsjednik Odbora kao ni većina članova, parlament ne može dati traženo mišljenje. Nakon ovoga, Vlada je 11. juna ove godine imenovala Vukšića za direktora ANB-a – navodi se se u saopštenju Vlade čime su direktno priznali da nijesu dobili mišljenje parlamenta. Zakon o ANB precizno predviđa da direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade uz prethodno mišljenje parlamenta. - Prijedlog za imenovanje direktora Agencije Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore, radi davanja mišljenja. Skupština, nakon rasprave u nadležnom radnom tijelu, daje mišljenje. Direktor Agencije imenuje se na period od pet godina i može biti ponovo imenovan – navodi se u članu 25 Zakona o ANB-u. Kao skandalozno objašnjenje - Saopštenje Vlade da nije prekršen Zakon o ANB prilikom imenovanja Vukšića još je jedan prilog u teatru apsurda zvanom Vlada Crne Gore i aktuelna parlamentarna većina - saopštio je u izjavi za Pobjedu generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović. Jasna zakonska norma, kako navodi, da je neophodno imati mišljenje Skupštine na prijedlog kandidata za direktora ANB, uz činjenicu da toga mišljenja nije bilo, po Vladi nije kršenje Zakona, već valjda

Četvrtak, 24. jun 2021.

Vlada Crne Gore grubo obmanula javnost tvrdnjom da su prilikom imenovanja direktora ANB-a poštovane sve procedure

Samo je po Krivokapiću Vukšić izabran zakonito Kao skandalozno objašnjenje za kršenje zakona Vlada je navela ,,višemjesečnu nemogućnost Skupštine da da mišljenje na prijedlog o imenovanju Vukšića koji ne može i ne smije da bude prepreka za rad Vlade“, te da je Vlada ,,dužna da čuva sve institucije sistema, a posebno bezbjednosni sistem koji je nedjelovanjem dijela poslanika bio direktno ugrožen“

Dejan Vukšić i Zdravko Krivokapić

za kršenje zakona Vlada je navela ,,višemjesečnu nemogućnost Skupštine da da mišljenje

na prijedlog o imenovanju Vukšića koji ne može i ne smije da bude prepreka za rad Vlade“, te

da je Vlada ,,dužna da čuva sve institucije sistema, a posebno bezbjednosni sistem koji je ne-

Vujović: Vlada ruši pravni poredak zbore u Vladi, sistem mogao da funkcioniše. Ovo je samo slikoviti prikaz do kakvog apsurda i pravnog i političkog besmisla možemo doći ako bismo slijedili vladina tumačenja pravnog poretka i sistema u cjelini – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, posebna je tema to što prijedlog za mišljenje na izbor direktora ANB čami u skupštinskoj proceduri

doprinos vladavini prava. – Vlada smatra da može sama da izabere koje djelove zakona mora poštovati, a koje ne. Po vladinoj nakaradnoj logici, ugrožen je bio sistem pa su morali prekršiti Zakon da bi sistem navodno funkcionisao. Po istoj logici, ne moraju se ni zakoni usvajati u Skupštini ili ako Vlada procijeni da isti neće biti usvojeni, može ih sama donijeti da bi, kako mudro

skoro pola godine. -Zaista nije bilo dovoljno vremena da se nadležni Odbor sastane i usvoji zakonsko mišljenje. Na kraju, nije pokušano ni to da se mišljenje usvoji kroz plenum već je nakon samo jednog neuspješnog pokušaja održavanja Odbora, konstatovano da se radi viših interesa mora prekršiti Zakon. Ovim presedanima Vlada šalje opasnu poruku kojom sugeriše da

Predsjednik Crne Gore na obilježavanju 30. godišnjice državnosti Slovenije i 30. godišnjice Vojske ove države

Đukanović na proslavi Dana Slovenije

kao i na činjenicu da ne postoje otvorena pitanja u bilateralnim odnosima, tokom proteklih deceniju i po Crna Gora i Slovenija su radile temeljno i posvećeno na učvršćivanju i produbljivanju međudržavnih veza i jačanju povjerenja, vođene zajedničkim evropskim i evroatlantskim ciljevima. S obzirom na to da sam jako dugo na političkoj sceni, sa posebnom emocijom i zahvalnošću sjećam se i perioda saradnje prije obnove nezavisno-

sti Crne Gore i snažne podrške koju nam je Slovenija pružala u predreferendumskom periodu. Ljubljana se prema nama odnosila kao prema nezavisnoj državi i kad to nijesmo bili. Slovenački investitori su prvi došli u Crnu Goru u vrijeme kad su svi drugi u širokom luku zaobilazili Balkan. Slovenija je tada bila važna podrška u komunikaciji Podgorice sa Ujedinjenim nacijama, u uslovima kada crnogorske vlasti nijesu imale pri-

je ne obavezuju ni zakoni ni Ustav, te da je spremna da ruši pravni poredak kako bi zamaskirala apsurdnost pozicije u kojoj se nalazi trenutna vlast, zbog koje veliku cijenu plaćaju svi građani i politički sistem u cjelini. SDP će, kako je i najavio, radi zaštite pravnog poretka podnijeti tužbu Upravnom sudu povodom ovog slučaja - zaključio je Vujović.

Za razliku od Vukšića, njegov prethodnik Dejan Peruničić je, nakon što je takođe bio vršilac dužnosti, izabran po striktno definisanoj proceduri. Naime, nakon što je predložen od strane tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, Odbor za bezbjednost i odbranu je, prema podacima sa sajta parlamenta, dao mišljenje o Peruničiću 30. jula 2015. godine, a Skupština je o tom mišljenju glasala dan kasnije 31. jula. Vlada Crne Gore je tek nakon dostavljenog mišljenja iz Skupštine 20. avgusta imenovala Peruničića na prijedlog predsjednika Vlade i nakon stava Komisije za kadrovska i administrativna pitanja, doslovno poštujući proceduru predviđenu zakonom. N. Z.

Ivan Vujović

Održana sjednica Savjeta za kontrolu biračkog spiska

Đukanović: Slovenija bezrezervni podržavalac Crne Gore na euroatlantskom i evropskom putu PODGORICA - Slovenija je bezrezervni podržavalac Crne Gore na euroatlantskom putu, kao kontakt država NATO, a zatim i na evropskom putu, kroz kontinuiranu političku i ekspertsku podršku rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na prijemu slovenačke ambasade povodom 30. godišnjice državnosti Slovenije i 30. godišnjice Vojske ove države. Prije dva dana, kako je rekao predsjednik naše države, navršilo se tačno 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Slovenije, koja je prva otvorila svoju ambasadu u nezavisnoj Crnoj Gori. Sljedeće sedmice Slovenija će preuzeti predsjedavanje Savjetom Evropske unije, što najbolje ilustruje njen napredak u proteklih tri decenije od proglašenja nezavisnosti. - Oslanjajući se na zajedničku istoriju i bliskost naših naroda,

djelovanjem dijela poslanika bio direktno ugrožen“. Vlada je 17. decembra prošle godine imenovala Vukšića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora Agencije u skladu sa zakonom, a najduže na šest mjeseci. Međutim, nakon što na sjednici Odbora za bezbjednost, koja je trebalo da bude održana u petak, nije bilo kvoruma, Vlada je na prijedlog Krivokapića, bez održavanja sjednice, imenovala Vukšića na funkciju direktora ANB-a i isti dan objavila u Službenom listu iako nije dobila mišljenje parlamenta. Time je grubo prekršen Zakon o ANB, koji precizira striktno definisanu proceduru koja podrazumijeva mišljenje parlamenta o kandidatu.

stup sjedištu organizacije čije smo članstvo smatrali primarnim ciljem obnovljene države - istakao je Đukanović. Nakon 2006. saradnja je, smatra crnogorski predsjednik, dobila novi snažan zamah. - Slovenija je nastavila da podržava demokratski i ekonomski razvoj Crne Gore. Naravno, ostala je naš dobar prijatelj, a postala pouzdan i važan razvojni vanjskopolitički partner. Gotovo da nema oblasti u kojoj se danas Crna Gora i Slovenija ne mogu pohvaliti sadržajnim vezama. Intenzivan politički dijalog, kontinuitet radnih kontakata, parlamentarna saradnja, saradnja u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, zdravstva, nauke i obrazovanja, javne uprave, ekonomije i finansija, zaštite životne sredine, turizma i kulture, daju nam za pravo da sa optimizmom gledamo na budućnost naših odnosa - naglasio je Đukanović. R. P.

Kreirati najbolja rješenja za uređivanje registara prebivališta i boravišta PODGORICA - Savjet za kontrolu biračkog spiska će dati svoj puni doprinos kreiranju najboljih rješenja kada je u pitanju uređivanje registara prebivališta i boravišta i imaće spreman tekst Nacrta zakona o registrima prebivališta i boravišta kada Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu otpočne svoj rad, poručeno je sa jučerašnje sjednice ovog savjetodavnog tijela. Konstatovano je da će ovaj proces biti potpuno transparentan i inkluzivan, te da će radna grupa za izradu nacrta ovog zakona, zajedno sa članovima Savjeta, kroz detaljnu analizu i konstruktivnu razmjenu mišljenja, pripremiti konačan tekst, koji će biti upućen Skupštini. Sjednici su prisustvovali i predstavnici MUP-a, nadležni za upravne poslove, državljanstvo i strance, te su ovom prilikom predstavili rezultate dosadašnjeg rada u oblasti uređivanja registra prebivališta i registra stranaca. Saopšteno je da je, nakon

do sada sprovedenih provjera, za 16.087 lica utvrđeno da se radi o licima koja imaju crnogorsko državljanstvo i upisani su u registar prebivališta, a nakon maja 2008. godine nikad nijesu podnosili zahtjev niti posjedovali ličnu kartu, nalaze se u biračkom spisku Crne Gore, i ova lica su prioritetna grupa koja će biti predmet provjera. Ministarstvo unutrašnjih poslova intenzivno radi na obavještavanju ovih lica o njihovoj zakonskoj obavezi da predaju zahtjev za izdavanje lične karte, a u toku su i terenske provjere. Ažuriranjem registra stranaca, izbrisano je 1485 stranaca koji imaju stalni boravak u Crnoj Gori. Cilj Savjeta je da realno doprinese unapređenju stanja u ovoj oblasti, koja je ključna za izborni proces, u cilju sprečavanja bilo kojeg vida zloupotreba. Savjet je iskazao potrebu za dograđivanjem sistema za deduplikaciju otisaka prstiju, na način što će se uvesti dodatan način kontrole fotografija. R. P.

Politika

Četvrtak, 24. jun 2021.

Socijaldemokratska partija pozvala sve parlamentarne stranke na razgovor

Vuksanović-Stanković: Dijalogom treba riješiti političku krizu u državi

Sa presa SDP-a

PODGORICA – Socijaldemokratska partija pozvala je juče lidere svih parlamentarnih stranaka na dijalog kako bi se iznašlo rješenje za prevazilaženje aktuelne političke krize u zemlji i postigao konsenzus na osnovama građanskog i sekularnog ustavnog uređenja države, poštovanja ljudskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je na jučerašnjoj konferenciji za medije da je dijalog jedini put. Naglasila je da sve snažnije i otvorenije aktivnosti ekstremnih struktura, koje promovišu antievropsku politiku nacionalizma, velikodržavnih projekata i revizije antifašističke prošlosti, ugrožavaju suštinu građanskog i demokratskog društva. - Nužno je fokusiranje na prijeko potrebne reformske politike u borbi za ekonomski oporavak zemlje, vladavinu prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala – kazala je Vuksanović-Stanković.

Bečić: Razgovori najvjerovatnije počinju 6. jula Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić saopštio je juče da će prvi sastanak vlasti i opozicije oko rješenja za koje je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina, najvjerovatnije biti održan 6. jula. On je na Tviteru napisao da zbog unaprijed preuzetih obaveza, sastanak nije moguće ranije organizovati.

Istakla je da nova Vlada nema ni „e“ od ekspertske. Zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović ističe da je Crna Gora pred institucionalnom blokadom proisteklom iz političke krize. - Svjesni smo da su zastale evropske integracije i mnoge procedure i standardi koji su očekivani da se ispoštuju tokom druge polovine prošle i ove godine. Protesti su sve

- Danas završavam posjetu Turskoj i učešće na parlamentarnom zasijedanju Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi. Sjutra počinje posebna sjednica Skupštine Crne Gore posvećena premijerskom i ministarskom satu, a sljedeće nedjelje idem u višednevnu posjetu Briselu. Samim tim, prvi realno mogući termin za najavljeni početak dijaloga vlasti i opozicije oko rješenja za koje je potrebna 2/3 odnosno 3/5 većina je 6. jul, za kada ću najvjerovatnije i sazvati prvi sastanak - napisao je Bečić na Tviteru.

češći, linije razdvajanja suprotstavljenih grupa sve bliže – upozorio je Banović. Ocijenio je da je aktuelna parlamentarna većina fokus stavila na pitanja koja ne rješavaju nagomilane socio-ekonomske, društvene i političke probleme. Banović je objasnio da je cilj političkog dijaloga da se postigne dogovor i evropski konsenzus oko fundamentalnih

vrijednosnih principa Crne Gore, kao minimuma političke saglasnosti za dalji demokratski razvoj države na osnovama građanskog i sekularnog ustavnog uređenja države, poštovanja ljudskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti. - Antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu, neupitnosti evropske perspektive i članstva u NATO, neophodnih demokratskih reformi i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je Banović. Kazao je i da je ponuda SDP iskrena i otvorena i da važi za sve parlamentrne partije. - Pitanje je, međutim, koliko su partije zainteresovane za tu ponudu. Ponuda ne isključuje ni Demokratski front niti bilo koga drugog, ali nas brine to što određene partije radikalizuju svoje političke pozicije. Vjerujem ipak da u tim partijama postoji razumijevanje za situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi - rekao je Banović. Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković ocijenio je da naslijeđena politička kriza, koja je sada dodatno produbljena, prijeti da proizvede potpuni kolaps sistema. - Ne postoji drugi način za rješavanje ovog problema osim dijaloga – rekao je Zeković. Najavio je da će SDP svim partijama uputiti javni poziv za, kako je rekao, postizanje evropskog konsenzusa kroz politički dijalog koji bi bio fokusiran na ključne probleme građana. On je dodao da je politički dijalog neophodan i za izbor nosilaca sudskih funkcija i reformu izbornog zakonodavstva. - SDP je uvjeren da postoji kvalifikovana, vrijednosna dvotrećinska većina u Skupštini i ona je iskazana tokom skorašnjeg glasanju u parlamentu zaključio je Zeković. Đ.Ć.

Vujović: Prošli izbori bili protiv DPS, naredni će biti protiv DF funkcioniše, nego izlazak na birališta – ističe Vujović. Ako bi se održali izbori, bilo bi racionalno, smatra Vujović, da budu na proljeće, paralelno sa izborima u Srbiji. Smatra da ako bi se tada desili izbori u Crnoj Gori Vučić ne bi imao ni resursa, ni vremena da se fokusira na Crnu Goru. Vujović predviđa da, ako su prošli izbori bili protiv DPSa, naredni izbori biće protiv DF-a. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, vjeruje Vujović, ima ambiciju da bude premijer, ali pitanje je da li je spreman da rizikuje sadašnju poziciju. DF, dodaje, ne bi glasao za njega ukoliko njihovi članovi ne bi dobili prolaz u vladu.

Vujović je potvrdio da su i do njega došle informacije da je kredit od 900 miliona eura za otplatu duga za auto-put Crna Gora trebalo da dobije od jedne mađarske banke i spekulacije da iza svega stoji Vučićev dogovor sa Orbanom. Vujović kaže da Vučić nije jedini vanjski akter koji želi da utiče na dešavanja u Crnoj Gori. - Tu su i SAD, Njemačka i EU, svi oni imaju jaku agendu, tako da Vučić pored svega ovoga nije ključni igrač - dodaje on. Govoreći o zajedničkom saopštenju Krivokapića, Bečića i Abazovića u kojem su naveli da je neprihvatljivo uplitanje inostranog faktora u rješavanje unutrašnjih pitanja koja se

PONIŽENJE: Lideri parlamentarnih partija nijesu došli na razgovor sa predsjednikom Vlade

Dritan Abazović

Krivokapiću samo Abazović došao na sastanak Premijerov poziv odbili su i lideri Socijalističke narodne partije i Demosa Vladimir Joković i Miodrag Lekić. Oni smatraju da prije razgovora sa premijerom treba da se održi sastanak lidera parlamentarne većine koji su oni inicirali i koji je najavljen za danas u Skupštini PODGORICA – Lideri partija parlamentarne većine nijesu se juče pojavili na sastanku koji je ranije, u cilju postizanja dogovora i prevazilaženja aktuelne političke krize, predložio premijer Zdravko Krivokapić. Sastanak koji je trebao da bude održan juče ujutru u 10 h otkazan je jer se pozivu premijera, kako saznaje Pobjeda, odazvao jedino lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović, koji je ujedno i potpredsjednik Vlade. Na sastanak nije došao ni lider Demokrata i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić jer je bio na službenom putu u Antaliji. Premijerov poziv u startu su odbili lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević jer oni, kako su

nam ranije rekli, ne žele da pregovaraju sa Zdravkom Krivokapićem. -Ne dolazi u obzir bilo kakav sastanak sa Krivokapićem , jer je DF već saopštio šta misli o njemu. On nema našu podršku i ovaj sastanak je bio zakazan da bi se poremetio ovaj današnji, saopšteno je Pobjedi iz DF-a. Premijerov poziv odbili su i lideri Socijalističke narodne partije i Demosa Vladimir Joković i Miodrag Lekić. Oni smatraju da prije razgovora sa premijerom treba da se održi sastanak lidera parlamentarne većine koji su oni inicirali i koji je najavljen za danas u Skupštini. -Obavijestio sam premijera da prvo treba održati sastanak parlamentarne većine a potom odlučiti šta dalje, rekao je Joković. Đ. Ć.-N.Z.

Premijer krenuo u čistku kadrova bivšeg ministra pravde

Analitičar Centra za monitoring i istraživanje ocjenjuje da je logično da izbori budu na proljeće

PODGORICA - Analitičar Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović kazao je da ga crnogorska Vlada podsjeća na jedrilicu bez motora, koja lebdi i ne zna se kad će pasti, jer njen opstanak zavisi od više spoljnih faktora. Demokratski front, kako je izjavio za radio Antena M, ne može, u ovom trenutku, da sruši Krivokapića, osim sa DPS-om, ali je pitanje da li bi time platio previsoku cijenu na narednim izborima. – Ovo nije dobar trenutak za rušenje Vlade i nove izbore, ni za one iz vladajuće većine koji traže smjenu Krivokapića, ni za parlamentarnu opoziciju, kojoj barem još neko vrijeme više odgovara Vlada koja ne

tiču države Crne Gore, Vujović kaže da je, bez obzira na to što je neko prosrpski orjentisan, teško izdati svoju zemlju. – Mene strašno raduje što su pojedini političari odlučni da naprave otpor, tu mislim na Krivokapića i Bečića, nakon što su osjetili bijes Beograda – kazao je Vujović, usaglašavajući se sa primjedbom da nijednome to miješanje nije smetalo kad su, zahvaljujući Beogradu, dovođeni na vlast. Zlatko Vujović je otkrio da ima informacije da Brisel traži od parlamentarne većine da bude izabran vrhovni državni tužilac, a ne vršilac dužnosti te funkcije. A, da bi do toga došlo potreban je široki dogovor i podrška dijela opozicije. R. P.

Smijenjen državni sekretar Ivan Vukićević

Ivan Vukićević

PODGORICA - Nakon što je prošle sedmice smijenjen ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić, razriješen je i državni sekretar u tom resoru Ivan Vukićević, objavljeno je u Službenom listu. - Razrješava se Ivan Vukićević dužnosti državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava zbog

razrješenja ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava 42. Vlade Crne Gore - stoji u rješenju koje potpisuje premijer Zdravko Krivokapić. Vukićević je ranije obavljao poslove savjetnika u Osnovnom sudu u Podgorici. Leposavića su poslanici u Skupštini Crne Gore 17. juna razriješili sa funkcije ministra zbog negiranja genocida u Srebrenici. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 24. jun 2021.

Član Predsjedništva SDP-a podržao zahtjeve poljoprivrednika

Mugoša: Vlada da opredijeli milion eura za stočare PODGORICA - Vlada bi sa pozicije budžetske rezerve trebalo da opredijeli milion eura za crnogorske stočare i time da šansu da ta grana poljoprivrede preživi, saopštio je član Predsjedništva SDP Budimir Mugoša.

On je kazao da je u utorak, poslije višemjesečnih pregovora i razgovora crnogorskih stočara sa resornim ministarstvom o problemima sa kojima se ne mogu sami izboriti, Ministarstvo poljoprivrede izašlo sa svojim prijedlogom za rješavanje trenutne teške situacije. - Stočarima je ponuđeno da im se isplati po dva centa za svaki litar prerađenog i otkupljenog mlijeka za jun i jul. Naravno, stočari su jasno poručili sa protesta da je ovaj prijedlog za njih neprihvatljiv i da će nastaviti i radikalizovati proteste naveo je Mugoša. Prema njegovim riječima, većina u parlamentu je, očigledno, kao i ministar poljoprivrede bila stava da se u tom sektoru ne dešava ništa dramatično, da je sve u redu „i da mlijeko samo teče a stočari traže pride još i meda“. - Rješenje koje ja predlažem je da se stočari obrate Vladi, a da Vlada sa pozicije budžetskih rezervi gdje je predviđeno (prijedlogom budžeta za 2021. jer budžet još nije izašao u Službenom listu pa treba provjeriti) 75,07 miliona eura povuče jedan milion i time da šansu da ova grana poljoprivrede preživi - rekao je Mugoša. On je naveo da je ukupno za

Budimir Mugoša

Liberalna partija traži smjenu Stijovića Liberalna partija zatražila je od premijera Zdravka Krivokapića da već danas pokrene smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića. - Stijović je svojim bahatim i osionim ponašanjem prema hraniocima Crne Gore pokazao kakvog je mišljenja o vitalnoj ekonomskoj grani od koje zavisi i biološki opstanak jedne nacije, pa je samim tim preko reda sjeo na stolicu za hitno i ekspresno smjenjivanje - navodi se u saopštenju LP.

subvencije u poljoprivredi predviđeno 9,13 miliona eura što je, kako je kazao, 0,37 odsto budžeta ili skoro duplo manje nego za Radio- Televiziju Crne Gore. - U prethodnoj godini je za subvencije u mljekarstvu

isplaćeno 3,15 miliona eura, a ovogodišnjim agrobudžetom vjerovatno neće biti značajnijih odstupanja tako da i sa ovim izdvajanjem je to višestruko manje nego u Evropskoj uniji ili recimo u Srbiji rekao je Mugoša. S. P.

Stečajna uprava utvrdila konačnu listu potraživanja Najveće potraživanje imaju bivši zaposleni 17,3 miliona eura, dok je SMATSA-i priznato 6,3 miliona PODGORICA – Stečajni upravnik Montenegro erlajnza (MA) Saša Zejak priznao je 33,87 miliona eura potraživanja od prijavljenih 169,7 miliona. U priznata potraživanja naknadno je uvršten i dug prema Aerodromima od 7,1 milion eura, saznaje Pobjeda. - Nakon ponovnog pregledanja dokumentacije, potraživanje Aerodroma je u cjelosti priznato na osnovu knjigovodstvene evidencije, a ne po osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA – kazao je Zejak na ispitnom ročištu juče u Privrednom sudu, na kojem je utvrđena konačna lista potraživanja. Najveće priznato potraživanje imaju bivši zaposleni kojima se za plate i poreze ukupno duguje 17,3 miliona eura, a osporeno im je 5,7 miliona. Njihova potraživanja svrstana su u prvi isplatni red. Milionsko potraživanje ima još i Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), kojoj je za usluge kontrole leta i kamate priznat dug od 6,3 miliona eura. Zejak je osporio 13,46 miliona eura potraživanja Uprave prihoda i carina za poreze i doprinose na zarade zaposlenih, zbog kojih je uveden stečaj u MA 28. aprila, i priznao im svega 15.548 eura duga. Osporeno je i 93,3 miliona eura potraživanja zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, koliko je traženo za fi-

Aerodromi je naknadn priznato 7,1 m eura potraži

nansijsku podršku koju je država ranije davala nacionalnom avio-prevozniku. Priznato je 656.536 eura potraživanja Aerodromu Beograd za aerodromske usluge, te potraživanje američke

kompanije BeauTech Power Systems od 632.214 eura za zakup motora. Zejak je prihvatio 477.431 euro potraživanja Generali osiguranja za osiguranje flote, kao i potraživanje advokatske kancelarije ,,Jovo-

Ministarstvo ekonomskog razvoja započelo postupak izmjena Zakona o stečaju

Potrebni stručniji i obrazovaniji upravnici

PODGORICA – Iako je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) pokrenulo ispočetka postupak izmjena Zakona o stečaju, sudeći po stavovima koji su se čuli na okruglom stolu, zakonsko rješenje će u većem dijelu biti bazirano na onom koji je usvojila prošla Vlada, a koje je povučeno iz skupštinske procedure. Na jučerašnjem okruglom stolu u organizaciji Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, Renata Milutinović iz MER-a je saopštila da bi radna grupa koju čine predstavnici tog i ministarstava kapitalnih investicija, finansija i socijalnog staranja, pravde i Udruženje pravnika trebalo do jeseni da pripremi novi tekst izmjena zakona, čije je usvajanje predviđeno za treći kvartal ove godine. Predsjednik Udruženja prav-

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović je predložio da se prilikom izbora stečajnih upravnika uvede sistem sličan izboru sudija, čime bi se, kako smatra, postigla objektivnost nika Branislav Radulović je stava da bi se upravnicima morala propisati obaveza trajne edukacije i održavanje licence, čime bi trebalo da se bavi Komora stečajnih upravnika, a ne ministarstava. Nije bio saglasan sa stavom predlagača zakona o trajnoj licenci, koja bi se dobijala nakon dva postupka licenciranja. Ocijenio je da je bolje da imamo tridesetak spo-

Sa jučerašnjeg okruglog stola

sobnih i obrazovanih upravnika, u odnosu na postojećih 131.

Izbor

Radulović je predložio da se prilikom izbora stečajnih upravnika uvede sistem sličan izboru sudija, čime bi se postigla objektivnost. Ipak, mora se voditi računa da svaki upravnik ne može iznijeti svaki slučaj, zbog čega predlažemo da

Prava radnika regulisati Zakonom o radu Iako su sindikati uputili sugestije koje se odnose na položaj zaposlenih tokom stečaja, i Radulović i Milutinović su stava da to pitanje ne može biti regulisano ovim, već Zakonom o radu, o čemu bi trebalo da se

razgovara sa socijalnim partnerima. Milutinović je navela da je sindikat reagovao zbog dugog trajanja stečajeva i uslova u kojima radnici nemaju sva prava garantovana Zakonom o radu.

sudija može podnijeti zahtjev predsjedniku suda da se za dati slučaj imenuje upravnik sa posebnim kvalifikacijama. Upravnik koji bi na taj način bio „preskočen“, dobio bi naredni. Predstavnik Komore Jovan Lopušina se ne protivi da sudija bira drugog upravnika u kompleksnim slučajevima, ali smatra da bi morao dati obrazloženje zbog čega se nije odlučio za onog čiji je bio red. Radulović je stava da bi sudija trebalo da obrazloži izbor drugog upravnika, jer će se time postići da upravnici, osim osnovnog znanja, teže podizanju svojih kvalifikacija. Milutinović je ukazala da je realno da se znanje upravnika preispita,

imajući u vidu da je prošlo dosta vremena otkada su dobili to zvanje. Smatra da bi predmeti trebalo da se dodjeljuju po redoslijedu na osnovu liste upravnika koja će biti formirana nakon dobijanja licence. Lopušina je ukazao da u Komori razmišljaju i o tome da bi trebalo ograničiti broj predmeta koje jedan upravnik može voditi istovremeno. Predlažu da se biraju na osnovu algoritma, koji bi uzimao u obzir reference, ali i broj aktuelnih predmeta. Saglasan je da je neophodna kontinuirana edukacija te da trajna licenca ne znači ništa bez toga. Predlaže da mladi upravnici prođu kroz proceduru saradnika, jer je teško očekivati da odmah mogu ući u kompleksne postupke. Lopušina je problematizovao pitanje plana reorganizacije, navodeći da trenutnim zakonom nije regulisano šta se dešava u slučaju kršenja plana, već je stečaj jedina mogućnost. -Starim zakonom o insolventnosti bili su predviđen dodatni rokovi, nakon kojih se uvodi bankrot. Javlja se mnogo dilema i u priznavanju potraživanja, nedoumice koje će možda završiti parničnim postupcima – objašnjava Lopušina.

On je predložio da se o otvaranju stečaja obavještavaju svi prepoznati povjerioci, ocjenjujući to moralnom obavezom, s obzirom na to da poslije isteka roka upravnici ne mogu prihvatiti njihova potraživanja. Imajući u vidu da upravnici za eventualnu štetu odgovaraju svojom ličnom imovinom, Lopušina je predložio i propisivanje obavezne polise osiguranja od odgovornosti u takvim slučajevima.

rokovI

Radulović je kritikovao odredbu kojom je upravnicima dat rok od 18 mjeseci za licenciranje, imajući u vidu sva pitanja koja će morati biti regulisana podzakonskim aktima. - Mora se sagledati procedura, a postavlja se pitanje koliko vremena će imati aktuelni stečajni upravnici za polaganje ispita. Mora se donijeti uputstvo o načinu i programu polaganja, formirati komisija koja će ispitivati, sazvati i dati rok za polaganje. U roku od ovih 18 mjeseci sve to treba da bude urađeno, upućeno Vladi, objavljeno... vodite računa o rokovima - poručio je Radulović predstavnicima Ministarstva pravde. M. Lk.

Ekonomija

Četvrtak, 24. jun 2021.

Radnici Plantaža organizovali u Podgorici štrajk upozorenja

a Montenegro erlajnza

ima no milion ivanja

Upravna zgrada Montenegro erlajnza

vić, Mugoša i Vuković“ od 92.189 eura. Odbijena su potraživanja bivših zaposlenih u beogradskoj filijali MA koji su za neisplaćene zarade tražili 167.000 eura, potraživanje CKB banke za

Odbijeno potraživanje za zakup motora GECAS-a Zejak nije priznao 293.469 eura potraživanja američkoj kompaniji NAS Investments zbog neplaćanja zakupa motora. Riječ je o motoru koji je instaliran u ,,embraeru 195“, registarskih oznaka 40-AOB, jednom od dva aviona koje je To Montenegro kupio u februaru ove godine. Motor je u maju 2018. od GECAS-a, koji je osnivač kompanije NAS Investments, iznajmio MA za 2.300 dolara dnevno. Motor je i dalje u avionu To Montenegra, koji zbog toga nije operativan. Osporen je i izlučni zahtjev NAS Investmentsa za vraćanje motora u njihovo vlasništvo.

neplaćene provizije u iznosu od 223.244 eura, te potraživanje Nacionalne turističke organizacije od 843.275 eura. Osporen je izlučni zahtjev Aerodroma za naplatu 5,75 miliona eura koja potražuju po osnovu Zakona o ulaganju i konsolidaciju MA, kao i statusi razlučnih povjerilaca Upravi prihoda i carina, Centralnoklirinškom depozitarnom društvu i Tamari Đurišić iz Podgorice. Zejak je na jučerašnjem ročištu kazao da je pregledao dokumentaciju MA sa svim povjeriocima koji su to tražili. Povjerioci kojima su potraživanja osporena imaju pravo da ih traže u posebnom parničnom postupku. B.D.

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma

Isplatiće dividendu od 945,48 hiljada PODGORICA - Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma donijela je odluku da se dio prošlogodišnje neto dobiti, u iznosu od 945,48 hiljada eura, isplati akcionarima na ime dividende. Bruto iznos dividende po akciji je dva centa. - Preostali dio dobiti u iznosu od 211,79 hiljada eura raspodijeliće se u zadržanu dobit - navodi se u saopštenju. Dioničari su na redovnoj skupštini usvojili finansijski i izvještaj o poslovanju za prošlu godinu. Skupština akcionara je za nezavisnog revizora društva za ovu godinu izabrala revizorsko preduzeće Ernst & Young. Izvršna direktorica kompanije Dina Cibulskaja kazala je da su prošlu godinu iskoristili da dodatno poboljšaju i unaprijede procese u preduzeću, kako bi još brže i još bolje odgovarali na zahtjeve i potrebe korisnika. R. E.

Radnici traže smjenu izvršnog direktora, sekretara društva i kompletnog menadžmenta Plantaža koji su bili dio prethodne i sadašnje uprave, kao i redovnu i neselektivnu isplatu zarada u bruto iznosu i uplatu bankarskih kreditnih i drugih obustava koje se vrše odbijanjem od zarada zaposlenih PODGORICA - Radnici Plantaža juče su organizovali štrajk upozorenja i ostavili rok za ispunjenje njihovih zahtjeva do 1. jula i najavili da će, ukoliko do toga ne dođe, o budućim koracima odlučiti skupština sindikata.

Sa protesta

Traže smjenu direktora i redovne plate

Okupljeno je oko 200 radnika koji smatraju da se samo promjenom Odbora direktora kompanije ništa nije promijenilo. Predsjednica Sindikalne organizacije Plantaža Anka Knežević kazala je ispred upravne

Vuković: Štrajk nezakonit, radnici će odgovarati Izvršni direktor Plantaža Miroslav Vuković reagovao je na jučerašnja dešavanja ispred upravne zgradE procjenjujući da je u štrajku učestvovalo svega oko 160 zaposlenih od ukupno 260 potpisnika odluke o stupanju u štrajk. - To nije ni polovina od broja 585, koliko je u kompaniji ukupno stalno zaposlenih lica - kazao je Vuković. On ukazuje na odredbe Zakona o štrajku tvrdeći da je juče organizovani štrajk nezakonit. - Štrajkački odbor i poslodavac dužni su da, od dana najave štrajka i za vrijeme štrajka, pokušaju da sporazumno riješe nastali spor ili da pokrenu postupak za mirno rješavanje spora, u skladu sa posebnim zakonom - kazao je Vuković naglašavajući da sindikat odbija bilo kakvu saradnju sa izvršnim direktorom. - Polazeći od nespornih stavova da je planirani štrajk u startu nezakonit, ukazujem na okolnost da će angažovanje zaposlenih tokom najavljenog štrajka predstavljati povredu radne obaveze, koja podliježe disciplinskoj odgovornosti - poručio je Vuković. Po njegovoj procjeni, zahtjevi koje je ispostavila ,,idejno i misaono ulijenjena i po pitanju reprezentativnosti - problematična sindikalna vrhuška izlaze izvan domena pravno dozvoljenog“. - Time se delegitimizuje nastavak razgovora po pitanju tema o kojima pravno ne može biti pregovora poručio je Vuković. Miroslav Vuković

zgrade preduzeća, gdje je organizovan štrajk upozorenja, da zaposleni traže ispunjenje zahtjeva do 1. jula. - Tražimo da nam se zahtjevi ispune do 1. jula. Ako se to ne uradi, Skupština sindikata će odlučiti o daljim koracima saopštila je Knežević.

TRAŽE SMJENE

Ona je navela razloge za nezadovoljstvo radnika. - Osnovni razlog zbog čega smo mi stupili u štrajk upozorenja je ogromno nezadovoljstvo radnika i loše, nedomaćinsko upravljanje kompanijom

Neće narušiti proces proizvodnje Knežević je naglasila da neće narušiti proces proizvodnje i da moraju da obezbijede minimum rada. - Mislim da je ovdje dovoljan broj da iskažemo nezadovoljstvo prema rukovodećem kadru. Nijedan radnik nije doprinio ovako teškoj situaciji u Plantažama. Smatramo da se očuvanje kompanije i brenda može sačuvati samo ukoliko se izvrši smjena rukovodećeg kadra, imenovanje osobe na čelu kompanije koja će napraviti tim sposobnih i stručnih ljudi - kazala je Knežević.

MANS traži da informacije o privremenom finansiranju budu javne

Novi IPARD javni poziv

Očekuju od Spajića podatke o trošenju državnog novca

Podrška ruralnom turizmu 6,08 miliona

PODGORICA - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je ministra finansija Milojka Spajića da bez odlaganja omogući pristup podacima o isplatama iz trezora i obezbijedi poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ministarstvo, tvrde u MANSu, nije odgovorilo ni na jedan njihov zahtjev za slobodan

pristup informacijama koji se odnosio na trošenje novca građana za vrijeme mandata ove vlade. – MANS se zbog toga žalio nadležnoj Agenciji za slobodan pristup informacijama, koja je u svim slučajevima odlučila u našu korist. Ministarstvo je i te odluke ignorisalo, nastavljajući da krši zakon – naveli su u MANS-u.

Oni su podsjetili da Crna Gora do prošle sedmice nije imala usvojen budžet, te da su isplate iz trezora realizovane na osnovu odluka o privremenom finansiranju. Spajić je na Tviteru poručio je MANS-u da će do ponedjeljka, u 15 časova, dobiti pozitivan odgovor na sve zakonski moguće zahtjeve. - Za ostale-dobijate listu institucija koje su dokumente odredile ,,internim” i koje moraju tu klasifikaciju da promijene da bismo mi mogli dalje da djelamo napisao je Spajić. B. D.

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede juče je objavilo prvi IPARD javni poziv za dodjelu bespovratne podrške ruralnom turizmu, kroz koji će poljoprivrednim proizvođačima i mikro i malim preduzećima na raspolaganju biti novih 6,08 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva. Iz Ministarstva je saopšteno da

poziv ima za cilj podsticanje zapošljavanja, otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta kroz razvoj poslovnih aktivnosti, valorizaciju prirodnih i poljoprivrednih dobara i promociju zdrave i organske hrane. - Predmet investicije je izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smje-

od strane rukovodećeg kadra koji je ostao nepromijenjen do današnjeg dana. To znači da je kod nas promijenjen sastav samo Odbora direktora koji je uvijek pokazao razumijevanje - kazala je Knežević. Radnici traže smjenu izvršnog direktora, sekretara društva i kompletnog menadžmenta koji su bili dio prethodne i sadašnje uprave. Kao drugi zahtjev, Knežević je navela redovnu i neselektivnu isplatu zarada u bruto iznosu i uplata bankarskih kreditnih i drugih obustava koje se vrše odbijanjem od zarada zaposlenih. - Ovo zato što selektivnom isplatom zarada rukovodstvo svjesno vrši raslojavanje među zaposlenima i tako narušava međuljudske odnose - kazala je ona. Treći zahtjev je sačinjavanje pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta uz učešće predstavnika sindikalne organizacije. - Tražimo aktivno učešće kako bismo zaštitili prava radnika istakla je Knežević. Četvrti zahtjev je povlačenje inicijative koja je pokrenuta kod Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti kolektivnog ugovora i tužbe koja je podnesena Privrednom sudu, a koju je podnio izvršni direktor na štetu zaposlenih.

BEZ POLITIČKE POZADINE

Knežević je napomenula da jučerašnji štrajk nema nikakvu političku pozadinu. Nadaju se, kako je istakla, da će štrajk uroditi plodom i pozvala je radnike da se oslobode straha. Sindikat Plantaža dobio je i podršku generalnog sekretara Saveza sindikata Crne Gore Duška Zarubice i predsjednika Granskog sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Veljka Baošića, koji su došli da daju podršku radnicima. N. K.

štaja, objekata za pripremanje hrane, pića i napitaka, uređenje turističke infrastrukture, izgradnja i/ili rekonstrukcija postrojenja i/ili nabavka opreme za obnovljive izvore energije i nabavka opreme i uređaja za tretman otpada i otpadnih voda - navodi se u saopštenju. Biće podržane investicije od 10.000 do 150.000 eura, uz bespovratnu podršku do 65 odsto, a rok za podnošenje zahtjeva je 31. avgust. Planirana je organizacija radionica i pojedinačnih sastanaka sa potencijalnim korisnicima. R. E.

Društvo

Četvrtak, 24. jun 2021.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović prijetio pojedinim članovima Tužilačkog savjeta, odmah dobio odgovor

Neprimjeren pokušaj političkog uticaja

PODGORICA – Tužilački savjet (TS) optužio je sinoć potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića za neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije, zastrašivanje, interpretacije i kvalifikacije kojima se narušavaju temeljni ustavni principi u pogledu statusa i rada TS i Državnog tužilaštva.

Upornim davanjem javnih „naloga“ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se Državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu

jeg je i skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obustavio ranije započeti postupak za izbor vrhovnog državnog tužioca. S obzirom da ovaj sastav Tužilačkog savjeta, kako navode iz tog tijela, do izbora novog radi i funkcioniše u punom mandatu, te imajući u vidu zahtjev rukovodilaca državnih tužilaštava za popunu upražnjenih tužilačkih mjesta i ranije navedenu činjenicu da je prestankom funkcija većem broju državnih tužilaca, značajno ugrožen proces rada, oglasio slobodna tužilačka mjesta i uputio javni poziv i za izbor vrhovnog državnog tužioca. Državno tužilaštvo nalazi se u v.d. stanju još od oktobra 2019. godine.

PRIJETNJE

Ova reakcija došla je nakon što je Abazović ranije tokom dana, reagujući na informaciju da je TS donio odluku o raspisivanju javnog poziva za izbor vrhovnog državnog tužioca i oglašavanju slobodnih tužilačkih mjesta, kazao da Tužilački savjet „hoće silom na sramotu da izabere ljude koji će vjerovatno biti smijenjeni odmah nakon toga“, te da „pojedini ljudi iz Tužilačkog savjeta nijesu daleko od toga da budu procesuirani“. – Ovo neka im služi na čast, neka rade kako god misle da treba u periodu dok su tu. Moraćemo ih nekako pozvati na odgovornost. Ljudi koji treba da budu zaštitnici pravde su nepravedni – kazao je Abazović. On je ocijenio da je aktuelni sastav TS-a u „tehničkom mandatu“ te da je jedan broj tužilaca pod snažnim političkim uticajem i da su možda „dio i korupcionaških afera“. - Ne mislim da je to veliki broj ljudi. Ali, neki ljudi koji pokušavaju da provlače poteze upravo imaju za cilj da derogiraju i Zakon i Tužilački savjet. To su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina. I sada neće da sačekaju 60 dana izbor novog TS, nego hoće silom na sramotu da izaberu ljude koji će vjerovatno biti smijenjeni odmah nakon toga. I to sve žele da rade u tehničkom mandatu do izbora novog TS - rekao je Abazović

Dritan Abazović

tokom konferencije ,,Jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu: Stari instrumenti za nova pravila“.

REAKCIJA

Iz TS-a su ocijenili da izjava Abazovića obiluje pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva uopšte. - Upornim davanjem javnih „naloga“ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se Državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu – navode u reagovanju. Iz TS-a ukazuju da je izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu propisano da aktuelnom Tužilačkom savjetu

POLITIČKI UTICAJ

prestaje mandat proglašenjem novog. To, kako navode, znači da aktuelni sastav TS-a, sve do proglašenja novog sastava, radi i funkcioniše u svom punom mandatu i ima pravo, ali i dužnost da postupa shodno Ustavu i zakonima države Crne Gore. - Napominjemo da Tužilački savjet nije, niti bi ubuduće trebalo da bude, tijelo političkog, odnosno partijskog karaktera, čiji izbor i funkcionisanje zavisi od nečijih želja ili političkih procjena, već krovno tijelo državno-tužilačke organizacije koje je nadležno da, dok god je u mandatu, ,,obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva“ i vrši ostale poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa odredbama Ustava Crne Gore – navodi se u reagovanju. Samim tim, kako objašnjavaju, Tužilački savjet nije, niti može biti u bilo kakvoj vrsti ,,tehničkog mandata“, kako

tvrdi Abazović, te da takva konstrukcija nije ni uobičajena, niti može zadovoljiti principe elementarne logike, posebno imajući u vidu odredbama člana 136 Ustava Crne Gore proklamovane nadležnosti ovog tijela. Iz TS-a napominju da je samo u periodu od marta do juna ove godine većem broju državnih tužilaca prestala funkcija, što predstavlja veliki problem i kočnicu u radu tog državnog organa, naročito u borbi protiv organizovanog i drugih oblika teškog kriminaliteta.

ZAKON

Tužilački savjet u reagovanju tvrdi da su u skladu sa izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu obustavili sve izbore koji su započeti, a nijesu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 12. juna ove godine, na osnovu ko-

Rukovodeći se logikom potpredsjednika Abazovića, Tužilački savjet bi, kako navode u tom tijelu, trebao da osluškuje dnevno-politička dešavanja, pa da u zavisnosti od toga da li je, ili nije, postignut kakav politički dogovor, pa i u pogledu izbora VDT-a, (ne)oglašava slobodno mjesto vrhovnog državnog tužioca i raspisuje javni poziv za prijavljivanje kandidata. - Potpredsjednik Abazović tvrdi da ,,više ne stoji argument o političkom uticaju na Tužilački savjet“, a onda u sljedećoj rečenici ističe kako aktuelni TS ,,hoće silom na sramotu da izabere ljude koji će vjerovatno biti smijenjeni odmah nakon toga“. Na ovakav način, potpredsjednik Vlade vrši svojevrsnu najavu kadriranja i budućih odluka TS-a, pa se onda pitamo šta ovakva izjava predstavlja, osim do sada nezapamćeni pokušaj političkog uticaja na rad aktuelnog

Bojazan od nastupanja štetnih posljedica U Tužilačkom savjetu ukazuju da na njihov rad ne mogu uticati dnevno-politička dešavanja, niti bilo čije lične ideje i zaključci, već će se ovo tijelo, dok god je u mandatu, rukovoditi isključivo Ustavom, zakonom i interesima efikasnog rada državno-tužilačke organizacije, sve u interesu ostvarivanja vladavine prava u Crnoj Gori. - Upravo su iz tog razloga Tužilački savjet i Državno tužilaštvo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli prijedlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Crne Gore spornih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu, sa zahtjevom da se obustavi izvršenje istih do donošenja konačne odluke suda, a zbog bojazni od nastupanja štetnih posljedica – navode u TS-u. Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima odredbi Zakona o Državnom tužilaštvu podnešen je prethodnog četvrtka. Prijedlog za ocjenu ustavnosti odnosi se na odredbe Zakona o sastavu i mandatu Tužilačkog savjeta, određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i uslove za prestanak funkcije državnom tužiocu.

i budućeg Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva – navodi se u reagovanju. Za Abazovićevu izjavu da ,,pojedini ljudi iz Tužilačkog savjeta nijesu daleko od toga da budu procesuirani“, u TS-u kažu da predstavlja još jedan oblik pokušaja apsolutno neprimjerenog uticaja i zastrašivanja. - Pozivamo potpredsjednika Vlade da ispuni svoju Ustavom i zakonom predviđenu obavezu i nadležnim organima i javnosti iznese saznanja koja ima u pogledu navodnog djelovanja članova Tužilačkog savjeta, koje bi moglo predstavljati osnov za bilo koji vid procesuiranja – zaključuje se u reagovanju. D. MIHAILOVIĆ

Na Opštoj sjednici Vrhovnog suda nije izabran kandidat za predsjednika tog suda

Dujoviću 11 glasova, Vuković nijedan

PODGORICA - Nakon obavljenog razgovora sa kandidatima koji su se prijavili za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, Opšta sjednica tog tijela nije utvrdila prijedlog za tu funkciju. U ponovljenom glasanju za predsjednika Vrhovnog suda kandidat Mušika Dujović dobio je 11 glasova, kandidatkinja Milenka Žižić jedan glas i kandidat Zoran Radović jedan glas. Na konkurs za predsjednika Vrhovnog suda prijavila su se četiri kandidata: predsjednik Apelacionog suda Mušika Dujović, sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković i sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.

- Opšta sjednica je stoga konstatovala, saglasno članu 38, stav 6 Zakona o sudovima, da prijedlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen, o čemu će obavijestiti Sudski savjet – piše u saopštenju koje je izdato nakon Opšte sjednice. Na Opštoj sjednici Vrhovnog suda bilo je prisutno 14 sudija, od kojih je glasalo 13, jer je jedan izuzet zbog toga što je član i Sudskog savjeta. Opštu sjednicu Vrhovnog suda čine sve sudije tog tijela, njih 18 i predsjednik. Međutim, s obzirom na to da je pet sudija u penziji, kandidat za predsjednika Vrhovnog suda bi mogao da bude izabran isključivo jednoglasno, jer se bira dvotrećinskom većinom. Sudski savjet treba da raspiše

Mušika Dujović

konkurs za sudije Vrhovnog suda, kako bi se popunila mjesta upražnjena odlaskom sudija u penziju. Sudije Vrhovnog suda su raz-

govarale sa četiri kandidata i trebalo je da izaberu jednog, tajnim glasanjem i dvotrećinskom većinom. Kandidat se onda predlaže Sudskom savjetu, a

to tijelo potom prihvata ili odbacuje taj prijedlog. S obzirom na to da juče nije predložen nijedan kandidat, za izbor predsjednika Vrhovnog suda će biti ponovo raspisan konkurs. Prethodni kandidat koga je Vrhovni sud odabrao, sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, bivši ministar pravde, nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u Sudskom savjetu, pa je postupak izbora ponovljen. Prema predloženim programima rada, svi kandidati su smatrali da treba povećati transparentnost rada sudova i povjerenje građana u njihov rad, da treba obezbijediti adekvatne sudske zgrade i uvesti sudsku policiju, kao i da je po-

trebno unaprijediti sistem ocjenjivanja sudija. Prema njihovim programima, detektovano je i to da Vrhovni sud treba da unaprijedi saradnju sa Ustavnim sudom i sudovima niže instance, kao i da je važno dalje unaprijediti informatički sistem u sudstvu, informisati građane o alternativnim načinima za rješavanje sporova i sistemu besplatne pravne pomoći. Sutkinja Vrhovnog suda Stanka Vučinić imenovana je za vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda u januaru ove godine. Ovu funkciju, kako je precizirano u odluci o imenovanju, Vučinić će obavljati do izbora novog predsjednika. Sudski savjet je 31. decembra 2020. konstatovao prestanak funkcije predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je tu funkciju obavljala u tri mandata - od 2007. godine. J. M.

Društvo

Četvrtak, 24. jun 2021.

Dr Slavica Popović kaže da nije zabilježena nijedna alergijska reakcija na vakcinu, a simptomi prođu za dva dana PODGORICA – Građani koji dolaze na vakcinaciju protiv korona virusa najveće nedoumice imaju oko toga koju vakcinu da izaberu, ali ih interesuju i neželjene reakcije koje se javljaju nakon primanja vakcine, rekla je za Pobjedu specijalizant epidemiologije dr Slavica Popović. Popović koja radi u Vojno medicinskom centru ističe da se simptomi koji se jave nakon primanja vakcine povuku sami od sebe. Govoreći o neželjenim reakcijama koje se mogu registrovati nakon primanja vakcine, kaže da su to najčešće crvenilo, otok i bol ruke gdje je vakcina data, glavobolja, jeza, bolovi u mišićima i zglobovima i umor. - Ovi simptomi se obično povlače sami od sebe najčešće u roku od dva do tri dana- ističe ona. Popović navodi da ih pacijenti često pitaju da li da se vakcinišu ako su preležali kovid-19. -Za osobe koje su preležale kovid-19 i nijesu se potpuno oporavile, preporučena je vakcinacija kako bi imuni odgovor bio stabilan - ističe ona. Često se ljekarima postavljaju i pitanja da li se moraju vakcinisati pacijenti koji imaju dijabetes ili se liječe od kancera. -Moguća je vakcinacija, ali kada je njihova bolest u mirovanju i kada su na terapiji ljekovima. Takvim pacijentima obično ordinirajući ljekari predlože koju vakcinu da prime i period kada je najbolje da je prime- pojašnjava Popović. Ističe da građani koji prime vakcinu nikako ne smiju prestati sa nošenjem maske, jer i onaj koji se vakcinisao može da dobije kovid-19 dok ne razvije antitijela, pa se savjetuje nošenje maske nekoliko sedmica nakon vakcinacije. Popović kaže da je najveći broj onih koji prijave alergije na ljekove, alergično na penicilin. - Ističem da nema razloga za brigu, jer do sada nijesmo zabilježili nijednu neželjenu

Nema razloga za brigu, vakcinišite se nakon razgovora sa ljekarom Od izuzetnog je značaja da se vakcina ne prima u toku akutno ispoljene alergije. Kada alergija prođe, vakcinacija je bezbjedna, savjetuje dr Slavica Popović

 Slavica Popović

Privremeno zatvoreni punktovi Zdravi pacijenti sami biraju vakcinu

alergijsku reakciju nakon primanja vakcine. Takođe, od izuzetnog je značaja da se vakcina ne prima u toku akutno ispoljene alergije. Kada alergija prođe vakcinacija je bezbjedna - pojašnjava Popović. Kaže da je izbor vakcine na pacijentu, te da oni koji su zdravi mogu da izaberu vakcinu po

svom nahođenju. -Ali oni koji su alergični na neke od sastojaka ili imaju druge bolesti trebalo bi da se konsultuju sa svojim ljekarem o tome koja je vakcina najpodesnija za njih- navodi Popović. Građani, koji se prijave za vakcinaciju, prvo moraju obaviti razgovor sa ljekarom, a naša

sagovornica navodi da se kroz anamnezu svakog od njih donosi zaključak da li mogu da prime vakcinu ili ne. - To se prevashodno odnosi na trenutno stanje pacijenta, njegove akutne i hronične bolesti, alergije na ljekove i hranu. Vakcinu ne bi trebalo da prime pacijenti sa povećanom

U Crnoj Gori ne postoji protokol kojim je uređeno na koji način treba da se odvija postupak u slučaju privođenja roditelja koji ne poštuje sudske odluke

Vakcinalni punk u Vojno medicinskom centru privremeno je zatvoren. Odluku o zatvaranju vakcinalnih punktova u 23 crnogorske opštine od 12. juna donio je Tim za uspostavljanje infra-

tjelesnom temperaturom, akutnim respiratornim oboljenjima, kao i kada su njihove hronične bolesti razbuktale.

Vakcinu ne bi trebalo da prime pacijenti sa povećanom tjelesnom temperaturom, akutnim respiratornim oboljenjima, kazala je specijalizant epidemiologije dr Slavica Popović

strukture i praćenje masovne vakcinacije, kako bi zdravstveni radnici mogli da iskoriste dio svojih godišnjih odmora od prošle godine. - Podsjetiću da se VMC angažovao na zahtjev Doma zdravlja Podgorica. Čast nam je i zadovoljstvo što u ovako teškoj situaciji, kao ustanova, izlazimo u susret građanima- navela je Popović.

Faza remisije hroničnih bolesti nije kontraindikacija za primanje vakcina – savjetuje dr Popović. K. J.

Demokrate predložile izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima

Porodična drama kulminirala Njegošev dan praznik kulture zbog improvizacije nadležnih PODGORICA – U Crnoj Gori ne postoji protokol o postupanju nadležnih u slučaju privođenja roditelja koji ne poštuje sudske odluke, odnosno da, na primjer, ne dozvoljava drugom roditelju da gleda djecu. Protokol takve vrste, o saradnji, postoji, recimo, u slučaju porodičnog nasilja, a nemili događaj od prošle sedmice kada je uhapšen samohrani otac pred maloljetnom djecom koja su se opirala, vikala i plakala, opominje nadležne na propust, ispričala je u razgovoru za naše novine socijalna radnica koja se godinama bavi ovom oblašću. Ona, međutim, zbog osjetljivog momenta i činjenice da su pokrenuti postupci koji će utvrditi odgovornost u slučaju hapšenja oca maloljetne djece, nije željela da istupi zvanično, a takvog stava su bile i neke njene kolege. -Ministri treba da potpišu takav protokol da se znaju obaveze i ovlašćenja svih nadležnih. Znalo bi se ko sve treba da izađe na teren u ovakvim situacijama, šta treba prethodno da se organizuje, da se temeljno sagleda predmet. U ovom slučaju, kojem smo svjedočili prošle sedmice, očito je da je sve improvizovano – rekli su oni. Naša sagovornica objašnjava da se rela-

tivno u kratkom roku počelo sa kažnjavanjem roditelja koji ne dozvoljavaju drugom da gleda djecu na način što im se novčana kazna preinači u zatvorsku, te da je navodno zato izostao protokol o tome. Prošle sedmice snimak na kome se vidjelo privođenje oca i istovremeno odvođenje djece sa majkom, kod koje bi trebalo da djeca budu dok otac ne odsluži mjesečnu kaznu zatvora, uznemirio je javnost. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja poručili su da će svi akteri ovog događaja odgovarati, jer nije obezbijeđeno da se na bezbolan način sprovedu odluke. Inspekcija je utvrdila da je bilo propusta i u postupanju direktorice podgoričkog Centra za socijalni rad Marije Popović, jer nije spriječila da se nestručnim i nesavjesnim radom prouzrokuje šteta korisnicima i javnoj ustanovi, suprotno javnom interesu. Ta ustanova pokrenula je disciplinske postupke protiv troje službenika u sklopu kojih će se utvrditi da li i kakva vrsta odgovornosti im se može staviti na teret, o čemu će se izjasniti tamošnji Upravni odbor. Naša sagovornica ističe da je na terenu, mimo socijalnih službenika, svakako trebalo da bude i sudski izvršitelj, koji je, kaže ona, jedini mogao da prekine izvršenje sudske odluke kada se ispostavilo

da nema uslova da se obavi na valjan način. - Sudski izvršitelj je mogao da kaže: gotovo je, ovo se ne može uraditi, nijesu zadovoljeni uslovi zato što je prevelik broj ljudi na licu mjesta i narušava se privatnost djece. Toga, međutim, nije bilo – kaže ona. Uz to, idealno bi bilo, prema njenim riječima, da su akteri ovog događaja održali sastanak prije ovog događaja kako bi svi detaljnije spoznali slučaj i sačinili potom strategiju koju će da primijene u slučaju da ne bude išlo sve po planu, a imajući u vidu da postoji konflikt između roditelja. Idealno bi bilo, takođe, dodaje ona, da je obezbijeđeno da majka čeka da joj služba doveze djecu na svojoj adresi, a ne da ih preuzima na licu mjesta, dok njenog bivšeg supruga odvode u zatvor. Kako je ranije saopšteno iz Osnovnog suda, u toku je postupak za preispitivanje starateljstva u ovom slučaju, koje je ranije dodijeljeno ocu. On je i ranije išao u zatvor, na 15 dana, zato što nije dozvoljavao majci da gleda djecu, na što je imala pravo prema sudskoj odluci – dva puta nedjeljno. Nakon toga je popustio i počeo je da poštuje odluku, ali, kako je vidio da su djeca ponovo počela lijepo da se druže sa majkom, blokirao je njihove susrete. N. Đ.

PODGORICA – Grupa poslanika Demokrata predložila je uvođenje praznika - 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture – koji ne bi bio neradni, već bi se obilježavao održavanjem kulturnih manifestacija koje će biti posvećene liku i djelu Petra II Petrovića Njegoša. To je predviđeno Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima koji su poslanici Demokrata Vladimir Martinović, Momo Koprivica i Boris Bogdanović predali juče u skupštinsku proceduru. Kao razloge za uvođenje 13. novembra kao praznika posvećenog Petru II Petroviću, poslanici Demokrata navode da u kalendarima svih savremenih država i naroda postoje određeni datumi posvećeni sjećanjima na najznačajnije događaje i ličnosti. Takvi datumi, kaže se u obrazloženju, nijesu puki čuvari prošlosti i prenosioci - sjećanja, već i datumi kojima se afirmišu određene vrijednosti u vezi sa državom, njenom kul-

turom, istorijom i tradicijom. - Zajedničko svojstvo svih zakonom propisanih praznika u Crnoj Gori jeste to što oni reprezentuju kulturno-istorijske tekovine koje svi narodi u Crnoj Gori i sve njene manjinske nacionalne zajednice smatraju svojima. Propisani praznici u Crnoj Gori, na taj način, postaju čuvari državnog jedinstva, međunacionalnog i međukonfesijskog sklada u Crnoj Gori – navodi se u obrazloženju. Više puta do sada je pokušavano da se Njegošev rođendan proglasi za državni praznik. Prvi put je to uradilo Ministarstvo kulture Crne Gore 2013. godine kada prijedlog nije prošao, potom je Vlada 2016. najavila novi državni praznik što je izazvalo oštre reakcije Bošnjačke stranke, nakon čega je prijedlog povučen. I Demokratski front je 2018. godine predlagao da se 13. novembar proglasi crnogorskim praznikom kulture, međutim nije bilo većine u Skupštini, a taj savez je sličan prijedlog podnosio i 2019. godine. D. M.

Društvo/Hronika

Četvrtak, 24. jun 2021.

Pojedine zdravstvene ustanove u Crnoj Gori nemaju ni protokol o radu, još uvijek daleko od profita i liječenja stranaca

Nijedna zdravstvena ustanova nije akreditovana Ne akredituje se cijela bolnica, već određena oblast. Recimo, napravi se ustanova kao u Igalu koja će biti specijalizovana za neurološke pacijente... Dakle, da to bude jedan centar u koji bi se dovodili ljudi iz inostranstva da se liječe i naplaćivati im za tu uslugu. Akreditacija nije neophodna crnogorskim građanima – kazala je Cerović PODGORICA – U Crnoj Gori za sada nije akreditovana nijedna zdravstvena ustanova, niti se ušlo u taj proces, a kako je za Pobjedu rekla predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović, problem je i što sve bolnice i domovi zdravlja nijesu uveli ni protokole za rad - što je osnovno.

POD VELOM TAJNE: Tužilaštvo naložilo forenzičarim provjere u slučaju smrti policijskog službenika iz Ulcin

Još istražuju ka nastradao Elez

Ona objašnjava da akreditacija nije obavezna ni za jednu zdravstvenu ustanovu, ali da bi bila značajna ukoliko želimo da imamo komercijalno isplativo zdravstvo.

PROFIT

- Akreditacija nije nešto što je neophodno građanima Crne Gore, ni u Srbiji nema akreditovanih ustanova. Međutim, ona je značajna u smislu da se naplaćuju usluge, da se zdravstvena ustanova snabdijeva novcem i da profitira zahvaljujući akreditaciji – kazala je dr Cerović. Prema njenim riječima, ne akredituje se cijela bolnica, već određena oblast. - Recimo, napravi se bolnica kao u Igalu koja će biti specijalizovana za neurološke pacijente, one sa moždanim udarom, te da to bude jedan centar gdje će se dovoditi ljudi iz inostranstva i okruženja da se liječe i naplaćivati im za tu uslugu – istakla je Cerović. Pojam akreditacije podrazumijeva postupak kojim se ocjenjuje i potvrđuje da li zdravstvena ustanova zadovoljava unaprijed definisane i objavljene standarde aktivnosti i kvaliteta u procesu pružanja zdravstvene zaštite.

MINISTARSTVO BEZ ODGOVORA

Sa druge strane, uvođenje standarda podrazumijeva mnogo stvari od opreme, prostora, procedure dokumentacije… Za ulazak u proces akredita-

PCR laboratorija

dr Žanka Cerović

cije zaduženo je Ministarstvo zdravlja. Međutim, iz tog vladinog resora Pobjedi nijesu odgovorili da li se krenulo u postupak uvođenja standarda i u kojim zdravstvenim ustanovama, te što sve podrazumijeva taj postupak, kao i kada će se ući u proces akreditacije. Naša sagovornica podsjeća da je bivši predsjednik Ljekaraske komore dr Aleksandar Mugoša htio da nadležnost za akreditaciju prebaci na Komoru, ali da je Skupština tog tijela to spriječila. Pokušaj u kotorskoj bolnici - Dr Mugoša je htio da provuče da članovi Ljekarske komore plate akreditaciju kotorske bolnice u iznosu od 30.000 eura. Čak je bio i angažovao firmu iz Bosne i Hercegovine. Srećom, uspjeli smo da ga spriječimo u tome jer to nije posao Ljekarske komore nego to plaća Ministarstvo zdravlja, odnosno država – kazala je dr Cerović. Ona naglašava i da je Ministarstvo zdravlja zaduženo i za protokole, ali i da je prethodni saziv u tom resoru Vlade napravio velike rupe, te da se novac trošio bahato.

- Prvo što se mora uraditi jeste da se izjednači zdravstveni sisitem na svim tačkama u Crnoj Gori, kao i mogućnost pružanja zdravstvenih usluga. Mora se prvo znati koliko je stanovnika na jednog specijalistu ili subspecijalistu, pa tek onda da se definišu standardi – kazala je ona.

KANDIDAT JE PCR LABORATORIJA

Cerović ističe i da je nedavno otvorenu laboratoriju u Kliničkom centru, kao i PCR laboratoriju koja će se uskoro otvoriti najlakše akreditovati jer se radi o savremenoj opremi. Međutim, ona je istakla da i za to treba vremena. Iz Instituta za javno zdravlje, Pobjedi su nedavno rekli da su u procesu akreditacije PCR testiranja i laboratorije u toj zdravstvenoj ustanovi, te da bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca. Međutim, ni iz Instituta juče nijesu odgovorili da li je taj proces završen. Kada se taj postupak završi, laboratorja Instituta biće uvrštena u red laboratorija čiji je kvalitet na evropskom Sl. R. nivou.

Prema informacijama Pobjede Elezović je tog kobnog dana otišao da se sastane sa, za sada nepoznatom osobom. Činjenica da se nenaoružan zaputio prema rijeci Bojani navodi na zaključak da taj susret iskusni policajac nije procijenio rizičnim. Deset dana kasnije, 8. juna njegovo tijelo pronađeno je u rijeci, sa ranom od metka u sljepočnici. No, porodici nije ostavio oproštajno pismo, a oni koji su ga poznavali tvrde da je bio stabilna ličnost PODGORICA – Četiri sedmice od nestanka policijskog službenika Rudolfa Elezovića iz Ulcinja i više od dvije sedmice od kako je njegovo tijelo pronađeno - još nije utvrđeno da li je ubijen, pa je Više tužilaštvo donijelo naredbu da se urade dodatna vještačenja. Kako je Pobjedi saopšteno, obdukcija je urađena i nalaz je dostavljen tužilaštvu, ali on nije otklonio sve sumnje i

nije sa sigurnošću rasvijetlio smrt visokog policijskog funkcionera, pa će ključni biti dodatni nalazi forenzičara, različitih struka. Njima je povjereno da utvrde sa kim se Elezović tog kobnog 27. maja sastao i gdje je sve bio, sa kim je komunicirao telefonom, koji su mu bili posljednji kontakti te da li mu je od nekoga bila ugrožena bezbjednost. Za sada slučaj ostaje pod velom tajni, jer se, od dana kada je napuštio porodični

dom, pojavljuje više kontradiktornih informacija.

ISTRAGA I SPEKULACIJE

Kako je Pobjeda pisala, Elezović je izašao iz kuće bez službenog pištolja i, prema svim dostupnim detaljima, otišao da se sastane sa nekom osobom. Činjenica da se nenaoružan zaputio prema rijeci Bojani navodi na zaključak da taj susret iskusni policajac nije procijenio kao rizičan. Deset dana kasnije, 8. juna

Viši sud donio odluku u redovnoj kontroli pritvorskih osnova PODGORICA – Budvaninu Mariju Lazoviću (42), optuženom za članstvo u 13-članoj kriminalnoj organizaciji odgovornoj za šverc 840 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu, u redovnoj kontroli Višeg suda produžen je pritvor do dalje odluke suda. Lazović je sredinom februara izručen Crnoj Gori iz Srbije, gdje je uhapšen 20. novembra prošle godine po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti radi vođenja krivičnog postupka pred podgoričkim Višim sudom za šverc droge. Lazoviću su lisice na ruke stavljene nakon višemjesečne ciljane potrage, a u akciji njegovog lociranja i hapšenja učestvovali su službenici Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju u Sektoru kriminalističke policije i Odsjeka za ciljane potrage MUP-a Republike Srbije. Na čelu ove grupe, kako se navodi u optužnici, su Nikica Todorović i Damjan Vukašinović, dok su kao pripadnici označeni Dragana

Lazović ostaje u Prostran, Zarina Karkelja, Jovan Ercegović, Darko Giljača Ranko Stojović, Milica Bukilić, Milovan Lolo Laković, Radoje Radulović i još dvije osobe koje su procesuirane u inostranstvu. Viši sud je 23. oktobra prošle godine potvrdio optužnicu protiv ove kriminalne grupe. Početak suđenja ovoj grupi je posljednji put, krajem maja, odgođen na neodređeno vrijeme zbog štrajka advokata. Prethodno je suđenje odgađano na zahtjev advokata optuženih koji su ukazali sudu da njihovi klijenti pregovaraju sa tužilaštvom o sporazumnom priznanju krivice. Viši sud je početkom februara prihvatio sporazume Dragane Prostran, Zarine Karkelje, Jovana Ercegovića i Darka Giljače kojim su priznali članstvo u kriminalnoj organizaciji odgovornoj za krijumčarenje narkotika. Karkelja i Prostran su u zamjenu za priznanje sa specijal-

nom tužiteljkom Mirom Samardžić dogovorili po pola godine kućnog zatvora i da plate po 1.000 eura na ime novčane kazne dok su Ercegović i Giljača pristali da odleže 12 mjeseci u zatvoru i da uplate po 3.000 eura na ime kazne. Odluku o prihvatanju sporazuma donijela je sutkinja Višeg suda Evica Durutović. Karkelja je uhapšena krajem avgusta prošle godine na graničnom prijelazu, kada je pokušala da napušti Crnu Goru. Prostran je puštena krajem jula prošle godine da se brani sa slobode. Ona je prethodno uhapšena u njemačkoj pokrajini Hesen po međunarodnoj potjernici koju je za njom raspisala kancelarija Interpola u Podgorici. Prema navodima optužnice, Todorović i Vukašinović su početkom marta 2018. godine, kako se osnovano sumnja, organizovali kriminalnu organizaciju, čiji je plan bio da djeluje na međunarodnom nivou radi

Hronika

Četvrtak, 24. jun 2021.

Samohrana majka tri i po godine živi u mraku u porodičnoj kući u centru Budve

ma dodatne nja

ako je zović

njegovo tijelo pronađeno je u rijeci, sa ranom od metka u sljepočnici. To je bio ključni osnov za plasiranje glasina da je izvršio samoubistvo. No, Rudolf Elezović, prema svim dostupnim informacijama, porodici nije ostavio nikakvo oproštajno pismo, niti nagovještaj da će sebi učiniti nešto. Oni koji su ga bolje poznavali tvrde da je bio stabilna ličnost, spreman da se uhvati u koštac sa problemima. Činjenica da je pronađen u rijeci, prema tumačenju eksperata koje je Pobjeda konsultovala, dodatno podriva priče da je sebi oduzeo život. Čudno je i da je revolver, koji nije obilježen ili registrovan, nađen tek nakon dva ili tri dana…

OPASNE PRIČE

Prema informacijama koje je Pobjeda već objavila, Elezović je bio osumnjičen za ilegalne radnje - od jednog od uhapšenih krijumčara droge



Dobro obaviješteni izvori navode da je sve što je radio dokumentovano u službenim zabilješkama i izvještajima. I to je bio jedan od motiva tužilaštva da se – do posljednjeg detalja – istraži za sada misteriozna smrt policijskog službenika

koji je tokom postupka dobio status svjedoka saradnika i pušten na slobodu. Do Elezovića je stigla informacija da se priprema njegovo saslušanje, nakon čega je, kako tvrde Pobjedini sagovornici, tražio da ide na poligraf i što prije otkloni svaku sumnju o njegovoj umiješanosti u kriminalne radnje. Elezović je rukovodio brojnim akcijama protiv kriminalaca koji su pokušavali preko granice da švercuju drogu. Dobro obaviješteni izvori navode da je sve što je radio dokumentovano u službenim zabilješkama i izvještajima. I to je bio jedan od motiva tužilaštva da se – do posljednjeg detalja – istraži za sada misteriozna smrt policijskog službenika. Još jedna od čudnih okolnosti u ovom slučaju je pokušaj uništavanja hangara svjedoka saradnika u Ulcinju, ubrzo nakon nestanka Elezovića, kada su zapaljena četiri glisera kojima je, kako tvrde istražitelji, prevozio drogu krijući se iza legalnog biznisa. Kriminalna grupa koja je uhapšena bila je pod mjerama tajnog nadzora. Tereti se za krijumčarenje više od 2,5 tone marihuane iz pravca Albanije, preko teritorije Crne Gore, ka zemljama regiona i dalje ka zemljama Evropske A.R. unije.

Tivćaninu izrečena kazna zbog nasilja u porodici

u pritvoru Mjesec krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Ercegović je čuvao i prenosio kriptovane telephone i rezervisao kupovinu rezervnog nautičkog uređaja za brod kojim će se pratiti tok realizacije kriminalnog plana. Zadatak Giljače je bio da sa Lazovićem, kao član posade, isproba korišćenje nautičkih uređaja za praćenje na brodu i pripremi ga za krijumčarenje kokaina. Zadatak Prostran i Karkelje bio je da se predstavljaju djevojkama Marka Stevića i Veljka Jovanovića i umanje sumnju ukoliko bi pomorska policija upala na jahtu kojom su prevozili 700 paketa kokaina. Droga je pronđena 1. septembra 2018. u luci u Hanoveru. Nakon hapšenja dijela ove grupe, 11. marta prošle godine u Podgorici, iz SDT-a je saopšteno da su članovi kilogram kokaina kupovali za sumu od 5.000 do 6.000 eura, a prodavali za 30.000 do 40.000 eura. B.R.

zatvora zbog verbalnog napada na suprugu

TIVAT - Tivćaninu V. M. (35) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna zbog verbalnog napada na vanbračnu suprugu. - Sudija suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić, danas je okrivljenom V. M. Iz Tivta (1986) u hitnom postupku izrekla kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog toga što je 22. juna, oko 23 sata, u porodičnoj kući u Tivtu, u prisustvu maloljetne djece, verbalno napao vanbračnu suprugu – saopšteno je juče iz Suda za prekšaje. Kako dodaju, okrivljeni je povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. C.H.

Bez struje od 2017, a računi joj uredno stizali BUDVA – Samohrana majka Jovanka Lompar Pribilović, od decembra 2017. godine ostala je bez struje u porodičnoj kući, jer je, kako tvrdi brojilo havarisao komšija i suvlasnik kuće u kojoj stanuje u centru Budve. Pribilović se obratila redakciji Pobjede, nakon što nije dobila pomoć od nadležnih službi kojima se obraćala. Ispričala je da je bila prinuđena da sa sinom napušti kuću i žive kao podstanari. Mrak u njenoj kući nastao je 12. decembra 2017. godine, ali ne zbog neplaćenih računa. Od tada u njenom domu nema struje i ako se nebrojeno puta obraćala svim nadležnim institucijama u opštini i državi. -Tog jutra, oko osam sati nestala je struja. Izašla sam do brojila da pronađem eventualno obaveštenje o isključenju iako sam znala da nisam bila za isključenje. Obaveštenja nije bilo – priča Jovanka. Kako joj je komšija ranije u tri navrata čupao žice od struje posumnjala je da je to ponovo učinio. Pošla je u policiju gdje je dežurni inspektor Konatar pozvao trafostanicu i zahtijevao da nadležni izađu i utvrde da li se radi o isključenju ili kvaru niko se nije pojavio iz preduzeća. Kako je prošlo pet dana od nestanka struje a od nadležnih se niko nije pojavljivao, Jovanka je bila prinuđena da privatno angažuje električara sa

Jovanka Lompar Pribilović

oglasa da pregleda brojilo. -Odmah smo konstatovali da nije bilo zaštitnih vrata od ormara sa dva brojila ( jedno od suvlasnika kuće a drugo porodice Jovanke Pribilović). Umjesto metalnih vrata na ormaru sa brojilom bila je zakovana debela ploča od meni nepoznatog materijala. Postojao je mali otvor kroz koji se samo malo vidjelo brojilo suvlasnika - ispričala je Jovanka. Ipak, električar je uz pomoć lampe koju je ubacio kroz otvor utvrdio da struja Jovanki Pribilović nije isključena I da je brojilo fizički oštećeno zbog čega je savjetovao da slučaj prijavi policiji. -Tada za mene počinju sizifove muke, uzaludno obraćanje svim nadležnim u opštini i državi – priča Jovanka. Za to vrijeme, računi za struju su

uredno stizali. -Zamislite, iako nijesam imala struju, stigao je račun na kraju mjeseca da platim 82 eura. I da sam imala struju tog mjeseca, nemoguće da bih imala toliko potrošnju jer živim sama u garsonjeri od 18 metara kvadratnih. Sin mi je bio na studijama u Beogradu – pojašnjava Jovanka. Ona tvrdi da su računi za struju i dalje redovno stizali iako ona nije imala potrošnju. -Dispečer je redovno dolazio da uzima stanje potrošene struje a zbog situacije u kojoj sam se našla bila sam prinuđena da odem u podstanare. Sin i ja nijesmo mogli bez struje da preživimo zimu u svom stanu i morali smo iz svog doma – priča Jovanka. Ona je nastavila da se obraća preduzeću Snadbijevanje u

Budvi a nakon što je uložila novu žalbe na račune za struju koju nije potrošila dobila je predlog da prizna i plati dug i da će njen problem biti riješen. -Nijesam podlegla njihovom pritisku da istrpim još jednu nepravdu. Međutim nije izdržao moj sin koga su primorali, meni iza leđa, da prizna i plati zastarjeli nagomilani tuđi dug. Razumijem i mog sina, koji je na sve pristao samo iz želje da se sa studija vraća svojoj kući, a ne u podstanarski stan - priča Jovanka. Prema dokumenmtaciji u koji je Pobjeda imala uvid sin Jovanke Pribilović je prihvatio da plati 2.285 eura duga. Jedan dio duga je platio odmah dok je ostatak rihvatio da plati u ratama I nakon uključenja na električnu mrežu. -Taman kad smo pomislili da je agoniji došao kraj stigao je sledeći račun na kome je I dalje stajao stari dug. Tada nam je rečeno u distribuciji neko nije stornirao dug koji je djelomično plaćen. Naravno, struja mi nije uključena - priča Jovanka. Ona sumnja da se na meti pritisaka i nevolja našla zbog imovine koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji u Budvi, pogodnoj za izgradnju zgrade. Ona je pozvala distribuciju i policiju da ne tolerišu kriminal na njenu štetu I njene pporodic jer kako navodi, svojm nečinjenjem samo ohrabruju I podstiču suvlasnika kuće i prvog komšiju na nezakonitne B.ROBOVIĆ radnje.

PODGORICA: Ronioci pronašli tijelo D. J.

Djevojka stradala dok se kupala u Cijevni PODGORICA - Ronioci Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele pronašli su juče ujutro tijelo D.J. koja je stradala na Cijevni. Tijelo djevojke, kako je saopštio Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra, pronađeno je na 300 metara od mjesta gdje je ušla u vodu. -Nakon poziva za angažovanjem u potrazi za djevojkom koja je, prema informacijama, stradala kupajući se na Cijevni u mjestu Dinoša, naši ronioci su danas nakon sat vremena pretrage uspjeli da pronađu njeno tijelo – kazao je Mijajlović za Pobjedu. Nestanak djevojke prijavljen je u utorak. A.R.

Mojkovčanina terete za nasilje u porodici

Policija podnijela krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti

Suprugu gađao staklenom flašom Osumnjičen za prijetnje na društvenoj mreži

MOJKOVAC - Mojkovačka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv S. M. iz tog grada, zbog sumnje da je svoju suprugu staklenom flašom pogodio u glavu, nakon čega je ona izgubila svijest.

Iz Osnovnog tužilaštva u Bijelom Polju su naveli da se sumnja da je S. M. počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. -On je prije dva dana, oko 12.30 časova, u mjestu Juškovića Potok bb, opština Mojkovac, ispred porodične kuće, suprugu N. M. gađao staklen-

om flašom i pogodio je u tjeme i vrat nakon čega je ona pala i izgubila svijest, usljed čega je zadobila tjelesne povrede – saopšteno je iz ODT Bijelo Polje. Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju je nakon saslušanja osumnjičenog, Osnovnom sudu u Bijelom Polju podnio prijedlog za izricanje mjere nadzora – zabrana pristupa ili sastajanja sa N. M. i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu. Sudija za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju je usvojio prijedlog i donio je rješenje kojim su osumnjičenom izrečene mjere nadzora. A.R.

PODGORICA – Službenici sektora za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su juče nadležnom tužiocu podnijeli krivičnu prijavu protiv I. V. (31) zbog sumnje da je preko društvene mreže prijetio K. M, saopšteno je iz Uprave policije. I. V se tereti za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Iz policije navode da je ovo djelo izvršio na način što je, sumnja se, koristeći jednu društvenu mrežu, uputio poruku prijeteće sadržine licu K. M. koja je kod njega izazvala osjećaj straha i ugroženosti po bezbjednost i život. Službenici Uprave policije su preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u koordinisanim aktivnostima sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, izvršili identifikaciju korisnika spornog profila i utvrdili da se radi o I. V. C.H.

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. jun 2021.

PLJEVLJA: Direktori dva opštinska preduzeća o potezu lokalne Uprave prihoda

Lokalni putevi i RTV teško će preživjeti blokadu računa PLJEVLJA – Uprava prihoda i carina je zbog duga od 626.000 eura po osnovu poreza blokirala račun Opštine i preduzeća čiji je ona osnivač. Trenutno su u blokadi DOO Lokalni putevi i RTV Pljevlja. Čelnici tih firmi, Dragan Jovović i Dejan Miličić, upozoravaju da im prijeti kolaps. Direktor Lokalnih puteva Dragan Jovović kaže da već za nekoliko dana neće moći da obavljaju redovne aktivnosti. - Nećemo moći da sipamo gorivo, da obavljamo poslove od javnog interesa, nećemo moći radnicima da isplaćujemo plate, nećemo moći isplaćivati dobavljače, nećemo moći izmirivati ni poreske obaveze koje smo do sada redovno izmirivali – naglašava Jovović.

TROŠKOVI

On naglašava kako su u preduzeću te troškove smanjivali, a ne povećavali. - Za nepunih šest mjeseci mi smo imali tri blokade na ukupni iznos od 113.000 eura tako da to ne bi izdržale ni mnogo jače firme. Staće svi poslovi koje smo planirali da radimo. A vrijeme nam ide naruku, imamo pomoć i od Rudnika uglja, dali su nam na ispomoć kamione. Sad svi ti poslovi stoje – kazao je Jovović. Lokalni putevi su, kaže on, pripremili sanacioni plan, ali nijesu dobili pisani odgovor iz Uprave prihoda tako da nemaju ni informaciju da li taj plan odgovara ili ne. - U svemu tome preduzeće je poslovalo pozitivno, ostvarili smo dobit u iznosu 111. 000 eura, sve je ukazivalo na to da

Predsjednik Opštine Igor Golubović je pozvao Vladu, Ministarstvo finansija i Upravu prihoda da se hitno sastanu i razgovaraju o problemu blokade računa Dragan Jovović

Dejan Miličić

Jovović: Za nekoliko dana nećemo moći da obavljamo redovne aktivnosti, sipamo gorivo, izmirujemo dobavljače, poreske obaveze. Imamo 32 zaposlena, svi su kreditno zaduženi

Miličić: Realizujemo dva vrlo važna projekta koje finansiraju EU i Ambasada Velike Britanije i sad je pitanje da li ćemo ih moći odraditi i biti ozbiljan partner tako važnim adresama

smo krenuli nekom uzlaznom putanjom. Blokada nas je tako pogodilo da ne znamo šta da radimo. Šta da radimo kad neki od dobavljača bude pozvao da platimo račun, kad radnici koji često odlaze na posao rano ujutru, a vraćaju se kasno popodne ili čak naveče traže platu koju su zaradili? Imamo 32 zaposlena i svi su kreditno zaduženi – kaže Jovović. Posebno, dodaje on, pogađa činjenica da takav odnos Uprava prihoda ima samo prema Opštini Pljevlja. - Za vrijeme kovida ovako reagovati dok neke banke odlažu vraćanje kredita je nezamislivo. Mi ne tražimo nikakvu

pomoć samo da nas puste da radimo – poručuje direktor opštinskog preduzeća.

PROJEKTI

Problemi u RTV Pljevlja nijesu od juče. Direktor Dejan Miličić kaže da je 2010. godine potpisan ugovor između Opštine i te medijske kuće, ali da tadašnja lokalna uprava televiziji nije uplatila ni cent. On je zabrinut za opstanak RTV u uslovima blokade iako su na osnovu nekih projekata u koje su uključeni imali ljepše planove za budućnost. - Realizujemo dva vrlo važna projekta koje finansira Evropska unija i Ambasada Velike Bri-

tanije i sad je pitanje da li ćemo moći te projekte odraditi i biti ozbiljan partner tako važnim adresama. Očekujem da će se problemi sa poreskim dugom riješiti usvajanjem novog zakona o audio - vizuelnim uslugama, gdje bi televizija imala prihod po tom osnovu od preko 300.000 eura. Imamo najave da bi taj zakon mogao biti usvojen u trećem kvartalu. Ali kako izdržati do tada, kako obezbijediti zarade zaposlenima – pita Miličić. Predsjednik Opštine Igor Golubović je u utorak na konferenciji za novinare saopštio da je račun Opštine treći put ove godine blokiran. Dug za poreze i doprinose je sa više od tri miliona smanjen na 626.000 eura. On je pozvao Vladu, Ministarstvo finansija i Upravu prihoda da se hitno sastanu i razgovaraju o tom problemu. Kako je najavio zaposleni koji platu primaju iz budžeta grada (samo u lokalnoj upravi ima ih oko 230) ostaće bez zarada do izmirenja duga Upravi prihoda. Po njegovim riječima, potez Uprave prihoda PJ Pljevlja (direktor Dino Katana) iznenađuje ga jer je od Uprave prihoda (Aleksandar Damjanović) informisan da je Opština Pljevlja najuredniji poreski platiša u državi i opština sa najintenzivnijim smanjenjem poreskog duga. A. SADOVIĆ

IN MEMORIAM Prim. dr Anto Martinović

Narodni ljekar sa tananim osjećajem za humanost Nedavno je u Baru (16. juna) u 76. godini preminuo naš poznati i uvaženi primarijus otorinolaringolog Anto Jozov Martinović. Doktor Anto, kako su ga građani Bara i Ulcinja zvali kao i mnogi turisti koji su boravili na ovom dijelu crnogorske obale, rođen je u Baru đe je stekao osnovno obrazovanje. Srednju medicinsku školu završio je na Cetinju 1964. godine, a Medicinski fakultet u Beogradu 1971. godine. Specijalizaciju je završio na ORL klinikama takođe u Beogradu, poslije čega se vraća u svoj rodni Bar. Ubrzo nakon specijalizacije postaje šef ORL službe u svom gradu, đe ostaje do 1993. godine kada otvara privatnu ordinaciju. Uporedo sa tom praksom Anto se bavio i sportskom medicinom, tako da je i u ovoj grani medicine stekao zvanje sportskog ljekara. Titulu primarijusa dobio je 1991. godine. Anto je u relevantnim domaćim i stranim stručnim časopisima objavio na desetine naučnih radova. Autor je, sada već nezaobilazne, knjige iz istorije medicine grada Bara pod naslovom ,,Pregled zdravstvene djelatnosti u Baru“ (Bar 2017. godine). Tokom svog radnog vijeka, Anto je bio član Predsjedništva Društva ljekara Crne Gore, član Predsjedništva sekcije sportskih ljekara Društva ljekara Crne Gore, predsjednik podružnice ljekara Bara i Ulcinja, predsjednik OO Crvenog krsta Bar i član predsjedništva OKSK Bar, delegat X Vanrednog kongresa SKCG. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore u njenom prvom višestranačkom sazivu iz redova Reformskih snaga Crne Gore. Za svoj pregalački

i neumorni rad, dobio je više nagrada i priznanja, između ostalih Plakete i Zlatnog znaka Crvenog krsta Jugoslavije. Pacijenti, kolege i prijatelji, pamtiće ga kao nesebičnog, dragog i dobrog čovjeka, koji je uvijek bio tu da im ukaže i zdravstvenu i svaku drugu pomoć, a potom i kao vrsnog stručnjaka i velikog profesionalca. Bio je tih i nenametljiv čovjek, sa izraženim osjećajem za humanost. Jednom riječju bio je narodni ljekar. Ostaće upamćen i kao veliki profesionalac koji je u svom gradu postavio temelje uspješnog vođenja privatne prakse, pritom gledajući samo da pomogne čovjeku, ne pitajući koje je vjere ili nacije. Iznad svega, volio je svoj Bar i Crnu Goru. Sjećamo ga se iz poslaničkih klupa, prve višestranačke crnogorske Skupštine, đe se istinski borio za njene demokratske vrijednosti, toleranciju i suživot svih koji žive na ovim prostorima. Iza sebe je ostavio suprugu dr Danicu, kćerku Ivanu, sina Borisa i unučad, koje je iznad svega volio. Dr Anto sahranjen je na groblju Sveti vid u Baru. Svima nama, njegovim prijateljima, nedostajaće jedan tihi, skromni, znaveni i mudri čovjek, naš Anto. Branislav BORILOVIĆ

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. BERANE: od 1 do 3:30 h kompletno područje Berana; od 8:30 do 14:30 h Mašte, dio sela Goražde, Budimlja i Pešca. / BIJELO POLJE: od 8 do 9 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Pex Impex; od 8 do 18 h Bogaz, Vlah, Boljanina, Pex Impex, Repetitor ‘Kurilo’, Zminac; od 9 do 18 h Barice – Škola, Pavino Polje, Mioče i Mojstir; od 17 do 18 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica. / DANILOVGRAD: od 8 do 12 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Sladojevo Kopito, Glavica, Voštar, Zagreda, vodoizvorište Oraška Jama i privatna preduzeća Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović (kratka isključenja); od 08

Isključenja u 17 opština do 12 h Grlić; od 08 do 15 h Malenza, Lalevići, Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Valeta, Viš, Glava Zete, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova, Rova, Donji Rsojevići, Bare Šumanovića, Šobaići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo i motel ,,Sokoline“. / GUSINJE: od 8:30 do 14:30 h dio sela Kruševo. / KOLAŠIN: od 8 do 9 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari; od 08 do 15 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi,

Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela i Selišta; od 08 do 16 h Mujića Rečine; od 15 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari. / KOTOR: od 9 do 13 h Perast (centar). / MOJKOVAC: od 9 do 14 h Jakovići; od 10 do 13 h Bjelojevići. / NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Brezovik, dio Gornjeg Polja; od 8 do 18 h Tupan, Donji Klenak, Gornji Klenak; od 8:20 do 15 h Vraćenovići. / PETNJICA: od 1 do 3:30 h kompletno područje Petnjice. / PLAV: od 8:30 do 14:30 h dio sela Brezojevice. / PLJEVLJA: od 7:30 do 18 h Repetitor Gradac, Cr-

no Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka (moguća kratka isključenja); od 07:30 do 18 h Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli; od 09 do 15 h Đurđevića Tara; od 09 do 17 h Potoci. / PLUŽINE: od 8:30 do 15:30 h Unač, Repetiror, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Lica, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje Mala Crna Gora. / ROŽAJE: od 1 do 3:30 h kompletno područje Rožaja; od 07:30 do 18 h Selo Kujevići, Plunca, Dautovići, Fejzići, dio sela Radetina, dio sela Besnik, Malo Polje, Njeguš, dio sela Kačapore, Kurbadovići, Bać, Murići,

Plunca, Dautovići, Kujevići, Plunca, Dautovići, Fejzići, dio sela Besnik, TV Repetitor, selo Đžuđževići, Jablanica; od 9 do 14:30 h dio sela Bać. / ŠAVNIK: od 8 do 17 h Malinsko. / TIVAT: od 9 do 16 h Gradiošnica. / ULCINJ: od 8 do 14 h Dio naselja Pinješ iznad vila hotela ,,Albatros“, dio naselja Zoganje, Darza, Donja Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Kodre Dakine i Reč. / ŽABLJAK: od 14 do 14:30 h Buljov Pod i dio ul. Njegoševe, Pumpe na Crnom Jezeru, Hotel ,,Durmitor“, Titova vila, zgrada Nacionalnog parka, ul. Jovana Cvijića, Vilotija Blečića, hotel ,,Jezera“, Ivan Do, restoran na Crnom jezeru, ul.Gavrila i Jovana Šibalije, Odmaralište ,,Jelika“ , Naselje Pećića ograde, ul. Njegoševa, Žrtava fašizma, Borislava Pekića, Baja Pivljanina, Restoran ,,Oro“, Zlatni papagaj, Robna kuća,

Voli, Hipotekarna banka, Ul.Vučedolska, Sinjajevinska, Drobnjačka, JezeroŠaranskog bataljona, Hercegovačka, Svetog Save, Božidara Žugića, Marka Miljanova, dio Trga durmitorskih ratnika, ul. Vuka Karadžića, tržni centar i dio ulice Narodnih heroja, Bolnica, hotel ,,Planinka“, hotel ,,Žabljak“, ul. Narodnih heroja, Jakova Ostojića, Vojvode Mišića, dio trga Durmitorskih ratnika, Junča Do, Restoran Javorovača, zgrada sindikata, policije, naselje Klaonica, dio Mojkovačke ul, Arsenija Gagovića, Novice Cerovića; od 8 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. jun 2021.

HERCEg NoVI: Vodovod ustanovio nova oštećenja na kolektoru

Tone put na rivijeri, cijevi deformisane

Protok kanalizacionog kolektora na tom mjestu je sužen za oko 50 odsto. Mi nemamo tehničku mogućnost da otklanjamo kvarove te prirode, cjevovod se nalazi na tri, četiri metra dubine – kazao je inžinjer iz Vodovoda Goran Simović HERCEG NOVI - Tri kvara na novoizgrađenom kolektoru, koja su sanirana od avgusta 2020. do marta 2021. u Đenovićima i Bijeloj, upozoravaju na opasnost funkcionisanja kolektora, u prvom redu u pogledu ugrožavanja životne sredine, izlivanjem fekalija. Nemili događaj sa izlivanjem otpadnih voda u Đenovićima i prodorom u stambene objekte, usljed prestanka rada pumpi, izazvao je opravdan revolt građana a i tužbe zbog namirenja štete. Zbog svega toga obustavljeno je priključenje objekata na kolektor, a na rivijeri novi priključak čeka oko 2.400 potrošača.

KOMISIJA

Kako je nedavno kazala direktorica Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi Olivera Doklestić, kolektor na rivijeri završen je u građevinskom smislu i predat investitoru, a 2019. godine je započela sa radom komisija za tehnički prijem, koja još nije dostavila izvještaj. U međuvremenu je ViK oformio svoju petočlanu inženjersku komisiju koja je podnijela izvještaj o zatečenom stanju gravitacionog i potisnog kolektora i o pumpnim stanicama. Od tada su ustanovljena dodatna oštećenja na kolektora, koja se najčešće manifestuju ulegnućem priobalne saobraćajnice, oformljenjem

PLJEVLJA

Za seoske vodovode 10.000 eura PLJEVLJA - Direkcija za izgradnju je raspisala javni konkurs za podršku nabavke materijala za izgradnju i rekonstrukciju seoskih vodovoda. Za tu namjenu je u budžetu Opštine namijenjeno 10.000 eura. Kako je nevedeno u tekstu konkursa, korisnici mogu biti pravna lica, preduzetnici, fizička lica i grupe građana sa područja seoskih mjesnih zajednica na čijoj teritoriji se rješava pitanje snabdijevanja vodom. Konkurs je otvoren do 25. juna. A.S.

ljevkastih kratera koji govore o utonuću podloge na koju se oslanja asfalt, odnosno, tonjenje samog cjevovoda. Prema riječima inženjera Gorana Simovića iz Odjeljenja za održavanje kanalizacione mreže hercegnovskog Vodovoda, iskorišćeni tampon nije bio adekvatan za ovu vrstu radova, a nije ugrađena ni zaštita. – Da li je tu trebalo izgraditi neku betonsku zaštitu ili podzidu, to je stvar do projektanta. Na rivijeri se nalazi poznati deformitet cijevi, koji i dalje traje i sa kojim muku mučimo. Na tom mjestu sužen je protok kanalizacionog kolektora za nekih 50 odsto – navodi on. Na dionicama kolektora na rivijeri ugrađene cijevi zbog

stalnih deformacija više nijesu adekvatnog oblika, tvrde iz Vodovoda. – Cijev više nije okrugla, već je jajastog oblika. Deformitet i dalje postoji na njoj, a to je otkrila ekipa ViK-a pomoću kamere. Izvođač je mislio da je to nemoguće. Mi smo to dokazali



Zbog brojnih kvarova obustavljeno je priključenje objekata na kolektor, a na rivijeri novi priključak čeka oko 2.400 potrošača

ANDRIJEVICA: ODT o prijavi NVU Vodovod Čeoča glava

Provjeriće da li je ,,Boj komerc“ uništio izvore ANDRIJEVICA - NVU Vodovod Čeoča glava podnijelo je Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv preduzeća ,,Boj komerc“ i protiv područne jedinice Uprave za šume iz Andrijevice. Kako tvrde ,,Boj komerc“ je, uz odobrenje šumske uprave, na nezakonit način ušao u zonu sanitarne zaštite i posjekao na hiljade kubika četinarske građe. Usljed toga je u sanitarnoj zoni došlo do remećenja brojnih vodoizvorišta (voda ponire) koje najmanje hiljadu domaćinstava iz više sela koriste za piće i navodnjavanje imanja. Iz ODT-a je saopšteno da je nakon upoznavanja sa sadržinom krivične prijave i priloženim dokazima postupajući tužilac dao nalog službenicima Uprave policije CB Berane da se od

PoSLJEDICA LoŠEg tAMPoNIRANJA: Utonuli put u Bijeloj

putem snimanja. Sada se čeka ko će to da otkloni – informiše Simović.

POPRAVKA

Preduzeće Vodovod i kanalizacija nema tehničku mogućnost da otklanja kvarove te prirode. – Cjevovod se nalazi na 3-4 metra dubine. A mi nemamo ni tehničku ni operativnu mogućnost za sanaciju jednog takvog kvara – kazao je on. Turska firma Ćeltikćoglu na tenderu je još 2012. godine izabrana za izvođača izgradnje 30 kilometra kanalizacione i vodovodne mreže. Radovi , po osnovnom ugovoru, trebalo je da budu završeni u februaru 2014. godine. Ž. K.

predstavnika te nevladine organizacije, MZ Trešnjevo i Uprave za šume PJ Andrijevica prikupe obavještenja na okolnosti izvršene doznake, sječe, prijema, otpreme, transporta sporne drvne mase, te da se u rješavanje te situacije uključe i inspektori iz oblasti vodoprivrede i šumarstva kako bi u okviru svojih nadležnosti preduzeli mjere i radnje na zaštiti vodoizvorišta i sprečavanju dalje bespravne sječe. - Odluka u navedenom predmetu biće donijeta nakon što se u narednom periodu preduzmu naložene mjere i radnje, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – navedeno je u saopštenju. Mještani Trešnjeva u utorak su spriječili ,,Boj komerc“ da nastavi sječu šume u planini Gradišnjici, i to na lokalitetu Bakin žar, koji pripada katunu C. G. Rujišta.

CEtINJE: Dogovor Prijestonice i NVO Juventas

Uradiće plan za bolji život LGBTIQ osoba CETINJE - Prijestonica će izraditi lokalni akcioni plan za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, a stručnu podršku tom procesu pružiće predstavnici NVO Juventas - saopšteno je na sastanku gradonačelnika Aleksandra Kašćelana i v. d. izvršne direktorice Juventasa Jelene Čolaković. Sagovornici su se saglasili da

akcioni plan bude prilagođen lokalnom kontekstu, da mjere budu realne i izvodljive. Takođe, dogovoreno je da taj dokument bude izrađen na dvije godine jer je praksa pokazala brojne manjkavosti jednogodišnjih planova. Zahvaljujući na podršci lokalne samouprave ovom projektu, Čolaković je pohvalila saradnju sa Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost Prijestonice. C. G.

Predstavljen projekat rekonstrukcije vodovoda, Prijestonica obezbijedila 10 miliona eura

Cetinjani će zaboraviti što su restrikcije CETINJE - Rekonstrukcija vodovoda prioritetni je projekat lokalne uprave, čija realizacija bi trebalo da riješi snabdijevanje prijestonice na dugoročno održiv način, ali i da smanji gubitke na distributivnoj mreži na ispod 30 odsto. Projekat je vrijedan oko 10 miliona eura, a planirano je da bude finansiran iz kredita Evropske investicione banke. Prijestonica je glavni projekat rekonstrukcije vodovodne infrastrukture predstavila juče u saradnji sa preduzećem Vodovod i kanalizacija i kompanijom HydroGIS System. Zamjenik gradonačelnika Prijestonice Miloš Ražnatović kazao je da su izradom glavnog projekta stvoreni svi preduslovi da sa EIB-om i Vladom započne realizacija tog projekta. Garancija za kredit, kako je

objasnio, bila bi sredstva koja Cetinju pripadaju po osnovu Zakona o Prijestonici. Kredit EIB-a za projekte komunalne infrastrukture u Crnoj Gori, u iznosu od 60 miliona eura, je obezbijeđen. - Mi smo kroz pregovore obezbijedili 10 miliona eura, kako bismo odjednom zamijenili i rekonstrisali vodovodnu mrežu, koja je dužine oko 60 kilometara. Vrijednost projekta je nešto više od 8.000.000 eura ali smo, imajući u vidu prethodna iskustva da projekte ovoga tipa prate i nepredviđene situacije, opredijelili oko 10 miliona eura - kazao je Ražnatović. Prema njegovim riječima plan je da se oko 15 odsto godišnjeg budžeta po osnovu zakona odvaja za anuitete za otplatu kredita. -Na taj način obezbjeđuje se završetak rekonstrukcije vodovodne infrastrukture za

oBEZBIJEĐEN NoVAC: Predstavljanje projekta

oko godinu i po nakon čega će se moći reći da je Cetinje riješilo vodosnabdijevanje na dugoročno održiv način - naveo je Ražnatović. On očekuje da bi na jesen mogao biti izabran izvođač radova, kako bi naredne godine započeli radovi. - Lokalna uprava je ozbiljno pristupila rješavanju problema vodosnabdijavanja grada, jer je ove godine opredijeljeno oko 700.000 za rekonstrukciju crpne stanice na Višnjici i za rezervne djelove, opremu i softver – kazao je Ražnatović. Izvršni direktor kompanije HydroGIS System, koja radi

glavni projekat Drago Đačić objasnio je da se on sastoji od dvije komponente, od kojih prva obuhvata građevinske radove, koji su planirani da traju godinu i po. Druga je nadogradnja u domenu informaciono-tehnološke i administrativne procedure. - Poslije dvije godine garantujem da možemo da kažemo Evropskoj delegaciji i Evropskoj investicionoj banci da imamo egzaktne podatke da smo smanjili gubitke na održiv nivo, a to je do 30 odsto - naveo je on. Đačić je dodao da neće biti smanjeni samo gubici na mreži, nego i količina potisn-

ute vode sa izvorišta, dok će biti povećana količina fakturisane vode. Više neće biti restrikcija vode na Cetinju, te da je investiciona vrijednost projekta oko 7,7 miliona eura. Direktor DOO Vodovod i kanalizacija - Cetinje Petar Martinović je govorio o kompleksnosti vodosnabdijevanja, koju karakteriše glavno vodoizvorište „Podgor“ koje se nalazi u opštini Bar, visina dizanja vode od preko 600 metara nadmorske visine od vodoizvorišta do gradskih rezervoara, te dužina transportnih cjevovoda od 22.347 m. C. G.

Kultura

Četvrtak, 24. jun 2021.

Umjetnica Jelena Jovančov učestvuje na međunarodnim izložbama

Radovi u Poljskoj i Turskoj

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Jelena Jovančov učestvuje na 27. Međunarodnom bijenalu savremenog exlibrisa u organizaciji Muzeja zamka, u Malborku u Poljskoj, i na drugoj međunarodnoj izložbi grafike (2nd International printmaking exhibition) pod nazivom ,,Print Meet 2021“ u Jedrenu u Turskoj. Na izložbi u Poljskoj, Jovančov učestvuje sa izabranim radom pod nazivom „Shanghai Fu Xian Society Ex Libris (Bridge No V)“ realizovanim u tehnici reduktivnog linoreza u više boja. Kada je riječ o izložbi u Turskoj, umjetnica se predstavila grafikom „Bunar I“, realizovanom u kombinovanim tehnikama duboke štampe – akvatinta, rezervaž i bakropis.

MISTIČNOST

Pojašnjavajući grafiku „Bunar I“, Jovančov je kazala da je težila idealno uglačanoj površini u kojoj se reflektuje figura. Trudila se ujedno da dobije više vrijednosti crnih površina. - Crna u crnoj – dobijena kombinovanjem bakropisa različitih linijskih inteziteta sa spuštanjem nivoa i krupnim zrnom kolofonijuma na istoj površini. U građenju istih ostavljala sam 'male' nesavršenosti koje na prvi pogled djeluju slučajne, spontane ili nedovšene. Za nekoga ove površine mogle bi ostaviti utisak prljavih površina. Ali, zar naša stvarnost nije satkana i od takvih momenata? – zapitala se Jovančov. Prema njenim riječima, duboka štampa sa svojim izražajnim mogućnostima pružila joj je da u likovnom smislu pokaže bogatstvo i mističnost crne.

Grafika „Bunar I“ Jelene Jovančov

- Figura u odrazu je bez jasnih portretnih karakteristika. Univerzalnost čovjeka... Odraz kao da je unutrašnja slika spoljašnjeg – rekla je Jovančov.

SIMBOLIKA

Na izložbi u Poljskoj predstavljeno je preko 300 najboljih savremenih exlibrisa. Ove intimne prezentacije jedinstvenih, minijaturnih umjetničkih djela koja se ogledaju u niskom tiražu, ponekad samo u jednom primjerku, jedinstvena su prilika da se izbliza pogleda majstorsko majstorstvo stvaralaca. - Na izložbi se vidi da se predstavljeni exlibrisi odlikuju velikom tematskom slobodom, bogatim stilom i formom. Umjetnici pričaju sopstvene priče kroz simboliku u metafore. Koriste se motivi poznati iz antičke umjetnosti, ali i iz narodne tradicije, ili se pozivaju na literaturu. Raznolikost koja se može vidjeti na izložbi pokazuje nam visoku umjetnost savremenih stvaralaca grafičkih minijatura – primjetio je kustos izložbe i kustos grafičke kolekcije Muzeja Aleksandra Krupa. Izložbu u Turskoj organizuje Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Trakija Jedrene (Trakya Üniversitesi Güzel Sanatlar Fakültesi). Na izložbi, koja se ove godine održava kao međunarodna virtuelna izložba zbog pandemije kovida-19, učestvuje 304 izabrana umjetnika iz 51 države. A. Đ.

Festival „Španski metar“ od sjutra veče u Kinoteci

Posveta Garsiji Berlangi PODGORICA – Ostvarenje „Plasido“, reditelja Luisa Garsije Berlange, otvoriće ovogodišnje izdanje festivala „Španski metar“ sjutra u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci. Filmsku smotru, koja će biti priređena i naredna tri petka i posvećena stogodišnjici od rođenja Garsije Berlange, otvoriće ambasador Španije u Beogradu Raul Bartolome Molina. U organizaciji Instituta „Servantes“ i Kinoteke, publika će narednog petka, 2. jula u 20 sati, biti u prilici da pogleda film „Kalabuć“. Nakon toga, 9. jula u istom terminu biće priređena projekcija filma „Junica“, dok će ovogodišnji „Španski metar“ zatvoriti ostvarenje „Nacionalno nasljeđe“ koje će ljubitelji hispanske kulture moći da pogledaju 16. jula u 20 sati. Ulaz na sve projekcije, kako je navedeno iz Kinoteke, je slobodan. Povodom stogodišnjice rođenja maestra Luisa Garsije Berlange, 2021. godina u Španiji se proslavlja kao Godina Berlange, reditelja čija su ostvarenja obilježila drugu polovinu 20. vijeka. Ovu inicijativu pokrenula je španska Akademija za film, sa ciljem da se vanvremenski legat ovog sineaste još jednom afirmiše kroz niz filmskih projekcija i programa. Genije španske kinematografije ušao je u istoriju zbog toga što je u svom stvaralaštvu oslikao portret španskog društva svog vremena, ostavljajući svjedočanstvo koje nadilazi političku i društvenu dimenziju. Njegova filmska djela čine ga fundamentalnom figurom španske kulture i jednom od najuticajnijih ličnosti u svijetu filma, sa reprezentativnim i nezaboravnim ostvarenjima, među kojima se ističu: „Dobro došli, gospodine Maršal“, „Tihi“ i „Dželat“. S. V.

Gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević gostovali na tribini

Priča duga tri d

PODGORICA - Poznati crnogorski gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević gostovali su preksinoć na tribini „Podgoričke priče“, u sali Dodest, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Bilo je neobično lijepo slušati ih kako govore o bogatom životnom i umjetničkom iskustvu koje traje tri decenije.

- Krenuli smo da sviramo u 4 sata i 45 minuta kada počinje da sviće. To je bilo potpuno drugačije iskustvo. Onda je nastupilo još jedno veće iznenađenje, jer je došlo puno ljudi. Koncert se dešavao na tvrđavi Forte Mare. Mnogo mladih ljudi je došlo da nas sluša što nam je bilo veliko zadovoljstvo – kazao je Bulatović

D. MaliDžan

Ova dva vrhunska umjetnika, uz moderatora Vanju Kovačevića, govorili su o ličnom i profesionalnom, a bilo je riječi i o njihovim impresijama Podgorice iz djetinjstva i rane mladosti, zajedničkom trnovitom umjetničkom putu, inspiraciji koju crpe iz Crne Gore, kao i o odličnom prihvatanju njihove muzike u svijetu.

SVITANJE

Prije tri dana su imali koncert u čast početka ljeta pod nazivom „U susret ljetu“, gdje su im se, kako su kazali, desile najnevjerovatnije stvari otkad se bave muzikom. - Krenuli smo da sviramo u 4 sata i 45 minuta kada počinje da sviće. To je bilo potpuno drugačije iskustvo. Prilagodili smo se da sviramo u tom terminu, a onda je nastupilo još jedno veće iznenađenje, jer je došlo puno ljudi. Koncert se dešavao na tvrđavi Forte Mare. Mnogo mladih ljudi je došlo da nas sluša što nam je bilo veliko zadovoljstvo – kazao je Bulatović. Prisjećajući se gitarskih poPODGORICA - Čuveni violončelista Miša Majski biće gost jubilarnog izdanja festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike. Dva koncerta pod nazivom „Miša Majski i solisti Verbije festivala“ (Švajcarska), biće organizovani u srijedu, 11. avgusta, u Porto Montenegru i u četvrtak, 12. avgusta, u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa različitim repertoarima. Pored Majskog, na koncertu nastupaju: violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstrom i pijanistkinja Lili Majski. Program u Porto Montenegru će sadržati djela Šumana, Albeniza, Granadosa i Mendelsona, a u Kotoru će biti izvođena djela Šuberta i Bramsa. Miša Majski, violončelista i umjetnik svjetskog renomea sarađivao je sa svim vodećim dirigentima današnjice, solistima, a ekskluzivni je i umjetnik izdavačke kuće „Dojče Gramofon“. Snimio je preko 35 albuma. Tokom svoje bogate karijere dobio je brojne nagrade i priznanja, navodi se u saopštenju organizatora. Mark Bučkov, violinista, kao jedinstveni umjetnik nove generacije, izgradio je međunarodnu karijeru nastupajući sa vodećim orkestrima i dirigentima širom Evrope. Radi kao profesor na Kraljevskom konzervatorijumu u Liježu i na Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu. Saša Majski, violinista, od najranijeg uzrasta je imao privilegiju da uči od nekih od najboljih violinista današnjice. Nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama, a često i sa ocem, Mišom Majskim,

Nikčević i Bulatović u razgovoru sa Vanjom Kovačevićem

četka Nikčević je kazao da je gitara njegovo prvo značajnije interesovanje u životu. - Počeo sam da sviram sa 6 godina i bio sam vrlo zainteresovan za taj instrument. Smišljao sam melodije sa puno ljubavi i strasti. Za razliku od Srđana

koji je prvi diplomirao i doktorirao gitaru, moj obrazovni put nije išao tim smjerom. Jedno vrijeme sam prestao da se bavim gitarom i igrao sam košarku – rekao je Nikčević. Bulatović je takođe govorio o prvim gitarskim koracima i

značaju nastavnika Mija Ćupića za njegov rad. - Trenutak kada sam čuo kompoziciju „Ljubavna serenada“ ili kako je neko zove „Romansa“, bio je značajan jer se mijenja moje interesovanje. Bila je najljepša pjesma tog vremena.

Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike najavljuje najvažnije goste jubilarnog izdanja

Dva koncerta Miše Majskog 20 godina u 40 fotografija i u Podgorici Nakon Kotora i Cetinja, retrospektivna izložba KotorArt Don Brankovih dana muzike pod nazivom „Prvih dvadeset“ otvorena je 21. juna u Perjaničkom domu u Podgorici. Postavka koja obuhvata više od 40 fotografija Duška Miljanića, Radoja Milića, Krsta Vulovića, Aleksandra Kaluđerovića, Stevana Kordića i Zorana Radonjića, koji su objektivom fotografskog aparata trajno zabilježili i dočarali dio sjećanja i uspomena na postojanje prve dvije decenije rada KotorArta, biće otvorena do 1. jula.

u kamernim sastavima. Blajt The Engstrom, violinistkinja i violistkinja, pasionirana je kamerna muzičarka. Pomogla je stvaranje Kamernog orkestra Festivala u Verbijeu gdje je sa-

da vođa dionica viole. Lili Majski, pijanistkinja i ekskluzivna umjetnica kompanije Stenvej, koncerte održava širom Evrope, na Dalekom istoku, u Sjevernoj i Južnoj Americi. Po-

nosna je vlasnica posljednjeg instrumenta legendarnog pijaniste Artura Benedetija Mikelanđelija, navode iz KotorArt tima. Koncerti se organizuju uz podršku „Regent Porto Montenegra“, Porto Montenegra, Henley & Partners, i Sotheby’s. D. E.

Kultura

Četvrtak, 24. jun 2021.

decenije Duh okupljanja u glavnoj ulici Darko Nikčević je govorio o korzou i nekadašnjoj Podgorici. - Podgorica je izgubila korzo koji je bio prepoznatljiv za grad. Taj duh okupljanja u nekoj glavnoj ulici je nešto što čini grad. Nažalost, Podgorica to više nema. Nove generacije ne mogu da shva-

Bio je to početak osamdesetih godina kada je pop-rok scena u staroj Jugoslaviji bila izuzetno jaka. Međutim, Ćupić je bio najznačajniji za moje bavljenje gitarom – rekao je Bulatović. Gitarski duo je izabrao ozbiljnu muziku, iako su imali razna iskušenja. Nikčević je kazao da je flamenko Gipsy Kingsa i Paca De Lucie nešto što je vanvremensko. - Klasična muzika je nešto što je vrijednost čovječanstva. Predstavlja dostignuće koje moramo poštovati bavili se time ili ne. Mi smo se devedesetih godina bavili klasikom – kazao je Nikčević. Bulatović je pojasnio da je ljubav prema klasičnoj gitari pobijedila u odnosu na tezge i svirke koje su tad bile aktuelne.

JUBILEJ

Ove godine gitarski duo proslavlja jubilej, 30 godina rada i 10 godina autorskog predstavljanja. Upoznali su se 1991. godine.

te kako je to bilo nekad. Nije bilo kafića. Korzo je Podgoricu činio zanimljivom. Kada smo imali goste sa strane, vodili smo ih na korzo kako bi upoznali ljude. Podgorica je danas veći grad u smislu broja stanovnika, ali manji nego što je to bio osamdesetih – ocijenio je Nikčević.

- Bio sam na prvoj godini studija na Muzičkoj akademiji. Moj kolega sa godine je trebalo da šalje note Darku. Jako teško se dolazilo do nota i snimaka. Note su bile zlata vrijedne. Puno novca sam trošio na kopiranje kompozicija. Želio sam da upoznam Darka. Sve vrijeme sam sam u tom prostoru gdje se izučava klasična gitara. Počeli smo da se družimo i sviramo. Organizovan je prvi naš koncert u oktobru 1991. godine u Dodestu – kazao je Bulatović. Bulatović i Nikčević su sve svoje albume snimili u Podgorici u studiju Radija Crne Gore. - To nas je možda još bolje inspirisalo da se bolje izrazimo. Duh Podgorice se prenio na nas kroz taj studio. Nije to samo Podgorica, to je čitava Crna Gora. Nadam se da smo ga prezentovali. „Naxos“ ( jedna od tri najprestižnije izdavačke kuće za klasičnu muziku u svijetu) je odlučio da ta muzika bude značajna za njih – rekao je Nikčević. B. B.

„Beton bluz“ u Podgorici PODGORICA – Prvo crnogorsko predstavljanje romana „Beton bluz“ Slavice Perović, biće održano večeras na Platou iza Gradske knjižare u 21 sat. Drugi roman Slavice Perović koji, kako se navodi u zvaničnim recenzijama, „romansira građenje, ali ga ne romantizuje“, objavljen je prošle godine i za kratko vrijeme je stigao na listu najprodavanijih romana u Crnoj Gori, iako su mjere koje su uspostavljene u cilju suzbijanja pandemije korona virusa odložile zvanično predstavljanje. Pored autorke, na večerašnjoj promociji će govoriti recen-

Vladimir Fuštić za Pobjedu o četvrtoj samostalnoj izložbi ,,Utisci“

Slike posvećene Crnoj Gori

PODGORICA - Na četvrtoj samostalnoj izložbi ,,Utisci“ koja je održana preksinoć u holu KIC-a „Budo Tomović“, umjetnik i novinar Vladimir Fuštić predstavio se radovima raznovrsnih motiva i stilova. Najviše je djela sa motivima Crne Gore, a tu su i ona na kojima dominiraju teme iz filozofije, psihologije i religije.

- Neko bi možda rekao da više autora stvara sve ovo, a u stvari sam to samo ja. Razne su teme koje su me inspirisale, a ono po čemu se ova izložba razlikuje od prethodnih je to što su u ovoj postavci slike posvećene Crnoj Gori. Dominiraju slike sa motivima iz Boke Kotorske jer mi je ona najljepši spoj prirode i kulture – kazao je za Pobjedu Vladimir Fuštić.

BOJE

Umjetnik kaže da je ovoga puta odlučio da se predstavi pejzažima jer je bio veoma inspirisan Crnom Gorom. - Ali, ono što karakteriše moj rad je apstrakcija. Kada pristupite platnu, bez nekog cilja, neke teme, onda nastaje nešto u momentu slikanja. Boje su jarke, dominira plava koja je osnovna u slikarstvu. Taj spoj boja i kontrast je nešto što karakteriše moj rad – kazao je Fuštić. Inspiraciju crpi iz pojava i stanja društva, kulture, odnosa čovjeka prema prirodi i njegovoj suštini. - Zanima me odnos čovjeka prema samom sebi. Kako to da ljudi danas rade sve protiv sebe i prirode. Ranije sam dosta radova posvećivao čempresi-

- Razne su teme koje su me inspirisale, a ono po čemu se ova izložba razlikuje od prethodnih je to što su u ovoj postavci slike posvećene Crnoj Gori. Dominiraju slike sa motivima iz Boke Kotorske jer mi je ona najljepši spoj prirode i kulture – kazao je Fuštić

ma. Nažalost, na ovoj izložbi nema nijednog takvog rada. Čempres je simbol uzvišenja i pročišćenja. Predstavlja vezu između nebeskog i zemaljskog. Razmišljam šta današnjeg čovjeka ispunjava, gdje on griješi, a dosta griješi baš u tom odnosu prema prirodi gdje djeluje destruktivno – kazao je Fuštić. Pažnju publike na izložbi privukao je rad ,,Pijanci“. - Na tom platnu predstavljen je Šiler sa dvojicom običnih ljudi u kafani. Šiler kao predstavnik jednog književnog i umjetničkog svijeta zamišljeno posmatra obične ljude koji u kafani dangube i ništa ne rade na poboljšanju svijeta. Mada, i on na ovoj slici postaje sličan njima jer nema tu moć da pokrene svijet – rekao je Fuštić.

D. MaliDžan

i „Podgoričke priče“ u Dodestu

INTERESOVANJE

Vladimir Fuštić je diplomirani novinar, zaposlen na Radiju S i TV7. Rođen je u Mojkovcu 1993. godine. Njegovo je interesovanje za umjetnost počelo prije pet godina. - U jednom hotelu, kada sam organizovao proslavu, iz dosade sam uzeo papir na kom sam počeo nešto da crtam. To me je podstaklo da počnem da slikam i od tada se razvila velika ljubav prema umjetnosti. U toku srednje škole sam slikao,

UMJETNIK PRED SVOJIM DJELOM: Vladimir Fuštić

ali taj period se prekinuo kada sam upisao fakultet – kazao je Fuštić. Izložbu je otvorila direktorica KIC-a Snežana Burzan Vuksanović, koja je kazala da po-

stavka ,,Utisci“ Vladimira Fuštića donosi promenadu stilova – od realizma, kolaža, ekspresionizma do apstrakcije. Publika Fuštićeve radove može da pogleda do 5. jula. A. Đ.

U Herceg Novom održano veče posvećeno najpoznatijem crnogorskom bubnjaru Đuričiću HERCEG NOVI - U Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom održano je „Veče Dragoljuba Đuričića“. Omaž velikom umjetniku priredili su Gradska muzika, koja u ovoj godini obilježava 135 godina postojanja i Ksenija Matović, koordinatorka kulturnih programa u Paviljonu Gradske muzike. Posjetioci su imali priliku da vide izložbu likovnih radova Dragoljuba Đuričića, koju čine 10 njegovih djela iz porodične kolekcije.

Dragoljub ne bi volio da tugujemo

UNUTRAŠNJI SVIJET

zent romana „Beton Bluz“ – crnogorski pisac Nikola Nikolić. B. B.

Godišnji koncert škole „Andre Navara“ u KIC-u PODGORICA – Godišnji koncert JU Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente „Andre Navara“ biće održan sjutra veče u 21 sat, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na godišnjem koncertu, kojim se obilježava završetak školske godine, učenici osnovne i srednje škole, solisti na violini, violončelu, klaviru, gitari, harmonici, solo pjevači, kamerni sastavi, kao i Orkestar Srednje muzičke škole, izvodiće djela Sen-Sansa, Šostakoviča, Mocarta, Baha, Lista, Einaudija i drugih. Gosti koncerta biće učenici muzičkih škola iz zemlje i inostranstva. S. V.

Izložbu je otvorio džez muzičar Dragomir Karlo Đorđević, Dragoljubov prijatelj iz ranog djetinjstva. On je podsjetio na ondašnje probe sa grupom Egzodus u prostorijama Gradske muzike i pričao o Đuričićevom višeslojnom karakteru, što se moglo vidjeti „kroz veliki broj raznih aktivnosti kojima se bavio iz potrebe da izrazi sve talente kojima je bio obdaren“. - Imao je svoj unutrašnji svijet u kojem je imao kontrolu koga, kada i koliko će pustiti. Nije dozvoljavao da mu oduzimaju vrijeme jer je uvijek znao šta i koliko radi i kada odmara i uživa. Bio je harizmatična ličnost i bio je potpuno svjestan toga i zbog toga je osjećao odgovornost prema drugima. Posmatrao je sebe kao što je to radio neko drugi i ocjenjivao svoje postupke. Nastojao je da bude objektivan, ali je bio skroman jer je uvijek bio stroži prema sebi nego prema drugima. Bio je

Sa večeri posvećene Dragoljubu Đuričiću

pažljiv posmatrač od najranijih dana i učio je iz svake situacije u kojoj se našao i vidio da se drugima događa – kazao je Đorđević navodeći da se Dragoljub pripremao za životni put koji je odabrao od najranije mladosti. - Postigao je da ima impresivnu muzičku karijeru. Kada čitate njegovu biografiju na internetu saznajete da je bio pjesnik, a večeras imamo priliku da uživamo i u njegovom likovnom stvaralaštvu – kazao je Đorđević.

ENERGIJA

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić rekao je da Dragoljubova pojava,

osmijeh i pozdrav teško iščezavaju iz sjećanja. - Njegova ličnost zračila je nevjerovatnom energijom, onom pozitivnom koja budi najljepše i najvrednije u čovjeku, a to su ljubav i poštovanje prema drugome. Kada pomenemo Dragoljubovo ime, znam da se prvo sjetimo njegovog ozarenog lica, širokog osmijeha, prijateljske riječi i zaista ličnost kao što je on teško zaboravljamo, reći ću gotovo nemoguće. Nažalost, epidemija korona virusa, koja je još uvijek prisutna, odnijela je mnoge živote. Vjerujem da za ovu priliku Dragoljub ne bi volio da tugujemo i o njegovom imenu pričamo sa sjetom – rekao je Katić.

Prisutnima su se obratile i Ksenija Matović i predsjednica Gradske muzike Valentina Kulinović, a nastupili su: Nikolina Nika Kovačević, dirigent, vokalni solista i dugogodišnja saradnica Dragoljuba Đuričića, zatim VIS „Kaldana“ i vokalna grupa odsjeka za solo pjevanje, klasa Jovane Ražnatović, Muzičke škole u Herceg Novom. Podršku manifestaciji dali su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest, Turistička organizacija, kao i prijatelji manifestacije, Gradska kafana i Aleksandar Saša Petković. Izložba slika biće otvorena do 1. jula, svakog radnog dana od 18 do 21 sat. Ž.KONTIĆ

Marketing

Četvrtak, 24. jun 2021.

Svijet

Četvrtak, 24. jun 2021.

Rusi tvrde da je britanski razarač ušao u ruske teritorijalne vode i da je otjeran hicima upozorenja

Ko govori istinu: Moskva ili London MOSKVA/LONDON – Razarač „Defender“ britanske Kraljevske mornarice prešao je juče državnu granicu Ruske Federacije i zašao tri kilometra u njene teritorijalne vode u blizini rta Fiolent, saopštilo je juče Ministarstvo odbrane Rusije. Velika Britanija je ubrzo demantovala ove navode tvrdeći kako njen brod nije ni bio u ruskim teritorijalnim vodama.

Incident se dogodio u srijedu u 11:52 sata kada je reagovala crnomorska flota i ruska granična služba i zaustavila britanski brod, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, a prenijela agencija Tas. - Ruska crnomorska flota, zajedno sa Graničnom službom Federalne službe bezbjednosti (FSB) Rusije, spriječila je dalje narušavanje ruske državne granice od strane razarača „Defender“ britanske

Državni sekretar SAD Entoni Blinken na ministarskoj konferenciji u Berlinu

mornarice - navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane. Iz tog resora su naveli i kako su ruski brodovi za kontrolu granice morali da ispale upozoravajuće hice kako bi spriječili neovlašćeni prelazak ruske granice. - Brod granične službe ispalio je hice upozorenja u 12:06 i 12:08 sati - navedeno je saopštenju Ministarstva odbrane. Iz Velike Britanije su juče de-

mantovali ove tvrdnje ističući kako njihov brod uopšte nije ni bio u ruskim teritorijalnim vodama, te kako na njega nije ispaljen nijedan hitac. - Nijedan metak upozorenja nije ispaljen na „Defender“. Brod Kraljevske mornarice pošteno prolazi ukrajinskim teritorijalnim vodama u skladu s međunarodnim pravom – navedeno je u tvitu britanskog Ministarstva odbrane.

Demokrate biraju kandidata za gradonačelnika Njujorka

Strane snage što prije da napuste Libiju Sporazum o prekidu vatre iz oktobra prošle godine mora se u potpunosti realizovati, uključujući i povlačenje svih stranih snaga - rekao je Blinken novinarima uoči otvaranja konferencije u Berlinu BERLIN – Američki državni sekretar Entoni Blinken ponovio je juče, na konferenciji o Libiji, zahtjev da se sve inostrane snage što prije povuku iz te zemlje. - Sporazum o prekidu vatre iz oktobra prošle godine mora se u potpunosti realizovati, uključujući i povlačenje svih stranih snaga - rekao je Blinken novinarima uoči otvaranja konferencije u Berlinu, prenosi AFP. Ministri inostranih poslova zemalja uključenih u sukob u Libiji sastali se se u Berlinu kako bi raspravljali o daljoj stabilizaciji te ratom pogođene zemlje. Domaćini jednodnevne konferencije su njemačka vlada i Ujedinjeni narodi, dok na njoj učestvuju SAD, Rusija, Turska, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i libijska prelazna vlada. Glavni cilj konferencije je, kao i prve libijske konferencije u Berlinu 2020. godine, da prestane vanjsko uplitanje u sukob, što do sada nije funkcionisalo. Libija je ušla u političku nestabilnost nakon pobune koju je 2011. podržao NATO, a tokom

Erik Adams

Najviše glasova dobio Erik Adams NJUJORK - Bivši policajac Erik Adams vodi u trci unutar Demokratske stranke za kandidata za gradonačelnika Njujorka.

Entoni Blinken i Hajko Mas

koje je sa vlasti zbačen dugogodišnji lider Moamer Gadafi. Suparničke vlasti godinama su djelovale u odvojenim djelovima zemlje prije sporazuma o prekidu vatre u oktobru koji je podrazumijevao zahtjev da svi strani borci i plaćenici napuste Libiju u roku od 90 dana ili za oko tri mjeseca.

- Te snage još nijesu otišle, a naš osnovni stav je da ne bi trebalo da čekamo do izbora pa da pokušamo da postignemo određeni napredak – rekao je američki specijalni izaslanik za Libiju Ričard Norland. Norland je novinarima pred Blinkenov odlazak u Berlin najavio kako će fokus konferencije o Libiji biti na stranim borci-

ma koji napuštaju tu zemlju. Rekao je i da će oni koji prisustvuju konferenciji u Berlinu takođe razgovarati o „destabilizujućim akcijama oružanih grupa i terorizmu“, pozivajući se na nedavne napade militanata Islamske države u Libiji. Blinkena je po dolasku u Berlin sačekao njemački šef diplomatije Hajko Mas.

Predsjednik Rusije na konferenciji o međunarodnoj bezbjednosti

Geopolitički procesi postaju sve turbulentniji

Vladimir Putin

MOSKVA – Geopolitički procesi u svijetu postaju sve turbulentniji uprkos nekim pozitivnim signalima, dok se erozija međunarodnog prava nastavlja, ocijenio je juče prvi čovjek Rusije Vladimir Putin. - Pokušaji da se silom proguraju sopstveni interesi i ojača sopstvena bezbjednost na štetu bezbjednosti drugih, nastavlja-

ju se nesmanjenim tempom izjavio je Putin u video-poruci učesnicima i gostima Devete moskovske konferencije o međunarodnoj bezbjednosti, prenosi agencija Tas. Rizici od širenja oružja za masovno uništenje, međunarodni kriminal, sajber zločini i terorizam su, prema njegovim riječima, ključne globalne prijetnje. - Postoji ozbiljna zabrinutost zbog regionalnih oružanih sukoba i rizika od širenja oružja za masovno uništenje, aktivnosti prekograničnih kriminalnih grupa, trgovine drogom i sajber kriminalaca - izjavio je Putin, dodajući i da međunarodni terorizam i dalje predstavlja ključnu prijetnju.

Napominje da obim i globalna priroda svih tih izazova zahtijevaju da sve države udruže napore, i da taj kolektivni rad mora biti zasnovan na međunarodnom pravu i ciljevima i principima Povelje Ujedinjenih nacija. Od svog osnivanja UN su, naglasio je Putin, bile i ostaju osnova za sistem međunarodnih odnosa, a glavni cilj ove međunarodno priznate organizacije jeste „da spriječi globalni sukob ili novi svjetski rat“. - Rusija planira da nastavi da pomaže konsolidaciji mira i stabilnosti na kontinentu u budućnosti, uvjek imajući na umu svoju odgovornost za bezbjednost i procvat susjednih

zemalja - rekao je Putin. Ruski predsjednik je pomenuo rješavanje regionalnih sukoba kao važan aspekt obezbjeđivanja globalne bezbjednosti, dodajući da Rusija to aktivno promoviše. Naveo je i da Rusija ne traži jednostranu vojnu prednost u sferi strateške stabilnosti, ali da neće dozvoliti nijednoj strani da ostvari prevlast. Putin je istakao i da Rusija nikada ne diktira svoju volju drugim zemljama i da je spremna da učestvuje u rješavanju globalnih i regionalnih izazova, i da proširi kreativnu saradnju sa svim partnerima pod jednakim uslovima, koristeći političke i diplomatske metode.

Oko 85 odsto biračkih mjesta već je prijavilo rezultate prema kojima je Adams, inače predsjednik opštine Bruklin, sa oko 32 odsto glasova izbio na prvo mjesto među 13 kandidata. Iza njega je Maja Vajli, advokatica za ljudska prava i saradnica odlazećeg gradonačelnika Bila de Blazia, a treća je Katrin Garsija. Predizbori u utorak bili su prvi po novom sistemu glasanja, prema kojem birači imaju pravo da rangiraju pet kandidata. Ukoliko nakon prvog kruga nijedan ne osvoji 50 odsto, glasovi posljednjeg na listi daju se onima na vrhu liste. Gradski izborni štab najavio je da će prvi rezultati rangiranja bi-

ti objavljeni 29. juna, a konačni rezultati se očekuju sredinom jula. Adams bi mogao da postane prvi Afroamerikanac na čelu Njujorka. On je apelovao da se ne žuri sa proglašenjem pobjede. Tokom kampanje je pozvao i na povećanje resursa za policiju kako bi mogla da se izbori sa rastućim kriminalom u gradu, posebno nakon pandemije. U igri je i nekadašnji pretendent na mjesto demokratskog predsjedničkog kandidata Endrju Jeng, koji je trku u predizborima završio na četvrtom mjestu sa 12 odsto glasova. Očekuje se da u svakom slučaju, ko god da bude kandidat, demokrate dobiju mjesto gradonačelnika Njujorka. U Republikanskoj stranci nominaciju je osvojio Kurtis Silva, osnivač civilne patrole „Anđeli čuvari“.

Bjeloruski predsjednik negodovao zbog sankcija EU

Lukašenko Njemačku optužio za akt nacizma MINSK - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optužio je Njemačku za akt nacizma, nakon uvođenja novih evropskih sankcija protiv njegove zemlje. - Ono što nijesmo očekivali je da i Njemačka učestvuje u toj kolektivnoj zavjeri - rekao je Lukašenko povodom obilježavanja 80. godišnjice početka nacističke invazije na Sovjetski savez, prenosi AFP. - Nijesmo to očekivali od onih čiji su preci ubili svakog trećeg Bjelorusa - dodao je Lukašenko. Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Brita-

nija i Kanada su odlučili ove sedmice da kazne 78 bjeloruskih funkcionera i osam subjekata zbog suzbijanja bjeloruske opozicije i preusmjeravanja aviona Rajanera koji je 23. maja prizemljen u Minsku pod obrazloženjem da je u njemu bomba, a kako bi bio uhapšen bjeloruski novinar disident Roman Protaševič. Pod sankcijama su poslovni ljudi, bjeloruski ministri odbrane i saobraćaja, komandant avijacije i Viktor Lukašenko jedan od sinova predsjednika države. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. jun 2021.

Iz Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim

Od januara do juna udomljeno 46 pasa Za udomljavanje pasa iz Skloništa za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim građani pokazuju sve veće interesovanje. Za prvih pet mjeseci ove godine udomljeno je 46 pasa, a u 164 boksa, gdje ima mjesta za oko 200 pasa, sada ih boravi 107. Građani ih mogu posjetiti svakog dana, a četvrtkom ili subotom ispuniti formulare za eventualno udomljavanje.

Zajedno sa volonterima, koji sa nama učestvuju u radu skloništa, trudimo se da dođemo do ljudi koji su pravi ljubitelji pasa i koji će biti dobri vlasnici ovim životinjama – poručila je pi-ar menadžerka Čistoće Senada Mulešković

BRIGA

Navodeći da su u početku postojale određene predrasude prema udomljavanju pasa iz azila, pi-ar menadžerka gradskog preduzeća Čistoća Senada Mulešković ističe da ih građani sve češće posjećuju sa željom da udome kućnog ljubimca. - U prilog tome najbolje govori činjenica da smo za prvih pet mjeseci ove godine udomili 46 pasa. Zajedno sa volonterima, koji sa nama učestvuju u radu skloništa. trudimo se da dođemo do ljudi koji su pravi ljubitelji pasa i koji će biti dobri vlasnici ovim životinjama – poručila je Mulešković. U skloništu, ističe ona, često bude i određeni broj rasnih pasa. - Nažalost, to potvrđuje činjenicu koju često napomi-

Sklonište za napuštene i izgubljene životinje

njemo da je neodgovorno vlasništvo zapravo uzrok velikog broja pasa lutalica. Ukoliko bi bilo manje neod-

govornih vlasnika, onih koji poslije određenog vremena više ne žele da brinu o svom kućnom ljubimcu i posto ga

prepuste ulici, i na ulicama bi bilo mnogo manje pasa lutalica – istakla je Mulešković, uz napomenu da sve dok

Folklorni ansambl ,,Crna Gora“ nastupiće na Olimpijadi folklora u Rusiji

pojedinci ne prestanu da se neodgovorno odnose prema svojim ljubimcima ne možemo govoriti o trajnom rješavanju problema pasa lutalica.

UDOMLJAVANJE

Sve životinje koje se nalaze u ovom skloništu, prvo budu medicinski zbrinute, a potom se o njima vodi briga sve do momenta udomljavanja, za što svi građani imaju mogućnost, uz poštovanje određenih procedura. U okviru skloništa sprovodi se sistem „Uhvati, steriliši, pusti“. - Ovaj sistem preporučen je od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a naše društvo se u potpunosti pridržava svih njegovih segmenata. Vraćanjem sterilisanih pasa na javne površine kontrolišemo njihovo razmnožavanje i povećanje broja – objašnjava pi-ar menadžerka Ćistoće. Mulešković je napomenula da su njihove ekipe svakodnevno angažovane za zbrinjavanje pasa lutalica na terenu, a djeluju i po pozivima građana. Vrata skloništa otvorena su za posjetioce svakog dana od 15 do 16 sati, dok su termini za udomljavanje pasa četvrtkom od 15 do 18 i subotom od 10 do 12 časova. - Pozivamo zainteresovane građane da posjete skloni-

U skloništu trenutno boravi 107 pasa Senada Mulešković ističe da je zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja samo jedan od segmenata djelovanja gradskog preduzeća Čistoća. - U ovom trenutku u skloništu se nalazi 107 pasa – navela je Mulešković i podsjetila da je 2018. godine urađena prva faza proširenja skloništa i kapacitet je uvećan sa 40 na 164 boksa, gdje može biti smješteno do 200 pasa. Tu su, dodaje ona, i kuhinja gdje se priprema hrana, kao i veterinarska ambulanta. Svakodnevno ih, ističe ona, posjećuju volonteri, koji zajedno sa zaposlenima vode brigu o ovim životinjama.

šte, jer ovdje možda mogu naći svog kućnog ljubimca. Umjesto da kupuju, mogu da udomljavaju pse koji u okviru skloništa prolaze sve neophodne veterinarske i medicinske tretmane i čekaju svoj novi dom – poručila je Mulešković, uz napomenu da uz određene procedure vrlo jednostavno mogu postati vlasnici nekoga od ovih pasa. Prošlog mjeseca obilježeno je 20 godina uspješnog rada Skloništa za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim. Ponosni na rad skloništa, iz Čistoće je tada najavljeno da će nastaviti da poboljšavaju uslove u skloništu, kako bi boravak bio što prijatniji svim psima koji su u I. M. njemu smješteni.

Ekipe Zelenila juče počele radove ispod Ljubovića

stambene Priznanje za posvećenost Umjesto zgrade nići će park i rad svih članova sa igralištem U godini pandemije entuzijazam bio

pokretačka snaga

Jedna od koreografija sa kojima će ,,Crna Gora“ nastupiti u Rusiji

Folklorni ansambl ,,Crna Gora“ nastupiće na najvećoj svjetskoj smotri umjetničkog stvaralaštva, Olimpijadi folklora, koja će od 3. do 10. jula biti održana u Rusiji. To će biti prvi put da ansambl iz Crne Gore učestvuje na ovakvoj svjetskoj folklornoj smotri. Na Olimpijadi koju organizuju CIOFF, Unesko i Ruska Federacija nastupiće više od 50 ansambala, državnih i profesionalnih. Direktor ansambla ,,Crna Gora“ Sreten Kaluđerović kazao je za Pobjedu da će za Rusiju krenuti 26. juna, a da im je prvi nastup zakazan tri dana kasnije. - Debitantsko učestvovanje naše države

na ovoj smotri istorijski je uspjeh, potvrda vrijednosti naše kulturne baštine i priznanje rada i dostignuća našeg ansambla na međunarodnoj sceni – kazao je Kaluđerović. Navodeći da će u ekspediciji ,,Crne Gore“ biti 34 člana (igrači, orkestar i članovi uprave), Kaluđerović ističe da nestrpljivo iščekuju početak planetarnog folklornog događaja i nastupe širom Rusije. - Atmosfera je odlična, pripreme su okončane i siguran sam da će ovi mladi ljudi ispuniti naša očekivanja i predstaviti Crnu Goru kako su to činili godinama unazad na najvećim CIOFF festivalima. Treba istaći da je ovakav uspjeh, rezultat

U godini pandemije teško je bilo organizovati probe i okupiti sve igrače, ali je entuzijazam tima bio pokretačka snaga i pripreme su završene uspješno. - Nemogućnost priprema u kontinuitetu, usljed epidemiološke situacije, i te kako su otežale naše pripreme. Međutim, velikim entuzijazmom igračkog kadra i kvalitetnom organizacijom, uspjeli smo da intenziviramo i realizujemo sve pripreme. Zbog toga velika zahvalnost ide ovim sjajnim mladim ljudima, koji su pored svojih primarnih akademskih i radnih obaveza, posvećeno i marljivo vježbali i pripremali program – kazao je Sreten Kaluđerović.

njihove velike posvećenosti i rada u proteklim godinama. Uzajamno povjerenje i posvećenost odlučujuće su doprinijeli da postanemo prvi ansambl iz Crne Gore koji će nastupiti na najvećoj folklornoj sceni – kazao je Kaluđerović. Naši folkloristi će se u Rusiji predstaviti igrama iz stare Crne Gore, kao i igrama iz Vrsute, Boke i Gusinja. Dovršili su i postavku nove koreografije ,,Petrovdanski uranak“ čiji će jedan segment izvesti jer propozicije za nastupe na Olimpijadi folklora precizno definišu trajanje nastupa. I. Kr.

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo juče su započele izgradnju nove parkovske površine u naselju ispod Ljubovića. - U toku su radovi na ravnanju terena, nakon čega će se pristupiti obilježavanju pozicija radova, izgradnji šetnih staza i platoa, a potom i sadnji biljnog materijala i ugradnji dječjeg i drugog mobilijara namijenjenog za sport, rekreaciju i odmor. Po završetku radova, na površini od oko 2.250 kvadrata naći će se više od 70 odraslih sadnica drveća, a travnjak će biti formiran na oko 1.500 kvadrata - saopšteno je iz Glavnog grada. Osim ozelenjavanja, na ovom prostoru će biti izgrađeno dječje igralište sa kombinovanom spravom na podlozi od tartana, dok će rubnim dijelom biti izgrađena višenamjenska kružna staza. - Prostor će biti dodatno opremljen i parkovskim mobilijarom i stolovima za stoni tenis i šah. Vrijednost ove investicije iznosi oko 110.000 eura – saopštili su iz Glavnog grada. Glavni grad je prethodno stavio van snage DUP ,,Zabjelo-Ljubović“, koji je na toj lokaciji predviđao izgradnju stambenog objekta. Nj. B.

Počela priprema terena

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. jun 2021.

ZGRADA OŠ ,,VLADIMIR NAZOR“ NIJE ZA OBNOVU: Savjet roditelja zahtijeva da se nastava u narednoj školskoj godini za sve đake odvija u istom objektu

MINISTARSTVO

Član Savjeta roditelja Dejan Radošević za Pobjedu je kazao da su od direktorice Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje Slavice Ilinčić i direktorice Direktorata za tercijalno obrazovanje Nede Ojdanić na sastanku u MPNKS dobili odgovor da će njihov prijedlog biti proslijeđen Ministarstvu odbrane, u čijoj nadležnosti je kasarna u Maslinama. Radošević je napomenuo da je iz resornog ministarstva prethodno, kao prelazno rješenje, bilo predloženo da učenici od prvog do petog razreda nastavu pohađaju u OŠ ,,Savo Pejanović“, a od šestog do devetog razreda u OŠ ,,Marko Miljanov“, što za najveći broj roditelja nije bilo prihvatljivo. - Mi insistiramo na tome da nastava treba da bude organizovana tako da se djeca ne dijele, jer ne znamo kako bi se pojedini roditelji ili većina njih mogla organizovati da djecu vodi u dvije škole. Insistirali smo da Ministarstvo prosvete provjeri sa Ministarstvom odbrane da li je moguće da nam se ustupe prostorije u kasarni ,,Masline“. Kazali su da će se sa tim zahtjevom obratiti resoru

Traže pomoć od Ministarstva i gradonačelnika Nažalost, Glavni grad je nezvaničnim putem došao do informacije da ovaj objekat nije za obnovu, već za rušenje. Upravo zbog toga Glavni grad očekuje reakciju nadležnog ministarstva, odnosno zvaničnu informaciju i konkretne prijedloge. Neprihvatljivo je da od februara, koliko traje ova situacija, niko iz Ministarstva prosvjete nije kontaktirao Glavni grad - rekao je Vuković odbrane, da će tražiti njihovo izjašnjenje i o tome nas obavijestiti u najkraćem roku – kazao je Radošević. On je dodao da prema njihovim informacijama predložena zgrada ima 14 prostorija koje bi bile odgovarajuće za učionice, što je svega četiri učionice manje od broja potrebnog za izvođenje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“.

GLAVNI GRAD

Predstavnici roditelja učenika OŠ ,,Vladimir Nazor“ juče su razgovarali i sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem, koji im je ponudio finansijsku i svaku drugu vrstu podrške. Vuković je predstavnicima Savjeta roditelja saopštio da je namjera Glavnog grada bi-

Zgrada OŠ ,,Vladimir Nazor“

la da, uz podršku jednog broja partnera, obnovi objekat škole u Maslinama.

Komunikacija sa upravom - nikakva Dejan Radošević je kazao da je komunikacija Savjeta roditelja i uprave škole - nikakva. - Da bismo opisali komunikaciju na relaciji roditelji – škola, to je i blaga riječ. Od uprave

Obezbijeđena sredstva za izgradnju nove škole?

I. MANDIĆ

Roditelji učenika Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ traže da njihova djeca od 1. septembra nastavu prate u okviru jednog objekta, uz prijedlog da to budu prostorije kasarne ,,Masline“. Ovakav stav juče su iznijeli na odvojenim sastancima koje su imali sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i gradonačelnikom Ivanom Vukovićem.

škole smo dobijali informacije da su oni maltene dnevno u kontaktu sa Ministarstvom, a iz tog resora dobili smo informaciju da im se direktorica obratila tek prije par dana. Istu informaciju dobili smo i

iz Glavnog grada. I oni tvrde da im se iz uprave škole nikad niko nije obratio za pomoć, iako su oni predočili da su pojedinim školama i vrtićima pomagali oko renoviranja i slično – kazao je Radošević.

Najstarija podgorička osnovna škola „Savo Pejanović“ ispratila još jednu generaciju polumaturanata

- Nažalost, Glavni grad je nezvaničnim putem došao do informacije da ovaj objeOn tvrdi da je u zvaničanom dopisu koji je Ministarstvo dostavilo upravi škole, a u koji su imali uvid, navedeno da je i blago podrhtavanje dovoljno da se dva paviljona škole sruše, pa je jasno je da takvo stanje nije moglo da nastane unazad tri ili šest mjeseci.

kat nije za obnovu, već za rušenje. Upravo zbog toga Glavni grad očekuje reakciju - Možete shvatiti kakvo je sada raspoloženje roditelja kada im je predočena istina da su naša djeca išla u školu koja je neuslovna minimum pet godina, odnosno da je puka sreća što se nije desilo nešto sa djecom – kazao je Radošević.

Radošević je naveo da im je u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta juče saopšteno da je nakon procjene da OŠ „Vladimir Nazor“ nije bezbjedna za dalje održavanje nastave zbog nestabilnosti objekta, to ministarstvo obezbijedilo sredstva za izgradnju nove škole, odnosno da je sada zajednička obaveza da se nađe najbolje moguće rješenje da se premosti period do stavljanja novog objekta u finkciju. - Dobili smo potvrdu da su sredstva za izgradnju škole obezbijeđena, što je dobra vijest, ali sada treba da vidimo kako će se i gdje nastava odvijati u toku sljedeće školske godine, jer smo kategorični da onlajn nastava nije opcija – kazao je Radošević.

nadležnog ministarstva, odnosno zvaničnu informaciju i konkretne prijedloge. Neprihvatljivo je da od februara, koliko traje ova situacija, niko iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nije kontaktirao Glavni grad, a kako vi kažete, ni predstavnike Savjeta roditelja, te da se ne zna šta će biti za dva mjeseca, kada počinje nova školska godina – kazao je Vuković. Predstavnici Savjeta roditelja iskazali su iznenađenje činjenicom da Glavni grad nije kontaktiran nakon ponuđene pomoći i zahvalili na prijemu i pruženoj podršci. Gradonačelnik i predstavnici roditelja saglasili su se da interes djece uvijek treba da bude na prvom mjestu. I. Kr.

U zabavnom parku u Moskovskoj uživaju i djeca i odrasli

Vrućina ne smeta kad Zaokružili veoma bitno poglavlje života je u pitanju ringišpil Osnovna škola ,,Savo Pejanović“ ispratila je ovogodišnju generaciju polumaturanata, a tim povodom je uz poštovanje svih epidemioloških mjera i prisustvo razrednih starješina bilo upriličeno polumatursko veče. Direktorica škole Biljana

Krivokapić podsjetila je da je najstariju podgoričku osnovnu školu ove školske godine završilo 45 polumaturanata. - Na polumaturskoj večeri ovi mladi ljudi su dostojanstveno i punog srca zaokružili veoma bitno poglavlje svog života. Oni će već sjutra

Dio polumaturanata iz OŠ ,,Savo Pejanović“

hrabro kročiti u srednjoškolske klupe, a mi se nadamo da će biti ponos budućih profesora, baš kao što su bili i naš. Ostaje nam da im poželimo sreću kako na srednjoškolskom, tako i kasnijem životnom putu – poručila je Krivokapić. I. Kr.

U zabavnom parku u Moskovskoj ulici u poslijepodnevnim i večernjim časovima i ovih vrelih dana uživa veliki broj mališana, ali i odraslih. Na već ustaljenoj lokaciji, pored Hrama Hristovog vaskrsenja, već mjesec su auto-drum, tvister, gumeni dvorci, trambolina, bandži džamping, vozić, ringišpil, avioni, mjesta za gađanje vazdušnom puškom, koš, a u ponudi ima i šećerne vune, kokica... Za sve vožnje karta košta jedan euro, a organizatori navode da će tu biti do kraja mjeseca, svakog dana od 17 do 22 sata. Uprkos vrućini, u zabavnom parku uglavnom ima dosta posjetilaca. Najmlađi su uživali igrajući se na trambolini i gumenom dvorcu, vožnji vozićem, na ringišpilu ili avionima. Oni malo smjeliji probali su, uz

Zabavni park u Moskovskoj ulici

pomoć roditelja, gađanje vazdušnom puškom, ali i uzbudljivu vožnju na popularnom tvisteru. Đorđu i Nemanji je otac Petar držao vazdušnu pušku dok su gađali u točak obilježen brojevima, koji se okretao. Mališani od pet i sedam godina nijsu krili oduševljenje zbog toga što su ,,pogodili“ u brojeve zahvaljujući kojima su dobili plastični pištolj sa me-

cima i igračku Sunđer Boba. Mihailo Pavićević doveo je djecu da se provozaju na ringišpilu i auto-drumu. Međutim, na nagovor djece provozao se sa njima i na tvisteru, koji po ocjeni brojnih posjetilaca pruža najveći užitak. - Ne pamtim kad sam posljednji put bio na ringišpilu. Zaboravio sam kako je dobar osjećaj voziti se na tvisteru. Uživali smo i djeca i ja – kazao je Pavićević. I. M.

Marketing

Četvrtak, 24. jun 2021.

Arena

Košarka

Doskorašnje krilo Igokee potpisalo dvogodišnji ugovor sa crnogorskim šampionom

Edin Atić novi igrač Budućnost Volija

PODGORICA – Edin Atić prvo je pojačanje Budućnost Volija za narednu sezonu. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, 24-godišnji krilni igrač je potpisao ugovor na dvije godine. Atić je prošlog ljeta iz Mege stigao u Igokeu i bio jedan od najboljih igrača u sjajnoj sezoni tima iz Laktaša, koji je stigao do polufinala plej-ofa ABA lige i Top16 faze FIBA Lige šampiona. Zbog toga je u februaru ove godine i potpisao novi dvogodišnji ugovor sa Igokeom, što znači da je u međuvremenu raskinuo taj ugovor, ili je, pak, Budućnost Voli za njegovu slobodu morala da plati obeštećenje. Prošle sezone je u dresu Igokee u ABA ligi prosječno bilježio 10,7 poena, 4,5 skokova, 3,2 asistencije, te 1,2 ukradenu loptu po meču. U FIBA Ligi šampiona je imao prosjek po meču od 10,1 poen, 4,8 skokova i 2,5 asistencije. U jedinom meču protiv Budućnosti u protekloj sezoni, u porazu Igokee u Laktašima, Atić je upisao 14 poena (šut iz igre 1-5), po tri skoka i asistencije, dvije ukradene lopte i četiri izgubljene lopte. U „Morači“ nije igrao zbog povrede. Atić je profesionalnu karijeru počeo u sarajevskom Sparsu, gdje je proveo tri sezone. Nakon toga je dvije godine igrao u Grčkoj, po sezonu u Trikali i AEK-u, a u ljeto 2018. godine je stigao u Megu, gdje je

Ulm mjerka Žugića? Fedor Žugić 18. septembra postaje punoljetan i treba da odluči za koji će klub potpisati prvi profesionalni ugovor. Ostaje da se vidi da li će to biti Budućnost Voli ili, pak, neki drugi klub. Prema saznanjima Pobjede, interesovanje za Žugića je pokazao Ulm, polufinalista prvenstva Njemačke prošle sezone, protiv kojeg je Budućnost Voli minule sezone igrala u prvoj fazi Evrokupa. Dolaskom Dejana Milojevića na klupu ,,plavih”, Žugić je dobio veći prostor u podgoričkoj ekipi, mjesto startera, što je i bio do prve povrede skočnog zgloba, sredinom marta u meču ABA lige u Zadru. U protekloj sezoni je 17-godišnji bek prosječno u ABA ligi igrao 10,5 minuta, tokom kojih je prosječno bilježio 3,4 poena po meču. Najbolje partije je odigrao protiv Cibone i Igokee, protiv kojih je upisao 20, odnosno 17 poena. U Evrokupu je imao prosjek od 5,3 poena…

Klemons zanimljiv ,,plavima“ Još jedan igrač tima iz Laktaša interesantan je Podgoričanima. Naime, riječ je o Entoniju Klemonsu koji bi mogao da popuni jedno od dva mjesta plejmejkera koje je ostalo upražnjeno odlaskom Nikole Ivanovića u Crvenu zvezdu, i da sa Džastinom Kobsom bude novi tandem organizatora igre Budućnost Volija. Klemons je u protekloj sezoni ABA lige bio najbolji igrač Igokee, sa prosjekom od 11,3 poena, 4,5 asistencija, 2,4 skoka i 1,2 ukradene lopte po meču. U FIBA Ligi šampiona je prosječno po meču bilježio 13,4 poena, 3,6 asistencija, te 3,1 skok. igrao dvije sezone, prije nego je stigao u Igokeu... Prije prvog pojačanja, podgorički klub je riješio pitanje trenera za iduću sezonu, jer se na klupu „plavih“, poslije dvije i po godine, vratio Aleksandar Džikić (dvogodišnji ugovor), koji 2018. godine donio Budućnosti prvu i

jedinu titulu u ABA ligi. Od igrača kojima su istekli ugovori, otišli su i nove klubove već našli Nikola Ivanović, Luka Mitrović i Amedeo dela Vale. Ivanović i Mitrović su potpisali dvogodišnje ugovore sa Crvenom zvezdom, dok je Dela Vale juče i zvanično postao novi

košarkaš italijanske Breše. Ugovori su istekli i Viliju Ridu (pominju se Bajern i Makabi kao moguće nove destinacije za američkog centra), Melvinu Edžimu, dok Fedor Žugić 18. septembra postaje punoljetan i treba da odluči za koji će klub potpisati prvi profesionalni

ugovor. Pod ugovorom sa „plavima“ su Džastin Kobs, Danilo i Zoran Nikolić, Petar Popović, Suad Šehović, Dragan Apić i Aleksa Ilić... Ipak, kako će izgledati roster crnogorskog šampiona umnogome će zavisiti od budžeta, koji je bar do sada bio dva-tri

Sansi vode 2-0 u seriji finala Zapadne konferencije protiv LA Klipersa

Ejton prestigao Barklija i donio pobjedu Finiksu Zakucavanjem Deandrea Ejtona preko Ivice Zupca, na asistenciju Džej Kraudera, 0,9 sekundi prije kraja, Finiks je pobijedio Los Anđeles Kliperse 104:103 i poveo 2-0 u finalnoj seriji Zapadne konferencije plej-ofa NBA lige. U veoma neizvjesnom meču, u kojem nijedna ekipa nije imala dvocifrenu prednost, Sansi su tokom drugog poluvremena uglavnom vodili da bi na pola minuta do kraja košem Pola

Džordža Klipersi poveli 101:100. On je još jednom iza toga vratio prednost Klipersima i bilo je 103:102, a zatim su Krauder i Ejton izveli potez utakmice. Naime, promašio je Mikal Bridžes šut za pobjedu, prilikom kojeg je možda i fauliran. Lopta je potom izašla iz igre, a posljednji kontakt je imao Tomas Man, heroj odlučujuće utakmice protiv Jute. Loptu je iz auta izveo Krauder, koji je pronašao centra sa Bahama za

„alejup“ i trijumf Finiksa. Najefikasniji u redovima Sansa bio je Kameron Pejn sa 29 poena, uz devet asistencija. Pratio ga je upravo Ejton sa 24 poena, uz nestvarnih 80 odsto iz igre (15-12) i 14 skokova. Ejton je, tako, postao rekorder u dresu Finiksa sa pet utakmica u jednoj plej-of sezoni sa učinkom od 20 i više poena, 10 i više skokova i preko 65 odsto šuta iz igre. Čarls Barkli je ostao na četiri utakmice sa takvim učinkom

daleke 1991. godine… Devin Buker, koji je doživio i povredu nosa, nije imao šutersko veče, te mu je za 20 poena bilo potrebno čak 16 šuteva. Imao je i sedam izgubljenih lopti. Dvocifreni su bili još Kameron Džonson i Dario Šarić, sa po 11 poena. Pol Džordž je u ovoj utakmici bio najzaslužniji za povratak Klipersa jer je predvodio seriju kojom su došli do vođstva, a imao je 26 poena. Međutim, on

je bio i tragičar jer je na osam sekundi do kraja, pri vođstvu svog tima 103:102, promašio dva penala. Ovo je prvi put u posljednjih osam sezona da je Džordž tokom jednog meča promašio pet ili više slobodnih bacanja. Dvocifreni su bili još Redži Džekson sa 19 i Ivica Zubac (11 skokova) sa 14, odnosno Luk Kenard sa 10 poena. Naredni meč ovi rivali igraju u noći između četvrtka i petka. S. J.

puta manji od najvećih ABA rivala – Crvene zvezde, Partizana, Cedevita Olimpije, Cibone… Zanimljivo je istaći da je prošle sezone Mornar imao više novca na raspolaganju od Budućnost Volija (Podgoričani oko tri miliona – Barani preko četiri). S. J.

Iskra se intenzivno priprema za početak prvenstva

Treninzi i po dva puta dnevno DANILOVGRAD- Jednom, pa čak i dva puta dnevno, crveno-bijeli marljivo treniraju na stadionu „Braće Velašević“ i tempiraju formu za predstojeću takmičarsku sezonu. Međutim, što se tiče konkretne strategije, trener Srđan Nikić još nema pravu viziju, s obzirom na to da se koncepcija tima još

ne nazire i vjerovatno se neće znati do kraja prelaznog roka. Naime, sigurno je da će uslijediti još neke promjene, ne samo po pitanju novajlija, nego i onih igrača koji će promijeniti ovu sredinu i potražiti angažman u nekom drugom timu. Za sada su ispisnicu dobili Malešević, Rogošić, Boričić, Đorić, Luković, Marković, Drinčić, Kusovac i

Račić, dok su ugovore potpisali Sekulić, Pavlović, Radunović i Vukotić. -Dok se uprava maksimalno trudi da osvježi naše redove, mi ne gubimo vrijeme nego iz dana u dan pojačavamo tempo kako bi spremno dočekali početak prvenstva. Sve aktivnosti se odvijaju po planu i programu bez obzira na visoke temperature koje nam nikako ne idu u prilog. No i pored toga mladići su veoma odgovorni i pedantno izvršavaju postavljene zadatke. To je ono što posebno raduje stručni štab jer samo zdrava konkurencija na svim pozicijama može donijeti uspjeh u zvaničnim nastupima. Vjerujem u njihovu snagu i mogućnosti da iznesu teret novih iskušenja koja nas očekuju i u šampionatu i u nacionalnom kupu, rekao je Nikić i naglasio da su ciljevi ostali nepromijenjeni tj. Da će danilovgradski prvoligaš ponovo pokušati da se domogne evropske scene. Do prvog kola Iskra će odigrati nekoliko prijateljskih susreta, a jedan je zakazan sa Podgoricom, najvjerovatnije u Lješkopolju, 26. ovog mjeseca. B. KADIĆ

Plavljani krenuli sa formiranjem tima

Prva pojačanja u Jezeru

Drugoligaš iz Tivta imenovao novog trenera

Dragićeviću kormilo Arsenala PODGORICA - Dvadesetak dana nakon baraža i istorijske šanse da se domogne Prve lige, Arsenal je imenovao novog trenera. Nekadašnji član stručnog štaba crnogorske reprezentacije koji je minule sezone bio na klupi Koma – Radisav Dragićević, novi je trener Tivćana. -U godini u kojoj je Arsenal napravio jedan od najvećih uspjeha,odlučili smo da je timu potrebna promjena, a posebno nadogradnja izuzetno talentovanog omladinskog podmlatka koji će novi šef stručnog staba postepeno uvoditi u takmičarski dio prvog tima kako bi Arse-

nal u narednih par godina imao kostur tima sastavljenog od domaćih igraca. Posebno želimo da se zahvalimo bivšem šefu Goranu Jovanoviću, izvanrednom stručnjaku i još boljem čovjeku kojeg će tivatska javnost pamtiti dok je Arsenala. Goran Jovanović je napravio istorijski uspjeh i veliko mu hvala što nam je priredio dvije nezaboravne utakmice baraža. Nadamo se da će bivši trener biti gost, a kakav će doček dobiti od Tivćana možemo samo da pretpostavimo. On je najbolji primjer kako se ostavlja trag u jednoj fudbalskoj sredini i klubu koji je prošao i još prolazi kroz golgotu. Raju Dragiceviću želimo dobrodošlicu i puno sreće uz zahvalnost što je prepoznao energiju i dobru atmosferu u i oko kluba. Ovim potpisom počinje projekat „Arsenal prvoligaš 2022“ – navodi se u R. P. saopštenju Arsenala.

PODGORICA - Nakon što su aktuelni bili samo odlasci, Jezero je krenulo i sa formiranjem tima za narednu sezonu. Klub iz Plava napustilo je nekoliko prvotimaca – štoper Meldin Drešković, desni bek Ilija Radunović, vezista Marko Matanović, ofanzivac Božo Osmajlić, pa je uprava Jezera bila prinuđena da traži nova rješenja. Novi član Jezera je nekadašnji ofanzivac Budućnosti, Rudara, Mladosti, Zete i Sutjeske Miljan Vlaisavljević, koji je minule sezone igrao na Kosovu, gdje je igrao za Liriju, a potpis

je stavio i Srđan Bošković. Beranac koji je igrao za Radnički, Grbalj, Bokelj i minule sezone za Berane, biće osvježenje na krilnoj poziciji. Vezni red jači je i za Mirzu Đurđević, koji je prošao sve mlađe kategorije Budućnosti, a bio je i član Petrovca. Plavljani su angažovali i Veljka Radenovića. Član mlađih reprezentativnih selekcija Crne Gore dolazi iz Koma i biće važan igrač, s obzirom da je zbog godišta bonus. Novi desni bek je Matija Račić, koji je nakon dobrih partija u Komu prošle sezone bio u Iskri i jasno je da će biti pojačanje za deficitarno mjesto u timu... R.P.

cije Budućnosti, ali nakon što nije dobio šansu u prvom timu, njegove kvalitete zapazio je Slavoljub Bubanja, koji ga je angažovao u Mornaru, gdje je Malešević skrenuo pažnju na sebe. Nakon toga uslijedio je odlazak u Iskru, za koju je nastupao posljednje četiri sezone. Radnik iz Surdulice član je elitnog ranga u Srbiji, pa će Malešević imati priliku da bude na još većem nivou i eventualno iz Srbije napravi i još jači transfer. R. P.

Mlađa kadetska reprezentacija slavila u prvom od dva kontrolna meča

ZENICA - Trening centar NFS BiH. Sudija: Ajdin Baručij (BiH). Strijelac: Barac u 61. minutu. BOSNA I HERCEGOVINA: Karić, Šušić, Hadžić (46. Rizvanović), Nurković (83. Tabaković), Čamber, Lamadžema (72. Brkić), Zahirović (72. Sergej Bogdanić), Misimović (55. Prusina), Beširović (46. Pašić),

Kovač (55. Tolja), Zrnić. CRNA GORA: Bobičić, Vračar (62. Radević), Turović (79. Mandić), Božičković (79. Mujković), Miranović (62. Roganović), Radusinović (46. Đukanović), Perović (62. Vujačić), Tešović (62. Vukićević), Barac (79. Radojević), Medojević (79. Bubanja), Krivokapić (85. Mašanović). Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore upisala je minimalnu pobjedu u prvom od dva prijateljska meča sa Bosnom i

Portugal u jednom, a Njemačka u većem dijelu spektakularne završne noći grupne runde Evropskog prvenstva bili su na posljednjem mjestu grupe F i na ivici ambisa. Na kraju su oba velikana prošla u osminu finala, a herojstvo Mađara ostalo bez nagrade zbog pogotka Leona Gorecke u 84. minutu. Njemačka – Mađarska 2:2, Portugal – Francuska 2:2. ,,Trikolori“ su ostali prvi i idu na Švajcarsku, drugoplasirani Njemci će igrati sa Engleskom, a Portugal kao jedna od četiri najbolje trećeplasirane selekcije odmjeriti snage sa Belgijom. Kakva je to noć bila u glavnim gradovima Mađarske i Njemačke... U 11. minutu ,,Ferenc Puškaš arenom“ prolomio se vrisak zadovoljstva. U Budimpešti je i dalje bilo 0:0, ali je do mađarskih navijača koji su uživo gledali derbi posljednjeg

Golgeterska rapsodija Španije odagnala je oblake sumnje iznad vrelog andaluzijskog tla.

PODGORICA - Luka Malešević novi je član Radnika iz Surdulice. Pouzdani defanzivac, koji igra na poziciji desnog beka (mada prinudno može da bude i na suprotnoj strani) nakon što nije dogovorio nastavak saradnje sa Iskrom, uspio je da pronađe novi angažman, prvi van Crne Gore, čime će imati novi izazov u karijeri. Nekadašnji kadetski, omladinski i mladi reprezentativac Crne Gore, prošao je sve mlađe selek-

0 1

Gorecka spriječio senzaciju Tabela 1. Francuska 2. Njemačka 3. Portugal 4. Mađarska

3 3 3 3

1 1 1 0

2 1 1 2

0 1 1 1

4:3 6:5 7:6 3:6

5 4 4 2

Osmina finala 26. JUN 18.00 (Amsterdam) - Vels - Danska 21.00 (London) - Italija - Austrija 27. JUN 18.00 (Budimpešta) - Holandija - Češka 21.00 (Sevilja) - Belgija - Portugal 28. JUN 18.00 (Kopenhagen) - Hrvatska - Španija 21.00 (Bukurešt) - Francuska - Švajcarska 29. JUN 18.00 (London) - Engleska - Njemačka 21.00 (Glazgov) - Švedska - Ukrajina

kola stigla fantastična vijest iz Minhena gdje je njihova reprezentacija povela 1:0. Šalaj je sa desne strane uputio savršen centaršut u peterac Njemačke, a Adam Salaj između Humelsa i Gintera u padu glavom matirao nemoćnog Nojera. Mađarska je u tom trenutku bila u raju, imala rezultat koji je vodi u osminu finala iz najjače grupe na šampionatu.

Španija peta

Malešević u Radniku iz Surdulice

BiH Crna Gora

GRUPA F: Ronaldo stigao Daeija u rem

GRUPA E: Švedska se kockala i pogotkom u 94

Desni bek nakon četiri godine napustio Iskru i pronašao novi angažman

Barac za minimalac

Četvrtak, 24. jun 2021.

UEFA

Arena

20 Fudbal

Hercegovinom. Ekipa Radovana Kavaje zasluženo je pobijedila domaćina, a trenutak odluke desio se na nešto manje od pola sata prije kraja regularnog toka utakmice. Miloš Vračar primio je dugu loptu, a zatim dobro reagovao i dao tačan pas za Petra Baraca, koji je zatresao mrežu Bosne i Herceogovine. Prije toga, „sokoli“su u dva navrata mogli do pogotka. U 24. minutu Nenad Krivokapić je izveo slobodan udarac, poslije kojeg je Niko Božičković šutirao pored gola iz dobre pozicije. Desetak minuta kasnije, u po-

voljnoj šansi našao se kapiten Nikola Medojević. Ipak, i on je loptu poslao van okvira gola. - Utakmicu smo odigrali sa šest igrača koji su 2006. godište, dok je pet igrača koji su prvi put u reprezentaciji i praktično svi su dobili šansu danas. Bio je ovo više borben nego meč lijep za gledanje. Da smo imali malo više mirnoće, mislim da bismo upisali ubjedljiviju pobjedu. Nadam se da ćemo i sljedeću utakmicu odigrati na ovom nivou – kazao je selektor Kavaja. Revanš meč iste ekipe odigraće danas, sa početkom u 10 časova. R.P.

,,Crvena furija“ deklasirala je Slovačku na seviljskoj ,,Kartuhi“ (5:0) i zakazala jedan od derbija osmine finala – 28. juna protiv Hrvatske u Kopenhagenu. Sekunde su dijelile Špance od prvog mjesta i potencijalno lakšeg rivala, ali je Švedska u 94. minutu stigla do pobjede nad Poljskom (3:2) i zadržala lidersku poziciju u grupi E 29. juna u Glazgovu sastaće se sa Ukrajinom. Slovačka i Poljska se vraćaju kući... Švedska je protiv Poljske na ,,Krestovskom“ povela tek što je meč poveo, poslije svega 81 sekunde. Emil Forsberg kombinovao je sa Isakom ispred šesnaesterca ,,bijelih orlova“, potom ušao u kazneni prostor i lijepo završio akciju. Selekcija ,,tri krune“ se drugim najbržim pogotkom u istoriji EP učvrstila na prvom mjestu, a Poljake već tada znatno udaljila od nokaut runde. Istovremeno, to je značilo i da bi Španiji bio dovoljan treći remi da se domogne osmine finala. Na ,,Kartuhi“ je Martin Dubravka u početku činio čuda. U 12. minutu je odbranio penal Alvaru Morati i činilo se

Tabela 1. Švedska 2. Španija 3. Slovačka 4. Poljska

3 2 1 0 4:2 3 1 2 0 6:1 3 1 0 2 2:7 3 0 1 2 4:6

7 5 3 1



Šveđanin Dejan Kuluševski sa 21 godinom i 59 dana postao je najmlađi igrač sa dvije asistencije u jednom meču EP poslije Seska Fabregasa (21 godina i 53 dana) u meču sa Rusijom 2008.

put je utakmica EP završena razlikom od pet pogodaka, a prvi put od trijumfa Švedske nad Bugarskom (5:0) 2004. godine

da realizatorskoj frustraciji Španaca nema kraja. ,,Crvena furija“ napadala je od starta, dominirala u posjedu, ali je svaka ozbiljnija šansa završavala promašajem, kašnjenjem (Morate i Pedrija u 19) ili odličnom reakcijom Dubravke (poput šuta Morate iz daljine u 24). Iskusni golman Njukasla je, međutim, vrlo brzo od heroja postao tragičar.

Arena

Četvrtak, 24. jun 2021.

Fudbal

miju Portugala i Francuske, Njemačka se izvukla protiv Mađarske Slavlje njemačkih fudbalera

Portugal

Francuska

21 2

Stadion: Ferenc Puškaš arena Sudija: Antonio Mateu Laos (Španija) Golovi: 1:0 Ronaldo (pen) u 31, 1:1 Benzema (pen) u 45.+2, 1:2 Benzema u 47, 2:2 Ronaldo (pen) u 60. Žuti kartoni: Ljoris, Ernandes, Grizman, Kimpembe (Francuska)

U Budimpešti je prva zaprijetila Francuska – šut Mbapea u zicer situaciji odbranio je Patrisio. Novu promjenu na tabeli grupe F izazvala je nespretna reakcija Uga Ljorisa. Golman Francuske je poslije prekida loše procijenio let lopte i udario u glavu Danila, a Antonio Mateu Laos bez premišljanja dosudio jedanaesterac. Loptu je uzeo Kristijano

Ronaldo i, naravno, pogodio. Portugalac je postao prvi fudbaler sa najmanje 20 pogodaka na evropskim i svjetskim šampionatima. Francuska je izjednačila na isti način kojim je Portugal poveo – iz jedanaesterca. Semedo je u finišu poluvremena faulirao Mbapea, a sa bijele tačke precizan je bio Karim Benzema. Napadač Real Madrida postigao je prvi

gol za nacionalni tim nakon pet godina i 258 dana. Dok su Francuzi i Portugalci ,,razmjenjivali“ jedanaesterce, Njemci su pokušavali da spriječe senzaciju u Minhenu. Imali su dvije velike šanse. Humels je pogodio prečku, a potom Ginter nije uspio da savlada Gulačija. Portugal je za 20 minuta igre prešao put od provizornog lidera grupe do selekcije koja

kao posljednjeplasirana ispada sa Eura. Tek što je počelo drugo poluvrijeme, Pogba je lansirao Benzemu u šansu, a iskusni centarfor se drugi put upisao u strijelce. Pomoćni sudija signalizirao je ofsajd, ali je poslije primjene VAR-a pogodak priznat. Karakter šampiona nije dozvolio Portugalcima da se tek tako oproste od odbrane

Njemačka

Mađarska

20 2

Stadion: Alijanc arena Sudija: Sergej Karasjov (Rusija) Golovi: 0:1 Salaj u 11, 1:1 Haverc u 66, 1:2 Šefer u 68, 2:2 Gorecka u 84. Žuti kartoni: Gundoan, Sane (Njemačka), Botka, Salaj, Fiola (Mađarska)

Portugal

Francuska

Njemačka

Mađarska

Patrisio Semedo (od 79. Dalot) Dijaš Pepe Gereiro Danilo (od 46. Paljinja) Mutinjo (od 72. Neveš) Sančez (od 88. S. Oliveira) B. Silva (od 72. Fernandeš) Žota Ronaldo

Ljoris Kunde Varan Kimpembe Ernandes (od 46. Dinj, od 52. Rabio) Kante Pogba Toliso (od 66. Koman) Grizman (od 87. Sisoko) Mbape Benzema

Nojer Ginter (od 82. Foland) Humels Ridiger Kimih Gundoan (od 46. Gorecka) Kros Gosens (od 82. Musijala) Haverc (od 67. Verner) Sane Gnabri (od 68. Miler)

Gulači Nego Botka Orban At. Salaj Fiola (od 88. Nikolić) Klajnhajsler (od 88. Lovrenčič) Nađ Šefer Ad. Salaj (od 82. Varga) Šalaj (od 75. Šon)

titule. Trinaest minuta trebalo im je da izjednače – opet iz penala. Kunde je igrao rukom poslije centaršuta Ronalda, a neponovljivi as sa Madeire drugim pogotkom izjednačio se se Irancem Alijem Daeijem po broju pogodaka za reprezentaciju – 109. Šou u grupi F je tek uslijedio. Njemačka je u 66. minutu izjednačila na ,,Alijanc areni“ pogotkom Haverca nakon što je poslije prekida Gulači ,,zaplivao“, a Humels glavom poslao loptu na gol liniju gdje se našao napadač Čelzija. ,,Elf“ je imao rezultat koji ga vodi u osminu finala i eliminiše Mađare, ali su srčani gosti vra-

tili prednost poslije samo dva minuta. Krenuli su sa centra i poveli 2:1 – Andras Šefer bio je spretniji od trome odbrane Njemačke i brži od golmana Nojera. Glavom za šok i strah na ,,Alijanc areni“. Čudo je njemački karakter. ,,Manšaft“ je grizao do kraja, a spasilac je bio rezervista Gorecka u 84. Poslije gužve u šesnaestercu lopta je došla do veziste Bajerna, koji ju je silovito poslao iza leđa Gulačija. Više nije bilo promjene rezultata, kao ni u Budimpešti gdje je Pogba pogodio stativu, potom probao Grizman, a Patrisio odbranio... Ne. K.

4. odbranila prvo mjesto, Slovačka i Poljska ispale

UEFA

ardom do derbija sa Hrvatskom Švedska

Poljska

31 20

Stadion: Krestovski Sudija: Majkl Oliver (Engleska) Golovi: 1:0 Forsberg u 2, 2:0 Forsberg u 59, 2:1 Levandovski u 61, 2:2 Levandovski u 84, 3:2 Klason u 90.+4 Žuti kartoni: Danijelson (Švedska), Krihovjak, Glik (Poljska)

Laport slavi prvi gol u dresu Španije

Nestvarno je što je golman Slovačke uradio u 30. minutu. Pablo Sarabija je šutirao sa ivice šesnaesterca, lopta pogodila prečku, a potom ju je Dubravka nespretno zakačio i ,,smečovao“ u sopstvenu mrežu. Bio je to čak sedmi autogol na ovom prvenstvu. Nije se proslavio ni u trećem minutu nadoknade, kada je Španija povela 2:0, s tim što krivica nije njegova.

Dubravka je neuspješno istrčao na Đerara Morena, koji je uspio da uputi centaršut i pronađe Ajmerika Laporta, a štoper Mančester sitija glavom matirao loše postavljenog golmana Slovačke. Dok je ,,crvena furija“ završavala posao oko prolaza iz grupe E, Poljska je u Sankt Peterburgu promašivala šanse. Robert Levandovski dva puta je pogodio prečku u jednom

napadu, a u nadoknadi je Olsen paradom spriječio pogodak Zjelinskog. Kad je napokon proradila u napadu, Španija je odlučila da do vrha napuni mrežu Slovačke i ,,napumpa“ samopouzdanje pred osminu finala. Domaćin je u 59. stigao do 3:0 poslije pogotka Sarabije na dodavanje Đordija Albe. Sarabija je sjajno izdanje potvrdio asistencijom u 67.

Samo minut nakon što je ušao na teren, Feran Tores se upisao u strijelce. Golovi su se ređali u Sevilji, a prštalo je i u Sankt Peterburgu. Dejan Kuluševski je povukao kontru i omogućio Forsbergu da se sa 15 metara treći put upiše u strijelce na ovom Euru. Poljska je htjela da se makar oprosti sa stilom. A to je mogla da uradi samo preko svog

Slovačka

Španija

00 5 2

Stadion: Kartuha Sudija: Bjorn Kujpers (Holandija) Golovi: 0:1 Dubravka (ag) u 30, 0:2 Laport u 45.+3, 0:3 Sarabija u 56, 0:4 F. Tores u 67, 0:5 Kucka (ag) u 71. Žuti kartoni: Duda, Škrinjar (Slovačka), Buskets, Alba (Španija)

Švedska

Poljska

Slovačka

Španija

Olsen Lustig (od 68. Kraft) Lindelef Danijelson Augustinson Larson Ekdal Olson Forsberg (od 78. Klason) Kvajson (od 55. Kuluševski) Isak (od 68. Berg)

Šćensni Berešinski Glik Bednarek Jozvjak (od 61. Svjerčok) Krihovjak (od 78. Plaheta) Klih (od 73. Kozlovski) Puhač (od 46. Frankovski) Sviderski Zjelinski Levandovski

Dubravka Pekarik Šatka Škrinjar Hubočan Haraslin (od 69. Suslov) Kucka Hromada (od 46. Lobotka) Mak (od 69. Vajs) Hamšik (od 90. Beneš) Duda (od 46. Duriš)

Simon Aspilikueta (od 77. Ojarzabal) Garsija (od 71. P. Tores) Laport Alba Koke Buskets (od 71. Alkantara) Pedri Sarabija Moreno (od 77. Traore) Morata (od 66. F. Tores)

ubjedljivo najboljeg igrača – Levandovski je u 61. završio kontru topovskim udarcem iskosa sa lijeve strane. Poljska je samo četiri minut kasnije izjednačila, ali se brzo razočarala – VAR je poništio pogodak zbog ofsajda. Na drugoj strani kontinenta, mreža se zatresla i peti put. Španija je nastavila šou. Ponovo je u pitanju bio autogol – Kucka je u 71. zatresao sop-

stvenu mrežu... ,,Crvena furija“ čekala je dobre vijesti iz Rusije i činilo se da će joj sve ići na ruku jer je Levandovski u 84. drugi put zatresao mrežu Švedske. Španci su u tom momentu bili prvi na tabeli, ali su posljednju riječ imali Šveđani. Viktor Klason je u 94. na pas Kuluševskog srušio snove Poljaka i vratio svoju reprezentaciju na prvo mjesto. Ne. K.

Sportski miks

Arena

Četvrtak, 24. jun 2021.

Crnogorski olimpijski komitet sa sportistima i gostima u Podgorici i N

Crna Gora svijetu poslala lijepu poruku

PODGORICA - Crna Gora juče je obilježila ,,Olimpijski dan“, praznik sporta i olimpizma, koji se slavi u čast rođenja modernih Olimpijskih igara. Centralna manifestacija Crnogorskog olimpijskog komiteta održana je na stadionu ,,Malih sportova“ u Podgorici, u saradnji sa Glavnim gradom i Sekretarijatom za sport i kulturu. Upravo je sa ovog mjesta poslata još jedna poruka koliko Crnoj Gori znači sport i kako se njeguje duh olimpizma. - Čast nam je i zadovoljstvo što smo domaćini ovako lijepog događaja, koji slavi prave vrijednosti – Olimpijski dan, koji se proslavlja još od 1947. godine, je prvenstveno dan promocije ideje olimpizma. Slavi se svake godine, 23. juna, što je datum osnivanja Međunarodnog olimpijskog komiteta na Sorboni u Parizu, 1894. godine, kada je Pjer de Kuberten oživio Olimpijske igre. ,,Olimpijski dan“ promocija je olimpijskog pokreta, olimpijskih vrijednosti, zdravih stilova života i značaja bavljenja sportom. Olimpijski dan je više od sportskog događaja, jer uključuje, pored sportskih, i kulturne i obrazovne aktivnosti, okupljajući i ujedinjujući sve bez obzira na starost, pol, društveno porijeklo ili sportske sposobnosti. Zato mi je izuzetno drago što pored naših sportista i uvaženih gostiju, ovdje vidim ovoliki broj djece iz svih krajeva Crne Gore. Zahvalan sam i na učešću velikog broja crnogorskih osnovnih škola na likovnom konkursu, koji smo organizo-

Pokloni najboljima COK je u saradnji sa Jugopetrolom AD (EKO benzinske stanice – zvanično gorivo olimpijskog tima Crne Gore) prije mjesec pokrenuo likovni konkurs sa ciljem da se djeca osnovnih škola upoznaju sa olimpijskim vrijednostima, Igrama u Tokiju i olimpijskim timom. Igrajući za svoj tim obezbijedili su svojim školama kompletnu opremu za fizičku nastavu, kao donaciju COK-a i Jugopetrol AD Kotor. Od čak preko 600 radova izabrani su najbolji. KATEGORIJA I - UČENICI UČENICE 1. I 2. RAZREDA: 1. mjesto - Petra Stanojević, OŠ ,,Milan Vuković” 2. mjesto - Simona Simonović, OŠ ,,Njegoš” 3. mjesto - Sofija Marojevali u saradnji sa našim partnerom Jugopetrolom i velikom broju radova koji su pristigli, a koji su ilustracija onoga kako naši najmlađi doživljavaju olimpijski pokret, olimpijski tim i crnogorski sport uopšte. Na kraju, zahvalio bih svima koji su došli da budu dio ,,Olimpijskog dana“, kao i Glavnom gradu i našim sponzorima na podršci za organizovanje ovog važnog događaja – kazao je Dušan Simonović, predsjednik Crno-

vić, OŠ ,,M.M. Burzan”. KATEGORIJA II - UČENICIUČENICE 3. I 4. RAZREDA: 1. mjesto - Lazar Zotović, OŠ ,,Vuko Jovović” 2. mjesto - Marko Vidović, OŠ ,,Veljko Drobnjaković” 3. Jana Ivović, OŠ ,,Milan Vuković” KATEGORIJA III – UČENICIUČENICE 5. I 6. RAZREDA: 1. mjesto - Amina Fetić, OŠ gorskog olimpijskog komiteta. ,,Olimpijski dan“ se slavi u cijelom svijetu od 1948. godine, kao promocija olimpijskih vrijednosti, bavljenja sportom bez obzira na godine, pol ili atletske sposobnosti. Zato COK godinama predano radi na jačanju olimpijskih vrijednosti i na razumijevanju svake sportske discipline, što se vidjelo i juče, prisustvom i podrškom velikog broja sadašnjih naših asova i njihovih nasljednika, sportista i

,,Pavle Rovinski” 2. mjesto - Ksenija Kovačević, OŠ ,,Njegoš” 3. mjesto - Dana Burzanović, OŠ ,,Sutjeska” KATEGORIJA IV - UČENICIUČENICE 7. I 8. RAZREDA: 1. mjesto - Lara Šturanović, OŠ ,,Ratko Žarić” 2. mjesto - Angelina Bulatović, OŠ. ,,21. maj” 3. mjesto - Veljko Mijanović, OŠ ,,Ratko Žarić”. sportistkinja, sa preko 300 dječaka i djevojčica... Naše sportiste, kao što je poznato, vrlo brzo očekuje nastup na Olimpijskim igrama, pripreme u kolektivnom sportovima (rukomet i vaterpolo) odavno su počele, a nedavno se jedriličaru Milivoju Dukiću pridružila teniserka Danka Kovinić. Vrlo brzo biće jasno ko će još iz pojedinačnih sportova putovati u Japan. A.M. Foto: D. MALIDŽAN

Četvrtak, 24. jun 2021.

Sportski miks

Selektor naših najboljih vaterpolista Vladimir Gojković odabrao igrače za Svjetsku ligu

Oslabljeni čekaju posljednju provjeru za Olimpijske igre

Nikšiću obilježio ,,Olimpijski dan“

a u

Arena

Sport je pravi izbor, a to Nikšićani znaju NIKŠIĆ – Tradicionalno, pod pokroviteljstvom Crnogorskog olimpijskog komiteta, juče je i u Nikšiću obilježen Olimpijski dan, a tehnički organizator bio je Biciklistički klub Perun. U podnožju Trebjese okupili su se mališani iz Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“, ali i FK Sutjeska, DŽK Akademik, KK Sutjeska, Atletskog kluba Nikšić, Košarkaškog kluba Anagastum, ŽOK Sutjeska, Karate Kluba Onogošt, RK Levalea 2010, RK Trebjesa, City Fitnes, PSD Javorak, Streljačkog kluba Čelik, Bokserskog kluba NK, PVK Nikšić, DSR Veterani, NK SKI klub Pahuljice, NVO Snaga mladih, Omladinskog kluba Nikšić… Ana Petrović Njegoš, u ime organizatora, kazala je da joj je zadovoljstvo što može pozdraviti toliko mladih ljudi na jednom mjestu, te da je njihovo okupljanje potvrda da je sport univerzalan jezik. -Ovaj datum obilježava se u spomen na rađanje modernih Olimpijskih igara 1894. godine. Svjedoci smo da je pandemija korona virusa uticala na sport, ostali smo uskraćeni za mnoga takmičenja, ali naša borba se nastavlja sa nadom da nailazi period kada će se takmičanja i treninzi održavati u kontinuitetu. Mi sportski poslenici težimo promovisati sportske vrijednosti i uvijek pronalazimo način da mladima sport predstavimo kao jednu od važnih dimenzija koja ispunjava ljude i ima veliki uticaj pri promovisanju zdravog načina života, kazala je Ana Petrović Njegoš.U podnožju Trebjese juče su se okupili brojni ugledni sportisti, a među njima i osvajači srebra na EP u karateu Nikola Malović i Predrag Smolović. Malović je kazao da je lijepo vidjeti toliko mladih ljudi na jednom mjestu. - Mi smo iz malog Nikšića, pa smo uspjeli osvojiti evropsku medalju i to je potvrda da svi možete da uzmete medalju koju god želite, da postavite cilj u sportu kojim se bavite, da znate zašto se bavite sportom i da želite da ostvarite taj cilj. Imate potencijala, uslova, trenirajte i bavite se sportom, a sport je zdravlje i pravi smisao života, poručio je Malović. Ra.P.

PODGORICA - Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković odabrao je 15 igrača za finalni turnir Svjetske lige u Tbilisiju. Naša selekcija igraće u grupi B sa SAD, Japanom i Gruzijom, dok su u grupi A selekcije Italije, Grčke, Francuske i Kazahstana. Na spisku su: Slaven Kandić, Draško Brguljan, Miroslav Perković, Marko Petković, Uroš Čučković, Dimitrije Obradović, Stefan Vidović, Aleksa Ukropina, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Dušan Banićević, Petar Tešanović, Dragan Drašković i Vasilije Radović. Selektor Gojković na svakom meču moći će da računa na 13 igrača. - Možemo biti zadovoljni pripremama koje smo sproveli u Ostiji sa selekcijom Italije. To su uvijek zahtjevne pripreme zbog načina na koji oni igraju. Imali smo problema sa povredama prethodnih dana, neki igrači su uspjeli da se oporave, neki nijesu. Što se tiče spiska,

uglavnom je tu većina igrača koji smo željeli da budu. Očekujem da se povrijeđeni igrači priključe selekciji nakon Gruzije i da njihove povrede nijesu ozbiljne prirode. Nijesmo se specijalno spremali za ovaj turnir u Tbilisiju, ali kao i na svakom takmičenju želimo da

zabilježimo što više pobjeda, što bolji plasman i da se borimo za medalju. Svjetska liga će nam dati sliku trenutnih mogućnosti, i da vidimo na čemu da radimo kako bi što spremniji otišli na Olimpijske igre – kazao je Gojković. Prvi meč u Gruziji ,,ajkule“ će

odigrati 26. juna protiv SAD, narednog dana rival je Gruzija, a u posljednjem kolu Japan. Nakon toga igraće se četvrtfinalni mečevi. Selektor neće moći da računa na golmana Dejana Lazovića, Vlada Popadića i Đura Radovića zbog povreda. A. M.

Bjelopoljke u finalu savladale barski Galeb

Odbojkašice Jedinstva kadetske prvakinje PODGORICA - Odbojkašice Jedinstva osvojile su titulu prvaka Crne Gore u kadetskoj konkurenciji. Na finalnom turniru u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore i uz podršku Uprave za sport i mlade, izabranice Mladena Miladinovića su u uzbudljivom i neizvjesnom finalu bile bolje od Galeba 3:1 (26:24, 25:23, 23:25, 25:23). U meču za treće mjesto, Akademija iz Tivta je porazila Luku Bar 3:0 (25:15, 25:14, 25:20). Prije toga, Jedinstvo je u polufinalu savladalo Luku Bar 3:0, dok je Galeb bio bolji od Akademije sa 3:2. Pehare i medalje za tri prvoplasirane ekipe uručio je Miloš Jovanović, komesar takmičenja OSCG. Za najbolju igračicu prvenstva proglašena je Gordana Madžgalj iz ekipe Jedinstva. Iz bjelopoljske ekipe su i najbolji tehničar Andrea Krgović, te najbolji libero Milica Veličković. Za najboljeg blokera prvenstva izabrana je Maša Dragojević iz Galeba, dok je naj-

Bijelo Polje dočekalo šampionke Odbojkašice Jedinstva šampionke Crne Gore u kadetskoj konkurenciji, preksinoć su na gradskom trgu dočekali brojni Bjelopoljci. Dolazak zlatnih đevojaka prisutni su pozdravili gromoglasnim aplauzom, čestitajući im na velikom uspjehu i šampionskom peharu koje su osvojile pobijedivši u finalu ekipu Galeba, rezultatom 3:1. Trener bjelopoljskih odbojkašica Mladen Miladinović ponosan je na đevojke, koje

bolji primač servisa Natalija Vlaović, takođe iz Galeba.

su osvajanjem pehara zaokružile uspješnu sezonu. - Čestitke svim đevojkama koje su odigrale dvije kvalitetne utakmice, protiv ekipa Luke Bar i Galeba i uspjele da dokažu da su trenutno najbolje u Crnoj Gori. Osjećaj je predivan jer nam se na najbolji način vratio sav rad i trud koji smo uložili da dođemo do najboljeg rezultata u ženskoj odbojci – istakao je Miladinović. B.Č.

Individualne nagrade je uručio Zlatko Ćaćić, selektor

kadetske reprezentacije CrS. J. ne Gore.

Ove godine planirano je održavanje najviše 20 trka u šampionatu, a trka za Veliku na-

gradu Tajlanda odgođena je za sedam dana i biće vožena 17. oktobra. R. A.

FORMULA 1

Odgođena Velika nagrada Japana Trka za Veliku nagradu Japana, u Moto GP šampionatu, otkazana je zbog ograničenja u putovanju izazvanih pandemijom korona virusa, saopštili su organizatori. Trka je bila planirana za 3. oktobar, a umjesto nje biće vožena Velika nagrada Amerike, u

Ostinu. -Zbog pandemije korona virusa i ograničenja u putovanju, u ovom trenutku nije bilo moguće održati trku - navodi se u saopštenju. Najavljeno je da će se trka na stazi Motegi vratiti u kalendar naredne godine.

Arena

Četvrtak, 24. jun 2021.

Rukovodstvo reprezentacije na Kipru

ŠAH U Petrovcu počeo 11. Pojedinačni šampionat Mediterana

Šarić šest od šest Jedanaesti Pojedinačni šampionat Mediterana u muškoj i ženskoj konkurenciji okupio je u Petrovcu 128 učesnika iz 20 zemalja među kojima je čak 15 velemajstora i 20 intermajstora. Po rejtingu uloge favorita dodijeljene su hrvatskim igračima Ivanu Šariću (2645) i Zdenku Kožulu (2597), dok od naših predstavnika najveće šanse za visok plasman imaju Dragiša Blagojević, Luka Drašković, Blažo Kalezić, Milan Draško, Nebojša Nikčević, Marko Krivokapić i Predrag Nikač. Poslije šest odigranih kola na čelu tabele izdvojio se Šarić sa stoprocentnim učinkom jer je sve protivnike primorao na kapitulaciju i po svemu sudeći smiješi mu se titula. Račune mogu da mu pomrse zemljak Kožul te Turčin Vahap Sanal, Grk Evgenios Joanidis i intermajstor sa Kosova Nderi Sarači koji su sakupili po pet poena. Pored pomenutih stranaca za neku od medalja od crnogorskih igrača boriće se aktuelni seniorski šampion Drašković koji ima 4,5 poena zatim Blagojević, Draško, Nikač i Nikčević koji su uknjižili po pola poena manje. Interesantno je istaći da je na ovom turniru do šeste runde igrač mogao iskoristiti pravo odsustva u narednom kolu i to u dva navrata, stim da mu se upiše pola poena kao da je odigrao neriješeno. Danas je na programu sedmo kolo.

Atletska reprezentacija Crne Gore ostvarila odličan rezultat na ekipnom prvenstvu Evrope

Rezultati potvrda velikog rada

Drašković 1 Karišik 0 1.Nf3 Nf6 2.g3 g6 3.Bg2 Bg7 4.d4 0–0 5.0–0 d6 6.c4 Nbd7 7.Nc3 e5 8.e4 c6 9.h3 Qb6 10.c5 dxc5 11.dxe5 Ne8 12.e6 fxe6 13.Ng5 Ne5 14.f4 c4+ 15.Kh2 Nd3 16.e5 Bd7 17.b3 Rd8 18.bxc4 Bc8 19.Qb3 Nxc1 20.Raxc1 Qc7 21.h4 h6 22.Nf3 Qe7 23.Ne4 c5

ČESTITKA

Na svečanom otvaranju, predsjednik Evropske šahovske unije gruzijski velemajstor Zurab Azmaparašvili je

24.Rcd1 Rxd1 25.Rxd1 b6 26.Nd6 Bb7 27.Nxb7 Qxb7 28.Nd4 (dijagram) 1:0 čestitao pokroviteljima ovog prestižnog međunarodnog takmičenja na izvanrednoj organizaciji čime je Crna Gora još jednom potvrdila veliki

ugled u svjetskim šahovskim krugovima. Takođe, dobrodošlicu svim učesnicima poželio je prvi čovjek ŠSCG Jovan Milović ne krijući zadovoljstvo što se ispisuje nova zlatna stranica u biografiji drevne igre na našim prostorima. U isto vrijeme, paralelno sa glavnim turnirom za tablom se nadmeću i pioniri u okviru internacionalnog školskog kupa u kategorijama do 9, 11, 13 i 15 godina. Poslije šestog kola najbolji učinak od crnogorskih predstavnika imaju Peko Đurović i Gorazd Laušević koji su sakupili po 4,5 poena te Mihailo Pušara i Ilija Milović sa po 3,5, Milena Mosurović, Miloš Svrkota i Danilo Ostojić sa po 3 poena.

Završen internacionalni Chess festival u Pragu pobjedom američkog velemajstora

Šankland ponovo u klubu 2700 ELO Šankland 1 Abasov 0

U posljednjem, sedmom, kolu internacionalnog Chess festivala u Pragu Amerikanac Samjuel Šankland je iskoristio prednost početnog poteza protiv Van Foresta i sa 5,5 poena osvojio prvo mjesto, bez poraza sa četiri pobjede i tri remija. U direktnom okršaju za srebrnu medalju Poljak Jan Krištof Duda je efektno poslije žrtve

figure primorao na kapitulaciju zemljaka Radoslava Vojtašeka i tako se sa pet poena dokopao titule vicešampiona, dok se ovaj drugi morao zadovoljiti bronzom sa četiri poena. Zatim slijede Van Nguen i Nijat Abasov sap o 3,5, Nils Grandelijus i Jordan Van Forest sa po 2,5 te David Navara sa 1,5 poena. Posle pobjede Šankland je na

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nc3 Bb4 4.e3 0–0 5.Bd2 d5 6.Nf3 b6 7.cxd5 exd5 8.Rc1 Bb7 9.Bd3 Be7 10.0–0 c5 11.dxc5 bxc5 12.Re1 Nbd7 13.e4 c4 14.Bb1 dxe4 15.Nxe4 Nxe4 16.Bxe4 Bxe4 17.Rxe4 Bf6 18.Bc3 Bxc3 19.Rxc3 Nb6 20.Qe2 Qd5 21.Re5 Qd6 22.g3 Rad8 23.h4 f6 24.Re4 Qd1+ 25.Kg2 Qxe2 26.Rxe2 Rd7 27.Rec2 Rfd8 28.Ra3 Kf7 29.Ra6 Rc7 30.Nd2 Rdd7 31.Ne4 Kg6 32.Ra5 Rd5 33.Ra3 Tviteru napisao: „Ne možete ni zamisliti koliko je bolno bilo zaglaviti se ispod granice od 2700 poena petnaest mjeseci, tokom kojih se zbog virusne pandemije ništa nije moglo uraditi. Po mom

Re5 34.Nd2 h5 35.Rac3 Ra5 36.a3 Ra4 37.Rc1 Kf5 (dijagram) 38.b4 Kg6 39.Ne4 Nd5 40.Rf3 c3 41.Nxc3 Ra6 42.Ne2 Re7 43.Nd4 Re4 44.Nb5 Re2 45.Rd3 Ne7 46.Rc7 Rb6 47.Nxa7 1:0 mišljenju, prisilni odmor mi je dobro došao. Osjećam da sam poboljšao igru, a iza sebe ostavio lošu 2019. godinu. Sretan što sam ponovo u klubu igrača 2700 ELO i nadam se da će potrajati dugo.“

Mesi poklonio dres Noni Gaprindašvili

Desetka za 80. rođendan Argentinska i svjetska fudbalska zvijezda Lionel Mesi poslao je svoj dres kao rođendanski poklon Noni Gaprindashvili za njen 80 rođendan. Lijep gest Barsinog asa koji je na ovaj način podsjetio ljubitelje drevne igre na

sjajnu šahovsku karijeru čuvene Gruzijke koja je šesta po redu osvojila planetarnu titulu 1962. godine i uspješno je branila čak četiri puta, sve do 1978, kada je kao prva dama kraj imena upisala prefiks muškog velemajstora. Tada je i jedan parfem dobio ime po njoj.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Atletska reprezentacija Crne Gore minulog vikenda učestvovala je na ekipnom Evropskom prvenstvu u atletici, u trećoj grupi, gdje je nastupilo 16 reprezentacija sa oko 600 takmičara. Crnogorska reprezentacija ostvarila je izvanredan uspjeh osvajanjem sedmog mjesta sa 318 bodova. Iako u podmlađenom sastavu, kao i bez povrijeđenog Darka Pešiča koji je ranije nastupao u pet disciplina, Kristine Rakočević koja je nastupala u dvije discipline i koja je takođe povrijeđena, naša reprezentacija uspjela da ostvari zapažen rezultat. Takođe, Slađana Perunović je do prije mjesec dana imala zdravstvene probleme, ali je došla da pomogne reprezentaciji u jednoj disciplini (1.500 metara). Perunović je ranije nastupala u čak pet disciplina i to veoma uspješno. -Zahvalan sam rukovodstvu ASCG što je učinio maksimalne napore da nam i pored složene epidemiološke situacije koja je prisutna još u svijetu i povreda ključnih atletičara, obezbijedi maksimalne uslove i pošalje kompletnu reprezentaciju, na takmičenje, na Kipar. Posebno bih pohvalio Mariju Vuković u skoku uvis, koja je osvojila prvo mjesto, Danijela Furtulu koji je osvojio drugo mjesto u bacanju diska, iako je na takmičenju povrijedio skočni zglob desne noge, kao i izvanrednog Tomaša Đurovića koji je bacio kuglu 20.20 me-

tara i osvojio treće mjesto, ostavivši iza sebe poznatog svjetskog bacača, inače juniorskog šampiona i četvoroplasiranog sa Evropskog prvenstva u dvorani Mesuda Pezera iz Bosne i Hercegovine. Kompletna reprezentacija dala je sve od sebe da postignuti rezultati budu adekvatno vrednovani -–kazao je selektor naše reprezentacije Osman Erović. Atletska reprezentacija Crne Gore bila je u podmlađenom sastavu, posebno u trkačkim disciplinama – na srednjim i dugim prugama postigla je izvanredan uspjeh. Postavljena su tri nacionalna rekorda – štafeta 4x100 metara (muškarci) za mlađe seniore, Amir Papazi u bacanju koplja za mlađe seniore i Ognjen Marsenić za mlađe juniore na 200 metara. Atletičari Crne Gore na ovom takmičenju postavili su i osam ličnih rekorda. -Uz izvanrednu podršku rukovodstva Saveza, red i disciplinu svih takmičara, kao i mojih kolega trenera koji su bili sa reprezentacijom na Kipru, ostvarili smo ovako dobar rezultat. Pokazali smo da timski duh može doprinijeti do ovakvih rezultata, iako atletika baš i nije ekipni sport. Evropska atletska federacija tražila je od ASCG da obavezno uzme učešće čak i u onim disciplinama u kojim nijesmo imali kvalitetne takmičare, tako da smo nastupili sa kompletnom ekipom u 20 disciplina u ženskoj i 20 disciplina u muškoj konkurenciji – R.P. istakao je Erović.

Zabranili konzumiranje alkohola na OI

Đoković nastupa u Tokiju Prvi teniser svijeta Novak Đoković nalazi se na spisku igrača za predstojeće Olimpijske igre u Tokiju. - Novak je potvrdio želju da učestvuje na Olimpijadi i mi smo spisak sa njegovim imenom već poslali Olimpijskom komitetu Srbije – rekli su iz Teniskog saveza Srbije, prenio je Žurnal. Đoković je do sada na Olimpijskim igrama osvojio bronzanu medalju 2008. godine u Pekingu, kada je u meču za treće mjesto savladao Amerikanca Džejmsa Blejka. Olimpijske igre u Tokiju počinju 23. jula, a završavaju se 8. avgusta. R. A.

Konzumiranje alkoholnih pića biće zabranjeno na Olimpijskim igrama u Tokiju ove godine, saopštila je predsjednica Organizacionog komiteta Olimpijskih igara Seiko Hašimoto. Hašimoto je na konferenciji za novinare rekla da je odluka donijeta kako javnost ne bi bila zabrinuta za bezbjednost Olimpijskih igara, prenosi Rojters. Organizatori Olimpijskih igara nedavno su saopštili i da su ograničili broj gledalaca na 10.000 za svaki događaj na Igrama u Tokiju. Olimpijske igre ove godine biće održane od 23. jula do 8. avgusta u Tokiju. R.A.

Feljton

Četvrtak, 24. jun 2021.

SLOVO O STEĆCIMA

Šćepanov krst s epitafom iz druge polovine 15. vijeka » Piše: Slobodan ČUKIĆ EPITAF NA KRSTU ŠĆEPANA VUKOVOG Šefik Bešlagić je prije pola vijeka opisao epitaf na krstači koja se nalazila u Perastu, a koja je prenijeta u taj grad sa starog groblja u okolini. Kameni nadgrobni spomenik sa ćirilskim natpisom na bosančici nalazio se „odavno“ u dvorištu Miroslava Brajkovića. Bešlagić je za taj spomenik saznao od Jovana Martinovića, direktora Pomorskog muzeja, nakon čega je (1972. godine) otišao u Perast i stupio u kontakt sa don Graciom Brajkovićem, bratom Miroslava Brajkovića. Bešlagić navodi da je spomenik „još prije 40 godina prenesen sa brda Sutilija u Perast, u dvorište Miroslava, gdje se i danas čuva“. „To brdo je vjerovatno nazvano po nekadašnjoj crkvi koja je bila posvećena sv. Iliji. Spomenik je bio na položaju nekadašnjeg sela Glogovac, koje je odavno ugašeno, oko 2 km zračne linije istočno i visoko iznad Perasta. U blizini tog nekadašnjeg sela danas se nalaze ruševine rimokatoličke crkve sv. Ivana Krstitelja i ostaci groblja. Vrlo je vjerovatno da preneseni spomenik potječe s toga groblja“ (Šefik Bešlagić, „Epitaf bosančicom u Perastu“, Starine V, Cetinje, 1975, 265). Spomenik sa natpisom ima oblik krstače i dobro je klesan. Dimenzije krstače iznose: visina 85 cm, širina 31 cm (samog uspravnog kraka 17), a debljina 16 cm. Na čeonoj strani krstače urezan je natpis u jedanaest redova, koji pokriva cijelu prednju površinu. Slova su relativno velika, više zaobljena nego uglasta. Neka slova su neobična. Za slovo O korišćen je znak u vidu elipse, odnosno, nepravilne kružnice, a u jednom slučaju je to slovo predstavljeno grčkom omegom. Autor natpisa „nije bio dovoljno vješt u svom poslu“ (isto, 266). Bešlagić ovaj spomenik svrstava u stećke. U vezi toga napominje da „na području Boke Kotorske dosada nisu ustanovljeni stećci. Njoj najbliži kraj sa stećcima su Krivošije, dvadesetak kilometara zračne linije na sjever od Perasta“ (isto, 267-268). Bešlagić pojašnjava da se „iz

Stećci u obliku krstače su najrjeđi među registrovanim stećcima na tlu Crne Gore. Od ukupno 2803 popisana stećka u Crnoj Gori koje pominje Šefik Bešlagić, ploča je bilo 455, sanduka 1975, sljemenjaka 93, stubova 26, krstača 4 i 250 amorfnih oblika

Šefik Bešlagić je prije pola vijeka opisao epitaf na krstači koja se nalazila u Perastu. Kameni nadgrobni spomenik sa ćirilskim natpisom na bosančici je „još prije 40 godina prenesen sa brda Sutilija u Perast, u dvorište Miroslava Brajkovića, gdje se i danas čuva“

Prepis sa Šćepanovog krsta

Šefik Bešlagić

dosadašnjeg proučavanja natpisa na stećcima vidi da te poslove nekada obavljaju dva majstora; jedan od njih je pisar ili dijak, a drugi je klesar, koji se često naziva kovač. U više slučajeva su obadva umijeća bila objedinjena u ličnosti jednog majstora, kakav je bio, naprimjer, kovač Grubač, koji je djelovao u drugoj polovini XV vijeka u okolini današnjeg Stoca u Hercegovini. Natpis na krstači u Perastu izgleda da je djelo jednog čovjeka, koji je bio nešto bolji klesar nego pisar“ (isto, 266). Bešlagićev snimak natpisa u jedanaest redova izgleda ovako: НАР (T) ОКИЋ АСЕ НЕКА СЕ ЗНА КАКО П ОГИБЕ СЋЕ ПАН ВУК ОВ О

Šefik Bešlagić ispituje stećak

Natpis na Šćepanovom krstu (foto Šefik Bešlagić).tif

Natpisi na stećcima su rijetka pojava. Ima ih u svemu 363, od čega u Crnoj Gori 12 primjeraka. Svi natpisi su ispisani ćirilicom, samo je ta stara bosanska ćirilica prilagođena uslovima bosanskog područja, zbog čega je od strane nekih naučnih radnika nazvana bosančicom. Natpis u Perastu pripada fondu epitafa bosančicom Д КР ИЛАЋ НПД И БЖ Atmosferilije su djelimično oštetile dva najgornja reda. U prvom redu se zapažaju slova „НАР“, dok četvrto izgleda kao „T“. I drugi red je nedovoljno jasan ali se čini da je to „ОКИЋ“. Dalja četiri reda nijesu problematična. Tu se, „na uobičajeni srednjovjekovni način“ stavlja do znanja da je na tome mjestu – „АСЕ НЕКА СЕ ЗНА КАКО ПОГИБЕ С ЋЕПАН ВУКОВ“ (isto, 267). U nastavku natpisa se kaže za toga Sćepana da je od „ОД КРИЛАЋ“, što bi

moglo da upućuje na neki kraj ili naselje koje se tako zvalo. Posljednja dva reda su takođe nesigurna, ali, sa dosta razloga, može se pretpostaviti da su to majstorove kratice, pogotovo posljednja dva slova – „Б“ i „Ж“ koja su bila uobičajena. „Mislim da bi ta dva reda trebalo čitati kao „НА ПРАВДИ БОЖЈОЈ“, što znači da Sćepan ničim nije skrivio svoju pogibiju“, kaže Bešlagić (isto, 267). U nastavku se obrazlaže zašto ova krstača spada u stećke: „Kako je to već ustanovljeno, stećci su autohtona kulturno-umjetnička pojava srednjovjekovne Bosne i Huma, odnosno, Hercegovine, iz pe-

rioda XIII-XVI vijeka. Prema formalno-oblikovanim osobinama stećke obično dijelimo na ležeće i na stojeće. Osnovni oblici ležećih su ploče, sanduci i sljemenaci, a u stojeće ubrajamo stubove i krstače i smatramo da uglavnom potječu iz XV-XVI vijeka. Teritorij rasprostiranja stećaka se uglavnom poklapa sa teritorijem srednjovjekovne bosanske države za vrijeme kralja Tvrtka I, ali i prelazi njene granice, jer se migracijama bosanskohercegovačkog življa prenosio i običaj klesanja i postavljanja stećaka. Otuda i pojava stećaka na dosta velikom području današnje Crne Go-

re koje je za vrijeme oblasnih gospodara Sandalja Hranića i Hercega Stjepana bilo u sastavu bosanske države. Prema tome, nadgrobnik u Perastu i po svome mjestu nalaza i po svome obliku spada u stećke“ (isto, 267). Bešlagić dalje navodi da su „natpisi na stećcima ... vrlo rijetka pojava. Ima ih u svemu 363, od čega u SR Crnoj Gori 12 primjeraka. Svi natpisi stećaka su ćirilicom, samo je ta stara bosanska ćirilica ponešto izmijenjena, odnosno, prilagođena uslovima bosanskog područja, zbog čega je od strane nekih naučnih radnika nazvana bosančicom (...) Iz tih razloga i natpis u Perastu pripada fondu epitafa bosančicom i ima svoju veliku dokumentarnu vrijednost, zbog čega ga treba čuvati na najbolji način“ (isto, 268). Stećci u obliku krstače su, inače, najrjeđi među registrovanim stećcima na tlu Crne Gore. Od ukupno 2803 popisana stećka u Crnoj Gori koje pominje Bešlagić, ploča je bilo 455, sanduka 1975, sljemenjaka 93, stubova 26, krstača 4 i 250 amorfnih oblika (isto). „Po svojim opštim osobinama krstača i natpis u Perastu pripada periodu XV-XVI vijeka. Za nešto preciznije datiranje treba uzeti u obzir oblike većine slova, kao što su В, З, Т i Ж koja više vuku na XV nego na XVI vijek. Treba reći da neka slova ovoga natpisa, naročito slovo „Н“ susrećemo na više natpisa stećaka u okolini Trebinja i Bileće, kao i na natpisima nedalekog naselja Petrovići u Banjanima, u opštini Nikšić, gdje se spominje vojvoda Cvjetko Banjanin. Isto tako treba reći da je fraza „АСЕ НЕКА СЕ ЗНА“ uobičajena u jugoistočnim krajevima Hercegovine. Zbog svega navedenog, sa dosta razloga može se pretpostaviti da je natpis u Perastu klesan u drugoj polovini XV vijeka“, zaključuje Bešlagić (isto, 268). (Kraj)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Posl. br. I.1024/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, Podgorica, koga zastupa adv. Dragoljub R. Đukanović, Moskovska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MIODRAGA MARTINOVIĆA, ul. Bajice br.49, Cetinje, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, u ponovnom postupku, donosi

ZAKLJUČAK I Određuje se šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužnika MIODRAGA MARTINOVIĆA, ul. Bajice br.49, Cetinje, a koje su upisane u listu nepokretnosti broj 2376 KO CETINJE I, na kat.parceli broj 3367/1, broj zgrade 1, stambeni prostor PD3, površine P1 36 m2 , koja je u svojini izvršnog dužnika i to u obimu prava 1/1. II Šesto javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 22.07.2021. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Navedena nepokretnosti izvršnog dužnika iz stava I Zaključka, predmet je prodaje po pravosnažnom Rješenju gornje posl. ozn. od 29.09.2017. godine, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca i to na ime glavnog duga iznos od 60.491,84 € sa pripadajućom kamatom počev od 19.07.2017.godine, pa do konačne isplate, te troškova izvršnog postupka do dana donošenja ovog Zaključka u iznosu od 3.673,18 €. III Nepokretnosti navedene u st. I ima evidentirane terete upisane u LN-u br. 2376 KO CETINJE I. IV Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 30.06.2018. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi 22.860,00 €. V Na šestom javnom nadmetanju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iznosu od 2,286.00 €, koje predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika koja je upisana u LN-u 2376 KO Cetinje I. VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama. X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama i založnim povjeriocima. U Cetinju, dana 22.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

JZU Dom zdravlja Cetinje Broj:2522 Cetinje, 23.06.2021. godine Komisija za sprovođenje postupka prodaje pokretne stvari JZU Dom zdravlja Cetinje na osnovu člana 40. stav 1. Zakona o državnoj imovini (“SI,list CG” br.21/09,40/11), člana 05.stav 3 ,člana 24. i 27. Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u drzavnoj imovini (“SI.list CG” br.44/10) i Odluke direktora o pokretanju postupka prodaje motornog vozila putem prikupljanja ponuda na osnovu javnog poziva broj 2516 od 23.06.2021. godine objavljuje

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA (TENDER) ZA PRODAJU POKRETNE IMOVINE –1 (jedno) motorno vozilo I Predmet prodaje: JZU Dom zdravlja Cetinje objavljuje javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) za prodaju pokretne imovine. Predmet javnog poziva je prodaja sledeće pokretne imovine: 1.1.Vozilo Lada Niva 21214 , reg. broj CT CG 122, godina proizvodnje 2008.-procijenjena cijena za prodaju 837,09 eura; Snaga motora 61 KW- BENZIN 98 Radna zapremnina motora 1690 cm3 Broj šasije XTA21214081905196 Masa praznog vozila 1100 kg Broj sjedišta 5 Boja vozila Zelena Vozilo prešlo 21.589 km , nije u voznom stanju II Mjesto, način i rok za podnošenje ponuda i rok za otvaranje ponuda: Ponude se predaju na arhivi JZU Dom zdravlja Cetinje , na adresi Vuka Mićunovića bb, u periodu od 08:00 do 11:00h zaključno sa 05.07.2021. godine. Javno otvaranje ponuda će sprovesti Komisija JZU Dom zdravlja Cetinje , dana 05.07.2021. godine sa početkom u 11:30h u kancelariji Pravno-kadrovskog sektora I sprat, na adresu Vuka Mićunovića bb, Cetinje. Pravo učešća na javnom pizivu imaju sva pravna i fizička lica. Ponude se predaju u zapečaćenoj koverti sa naznakom: “JZU Dom zdravlja Cetinje” “Ponuda za kupovinu pokretne imovine-motornog vozila” “Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda” Ponuda treba da sadrži: -Podatke o ponuđaču (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, kopija lične karte ili pasoša );(za pravna lica: naziv i sjedište ponuđača,potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica). -Ponuđeni iznos za kupovinu izražen u eurima. Učesnici na javnom pozivu su dužni da uz ponudu dostave dokaz o uplati dopozita sa naznakom “učešće na javnom nadmetanju” u iznosu od 10% od procijenjene cijene za prodaju, na žiro račun JZU Dom zdravlja Cetinje broj 535-9550-44 kod Prve banke Crne Gore. Učesnici uz ponudu treba da dostave i broj žiro računa i naziv banke za povraćaj depozita. Ukoliko ponuđač odustane od ponude koja je proglašena najpovoljnijom depozit neće biti vraćen. III Ostale informacije Kriterijum za prodaju je najveći ponuđeni iznos , koji ne smije biti manji od procijenjene cijene. Ugovor o prodaji će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačem. Motorno vozilo se prodaju u viđenom stanju, a izabrani kupac nema pravo na reklamaciju. Ponude ispod procijenjene vrijednosti neće se uzimati u razmatranje. Razgledanje predmeta prodaje –motornog vozila omogućiće se svih zainteresovanim subjektima svakog radnog dana u prisustvu ovlašćenog lica JZU Dom zdravlja Cetinje i to u periodu dok poziv traje , u vremenu od 10:00-12:00h, na parking prostoru objekta Doma zdravlja , Vuka Mićunovića bb, Cetinje. Učesnici na tenderu će biti obaviješteni o ishodu istog, najkasnije u roku od 8. dana od dana otvaranja ponuda. Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku o izboru najpovoljnije ponude tenderskoj komisiji u roku od 5. dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima tendera. Odluka Komisije po podnijetom prigovoru je konačna. U slučaju da ponuđači ponude identične cijene za motorno vozilo , ponude će se licitirati na licu mjesta. Kupac je dužan da zaključi Ugovor o prodaji u roku od 7 dana od dana prijema Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 7 dana od dana potpisivanja Ugovora, nakon čega će kupac preuzeti predmet prodaje. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine , odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o prodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. U tom slučaju Ugovor se zaključuje sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđačima koji nijesu uspjeli na javnom nadmetanju , iznos depozita biti će vraćen u roku od 3 dana, od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ponude koje budu dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati. Informacije vezane za Javni poziv mogu se dobiti na kontakt broj 041/231-502. Komisija za sprovođenje postupka prodaje pokretne stvari

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

I.br.115/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Trumić Nefail iz Ulcinja, koga zastupa punomoćnik Darko Hajduković, advokat iz Bara, ul.Rista Lekića I-29, protiv izvršnog dužnika Ibroči Šprese (Ibrocy Shpresa) iz Ulcinja, Kodre bb, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Ulcinju poslovne oznake P.br.276/09 od 10.06.2013.godine, donio je dana 23.06.2021. godine ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u Ln.br.203 KO Gusinje, označene u A listu kao kat.parcela. br.1337/1, voćnjak 3.klase, u pov. od 1344m2. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 23.07.2021.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem l.br.115/15 od 28.01.2021. godine i iznosi ukupno 4.704,00 eura. IV Na ovoj prodaji za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrdene vrijednosti. V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 51087619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Ulcinj 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

I.br.970/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, Studentska bb, City kvart, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Ljamović Hasije iz Ulcinja, Meraja bb, na osnovu izvršne isprave-ugovora o hipoteci, donio je dana 23.06.2021.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE petnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: Ln.br.2256 KO Ulcinj, označene u A listu kao kat.parcela ber.1604, po kulturi dvorište u pov. od 237m2, kat.parcela ber.1604 br.zg.1, po kulturi porodična stambena zgrada u pov. od 114m2, kao i objektima u V listu oznečeni kao kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi porodična stambena zgrada, PD981, spratnost P1 u pov. od 114m2, kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi stambeni prostor, PD1, spratnost P u pov. od 100m2, i kat.parcela br.1604 br.zgrade1, po kulturi stambeni prostor, PD2, spratnost P1 u pov. od 85m2, u obimu prava izvršnog dužnika 1/1. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 12.07.2021.godine u 13,30 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem l.br.970/16 od 12.12.2017. godine i iznosi 169.000,00 eura. IV Na ovoj prodaji za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod iznosa duga. V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 51087619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Pos. Br. I.br.1024/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, adr. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, Podgorica, koga zastupa adv. Dragoljub R. Đukanović, Moskovska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MIODRAGA MARTINOVIĆA, ul. Njegoševa bb, Cetinje i Rijeka Crnojevića b.b. Cetinje i Bajice br. 49, Cetinje radi namirenja novčanog potraživanja, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku MIODRAGU MARTINOVIĆU, ul. Njegoševa bb, Cetinje i Rijeka Crnojevića b.b. Cetinje i Bajice br. 49, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno i to Zaključka gornje poslovne oznake od 22.06.2021.godine. Poziva se izvršni dužnik da se u roku od 5 dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju radi uručenja navedenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Cetinju, 22.06.2021.godine Pavna pouka:Protiv ovog zaključka prigovor nije dozvoljen.

JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković

Poslovni broj: I.br.2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015.godine, dana 23.06.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Vukanović Drašku iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, vrši se dostavljanje Zapisnika od 23.06.2021. god, i Rješenja poslovne oznake I.br.2101/15 od 23.06.2021. god.Izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika od 23.06.2021. god, i Rješenja poslovne oznake I.br.2101/15 od 23.06.2021. god. Upozorava se izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 23.06.2021. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br.807/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MYWORLD DOO Podgorica, ul.Slobode (Hilton Business Centar ) br.2, koga zastupa AOD „Otašević & Ilinčić“ iz Podgorice, ul. Jovana Tomaševića br.9, protiv izvršnog dužnika SKAMPA DOO Ulcinj, Đerane bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - fakture, vr.sp.213,85eura, dana 23.06.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 02.06.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

I.br.115/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Trumić Nefaila iz Ulcinja, koga zastupa punomoćnik Darko Hajduković, advokat iz Bara, ul.Rista Lekića I-29, protiv izvršnog dužnika Ibroči Špresa (Ibrocy Shpresa) iz Ulcinja, Kodre bb, na osnovu izvršne isprave - presude, dana 23.06.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Ibroči Špresa (Ibrocy Shpresa) iz Ulcinja, Kodre bb, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istoj uručio zaključak o prodaji od 23.06.2021.god. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Iv.br.428/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Vodovod i kanalizacija DOO Ulcinj, ul.Majke Tereze bb, koga zastupa Miloš Ćetković, advokat iz Ulcinja, ul.26.novembra br.121, protiv izvršnog dužnika Armend Cungić iz Ulcinja, ul.Radovana Zogovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga, vr.sp.2.679,93eura, dana 23.06.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 09.02.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Iv.br.1260/21 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MONTECCO INC DOO Danilovgrad, Bandići bb, koga zastupa punomoćnik Nenad Pavličić, advokat iz Podgorice, Trg republike 21/I, protiv izvršnog dužnika PRIAM DOO Ulcinj, Mala plaža bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - fakture, vr. sp.305,77eura, dana 23.06.2021.godine

I.br.1687/17 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – Osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Rudović Zefe iz Ulcinja, Donji Štoj, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.379/10 od 28.04.2011.godine, čije izvršenje je određeno rješenjem Osnovnog suda u Ulcinju I.br.161/12 od 04.09.2012.god., dana 23.06.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 30.04.2021.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Da se izvršni dužnik Rudović Zefa u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručio zaključak o prodaji od 23.06.2021.god. Ukoliko se izvršni dužnik Rudović Zefa ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 23.06.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Ivm.br.1122/15 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore-Osnovana 1901.godine AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Hodžić Dželala iz Ulcinja, ul.26.novembra bb, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, donio je dana 23.06.2021.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE deveta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u Listu nepokretnosti br.5352 KO Ulcinj, označene kao kat.parc. br.3820, livada 2.klase u pov. od 129m2; kat.parc.br.3820, šume 4.klase u pov. od 109m2; kat.parc.br.3820 br. zgrade 1, porodična stambena zgrada u pov. od 50m2; kat.parc. br.3821/1, šume 4.klase u pov. od 591m2; kat.parc.br.3821/2, šume 4.klase u pov. od 36m2, kat.parc.br.3821/3, šume 4.klase u pov. od 20m2; kat.parc.br.3823/2, šume 4.klase u pov. od 54m2; kat.parc.br.3823/3, šume 4.klase u pov. od 45m2; kat.parc.br.3823/4, šume 4. klase u pov. od 995m2, kat.parc.br.3823/5, šume 4.klase u pov. od 37m2. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 12.07.2021.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem lvm.br.1122/15 od 09.10.2019. godine i iznosi ukupno 317.200,00 eura. IV Na ovom ročištu za prođaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod iznosa duga. Stranke i založeni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja, pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 510-87619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Mali oglasi

SAVJET RTV PODGORICA Broj:303/21 Podgorica,18.jun 2021. godine.

nekretnine

Na osnovu člana 25 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” ( “Službeni list Crne Gore – Opštinski propisi”, broj 9/20) i člana 22 Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter „Radio televizija Podgorica“, Savjet RTV Podgorica na elektronskoj sjednici održanoj 15.06.2021. godine, donio je –

ODLUKU O UsvAJAnJU PROgRAMsKe šeMe

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE deveta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u: - Listu nepokretnosti br.2456 KO Donji Štoj, označene kao : kat.parc.br.486/7, livada 5.klase u pov. od 1.521m2; kat.parc.br.486/8, livada 5.klase u pov. od 399m2, kat.parc.br.486/10, nekategorisani putevi u pov. od 697m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova, procijenjene vrijednosti 108.205,00 eura (na istoj je upisana hipoteka poreskog potraživanja) - Listu nepokretnosti br.2560 KO Donji Štoj, označene kao: kat.parc.br.2083/2, dvorište u pov. od 42m2; kat.parc.br.2083/3, dvorište u pov. od 24m2; kat.parc. br.2083/4, nekategorisani putevi u pov. od 17m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih procijenjene vrijednosti 3.825,00 eura; - kat.parc.br.2084/4, njiva 5.klase u pov. od 349m2; kat.parc.br.2084/53, njiva 5.klase u pov. od 332m2; kat.parc.br.2084/54, njiva 5.klase u pov. od 72m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 41.850,00 eura; - kat.parc.br.2084/28, njiva 5.klase u pov. od 403m2; kat.parc.br.2084/44, njiva 5.klase, u pov. od. 1.117m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 75.150,00 eura; - kat.parc.br.2084/30, njiva 5.klase u pov. od 1.116m2, kao susvojina izvršnog dužnika Rudović Zefe u obimu prava ½ idelanih djelova procijenjene vrijednosti 60.300,00 eura. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 12.07.2021.godine u 12,30 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući. III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 18.01.2019.god. i od 28.04.2020.godine. IV Na ovoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti. V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Ulcinj, 23.06.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

MOŽE i preko agencije da se izda jednosoban, klimatizovan, komplet namješten stan u zgradi, visočije prizemlje, na Starom Aerodromu, između „Volija“ i „Arome-Maksija“, na duži period. Tel. 067/879-220 1

Usvaja se programska šema Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” za 2021.godinu. Obrazloženje Članom 25 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” i članom 22 Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” ( “Službeni list Crne Gore – Opštinski propisi”, broj 9/20), propisano je da Savjet usvaja programska dokumenta. Članom 74 Zakona o elektronskim medijima, propisano je da su javni emiteri dužni da pružaju javne usluge proizvodnje i emitovanja radiskih i /ili televizijskih programa sa informativnim,kulturnim,umjetničkim,obraz ovnim,naučnim,dječijim,zabavnim,sportskim, i drugim programskim sadržajima, kojima se obezbjeđuje ostvarivanje prava i interesa građana i drugih subjekata u oblasti informisanja. Uvidom u priloženu dokumentaciju Savjet RTV Podgorica je utvrdio da dostavljena šema sadrži navedeno i na sjednici održanoj 18.06.2021. godine, zaključio da jednoglasno usvoji navedenu Odluku. Imajući u vidu navedeno odlučeno je kao u dispozitivu Odluke. PREDSJEDNIK SAVJETA, Prof. dr Živko Andrijašević Na osnovu člana 37 Statuta „Radio Tivta“ d.o.o. Tivat i Odluke Savjeta od 22. juna 2021. Savjet Lokalnog javnog emitera „Radio Tivat“ doo Raspisuje JAvnI KOnKURs za izbor i imenovanje: Direktora Radio Tivta – na mandatni period od 4 godine

I.br.1687/17 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – Osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ul.Moskovska 169, protiv izvršnog dužnika Rudović Zefe iz Ulcinja, Donji Štoj, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Ulcinju P.br.379/10 od 28.04.2011.godine, čije izvršenje je određeno rješenjem Osnovnog suda u Ulcinju I.br.161/12 od 04.09.2012.godine, donio je dana 23.06.2021.godine

Za direktora Radio Tivta može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova utvrdjenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: - da ima visoku stručnu spremu - - najmanje pet godina radnog iskustva - da je državljanin Crne Gore - da ima prebivalište u Crnoj Gori Za direktora ne može biti birano lice koje, po odredbama člana 41 Statuta Radio Tivta ne može biti član Savjeta, izuzev tačke 2 ovog Statuta odnosno zaposlenih u Radio Tivtu. Kandidati za direktora Radio Tivta dužni su podnijeti i pismeni program razvoja Radio Tivta za period 2021-2025. godine. Direktor se imenuje na period od četiri godine. Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Konkurs će biti objavljen u jednoj od dnevnih novina u Crnoj Gori. Zainteresovana lica mogu svoje prijave sa biografijom i traženom dokumentacijom o ispunjavanju uslova konkursa, i potvrdom da se protiv lica ne vodi krivični postupak dostavljati na adresu: Lokalni javni emiter «Radio Tivat»,ulica «Luke Tomanovića» broj 4, 85 320 Tivat sa naznakom „Za Savjet Radio Tivta-konkurs za direktora“.

Na osnovu Zakona o elektronskim medijima, član 76 a Zakona o elektronskim medijima (“Službeni list Crne Gore” broj: 46/10, 40/11, 53/11, 06/13, 55/16, 92/17 i 82/20) Savjet DOO Lokalni javni emiter ,Radio i televizija Podgorica” je na sjednici održanoj 15.juna juna 2021. godine, nakon razmatranja i usvajanja donio

ODLUKU

o raspisivanju javne rasprave D.O.O. Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” DOO Lokalni javni emiter ,,Radio i televizija Podgorica” (u daljem tekstu: RTV Podgorica”) stavlja na Javnu raspravu Prijedlog programske osnove za period od 2021. do 2023. godine RTV Podgorica, počev od 24. juna 2021. godine, u trajanju od 45 dana. Tokom trajanja javne rasprave, svi zainteresovani građani, fizička i pravna lica prijedloge, sugestije, prigovore i mišljenja mogu slati u pisanoj formi na adresu RTV Podgorica, ulica 19. decembra broj 13, Podgorica ili na e-mail adresu: Sve informacije u vezi sa Prijedlogom programskih obaveza DOO Lokalnog javnog emitera ,,RTV Podgorica”, u toku trajanja javne rasprave, mogu se dobiti pozivom broja telefona: 020 482 051, 020 435 880 radnim danima u periodu od 08:00 do 14:00 časova. Centralna javna rasprava planirana je za 19. jul 2021. godine. PREDSJEDNIK SAVJETA Živko Andrijašević

usluge KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom. U Podgorici. Tel. 069/926-382; 020/629-558 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4 PREDUZEĆU FREE TECHNICS DOO, Danilovgrad potrebna dinamična osoba, sa znanjem engleskog jezika, poznavanjem rada na računaru i položenim vozačkim ispitom „B“ kategorije. Poželjno poznavanjue DWGa (ACAD-a) ili želja za učenjem. CV slati na adresu FREETECHNICS@t-com.me Tel: 069/013-000 5

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Тужним срцем јављамо да је послије краће болести у 41. години преминуо наш драги

Дана 22. јуна 2021. трагично је изгубила живот у својој 18. години, наша драга

ЖЕЉКО Драганов СТИЈЕПОВИЋ

ДАНИЦА Божидарова ЈЕКНИЋ

Сахрана ће се обавити дана 24. јуна 2021. године у 14 часова на гробљу у Толошима.

Дана 25. јуна у 11 сати полазак са градског гробља Чепурци. Сахрана ће се обавити 25. јуна у 15 часова на сеоском гробљу у мјесту Баре ускочке – Боан.

Ожалошћени: отац ДРАГАН, мајка ДУШАНКА, син ПАВЛЕ, ћерка КСЕНИЈА, браћа ДАВОР и ДАЛИБОР, сестра МИЛЕНА, снахе ДРАГАНА, РАДМИЛА, МАРИЈА, братанићи, братаничне, сестрићи и остала многобројна породица СТИЈЕПОВИЋ и ЈОВАНОВИЋ

Ожалошћени: отац БОЖИДАР-БОБАН ЈЕКНИЋ, мајка ДОРОТЕА ПЕТРОВИЋ-БЛАЖЕВИЋ, ђед ЛАКИЋ, стричеви РАНКО, САВО и МИЛОШ и ујаци БРАНО и БОРО БЛАЖЕВИЋ

998

985

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 23. juna 2021. u 82. godini života, preminuo je naš dragi

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове, комшије и познанике да је наш драги

MILANU MANETU KASTRATOVIĆU U nevjerici, s tugom.

DRAGAN Markov MATOVIĆ

МИЛАН-МАНЕ Павлов КАСТРАТОВИЋ Мр економије дипл. ецц 1961 – 2021.

Изненада преминуо дана 23. јуна 2021. у 60. години живота. Сахрана драгог нам покојника обавиће се 24. јуна у 14 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Саше Божовића бр. 30, Загорич.

VEDRANA i ŽELJKO TARAILO sa djecom 980 Sahrana pokojnika je obavljena 23. juna u krugu porodice.

Posljednji pozdrav dragom zetu

Ожалошћени: супруга НАТАША, син ПЕТАР, ћерка МАРИЈА, браћа МИЛУТИН-МИТКО и ГОРАН, стриц ПЕРИША, тетка СТОЈА, снаха ВЕСНА, браћа од стричева, синовци, синовице и остала родбина

Ožalošćeni: supruga DANICA, sin DRAGO, snaha ANA, unuci UROŠ i PETAR, sestra BEĆA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala rodbina

973

MANETU KASTRATOVIĆU

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

981

Sa posebnim pijetetom čuvaću uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

Voljeni brate RADULE NOVOVIĆ

MILANU – MANETU KASTRATOVIĆU S poštovanjem,

976 Voljenom suprugu

DRAGANE

VUKO NIKOLIĆ i VOJO NEDOVIĆ 994

Nedostajaće mi tvoja topla riječ i bratski zagrljaj.

Posljednji pozdrav dragom svekru i đedu

Tvoja neutješna sestra BEĆA 982 Posljednji pozdrav voljenom djeveru i stricu

DRAGANU

Teško se mirim sa istinom da si otišao zauvijek. Hvala ti za nesebičnu ljubav, toplinu i pažnju kojom si me obasipao. Moja bol ne prestaje, a ljubav ostaje.

DRAGANU M. MATOVIĆU Dragi svekre, đede, mnogo nas boli tvoj odlazak. Bio si naša snaga i podrška. Proživio si svoj život dostojanstveno i pošteno, čime se neizmjerno ponosimo. Ispunio si svoj cilj, zato počivaj u miru.

LIDIJA, ŽELJKO i MARKO MATOVIĆ sa porodicama

Tvoja DANICA 983

Tvoja snaha ANA i unuci UROŠ i PETAR

988 Posljednji pozdrav dragom ocu

987

DAJA Mnogo ćeš nam nedostajati.

MAJA, NELA i BAĆA sa porodicama

DRAGANU

984

Dragi tata, bio si nam veliki oslonac i podrška, veoma brižan suprug, uzoran otac i najbolji đed na svijetu. Srećni smo bili, a sad veoma ponosni što smo te baš takvog imali. Ostavio si trag u ovom svijetu i potrudićemo se da što duže traje. Tamo gdje su velika djela, mudrost i snaga – zaborav ne postoji. Tvoj častan život je naš dug i obaveza da nastavimo hrabro i dostojanstveno kao što si nas ti naučio.

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

GOJKU M. RAIČEVIĆU Volim te i tugujem za tobom, tvoj jedini sin DRAGO sa porodicom

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru. Sestra RADA i sestrići JOVAN i DANIJELA

986

979

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. jun 2021.

Posljednji pozdrav našem dragom

Voljeni sine

Prerano si otišao iz naših života i ostavio veliku prazninu. Uvijek ćeš biti u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava. Strina SENKA i sestra MILENA sa porodicom 974

2013 – 2021.

TOMO RADNJIĆ

NENADU STANIŠIĆU

FILIP Igorov ROLOVIĆ

Pet godina bola za tobom. Nijedna riječ nije dovoljno jaka da iskaže tugu koja je okovala naša srca. Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu. S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedri lik, veliko i plemenito srce. Tvoje ime ostaje naš ponos, a tvoja smrt vječna bol.

I uprkos godinama, mjesecima, danima – tu si, onako vragolast, buntovan, nježan, pažljiv, pun ljubavi. Kratko si bio sa mnom, prekratko, ali znam da nijesi sam. Tako ste i ti i Vlado svakim danom mi bliži. Čuvajte se đe god da ste.

Porodica RADNJIĆ

Voli te MAJKA 990

993 Dana 22. juna 2021. umrla je u 93. godini života naša draga

Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

OLGA Lazareva PRLJA

VLADIMIR i FILIP Igorov ROLOVIĆ

rođena Marković

Sahrana je obavljena dana 23. juna u 14 časova, na mjesnom groblju Ljubotinj.

TOMA RADNJIĆA

Noću, kad gledam u nebo, namignite mi. Neka to bude tajna naša, isto tako kao što vas čuvam, skrivene od svih. Volim vas MAJKA

Ožalošćene porodice: PRLJA i MARKOVIĆ

Pet godina bola i tuge za tobom. Teško je obrisati iz srca tugu i prazninu koja odzvanja tvojim likom i imenom. Tuga je vječna za tvojim ranim odlaskom. Tvoj nasmijani lik i dobra duša je u našim mislima i srcima. Počivaj u miru, voljeni i nikad prežaljeni brate.

977

POMENI

991

SJEĆANJE 24. 6. 1971 – 24. 6. 2021.

24. 6. 2000 – 24. 6. 2021.

Brat PERO sa porodicom

DAVOR

MIŠO VUKIĆ Nikada te nećemo zaboraviti. Živiš vječno sa nama.

NIKOLA 992

S poštovanjem KOČA SUDAR

TVOJA FAMILIJA 971

Brate moj

978 Четрдесет је дана од када није са нама наш вољени Danas je pet godina od tvoje smrti

TOMO RADNJIĆ TOMO Prolazi vrijeme, a kao da je juče bilo. Nema te, ali si tu, sa nama, u svemu. Tvoji: MILICA, MATIJA i MAŠAN 997 Danas se navršava tri i po godine od kako nije sa nama naš voljeni

ДРАГАН Prošlo je pet godina otkad si nas napustio bez pozdrava, a nama kao vječnost. Svaki dan je predug bez tebe i svaki počinje i završava mislima o tebi i pitanjem „Zašto“, brate. Neprebolu moj, čekam da se pojaviš ali uzalud. Nema tvog bratskog čvrstog zagrljaja i tvoga osmijeha, tvoje sigurnosti, koje si mi samo ti mogao dati. Život nakon tvog odlaska zauvijek je promijenio sve nas. Kako vrijeme prolazi, sve je teže i teže bez tebe. Nedostaješ nam u svemu Tomo moj, ali znaj, ti si uvijek sa mnom u mom srcu i mislima. Volim te, anđele moj.

NANA sa porodicom

Tvoj životni put bio je težak, ali vrlo dostojanstven i častan. Bio si neumoran, uvijek spreman da pomogneš onima koji su teže živjeli. Posebno si vodio računa o onima kojima je sudbina odredila teži put, ja isto radim kao što si ti želio, ali na mene se primjenjuju nezapamćene metode kao u kolumbijskim filimovima i to od onih koji imaju veliko iskustvo u tome i želju da preko mene otmu sve onima kojima si ti pomagao do zadnjeg dana. Stari moj, na deset strana ne bi stalo koliko bih ti ja imao pisati, ali me izdaje snaga, a znam da ni ti ne bi volio to čuti. Počivaj u miru stari moj, a neki od nas ga nemaju dugi niz godina.

24. 6. 2015 – 24. 6. 2021.

972

24. 6. 2015 – 24. 6. 2021.

РАДОВАНА-РАДА пок. Милована РАДУЛОВИЋA

СЛАВИЦА ШОЋ

Бабушко моја! Твоја бол је кратко трајала, а моја за тобом је дубока!

Нема те. А има те. У сновима, у срцу. Ту си. Не дам ти да одеш!!!

Воли те твоја унука ДИЈАНА МУГОША

Твоја тужна ћерка НИНА са дјецом ГОРАНОМ и ДИЈАНОМ

Tvoj sin RADULOVIĆ VUKOTA 989

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ

Навршава се година дана од одласка нашег вољеног

970

VASILIJE RADULOVIĆ

Вријеме пролази, али ми осјећамо тугу и празнину због твог одласка. Живјећеш у нашим срцима и сјећањима. Нека Бог подари мир твојој племенитој души. Дана 25. јуна 2021. у 10 часова посјетићемо његову вјечну кућу на гробљу у Петровцу.

996

995

Трајно ће остати нераскидив дио нас, узор и морални подстицај. У суботу, 26. јуна 2021. године, у 10 часова посјетићемо његову вјечну кућу, окитити је цвијећем и залити сузама код цркве Полагање Ризе Пресвете Богородице у Бијелој. Ожалошћени: супруга ВУКИЦА, синови РАЈКО и ВЕСЕЛИН, кћерке РАДМИЛА и МАРИНА, браћа ЖЕЉКО и ЖАРКО, унучад КАРЛО, ЕМА, МИНА, БРАНКО, НАЂА, МАРТИН И МАРТИНА, снахе АНА, НАТАША и ВЕСНА, зет ЈАНКО-БАЈО СИЈЕРКОВИЋ 975

TV program Dnevni list

Četvrtak, 24. jun 2021.

FILM

NOVA M 00:15

SERIJA

RTCG 1 20:05

Bliski neprijatelji

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Sin

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dok. program, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, r. 12:05 Sat tv, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Ženski raj IV, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, s. 15:00 Lajmet 15:10 Znaš ti to, kviz 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, r. 16:30 Zapis, r. 17:00 Fokus, r. 18:00 Dok.program, r. 18:40 Kad se djeca pitaju, r. 19:00 Znaš ti to, kviz 19:30 Dnevnik 2 20:05 Sin, s. 21:00 Art magazin 21:30 Ženski raj IV, s. 23:00 Dnevnik 3 23:30 Sportski dnevnik 23:45 Noć i dan, s. 00:30 Sa koncertnih podijuma

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 07:15 Košarka (ž): EP, osmina finala, snimak 08:00 Tini Tajm, crtani film 08:20 Maks Stil, crtani film 09:00 Dnevna soba, r. 10:00 Sport klasik 12:00 Skrivena kamera, e. 13:00 Svijet Žaka Demija, r. 14:40 Muzika 16:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. 17:00 Skrivena kamera, r. 18:00 Luda kuća, r. 18:30 Luda kuća, s. 19:05 Maks Stil, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Narkos, s. 21:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. 22:00 Sakupljači klasja i ja dvije godine kasnije, film 23:05 Lav koji nestaje, kratki film 23:20 Glas Amerike 23:35 Narkos, r. 00:15 Dokumentarni program, r. 01:00 E sport

06:15 Zlatni krug, kviz 07:15 Za sve je kriva svekrva, film 09:15 Pogrešan čovjek, s. 10:00 Praktična žena, r. 11:15 Brusko, s. 13:00 Dnevni žurnal 13:05 Sanjalica, s. 14:15 Tri muškarca i tetka, r. 15:00 Dnevni žurnal 15:05 Igra sudbine, r. 16:15 Praktična žena, e. 17:00 Dnevni žurnal 17:05 Mame, s. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Stolice, kviz 19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s. 20:20 Igra sudbine, s. 22:00 Muzika 01:45 Pogrešan čovjek, r. 02:30 Brusko, r.

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r. 07:35 Ljubav, navika, panika, r. 08:20 Sportisimo, r. 08:30 Zabranjena ljubav, s. 10:00 Zauvijek susjedi, s. 10:20 Domaćinske priče, r. 11:00 Vijesti 11:30 El Principe, s. 13:00 Vijesti 13:20 Gunes i njene kćeri, s. 14:15 Domaćinske priče, e. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:45 Euro: Švedska – Poljska 18:00 Centralni dnevnik 19:15 Gunes i njene kćeri, s. 21:45 Žigosani u reketu, s. 22:35 Sportisimo, r. 22:45 Visina, film 00:15 Bliski neprijatelji, film 01:40 Balkanskom ulicom, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:00 12:00 12:06 14:00 14:06 14:50 15:45 16:25 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 02:05 03:45

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Pčelica, r. Vijesti Sam, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. U okovima ljubavi, r. Filmopis, e. Vijesti U okovima ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Hibrid, film Načisto, r. Početnici, r. Boje dana, r.

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, s.

22:00 Brak na neviđeno, e. 23:00 Zadruga

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

A1 TV

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

777 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. 21:00 Raskovnik 22:00 Film

Četvrtak, 24. jun 2021.

Marketing

Četvrtak, 24. jun 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 24. jun 2021. • broj 276.

ili:

zbog čega je britanska komedija „We Are Lady Parts“ o muslimanskom girl power bendu iz Londona - jedan od najsvježijih i najrelevantnijih TV projekata godine Str. 10, 11. i 12.

Pank-rok zaraza koja vam je potrebna

Četvrtak, 24. jun 2021.

A cappella

Gusle i tambure D

a vam ispričam jednu priču... Svugdje ima dobrih ljudi. A mi, gdje god živjeli, čime se god bavili i kojoj god vjeri ili naciji pripadali, žrtve smo predrasuda. Predrasude su glavni kamen spoticanja za razvoj međuljudskih odnosa, za napredak civilizacije. Sjećamo se mi malo stariji onih starih, možemo reći i komičnih predrasuda iz jugoslovenskog perioda kada je za Slovence važilo da su škrtice, za Crnogorce da su lijeni i muzički gluvi, za Bosance da ih prati manjak inteligencije i slično... Kakve vanserijske gluposti. Suština je da sam kroz svojih četrdeset i nešto godina ukapirao da je sve upravo tako, samo suprotno.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Ukoliko sada posjetite bilo koju tačku sa prostora bivše Jugoslavije i upoznate ljude srednje ili starije generacije, popričate otvoreno sa njima o čemu god želite, shvatićete da svi pate za Jugoslavijom. Da budem precizan zbog onih koji baš i nijesu oduševljeni nekadašnjom državom: pate za uređenim sistemom vrijednosti i zdravstvom na nivou evropskih standarda; pate za obrazovanjem na svjetskom rangu; pate za pasošem koji je otvarao granice svake tačke na Zemljinoj kugli; pate za spokojem i sigurnošću koju im je taj sistem omogućavao. Naravno, jugoslovenskom sistemu možemo naći 1.000 mana, i to sa razlogom, ali pomenuto se teško može osporiti. To je još jedan krucijalan dokaz da su ekonomsko blagostanje i faktor sreće i zadovoljstva jedini kriterijumi za srećan život. Nema tu ni vjera ni nacija, ni ovih ni onih krstova, križeva ili polumjeseca. Svakome je sopstvena osobenost data na lično korišćenje i uživanje, bez ikakvog prava prvenstva. Svi su bili jednaki i tako bi trebalo da bude i sada, ne pred Svevišnjim, nego pred univerzalnim aktima modernog društva – Ustavom i zakonima. Prije nekoliko mjeseci sam sa prijateljima obišao Sarajevo, nakon nekoliko decenija i školskih ekskurzija sa kraja osamdeset i neke. Osjetio sam da sam kući. Šetajući Baščaršijom, upijajući mirise roštilja, razgledajući suvenirnice ili prodavnice kolača, jednostavno, imate osjećaj da ste kući. Prije nekoliko dana sa tim istim prijateljima posjetio sam

Najveća imena džez muzike pohodila su Jugoslaviju, najčešće Beograd i Zagreb; Podgoricu i ne baš. U toj i takvoj Jugoslaviji, djeci je bilo dostupno sve ono što je bilo dostupno njihovim vršnjacima u Njemačkoj, Francuskoj ili Holandiji. Sada to nije tako Novi Sad i Beograd (u koji su me životne okolnosti vodile znatno češće). Okolina Novog Sada obiluje salašima koji se prostiru duž nepreglednih prostranstava i ta, nepregledna ravnica, toliko drugačija od našeg krajolika, ima značajan procenat poklapanja zajedničkih tačaka sa Crnom Gorom, kršem bogatom. Ali ne radi se tu ni o reljefu, niti o livadi, pašnjaku ili katunu. Radi se o ljudima. Kad vas energijom, tempom i iskustvom dohvate pod svoje vojvođanski tamburaši, kako vole da kažu za sebe - tamburaši Cigani, onda se opet lako prisjetim jugoslovenskog

sistema vrijednosti, u kojoj je skoro svaka kafana imala ozbiljan orkestar. Nebitno o kome se žanru radilo, ali tu gdje ste ušli a bilo je nekog muzičkog programa, najčešće nijeste mogli pogriješiti. Čak i oni, gospoda tamburaši Cigani iz jednog salaša nadomak Novog Sada koji više od 20 godina žive isključivo od meraklijskog bakšiša, kažu da se sve promijenilo. Sada nema više ni stare, dobre pjesme, ni starog dobrog sistema vrijednosti u kome se znao red. Prostor bivše Jugoslavije, koliko god bio naoko kulturološki različit, toliko je bio kompaktno spakovan u jednu zajedničku identitetsku platformu, u kojoj je svako bio pozvan da unese sopstvenu posebnost i na taj način obogati ukupno društvo u kome živi i radi. Najveća imena džez muzike iz druge polovine 20. vijeka pohodila su Jugoslaviju, najčešće Beograd i Zagreb; Podgoricu i ne baš. U toj i takvoj Jugoslaviji, djeci je bilo dostupno sve ono što je bilo dostupno njihovim vršnjacima u Njemačkoj, Francuskoj ili Holandiji. Sada to nije tako. Nastavnik ili profesor u ono vrijeme bili su cijenjeni i poštovani, prvo od sistema, a onda od roditelja i đaka. Da ne pominjemo doktore, arhitekte, glumce i muzičke umjetnike, koji su bili primjer mladim generacijama. Njihova je to bila garancija da će rasti u uređenoj državi, s istim pravima i obavezama i da će učeći pa onda marljivo radeći, doprinositi boljitku društva u cjelini. Ni to sada nije tako.

*** Naša je obaveza da modernu Crnu Goru oblikujemo po mjerilima univerzalnih vrijednosti. Da je ne ostavljamo nikome na prioritetno korišćenje s ekskluzivnim pravom prvenstva. Da je rasteretimo nacionalnih predznaka, istorijskih falsifikata i osjećaja regionalne inferiornosti koju je imala nekada, preživljavajući od novaca iz Fonda za nerazvijena jugoslovenska područja. Sve je to naša obaveza. Što prije to shvatimo, što prije saberemo dva i dva, lakše i brže ćemo izaći iz okova istorije, zabluda i predrasuda koje su postale naša svakodnevica. Uz malo (političke i) društvene volje i građanskog koncenzusa, taj cilj je mnogo bliže nego što mislimo. E pa ’ajmo.

Četvrtak, 24. jun 2021.

U FOKUSU

Premijera pete sezone anim

Bum, tras, bum! twitter.com

imdb.com

Porodica Smit spremna je za još jednu hiperludu sezonu

Mortijev jednostavan „vinski“ zadatak pretvara se u noćnu moru epskih razmjera

Četvrtak, 24. jun 2021.

denofgeek.com

mirane serije „Rick and Morty“ može se opisati u tri riječi

Gospodin Nimbus, najurnebesniji nemesis kojeg možete zamisliti

dgovorno tvrdimo da bi nagrada za načinjanje nove sezone najstrmoglavijom i najluđom prvom epizodom trebalo nesumnjivo da ide u ruke Denu Harmonu i Džastinu Rolandu. Sada već čuveni dvojac koji potpisuje animiranu seriju „Rick and Morty“ uspio je ponovo da omađija fanove širom planete.

Iako smo imali vremena na pretek da testiramo znanje pokupljeno iz prethodne četiri sezone i da se pripremimo na sve što bi peta mogla da servira, čini se da smo se grdno prevarili. Smijući se našoj naivnosti iz neke od alternativnih dimenzija, pretpostavljamo, Harmon i Roland poka-

zali su nam da im originalnosti i kreativnosti ne manjka. A ako i postoji neki šablon po kojem kreiraju seriju, potrebno je rikovsko umijeće da se isti razbije na smislene djelove.

Gospodin Nimbus

Prva epizoda pete sezone, „Mort Dinner Rick Andre“, može se opisati u tri riječi: BUM, TRAS, BUM. Uvodni minuti žure da nam objasne da je kasno da razmišljamo što nas je snašlo, dok gledamo nešto što liči na sigurnu smrt u koju Rik i Morti hrle ko zna koji put. Dok Morti koristi posljednje atome snage da spase sebe i onesposobljenog Rika, istovremeno se dešavaju dvije stvari: sve kontrole na njihovom svemirskom brodu otkazuju poslušnost, a Džesika, voljena i zauvijek zamalo-Mortijeva-Džesika, pristaje da ode na sastanak sa njim. Zapljusnuti talasom „vau“ efekta, napeto očekujemo što će, dođavola, sada da krene po zlu. No, Morti uspijeva da prizemlji brod, mada je to tehnički netačno, budući da je sletio usred okeana. Osjećaj olakšanja izbačen je iz jednačine Rikovim naglim buđenjem i pojavom njegovog najvećeg neprijatelja, gospodina Nimbusa! Teško je opisati na koliko nivoa je gospodin Nimbus komičan – od toga

Dokazivanje nevjerovatnih moći kojima vlada Rikov zakleti neprijatelj gospodin Nimbus a koje, iz nekog razloga, uključuju i kontrolu policije, čine da se ko zna koji put pitamo iz čije (i kakve) glave Harmon i Roland vade ove ideje što predstavlja, kako govori (glas mu „pozajmljuje“ Den Harmon lično), do toga na koji način se kreće. Svaki njegov pokret dovoljan je da odvali poveliki komad smijeha. Okeanski manipulator umovima, čija se jurisdikcija proteže i mimo vodenih površina, najavljuje početak jedne od najkomičnijih zavrzlama koje nam je serija „Rick and Morty“ plasirala do sada. Priča se dijeli na tri međusobno poNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 24. jun 2021.

vezane, ali prilično samostalne cjeline. U jednoj pratimo Rika koji, da bi izgladio nesporazum koji je nastao njegovim spuštanjem na zabranjenu (vodenu) površinu, mora preko volje ugostiti gospodina Nimbusa. No, Rik ne bi bio hiperinteligentni, ultrasebični, megasarkastični i uglavnom pijani naučnik koga toliko volimo, kada ne bi imao plan B.

Ostarjelo vino

Tu na snagu stupa Samer, kojoj je povjerena osjetljiva misija krađe predmeta od neprocjenljive vrijednosti: školjke sa dna okeana koja predstavlja izvor Nimbusove moći i koja ga jedina može pokoriti. Ako se pitate zašto je taj zadatak povjeren Samer a ne najvjernijem od svih Rikovih pomoćnika, nijeste jedini. No, kad malo razmislimo, kombinacija zaljubljenog tinedjžera i starca zaljubljenog jedino u sebe, ne može uvijek biti dobitna. Pošto je Morti još jednom dokazao da su mu sopstvene potrebe, poput one za ljubavlju ili obrazovanjem (njegova fenomenalna, bezobrazno-istinita rečenica: „Godinama nijesam bio u školi čitave sedmice!“ je možda iznervirala Rika ali je gledaoce neočekivano zagrcnula), djed je odlučio da mu dodijeli najjednostavniji zadatak ikada. Sve što je Morti trebalo da uradi bilo mu je maltene nacrtano: Rik je omiljeno vino gospodina Nimbusa prenio u alternativnu dimenziju gdje vrijeme putuje strahovito brže (da bi, jelte, ostarilo) a Morti je samo trebalo da ga vrati nazad kada mu to bude zapovijeđeno. E pa, to je svakako lakše reći nego učiniti, jer u rikomortijevskom univerzumu nikad nijeste sigurni kada će se neko pretvoriti u kornišon, a kada ćete nekog ko je nevin slučajno koštati života. Dok Rik obeduje sa Nimbusom, Morti se dodvorava Džesiki koja zaista nije mogla izabrati bolju noć da posjeti porodicu Smit. No, u tome ga konstantno nešto ometa i njegovi živci su, logično, vrlo nategnuti. Stoga ga ne možemo kriviti što, nakon odlaska u alternativnu dimenziju po prvu turu vina, upoznaje Huvija, antropomorfnu kravu koja živi na posjedu na kom je uskladišteno vino - i ne upozorava ga na razlike u protoku vremena između dva svijeta. Time, naravno, pokreće lavinu smrti, glupih odluka i komičnih događaja. Huvi se, dakle, vraća u izvorni svijet, shvativši da su protekle decenije, da mu je žena umrla misleći da ju je ostavio. Rođeni sin ga ubija iz osvete i tako je

gorickyourself.com

Vrijeme je da se rikujete! Da li ste se „rikovali“? Ako vas ovo niko nije upitao u proteklih nekoliko dana, preispitajte sa kim se družite! Šalu na stranu, vebsajt gorickyourself.com je količina zabave koja se preporučuje apsolutno svima. Cilj je, naravno, da kreirate lik iz „Rick and Morty“ univerzuma po sopstvenoj mjeri. Izbor je prilično veliki i, naravno, bizarno luckast, pa je naša preporuka da se „rikovanjem“ zanimate kada procijenite da imate dovoljno slobodnog vremena (ne pitajte kako znamo). Sve u svemu, jedna sjajna zanimacija za sve fanove serije koja, naravno, garantuje i dobrane količine smijeha: neke kombinacije su iznenađujuće komične čak i za one među nama koji tečno govore rikomortijevski jezik.

či“ samo su neki od superfantastičnih djelova ove superfantastične dvadesetominutne priče. Nezahvalan je zadatak da se, metodom služenja pretpostavkama baziranim na istorijskim podacima, pokuša predvidjeti što nam može donijeti nastavak sezone. Šuška se, doduše, da će ovog puta epizode biti više međsobno povezane, odnosno da će sezona biti u nekoj mjeri serijalizovana. To bi svakako bilo zanimljivo za vidjeti. Hoće li nas iduća epizoda povesti na putovanje tokom kojeg ćemo posmatrati porodicu Smit dok pokušava da izvuče Rika iz zatvora? Da li ćemo ponovo vidjeti gospodina Nimbusa (iskreno se nadamo da hoćemo!)? I hoćemo li, o gospodari rikomortijevskog univerzuma, saznati kako se prijateljstvo ludog naučnika i gospodara okeana pretvorilo u neotesanu mržnju?

Spušteno koplje

Priključite se i kreirajte rikimortijevski lik po sopstvenoj mjeri

kreiran kult mržnje prema Mortiju koji izrasta u pravo, urnebesno čudovište. No, ne smijemo zaboraviti ni finalno BUM, spakovano u priču koju zaista nijesmo očekivali. Dok na svim frontovima vlada haos, Džeri i Bet su u srcu spasilačke misije u cilju da ožive sopstveni brak. Bacili su se u vrlo komično i veoma, veoma neprijatno ispitivanje granica zajedničke seksualnosti, a kako se za sada čini, granica zapravo i nema. Razmatranje ponuđene „trojke“ sa gospodinom Nimbusom oduzima im sve vrijeme, te ne stižu da primjete sveopšte ludilo koje ih okružuje. Epizoda „Mort Dinner Rick Andre“ jedna je od onih koje nam potpaljuju smijeh od prve do posljednje sekunde. Uvodna špica i potpuno random ubačeni momenat u kom Morti igra golf (?) i uljudno maše posmatračima - ne

mogu se dočarati ni riječima, ni suzama izlivenim nakon snažnog smjehotresa. Dokazivanje nevjerovatnih moći kojima vlada Nimbus a koje, iz nekog razloga, uključuju i kontrolu policije, čine da se ko zna koji put pitamo iz čije (i kakve) glave Harmon i Roland vade ove ideje.

Nintendo reklama

Tu je, recimo, briljantno podmetnuta (seksualna) hipergalaktička reklama za „Nintendo 69“ - zaslužuje aplauz. Svađa Rika i Mortija koja, iako nije rijetkost, savršeno oslikava budalastost i komičnost zavrzlame u koju su se, sa svih strana, uvalili. Zatim, spasavanje Džesike iz kandži kulta Morti-mrzitelja; nerealno ujedinjenje Rikovih, Mortijevih i Nimbusovih snaga te, na koncu, Džesikino prosvjetljenje da je ona „bog vremena“ i da je do sada bila samo „objekat u tuđoj pri-

Ljepota animirane serije „Rick and Morty“ je i u tome što ne moramo nužno dobiti odgovore na sva ova pitanja. Lude vožnje pretrpane banalnim događajima, neočekivanim obrtima i golemim posljedicama za svaku komičnu grešku, nasušna su hrana za fanove. No, ljudska ćud je čudnovata rabota, te smo morali baciti pogled na nazive nekoliko narednih epizoda, ne bismo li mogli dobiti kakvu-takvu predstavu što su nam to Harmon, Roland i ostatak ekipe spremili. Što vam prvo padne na pamet kada pročitate „Mortyplicity“? Nama svakako armija Mortija, ali ne nužno pod vođstvom Predsjednika Mortija ili Zlog Mortija, kako je poznat u narodu. Možda se mrčeni Morti slučajno multiplikovao i prouzrokovao lančanu reakciju nedaća epskih razmjera? Potom, „A Rickconvenient Mort“ zvuči kao svakodnevni Morti koji samo postoji a to ne ide u prilog Riku, ali pošto znamo sa čim imamo posla, jasno je da smo daleko od mete. „Gotron Jerrysis Rickvangelion“ zvuči dovoljno komplikovano da spustimo koplje i priznamo poraz. Uostalom, u čemu je čar igre predviđanja kada u startu znate da je Harmon-Roland duo neprikosnoveni pobjednik? Prva epizoda pete sezone animirane serije „Rick and Morty“ (biće ih ukupno deset) je bila sve što smo željeli. Pa i više. Dok čekamo na svečanu premijeru druge (27. jun), sigurni smo da ćemo prvu magistrirati, jer je jedno gledanje zaista nedovoljno da se upije ovaj epski spektakl! Anja DROBNJAK Ocjena: 4.8/5

Četvrtak, 24. jun 2021.

imdb.com

zerkalo

„Luca“: Jedna od najjednostavnijih i najemotivnijih animacija studija „Piksar“

Ljupko ljubavno pismo Mijazakiju

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Kad imate priču o morskom čudovištu koje želi da vozi „vespu“, pije espreso i jede paštu sa pestom, ide u školu, trka se i gleda kroz teleskop – lako je prišiti mu etiketu „metafora o inkluziji“. No, „Luca“ je mnogo više od toga

edna od najljepših kratkometražnih animacija studija „Piksar“? Bez sumnje „La luna“ (Enriko Kasarosa, 2011). Tako jednostavan i topao spoj obožavanih svjetova Antoana de Sent Egziperija, Itala Kalvina i Hajao Mijazakija, a opet sasvim originalan film koji čvrsto stoji na sopstvenim nogama – poručio je jasno i glasno: na ovog režisera debitanta valja obratiti pažnju. No, Kasarosa je potom nestao bez traga. Ako biste pažljivo (ali baš pažljivo) gledali, spazili biste mu ime u armiji Piksarovih storyboard umjetnika, i to je sve. Fanovi „La lune“ su čekali, i čekali, i čekali... a Italijan se nije glaskao, sve do ovog juna. Čitavu deceniju nakon „La lune“, na striming servis Disney+ konačno je sletio dugometražni animirani debi Enrika Kasarose. I srećom, coming of age drama „Luca“ jeste sve ono što su režiserovi instant fanovi poželjeti mogli. Između ostalog, još jedno divno ljubavno pismo Mijazakiju, ali i italijanskim autorima poput Federika Felinija koji Kasarosi život znače.

Čoban i meraklija

Za proslavu 35. rođendana studija, Piksar je odabrao naslov koji jeste daleko od revolucionarnog, ali čiji ljupki duh i mekoća emocija apsolutno odgovaraju jednom tako lijepom povodu. I zaista, „Luca“ je toliko toplo i nepretenciozno filmče, da vam poslije posljednjeg filozofskog ogleda Pita Doktera, Oskarom nagrađenog „Soul“ (2020), može djelovati čak i previše prosto. Ipak, ne bi trebalo miješati jednostavnost sa poprostačenošću. Vrlo je teško biti jednostavan, prostodušan, iskren i neusiljen – a Kasarosa u animaciji „Luca“ takav jeste. Režiserov dugometražni debi neka je vrsta kvaziautobiografije: radnja se odvija pedesetih godina prošlog vijeka Simpatičan dizajn morskog čudovišta sa velikim sanjarskim očima

Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 24. jun 2021.

(vremenska odrednica nije jasno naznačena, ali decenija se može locirati preko bioskopskih postera poput Felinijevog filma „La strada“ iz 1954.) u fiktivnom italijanskom mjestu koje je nalik onom u kojem je Kasarosa odrastao. U animaciji „Luca“, režiser ga je nazvao Portoroso, praveći mali naklon Mijazakijevom antifašističkom masterpisu „Porco Rosso“ (1992), čija se radnja odvija dvadesetih godina prošlog vijeka u Italiji. Priča se vrti oko Luke (glas mu pozajmljuje Džejkob Trembli iz filma „Room“, 2015), radoznalog i maštovitog morskog čudovišta, čiju nesagledivu želju za istraživanjem kopna koči strah roditelja (sjajni Džim Gafigan i Maja Rudolf). Majka i otac zabranjuju mu i da pomisli da izlazak na suvo, u strahu da ga možemo povrijediti mi – kopnena čudovišta. No, naravno da će uz sve te silne zabrane, paniku i svođenje jednog predivnog svijeta mašte na cjelodnevno čuvanje morskih riba-ovaca (komada 24), naići i neko ko će stidljivog i poslušnog Luku „pokvariti“ i gurnuti ga da ipak radije posluša sopstvene instinkte. Taj neko je takođe morsko čudovište. Zove se Alberto (Džek Dilan Grejzer iz Gvadanjinove mini-serije „We Are Who We Are“) i siroče je, pa nema nikoga ko bi mogao da ga spriječi da svakodnevno izlazi na kopno i zabavlja se po sopstvenom meraku.

Ribareva kći

Ukačili ste suštinu: uz Alberta, čiji je lik zasnovan na režiserovom prijatelju koji ga je u djetinjstvu uvijek gurao da proba nove stvari, da zgrabi volan sopstvenog života, da se usudi na avanturu – Luka će napustiti sigurnost podvodnog doma i otisnuti se u istraživanje našeg svijeta. Tu će ga sačekati sladoledi i pašta sa pestom (tone i tone sladoleda i pašte sa pestom), a jedna uglancana „vespa“ zamirisaće njemu i Albertu na slobodu. Da bi mogli da kupe „vespu“ i otisnu se na put oko svijeta, dječaci se prijavljuju na „Portoroso kup“. Najveća godišnja trka u gradu odavno je opsesija njihove nove prijateljice Đulije (Ema Berman), slatke i pjegave kćeri lokalnog ribara Masima (Marko Baričeli). No, svake godine glavnu nagradu osvaja jedan te isti tip: Erkole Viskonti (Saverio Rajmondo), nadobudni ljigavac koji se ponaša kako se nikada ne bi ponašale ni najslavnije zvijezde „Le Mansa“. I naravno da ćete već od starta zdušno navijati da mu tri novopečena drugara preotmu titulu. No, Erkole će na kraju čak ispasti najmanja prepreka na putu do osvajanja „vespe“. Mnogo veći problem nastupiće nakon što se Luka, s onim ogromnim sanjarskim očima, naprosto zaljubi u

imdb.com

Najmlađa publika obožavaće znatno jednostavnijeg „piksarovca“ u odnosu na one iz „kuhinje za odrasle“ Pita Doktera

Đulijine knjige. Nakon što otkrije astronomiju, Da Vinčijeve pronalaske, životinjsko carstvo, bajke poput „Pinokija“... I umjesto puta oko svijeta na „vespi“, poželi put oko svijeta u sopstvenoj glavi, u školskoj klupi, na izvorištu svega onoga što ga zanima u vezi sa svijetom tih opakih „kopnenih čudovišta“.

Boratovski ujak

Kad imate priču o morskom čudovištu koje želi da vozi „vespu“, vozi avion, pije espreso i jede paštu sa pestom, čita knjige i ide u školu, trka se i gleda kroz teleskop – lako je prišiti mu etiketu „metafora o inkluziji“, naročito u doba predosadne političke korektnosti. „Luca“ svakako jeste bajkolika priča o onima koji su drugačiji i društvu koje ih odbacuje samo zato što su takvi; što ne razumije, niti je imalo priliku da spozna tu vrstu različitosti. Opet, to je i ono što Kasarosin film kvalifikuje za sekciju „jednostavno, nikako poprostačeno“: „Luca“ je ujedno i univerzalna coming of age priča; i luda slapstick komedija; i slat-

ka avantura u čijoj je srži prijateljstvo nalik onoj magiji iz kultnog „Stand by Me“ (1986); i predivno ljubavno pismo režiserovim fascinacijama: od Mijazakija, do cjelokupne italijanske kulture i čitavog opusa „Piksara“. Kao i većina piksarovaca, „Luca“ puca od uskršnjih jaja i referenci na minule i najavljene filmove, ali i na pop kulturu koja je ovog puta sa razlogom usmjerena najviše na zaostavštinu Italije. Mada, nije da Kasarosa nije uspio da uvali i jedan naklon „Boratu“ kroz sporedni lik Lukinog ujaka Uga kojem, zašto da ne, glas pozajmljuje upravo Saša Baron Koen! Italijanske reference svakako su u prvom planu, pa je tako i Đulijetin i Masimov mačak dobio ime Makijaveli, te sumnjičavi pogled i brkove preslikane sa portreta velikog italijanskog mislioca. Za omaž Feliniju i Marčelu Mastrojaniju pobrinulo se nekoliko istaknutih filmskih postera, ali i snoliki filmski segmenti koji ilustruju vatromete u Lukinoj glavi kada otkrije nešto fascinantno u vezi sa „kopnenim čudovištima“. Tu je i onaj mali naklon Karlu Kolo-

Negativac bez obrta Jedna od najčešćih kritika na račun Piksarovih filmova jesu negativci „s obrtom“, odnosno forsiranje zlikovaca koji nijesu zli na prvi pogled i čija se tajna agenda otkriva u posljednjem trenutku. Kasarosa je, stoga, posegnuo za znatno drugačijim antagonistom. Njegov Erkole Viskonti (naravno, referenca na čuvenog filmskog maestra Lukina) ili „sinjore Vespa“ ne krije nikakvu tajnu: siledžija je i samozaljubljeni sebičnjak od prvog do posljednjeg kadra. Za režisera, važnije od obrta koji bi mogli usijati radnju bilo je pokazati kakav tretman zaslužuju takve njuške. Zato se pobrinuo da Erkolo „bezobrtni“ dobije ono što je i zaslužio i što vrlo vjerovatno ne bi dočekao u stvarnom životu. Ta odluka je za pohvalu i zaista dođe kao osvježenje poslije niza „obrtajnih“ negativaca, ali fakat je da bi vjerovatno bila mnogo bolja da Kasarosin naduvenko na momente ne djeluje prekarikirano. Recimo, baš onako masno, ljigavo i kočoperno odbojno kakvim zamišljate Italijane nakon što ih neko oslovi sa „Žabari“. No, dobro, sa tako bajkolikim pristupom filmu, teško je kriviti Kasarosu zbog toga što je igrao na kranje ogavnog negativca. Neka to bude najveća i najnebitnija zamjerka koja se može dati njegovoj divnoj animaciji.

diju za „Pinokija“, pa niz ulica u Portorosu koji nose imena po poznatim italijanskim autorima, pa nacionalna jela, pa ta nedoljiva mediteranska atmosfera kakvu mogu da imaju samo mjestašca na najpoznatijoj „čizmi“ planete... I ne manje bitno, što ćete najbolje ukačiti ako ste učili italijanski jezik: „Luca“ je pun igara riječi i divnih lingvističkih omaža zemlji iz koje dolazi režiser. Pravo je uživanje loviti ih u skriptu Džesija Endrjuza i Majka Džounsa, i nanovo im otkrivati ljepotu u ogledalu Lukinog i Albertovog (ne)razumijevanja njihovih preciznih značenja.

Prodoran uticaj

U vizuelnom smislu, uz tu Kasarosinu želju da pokaže ljubav i poštovanje velikom umu kakav je Mijazaki, naravno da je „Luca“ ispao film vizuelno mnogo bliži studiju „Ghibli“ nego „Piksaru“. Lako je prepoznati mijazakijevski DNK materijal, od „Ponyo“ (2008), do „Kiki’s Delivery Service“ (1989), ali nije samo riječ o morskom ambijentu ili načinu na koji je kanalisana glavna junakinja, nego i o samoj temi i jednostavnom načinu na koji se jedna veoma ozbiljna tema filtrira kroz fantaziju koja opsijeda sva čula. I dizajnom likova, među kojima naročito odskaču Luka, ribar Masimo i dječakovi roditelji (kradu svaki sekund kada se pojave; njihovo „potapanje“ djece jedan je od najzabavnijih segmenata filma), Kasarosa je mnogo bliži drugim studijima poput „Aardman Animations“ i „Ghibli“, nego matičnoj kući. Opet, pošteno je reći i da animaciji „Luca“, i pored svih lijepih omaža i dobrih namjera, izmiče etiketa „mijazakijevski“. Hajao je mnogo mračniji, hrabriji i inventivniji, a takvi su bili i ostali i filmovi njegovog utočišta animacije, mimo one posljednje bruke „Earwig and the Witch“ (2020) te ju je režirao maestrov sin Goro, čuven po stalnom prenemaganju da

textlessposters.com

Četvrtak, 24. jun 2021.

Režija: Enriko Kasarosa Glasove pozajmili: Džejkob Trembli, Džek Dilan Grejzer, Ema Berman Trajanje: 95 min

Slatka coming of age priča odvija se pedesetih u mediteranskom gradiću Portoroso

„Ghibli“ treba da pređe na kompjutersku animaciju i mane se ručnog crtanja na kojem toliko insistira Hajao. Daleko bilo... Upravo je „Luca“ lijep pokazatelj Mijazakijevog prodornog uticaja na cjelokupnu planetarnu animaciju, te dokaz da filmovi koji ciljaju srce i čiste emocije i dalje

imaju što da traže u tom svijetu. Od Kasarose nijesmo dobili ni invenciju kao od za sada najbolje ovogodišnje animacije „The Mitchells vs. the Machines“ (2021), ni filozofiju kao od „Soul“ (2020), ali jesmo divnu coming of age priču koja poziva djecu da se usude, da uberu dan, da sanjaju,

da probaju, da čuvaju jedni druge, da znaju da je ovaj svijet pun zala, ali i da se i najveća mržnja i pakost mogu pobijediti dok kraj sebe imaš one koje voliš i koji te vole. Nije to malo za jedan debitantski film, i jedno dostojno ljubavno pismo Mijazakiju. Ocjena: 7.3/10

Ne zovi me svojim imenom U doba kada politički korektna,

„probuđena“ publika sve više gura velike studije da primijene pravila diverziteta i pobrinu se za adekvatnu reprezentaciju manjina, i iz svijeta animacije počele su da stižu vijesti poput „prvi otvoreni LGBTQ+ lik u Piksarovom filmu“. Tako ni „Luca“ nije pošteđen trpanja u identitetske koševe, pa su mnogi fanovi i kritičari počeli da potenciraju poređenje sa Gvadanjinovim hitom „Call Me By Your Name“ (2017). Autori filma ponovili su javno, više puta, da odnos Luke i Alberta suštinski nema veze s Oliverom (Armi Hamer) i Elijom (Timoti Šalame) i njihovom predivnom romansom, procvalom osamdesetih u jednom mediteranskom gradu u Italiji, tako sličnom Kasarosinom mjestašcu Portoroso. Opet, ni negiranje homoseksualne orijentacije dječaka nije spriječilo širu publiku da insistira da je njihov odnos ipak specifičan, znatno nježniji, krhkiji i tankočutniji nego oni kakve obično imaju njihovi vršnjaci. Takvi komentari suštinski ne govore toliko o animaciji „Luca“ i načinu na koji je Kasarosa predstavio odnos glavnih likova, koliko o „zabrani emocija“ i drugim psihološkim preprekama sa kojima se dječaci i muškarci suočavaju odrastajući, na svim meridijanima. Preciznije, to što nježnosti i krhkosti odmah pripisujemo homoerotične vibracije i učitavamo im romantična značenja, najbolje pokazuje koliko kao društvo inhibiramo muškarce da pokazuju zdrave emocije, da ne kažemo „slabosti“ i „mane“. I to je još jedan razlog zbog kojeg je „Luca“ vrlo poseban film... To što nam pokazuje koliko je važno razgovarati o emocijama, pokazivati ih, stalno raditi na tome da dopremo do drugog, pa i po cijenu da ga nekada povrijedimo ili čak izgubimo. Još samo kada bi roditelji poveli računa i poslije gledanja filma poput ovog popričali o takvim temama sa djecom, naročito sa svojim dječacima... Gdje bi nam samo kraj bio...

Četvrtak, 24. jun 2021.

r ts

ady Pa L e r A e W

anjine su dugo čekale svojih pet minuta na mejnstrim televiziji. Srećom, uspon striming kulture u peak TV eri obezbijedio im je mnogo više prostora da puste glas, da se izraze, da pokažu ko jesu ili nijesu – i totalno izvrnu stereotipe u koje su kalupljeni decenijama. No, sa više prostora, naročito nakon planetarnog uspjeha pojedinih projekata kao što je „Ramy“, u čijem je fokusu, konkretno, muslimanska kultura prikazana iz perspektive jednog zbunjenog i beskrajno simpatičnog milenijalca - brzo je došlo i do hiperprodukcije takvih sadržaja. Odjednom, svi požele jednu takvu „zlatnu koku“: subverzivnu, krajnje originalnu i vrlo iskrenu seriju o (a)tipičnim predstavnicima manjina. Neki i malo više nego drugi, pa se tako na Netfliksu odavno ne može živjeti od raznih kombinacija etničkih, seksualnih, kulturoloških i inih identiteta, a kvalitet najčešće izostaje, uz dužno poštovanje prema plemenitim namjerama i kreatora tih serija, i samog striming servisa.

Komedija o muslimanskom

Pan va

refinery29.com

serije

Humor za desetku, srce na reveru, žene čija se hrabrost i energija samo poželjeti mogu, zarazan soundtrack sastavljen od sjajnih originalnih pjesama i obrada - kvalifikuju seriju Nide Manzur za najvažnije TV štivo koje (ne) gledate

Bez izvinjavanja

Tako da, ako pripadate onima koji masivno prate filmove i serije, niko vas ne može kriviti ako ste na opis Channel 4 i Peacock serije „We Are Lady Parts“ požurili da prevrnete očima. I stvarno, budimo realni: priča o muslimanskom girl power bendu koji traga za sopstvenim glasom i bori se protiv mizoginije i islamofobije u velelepnom Londonu – mogla je da bude samo prezaslađena limunadica stvorena za politički korektnu publiku. Srećom, britkom Nide Manzur ne samo što ne odgovara ovom opisu, nego je i jedna od najzabavnijih, najsvježijih i najrelevantnijih serija godine. „We Are Lady Parts“ ekvivalent je dobre pank-rok pjesme. Kratka (samo šest epizoda od 30 minuta), bučna, energična i apsolutno neapologetska, ovo je serija koju nimalo ne zanimaju etikete

Pet djevojaka i pet različitih, zajedničkom muzikom kanalisanih odgovora na odrastanje u islamskom svijetu

koje biste mogli da joj prikačite - ni prije, ni nakon upoznavanja sa njenim vrištećim heroinama. U poluautobiografskom projektu kreatorke, režiserke i scenaristkinje, koja je najpoznatija po režiji dvije epizode serije „Doctor Who“ (dakle, skoro pa totalni anonimus), nijednom nećete naići na opšte mjesto, stereotip, kliše, bilo što očekivano u vezi sa pet muslimanskih djevojaka u dvadesetim koje praše za instrumentima po nekakvim zadimljenim sobama, pabovima, garažama i smetlištima u Londonu. Razlog je vrlo jednostavan: islam jeste jedna od ključnih odrednica njihovog identiteta – ali nikako nije jedina. I Manzur je tako i ne tretira.

Njene „male žene“ pripadaju manjinskoj kulturi u Londonu, ali nijesu tretirane kao vozila za reprezentaciju. Manzur je uspjela da izbjegne da zvuče i ponašaju se kao da govore u ime svih muslimana, ili žena, ili čak pank muzičara na turbulentnom startu karijere... Jedini cilj, što se konkretnog predstavljanja i podizanja bilo čijeg glasa tiče, bio joj je da reprezentuju – same sebe. Zbog toga, te zato što jednostavno obožava i razumije svoje djevojke; zato što se ne smije njima nego sa njima; zato što im prašta i voli ih i kada ispadnu budale; zato što ih štiti ali i konstantno gura van komfor zone i tjera da budu bolje – „We Are Lady Parts“ postaje komedi-

ja sa čijim se junakinjama odveć lako povezati i zavoljeti ih svim srcem. Krenimo od naratorke, gitaristkinje i ključne karike koja na startu prve sezone fali bendu Lady Parts. Amina (fenomenalna Anjana Vasan) ima 26 godina, Jarac je u horoskopu, završila je mikrobiologiju – i jedina je u svom društvu koja još nije udata ili vjerena.

Sve je haram!

Upoznajemo je u trenutku kada sa majkom i ocem razgovara sa potencijalnim suprugom i njegovim roditeljima. Manzur već tu izokreće očekivanja, ne samo sjajnim humorom. Jer, Aminini roditelji, koje presimpatično igraju Šobu Kapor i Madhav Šarma, sve su samo ne tradicionalisti

koji vrište da je sve mimo braka, djece i hidžaba – haram (grijeh). Naprotiv! Amina je ta koja je u konzervativnom grču, a oni ti koji je guraju da juri sopstvenu sreću. Zbog toga će, tako slatki, iskreni i „neprimjerni“, i u nastavku serije uspjeti da joj ukradu svaki trenutak kada se pojave u kadru. Osim „vulgarnih“ roditelja, vrlo konzervativne najbolje drugarice koja joj stalno nabija na nos da muzika nije stvar kojom treba da se bave žene i muža kojeg nema na horizontu – Amina ima još jedan veliki problem. Obožava gitaru i svira je pakleno dobro, ali ograničava se samo na podučavanje učenika ili na sviruckanje u intimi sopstvene sobe. Jer, njen svaki javni nastup (a imala je samo jedan, na priredbi u osnovnoj školi) donio joj je samo poniženje: blokadu, instant dijareju i povraćanje. I pazite sada: tako zbunjena i strunjena Amina sticajem okolnosti završava na audiciji

Četvrtak, 24. jun 2021.

m girl power bendu iz Londona - jedan od najsvježijih TV projekata godine

indiewire.com

nk-rok zaraza koja am je potrebna za gitaristkinju benda, čije vrišteće članice izgledaju kao sve ono što ona nije: žene koje znaju ko su i što su, gdje idu i kome pripadaju. Samo što, stvari baš i nijesu takve kakvim joj se čine na prvu loptu... Niti je Amina tako slaba koliko misli da jeste, niti su njene buduće saborkinje tako jake kako joj na početku izgledaju.

Pogled sanjalice

Otkrivanje njihovog talenta, energije, vrlina, mana, svega što ih pokreće ali i debelo koči u potrazi za sopstvom – najljepši je dar koji je Nida Manzur mogla da pruži bilo kome ko je ikada poželio da gleda toplu a energičnu, simpatičnu i zabavnu a smrtno ozbiljnu seriju poput „We Are Lady Parts“. Amina je bez sumnje pulsirajuće srce serijala, ne samo zbog izvrsne Vasan i predivnog načina na koji se kanališe njena potraga za identitetom, već i radi toga što Manzur ko-

risti perspektivu nepopravljive sanjalice da osvježi cjelokupno pripovijedanje. Tako ćemo u pojedinim momentima, dok se glavna junakinja „izdiže“ iznad situacije u koju se uvalila i dočarava što joj se mota kroz glavu kao da je sama u prostoriji, skrenuti u totalno lude stilove i narativne izbore, i uz prstohvat nadrealizma ili komičnih a dirljivih obrada hitova poput Radiohead - „Creep“ ili kantri klasika „Man of Constant Sorrow“ – osjetiti sve što je peče ili miluje po koži. No, da Amina ne bude usamljena u osvajanju publike željne superzabavne i beskrajno tople televizije, pobrinule su se i preostale četiri članice benda, svaka posebna na svoj način. Na čelu ekipe – furiozna liderka i vokalistkinja Saira (Kamila Impi) koja, kada ne svira, radi u mesari... I od čijih je radikalnih feminističkih ideala veći samo strah od intime, odnosno parališuća misao da će izdati sve u što

vjeruje i za što se zalaže ako pusti Abudalaha (Dejvid Ejveri), momka u kojeg je zaljubljena i koji je obožava, previše blizu. Naspram Saire i njenog straha od vezivanja stoji Bisma (Fejt Omole), udata i nezaposlena majka divne djevojčice... Ali, i totalno luda afrobasistkinja i bekvokal, te crtačica morbidnih, do laktova krvavih stripova sa vrlo neobičnim tematskim izborima. Posebno zgražavanje, recimo, izaziva onaj čija se radnja vrti oko žena koje postaju najubilačkije mašine kada dobiju menstruaciju.

Veo (ne)poštovanja

Posebna priča je i Ajiša (Džulijet Motamed). Na prvi pogled, bubnjarka i tekstopisac zadužen za briljantne, zarazne, opasno provokativne tek-

stove pjesama poput „Voldemort Under My Headscarf“ (!) i „Ain’t No One Gonna Honour Kill My Sister But Me“ (!!) djeluje opako i nedodirljivo. Velike su šanse da će vas hvatati nekontrolisani kikot svaki put kad sarkastično potkači brata Asana (Zaki Išmael), u kojeg je zaljubljena Amina, ili baci foru na račun baš njenog muzičkog (ne)ukusa („bijeli starkelja Don Meklin“), ili nagari Slipknot do daske želeći da iznervira nepristojnu Uber mušteriju. No, poslije izvjesnog vremena, otkrićete i Ajišinu mekšu stranu, strahove, ranjivost, borbu sa (seksualnim) identitetom... Da su buka i bijes kanalisani pank-rok muzikom njeno sklonište, ali i najefektniji način za komunikaciju sa svijetom.

indiewire.com

Privilegija je družiti se i svirati sa predivnim „malim ženama“ Nide Manzur

To koliko muzika može da znači neprilagođenima da se povežu sa sebi sličnima i osjete da ipak imaju nešto zajedničko sa nekim ko im djeluje daleko i strano, takođe je jedan od divnije obrađenih motiva u seriji Nide Manzur. Tako će i Ajiša, koja je od starta odbacivala ideju da Amina postane gitaristkinja benda, shvatiti da i Slipknot i Don Meklin mogu da budu totalni pank, kada ipak ne odustaneš od njih, kada ih prigrliš i kažeš da su tvoji, oči u oči sa svijetom koji to ne shvata, ne osjeća i ne razumije. Manzur majstorski, za relativno kratko vrijeme (za cijelu prvu sezonu potrebno vam je manje od tri sata), uspijeva da ulovi beskonačNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 24. jun 2021.

no mnogo ovakvih sitnica koje život znače za povezivanje sa likovima. I režijom i pisanjem, ne samo scenarija, nego i svih originalnih pjesama koje je potpisala sa Bendžaminom Fredžinom i sestrama Šez i Sanjom Manzur. Suštinski, svih pet glavnih junakinja dolaze iz muslimanskog svijeta, ali sve imaju i vrlo specifične psihološke lomove, te različite odgovore na dileme koje islam sa sobom nosi. Odličan primjer, uz četiri već navedene dame, jeste i Momtaz (Lusi Šorthaus), menadžerke benda koja pokušava da im obezbijedi širu bazu fanova koristeći vještine stečene u prodavnici veša i seks-pomagala (!). Ona je jedina članica benda čije je lice sve vrijeme pokriveno nikabom (vide joj se samo oči), a prošlost ostaje pod priličnim velom misterije, što je odličan materijal za istraživanje u drugoj sezoni koju će Mazur, nadajmo se, uskoro potvrditi. O burkama, nikabima, hidžabima, svim maramama kojima svoja tijela i/li lica pokrivaju žene muslimanske vjeroispovijesti – mi na Zapadu često mislimo kao o zatvoru, kazni, nazadnosti, nepravdi, znaku neslobode i nepoštovanja ljudskih prava. No, ako pitate Momtaz, taj veo za jednu ženu može da bude i izvor moći i samopoštovanja. I to

time.com

serije

Topao a energičan, zabavan a smrtno ozbiljan britkom

je samo jedna od stvari koje će izgovoriti tokom šestodjelne serije, tjerajući vas da malo bolje razmislite o tome da se i te „rešetke preko lica“ mogu sagledati iz drugačijeg ugla.

Šampionski kraj

Čitava poenta takvih detalja jeste to da vam Manzur pokaže da ne postoji nešto što se zove „univerzalno muslimansko iskustvo“. Isto kao što ne postoji takvo ni afroameričko, ni bjelačko, ni el-dži-bi-tijevsko, ma niti jedno. Svaki put u sopstvo bolan je, a svaka borba da se živi sopstvena istina

– bolna i teška na svoj način. Istovremeno je i plemenita i plodnosna, samo kad se na nju usudite, poručuje Nida Manzur... Zbog toga ćete onu uistinu šampionsku katarzu u finalu i nimalo slučajno odabranu obradu „We Are the Champions“ slavnog benda The Queen (sjetimo se samo koliko je identitetske muke Fredi Merkjuri cijelog života nosio na plećima, od Indije u kojoj je rođen, do tog istog Londona u kojem je živio i preminuo kao jedna od najvećih zvijezda), osjetiti kao potpuno i apsolutno svoju i zasluže-

„Progovori, tvoj život je i dalje tvoj...“ Pilot epizoda serije „We Are Lady Parts“ emitovana je još 2018. na televiziji Channel 4, a izazvala je grozne reakcije. Naravno, projekat nijesu napali kritičari, već konzervativniji muslimani smatrajući da vrijeđa i nanosi štetu islamu. Manzur je tada čak ugasila sve profile na društvenim mrežama, a Jujtub onemogućio komentarisanje promo-materijala. Toliki je govor mržnje pratio „polijetanje“ njene serije... U jednoj od najboljih epizoda, Manzur je potvrdila da je veći dio materijala serije zasnovan na njenom životu prikazujući kako je, poslije zlonamjerno vođenog intervjua, internet unavidio članice benda Lady Parts i spočitao im to isto ruganje islamu i muslimanskoj kulturi. No, i da je samo taj izlazak u svijet pun potencijalnih bodlji i javno predstavljanje njihove muzike, mogao da im otkrije koliko istomišljenika imaju, te da ipak ima mnogo onih koji svim srcem osjećaju „uvredljive“ pjesme poput „Voldemort Under My Headscarf“. Baš kao što su jedni prezreli, a drugi momentalno zavoljeli i osjetili Manzurinu seriju „We Are Lady Parts“. Ako i poslije emitovanja cijele sezone i dalje ima mrzitelja, valjalo bi ih samo podsjetiti na epizodu u kojoj Bisma čita stihove Faiza Ahmeda Faiza. Čitava pjesma „Speak“, nevjerovatno je snažna sama po sebi, ali u kontekstu serije i prvih reakcija na Manzurino „progovaranje“ postaje još moćnija. „Progovori, jer tvoj život i dalje je tvoj“ - ključ je razumijevanja Nidine i borbe svih Amina, Bismi, Ajiša, Saira i Momtaz ovog svijeta. I to je, naravno, još jedan, ne manje važan razlog zbog kojeg bi trebalo gledati i entuzijastično širiti glas o predivnoj seriji „We Are Lady Parts“.

nu pobjedu. I nikako nezasluženo zarađeni hepi end, ili nekakvu šećerlemastu izmišljotinu koja nema veze sa prečesto ružnom realnošću. Jer, djevojke Nide Manzur ubijediće vas da je i to moguće doživjeti, samo kada imaš prave ljude pored sebe. Sa vrlo specifičnim likovima i originalno obrađenim univerzalnim dilemama, „We Are Lady Parts“ zaslužuje počasno mjesto na listi najboljih serijala godine. Humor za desetku, srce na reveru, žene čija se hrabrost i energija samo poželjeti mogu, zarazan soundtrack sastavljen od sjajnih originalnih pjesama i odličnih obrada (posebno srce za „Bashir with the Good Beard“, te System of a Down – „Toxicity“ i Doli Parton - „9 to 5“!) – kvalifikuju ga za jedno od najvažnijih televizijskih štiva koje (ne) gledate. Zaista, vjerovatno ne možete ni da naslutite, ni poslije svih ovih hvalospjeva, koliko vam je, za mentalnu higijenu, potrebna serija „We Are Lady Parts“. Kad bi se radilo više ovakvih girl power projekata, ali sa testisima i mozgom, eh... Koliko bi samo lako pale u vod u s ve p re d ra s u d e o serijama o djevojkama koje se rade samo za djevojke! M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.7/5

etfliksova hit-serija „Elite“ uvijek je plesala na tankoj granici između intrigantne, vrelom španskom krvlju rukovođene krimi-drame i sapuničastog tinejdžerskog prenemaganja iza kojeg bi pokatkad bljesnule sjajne opservacije o dubokim klasnim razlikama. Opet, kreatori Karlos Montero i Dario Madrona znali su kako da osvježe oprobanu formulu i opravdaju etiketu „španski odgovor na hitove ‘Gossip Girl’ i ‘How to Get Away with Murder’“. Na koncu, u ubjedljivo najboljoj trećoj sezoni, poslije niza intriga, seksa svakoga sa svakim i ljubavi malo koga sa malo kim, doveli su nas do blistavog - i jedinog mogućeg kraja kojem treba da teže svi sebičnjakovići nalik njihovim junacima.

Faktor nestabilnosti Nakon tako lijepo zaokružene i prije svega smislene završnice, vijest da će „Elite“ dobiti makar još jednu sezonu djelovala je kao najgluplja odluka na svijetu, a nažalost, takvom se pokazala i u praksi. Montero i Madrona jesu probali da osvježe koncept uvodeći nove likove, ali nijesu odmakli daleko od stare, provjerene formule. Štoviše, čak su joj i dodatno ubili jačinu vrteći jedne te iste motive i podzaplete, samo malo drugačije raspoređene, ovog puta „dodijeljene“ drugim likovima. Nova školska godina u elitnoj školi „Las Encinas“ počela je uz tektonske promjene. Poslije smrti dvoje učenika, došlo je do smjene rukovodstva. Novi direktor postao je Benhamin (Diego Martin), kontrolišući tip čija glavna mantra glasi: „Samo teški rad, izvrsnost i postignuća“. Sa novim rukovodećim, u „Las Encinas“ stiglo je i njegovo troje djece. Ironično, Benhaminove dvije kćerke i sin postaće najveći faktor nestabilnosti u i ovako uzdrmanoj školi. I pogađate, ponovo nas uvući u vrzino kolo seksa, nasilja i klasnih trzavica iz kojeg smo izašli s olakšanjem u vrlo plemenitom finišu treće sezone.

Četvrtak, 24. jun 2021.

Elite

Provjerena formula izgubila jačinu u odveć forsiranoj četvrtoj sezoni

Vrzino kolo seksa, nasilja i klasnih trzavica Montero i Madrona uveli su nove likove, ali nijesu uspjeli da ožive staru atmosferu. Vrteći jedne te iste motive, ubili su sve ono zbog čega je projekat nazvan „španskim odgovorom na ‘Gossip Girl’ i ‘How to Get Away with Murder’“ na svjetlost najpatetičnije osobine obojice, brat postaje faktor nestabilnosti veze Omara (Omar Ajuzo) i Andera (Aron Pajper). Takvih smo se trouglova nagledali u „Elite“, ali nikada nijesu djelovali nategnutije. Poslije onog finiša u kojem solidarnost ipak uspijeva da nadvlada sve kaprice izgubljenih tinejdžera, vječno okrenutih bodljama jedni prema drugima koji su, na kraju, uspjeli da zacijele jedni druge – ovo vam dođe kao povratak na fabrička podešavanja. I sad opet treba da prođete iste tinejdž golgote, samo još sladunjavije napisane da

biste završili sa sličnim utiskom. I naravno da je dojam mnogo gori kada je serviran drugi put zaredom.

Nepremošćene rupe Malo bolji utisak od Ari, Patrika i njihovih podrukavaca ostavlja onaj u vezi sa njihovom mlađom sestrom Mensijom (Martina Karidi). Sa jedne strane imamo sugar daddy vezu sa vrlo opasnim tipom, a sa druge njen predivni odnos sa još divnijom Rebe (Klaudija Salas). I to je dovoljno da u najboljim momentima osjetite „Euphoria“ vajb i zdušno navijate za najslađi par sezone.

Uz Benhaminovu djecu, novi učenik je i princ Filipe (Pol Grank), francuski plemić sa tajnovitom prošlošću zbog kojeg se konstantno seljaka od zemlje do zemlje, od škole do škole. Kreatori su odlučili da ga učine modnim gikom i tim povodom uvežu sa Kajetanom (Georgina Amoros), koja u novoj sezoni, poslije razotkrivanja siromašnog zaleđa i debelih laži o porijeklu, više nije učenica, nego domarka u „Las Encinas“. Montero i Madrona „osvježavaju“ koncept „kraljevića i prosjaka“ dajući Filipeu mračnu prošlost i testirajući Kajetaninu želju da pošto-

imdb.com

Nova instalacija počinje kao i tri prethodne: policijskom istragom i žrtvom čiji se identitet ne otkriva u startu jer, je l’ te, đe je zabava u tome, a i valjalo bi udariti po fleš-bekovima i svim tinejdž mukicama koje su i dovele do zločina. I hajde, sve bi to bilo okej, da Monterovi i Madronovi noviteti funkcionišu. Da su uvedeni likovi intrigantni i posebni, a podzapleti nešto što do sada nijesmo vidjeli. Nažalost, novi učenici nijesu bogzna kako zanimljivi. Teško je oteti se utisku da je Benhaminova starija kćerka Ari (Karla Dijaz) samo mlaka kombinacija tri vrlo zanimljive junakinje koje su ispraćene iz serije: buntovne Marine (Marija Pedrasa), kapriciozne Lu (Dana Paolo) i razmažene Karle (Ester Eksposito). Tako i sve njene odluke djeluju kao nelogični i neusaglašeni potezi podijeljene ličnosti. I to je vrlo problematično s obzirom na to da je Arino ponašanje ujedno i kičma novog narativa, te da je ona ta koja pokreće lanac događaja koji će se tresti, hučati i razmotavati se sve do finala.

Bajato rivalstvo I s Ari i sa njenim bratom Patrikom (Manu Rios), kreatori serije „Elite“ vraćaju se u bezdan ljubavnih trouglova, vrućeg seksa, prevara i podmetačina koje ovog puta djeluju deset puta slabije iz jednostavnog razloga što ih gledamo već četvrtu godinu zaredom. Dok se sestra vuče sa Samuelom (Itsan Eskamilja) i Guzmanom (Migel Bernardo) i dok nam kolektivno idu na nerve gurajući stare prijatelje u bajato rivalstvo oko kapriciozne ženice iznoseći

Novi likovi nijesu uspjeli da osvježe nepotreban nastavak nakon odlične treće sezone

poto postane neko i nešto. Nažalost, utisak je krajnje razočaravajući, em zbog nedostatka glumačke hemije, em zbog prilično forsiranog i naivnog „women power“ razrješenja njihovog odnosa. Na koncu, od svih novih likova, najinteresantniji je ispao upravo Benhamin (!). Daleko od toga da „Elite“ nije gledljiva i u četvrtoj sezoni, ali fakat je da govorimo o najslabijem segmentu serijala. Novih osam epizoda, kao i one četiri „kratke priče“ koje im prethode, kojima su premošćene rupe u narativu i uz čiju pomoć je ispraćen dio starih likova tako da se ne optereti narativ cjelokupne sezone, djeluju krajnje nepotrebno poslije perfektnog zaključka u trećoj instalaciji. Ako je kreatorima bilo do nastavka, trebalo je primijeniti formulu koju je iskoristio „Skins“ i dovesti potpuno novu postavu u „Las Encinas“. Ovako, izgubila se i sva ljepota prilično zanimljivih iako često pretjeranih likova; i solidna priča o klasnoj borbi (u četvrtoj sezoni, kad se nje dotaknu, protagonisti zvuče kao predškolci koji se svađaju čiji je tata jači); i uzbudljivost krimi-istrage koja se premotava unazad, uz sočne fleš-bekove pune seksa, intriga i nasilja. Sapunica je, na koncu, pobijedila intrigu u seriji „Elite“. Mogu li se kreatori vratiti u sedlo ako bude pete sezone, pitanje je na koje najradije ne bismo voljeli da čujemo odgovor. No, bićemo tu da im svjedočimo ako dobiju zeleno svjetlo. Ipak su zarazni ti prokleti Španci, čak i kad vas dave i napokon udave u vreloj sapunici... M. I.-N.

Ocjena: 2.4/5

Četvrtak, 24. jun 2021.

Vrlo interesan

serije

etfliks, Disney+, Apple TV+, Amazon Prime, HBO GO, Peacock – svi ti silni striming servisi nesumnjivo imaju svojih čari. No, oni koji su uvijek u potrazi za izvanrednim serijama koje iz nekog neshvatljivog razloga većini promiču ispod radara, znaju da po tom pitanju Britancima nema ravnih. I zaista, Channel 4 i BBC kanali otkrili su nam i nastavljaju da otkrivaju toliko nevjerovatne televizijske umjetnosti, da se poslije svakog novog otkrića osjećamo kao da prvi put gledamo televiziju. Taj osjećaj bio bi nezamjenljiv u bilo koje doba, a u eri peak TV koju živimo, malo je reći da je – neprocjenljiv. Tako da, evo nas opet kod vas sa još jednom „must watch“ listom BBC serija koje vjerovatno ne gledate, a morali biste. E, na ove tri nove obratite posebnu pažnju. Za jednu nije potrebna bolja preporuka od jednog i jedinog Endrjua Skota, a vala ćemo vas i na ove druge dvije već nekako nagovoriti...

PURSUIT OF LOVE

headtopics.com

Ljudi moji... Pa postoji li nešto što Endrju Skot u lanenim pantalonicama i košulji, ili svilenoj svečanoj pidžamici na tufne – ne može da učini boljim? „Pursuit of Love“, televizij„Three Families“: Serija o tri žene i tri slične a opet različite priče o rigoroznoj zabrani abortusa u Sjevernoj Irskoj

ski debi glumice Emili Mortimer, ima hiljadu i jednu manu, ali zbog njegovog lorda Merlina trebalo bi je proglasiti za lijek i propisivati bez ljekarskog recepta. Da, toliko je neodoljiv. Ubjedljivo najbolji dio trodjelne mini-serije, adaptacije istoimenog romana iz 1945. hit autorke Nensi Mitford, jeste momenat uvođenja lorda Merlina uz T. Rex pjesmu „Dandy in the Underworld“. Onda ide nekoliko praznih mjesta, pa opet lord Merlin... I večera tokom koje, iznad glava gostiju, lete njegovi ljubimci: ofarbani golubovi. A zbog čega? Pa, odgovor je jednostavan... Zato što su tako obojani, ljepši jedni drugima. Okej, okej, okej, odljubićemo se na trenutak od lorda Merlina i reći nešto o seriji. „Pursuit of Love“ vrti se oko ekscentričnog svijeta britanske aristokratije, u periodu između dva svjetska rata. Glavna naratorka je Feni (Emili Bičam), djevojka potpuno fascinirana najboljom drugaricom i rođakom Lindom (Lili Džejms), u čijoj je kući odrasla nakon što ju je majka (Mortimer) napustila i odjezdila u bijeli svijet da pronađe ljubav. Feni je staložena, smirena, kulturna, vrlo pametna ali takođe i pomirena s thesun.co.uk

radiotimes.com

Od košmarne zabrane glam-rok dendija koj

Četvrtak, 24. jun 2021.

ntne BBC serije koje vjerovatno nijeste gledali, a trebalo bi

vogue.co.uk

Dominik Vest, sjajan u ulozi od koje bi mnogi napravili karikaturu

Endrju Skot, neodoljiv kao ekscentrični Lord Merlin vogue.co.uk

ograničenjima koje joj nameće muškocentrično društvo. Uostalom odrasla je u kući ujaka Metjua (sjajni Dominik Vest), za kojeg su obrazovane žene – najveća blasfemija. No, na očevo veliko nezadovoljstvo, Linda je drugačija zvjerka. Dok Feni razmišlja o braku i pristojnom muškarcu sa kojim bi mogla zasnovati porodicu, njena drugarica pada u vatru, sanja romanse i na najmanju naznaku da ni je mogli udati bez ljubavi – prijeti da se baci kroz prozor. Ta i takva Linda privući će pažnju lorda Merlina, ali i jednog bogatog bankara, pa zgodnog komuniste, pa Francuza koji kao da je izašao iz djevojačkog sna... A dok njena drugarica bude kušala avanture i romanse širom svijeta, Feni će rađati djecu, brinuti o kući i džemkastom suprugu. Mortimer trudi se da postavi Lindu i Feni kao i autorka romana, tako da se stalno pitate kojoj ste sličniji, te da jače proživljavate njihove melodrame. No, to joj polazi za rukom samo u prvoj, ubjedljivo najboljoj epizodi. Jer, likovi Endrjua Skota i Dominika Vesta toliko su blještaviji i zabavniji od dvije glavne junakinje, da ćete se prije pitati da li ste neko od njih dvojice. Lili Džejms na početku uspijeva da učini Lindu dopadljivom i bliskom, uprkos toj iritantnoj melodramatičnosti i romantičarskom prenemaganju na svakom koraku; a Bičam je sjajna kao njena sušta suprotnost, u vrlo nezahvalnoj, da ne kažemo dosadnoj ulozi kad je riječ o tako vibrantnoj i ekscentričnoj seriji epohe. Pažnju u startu bez ijedne greške u koracima drži i Mortimer. Režija, montaža, izbor muzike, scenario – svaka njena odluka djeluje kao potez autorke koja želi da njena serija izgleda kao „Little Women“ u razigranoj vizuri neponovljivog Vesa Andersona. No, već u drugoj epizodi, utisak počinje da se kruni.

vogue.co.uk

e abortusa u Irskoj do jem ćete jesti iz ruke

Lili Džejms i Emili Bičam kao Linda i Feni u televizijskom debiju glumice Emili Mortimer

Čim kamera počne previše da se zadržava na junakinjama Lili Džejms i Emili Bičam, te skrajne u stranu Vesta i Skota, „Pursuit of Love“ gubi na ljepoti i elektricitetu. Opet, prva epizoda i likovi lorda Merlina i ujaka Metjua toliko su briljantni, da pameti ne bi trebalo da vam smeta da načnete „Pursuit of

Love“. Vjerujte da vrijedi, jer iako govorimo o tri prilično neujednačena sata televizije, kada serija blista – zasljepljuje koliko je dobra. Skotov glam-rok dendi zaslužuje zasebnu seriju i već smo mu rezervisali mjesto pri vrhu liste najboljih novih televizijskih likova... A Vest je od prilično odbojnog tipa napravio

urnebesnog aritokratskog kromanjonca kojeg ćete obožavati. Vjerujte da bi u tuđoj izvedbi, neko ko jašući konja juri, lovi i puca u sopstvenu djecu iz puke zabave (!), sigurno djelovao kao karikatura. Sa Vestom to nije slučaj; njegov je ekscentrični nazadnjaković ipak zarazno simpatičan. Tako da, eto vama dovoljno dobrih razloga da uronite u „Pursuit of Love“, da ispratite naredne režiserske projekte Emili Mortimer i, zašto da ne, možda čak i da potražite knjigu Nensi Mitford. Uradili biste, vala, i mnogo više kad vas onako dendijevski sočno a djetinje nevino pogleda Endrju Skot.

Ocjena: 3.3/5

THREE FAMILIES

A sad nešto potpuno drugačije i znatno, znatno mračnije... Godine 1967. u Ujedinjenom Kraljevstvu donesen je Zakon o abortusu kojim Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 24. jun 2021.

je legalizovana mogućnost okončanja trudnoće u određenom vremenskom roku i pod specifičnim uslovima. No, zakonodavci su nekako uspjeli da previde i da skoro pet decenija nastave da previđaju činjenicu da taj isti zakon nikada nije počeo da važi i za žene u Sjevernoj Irskoj. Dvodjelna mini-serija „Three Families“ je košmarna priča o njima i jednom od najrigoroznijih zakona u vezi s okončanjem trudnoće donesenih u Evropi. Zasnovana je na intervjuima koje je režiserka Gvinet Hjuz vodila sa ženama čije je živote obilježila nemogućnost abortusa, koji je u njihovoj rodnoj zemlji dekriminalizovan tek 2019. godine (!!!), a i dalje je predmet mnogih trvenja i prepucavanja na dnevnopolitičkom nivou. Serijal je podijeljen na tri priče. U prvoj, pratimo Terezu (Šinejd Kinen), koja krši zakon nabavljajući pilule za okončanje trudnoće za maloljetnu kćerku Orlu (Lola Petikruv). Drugi rukavac vrti se oko mladog bračnog para vrlo uzbuđenog zbog prinove koji, u 23. sedmici trudnoće, saznaje da beba nije zdrava. Da je oboljela od dvorfizma; da će, ako uopšte uspije da preživi porođaj, vrlo brzo umrijeti u mukama; i da im doktori zbog prigovora savjesti, uprkos tome što bi abortus u ovom slučaju bio legalan i human, neće pomoći da okončaju Haninu (Ejmi Džejms-Keli) trudnoću. Treći rukavac priče, koji počinje tek u drugoj epizodi, vrti se oko Rouzi (Ženeviv O’Rajli), trudnice u četrdesetim godinama koja se prethodno dugo borila sa teškom kliničkom depresijom. I baš njoj, tako psihični krhkoj i nestabilnoj budućoj majci, događa se dijagnoza – Edvardsov sindrom. Beba će umrijeti u njenom stomaku prije rođenja, a Rouzi će ipak morati da iznese trudnoću do kraja, u nemogućnosti, zbog striktnih zakona u Sjevernoj Irskoj, da olakša bol i sebi i nerođenom djetetu. Sve tri priče bile bi potresne i da ne znate da su zasnovane na istinitim događajima. Hjuz je, pomalo neočekivano, potpuno depolitizovala cijeli kontekst, skoro pa potpuno uklonila državu i crkvu iz jednačine i fokusirala se na intimne studije tri žene koje su prošle nezamislivo. „Three Families“ je više ogled o njihovim psihološkim stanjima, nego realističan osvrt na njihove slučaje. I to joj je, ujedno, i vrlina i mana. Sa jedne strane, intimistički pristup uzdigao je i pojačao Rouzinu dramu, učinio ju je potresnijom i zaokruženijom. Neke scene, poput one u kojoj govori o trenutku kada je osjetila bebinu smrt u stomaku

bbc.co.uk

Kadar iz briljantne „Inside No. 9“ meta-epizode „Wuthering Heist“

ili kada kupuje robicu u kojoj će je sahraniti nakon porođaja, progoniće vas dok je svijeta. Sa druge strane, taj pristup tek donekle djeluje u preostale dvije priče. U Haninu i Terezinu dramu upleteni su i drugi faktori, poput protesta protiv zabrane abortusa i suđenja zbog učešća u nelegalnom okončanju trudnoće. Hjuz tek ovlaš prelazi te, vrlo važne faktore za cjelokupan kontekst. Recimo, kao da totalno zaboravlja Terezinu vjersku moralnu dilemu (da li je postala saučesnica u ubistvu?) ili mogućnost izazivanja konflikta sa najboljom prijateljicom (Keri Kvin) koja predvodi „pro life“ proteste. Opet, iako sve to budi utisak da je mini-serija „Three Families“ zasluživala duži format i više epizoda za produbljivanje jedne izuzetno važne i potresne teme, ovo jeste obavezno televizijsko štivo. Oni koji cijene intimne oglede o realnom životu i upozoravajuće priče o ljudskim pravima, ali i drame nošene na leđima karakternih glumica (ovdje se ne zna se ko je bolji od koga) pronaći će ono što im je potrebno u potresnoj seriji Gvinet Hjuz.

Ocjena: 3.8/5

INSIDE NO. 9

Vjerovatno ne postoji osoba na planeti sa kojom smo se susreli, a kojoj nijesmo iskljucali mozak da mora, ali M.O.R.A. da pogleda antologijsku seriju „Inside No. 9“. Fenomenalni projekat Stiva Pembertona i Risa Širsmita još od 2014. iz sezone u sezonu razvaljuje, ali R. A. Z. V. A. LJ. U. J. E. fanove žanrovskih vratolomki i versatilnog pisanja u skučenom manevarskom prostoru. Šesta sezona i još toliko novih epizo-

da nijesu razočarali po tom pitanju. Stiv i Ris ponovo su uskočili u mašinu i iskokali polučasovne poslastice za pamćenje od kojih većinu, baš kao i najbolje epizode serijala, morate pogledati više puta – jer tek na „drugu“ možete osjetiti punoću scenarija i istinski cijeniti sva ta silna „uskršnja jaja“ uz čiju pomoć kreatori, od početka do samog kraja, polako najavljuju fantastične obrte i neobična razrješenja autorskih priča. I u novoj sezoni, Pemberton i Širsmit šetali su od meta-ludorija, preko horora i krimi-trilera, do punokrvne satire. I opet, iako su poznati po specifičnim obrtima i autoironiji, uspjeli su da iznenade. Najveći kinder surprajz sačuvali su upravo za kraj i prvu politički obojenu epizodu u sedmogodišnjoj istoriji serijala. U šestoj epizodi, servirali su postbregzitovsku noćnu moru, aludirajući da britansko društvo nikada nije bilo podjeljenije, otrovnije i otuđenije nego sada. Kako, gdje i zašto – bolje nas ne pitajte; samo potražite i pogledajte „Last Night of the Proms“... Sve će vam biti jasno. Previše mračni i cinični finiš možda neće biti po volji većine, za razliku od „Wuthering Heist“, (pre)razigrane epizode kojom je šesta sezona i otvorena. E, ta vam je možda i najbolji reprezent onoga čime se sve vrijeme bave Stiv i Ris. U možda i najmeta-epizodi do sada, u jednom hangaru „a la Reservoir Dogs“, spojili su pozorište, heist film, romansu, autoironiju, sprdačinu na račun „Fleabag“ i „Mirande“, supersimpatično gostovanje Džeme Vilan, zvijezde serija „Killing Eve“ i „Game of Thrones“-... I servirajući narativ koji je apsolutno nemoguće pre-

pričati i biti shvaćen, dokazali da nikada ne miruju. Da su granice filma, televizije i pozorišta tu da bi se pomjerale i da im nikada neće dosaditi da ih pišu i brišu. Između blistavog početka i moćne političke završnice, ugurali su još sjajnih gostiju i totalno sumanutih priča koje iznenađuju na svakom koraku. Legendarni Derek Džejkobi uveličao je epizodu u kojoj su Pemberton i Širsmit, začudo prvi put u istoriji serijala punog fantazijskih i hororističnih elemenata, ugostili đavola glavom i bradom. „Line of Duty“ legenda Adrijan Danbar snašao se u vrlo čudnoj ulozi u još čudnijoj priči o snimanju filma o istinitoj otmici djeteta, i to u iznajmljenoj kamp-prikolici za koju će se ispostaviti da sa tim djetetom ima mnogo više veze nego što se to čini na prvu loptu. A Šan Kliford iz „Fleabag“ uveličala je možda i žanrovski najobrtajniju epizodu u motelskoj sobi, puneći prostoriju elektricitetom svaki put kada pređe iz jedne u drugu ulogu. Ukratko, ovo je sedma godina zaredom da Pemberton i Širsmit uspijevaju da posrame razne televizije, serije i kolege sa mnogo, mnogo većim budžetima i znatno neodoljivijim zvijezdama, dokazujući da su za vrsnu TV umjetnost najbitniji promišljen scenario i predani glumci. Još samo da iskljucamo dovoljno glava, pa da ih narod počne gledati. Sedma sezona je odavno potvrđena, a sa malom ali tvrdom bazom fanova i velikim poštovanjem koju je serijal stekao na matičnom Ostrvu, nemoguće je da ih neće biti još toliko, dok god ona dva meta-ludaka dišu...

Ocjena: 4/5

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Četvrtak, 24. jun 2021.

PREPORUKA

FILM Film koji je ostavio snažan utisak još u tinejdžerskom periodu jeste „Blow“ (Ted Dem, 2001). Gledao sam ga sa simpatijama u adolescentskom dobu i uživanje mi je bilo da ga otkrivam drugima. Činjenica je da su mi Džoni Dep i Penelopa Kruz jedni od omiljenih glumaca, a krimi-drama i dan-danas najdraži žanr. Kao dijete rođeno devedesetih morao sam pogledati „Do the Right Thing“ (Spajk Li, 1989) fantastičnu komediju-dramu koja šalje jaku poruku. Semjuel L. Džekson u ranijim godinama karijere, u ulozi radijskog voditelja i fantastičan odabir muzike, siguran sam da nikoga neće ostaviti ravnodušnim. „Without Remorse“ (2021), američki akcioni triler Stefana Solime, djelimično je zasnovan na istoimenom romanu iz 1993. autora Toma Klensija. Film sa mnogo akcije, Majkl B. Džordan u glavnoj ulozi, elitni američki navy seal koji otkriva međunarodnu zavjeru tražeći pravdu za ubistvo trudne supruge. Izdvajam i dokumentarac „The Paradise Garage“ . Lari Levan je američki di-džej i producent poznat po deceniji dugoj rezidenciji u njujorškom klubu „Paradise Garage“, koji je opisan kao prototip modernog plesnog kluba. Razvio je kult prema kome je sopstvene setove opisivao kao „Subotnja misa“. Da ne otkrivam previše, ovo je obavezno štivo za one koje vole dokumentarne filmove o muzici i noćnom životu.

TV S obzirom na to da već dugo ne pratim TV kanale, izdvojiću serije koje sam gledao onlajn: „The Sopranos“, „Peaky Blinders“, „Lucifer“, „The Queen’s Gambit“, „The Blacklist“. Spremite kokice i uživajte.

MUZIKA Moji drugari iz dobro poznatog benda Parampaščad upravo su izdali album prvijenac „Na putu ka Suncu“. Topla preporuka svima da čuju ove momke jer zaslužuju podršku! Nije tajna da je jedan od mojih omiljenih di-džejeva i producenata Lui Vega. Neki ljudi su rođeni da se bave muzikom i bio bi veliki grijeh

Emir Hrastovina, di-džej

Subotnje mise Larija Levana Dina Efendija

Zgrabi

Emir Hrastovina: Razočarala ga je filmska adaptacija video-igre „Tekken“

da to ne rade, a on je jedan od njih. Osvajač mnogih prestižnih muzičkih nagrada od nedavno je bogatiji za još jedan Gremi za gospel numeru „Praying for You“. Njegovu diskografiju toplo preporučujem svima, a posebno bih izdvojio „Expansions in NYC“ EP 1 i 2 koji su relativno novijeg datuma. Vega često nastupa sa suprugom Ananej, toplo preporučujem da pogledate neke od njihovih zajedničkih projekata. Njegove albume odsvirali su neki od vrhunskih američkih orkestara, a inspiraciju pronalazi u legendama disko/ soul/fank muzike. Njegov „touch“ elektronskog programiranja stvara magiju uz koju ne možete a da ne zaplešete. Zatim, tu je Đerardo Frisina. Ovaj čovjek i njegova ljubav prema muzici su nešto posebno. Album „The Latin Kick“ ostavio je traga na meni nakon ko zna koliko presluša-

vanja. To je, jednostavno, muzika koju možete da slušate u bilo koje doba dana i noći, a da ne smeta ušima. Ako šetam kroz žanrove, ne smijemo izostaviti velikog muzičkog maga Džejmsa Devita Jansija (1974 - 2006), producenta i di-džeja koji je uz 9th Wondera zaslužan za promociju hip-hopa i bitova, da bi došli do stadijuma na kojem su sada. Nepotrebno je trošiti riječi, jednostavno preslušajte cijelu diskografiju ovog čovjeka. Siguran sam da će pronaći put do vaših srca.

Zaobiđi FILM „Tekken“ je film od kojeg sam mnogo očekivao s obzirom na to da sam kao dijete bio zaluđen igricom.

Razočarao me je, nekako je odrađen na preskoke. Nije mi se dopao ni „Promising Young Woman“ (Emerald Fenel, 2020). Zaobišao bih ga u širokom luku, ovo je film od kojeg se na kraju razočarate i zapitate zbog čega ste ga uopšte i gledali.

TV Kao što rekoh, generalno ne pratim televiziju.

MUZIKA Zaobilaženje muzike je kod mene baš rijetka pojava, osim ako nije „prava“. Kao što jedan od kolega reče, sva muzika koja u sebi nosi ime „korona“ ili ima pjesme pod istim nazivom trebalo bi zaobići. Praviti muziku bez duše, to jednostavno ne mogu da podržim. Novopečene američke „trap“ artiste koji rade sve osim muzike, takođe bih zaobišao.

dž uboks

boj ni e

FB stranica Obojeni program

pr ogram

Četvrtak, 24. jun 2021.

Novosađani hrabro grabe kroz lavirinte svakodnevice na albumu „2021=41“ Kebra i ekipa obećavaju: „Danas će se desiti nešto lepo!“

Kad Dardevil otvori Pandorinu kutiju

Van kolotečine

Argument je jednostavan: prošlo je čak devet godina od posljednjeg albuma „Kako to misliš: mi?“. To je bend koji je, na primjer, kao jedan od prvih iz regiona, dobio priliku da mu se pjesma emituje na MTV-u, u zlatnom periodu televizijske, a za nas usred ratne ere 1993. godine. I koji je potom, u godinama za nama, malo skliznuo ispod radara. Kao neki jak izvor, koji je nakon nekoliko zemljotresa, nošenih realnošću nekih novih vremena – oslabio ili presušio. E, ploča „2021=41“ jeste sasvim uspio pokušaj, da Obojeni program dokaže da nije baš tako. Da je bend kreativno i dalje tu; ne da je prisutan, nego da jaše

Forma bliska gotovo postroku, sa gitarskim kovitlacima koji vuku na ritual, sluti omađijanost, trasira više stanje svijesti. I savršeno je dosljedna onoj katarzi i radosti koja je stala u pjesmu „Kad se neko nečem dobrom nada“ ispred kolotečine. Pa i onda, kad kompletan album stane u svega 21 minut. Ovim muzičarima je veoma bitno da pokažu da im oštrica kritike nije otupila. Da dostojanstveno drže onaj široki raskorak u odnosu na standardnu balkansku entropiju: „pripadnost eliti, kakva demagogija. Prevelika doza svakodnevnog ludiFB stranica Obojeni program

atrpana gomila i milion ničega. Ni mrvu gorčine ne nosi novosadska ekipa iz Obojenog programa, onda kad samo podvuče crtu i ispostavi jedan takav račun ovom našem svijetu. Nose samo iskustvo od četiri decenije zajedničkog pripitomljavanja buke. Uz kusur od jedne pandemijske godine. Tako je u naziv ploče „2021=41“ stalo ono što će svaki fan Obojenog programa provaliti na prvu loptu. Četrdeset jedna godina od osnivanja benda, koji je prema mišljenju mnogih ostao uljuljkan u formi i stvaralaštvu nekih minulih dana.

la. Zatrpana gomila i milion ničega, suviše patetična iluzija poroka“... To što ovaj materijal zvuči kao klasičan Obojeni program, to što Kebra (Branislav Babić) i ekipa nijesu željeli da učitavaju neke odjeke modernijih alt-rok formi, vam apsolutno neće smetati. Naprotiv, biće vam izuzetno interesantno da

vidite na koji način „tipični“ Obojeni program otključava Pandorinu kutiju našeg vremena. I kako jaše na tim oslobođenim vihorima: vrlo komotno, uz parolu „Danas će se desiti nešto lepo“!

(Ne)siguran plivač

Forma, bliska gotovo postroku, sa gitarskim kovitlacima koji vuku na ritual, sluti omađijanost, trasira više stanje svijesti. I naravno, savršeno je dosljedna onoj katarzi i radosti, koja je stala u najpoznatiju pjesmu benda „Kad se neko nečem dobrom nada“. Ipak, najinteresantniji je malo siroviji, manje zasićen i raskošan momenat „Jedini u maštu vjeruju“, na koju bi se Koji iz Disipline kičme sigurno nasmijao brk. U potpunom kontrastu, na

primjer, jeste mekota pjesme „Ovaj zid stoji krivo“ – ali sve to je, naravno, Obojeni program. Cijeli jedan novosadski univerzum koji zna da bude i mračan i destruktivan ali i razigran po karipskim smjernicama. Svaki trenutak kada Kebra prizna da se ni nakon 41 godine u vodama ovog svijeta ne osjeća kao potpuno siguran plivač ili sebi pouzdan kormilar - jeste istinski dirljiv. I mnogo ih je takvih, odjeka izgubljenosti u raskoraku sa sopstvenim danima. Obojeni program proživljava i dalje svojevrstan mrak; i u tom silnom lavirintu svakodnevice, ostaje mu jedino da prati odjeke sopstvenih koraka i muzike. Da tako, poput Dardevila, konturama zvuka zamišljaju i grabe kroz svijet. Nakon albuma „2021=41“, red je da ih u regionu prepoznamo kao sasvim osobene i autentične muzičke heroje. S. S.

Ocjena: 82/100

a n e se

„Jubilee“ – skoro pa remek djelo najzanimljivije nove face na muzičkom dunjaluku

udite uvjereni da za interesantniju pojavu i novu facu na muzičkom dunjaluku nećete čuti od Mišel Cojner. Na primjer, u ovom momentu, dok joj treći album „Jubilee“ leti ka vrhu lista ranog ljeta – njena prva knjiga je bestseler Njujork Tajmsa. Uz to je i režiserka u čiji se stil i ideje kunu, recimo, Fibi Bridžers i Konor Oberst, čije je spotove radila.

Očuđene balade

amazon.com

Mišel u bendu Japanese Breakfast, čija je personifikacija, svira nešto što bi se u najširem pogledu moglo uhvatiti i ukalupiti u indi pop. Rođena je u Seulu, njena majka je Koreanka. Odrastala je u Judžinu, u Oregonu, na vrhu prelijepog američkog Pacifika, jer je njen otac američki Jevrej. Potom je studirala književnost i kreativno pisanje u Filadelfiji, gradu te porodice Cojner... Prethodni albumi, njeno pjesništvo sveukupno, obilježeni su duboko i na predivno suptilan i istinit način, majčinom smrću. Sada, albumom „Jubilee“, već od euforičnog otvaranja „Paprika“, šalje poruku da je vrijeme da iskorači. Da krene dalje. Na ploči „Jubilee“ uhvatićete mnogo očiglednih odjeka densa osamdesetih. Ta silna i tako prepoznatljiva melodika kanalisana je u jedan alt pop minimalizam koji je, gle čuda, savršeno prikladan i za popodnevnu tišinu samotne sobe i za širinu plesnog podijuma. U ovih deset pjesama taj plesni damar i samu sebe Mišel će u nekoliko navrata stišavati; ne jednom skli-

Sila kreativnosti na plesnom podijumu

Nećete moći da pobjegnete od utiska da je Mišel Cojner sve ovo zaista osjetila na opečenoj ili milovanoj koži, prije nego što se pretvorila u stvaralački uragan, za mikrofonom ili pred bjelinom Word dokumenta znuti u savršeno pitke, a delikatno očuđene balade... Pri tome, pri svakom skretanju i hvatanju serpentina, imaćete utisak da grabite isključivo uvis. Ka mjestu najljepše panorame za jednu večernju pučinu, ka jasnoći u kojoj jedna mlada osoba sebe konačno doživljava smjelom, odgovornom, dovršenom, svjesnom u što vjeruje i kome pripada. Basom vođena „Be Sweet“, koja slijedi nakon uvodne ,,Paprika“, grabi vas za ruku i lansira pravo u prostor uzbuđenja jedne kontroli-

dailybruin.com

Breakf

Četvrtak, 24. jun 2021.

Mišel Cojner, personifikacija benda Japanese Breakfast

sane i bezbjedne aritmije. Tako zadihane, savršeno će vas nositi sočan sintizajzer u pjesmama „Sit“ i ,,Posing In Bondage“, koja raste sa fantastičnom lakoćom i elegancijom. Da se brzo zadišete i zapitate, gdje je bio ovakav pop svih ovih godina! I kako se uopšte desilo, da smo zaboravili da kalimo, štujemo i galimo ovako lijepe a jednostavne pjesme.

Instant predvodnica

Mišel Cojner je uz sve to sjajna pripovjedačica; podjednako uspješna uz jutarnje krmeljanje nad kafom ili s usnama tik uz uho u buci i vrevi dens večeri.

- I want to make the money until there’s no more to be made - poentira jednostavno, nakon što vam oslika cijelu jednu mapu planetarne gramzivosti u pjesmi „Savage Good Boy“, na primjer. Pa svijetu nameće neke užasno realne i istinite granice i rampe: „When the world divides into two people, those who have felt pain and those who have yet to“... Na albumu „Jubilee“, osim te forme i rijetko uhvatljive formule podjednako zabavnog i pametnog popa, najjači utisak je svojevrsna prekaljenost autorke. Svijest da je Mišel sve ovo zaista proživjela, osjetila na

opečenoj ili milovanoj koži. Da je sve u krajnjoj liniji birala da osjeti, prije nego što je postala sila kreativnosti, za mikrofonom ili pred bjelinom Word dokumenta. Sa deset pjesama koje u svakom momentu svjetlucaju poput haljine sa plesnog podijuma osamdesetih, sa toliko riječi iz kojih vrca naša realnost, Cojner je jednostavno liderska fatamorgana. Instant predvodnica koja samo treba da pokaže rukom – pa da u tom pravcu zaplešete. Malo je reći da je falilo takvih zvijezda vodilja na horizontu. S. S.

Ocjena: 93/100

Četvrtak, 24. jun 2021.

Balša Poček, dramaturg

Privatna arhiva

33 OBRTAJA

ramaturg Balša Poček završava master studije na Kineskoj akademiji umjetnosti u Hangdžou na temu jugoslovenskog crnog talasa. Sastavni dio mastera je i kreativni rad, kratki film „Svježe sa ulice“ koji je prikazan na diplomskoj izložbi u Hangdžou. U filmu, čiju režiju i scenario potpisuje Poček, igraju Stefan Vuković, Jovan Krivokapić, Lazar Đurđević i Aleksandar Gavranić. Film je snimljen tokom pandemije, bez budžeta, za vrlo kratko vrijeme, uz pomoć kreativaca koji su odlučili da pomognu. Govori o mladim ljudima, zaglavljenim u ambijentu u kojem dominiraju egzistencijalni problemi, poroci, nerazumijevanje, netrpeljivost... Balša je trenutno u Crnoj Gori, a nada se brzom povratku u Kinu i pronalasku posla. Njegove dramske tekstove možete čitati na platformi Udruženja dramskih pisaca, scenarista i dramskih pisaca našadrama.me, a ukoliko se uhvatite za našu „kvaku 33“ otvorićete vrata iza kojih sjedi sjajna ekipa. Tarantino, Skorseze, Vaititi i jedna crna mačka vas čekaju da nazdravite!

Balša Poček: Poslije Kopolinog filma „Tetro“ poželio je da posjeti Argentinu

Četvrtak, 24. jun 2021.

thetimes.co.uk

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poslije gledanja filma „Tetro“ (Frensis Ford Kopola, 2009), javila mi želja da posjetim Argentinu, odnosno Buenos Aires. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Od 18 do 21 sat sa Martinom Skorsezeom na vino. Od 21 sat do ponoći sa Tarantinom na pivo. Od ponoći do ranih jutarnjih časova sa Taikom Vaititijem na rakiju, a pridružio bi nam se i Takeši Kitano. Za kafane bismo morali da se dogovorimo, znam i ja da budem težak po tom pitanju. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Zavisi o kojem je dijelu Balkana riječ. Nisam siguran da bi se naš mentalitet i odnos prema radu poklopio sa njegovim profesionalnim zahtjevima.

Kadar iz potcijenjene BBC serije „The Thick of It“

ika

Film koji Vas čini srećnim? - „Monty Python and the Holy Grail“ (Teri Gilijam, Teri Džouns, 1975). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Nisam nikad bio u takvoj situaciji. Biram što gledam. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Ne sjećam se takvih filmova. Ako ih nijesam skapirao, to je zato što nijesam bio dovoljno zainteresovan da ih skapiram. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Tokom studija napisao sam scenario za film o slikaru Peru Počeku i njegovoj vezi sa Jelenom Savojskom. Win-win? Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Nemam je. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Crna mačka na nagom tijelu mlade Eve Ras u filmu „Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“ (Dušan Makavejev, 1967): jedna od najupečatljivijih scena u cijeloj jugoslovenskoj kinematografiji, a i u samom je vrhu svjetske kada je kategorija „životinje na filmskom platnu“ u pitanju.

Omiljeni filmski rivali? - The Warriors protiv ostalih bandi („The Warriors“, Volter Hil, 1979). Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Pozovemo Đuru, on će ti oprostiti što te tukao, je li, i ti se lepo vratiš u Pariz i počneš da radiš, ali za naše. Mene (počinje da češlja kosu), ako se sete na Dan bezbednosti - sete se. Ako se ne sete - nikom ništa. To je bila moja dužnost da radim.“ („Balkanski špijun“, Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984). Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Iskreno, ne sjećam se. Moguće da je u pitanju „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996). Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - „It’s The Great Pumpkin, Charlie Brown“, pogotovo pjesma „Great Pumpkin Waltz“ u izvođenju Vinsa Gvaraldija. Ne znam da li bi mogao, ali bih volio, nekako je smirujuće.

film

O vezi slikara Pera Počeka i Jelene Savojske

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Ne mislim da postoji takva pjesma. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Red Hot Chili Peppers i Nirvana. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Već nas je nadživio.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Until the Morning“, Thievery Corporation. Podsjeća me na vožnju kolima do Cetinja sa majkom i sa drugaricom Majom Stojanović. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Don’t Look Back in Anger“, Oasis. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Bitter Sweet Symphony“, The Verve. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „For Emily, Whenever I May Find Her“, Simon & Garfunkel. Vaša pjesma za karaoke? - Užasno pjevam. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Nekoga sa širokim repertoarom, možda Džonija Štulića. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Bilo ko od ovih likova što su napaljeni na autotune i kriminal. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Dejvida Bouvija, Princa i Dolores O’Riordan iz grupe Cranberries.

Serija idealna za kišni vikend? - „Friends“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Srećni ljudi“ i sva ona prepiranja što idu u beskonačnost. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Brotherhood“ je odlična ako ste fan krimi-serija u stilu „The Sopranos“. „The Thick of It“, rađena u BBC produkciji, fenomenalna je prilika da na duhovit način shvatite kako funkcioniše politika. Serija koju nikada nijeste završili? - Nikad nisam odgledao posljednju sezonu serije „Breaking Bad“. Ne znam zašto. Odgledaću. Možda. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Boardwalk Empire“ ima odlične prve dvije sezone, a kasnije taj kvalitet opada. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Nema ga... Najdraži par iz serije? - Frenk Pemblton i Tim Bejlis u seriji „Homicide: Life on the Street“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Čini mi se da Riki Džervejs/Stiv Karel u britanskoj/američkoj seriji „The Office“ imaju posao koji ne djeluje kao da je težak. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Uvijek sam navijao za to da budu zajedno protiv drugih. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 24. jun 2021.

KALENDAR

Osam decenija od rođenja

Enigmatični doktor evropskog ﬁlma M

Kšištof Kišlovski, Poljak koji je promijenio evropski film

isterije i tajne zone dio su svakog od nas. Ako previše povjerujemo u racionalnost, ono savremeno u nama biće na gubitku - ponavljao je poljski režiser Kšištof Kišlovski. Njegovi intervjui tokom duge karijere mogu se uporediti sa simpatičnim filozofskim igrama, ali Kišlovski je uvijek bio vrlo precizan objašnjavajući filmofilima konciznu podlogu sopstvene režiserske magije. Ta magija osjetila se nadaleko, pa je poljski maestro uspio da na specifičan način promijeni šmek evropskog filma, i to za vrlo kratko vrijeme.

pinterest.com

Koloritna trilogija

Kišlovski nije snimio više od deset dugometražnih „fiktivnih“ filmova, ali to mu je bez sumnje bilo sasvim dovoljno da istraži fabule koje će, sa jedne strane razotkriti granice političkih ideja i ideologija, a sa druge intrige i zabrinutosti običnog čovjeka

Kao i većina evropskih autora, i Kišlovski je ušao u filmsku trku sa pozicije nekog kome je podloga dokumentarac, a suština fikcija. S obzirom na to da je rođen u Varšavi u kritičnom trenutku za Evropu, cenzura „čelične zavjese“ direktno je uticala na to da pređe na fiktivne fabule koje će reflektovati realizam. Činjenica da ga je filmska škola odbila dva puta (!) direktno je uticala na karijeru velikog maestra koji je uspio da bez umjetničkog kompromisa sa lakoćom integriše moralne dileme u segment „ljudskosti“ filmske drame. Na koncu, Kišlovski nije imao više od deset dugometražnih „fiktivnih“ komada, ne raču-

Četvrtak, 24. jun 2021.

The Decalogue

Kadrovi iz ostvarenja „The Double Life of Veronique“ i „Camera Buff“

časovnih ostvarenja koja na specifičan način istražuju etičke dileme, čiji lagani miks predstavlja ono sa čime se tadašnje poljsko društvo suočavalo. Interesantno, Kišlovski je bio siguran da mora napraviti serijal antologijskog formata u okviru kojeg se, uprkos zajedničkoj poveznici, sva ostvarenja mogu posmatrati kao invidualni radovi. Snimao je više od tri godine i konstantno mijenjao direktore fotografije, smatrajući da deset različitih tema zavređuje isto toliko vizuelnih pristupa. „Dekalog“ se sada sa pravom smatra remek djelom.

A Short Film About Killing/Love

S obzirom na to da se suočavao sa tehničko-administrativnim problemima tokom rada na serijalu „The Decalogue“, Kišlovski je bio primoran da dvije od deset tema temeljnije obradi. Na koncu, peti i sedmi dio postali su i invidualni filmovi završeni iste godine. Dok je „A Short Film About Killing“ violentni prikaz klasnog sistema, političkih malverzacija i ubistva, „A

mubi.com

Inspiraciju iz deset Božjih zapovijesti čini se nije teško izvući. To su pomislili i urednici poljske televizije kada su odlučili da prihvate ideju pisca i aktiviste za zaštitu ljudskih prava Kšištofa Pješeviča da sa Kišlovskim snimi „Decalogue“ („Dekalog“, 1988). Rezultat? Deset jedno-

indiewire.com

najući pritom televizijske formate kojima se bavio. No, to mu je bez sumnje bilo sasvim dovoljno da istraži fabule koje će, sa jedne strane razotkriti granice političkih ideja i ideologija, a sa druge intrige i zabrinutosti običnog čovjeka. Bez ikakve dvojbe, Kišlovski je bio i ostaće upamćen po „koloritnoj“ trilogiji. Interesantno, kao podloga mu je poslužio Pariz, odnosno francuska revolucija, tako da tri drame vuku nazive iz tri boje na francuskoj zastavi. Trilogija „Three Colours“ počinje „Plavom“ (1993) koja simbolizuje slobodu, nastavlja se „Bijelom“ (1994) koja prikazuje (ne)jednakost, i završava „Crvenom“ (1994) koja na specifičan način ilustruje bratstvo, odnosno miks ljudskih relacija i komunikacija. Inteligentni režiser za tri fabule odabrao je tri Francuskinje - Žulijet Binoš, Žuli Delpi i Iren Žakob koje, svaka na specifičan način, reflektuju emotivne turbulencije ljudskih ideala. Ipak, kako bismo adekvatno obilježili 27. jun, kada bi Kišlovski proslavio 80. rođendan, otvorićemo vrata njegovim manje poznatim naslovima koji direktno ilustruju ono što je enigmatični doktor režije „ponudio“ evropskoj kinematografiji. Sa lakoćom ćemo, pritom, identifikovati elemente koje je integrisao u filmsku industriju, sa pravom zadobivši poziciju jedne od najvažnijih ličnosti ne samo poljske već i evropske sedme umjetnosti.

imdb.com

a poljskog režiserskog kameleona Kšištofa Kišlovskog

„A Short Film About Killing/Love“: Nasilni prikaz klasnog sistema naspram ljubavne predstave bez pobjednika

Short Film About Love“ jeste ljubavna predstava u kojoj nema pobjednika. U oba slučaja bi posebno trebalo pomenuti direktore fotografije Slavomira Idžiaka i Vitolda Adameka. Njihovo kadriranje i igra sa svjetlima posebno su važni segmenti koji su pomogli režiseru da istakne etičke elemente u oba ostvarenja.

cenzure u Poljskoj u vrlo teškom istorijskom periodu. Sa druge strane, Kišlovski je želio da pokaže i snagu filmske kamere, čiji je uticaj na običnog čovjeka višeslojan, uz poseban fokus na negativan kontekst konstantnog snimanja. „Camera Buff“ je stoga film koji postaje vrlo referentan za stanje u današnjem društvu.

The Scar

The Double Life of Veronique

Režiserski debi Kišlovskog tipičan je film za nekoga ko je iza „gvozdene zavjese“ proveo veći dio života. „The Scar“ (1976) je priča o iskrenom partijskom vojniku, koji je želio da učini dobro djelo za zajednicu. Ipak, ideja o otvaranju fabrike sudarila se sa potrebama onih moćnijih, pa je Kišlovski svog junaka morao da utiša.

Camera Buff

Jasno je da simpatična priča o ljubavi prema filmu i kameri prosječnog radnika jedne fabrike dolazi iz kuhinje Kišlovskog. „Camera Buff“ (1979) ipak nije samo puka režiserska igra, već ozbiljno istraživanje

Prije nego što se posvetio revolucionarnoj trilogiji, Kišlovski je lansirao ključno djelo: „The Double Life of Veronique“ (1991), fenomenalnu dramu u kojoj Iren Žakob igra dvije ne tako različite Veronike. Bez obzira na to što je geografska razdaljina očigledna, dvije Veronike spaja enigmatska veza koju je režiser uspio efektno da istraži uz fenomenalnu muziku Zbignjeva Prajsnera i fotografiju Slavomira Idžijaka. Drama „dvojnica“ ostavila je jak utisak u Evropi, uz fenomenalni glumački nastup mlade Žakob koja je zasluženo osvojila nagradu za najbolju glumicu u Kanu. Leila MURSELJEVIĆ

Redovan gost Venecije, Berlina i Kana Očekivano za takvo režisersko ime, karijeru Kšištofa Kišlovskog obilježile su najvažnije filmske nagrade u Evropi. Osvojio je priznanja na tri najvažnija festivala, a najjaći pečat ostavio je u Veneciji, gdje je za „Three Colours: Blue“ (1993) osvojio Zlatnog lava, a za „Dekalog“ još dva priznanja. U Berlinu mu je umakla glavna nagrada, pa je morao da se zadovolji Srebrnim medvjedom za „Three Colours: White“ (1994). U Kanu nikada nije osvojio Zlatnu palmu, ali jeste priznanje žirija za „A Short Film About Killing“ (1988) i tri nagrade za „The Double Life of Veronique“ (1991), dvije specijalne i jednu za Iren Žakob (najbolja glumica). Sa druge strane, Kišlovski nije imao previše sreće preko okeana. Ulovio je samo dvije nominacije za Oskara, i to za režiju i scenario za „Three Colours: Red“ (1994).

Četvrtak, 24. jun 2021.

KALENDAR

Pedeseti rođendan albuma „Blue“ neponovljive

Jedna od najintimnijih ploča svih vremena P

ojava Džoni Mičel bila je kao ostvarenje neke stare legende, da će se iz mora dugokosih djevojaka u haljinama i košuljama sa cvjetnim motivima, baš onih koje su pokušavale da odrede što je to sloboda i gdje su njene podnošljive granice - pojaviti jedna koja će znati sve to da kaže u ime ostalih. Ova Kanađanka sa gitarom otvorenih štimova došla je najtiše što je mogla, sa kraja poznatog svijeta, i sa sobom donijela prevratničku generacijsku pobjedu. Bila je ona koja će reći sve i čije će riječi i muzika ostati duboko utisnuti u svijest miliona.

Neutaban put

Džoni Mičel bila je otjelotvorenje žestoke, beskompromisne umjetničke vizije od samog starta. Njeno muzičko pripovjedanje, struktura pjesama i društvena kritika podjednako su razbijali kalupe kao i muški ekvivalenti tog doba - Bob Dilan, Džejms Tejlor, Nil Jang i Krozbi, Stils i Neš. Publika je sjedjela očarana dok je Džoni

Ovaj album je poput ispovjedaonice koja vas čini saučesnikom u zločinima, ali vas istovremeno i pomalo oslobađa vaših. I muzika koja hvata najljepše trenutke zaljubljenosti, ali i užasan osjećaj kada neko od vas dvoje sve upropasti, što se prije ili kasnije uvijek desi utirala neutabani put kroz folk scenu sopstvene mladosti, preko statusa pop zvijezde i boginje avangardnog džeza, te u rok inkarnaciju osamdesetih i sve igrajući isključivo po svojim pravilima. Povjerenje fanova Džoni Mičel stekla je tako što se

ogolila. Njen album „Blue“, objavljen 22. juna 1971. godine, i dalje je jedna od najuticajnijih ploča svih vremena. I još, čak pet decenija kasnije, dok je slušate imate utisak da vodite razgovor sa dragom prijateljicom. Ovaj muzički roman o lju-

a ma zon

. co

bavi i svim njenim inkarnacijama, govori i o odrastanju u centru hipi zajednice s otvoreno iznijetim svim njenim problemima. Nadrasta period u kome je nastao i stavlja Džoni tamo gdje je još mjesto, među najbolje tekstopisce svih vremena. Na ovoj ploči Mičel se poigrava nekim velikim i dalekosežnim idejama kao što su domovina ili prvorođeno dijete koje je dala na usvajanje, istovremeno se skrivajući u svjetlu nečega tako malog i intimnog poput treperave sjenke koju je bacio televizor ili filter za kafu. I istina je da ne možete da je ne volite zbog načina na koji čini da malo izgleda tako veliko, a veliko tako malo. - Na albumu „Blue“ ne po-

stoji niti jedna neiskrena nota u vokalima - rekla je Mičel Kameronu Krouu 1979. godine, dodajući da u tom tom periodu života nije imala lične odbrambene mehanizme. I da se osjećala kao onaj providni omotač na pakli cigareta.

Draga prijateljica

Eto tako je Džoni osvajala publiku. Naginjući se, jureći ka nepoznatom u pjesmi „All I Want“, ponavljajući „I am on a lonely road and I am traveling. Traveling, traveling, traveling...“ Načinom na koji uspinje sopstveni glas prema nebu u kultnoj „River“, najtužnijoj božićnoj pjesmi svih vremena, dok drhti pjevajući refren „I made my baby cry.“ Ili, recimo, živahnom a melanholičnom „A Case of You“ u kojoj opisuje prošlu zaljubljenost tako snažnu, da joj teče u krvi poput „svetog vina“ i izliva se na tekst u redovima šarene proze. Njenu ogoljenost tokom stvaranja ovog albuma najbolje opisuje reakcija prijatelja kada im je prvi put pu-

Četvrtak, 24. jun 2021.

e Džoni Mičel Džoni Mičel, boginja koja je uvijek igrala po sopstvenim pravilima

Pola vijeka Mekvinove automobilske drame „Le Mans“

Niz oštricu Mensonovog noža

stila pjesme. Navodno su svi, uključujući Nila Janga umuknuli. Reagovao je samo Kris Kristoferson. - Isuse, Džoni... Ostavi nešto za sebe – izustio je. Džoni ga, naravno, nije poslušala, i baš u tome leži ljepota ovog vanvremenskog albuma. „Blue“ je poput ispovjedaonice koja vas čini saučesnikom u njenim zločinima, ali vas istovremeno i pomalo oslobađa vaših. Ovo je album koji hvata sve one lijepe trenutke zaljubljenosti, želje i radost koju idu sa njom, ali i užasan osjećaj koji ostaje kad neko od vas dvoje nešto užasno sjebe, što se prije ili kasnije uvijek desi. Pjesme žive sa nama. Nosimo ih zauvijek. Poput mirisa, ljudi... Ili mastila ubrizganog ispod kože. - Songs are like tattoos pjevala je Mičel, dajući nam priliku da zavirimo u najintimnije ogledalo boje safira i pronađemo nešto za sebe. Pet decenija kasnije, mnogi od nas se i dalje se pronalaze u njegovom odrazu. Biljana MARTINIĆ

Hazarderska trka

„Le Mans“, premijerno prikazan 23. juna 1971. godine, bio je romantizovana slika jednog od najvećih klasika automobilizma, u eri u kojoj je to bio hazarderski prije nego viteški spektakl. Tih godina na stazi su živote gubili Džimi Klark, Johen Rimt – kavaljeri i karakterne, nedodirljive ikone jednog nama i dan-danas dalekog svijeta, gdje je put ka pobjedi uvijek značio staviti glavu u torbu. Mekvin je obožavao automobilizam. I trebalo je da počne snimanje pa da mu bude jasno da je to mnogo više priča o njegovom životu nego o trkačima. Život jedne holivudske zvijezde tada, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, svakog dana ličio je na slalom auto-trkača. „Le Mans“ je savršeno uzbudljiv u sirovoj realnosti; gledajući te kadrove vrlo brzo postajete svjesni

Stiv Mekvin u automobilskom hitu iz 1971. godine

hollywoodreporter.com

ajveći holivudski mit. U noći kada su Čarls Menson i njegova „Porodica“ ubili trudnu Šeron Tejt, na istoj kućnoj žurci u Los Anđelesu trebalo je da bude i Stiv Mekvin. Nije stigao tamo. Ni u Tarantinovoj fantaziji „Once Upon a Time in... Hollywood“ (2019), ni u mnogo mračnijem scenariju realnog života. Mekvina je vijest o smrti Šeron Tejt zatekla u Francuskoj. Snimao je ,,Le Mans“ i danima na drumu pokušavao da lansira sebe pravo u onu smrt, koja je uzela ženu Romana Polanskog. Šeron je užas nasilne smrti stigao u devetom mjesecu trudnoće. A Mekvina je na trkačnoj stazi jurila krivica.

Mekvin je obožavao automobilizam. I trebalo je da počne snimanje pa da mu bude jasno da je to mnogo više priča o njegovom životu nego o trkačima da se takav film sada ne može snimiti. Jer to su kadrovi u kojima su i velike zvijezde, među njima i jedan Stiv Mekvin, život svjesno rizikovale. „Le Mans“ je melodrama i jedna sasvim mačistička priča, gdje je neuhvatljiva zvijezda Majkl Dilejni (Mekvin) u trkačkoj igri skrivalice sa Lizom (Elga Andersen), udovicom stradalog rivala. Film je i morao biti takav jer je Mekvinov život tih godina zaista bio fatalistička i romantizovana trka na ivici noža, uvijek ka novoj trci, ulozi i pobjedi.

Za svoju dušu

Uoči snimanja, Stiv je bio već apsolutna planetarna zvijezda, mondenski seks simbol proslavljen ulogama u filmovima „The Thomas Crown Affair“ i „Bullit“. I moglo mu je biti, da snimi „Le Mans“ za svoju dušu – i iz inata. Bio

je ogorčen, jer je njegov prijatelj i kolega Džejms Garner koju godinu ranije snimio sasvim loš „Grand Prix“ (Džon Frankenhajmer, 1966) i odlučan da prema svojoj trkačkoj fascinaciji ispravi filmsku nepravdu. Mnogo je razloga zbog kojih„Le Mans“ i sada djeluje kao vratolomno, ludo klizanje niz ivicu Mensonovog krvavog noža. Alan Trustman, scenarista „Afere Tomas Kraun“, napisao je tekst; Džon Sturdžis koji je sa Mekvinom već radio na kultnim „The Magnificent Seven“ i ,,The Great Escape“, trebalo je da režira... Makar do momenta kada je ubijena Šeron Tejt, a kontrolu ludog projekta praktično preuzeo sam Mekvin. Da na tom snimanju rizikuje ne samo svoj život. Današnji automobilizam ne liči ni izbliza na onaj iz filma „Le Mans“; ali je podsjetnik, za kakvim lu-

dim gladijatorskim spektaklom sada žale zaljubljenici u hazarderski sport. Još više je uvid, zbog čega je Mekvin bio tako poseban. S onim talentom, da u kokpitu jednosjeda, pri brzini od 300 na sat, djeluje kao tip kojem je pripalo da može tu konačno malo oči odmoriti. Kao da je tu, u sunovratu i lovu grabljivice na samu sebe, najviše i naprije svoj. Devijantan, svet i nedodirljiv, kakva je jedna velika holivudska zvijezda tih godina i morala biti... Film „Le Mans“ je, u konačnici, tek djelić slagalice; ova trka je gotova tek kad posjetite i briljantni dokumentarac ,,Steve McQueen: The Man & Le Mans“ (2015). I tu će vam nekoliko snimljenih rečenica, koje je Stiv pred smrt izgovorio, otkriti kada se i kako konačno oprostio od Šeron Tejt. I prošao kroz cilj u Le Manu. S. S.

Četvrtak, 24. jun 2021.

PODGORI č ARENJE

a nauk svim Telekomima, Telenorima i sličnima: u samom centru Podgorice postoji sasvim zaboravljen spomenik, ni manje ni više – jednoj radiostanici. Tako važnoj da je prije više od vijek spajala metropole Zapada i Istoka. I još se računala kao važan strateški plijen svjetskog rata.

Betonski stubovi Kakav materijal za marketinšku kampanju: prostor rijetke i najljepše ljetnje svježine, tišina uhvaćena samo tridesetak metara ispod glavnog bulevara. Pećinski teren obrastao gotovo plemenitom mekotom beskrajnog bršljana. I taj spomenik, koji je prije knap četvrt vijeka, u julu 1995. podigao Slikarski uranak... Sada u takvom stanju i ambijentu, da bi rekli da je brat-bratu star makar vijek. Prije svega, tog oktobra 1914. godine, kada je svjetski rat već tutnjio negdje iza planina, radilo se o

jednoj francuskoj koristi. I odrazu savezništva: kada je Francuska podigla tu, prvu radio-telegrafsku stanicu u Podgorici, o njenom značaju pisali su pariski mediji. Sa jasnom napomenom - da je takvih samo nekoliko u cijelom svijetu. Zamislite prostor mlade Mirkove varoši, sa višespratnicama sa najviše tri, možda četiri sprata – i potpuni kontrast koje je te 1914. godine donijelo zdanje visoko čak 150 metara. Odatle, na Sastavcima, nekoliko desetina metara niz ušće Ribnice u Moraču, „skočila“ su tri visoka betonska stuba.

Boce šampanjca Strateška i inžinjerska procjena Francuza bila je jasna: upravo taj prostor, među ribničkim pećinama i na širem prostoru Zetske ravnice, bio je idealan za svjetski bitnu radio-stanicu. Onu koja će, u komplikovanoj ranoj fazi Prvog svjetskog rata, pokriti cijeli prostor od Bosfora i Stambola, do Pari-

Zaglavi se

cdm.me

Od Pariza do Bosfora

Spomenik zaboravljenoj radio-stanici

za! Naravno da je procjena crnogorske kraljevine bila da od takve modernosti može imati samo koristi. A Podgoričani su bili oduševljeni; grad se tih godina ubrzano industrijalizovao. Upravo tada postao je i najveći u državi. A zdanje koje je sa korita rijeke grabilo u visinu od 100 i kusur metara djelovalo je gotovo nadrealno i van konteksta onog što su do tada promišljali... A jedan se lokalac iz svog pijanstva i šenluka lansirao pravo u stupce francuske štampe. Na ratnoj, ali sasvim gizdavoj i primjerenoj ceremoniji otvaranja radio-stanice, za kraljevinu kojoj je u dugom ratnom periodu bio potreban koji dašak radosti i vedrine. E, taj je lola uz hlače pribio nekoliko boca šampanjca. Pa uzeo crnogorsku i fran-

Crta: Srđan Ivanović

cusku zastavu, vezao ih jednu uz drugu – i krenuo u poduhvat, da osvoji vrh radio-stuba! Na kraju, potpuno uspješno i sa srećnim epilogom.

Sjenovita tišina Ratni objekat, najimpozantniji u gradu, trajao je toliko dugo, da dobije i ekspresni nadimak – „džin radio“. I trajao je taman onoliko, koliko je bila jasna svijest crnogorskih vlasti i saveznika, da nikako ne smije pasti u austrougarske ruke. Odatle i jasna naredba vojske koja se u januaru 1916. našla u bezizlazanom položaju, o čemu svjedoči i natpis na spomeniku. Svu aparaturu za stanicu po hitnom postupku prebaciti ka moru, ka Italiji. A samu konstrukciju – minirati. Da se neprijatelj, okupator, ni u kom slučaju ne ovajdi...

Taj prostor stare Tabane, od ušća Ribnice do Mosta braće Zlatičanin, ako ne i skroz do Banje – jeste sjenovita tišina koja krije i čuva ovakve priče. Odjeke magičnog realizma jedne Podgorice koja je na ramenima svojih neimara i trudbenika, prije vijek, bacala poglede pijane radosti sa visine od 100 i kusur metara... Prijedlog odbornicima lokalnog ili poslanicima nacionalnog parlamenta da jednu ljetnju pauzu između odbora iskoriste, recimo, za đir do Sastavaka i tog radijskog spomenika – možda bi djelovao populistički. A ideja da neka od lokalnih telekomunikacionih kompanija, odatle započnu neku instant kampanju? Pogodak, iz jedan u jedan. Da odjekne od Pariza do Bosfora. Stojan STAMENIĆ

U okviru filmskog programa „Return to the City“ u Barbikanu prikazano je šest filmova koji slave uzbuđenje koje donosi šetnja staklenim metropolama, te istražuju predrasude sa kojima se suočavaju marginalizovane zajednice u velikim gradovima

Studija strasti i nasilja „Cairo Station“

barbican.org.uk

LONDON CALLING

27 barbican.org.uk

Četvrtak, 24. jun 2021.

Moćan prikaz života afričkih imigranata u Parizu u „Nationalite: Immigre“

ve je spremno za povratak Londonaca omiljenoj zabavi - filmovima i bioskopu. Jedini je problem što su opcije poprilično tanke, pa blokbasterski bioskopski lanci zavise od prilično bajatih naslova. Ako zanemarimo filmske nonsense „Hitman’s Wife’s Bodyguard“ Patrika Hjuza i „Fast and Furious 9“ Džastina Lina, naslovi koji se vrte su uglavnom ili pobjednici ovogodišnjih Oskara ili dokumentarci koji na ovaj ili onaj način opisuju prošlogodišnju globalnu krizu. Barbikan, kulturni londonski centar multimedijalne umjetnosti, pak, ima drugačiji plan.

Koncizna selekcija

Na koncu, odabrano je šest filmskih naslova koji, sa jedne strane slave uzbuđenje koje donosi šetnja staklenim metropolama, a sa druge istražuju predrasude sa kojima se suočavaju marginalizovane zajednice u velikim gradovima. Ova lijepa, koncizna selekcija uključuje tipične filmske eseje, dokumentarce i drame koji na autentičan način opisuju ovu simfonijsku vezu ljudi i gradova. Jednočasovni film „Free Time“ režisera Manfreda Kirhajmera sastavljen je od crno-bijelih snimaka Njubarbican.org.uk

Nakon fotografija i snimaka praznih gradova pod lokdaunom, koji su proteklih godinu i kusur šetali po socijalnim mrežama, otvorila su se vrata novim elementima realnosti globalizacije. Filmskim programom „Return to the City“, Barbikan je pokušao da ponovo „razotkrije“ ljubav prema gradovima, koristeći raznolikost pripovjedača kao osnovnu vodilju.

O ljudima i gradovima

Šetnja Peruom u filmu „Lima Screams“

jorka koji su ulovljeni između 1958. i 1960. godine. Raznoliki kadrovi prikazuju razdraganu djecu koja se igraju, perače prozora visokih zgrada ali i arhitektonsku ljepotu urbanog prostora, uz kompozicije Ravela i Baha. Sa druge strane, Ksimena Valvidia i Dana Bonila vode publiku kroz ulice glavnog grada Perua u filmu „Lima Screams“, koncipirajući predivan vizuelni kolaž marginalizovanih zajednica, muzike i političkih protesta.

Izvrnuta priča

Najinteresantniji film prikazan u Barbikanu bio je bez sumnje „Nationalite: Immigre“ mauritantskog autora Sidnija Sokona. Perfektan miks slika afričkih migranata koji se bore za poziciju na marginama pariskog društva sedamdesetih godina prošlog vijeka lijepo je upakovan u jednosatnu doku-priču. Usredsređujući se na identitet, socijalno-ekonomsku nepravdu i birokratsku ek-

sploataciju migranata, Sokonov film nudi realnu sliku jedne zaboravljene zajednice. Veliku pažnju privukli su i filmovi u vezi sa Las Vegasom i Kairom. „Queen of Diamonds“ u režiji Nine Menkes zanimljiva je „izvrnuta“ priča o jednom od najpoznatijih američkih gradova - ali iz vizure jedne od radnica u kazinu. Sa druge strane, u fenomenalnom filmu „Cairo Station“ (Jusef Čanin, 1958) posjetioci u Barbikanu ispratili su sociološku studiju strasti, seksualnosti i nasilja. Nezaboravna, uznemirujuća priča o ljubavi i ludilu muškarca s invaliditetom koji prodaje novine na stanici u glavnom gradu Egipta i prodavačice pića pefektan je primjer mikrokosmosa socio-ekonomske podijeljenosti ove afričke zemlje. Simbolično, kraj programa obilježila je potraga za izgubljenim emocijama: ljubavna drama „Long Day’s Journey into Night“ kineskog režisera Bi Gana. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić