Dnevni list Pobjeda 27.05.2021.0 by Pobjeda

REAKCIJE NA PARTIJSKI PROGON Povodom krivične prijave Demokrata protiv novinarke Tamare Nikčević, Ambasada SAD pozvala na oprez kada su u pitanju takvi pravni postupci

Moguć zastrašujući efekat na novinare

Predsjednik Crne Gore razgovarao sa kineskim kolegom Si Đinpingom

Đukanović očekuje da drugi poštuju izbor naše zemlje da sarađuje i sa Kinom STR. 3.

Prijetnje kolumnisti podgoričke Antene M, njenom glavnom i odgovornom uredniku i redakciji

Bursaću prijećeno smrću, Šukoviću mučenjem » Traženje pravne zaštite u vezi sa pitanjima slobode govora vrlo je teško i složeno pitanje i treba mu pristupiti s velikim oprezom kako se ne bi gušila sloboda govora, temeljna demokratska vrijednost. Ambasada SAD poziva sve aktere širom političkog spektra da se fokusiraju na unapređenje neophodnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, organizovanog kriminala i slobode medija STR. 8. i 9.

U petak, 28. maja

Pobjedin poklon Cetinjanima Zbog velikog interesovanja naših čitalaca sa Cetinja, Pobjeda im u petak, 28. maja, poklanja specijalnu publikaciju ,,Mi smo vječita meta” posvećenu 15-godišnjici obnove crnogorske nezavisnosti

STR. 8.

IZA KULISA: Prva posjeta premijera Bosni i Hercegovini prošla uz mnogo gafova, zajednička fotografija sa navijačkom grupom ,,Lešinari“ dovela u pitanje kredibilnost stavova Vlade o Srebrenici

STR. 2.

Krivokapićev „prst u oku“ Sarajevu i integritetu BiH

Iz Vlade pojasnili zašto su letove To Montenegra ilustrovali avionom sa zapaljenim motorom

U potpunosti vjerovali Vijestima

STR. 5.

Politika

Četvrtak, 27. maj 2021.

IZA KULISA: Prva posjeta premijera Bosni i Hercegovini prošla uz mnogo gafova, zajednička fotografija sa navijačkom grupom ,,Lešinari“ dovela u pitanje kredibilnost stavova Vlade o Srebrenici

Krivokapićev „prst u oku“ Sarajevu i integritetu BiH

vajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ali i predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović koji su dvije ključne političke figure u tom entitetu. Na fotografiji, koja se dijeli na društvenim mrežama, vidi se Krivokapić ispred Kluba navijača Borca, u društvu desetak navijača.

ŠOVINISTIČKE PORUKE

Zdravko Krivokapić i „lešinari“

Krivokapić i Cvijanović

Umjesto da osudi četvorogodišnju opsadu Sarajeva sa početka devedesetih, Krivokapić se prisjetio svoje vojničke kafanske epizode kada je čašćavan pićem od nepoznatih Sarajlija za vrijeme zimske Olimpijade u tom gradu 1984. PODGORICA - Prva posjeta premijera Zdravka Krivokapića Bosni i Hercegovini protekla je uz mnoge gafove i kontroverze, kojim je samo potvrđeno poslovično nesnalaženje predsjednika Vlade prilikom posjeta stranim državama, ali otvorilo i neka druga, bitnija pitanja koja se tiču odnosa Vlade Crne Gore prema susjednim državama. Posjeta Sarajevu a potom i Banjaluci uz, kako su primijetili tamošnji mediji, upadljivo odsustvo tokom zvaničnih susreta zastave BiH, otvorilo je pitanje integriteta dejtonske

Bosne i Hercegovine, čiju cjelovitost Republika Srpska kao entitet stalno dovodi u pitanje.

PRESEDAN

Osim toga, do posjete Banjaluci do sada nije zabilježeno da se predsjednik vlade jedne države tokom zvanične posjete fotografisao sa navijačkim grupama, pogotovo onima koji na šovinistički način promovišu četničku ideologiju i baštine kult osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Da stvar bude još gora, Krivokapić se sa ,,Lešinarima“, koji su simbol negacije genocida

u Srebrenici, slikao samo dan nakon što je u Sarajevu indirektno priznao genocid u Srebrenici. – Moj odnos prema Srebrenici je jasan. Ja sam zbog Srebrenice krenuo u proces razrješenja jednog ministra, iako sam znao da to može da bude jedan pokušaj rušenja Vlade, ali je meni bio važniji sporazum koji sam potpisao sa tri lidera koalicije od toga koliko će trajati Vlada. Meni je bilo važnije da ono što sam potpisao i držim se do kraja toga – kazao je Krivokapić pažljivo vodeći računa da ne pomene riječ genocid, ali ipak pribrav-

ši simpatije tamošnje javnosti zbog stava o smjeni ministra koji negira genocid. Međutim, tim stavom se završila pozitivna konotacija Krivokapićeve posjete susjednoj Bosni i Hercegovini.

KAFANSKE EPIZODE I INTEGRITET BIH

kapića, jer je svojom posjetom Republici Srpskoj uz državničke počasti ozbiljno problematizovao cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države. Održavajući zvanične razgovore sa rukovodstvom Republike Srpske, kao entiteta u sastavu BiH, prihvatio je da se oni održe bez zvanične zastave BiH i razgovarao o četiri zajednička granična prelaza sa rukovodstvom RS, iako to nije njihova nadležnost. Ipak, stvar koja je prelila čašu je kontroverzno fotografisanje sa navijačkom grupom ,,Lešinari“ koja je dovela u pitanje kredibilnost stavova Vlade o Srebrenici. Prije svega: slikanje nije bilo plod slučajnosti, već je, izvjesno, dio protokola: da Krivokapić posjeti klub čiji su vlasnici tijesno povezani sa predsjeda-

Na tribinama, kako prenose mediji, kada igra Borac se tako mogu vidjeti transparenti poput ,,Ratko Mladić srpski heroj“ i ,,Ruka ruci nismo Turci“. U tamošnjim medijima se često ukazuje na šovinističke poruke kojima se služe pripadnici te navijačke grupe i ističe njihova jednovjerska i jednonacionalna pripadnost iako je Borac iz Banjaluke kao sportski brend u gotovo svim kolektivnim sportovima u bivšoj SFRJ njegovao kult multinacionalnog i multivjerskog kluba. U predstavljanju na svojoj zvaničnoj internet stranici ,,Lešinari“ ne kriju da su jednonacionalni navijači. – Još veći izazov za mlade snage ,,Lešinara“ dolazi formiranjem zajedničkog takmičenja svih fudbalskih klubova na nivou čitave BiH. To je značilo da će se ubuduće bitke na tribinama voditi sa onima sa kojima su naši očevi, braća, ,,lešinari“ do juče vodili krvavi rat, tj. da je u stvari zamijenjeno samo bojno polje, a ratnici su ostali isti. Sve to je još više učvrstilo stavove da su ,,Lešinari“ čisto srpska navijačka grupa i da će gđe god da budu gostovali pronositi slavu kluba, grada i krvlju natopljene Republike Srpske, jer to je obaveza zbog svih onih što su u prethodnom ratu dali živote za nju – navodi se u tekstu o predstavljanju te navijačke grupe. N. ZEČEVIĆ

I treći dan zasijedanja Sabora Srpske pravoslavne crkve protekao u tajnosti; i dalje bez izbora trojice episkopa BEOGRAD - Zasijedanje najvišeg zakonodavnog tijela SPC protiče u tajnosti u Hramu Svetog Save, ali tišinu, sabornost i jedinstvo koje priželjkuje patrijarh Porfirije remete vijesti sa portala koji su već vladiku budimljansko -nikšićkog Joanikija ustoličili na mjesto mitropolita crnogorskoprimorskog SPC.

Beogradska patrijaršija još nije izabrala mitropolita SPC Vidovdan: Episkop bački Irinej administrator MCP ako se ne izabere mitropolit SPC

Prema informacija Pobjede, odluka o izboru novog mitropolita bi trebalo da bude donešena danas ili sjutra, jer se izbor episkopa obično ostavlja za sami kraj, a dnevni red koji je utvrđen prije dva dana još nije iscrpljen.

Prema saznanjima Vidovdana, episkop bački Irinej mogao bi biti postavljen za administratora Mitropolije crnogorskoprimorske do jesenjeg sabora SPC ukoliko se na proljećnom saboru ne izabere mitropolit crnogorsko-primorski. Kako piše taj portal blizak vrhu

POLITIČKE BORBE PREKO PORTALA

SPC je saopštila da će o odlukama Sabora javnost informisati saopštenjem. Međutim, portal Nova S, pozivajući se na redakciju lista Nova, koji još uvijek nije izašao, objavio je da će vladika Joanikije biti izabran za mitropolita, da nema protivkandidata, da je vrh SPC tu odluku donio nezvanično, a na episkopima je da zvanično potvrde. Dalje se navodi da je patrijarh blagonaklon prema toj ideji i da srpska vlast šalje signale da nema ništa protiv takvog izbora. Zatim je portal Borba, blizak Demokratskom frontu ali i

Sveštenstvo SPC na Saboru

predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, objavio da se radi o lažnoj vijesti i da se tako ,,nanosi šteta SPC, patrijarhu i vladici“. Sve je to zanimljivo jer se kroz tu vijest borba unutar političkih partija u Srbiji prenosi na tlo crkve. Tako portal Borba piše da je lažnu informaciju o izboru Joaniki-

ja prenio portal Nova S, blizak Draganu Đilasu. Kakve veze ima Đilas sa ovim slučajem? Nikakve, ali vlast u Srbiji već mjesecima napada sve one medije koji se kritički odnose prema njoj i sve ih povezuje sa liderom Stranke slobode i pravde Draganom Đilasom i tvrde da on preko tih medija želi da sruši

neprikosnovenog lidera Srbije Aleksandra Vučića.

CRKVENO ŠKOLSTVO

Osim Crne Gore, mitropolita crnogorsko-primorskog SPC i temeljnog ugovora koji su najzanimljivije za medije - što se tiče ovog zasijedanja Sabora, pred vladikama je čitav niz pitanja koja se odnose na crkve-

no školstvo, odnosno Pravoslavno-bogoslovski fakultet koji je u sastavu Univerziteta u Beogradu, ali i pod duhovnim i kanonskim okriljem SPC, pa će se razmatrati i mogućnost usaglašavanja školovanja na bogoslovijama SPC sa drugim srednjim školama. Sabor treba da razmatra i stanje u Mileševskoj eparhiji zbog nesuglasica između vjernika i vladike Atanasija Rakite, kao i o SPC u Americi gdje su u tri eparhije osnovane neprofitne korporaci-

SPC, vladika Irinej je voljan da prihvati taj zadatak, bio je učenik monaške škole u Ostrogu, porijeklom je iz Dalmacije i dobro poznaje mentalitet priobalnog prostora. Vidovdan je ranije objavio vijest da je Joanikije glavni kandidat za mitropolita.

je na koje je prebačen veliki dio crkvene imovine. Najčešće se kao jedini član ovih korporacija pojavljuje samo episkop koji može da raspolaže tom imovinom. Stalna tema gotovo svih sabora je stanje na Kosovu, a sada je značajna jer je Priština tražila od Uneska da se manastiri Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Crkva Svete Petke u Prizrenu izostave iz kategorije ,,u opsnosti“, što bi značilo da prestaju da ih čuvaju vojnici KFOR-a. V. CVEJIĆ

Politika

Četvrtak, 27. maj 2021.

Predsjednik Crne Gore razgovarao sa kineskim kolegom Si Đinpingom

Vlada donijela odluku o prijedlogu za opoziv još šest ambasadora

Dobili su Đukanović očekuje Radulović: razuman rok da se vrate u Crnu Goru da drugi poštuju izbor naše zemlje da sarađuje i sa Kinom PODGORICA – Vlada Crne Gore donijela je odluku o prijedlogu za povlačenje još šest ambasadora - potvrdio je juče ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i saopštio da je to urađeno radi „autentičnog predstavljanja spoljne politike“.

Milo Đukanović i Si Đinping

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, uz ocjenu da su odnosi dvije zemlje zaista prijateljski, naglasio je da visoko cijeni to što Kina, bez obzira na geografsku udaljenost i razliku u veličini dvije zemlje, poštuje strateški put Crne Gore u okviru evropske i euroatlantske integracije. – Jednako tako želimo da nastavimo saradnju sa svojim tradicionalnim partnerima, među njima i Kinom i očekujemo od drugih da poštuju taj izbor – istakao je Đuka-

nović, saopšteno je iz njegovog kabineta. Dodaju da je zahvalio predsjedniku Kine za značajnu pomoć Crnoj Gori u borbi sa pandemijom, kroz brojne donacije, a posebno za 30.000 „Sinofarm“ vakcina. Istovremeno, ističe se u saopštenju, zahvalio je i za kontinuiranu razvojnu pomoć, kroz koju su realizovani brojni projekti i unaprijeđen društveni ambijent u našoj zemlji. - Predsjednik je najznačajnijom ocijenio saradnju u oblasti ekonomije, u okviru inicijative Pojas i put i mehanizma 17+1, čiji je Crna

Gora aktivni učesnik na najvišem nivou od osnivanja – naglašava se u saopštenju. Đukanović je podsjetio da se kroz ovu inicijativu realizuje i najvredniji infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore - gradnja prve dionice auto-puta, čiji se završetak očekuje do kraja novembra, uz veoma pozitivno iskustvo saradnje sa CRBC-em i Eksim bankom. - Uz očekivano obnavljanje turističkog prometa u narednom periodu, predsjednik je još jednom ponovio prijateljske poruke predsjedniku Siju i pozvao ga da posjeti Crnu Goru prilikom nekog od boravaka u Evropi – saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Predsjednik NR Kine, piše u saopštenju, rekao je da državni organi Kine pridaju veliki značaj realizaciji projekta auto-puta, „na liniji dogovora za produženje perioda raspoloživosti sredstava do kraja 2022. godine, što je čvrst garant za nastavak saradnje i spremnost da dvije zemlje budu u kontaktu po pitanju grejs perioda“. Kina je, kazao je Si Đinping, spremna da zajedno sa Crnom Gorom neprekidno razvija saradnju. Predsjednik Kine prihvatio je poziv Đukanovića da posjeti Crnu Goru, istovremeno ga pozivajući da on posjeti Peking. R. P.

Izvršna direktorka MANS-a na konferenciji ,,Finansiranje političkih partija i izbornih kampanja“ saopštila podatke o parlamentarnim izborima

Ćalović-Marković: Većina partija sakrila izvore finansiranja i stvarne troškove PODGORICA - Većina političkih partija je sakrila izvore finansiranja i stvarnih troškova tokom izborne kampanje 2020. godine. Administratori na društvenim mrežama koje su finansirale oglašavanje određenih političkih struktura bili su isključivo iz Srbije, saopštila je na konferenciji ,,Finansiranje političkih partija i izbornih kampanja“ izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović-Marković. Prema njenim riječima, ono što je bilo karakteristično je da su političke partije nastavile da prikrivaju troškove terenske kampanje. - Mediji su partijama za reklamiranje davali popuste i pružali usluge kojih nije bilo u cjenovnicima, a iz ugovora su brisani podaci o popustima. U izbornoj kampanji 2020. godine po prvi put kao pružaoce usluga pojavila se kompanija sa Kipra koja nikada nije predala finansijski izvještaj o svom poslovanju. Čak 55 transakcija je proglašeno tajnim, pa javnost nema uvid u iznos potrošenih sredstava, ali ni kome su uplaćena tokom izborne kampanje. Evidentno je da su mjere podrške iz trećeg paketa za pomoć građanima i privredi u borbi protiv kovid-19 korišćene u političke svrhe. Primijećeno je da neki

Aktivna uloga crkve

Vanja Ćalović-Marković

funkcioneri nove vlasti idu po opštinama i daju neka obećanja. U prethodnim izborima bila je specifična i uloga crkve - tvrdi Ćalović-Marković. Ona je naglasila da se nastavljaju loše prakse u finansiranju kampanja koje su sada proširile i na nove političke subjekte. Prema mišljenju Ćalović-Marković, neophodno je mijenjati rukovodstvo Agencije za sprečavanje korupcije, ,,ali ne na način što će se politički bič koji je ona bila bivšeg režima preuzeti od strane nove vlasti“. Ćalović-Marković je predstavljajući izvještaj o finansiranju političkih partija tokom izborne kampanje 2020. godine, navela da su postojali ozbiljni problemi, kada su u pitanju posredničke firme koje su korišćenje kao dobavljači u kampanji.

Kada je u pitanju učešće trećih strana, ističe ona, imali smo jednu vrlo specifičnu situaciju na ovim izborima – imali smo aktivnu ulogu crkve kao treće strane na izborima. - U toku izborne kampanje evidentno je da su određene političke strukture suštinski preuzele i imale određenu korist od angažmana crkve koja se legitimno borila za svoja prava u izbornoj kampanji. Mi to pitanje nemamo ni na koji način regulisano. Crkva nije prekršila ni jednu odredbu Zakona o finansiranju političkih partija, ali nam je ova situacija pokazala da u zakonu postoje rupe koje mogu biti iskorišćene od nekih drugih trećih strana koji možda nemaju legitimne interese, ali imaju strategiju i način da sakriju fondove u kampanji, bilo da su to u pitanju vjerske organizacije, nevladine organizacije, neformalna udruženja građana ili ko zna ko rekla je izvršna direktorica MANS-a.

-Podsjetiću da smo 2016. godine imali kompaniju iz Srbije koja je bila posrednička kompanija u kupovini medijskog prostora u Crnoj Gori, a sada smo 2020. na izborima imali kompaniju sa Kipra. I po kiparskim standardima ta kompanija je krajnje netransparentna. Znači, ona nije podnijela ni jedan jedini finansijski izvještaj od kada je osnovana i ta firma je bila jedan od dobavljača u kampanji - naglasila je ona. U izvještaju je prikazano da je koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ toj firmi sa Kipra platila 50.000 eura za usluge video produkcije. MANS u izvještaju posebno ističe da su mediji partijama davali popuste i pružali usluge kojih nije bilo u cjenovnicima, iz ugovora su

brisani podaci o popustima. - ASK je smatrala da agencije koje prodaju oglasni prostor nijesu obveznici što je otvorilo veliki prostor za zloupotrebe piše u Izvještaju. Prema njenim riječima, vidjeli smo da postoje stranice na društvenim mrežama koje su finansirale oglašavanje određenih političkih struktura, a te stranice imale su administratore registrovane isključivo u Srbiji. - Oni su se bavili isključivo politikom Srbije sve do crnogorskih izbora kada su počeli da objavljuju reklame određene političke strukture. To pitanje uopšte nije regulisano našim zakonom, a pogotovo to nije učinjeno kada su u pitanju entiteti koji dolaze iz drugih država - dodala je Vanja Ćalović-Marković. R. P.

Odluka o prijedlogu za opoziv, kako su prenijeli mediji, odnosi se na ambasadore u Ujedinjenim nacijama Milicu Pejanović-Đurišić, Hrvatskoj Bora Vučinića, Sloveniji Vujicu Lazovića, Argentini Srđana Stankovića, Ujedinjenom Kraljevstvu Vladimira Beratovića i pri Savjetu Evrope Zorana Jankovića. Crnogorski šef diplomatije je juče, nakon sastanka sa ministarkom vanjskih poslova Švedske i predsjedavajućom OEBS-a An Linde, poručio da su ,,opozvani ambasadori dobili razuman rok do koga treba da se vrate u Crnu Goru, odnosno zaposleni u MVP-u na dužnost u ovaj resor“. – Svi ambasadori su pravovremeno upoznati sa tim činjenicama. Upućen im je telefonski poziv – rekao je Radulović. Odluka o opozivu šestorice ambasadora još nije objavljena, a predsjednik države Milo Đukanović ima mogućnost da je ospori kao što je to učinio u slučaju nekih ranijih opoziva. Vlada je početkom mandata donijela odluku o opozivu sedam diplomata - ambasadora pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića, u Kini Darka Pajovića, Italiji Sanje Vlahović, Njemačkoj Vere Kuliš, Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanke Jeknić, Srbiji Tarzana Miloševića i Bosni i Hercegovini Obrada Miša Stanišića. Đukanović je odbio da potpiše opozive zbog nedoličnih ocjena izrečenih na rad ovih ambasadora koje je aktuelna vlast okrivila da nijesu radili u interesu države. Kada je stigla ponovljena inicijativa za opozive, ali adekvatno obrazložena, Đukanović ih je potpisao.

Đorđe Radulović

Crna Gora će uvesti sankcije Bjelorusiji Ministar Đorđe Radulović potvrdio je juče da će se Crna Gora, kada za to dobije poziv, priključiti sankcijama Evropske unije Bjelorusiji. - Kada dobijemo poziv za priključenje restriktivnim mjerama, Crna Gora će se priključiti i nastaviti da ima 100 odsto usklađenosti sa zajedničkom inostranom politikom rekao je Radulović. Naglasio je da su spoljnopolitički prioriteti Crne Gore jasni, te da se sprovođenje zajedničke politike restriktivnih mjera od nas očekuje. - Situacija u Bjelorusiji nije nešto što zabrinjava samo EU, već nešto što zabrinjava i OEBS i što zabrinjava mnoge naše partnere - naveo je Radulović.

Ambasadorka Jeknić je u vezi sa opozivom, a zbog povrede prava ličnosti, nedavno tužila ministra Radulovića i premijera Zdravka Krivokapića. Ona tužbom zahtijeva da se Krivokapić i Radulović obavezno solidarno obavežu i isplate joj naknadu. Đ. Ć.

Poslanica DPS-a Suzana Pribilović komentarisala izmjene Zakona o radu

Odstupnica za direktore iz nove vlasti PODGORICA – Nova vlast koja je obećala jednaka prava, da neće biti partijskog zapošljavanja i nepotizma, ne mijenja Zakon o radu, kako to pokušavaju prikazati, zbog građana i povećanja minimalne zarade sa postojećih 222 eura na 250 eura, već kako bi svojim direktorima obezbijedili obim prava koji niko u javnoj upravi nije imao, niti ima – upozorila je juče poslanica Demokratske partije socijalista Suzana Pribilović. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o radu, istakla je ona, nova skupštinska većina stvara uslove za sve svoje direktore, odnosno starješine organa državne uprave, da

budu zaštićena kategorija u odnosu na sve ostale zaposlene u javnoj upravi. Kako je objasnila, osim prava obuhvaćenih aktuelnim zakonom – da nakon prestanka mandata direktori uprava mogu nastaviti da rade u organu u kom su obavljali funkciju ili drugom državnom organu, a ako to ne žele imaju pravo da godinu dana primaju naknadu, s tim da im se i to pravo može produžiti za još jednu godinu, ako u tom vremenu stiču pravo na penziju - izmjenama zakona omogućeno im je još jedno pravo. - Nova vlast izmjenama Zakona o radu članovima svojih porodica i partijskim kolegama, koje postavlja na mjesta direktora, daje još i pravo da se vrate na radno mjesto na kojem su radili prije nego što su postali direktori – objasnila je Pribilović. R. P.

Politika

Četvrtak, 27. maj 2021.

Igmanska inicijativa organizovala onlajn konferenciju o perspektivama Zapadnog Balkana

Mesić: EU je naša sudbina, ali ne da budemo poslušni, već ravnopravni učesnici PODGORICA – Zemlje Zapadnog Balkana, ne samo da nijesu ušle u Evropsku uniju, nego se čini da su danas nikad dalje od tog procesa smatra hrvatski politikolog i analitičar Dejan Jović i upozorava kako EU treba da se okrene strateškim razmišljanjima i da postupa onako kako to čine države koje žele da ojačaju svoju moć. Jović je na onlajn konferenciji o perspektivama Zapadnog Balkana, koju je juče organizovala Igmanska inicijativa, upozorio da aktuelni odnos EU prema zemljama ovog regiona šalje poruku isključenosti, neizvjesnosti i stvara osjećaj poniženja. - EU treba da se okrene strateškim razmišljanjima i da postupa kao svaka država koja želi da ojača svoju moć. Rješenje za to je proširenje. A EU sada može da se širi jedino na Zapadni Balkan. EU treba da razmišlja strateški, a ne utopistički. Ako zemlje Zapadnog Balkana ostavi izvan EU, one će nazadovati – upozorio je Jović. On smatra da je politika pojedinačnog prijema loša i da predstavlja bezbjednosnu prijetnju. - Politika pojedinačnog prijema se pokazala lošom. Prijem jedne zemlje prije neke druge je velika bezbjednosna opasnost – kazao je Jović. Istakao je i kako je „Vučić posljedica toga što EU nije željela Đinđića“. Naveo je i da je „raspad Jugoslavije onemogu-

Stjepan Mesić

ćio stvaranje jedinstvene Evrope“. - Veliko je pitanje u kom smjeru ide Crna Gora koja je danas Jugoslavija u malom, kao zemlja koja nema etničku većinu – naveo je Jović. Nekadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra da Evropa mora imati lidera koji joj sada nedostaje, a zemlje Zapadnog Balkana početi da misle svojom glavom. - Pogađa me činjenica da se i moja zemlja ponaša kao da ne zna misliti sopstvenom glavom. Evropa je tokom pandemije propustila priliku da progovori zajedničkim jezikom. EU je naša sudbina, ali naša sudbina nije da budemo poslušni, već ravnopravni učesnici – kazao je Mesić. Govoreći o situaciji u BiH Mesić je rekao da pomak prvenstveno treba na naprave Za-

greb i Beograd. - Evropa mora napraviti pomak u tretiranju BiH kako bi se iz politike isključili oni koji ne priznaju pravila. A pravilo je da moraš priznavati državu u kojoj živiš. Evropa prije svega mora imati lidera koga ona danas nema. Ona ne rješava svoje probleme i nema svoju jedinstvenu monetarnu i fiskalnu politiku i nema odgovor za one koji vode pogrešnu politiku – ocijenio je Mesić. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović objašnjava kako EU u svoju stratešku agendu nije stavila pitanje proširenja, jer ona sada ima svoje prioritete. - Mi sa razlogom brinemo da Evropa opet ne zakasni kao što je zakasnila 90-ih – upozorila je Đurović i dodala da se nada da se „asocijacija na raspad Jugoslavije, koja se sada dešava u

Crnoj Gori, ipak neće ostvariti“. Ljudi na vlasti u Crnoj Gori, istakla je ona, negiraju crnogorske simbole. - Imamo samo privid toga da se poštuje sporazum iz septembra o spoljno-političkim prioritetima. Sada mnogi šavovi popuštaju na tim spoljnopolitičkim prioritetima. Nalazimo se u situaciji da se crnogorska Vlada formirala u manastiru. U Crnoj Gori se dešava radikalni revanšizam. U Vladi, javnim agencijama i kompanijama su se odjednom našli ljudi bez iskustva i odgovarajućeg obrazovanja. Njima treba vrijeme koje mi, nažalost, nemamo. Pomaka u pregovorima i vladavini prava neće biti. Veoma smo izloženi i ranjivi i potrebno nam je da se EU više fokusira na nas – navela je Đurović. Kopredsjednik Inicijative za Crnu Goru Branislav Radulović upozorio je da je u zemljama regiona došlo do atrofije evropskih snaga, te da je promjena metodologije za članstvo u EU dodatno ojačala unutrašnje retrogradne snage u regionu. Kopredsjednik za Srbiju Aleksandar Popov objašnjava da je EU sada opterećena unutrašnjim problemima koje joj uglavnom nameću zemlje koje su u prethodnom periodu brzopleto primljene u članstvo. - Pa Evropi stoga sada ne pada na pamet da primi nove članice iz Zapadnog Balkana – zaĐ. Ć. ključio je Popov.

Predsjednik Vlade danas pred poslanicima

Knežević pita Krivokapića o Simijanoviću PODGORICA – Predsjednik DNP i jedan od lidera DF-a Milan Knežević pitaće predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića, danas na premijerskom satu, o slučaju lažnog diplomate Stevana Simijanovića. – Na osnovu Vaše izjave od 25. marta ove godine o Stevanu Simijanoviću, da ,,uopšte nije opasan kao što se predstavlja, ali je pustio mamac na koji je uspio da se upeca“, interesuju me Vaša saznanja o njegovim kontaktima u Crnoj Gori, ulozi u formiranju Vlade čiji ste premijer i na čemu se zasniva Vaš javno izneseni stav o ovom licu – pitaće Knežević premijera. Fatmir Đeka će, u ime Kluba SDP - Albanska koalicija Jednoglasno, pitati Krivokapića koliko je do sada Vlada imenovala funkcionera i koliko je među njima predstavnika manjinskih naroda, a posebno Albanaca. – Za gotovo šest mjeseci trajanja Vašeg mandata imamo, na žalost, zanemarljiv broj pripadnika manjinskih naroda, tu prije svega mislim na Albance, kojima je zapalo da budu u nekoj instituciji, a koji su imenovane od Vaše Vlade. Još je poraznije ako se zna da i

Popović Leposaviću: Kada ćete omogućiti vjernicima CPC slobodno obavljanje vjerskih obreda Sjednica parlamenta posvećena je i pitanjima poslanika ministrima. Andrija Popović (LP) pitaće ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića „šta će Vlada preduzeti, sa aspekta poštovanja ljudskih prava i sloboda, da se konačno omogući religioznim vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve, kojih ima više desetina hiljada, slobodno obav-

oni koji su postavljeni nijesu, kako to mi volimo kazati, autentični predstavnici našeg naroda - naveo je Đeka u obrazloženju pitanja. Dodaje da je najgore što je Krivokapićeva Vlada do sada imenovala zanemarljivo mali broj pripadnika drugih religijskih zajednica na neku važnu funkciju. - Često govorite o potrebi pomirenja u Crnoj Gori, većoj transparentnosti u radu i očekivanom bržem ekonomskom razvoju, ali ono što Vi i Vlada radite nije u saglasnosti sa tim riječima. Kada možemo očekivati usaglašenost između riječi i djela jer već je prošlo devet

ljanje vjerskih obreda i vjerskih poslova, garantovanih Ustavom Crne Gore“. - Kada će se potpisati ugovor o uređenju međusobnih odnosa sa CPC, koja je uz SPC tradicionalna crkvena vjerska zajednica sa nespornim autoritetom kod religioznih pravoslavnih Crnogoraca, iako naš Ustav poznaje same pojam vjerske zajednice – pitaće Popović.

mjeseci od parlamentarnih izbora - pitaće premijera Ivan Brajović (SD). Ervin Ibrahimović (BS) pitaće premijera kada Vlada planira da zvanično otvori i pusti u funkciju granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon. - Smatrate li da bi rebalans budžeta u trećem kvartalu tekuće godine, zasnovan na ovim postulatima, doprinio početku ostvarivanja dinamičnog i dugoročnog ekonomskog razvoja i velikog investicionog ciklusa u Crnoj Gori - pitaće Branko Radulović (PzP) Krivokapića. - Budžet za ovu godinu usporiće, ako ne i zaustaviti infrastruk-

turne projekte u Bijelom Polju. Da li na taj način afirmišete i pospješujete razvoj sjevera i da li je to u skladu sa strategijom regionalnog razvoja – pitaće Suada Zoronjić iz Kluba ,,Crno na bijelo“. Boris Bogdanović (Demokrate) pitaće premijera koje je mjere Vlada preduzela na poboljšanju uslova života i standarda penzionera, prosvjetnih radnika, zdravstvenih radnika, malih preduzetnika, lica na evidinciji Zavoda za zapošljavanje i drugih društvenih grupa. DPS nije postavio pitanje premijeru, jer ta partija za sada ne učestvuje u radu Skupštine. I. K.

Crnogorski zvaničnici razgovarali sa predsjedavajućom OEBS-a i šeficom diplomatije Švedske An Linde

OEBS ĆE NASTAVITI DA PODRŽAVA CRNU GORU: Linde na sastanku sa Đukanovićem

Pohvale za demokratsku i uspješnu tranziciju vlasti PODGORICA – Predsjedavajuća OEBS-a i ministarka vanjskih poslova Kraljevine Švedske An Linde, koja boravi u posjeti Crnoj Gori, naglasila je tokom sastanka sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem da je susret sa njim čast, posebno u kontekstu njegove važne uloge u obnovi crnogorske nezavisnosti, uspostavljanju dobrih odnosa sa susjedima i učvršćivanju Crne Gore duboko u bezbjednosnu politiku euroatlantskog prostora. Kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, ponovila je posvećenost OEBS-a Crnoj Gori. – Naglasila je da su glavni prioriteti podrška bezbjednosnom redu u Evropi i konceptu odbrane sigurnosti i bezbjednosti koji se ne bavi samo vojnim sredstvima, već odbranom vrijednosti društva u kontekstu svih prava – piše u saopštenju. Naglasila je, navodi se, da je Crna Gora vrijedan i aktivan partner OEBS-a, što je, kako je rekla, potvrđeno i tokom predsjedavanja Forumom za bezbjednosnu saradnju 2015. Sagovornici su, piše u saopštenju, razmijenili mišljenja i o aktuelnim kretanjima u regionu uz saglasnost za potrebu kontinuirane, posvećene pažnje i strateškog pristupa Evrope prema Zapadnom Balkanu kako bi se očuvala stabilnost i savladali bezbjednosni izazovi. Predsjednik Đukanović zahvalio je ministarki Linde za, kako se ističe, ličnu i pažnju koju OEBS poklanja zemljama Zapadnog Balkana, što je, kako je ocijenio, posebno važno u kontekstu mišljenja da pažnja EU prema Zapadnom Balkanu popušta. On je upozorio da ovakav odnos EU za posljedicu ima pad reformskog entuzijazma u regionu i otvaranje prostora za uticaj trećih strana. Čestitao je ministarki na predsjedavanju OEBS-om i na izboru prioriteta u njenom mandatu. Đukanović je naglasio da Crna Gora veoma poštuje ovu

organizaciju, ne samo što kao mala zemlja vidi značaj multilateralne saradnje, već i zato jer je OEBS prva međunarodna organizacija koja je po obnovi nezavisnosti primila Crnu Goru u članstvo i sa čijim je strukturama ostvarena izuzetna saradnja i partnerstvo. Linde se sastala i sa premijerom Zdravkom Krivokapićem koji je, kako je saopšteno iz Vlade, zahvalio na svrsishodnoj i konkretnoj saradnji koju Crna Gora ima sa Misijom OEBS u Podgorici. - Ovo se, prije svega, odnosi na reformu izbornog zakonodavstva, unapređenje demokratskih procesa, vladavine prava, slobode medija i rodnu ravnopravnost – navedeno je u saopštenju. Dodaje se i da je ministarka Linde pohvalila uspješnu, demokratsku tranziciju vlasti nakon izbora u avgustu prošle godine, za koje je naglasila da su protekli u veoma dobroj atmosferi. - Istakla je da je dijalog sa Venecijanskom komisijom pokazao zrelost svih državnih aktera u odabiru načina za rješavanje zastoja u reviziji tužilačkih zakona - navedeno je, pored ostalog, u saopštenju. Na konferenciji za novinare, upriličenoj nakon susreta Linde sa crnogorskim šefom diplomatije Đorđem Radulovićem, ona je istakla da njena posjeta Crnoj Gori oslikava važnost koju OEBS pridaje našoj zemlji. Naglasila je i da će ova posjeta obezbijediti mogućnost da se razmotre prioriteti švedskog predsjedavanja OEBS-om. Dodala je i kako Misija OEBS-a ostaje fokusirana na reforme u Crnoj Gori i da će razmotriti načine na koje nam može pomoći na tom putu. - Dinamika pregovora sa EU zavisi od reformi u Crnoj Gori – poručila je Linde. Ministar Radulović na sastanku sa Linde, kako je saopšteno, zatražio je da švedske vlasti Crnu Goru skinu sa liste visokorizičnih zemalja zbog epidemije korona virusa i pozvao švedske turiste da posjete našu zemlju. Đ. Ć.

Ekonomija

Četvrtak, 27. maj 2021.

Obezbjeđuju uslove za nastavak poslovanja Montenegro erlajnza u stečaju

Stečajni upravnik najavio reorganizaciju Podnošenje plana biće uslovljeno konačnim statusom dugovanja i potraživanja stečajnog dužnika, naveo je Zejak

Hangar Montenegro erlajnza

PODGORICA - Stečajni upravnik Montenegro erlajnza (MA) Saša Zejak obavijestio je juče Privredni sud da namjerava da podnese plan reorganizacije te aviokompanije. Izjavu je dostavio predsjedniku suda Blažu Jovaniću, koji je stečajni sudija u ovom predmetu i donosi konačnu odluku o reorganizaciji. - Podnošenje plana biće uslovljeno konačnim statusom dugovanja i potraživanja stečajnog dužnika i novčanih

sredstava shodno Zakonu o ulaganju u konsolidaciji i razvoju društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro erlajnz – naveo je Zejak u izjavi. Shodno Zakonu o stečaju, reorganizacija se sprovodi ako se time obezbjeđuje povoljnije namirenje povjerilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje opravdani uslovi za nastavak poslovanja. Stečaj u Montenegro erlajnzu otvoren je 28. aprila, pa je zakonski rok za podnošenje

plana reorganizacije do 27. juna, odnosno 60 dana od pokretanja stečajnog postupka. Taj rok se može produžiti 15 dana, ukoliko stečajni sudija procijeni da je to potrebno. Stečajna uprava MA kreće u reorganizaciju preduzeća nakon što je odlučila da nastavi poslovanje kroz pružanje usluga novoosnovanoj nacionalnoj avio-kompaniji To Montenegro. Oni će To Montenegru, ali i drugim zainteresovanim avio-kompanijama, održavati avione, prevoziti

putnike na aerodromima i pripremati ketering. Za to će biti angažovani bivši radnici MA koji su te poslove obavljali prije nego što je firma otišla u stečaj. Biće zapošljavani fazno, a trenutno se ne zna koliko će ih tačno biti angažovano. Stečajna uprava planira i da opremi i foker, koji je u vlasništvu MA, i osposobi ga za plovidbenost, kako bi se izdao u zakup. Menadžment To Montenegra i stečajna uprava MA još pregovaraju o poslovno-tehničkoj saradnji. Osim reorganizacije MA u stečaju, za potpisivanje ugovora neophodno je da im Agencija za civilno vazduhoplovstvo izda licencu za sektor 145, nadležan za održavanje vazduhoplova. Sklapanje ovog ugovora uslov je da avioni To Montenegra konačno počnu da saobraćaju. Oni su početkom sedmice pustili u prodaju karte za prvi let koji su najavili za 10. maj ka Beogradu. Prethodno je stečajna uprava MA odbila zahtjev To Montenegra za zakup hangara, alata i druge imovine za deset hiljada eura mjesečno. Stečaj u MA otvoren je na zahtjev Uprave prihoda i carina zbog poreskog duga od 11,9 miliona eura. Bivšim radnicima duguje se sedam zarada i staž za tri godine, klijentima 310 hiljada eura za karte, a ukupni dug kompanije je 110 Bo.D. miliona eura.

Sezonski paketi Telekoma

Mogućnost onlajn reaktivacije servisa

Iz Vlade pojasnili zašto su letove To Montenegra ilustrovali avionom sa zapaljenim motorom

U potpunosti vjerovali Vijestima PODGORICA - Vlada je u ponedjeljak najavila To Montenegro očiglednim propustom - ilustracijom aviona sa zapaljenim motorom. To je izazvalo niz komentara na društvenim mrežama, jer se radilo o incidentu aviona kompanije United Airlines na letu 328 iznad Denvera, kad se motor raspao, a djelovi se raspršili po gradu. Savjetnica premijera i šefica Službe za odnose s javnošću Andrijana Đordan saopštila je Pobjedi da je ta objava na fejsbuk nalogu Vlade preuzeta sa fejsbuk naloga Ministarstva ekonomskog razvoja, koje je, opet, podijelilo vijest sa portala Vijesti u kojoj je To Montenegro najavio početak komercijalnih letova. -Dakle, portal Vijesti je birao

PODGORICA – Korisnici Telekoma koji od ranije imaju aktivan neki od sezonskih paketa mogu ga reaktivirati putem našeg internet sajta, saopšteno je iz ove kompanije. Proces reaktivacije mogu završiti logovanjem na svoj Telekom nalog, odnosno kre-

irati nalog ukoliko ga nemaju. Korisnicima i dalje mogu reaktivaciju završiti putem kol centra ili u poslovnicama. Sezonski paket Extra duo čine fiksni internet i telefon; Extra Trio Extra TV, internet i telefon, a TV duo čine Extra TV i fiksni telefon. U paketima koji

PODGORICA - Popunjenost turističkih kapaciteta je na nivou od 55 odsto u odnosu na isti period 2019, što su ohrabrujući podaci, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i dodao da je za uspješnost sezone potrebna što bolja koordinacija nadležnih organa.

Sjednica Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističke sezone

On je, nakon sjednice Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističke sezone, kazao da su podaci dosta ohrabrujući za ovaj period pretsezone. -Što se tiče podataka iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), realizacija u ovom trenutku je na nivou od 55 odsto onoga što smo imali 2019. godine. Kada su podaci iz Uprave

može u bilo kom trenutku deaktivirati do ponovnog korišćenja. Kada se odluči za deaktivaciju, korisnik izmiruje sve dospjele obaveze, a pretplatu plaća proporcionalno broju dana korišćenja usluge. Maksimalni period neaktivnosti je 24 mjeseca – navode iz Telekoma. R. E.

Popunjenost kapaciteta 55 odsto u odnosu na 2019.

Pres ministra ekonomije

policije u pitanju, broj stranaca koji su prošle sedmice prešli granicu je na nivou od 70

Da se dogovore investitor i lokalna zajednica Svetog Stefana Milatović je kazao da bi investitor, hotelski operater i lokalna zajednica trebalo da se dogovore i nađu održivo rješenje. - Razgovarao sam sa predstavnicima Amana i Adriatic

sadrže Extra TV uključeni su Start paket i dodatni Pink paket, odnosno 151 kanal. Fiksni internet ima neograničeni protok sa brzinama do 40 Mbps na optici. -Glavna povoljnost ovih paketa je mogućnost korišćenja minimum 30 dana, nakon čega se

Propertiesa, investitora, i pokazao veliku dozu zainteresovanosti i dobre volje da odgovorimo na neke izazove za investitora - rekao je Milatović i naglasio da je jasna poru-

odsto onog iz 2019. godine - rekao je Milatović novinarima. On je naveo da se 87 odsto tuka da lokalnu zajednicu treba puno bolje razumjeti u slučaju Svetog Stefana i Miločera. – Minimum o kojem se ne može pregovarati je zakonski, a to je otvorenost te jedne staze iznad Kraljičine plaže i pristup plažama, definisan onim što je jedna hotelska plaža – rekao je Milatović.

rističkog prometa dešava od 1. juna do kraja godine, dok se 80 odsto realizuje u junu, julu, avgustu i septembru. - Epidemiološka situacija, zdravstveni protokoli, avio dostupnost - sve to treba da bude stavljeno u pravu dobru mjeru, pri čemu je potrebna što bolja koordinacija organa državne uprave, lokalnih samouprava u cilju planiranja i realizacije ove sezone - saopštio je Milatović. On je kazao da je optimista i misli da brojke mogu da budu veće od projektovanih. – Više puta sam rekao da Crna Gora ove godine nema pravo da izgubi sezonu, kako je to bilo prethodne godine. Ministarstvo i ja lično ulažemo dosta truda u tom smislu. Vlada i resorna ministarstva su učinila više toga za bolju sezonu – poručio je Milatović i naglasio da je turističkoj privredi obez-

Tačnost podataka Ministar je naveo da je stabilizovana epidemiološka situacija i da Crna Gora stoji puno bolje nego prije par mjeseci i u odnosu na neke naše glavne turističke konkurente. – U toku je vrlo dobar proces vakcinacije, jer je vakcinisano 25 odsto odrasle populacije – rekao je Milatović i dodao da građane treba dodatno stimulisati da se vakcinišu. Prema zvaničnim podacima, vakcinisano je svega deset odsto građana sa obje doze, dok je prvu dozu primila četvrtina.

bijeđena podrška da bi što bolje dočekala ovu sezonu. Najave avio-kompanija su, prema riječima Milatovića, dobre, a važno je da će nacionalni avio-prevoznik imati prvi komercijalni let 10. juna ka Beogradu. S. P.

fotografiju, a ona se, jasno, pojavila na svim nalozima koji su preuzeli objavu – pojasnila je Đordan i navela da Vlada u medijima vidi partnere u izgradnji boljeg društva. -U Vladi vjeruju da je izbor fotografije (koja je kasnije i zamijenjena) previd, a ne loša namjera. U tom kontekstu ne raduje nas što mediji iz cijele ove priče izdvajaju očigledno loš izbor fotografije svojih kolega (portala Vijesti), a ne fokusiraju se na činjenicu da Crna Gora ima novu nacionalnu kompaniju izgrađenu u rekordnom roku (za manje od tri mjeseca), koja uskoro postaje operativna i počinje da ispisuje nove stranice našeg vazduhoplovstva i, uvjereni smo, naše cjelokupne privrede – poručila je Đordan. S. P.

Konstituisan koordinacioni odbor zdravstvenog turizma

Uslov usvajanje 414 standarda PODGORICA – Izvršna direktorica Instituta „Dr Simo Milošević“ dr Marina Delić izabrana je za predsjednicu koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, dok je za njenu zamjenicu izabrana Sandra Bojanić iz Ministarstva ekonomskog razvoja. –Najprije se moramo posvetiti standardizaciji i akreditaciji u ovoj oblasti. Poslovanje u skladu sa standardima je nešto što naši klijenti očekuju. Institut za standardizaciju je usvojio 414 standarda iz ove oblasti i pozivam vas da im se obratite – kazala je Delić i dodala da je neophodno da koristimo pretpristupne fondove EU i privučemo sredstva koja su u ponudi za razne projekte. M.Lk.

Ekonomija

Četvrtak, 27. maj 2021.

Svjetska banka kritikovala prijedlog SDP-a koji je juče podržao Odbor za ekonomiju

Opšti moratorijum urušio bi finansijsku stabilnost PODGORICA - Uvođenje opšteg moratorijuma na otplatu kredita potkopalo bi dostignuća Crne Gore nakon finansijske krize 2008. godine i urušilo finansijsku stabilnost, poručeno je iz Svjetske banke (SB). U dopisu guverneru Radoju Žugiću i ministru finansija Milojku Spajiću, direktor SB za Crnu Goru i BiH Emanuel Salinas upozorio je da bi to moglo da dovede do raspodjele sredstava kompanijama koje prije krize nijesu bile ekonomski održive i stvaranja podsticaja za finansijski sposobne zajmoprimce da obustave plaćanje obaveza.

UPOZORENJE

– Može dovesti i do slabljenja stabilnosti finansijskog sektora odlaganjem plaćanja kamata i glavnice na postojeće kredite i smanjenja spremnosti i sposobnosti finansijskog sektora da odobrava nove kredite čak i stabilnim kompanijama – poručio je Salinas. Istakao je da je CBCG od marta prošle godine implementirala veliki set mjera u odgovoru na uticaj pandemije na

Može doći do slabljenja stabilnosti finansijskog sektora odlaganjem plaćanja kamata i glavnice na postojeće kredite i smanjenja spremnosti i sposobnosti finansijskog sektora da odobrava nove kredite čak i stabilnim kompanijama, poručio Salinas ekonomiju i finansijski sektor, te da se one primjenjuju na 2.388 kompanija iz 111 ugroženih djelatnosti i 75.000 fizičkih lica koji su izgubili posao ili su im prihodi smanjeni. - Uzimajući u obzir već opsežnu upotrebu moratorijuma dostupnog mnogim kompanijama i fizičkim licima, dodatna vrijednost predloženog

Ništa od nižeg PDV ugostiteljima

Odbor nije prihvatio amandman SD-a kojim je tražen nastavak primjene niže stope PDV-a od sedam odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u svim ugostiteljskim objektima, osim akciznih proizvoda. Državni sekretar Janko Odović saopštio je da Vladi nije prihvatljiv ovaj prijedlog zbog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, ali i smanjenja budžetskih prihoda. Prihvaćen je prijedlog SD-a da Vlada do kraja septembra predloži smanjenje doprinosa, s obzirom na planirano povećanje minimalca na 250 eura, kao i zahtjev da iduće godine bude 300 eura.

Sa sjednice Odbora

opšteg moratorijuma nije jasna – naglasio je Salinas. Predloženi zakon juče je dobio podršku Odbora za ekonomiju, a poslanici će se o njemu izjasniti danas. Podršku su dali poslanici SDP-a, DF-a i SNP-a, Ura i Demokrate su bili uzdržani, DPS je u bojkotu, a poslanik SD nije bio prisutan u trenutku glasanja. - Najprofitabilniji sektor u Crnoj Gori mogao bi da pokaže više empatije prema građanima koji drže kod njih depozite i plaćaju najskuplje kamate u regionu – poručio je Konjević, uz ocjenu da je prošli moratorijum bio prevara jer građanima nije bilo objašnjeno da će im se obračunati kamata. Vladimir Joković (SNP) najavio je podršku te partije apsolutnom moratorijumu jer nijednoj banci od početka krize nije bio zabranjen rad, a svima su zaračunale zatezne kamate.

Konjević: Briga me za banke - Briga me što se banke bune. Od ovoga što banke u Crnoj Gori zarađuju bolje neće naći ni na jednom tržištu - kazao je Raško Konjević (SDP). On smatra da ovaj zakon ne bi doveo u loš položaj banke, a prihvatljivo mu je da umjesto na šest moratorijum bude na tri mjeseca ili da država subvencioniše realni trošak banaka. Optužio je Vladu, koja je Odboru dostavila negativno mišljenje o njegovom prijedlogu, da nema svoje mišljenje, već da misli glavom guvernera Radoja Žugića.

STAMPEDO

- Nijesam ovdje da brinem o bankama u kojima je čitav svjetski kapital. Najavljuju da će otići iz Crne Gore ako im uvedemo ovo, pa ih pitam što nijesu otišli prošle godine. Oni su ovdje da izvuku prihod i odnesu ga vlasnicima koji su stranci. Ozbiljne države su prošle godine zabranile bankama da iznose profit iz zemlje zbog likvidnosti – kazao je

Joković, koji se zalaže za tromjesečni moratorijum. Danilo Šaranović (Demokrate) kazao je da je prošle godine prvi tražio moratorijum na kredite, ali da je danas situacija mnogo drugačija. - Koliko bi banaka preživjelo ako bi se primijenila ovakva mjera – pitao je Šaranović, dodajući da se ne mogu štititi građani na štetu privrede i obratno.

Konjević mu je prigovorio da mijenja stav, a da su građani sada u lošijoj situaciji. - Situacija sa Atlas bankom pokazala nam je koliko je lako proizvesti efekat stampeda u smislu reakcije građana. Podržavanjem ovog rješenja treba sjutra da snosim odgovornost za loše posljedice – rekao je Šaranović. Prema riječima Dejana Đurovića (DF), beskrupuloznost i okrutnost banaka je neopisiva. - Ne trebamo se bojati da ćemo otjerati sve banke, ima ih koliko hoćete u svijetu. Kada jedna ode, doći će nam nove tri – naveo je Đurović. Suada Zoronjić (Ura) ocijenila je da nije u redu da se nasilnim moratorijumom na kredite izaziva finansijski kolaps, te da treba da se uspostavi dogovor Ministarstva finansija i CBCG. Bo.D.

Savjet Agencije za nadzor osiguranja donio niz akata

Uvođenje digitalizacije PODGORICA - Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na juče održanoj sjednici, donio je niz akata kojima se zaokružuje pravni okvir za uvođenje digitalizacije u proces izvještavanja subjekata nadzora prema Agenciji. - Uvođenje pune digitalizacije u proces izvještavanja prema Agenciji za nadzor osiguranja je značajan iskorak u pogledu kvaliteta i pouzdanosti podataka i informacija koje služe kao osnov za nadzor, a nova softverska platforma će dati kvalitetnu i tehnički sofisticiranu osnovu za prikupljanje, obradu, verifikaciju i analizu podataka – navodi se u saopštenju i podsjeća da je ovaj projekat finansiran iz paketa IPA II Assistance 2014-2020. S. P.

Saradnja ETF-a i Telenora

Kreiraju 5G testno okruženje PODGORICA - Elektrotehnički fakultet u Podgorici i Telenor potpisali su memorandum o saradnji o puštanju u rad 5G testnog okruženja, što bi, kako je saopšteno, trebalo da doprinese jačanju i unapređenju IT sektora u Crnoj Gori. – 5G je tehnologija budućnosti i želimo da budemo spremni za trenutak kad bude u komercijalnoj upotrebi - kazao je izvršni direktor Telenora Branko Mitrović Mitrović.

Dekan ETF-a Saša Mujović naveo je da je ovim njihova saradnja ušla u fazu strateškog partnerstva kroz osnaživanje IT sektora stvaranjem okruženja za edukaciju novih kadrova spremnih da prate tempo koji diktiraju najnovije tehnologije. Memorandumom je, kako je naveo Mujović, dogovoreno i formiranje fonda ekselentnosti koji će se finansirati kroz Telenorove stipendije za naučno usavršavanje saradnika u nastavi na ETF-u. R. E.

Društvo

Četvrtak, 27. maj 2021.

ASK ocjenjuje da je Odluka o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou donijeta suprotno uredbi Vlade

Formiranjem Savjeta za korupciju otvara se prostor za zloupotrebe

PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije donijela je mišljenje u kome se navodi da je Odluka o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou donijeta suprotno uredbi Vlade. U mišljenju se navodi da bi odluka o formiranju savjeta mogla dovesti do potencijalnih rizika od ugrožavanja javnog interesa.

Agencija je u mišljenju ocijenila da bi nedovoljna preciznost određenih

U mišljenju je ocijenjeno da je sporan i sastav Nacionalnog savjeta, te da je to što su u njemu visoki funkcioneri izvršne vlasti direktno u koliziji sa namjerom njegovog kreatora o kontroli izvršne vlasti članova odluke stvorila prostor za različite zloupotrebe, uz „uočene nedostatke transparentnosti i široka diskreciona ovlašćenja“. Prema ocjeni Agencije, privremeno radno tijelo poput Nacionalnog savjeta može imati nadležnosti kao što ih ima Vlada, ali ne može sebi

dati nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, Vrhovnog, Višeg, Osnovnog tužilaštva, kao ni nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije. - Član 3 stav 1 do 4 i stav 6 citirane Odluke ostavlja prostor za tumačenje koje može uticati na jedinstve-

nost i samostalnost državnih tužilaštva koje je, shodno Ustavu i posebnim propisima u prvom redu Zakonom o Državnom tužilaštvu i Zakonom o SDT, ustanovljeno kao državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela za koja se go-

di po službenoj dužnosti, te obrazovanjem paralelnih institucija stvara prostor za podrivanje nezavisnosti i samostalnosti kako tužilaštva tako i ASK zajamčene Zakonom o sprečavanju korupcije - navodi se u mišljenju koje potpisuje direktorica ASK, Jelena Perović. U mišljenju je ocijenjeno da je sporan i sastav Nacionalnog savjeta, te da je to što su u njemu visoki funkcioneri izvršne vlasti, direktno u koliziji sa namjerom njegovog kreatora o kontroli izvršne vlasti. Vlada je Nacionalni savjet formirala sredinom februara. U njemu su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, predstavnici NVO Vanja Ćalović-Marković i Stevo Muk i član Milan Popović. E. M.

Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević poručila da je policija selektivno primjenjivala ovlašćenja u slučaju javnih okupljanja

Vlada nikad ne remeti religijske skupove

PODGORICA – Pravo na slobodno javno okupljanje je zagarantovano Ustavom, a policija je selektivno primjenjivala svoja ovlašćenja i neka javna okupljanja ograničavala, a da to nije smjela da čini, poručeno je sa konferencije „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“.

Ovim ocjenama usprotivio se ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović uz poruku da nikad nijesu djelovali selektivno te da su postupali politički neutralno i dozvolili svima da izraze politički stav. Na događaju su predstavljeni rezultati monitoringa javnih okupljanja u Crnoj Gori koji je radio Institut alternativa, a u susret najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

DVOSTRUKI ARŠINI

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea GorjancPrelević rekla je da se ta NVO požalila Upravi policije jer su skup religijskog karaktera održanog nedavno u Nikšiću obezbjeđivali pripadnici policije i ponašali se kao „stjuarti koji su samo usmjeravali šetnju“, a istog dana su zahtijevali da se raziđu građani koji su se u Podgorici spontano okupili da pruže podršku narodu Palestine. - Sloboda javnog okupljanja je pravilo, a ograničenja se primjenjuju samo kad su strogo neophodna. Ne kažem da prošla vlast nije takođe selektivno primjenjivala ovlašćenja kada su javna okupljanja u pitanju, ali to čini i ova vlast naročito kada su u pitanju skupovi religijskog karaktera a koje nikada ne remete. Skup u Nikšiću je bio tradicionalan i prisustvovao mu je ogroman broj ljudi, a skup u Podgorici spontan i prisustvovalo mu je manje od 80 ljudi - navela je Gorjanc-Prelević. Na selektivan pristup vlasti kada su javna okupljanja u pitanju, ističe ona, ukazivao je i Evropski sud za ljudska prava. - Vlast ima tendenciju da po svojoj mjeri toleriše one koji

Zgrada Ministarstva prosvjete

U resoru Bratić promjene na mjestima direktora direktorata i eksperata uključenih u rad Ministarstva

Bez angažmana za Alagića i Ćalasana, upitan i Anđelić

Sa konferencije u hotelu ,,Ramada“

Neophodan zakon o amnestiji osoba koje su kršile mjere Država mora da donese zakon o amnestiji osoba koje su, zbog kršenja epidemioloških mjera, kažnjavane tokom prvih mjeseci epidemije korona virusa u Crnoj Gori, poručio je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović. Pomenuo je ljude koji su na početku aprila prošle godine hapšeni jer su sjedjeli na klupi i završavali sa uslovnim osudama i sporazumno priznavali krivicu. - Sad su u kaznenim evidencijama i to može da im bude smetnja u radnom odnosu. Mora da se donese zakon o amnestiji tih lica, jer danas mjere kršimo svi i niko ne razmišlja o njima - kazao je Sekulović.

ih ne kritikuju, za razliku od onih koji ih kritikuju. Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da je ova Vlada apostolska, sebe je nazvao Isusom pa on tu iskazuje svoja religijska opredjeljenja, pa je samim tim skup u Nikšiću bio drugačije sagledan od onog u Podgorici. Značaj vladavine prava je i značaj neselektivne primjene prava, pa vlast ne smije da zloupotrebljava to pravo - poručila je Gorjanc-Prelević.

LIBERALNI

Da nije u pravu smatra ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović koji kaže da bi ova priča bila u redu da su postojala samo ta dva okupljanja, a bilo ih je mnogo više. - Uvijek smo se trudili i izvukli smo maksimum i nijesmo dje-

lovali selektivno iako se nekad desi greška, ali što je na nivou politike to je da smo bili politički neutralni. Bili su nevjerovatni pritisci i uvjerenja ljudi da se jedni skupovi zabrane, a drugi dozvole. Mi smo uspjeli u tome da svi iskažu svoj politički stav, a to nije bilo lako naveo je Sekulović. Zdravlje je, prema njegovim riječima, prioritet na svakom skupu. - Moramo prema svima da gradimo efikasan sistem. Može Vlada da se kritikuje iz mnogo uglova i da nam se nakači određena vjerska konotacija, ali smo bili liberalni i ja kao ministar sam dokazao da sam liberal parekselans i to mi ne možete spočitati - kategoričan je Sekulović. Zaštitnik ljudskih prava i slo-

boda Siniša Bjeković naveo je da je ipak bilo predmeta gdje su utvrdili selektivno postupanje policije kada je javno okupljanje u pitanju. - Jednoj grupi je bilo omogućeno da se okupe a drugima ne. Nejednaka postupanja imamo i dalje a u okupljanjima smo svi jednaki i to mora da se poštuje - poručio je Bjeković. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, rekao je da je istraživanje koje je ta NVO uradila pokazalo da se građani često plaše da ne mogu da se okupljaju slobodno. - Važna su pitanja oko javnih okupljanja i mnogo je izazova u ovoj oblasti, od pravnih propisa, standarda, do prakse okupljanja, a pravo na okupljanja je jedno od osnovnih ljudskih prava. Ono je do sad u više navrata prekidano i ograničavano čemu smo se protivili, ali smo radili sve što je do nas i davali pravnu pomoć svima – naveo je Muk. Sa njim se Sekulović saglasio i kazao da bez slobode okupljanja nema demokratije, te da je to organizovani oblik slobode izražavanja. - Pandemija korona virusa otvorila je dileme i brojna pitaja i javnost je bila podijeljena da li je važnije javno zdravlje ili sloboda okupljanja - kazao je Sekulović. K. JANKOVIĆ

PODGORICA – U toku je postupak za razrješenje direktora Direktorata za tercijalno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Danila Alagića, dok je radni angažman prestao Martinu Ćalasanu, koji je bio angažovan po ekspertsko-konsultantskom ugovoru i zadužen za resor prosvjete potvrđeno je portalu Pobjeda iz resora na čijem je čelu Vesna Bratić. Razlozi za prestanak angažmana su, kako nam je saopšteno, ,,lične prirode“. Alagić je na poziciju direktora Direktorata za tercijalno obrazovanje imenovan 15. aprila. - U toku je postupak za razrješenje gospodina Alagića, koji je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta podnijelo Vladi, koja imenuje i razrješava direktore direktorata - naveli su iz resora Bratić.

TRAŽE RJEŠENJE

Novonastale prilike, ističu, nisu omele rad Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koje, dodaju, posvećeno nastavlja sa svojom zacrtanom misijom. - Nakon formalnog razrješenja gospodina Alagića, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta će pronaći najbolje rješenje i adekvatnu zamjenu za poziciju direktora Direktorata za tercijalno obrazovanje - kazali su iz tog ministarstva. Potvrdili su i da je prestao radni angažman Martinu Ćalasanu, koji je bio angažovan po ekspertsko-konsultantskom ugovoru i zadužen za resor prosvjete. Portal Pobjeda je kontaktirao Martina Ćalasana koji nije želio

da govori na temu odlaska iz resora Vesne Bratić. - Ne želim ni da potvrdim, ni da demantujem tu informaciju. Vidjećemo šta će vrijeme donijeti - rekao je kratko on. Alagić nije odgovarao na naše pozive.

SLUČAJ ,,ANĐELIĆ“

Pobjeda, takođe, ima saznanja da je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Miroslav Anđelić ponudio ostavku na to mjesto, ali da Demokratska Crna Gora, čiji je član, vrši pritisak na njega da to ne čini. Anđelić je za portal Pobjeda kratko rekao da je na bolovanju već 15 dana, te da od zdravstvene situacije zavise njegove dalje aktivnosti u resoru Vesne Bratić. Iz resora Bratić nam nisu potvrdili ovu informaciju. Pobjeda je sredinom maja objavila da je advokatica Milica Kadović imenovana za državnu sekretarku u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. To je navedeno u rješenju o imenovanju koje je Vlada usvojila 12. maja, a koje je zavedeno juče u Službenom listu. Kako je navedeno u rješenju, odluka je donijeta bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade. Podsjećamo, ranije je za državnog sekretara u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta imenovan član Demokrata Miroslav Anđelić. Kadović važi za blisku saradnicu ministarke Vesne Bratić koja ju je početkom januara angažovala kao jednog od eksperata za sistematizaciju u njenom resoru. T. K.

Društvo

Četvrtak, 27. maj 2021.

Prijetnje kolumnisti podgoričke Antene M, njenom glavnom i odgovornom uredniku i redakciji

Bursaću prijećeno smrću, Šukoviću mučenjem PODGORICA - Bosanskohercegovački novinar Dragan Bursać, kolumnista podgoričke Antene M, njen glavni i odgovorni urednik Darko Šuković i kompletna redakcija primili su prethodnog dana eksplicitne prijetnje putem Fejsbuka sa, najvjerovatnije, lažnog profila od osobe koja se predstavlja kao Marko Aprcović. Prvo je Bursać oko ponoći dobio poruku prijeteće sadržine: ,,Ja sam mrtav ozbiljan, ubiću te priviriš li ikad u CG. Metak u glavu. Pozdrav“. Nakon što je Antena M objavila prijetnje koje je dobio Bursać, od iste osobe stigle su prijetnje glavnom i odgovornom uredniku Antene M i redakciji. ,,I ti si na spisku, Šukoviću. Čisto da znaš. Samo ću tebe da kidnapujem i mučim satima. Bombu ću vam tamo bačiti. Marko Aprcović, glavom i bradom“, napisao je Aprcović u poruci koju je poslao zvaničnoj Fejsbuk stranici Antene M.

Posljedica ambijeNta

Šuković je za Pobjedu kazao da za Antenu M prijeteće poruke nijesu novost i da se, za gotovo 27 godina postojanja, sa sličnim stvarima susrijeću takoreći na dnevnoj osnovi, ali do sada nikada nijesu htjeli da prijavljuju takve slučajeve. – Ovoga puta je bila različita situacija, jer je prijetnja bila

upućena našem kolumnisti Draganu Bursaću, koji živi u Banjaluci, i to smo objavili. Onda je, negdje pred kraj emisije „Drugačija radio veza“, u kojoj je on bio gost i u kojoj smo pričali i o toj prijetnji, prijetnja stigla i meni i Anteni M – kazao je Šuković. Prema njegovim riječima, bilo bi fenomenološki interesantno da se vidi ko je osoba koja se bavi takvim stvarima. – Zašto misli da na ovakav način može i treba da se obračunava, što ga je radikalizovalo da povuče takav potez pa i da sebe, na kraju, izloži i riziku, jer vjerujem da je dovoljno svjestan da pravi krivično djelo – rekao je Šuković. Glavni i odgovorni urednik Antene M smatra da je sve posljedica jednog ambijenta u kojem se ne vodi računa o civilizacijskim vrijednostima, ambijenta zapaljivih teških

Đukanović: U posljednje vrijeme ugrožava se sloboda drugačijeg mišljenja Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najoštrije je osudio prijetnje bosansko-hercegovačkom novinaru Draganu Bursaću, kao i Darku Šukoviću, uredniku Radija Antena M, i njegovoj redakciji. – Očekujem od nadležnih organa da se hitno otkrije i kazni akter ovih monstruo-

riječi, u kome malo ko pokazuje potrebnu dozu pristojnosti i pažnje za dignitet drugih ljudi, i sve to na kraju rezultira ovakvim pojavama, događajima i ljudima. – To su ljudi koji smatraju, u njegovoj glavi to vjerovatno tako izgleda, da je njihovo mišljenje većinsko i da imaju

Srzentić: Napadi iziskuju snažniji odgovor Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić najoštrije je osudila prijetnje koje su upućene kolumnisti Draganu Bursaću, uredniku Darku Šukoviću i redakciji Antene M. Ističe da zabrinjavaju sve učestaliji napadi na novinare/ke i medije u Crnoj Gori i iziskuju snažniji institucionalni odgovor. - Svi novinari treba da se osjećaju zaštićeni i ohrabreni da potpuno slobodno rade svoj posao, a promjenom kulture, osuđivanjem napada na neistomišljenike, brzim odgovorom nadležnih institucija i procesuiranjem počinioca moramo zaštititi dignitet profesije - poručila je Srzentić na Tviteru. Ističe da bez slobode medija nema slobodnog ni građanskog društva. -Slobodni mediji su naša šansa da u svakoj sferi društva budemo bolji – zaključila je ministarka.

Brojne osude prijetnji Brojne su juče tokom dana bile reakcije na prijetnje upućene Bursaću, Šukoviću i redakciji Antene M koje su, uz nepodijeljenu osudu i poziv državnim organima da energično reaguju, hitno identifikuju počinioca i sprovedu postupak, stizale sa svih strana – od institucija, esnafskih udruženja, nevladinih organizacija i političkih partija. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je podnijeta prijava i da će biti preduzete dalje mjere i aktivnosti, a da rad nijednog medija, niti novinara, ne smije biti razlog prijetnji ili bilo koje vrste napada. Predsjednik Skupštine

Aleksa Bečić je ocijenio da je vrijeme političkih batina, primitivizma, mržnje, praćenja političkih protivnika, blaćenja međunarodnih predstavnika, fabrikovanja afera – prošlo. Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare i imovinu medija Mihailo Jovović je kazao da će na prvoj, konstitutivnoj sjednici Komisije, predložiti da taj slučaj uvrsti u rad i zatražiti od tužilaštva i policije svu relevantnu dokumentaciju i pomno pratiti tu istragu kao i sve druge do sada. Prijetnje smrću samo zbog izrečenih stavova, nažalost, sve su češća pojava u Crnoj

Darko Šuković

Gori i zato cijelo društvo treba da se ozbiljno pozabavi ovim problemom, saopšteno je iz Sindikata medija. Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju rečeno je da je do sada bilo različitih uvredljivih i prijetećih poruka upućenih novinarima preko društvenih mreža, ali još niko nije otvoreno prijetio metkom, kidnapovanjem i bacanjem bombi. Iz Ambasade SAD-a u Podgorici kazali su da su zabrinuti zbog prijetnji upućenih redakciji Antene M i da je riječ o još jednom primjeru u seriji neprihvatljivih pokušaja zastrašivanja medija. Centar za građansko obrazovanje kategoričan je da bez slobode medija nema slobod-

znih prijetnji, nezabilježenih u građanskoj Crnoj Gori. U demokratskom društvu koje gradimo podrazumijevaju se novinarske slobode i pravo na drugačije mišljenje i stav. Nažalost, u posljednje vrijeme smo svjedoci da se ugrožava sloboda drugačijeg mišljenja i stava i od strane onih koji

pravo na ovakve stvari. Intimno mi je žao takvih osoba, ali moraće da se suoče sa svojim grijesima, zabludama i, nadam se, odgovornošću. Bilo bi veoma vaspitno korisno za cijelo društvo da neko odgovara zbog ovakvih stvari. Nijesmo u redakciji nikad do sada ovakvim stvarima pridavali neku posebnu pažnju, ali nikad ne znate da li se u gomili nevaspitanih tipova sklonih slanju javnih prijetnji, može naći neko ko je spreman da ode korak dalje – naglasio je Šuković. Posao je, kaže on, sada na državnim organima i dodaje da se nada da će uspjeti da ga odrade do kraja. – Poštujemo reakcije sa zvaničnih adresa, ali je najvažnije za našu branšu da se otkrije ko je čovjek, što stoji iza njega, koji motivi. To bi moglo djelovati vaspitno-obrazovno, pedagoški i preventivno za cijelo društvo – zaključio je Šuković. Bursać je Pobjedi rekao da je ovo prva prijetnja koju dobija nog društva i poziva nadležne organe da konačno reaguju i zaustave trend napada na medijske poslenike! Iz organizacije ,,35 milimetara“ istakli su da je niz verbalnih i fizičkih napada na novinare posljednjih mjeseci alarm i bačena rukavica u lice aktuelnoj vlasti ,,koja mora hitno da riješi ovu eskalaciju i hajdučiji stane na kraj“. PEN centar je saopštio da je Antena M očekivana meta huligana i klerofašista osokoljenih politikom aktuelne vlasti. Uz još mnogobrojne reakcije, reagovale su i Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka i Liberalna partija.

sebe nazivaju demokratama, istovremeno zadirući u privatnost poslenika javne riječi na nezakonit i najprizemniji način. Sigurnost, sloboda i zaštita novinara su imperativ za izgradnju svake demokratske države, čemu teži Crna Gora kao buduća članica EU – kazao je Đukanović.

Dragan Bursać

iz Crne Gore te da je zabrinjavajuća zbog eksplicitnog sadržaja.

HladNokrvNost za brigu

– Naročito me zabrinjava hladnokrvnost. Osobe kad šalju prijeteće poruke, one budu uglavnom u afektu izrečene, tu bude psovki, a ovo je hladnokrvno rečeno, oslobođeno afekta i provokacije i sa jasnom namjerom. U tom smislu se ova prijetnja razlikuje od ostalih – naveo je Bursać. Na pitanje što očekuje od institucija, naš sagovornik kaže da ih uvijek poziva da rade svoj posao. – Kontaktirali su me iz crnogorskog MUP-a i ovdašnje udruženje novinara pa će sve biti navedeno u službenom izvještaju MUP-a, tako da se nadam da će bar pokušati da otkrijukostojiizaprijetnji–naveo je Bursać. Nada se da će institucije i u BIH i u Crnoj Gori raditi svoj posao. – Želim da se to razriješi ne samo zbog mene već i zbog mojih kolega koji su u sličnim ili istim problemima i to je pokazatelj pravne države ukoliko postoji – istakao je Bursać. d.m. – k.j.

REAKCIJE NA PART Ambasada Sjedinjen PODGORICA – Iako od novinara treba zahtijevati da se pridržavaju visokih standarda profesionalnosti i odgovornosti, njih istovremeno treba posmatrati kao dio zaštićene grupe profesionalaca, s obzirom na vitalno važnu prirodu njihovog posla, saopšteno je Pobjedi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, u odgovoru na pitanje da li presedan, u kojem je politička partija, prvi put u Crnoj Gori, stala iza krivične prijave protiv nekog člana medijske zajednice, u konkretnom slučaju Tamare Nikčević, može ugroziti poziciju novinara i da li to znači da se posredno insistira na uvođenju „verbalnog delikta“. – Imajući to u vidu, pravni postupci pokrenuti protiv novinara mogu imati vrlo realan zastrašujući efekat na mogućnost novinara da obavljaju svoje dužnosti, pa bi takvim akcijama trebalo pristupati sa izuzetnim oprezom – poručeno je iz Ambasade SAD. Demokratska Crna Gora je u utorak veče saopštila da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv novinarke Radio-Televizije Crne Gore Tamare Nikčević. Demokrate navode da su prijavu podnijeli zato što je Nikčević kao službeno lice, urednica emisije „Teleskopija“, u pripremi snimanja emisije, u razgovoru sa gostom Miodragom Živkovićem, u studiju RTCG, nakon provjere signala pred kamerama, kako tvrde, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, u jasnoj namjeri da im nanese štetu, iznijela niz uvreda na njihov račun. Na pitanje Pobjede kako gledaju na činjenicu da jedna politička partija krivično tereti novinarku i to za zloupotrebu službenog položaja, iako je riječ o privatnim stavovima koji nijesu izrečeni u programu, iz Ambasade SAD nam je saopšteno da iako nijesu u poziciji da razmotre sve pravne aspekte ovog slučaja, Sjedinjene Države snažno cijene slobodu izražavanja, čak i kad izraženi stavovi nijesu opšteprihvaćeni. – Traženje pravne zaštite u vezi sa pitanjima slobode govora vrlo je teško i složeno pitanje i treba mu pristupiti s velikim oprezom kako se ne bi gušila sloboda govora, temeljna demokratska vrijednost. Ambasada poziva sve aktere širom političkog spektra da se fokusiraju na unapređenje neophodnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, organizovanog kriminala i slobode medija. Rezultati i stvarne i trajne reforme u tim oblastima će podstaći napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i pomoći stvaranju svjetlije budućnosti za sve građane Crne Gore – navodi se u odgovorima.

NadrealNi događaj

Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je za naš list da je zaista teško razumjeti šta Demokrate rade ovih dana, te da je događaj toliko nadrealan da je teško povjerovati da se to danas dešava u Crnoj Gori. – Prisluškivati i tajno snimati privatne razgovore građana, a

Društvo

Četvrtak, 27. maj 2021.

TIJSKI PROGON: Povodom krivične prijave Demokratske Crne Gore protiv novinarke Tamare Nikčević, nih Američkih Država pozvala na oprez kada su u pitanju takvi pravni postupci

Moguć zastrašujući efekat na novinare Traženje pravne zaštite u vezi sa pitanjima slobode govora vrlo je teško i složeno pitanje i treba mu pristupiti s velikim oprezom kako se ne bi gušila sloboda govora, temeljna demokratska vrijednost. Ambasada SAD poziva sve aktere širom političkog spektra da se fokusiraju na unapređenje neophodnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, organizovanog kriminala i slobode medija



Prosto je nevjerovatno da se jedna partija na vlasti, u zemlji koja je daleko odmakla u pregovorima o članstvu u EU, ovakvim stvarima bavi u 21. vijeku. Ovdje je neko ozbiljno pobrkao vijek u kome živi i idelogiju koju sprovodi – ocjenjuje Vujović

Tamara Nikčević

potom podnositi nekakve krivične prijave na osnovu ovih nelegalnih aktivnosti više liči na crnogorsku lošu kopiju Kovačevićevog ,,Balkanskog špijuna“ i neka davna vremena. Prosto je nevjerovatno da se jedna partija na vlasti, u zemlji koja je daleko odmakla u pregovorima o članstvu u EU, ovakvim stvarima bavi u 21. vijeku. Ovdje je neko ozbiljno pobrkao vijek u kome živi i idelogiju koju sprovodi – ocjenjuje Vujović. Pričati da neko nije poštovao profesionalne i etičke standarde novinarske profesije u jednom privatnom razgovoru, prema riječima Vujovića, ilustracija je nepoznavanja elementarnih stvari o pravu na privatnost građana i o pravu na slobodu izražavanja. - Da ne pominjemo da se profesionalni i etički standardi odnose na medijske sadržaje, a

ne na privatne razgovore. Izreći mnoštvo prijetnji i uvreda na račun RTCG, Tamare Nikčević i Modraga Živkovića zato što se nekom nije svidjelo što neko privatno misli i govori na njegov račun je izraz

zabrinjavajućeg stepena netolerancije i opasnih namjera koje mogu da imaju ozbiljne posljedice - kaže Vujović. Navodi da je Demokratska Crna Gora partija na vlasti u Crnoj Gori, a odnos koji pokazuje

prema slobodi izražavanja i slobodi medija u posljednje vrijeme, kao i prema drugim pravima građana, je razlog za ozbiljnu zabrinutost svih. – Međunarodna zajednica bi morala da povede računa o posljednjim događajima i odnosom koji neke partije na vlasti

Vole da snimaju

Aleksa Bečić

Nezakonito snimanje Demokratama Alekse Bečića nije nepoznanica. U septembru prošle godine objavili su snimak razgovora sa Mojkovčaninom T. J. uz tvrdnju da je to ugledni crnogorski publicista i književnik Borislav Jovanović. Na tom snimku čule su se prijetnje koje im je T. J. uputio, a oni su sve to „stavili u usta“ Jovanoviću, kako bi ga, kao osvjedočenog patriotu, Crnogorca, u javnosti predstavili

kao nasilnika. Nikada se nijesu izvinili za laž koju su saopštili i pokušaj urušavanja ugleda Jovanovića, niti za nezakonito snimanje, a dvojac koji je snimao telefonski razgovor sa T. J, na sudu je rekao da ne znaju kako je objelodanjen. U saopštenju koje su objavili 5. septembra ostrvili su se na čitavu uglednu mojkovačku porodicu Jovanović. Osim što su brojnim medijima dostavili lažnu informaciju i

Krivična prijava protiv Demokrata Protiv odgovornih lica iz Demokratske Crne Gore i drugih NN lica, zbog krivičnog djela Neovlašćeno prisluškivanje i snimanje iz člana 173 Krivičnog zakonika Crne Gore, Građanska inicijativa „21. maj“ podnijela je juče krivičnu prijavu, saopšteno je iz te organizacije. Prijava je podnijeta zbog događaja koji se desio u prostorijama RTCG i objavljivanja snimka i transkripta razgovora između Miodraga Živkovića, predsjednika Savjeta GI „21. maj“ i Tamare Nikčević, autorke emisije „Teleskopija“. – U prijavi se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog činjenice da se u prostorijama nacionalnog javnog servisa neovlašćeno prisluškuju i snimaju privatni razgovori, čime se opravdano stvara nesigurnost i bojazan kod građana i građanki, kao potencijalnih žrtvi ovakvih i sličnih nezakonitih snimanja i prisluškivanja, ukoliko nijesu „po mjeri“ Demokrata – navodi se u saopštenju.

govoriti u skorijoj budućnosti o bilo kakvoj evropskoj perspektivi Crne Gore - zaključio je Vujović.

AtMOSfeRA lINčA

Ranko Vujović

imaju prema medijima. Ako ove partije demonstriraju ovoliku količinu neznanja kada su u pitanju neke osnovne evropske vrijednosti i ako se sa ovolikim stepenom arogancije i netrpeljivosti odnose prema medijima čiji im se stavovi ne sviđaju, onda teško možemo transkript i snimak razgovora sa T. J, Demokrate su postavile audio snimak i na svom službenom Jutjub kanalu, kao i na službenim stranicama stranke na drugim društvenim mrežama. Tužilaštvo ni u ovom slučaju nije reagovalo po službenoj dužnosti i iniciralo postupak protiv Demokrata zbog nezakonitog snimanja, zbog objavljivanja lažnih informacija, zbog lažnog optuživanja u blaćenja uglednog građanina i čitave njegove porodice. K. K.

mANIR NOvE vlASTI: Prijetnje kritičkim medijima i novinarima Predstavnici nove vlasti u kontinuitetu prijetnjama nasrću na slobodne i kritičke medije i novinare, a to je iz njihovih redova najavljivano još dok su bili opozicija. Tako je, Srećko Crnogorac, jedan od najbližih saradnika aktuelnog premijera Zdravka Krivokapića, koji mu je bio i savjetnik, i godinu prije avgustovskih izbora, u junu 2019. sa Tvitera poručio da je „vrijeme da se zabrana ratnohuškačkog lista zvanog ‘Dnevne novine’ nađe na spisku političkih ciljeva svih pristojnih ljudi Crne Gore, bez obzira na nacionalnu pripadnost i ideološku orijentaciju“... Ideju iz 2019. odmah je „procesuirao“ novoj vlasti tako da je na slobodne medije poslije avgustovskih izbora prošle godine, krenula hajka. Prvo preko NVO „Ne damo Crnu Goru“, čiji je osnivač i lider bio Zdravko Krivokapić. Ta organizacija je za nepunih dva mjeseca, do polovine oktobra, podnijela dvadesetak krivičnih prijava

protiv neistomišljenika koji su svoje ocjene i stavove saopštavali medijima ili na društvenim mrežama. Već u septembru i Dritan Abazović je najavio obračun sa kritičkim medijima, uz poruku da portal ,,CDM treba ugasiti“. Kada je vlast konstituisana Abazović, kao potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti nastavio je, sa pozicija moći, sa prijetećim porukama i vulgarnim prijetnjama, pokušavajući da utjera strah novinarima i kritičkim medijima. Protiv jednog medija vlast je čak inicirala i krivičnu prijavu zbog tekstova koje su objavili. Abazović je preko Javnog servisa medijima koji nijesu bliski režimu spočitao i saradnju sa organizovanim kriminalnom i mafijom i zaprijetio da će ih procesuirati?! Prvih mjeseci rada u Vladi gotovo svaki njegov javni istup podrazumijevao je, ako ne prijetnju, onda kritiku

nerežimskih medija. Javnom servisu, odmah po preuzimanju funkcije, zaprijetio je gašenjem po „grčkom scenariju“. Kada ga je Pobjeda raskrinkala objavljujući informacije o njegovim susretima sa sumnjivim osobama iz podzemlja, odnosno kontaktima sa lažnim diplomatom Stevanom Simijanovićem, uhapšenim u Nikšiću, koji je odmah pod nerazjašnjenim okolnostima pušten i napustio zemlju, morao je da se opravda. Rekao je da se sa Simijanovićem sastajao po preporuci jednog zapadnog diplomate, a onda se obrušio na medije. Poručio je onima koji su pisali o njegovim susretima sa lažnim diplomatom Simijanovićem, da mu je cilj da raskirnka veze tih medija „sa korupcionaškim aktivnostima“?! Doveden pred zid, pribjegao je strategiji da je napad najbolja odbrana, pa je te medije optužio i da „rade za mafiju“?! Abazović je medijima prijetio i sa konferencija za novinare, uz poruku da

će ući u direktan progon onih medija koje nova vlast ne kontroliše, posebno ljut zbog tekstova koje je na portalu Aktuelno objavljivao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, pod pseudonimom „Profesionalac“, koji je upozoravao da nova vlast radi u korist stranih obavještajnih službi, da urušava crnogorski bezbjednosni sektor i detaljno pisao o skandalima novog „vd“ čelnika Agencije Dejana Vukšića. Ipak, „trn u oku“ nove vlasti je Javni servis i posebno novinarka Tamara Nikčević s kojom se u kontinuitetu obračunavaju, iznoseći na njen račun odvratne kvalifikacije. Da je stigao trenutak koji su čekali još od avgusta juče je u Skupštini saopštio poslanik Demokrata Momo Koprivica najavivši „oslobađanje“ RTCG i stavljanje pod svoju kontrolu, uz poruku da će, kada na dnevni red dođe 44. tačka, biti uveden red i zakonitost kroz izbor novog Savjeta ove medijske kuće. K. KRSMANOVIĆ

Novinarka i saradnica Televizije Crne Gore Tamara Nikčević je, nakon što je Demokratska Crna Gora podnijela krivičnu prijavu protiv nje, kazala da ne želi da komentariše mizerije i besprizorne šešeljevske prijetnje i napade na nju, Javni servis i ostale slobodne novinare. Nikčević je u izjavi za portal Pobjeda kazala da Demokrate ovakvim postupcima otvaraju vrata atmosferi linča novinara i medija i podsjetila na najnoviji primjer prijetnje smrću novinaru i kolumnisti iz Banjaluke Draganu Bursaću. - Najbolji komentar atmosfere koju crnogorska verzija mladošešeljevaca stvara u Crnoj Gori su prijetnje smrću upućene novinaru Draganu Bursaću i portalu Antena M. Oni otvaraju vrata ovakvoj atmosferi linča novinara i medija, a njihovi sparing partneri su, nažalost, ambasade zapadnih zemalja koje svojim ćutanjem dodatno toj grupi daju za pravo da rade to što rade po Crnoj Gori - rekla nam je Nikčević. Ona je podsjetila da su ambasade na isti način ćutale kada je, kako je rekla, linčovan najbolji sportski novinar u regionu Nebojša Šofranac. Nikčević je u popodnevnim satima na Tviteru napisala da su joj predstavnici jedne zapadne ambasade ponudili da napusti Crnu Goru na nekoliko sedmica i bude gost njihove Vlade, što je ona odbila. – Upravo završila razgovor sa predstavnicima jedne zapadne ambasade. Kao novinarki kojoj prijeti i koju linčuje Aleksa Bečić, ponuđeno mi je da na nekoliko sedmica ili mjeseci napustim CG i budem gost njihove Vlade. Odbila sam ljubaznu ponudu, imam posla – napisala je Nikčević. Nikčević je ranije najavila krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Alekse Bečića, medijskog koncerna „Vijesti“ i NN lica zbog neovlašćenog snimanja i distribuiranja neformalnog i privatnog razgovora sa političarom Miodragom Živkovićem. Pokretanje krivičnog postupka protiv Demokrata najavio je i menadžment RTCG-a koji je poručio da će laži i video trake dostaviti na relevantne adrese. D. MIHAIlOVIĆ K. JANKOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 27. maj 2021.

PODGORICA: Korisnica pobjegla iz Javne ustanove ,,Ljubović“

Maloljetnicu traži policija

Iz JU „Ljubović“ kazali su da imaju određene informacije koje ukazuju da je dijete živo i zdravo. Navode da su u skladu sa procedurom obavijestili policiju, Centar za socijalni rad i roditelja djevojčice. Ističu da je ustanova otvorenog tipa i da nemaju ovlašćenje za primjenu „zatvorskih mjera“ PODGORICA – Jedna maloljetnica samovoljno je napustila ustanovu ,,Ljubović“ i policija za njom intenzivno traga. Predsjednica fondacije i Volonterskog tima Banke hrane Crne Gore Marina Medojević saopštila je juče da se ne zna gdje je dijete. Direktorica ustanove Ljubović Mirjana Đurić kazala je za Pobjedu da imaju određene informacije koje ukazuju da je dijete živo i zdravo. Ističe da su u skladu sa procedurom obavijestili policiju, Centar za socijalni rad i roditelja djevojčice. - Policija intentivno traga za njom. Još nemamo tačne rezultate – rekla je ona. Prema informacijama sa kojima raspolaže, kaže da je zabi-

sao, jer neki i rade, izlaze u grad… - Potpuno normalno žive, samo što su pod pojačanim nadzorom vaspitnog osoblja. Ne smijemo da primjenjujemo nikakve zatvorske mjere. To ne znači da mogu da rade što hoće, ali se dešava ovo, kao i u porodicama što se dešava, i u najčuvanijim zatvorima, a kamoli u ustanovi otvorenog tipa. Kada se konstatuje da dijete ne poštuje kućni red, da samovoljno napušta ustanovu, podrazumijeva se da treba da se promijeni oblik zaštite i da se traže neki dodatni servisi – rekla je ona. Iz Banke hrane su u saopštenju naveli da ovo nije prvi put da se dešava, na što direktorica odgovara da su toj NVO poslali obrazloženje na četiri strane o tome kako funkciniše ova ustanova.

OBRAĆANJE OMBUDSMANU

lježeno da je odbjegla djevojčica aktivna na društvenim mrežama.

IDU U ŠKOLU I U GRAD

Objašnjava da je važno ukazati na činjenicu da je ovo jedna od nekoliko ustanova organizova-

na u skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, odnosno služi za izrečene mjere na osnovu krivičnih djela. Institucija je otvorenog tipa, a to znači da djeca žive u toj ustanovi, idu u školu, ili na po-

Banka hrane je o problemima maloljetnika informisala Ministarstvo zdravlja, MUP, te Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, ali kažu da još nijesu dobili odgovor iako su pisali više puta. - Dobili smo uvjerenje od ombudsmana Siniše Bjekovića i njegove zamjenice Snežane Mijušković da će ovaj predmet dobiti oznaku hitnosti, te da će uraditi sve što je u njihovoj moći da se dijete što prije vrati na sigurno i da se nađe način da dobije adekvatan stručni tretman van granica naše države, jer ga kod nas, nažalost, nema – rekla je Medojević iz Banke hrane. N.Đ.

Skupština raspravljala o izvještaju AZLP za prošlu i 2019. godinu

Objavljivanjem spiska o samoizolaciji narušeno pravo na privatnost odgovornost, te da ne bježi od toga, ali i da je ta odluka donešena jer se drugačije nije moglo reagovati na osobe koje nisu poštovale mjere samoizolacije. Obrazlažući to što izvještaji nijesu usvojeni na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode predsjednik tog tijela Jovan Vučurović je rekao da je ta odluka donešena jednoglasno, te da sama činjenica da je na čelu Savjeta AZLP Sreten Radonjić ,,apsolutno dovodi u pitanje nezavisnost ove agencije“. - Tu ne može biti nepristrasnosti u radu i nezavisnosti. Pamtimo rad dok je bio na čelu ASK-a kada je po naredbi šefa režima svim kapacitetima proganjao Demokratski front. Više puta sam govorio o tome da na ključnim pozicijama u agencijama i dalje sjede najodaniji kadrovi bivšeg režima koji su se za račun te diktature po naredbi DPS obračunavali sa političkim neistomišljenicima – rekao je Vučurović.

OSTAVKA

SITUACIJA NALAGALA POTEZ: Sreten Radonjić

PODGORICA – Poslanik Demokrata Momo Koprivica smatra da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) u prethodnom periodu nije radila svoj posao kako treba, te da su objavljivanjem spiska osoba koje su bile u samoizolaciji urušena ljudska prava i narušeno pravo na privatnost. On je na sjednici Skupštini Crne Gore na kojoj se raspravljalo o izvještajima o radu AZLP za 2019. i 2020. godinu, a koji nijesu usvojeni na matičnom odboru kazao da se godinu nakon toga potvrđuje da se tim propustom nije ništa postiglo. To je, kaže Koprivica, potvdilo i mišljenje ombudsmana koji je između ostalog zaključio da je to objavljivanje moglo dovesti do stigmatizacije.

SPISAK

Predsjednik Savjeta AZLP Sreten Radonjić naglasio je da je objavljivanje tog spiska njegova

On je pozvao Radonjića da podnese ostavku, jer je kako je ocijenio on jedini ,,teg u toj instituciji“. Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak smatra da su u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama uradili sve da ne zaživi zakon, te da je ,,sve bilo u funkciji zaštite bivšeg režima“. - I kada se mijenjala zakonska rigulativa trudilo se da se što više podataka sakrije i proglasi tajnim. Kao što ste i u ASK-u krili ko je i kako došao do imovine i ko je sakrivao imovinu - rekla je Bošnjak. Ona se osvrnula i na nedavne izbore u Herceg Novom i oko dešavanja sa matičnim brojevima. - Nisam da iko glasa dva puta. Ako je neko zloupotrijebio lične podatke ljudi to je trebalo da kroz bilateralnu saradnju sa Srbijom vidite. Niste bili proaktivni kao za vrijeme kovida. Ciljali ste ljude koji su bili u kontakt da ih izbjegavaju – kazala je Bošnjak, naglasivši da će se zakon promijeniti i da će krenuti sve u boljem smjeru. Sl.R.

IJZ registrovao 67 slučajeva oboljelih od korona virusa

Preminuo pacijent iz Petnjice PODGORICA - Od posljedica korona virusa u utorak je preminuo sedamdeset šestogodišnji pacijent iz Petnjice, dok je registrovano 67 novih slučajeva na osnovu 1.313 uzoraka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.578. Prijavljen je oporavak kod 98 pacijenata pa ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 999. Novozaraženi su registrovani u Podgorici – njih 21, Rožajama 12, Bijelom Polju devet, Pljevljima sedam, Nikšiću i Ulcinju po tri, Kotoru, Baru i Petnjici po dva i Budvi, Beranama, Tivtu, Plavu, Tuzima i Šavniku po jedan. Sl. R.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta govorila na panel diskusiji Studentskog parlamenta

Bratić: Stručno osposobljavanje populistička ideja PODGORICA – Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić ocijenila je da je koncept stručnog osposobljavanja, na način kako se sada odvija, „jedna veoma ružna, populistička ideja“ i potrebno ga je ispraviti i dovesti na mjeru koja odgovara studentima i poslodavcima. Ona je govorila na panel diskusiji ,,Studentski servis“ koju je organizovao Studentski parlament, te je kritikujući program stručnog osposobljavanja navela primjer člana njene porodice u ranijem periodu, gdje je obrazloženje poslodavca bilo da ne želi da zapošljava pripravnike „kad će njemu država u narednih tri - četiri godine da da još troje - četvoro pripravnika koji će o trošku države da obavljaju sitne posliće“.

PRIPRAVNICI KUPUJU BUREK...

Bratić je rekla da u velikom broju slučajeva pripravnici štampaju dokumenta, donose burek, te da joj je jedna djevojka rekla i da je radila domaće zadatke nečijoj djeci i slušala onlajn nastavu. - To je nešto poništavajuće... Na papiru sve zvuči lijepo, populistički. Dugoročno ovo nije održivo rješenje... U ovom slučaju tu ste da naučite, da vas niko ne izrabljuje, da nikada ne spustite glavu, može ovo da zvuči populistički, ali nije – rekla je ona. Kazala je da je studentski servis dobra ideja i da mogu da dođu do povoljnog rješenja za sve. Smatra da je neophodno poštovati zakonske okvire ili ih izmijeniti ako je neophodno za boljitak studenata.

POSLOVI ZA STUDENTE

Generalni sekretar Studentskog parlamenta Andrej Vukčević kazao je da ideja studentskog servisa podrazumijeva sistem posredovanja u zapošljavanju studenata i mladih kroz povezivanje poslodavaca sa korisnicima studentskog servisa. Sistem je, kako je rekao, već prepoznat širom Evrope i u regionu i smatra se dobrom praksom. Ovim servisom se nastoji omogućiti studentima da tokom cijele godine mogu da obavljaju razne poslove, a ti-

Bez odgovora o postupku protiv Vujović Ministarka Bratić nije željela da odgovori na pitanje novinarke Pobjede o pokretanju disciplinskog postupka protiv profesorice istorije Sanje Vujović sa Cetinja. Nije saslušala pitanje do kraja koje se tiče toga što je postupak pokrenut na zahtjev Ministarstva, te se ispituje je li politički zloupotrijebila đake kada je sa njima šetala u Podgorici povodom Dana pobjede nad fašizmom. - Neću odgovarati na pitanja mimo teme. Nema potrebe da se trudite – rekla je ona. S druge strane, iako tema panel diskusije nije bila program stručnog osposobljavanja, ministarka je veliki dio svog izlaganja upravo njemu posvetila.

me bi se, kako se ocjenjuje, suzbila i siva ekonomija, jer neki poslodavci angažuju mimo propisa studente za obavljanje nekih zadataka. Objasnio je da se poslodavci ne opredjeljuju da zapošljavaju studente i ne prijavljuju ih iako ih zaposle, jer za neto platu od 100 eura treba da plati poreze i doprinose u iznosu od 65 eura. - Što je, zaista, mnogo – rekao je on. Vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović kazao je da je ovako opterećenje poslodavaca neodrživo. Ispričao je da kada je on 90-ih godina bio student postojao je ovaj studentski servis o kom su govorili na panel diskusiji. Radio je preko njega i kao student, i kao učenik. Istakao je da je to bilo vrlo lijepo plaćeno, a bilo je raznih poslova. - Radilo se svašta. Od pomaganja stolarima do nekih težih fizičkih poslova – rekao je on. Istakao je da ne bi bilo loše u studentski servis uključiti studente i iz ostalih crnogorskih univerziteta, a ne samo N. Đ. sa UCG.

Ne pravite greške roditelja i đedova Ministarka Bratić je kazala studentima i da vjeruje da su oni dostojni nasljednici njihovih slavnih predaka. - Možda su naši roditelji, đedovi u jednom momentu svojih života nekada napravili propust, grešku, pristali da se njima upravlja, umjesto da oni upravljaju, ali vi nemojte. Imate šansu. Nemojte da je propustite – rekla je ona. Bratić je kazala na panel diskusiji i da je slaba sa brojkama, u istorijskom smislu. Govorila je o čuvenoj fotografiji ,,gdje se nacistima, da li Hitleru, ili njemu sličnom, apladuira“, a jedan čovjek u toj masi nije aplaudirao. - Mi svi sada, gotovo stotinu godina, znate da nijesam baš najbolja sa godinama, 70-80 godina, koliko je godina prošlo od tada, možda i 90 to su bile 30-e godine prošlog vijeka, kada je nacizam bio u usponu. On jedan nije aplaudirao i taj jedan je bio nada za sve. Kad jednom prekršite moralno načelo, vi zauvijek prestajete da budete čovjek. Ne dopustite da vam se to ikada desi, budite svoji – rekla je Bratić.

Hronika

Četvrtak, 27. maj 2021.

Krivične prijave zbog nedozvoljene trgovine, falsifikovanja isprava i utaje poreza i doprinosa u pokušaju PODGORICA – Protiv M. T. (36) i „Belmal“ d.o.o Kotor podnijete su prijave zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljena trgovina, falsifikovanje isprava i utaja poreza i doprinosa u pokušaju. Takođe, barska policija podnijela je i krivičnu prijavu protiv A. M. (43) i firme „Catwood“ d.o.o Bar zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Terete ih za šverc cigareta vrijednih 130.000 eura Pripadnici Jedinice za suzbijanje privrednog kriminaliteta došli su do materijalnih dokaza koji ukazuju na sumnju da je M. T. kao odgovorno lice djelovao u ime pravnog lica, a u namjeri da pribavi protiv-

pravnu imovinsku korist, bez prethodno izdate licence od strane Direkcije za izdavanje odobrenja za obavljanje proizvodnje, obrade i prometa duvanskih proizvoda, nemajući ovlašćenje za trgovinu duvan-

skim proizvodima, u svrhu prodaje nabavio 868 paketa cigareta brenda „FM“ vrijednosti oko 130.000 eura. Takođe, barska policija je podnijela i krivičnu prijavu protiv A .M. (43) i pravnog lica

Specijalno državno tužilaštvo uskoro će odlučiti da li će pokrenuti istragu ili obustaviti krivični postupak protiv predstavnika nekadašnjeg kriznog štaba i NKT-a

Završen izviđaj u ,,slučaju respiratori“ PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo okončalo je izviđaj u slučaju prijavljenih nepravilnosti prilikom kupovine 33 respiratora u martu prošle godine. Da li je neko, od tada nadležnih, počinio bilo koje krivično djelo i da li će Specijalno tužilaštvo u ovom slučaju otvoriti istragu, znaće se u narednim danima, saznaje Pobjeda iz Specijalnog državnog tužilaštva. -Saslušani su svi svjedoci i prikupljeni materijalni dokazi na osnovu kojih će postupajući tužilac donijeti odluku da li će otvoriti istragu ili obustaviti krivični postupak – pojasnili su Pobjedini sagovornici.

OPTUŽBE

Predmet u slučaju eventualnih nepravilnosti kupljenih respiratora formiran je nakon što su ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i direktorka Kliničkog centra Ljiljana Radulović sredinom marta saopštile, na konferenciji za medije, da 23 od kupljena 33 respiratora, koji su koštali blizu 600.000 eura, ne rade, te da su ,,stari i neispravni“. Radulović je tada precizirala da su respiratori neispravni, nesigurni, što su navodno konstatovali ljekari koji su pokušali da ih koriste. Ustvrdila je da se na aparatima vidi da su proizvedeni 2015. i 2016. godine, a da je samo jedan aparat marke „fleksimag“ proizveden 2019. godine. Desetak aparata kompanija „Glosarij“ je preuzela i poslala u Tursku na servisiranje. Nakon servisiranja aparati su dopremljeni u KC, i ponovo se

pokazalo – ustvrdila je Radulović - da su neispravni i neupotrebljivi.

KONTRAOPTUŽBE

Nasuprot tim tvrdnjama ministarke zdravlja i direktorice Kliničkog centra, predstavnici nekadašnjeg kriznog štaba i NKT-a su odgovarajući na optužbe ustvrdili da su sporni respiratori kupljeni ispravni. Bivši šef Kriznog medicinskog štaba dr Ranko Lazović ustvrdio je da su svih 30 respiratora isporučenih iz Turske bili ispravni dok je on bio na toj funkciji, do 7. septembra prošle godine. On je objasnio da su u maju aparati poslati u Tursku na servis nakon što je na 12 uređaja prijavljivano da su nepouzdani. Za šest je na servisu utvrđeno da su ispravni, a na šest je urađena kalibracija. Svi uređaji su vraćeni u avgustu ispravni, što je konstatovano pojedinačnim zapisnikom. U dokumentaciji i prepisci u koju je Pobjeda imala uvid,

U Herceg Novom uhapšen Podgoričanin

piše da su svi respiratori testirani i isporučeni kao ispravni, novi, te da nikad nijesu korišteni prije toga ,,ni u jednoj bolnici ili bilo gdje drugo“. Govoreći o testiranju spornih respiratora, bivši šef kriznog medicinskog štaba je naveo da su oni u prostoru kardiologije, koji je tada bio prazan, iskoristili za test na vještačkim plućim. Test su radili direktor Klinike za anesteziolgiju, kao naijskusniji, Hasib Lukač, tehničar Nikola Mitrović, četiri naša inženjera – Mirko Miranović, Zoran Poleksić, Rade Gardašević i Dušan Perović, kao i dva inženjera kompanije ,,Glosarij”. Nakon toga, dvadeset respiratora je distribuirano Kliničkom centru, pet nikšićkoj boln i c i , j e d a n ko t o r s ko j i cetinjskoj, dva barskoj i bjelopoljskoj bolnici. Iako zapisnici o urađenom testiranju ne postoje, Lazović je ipak ustvrdio da je test urađen.

SPINOVI

Bivši direktor Kliničkog centra i član nekadašnjeg NKT-a dr Jevto Eraković objasnio je da se kupovina respiratora koji su u Crnu Goru stigli prije godinu odvijala u periodu kada je u svim evropskim državama bio registrovan virus i kada je bio stopiran izvoz bilo kakve medicinske opreme, posebno respiratora. On je istakao da je zahvaljujući konzularnom predstavništvu Crne Gore u Istanbulu i razumijevanju tamošnjih vlasti omogućen izvoz respiratora u našu zemlju, iako je samo nekoliko dana kasnije Turska stopirala kompletan izlaz. Za transport respiratora iz Turske u Crnu Goru bila je zadužena veledrogerija ,,Glosarij“. Direktorka ,,Glosarija“ Mira Mijušković je pojasnila da su imali saglasnost iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva, čime se potvrđuje da su aparati koji su bili predmet uvoza prošli kontrolu i da su apsolutno ispravni. B.ROBOVIĆ

Podnijeta krivična prijava protiv Podgoričanina

Pokušao da prokrijumčari Zatekli heroin po stolu, pet kosovskih državljana vagu, okvir za pištolj…

HERCEG NOVI – Podgoričanin Nikola Prekončević (21) uhapšen je nakon što su ga granični policajci spriječili u pokušaju da preko državne granice ilegalno prebaci pet osoba sa Kosova, saopšteno je iz Uprave policije. Prekončević se sumnjiči da je izvršio krivično djelo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi u pokušaju. - Granična policija je kontrolisala vozilo u blizini državne granice sa Republikom Hrvatskom, kojim je upravljao N. P. a u kojem se nalazilo pet osoba sa Kosova. Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da su svi imali namjeru da ilegalno pređu državnu granicu i da preko Republike Hrvatske dođu do Njemačke – pojasnili su iz policije. B.R.

PODGORICA - M. M. (33) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije. M. M. je uhapšen nakon što je policija, pretresom njegovog stana pronašla pakovanje sa heroinom, rasuti heroin po stolu, vagu za precizno mjerenje, okvir za pištolj, municiju, dva mobilna telefona i 320 eura. Iz policije su kazali da se, prilikom sprovođenja službenih radnji, M. M. dao u bjekstvo i pokušao da uništi pakovanje u kojem se nalazio heroin težine oko 67 grama. C.H.

„Catwood“ d.o.o Bar zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Policija je protiv A.M. i pravnog lica „Catwood“ d.o.o Bar podnijela krivične prijave za krivično djelo krijumčare-

nje i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka. - U daljem postupku je utvrđeno da navedeno pravno lice nije imalo licencu izdatu od strane Direkcije za izdavanje odobrenja za obavljanje proizvodnje, obrade i prometa duvanskih proizvoda. Nije izdato bilo kakvo Rješenje na osnovu Zakona o duvanu. A.M. je pribavio 4443 paketa raznih cigareta – navodi se u upravi policije. C.H.

Predsjednica Sudskog savjeta o štrajku advokata

Simović-Zvicer: Komora nema pravo da ucjenjuje advokate PODGORICA - Predsjednica Sudskog savjeta i profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer je za Televiziju Crne Gore kazala da Advokatska komora nema pravo da ucjenjuje i prijeti isključivanjem članovima koji ne žele da učestvuju u štrajku. Ona je istakla da u ovom trenutku zbog obustave pravne pomoći advokata najviše trpe građani i da je njihovo pravo na odbranu povrijeđeno. Zvicer je dodala da je izjava da će svi koji ne pristupe štrajku biti isključeni iz Advokatske komore prijetnja i prisila. Pravo Advokatske komore da isključi članove koji ne poštuju njene odluke, kako pojašnjava Simović-Zvicer, ne znači da komora može da donosi odluke koje su suprotne pravnom sistemu i osnovnim načelima u pogledu ostvarivanja prava kao što je pravo na štrajk. Istakla je da najviše ispaštaju građani. Simović-Zvicer je pojasnila da iz Advokatske komore nijesu u pravu jer smatraju da ne treba da budu dio elektronske fiskalizacije jer rade humani posao. -Advokatske kancelarije nijesu humanitarne organizacije. Oni pravne usluge naplaćuju, tako da mislim da u tom dijelu nijesu u pravu – kazala je Simović-Zvicer. Međutim, smatra da su u pravu u dijelu kada su u pitanju mladi advokati koji tek treba da se probiju u svom poslu. -Njima treba pomoći. Nemamo takva rješenja u našem pravu. Možda za te mlade advokate kojima treba pomoći, treba pronaći rješenje – pojasnila je Simović-Zvicer.

Vesna Simović-Zvicer

Istakla je da se dijalogom mora sve riješiti i da se ne smije ćutati. -Moramo plaćati porez, to je naša obaveza, ali da bi se taj porez evidentirao, ta fiskalizacija mora da pomogne – kazala je Simović-Zvicer. Ona je ukazala da Zakon o štrajku ograničava pravo na štrajk u smislu javnog dobra i ugrožavanja osnovnog prava drugih građana. Od ponedjeljka su građani privremeno ostali bez ustavnog prava na pravnu pomoć, jer su advokati zvanično obustavili rad zbog neuspjelih pregovora sa Vladom, od koje traže da budu izuzeti iz sistema elektronske fiskalizacije. Krajnji rok da svi poslovni subjekti pređu na elektronsku fiskalizaciju je 1. jun 2021. Pravila štrajka koje je propisala Advokatska komora podrazumijevaju da advokati ne odlaze u sudove, policiju ni tužilaštva. Pravila dozvoljavaju podnošenje tužbi, žalbi i drugih pravnih radnji u predmetima kod kojih bi, zbog propuštanja roka, moglo doći do gubitka prava klijenta ili zastare. B.R.

Viši sud će se izjasniti o pokretanju disciplinskog postupka protiv advokata Disciplinski tužilac Advokatske komore Crne Gore će o eventualnom pokretanju disciplinskog postupka protiv advokata Mikosava Boškovića zbog kršenja pravila štrajka odlučiti nakon što od Višeg suda u Podgorici dobije potvrdu da je ovaj advokat pred sudijom za istragu po službenoj dužnosti zastupao dva albanska državljanina zbog šverca droge. -Nadležni organi Advokatske komore neće ništav preduzimati u ovom slučaju bez zvaničnog izjašnjenja

Višeg suda u Podgorici a na osnovu kojeg će preduzimati dalje poteze poštujući propisane procedure- kazao je za Pobjedu predsjednik AKCG. Advokat Bošković je ranije za Pobjedu kazao da podržava štrajk advokata ali da je neophodno obezbijediti minimum procesa rada podsjećajući da je svaki pritvorski predmet hitan. On je ukazao da advokatikao borciza pravdu i pravičnost drugih, moraju biti tu za osobe kojima je ugrožena sloboda i pravo.

Crnom Gorom

Četvrtak, 27. maj 2021.

Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj o najvećim problemima

HERCEG NOVI: Mještani Drenovika odahnuli

Kanalizaciju dobili poslije 30 godina MJEŠTANI SE NADAJU PUTU: Drenovik

HERCEG NOVI – Nakon skoro 30 godina riješen je problem kanalizacije u naselju Drenovik. Vrijednost radova, koje finansira lokalna uprava i Mjesna zajednica Igalo, iznosi 15.000 eura. Predsjednik Mjesne zajednice Igalo Zoran Savković zadovoljan je i izahvalan izvođaču radova firmi „Role inženjering“. – Da njega nije bilo vjerovatno bi se ovo odgodilo za septembar, oktobar tako da se zahvaljujemo izvođaču, što je izdvojio vrijeme i usmjerio svoje radnike i majstore na ovom dijelu, jer su ovdje stvarno bili zahtjevni radovi. Uzbrdica je velika. Stavljene su dvije cijevi jedna za kanalizaciju, jedna za atmosferske vode, a urađene

su i rešetke za prikupljanje i odvođenje vode u te cijevi objasnio je Savković. Mještanka Ljeposava Šoškić srećna je jer su kaže dočekali da ne idu po prljavom putu, a zimi se neće smrzavati. I Ranko Laban dijeli oduševljenje. Kaže kako su putem tekle otpadne vode i jedva se ulazilo u kuće, rođaci su izbjegavali da dođu u posjetu. - Zimi bi se zaledilo da nismo mogli do kuća, parkirali smo auta 200 metara ispod. Pola kuće bih se sad odrekao zbog ovoga, to je nevjerovatno šta za nas znači. Ko nije došao ovdje da vidi to ne zna šta je bilo. Ja sam toliko srećan da bih plakao – ispirčao je Laban. On se nada da će uskoro biti i asfaltiran lokalni put kroz Ž.K. Drenovik.

PLJEVLJA: Nova donacija CDPR-a

Biblioteci na poklon katalozi, monografije… PLJEVLJA - Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima dobila je od Crnogorskog društva za borbu protiv raka veliki broj kataloga, monografija i umjetničkih publikacija iz kolekcije sa velikog broja izložbi renomiranih slikara, skulptora i grafičara organizovanih u Crnoj Gori u drugoj polovini prošlog stoljeća, kao i početkom ovog. Direktorici te ustanove Đini Bajčeti poklon je uručio Domagoj Žarković. Ranije je CDPR takve materijale poklonio CNB „Đurđe Crnojević“ na Cetinju i Gradskoj biblioteci i čitaonici u Herceg

Novom. - Umjetnička literatura koja je pratila izložbe iz tog perioda je tokom cijelog navedenog perioda uredno sortirana i sačuvana, pa će sigurno nekoliko stotina poklonjenih kataloga, monografskih kataloga i umjetničkih publikacija koristiti svim zainteresovanim ljubiteljima umjetnosti u starom trgovačkom i kulturnom središtu sjevera Crne Gore. Direktorka Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ Đina Bajčeta zahvalila je Žarkoviću, kako je istakla „na vrijednoj donaciji kojom je obogatio zbirku pljevaljske biblioteke“. C.G.

Fale taktilne staze, prilaz institucijama je otežan BAR - U Baru su neophodne taktilne staze, a brojne fizičke barijere, poput vozila parkiranih na trotoarima, otežavaju kretanje osobama sa invaliditetom. Takođe, institucije im nijesu prilagođene – saopšteno je na sjednici Skupštine Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Sanja Šljivančanin kazala je kako su svjesni da se taktilne staze ne mogu odjednom uraditi, ali da je moguće urediti prilaze institucijama te ukazala na jednu od crnih tačaka. - Što prije mora se rekonstruisati dionica puta od kružnog toka do željezničke stanice jer je teška za kretanje i licima bez invaliditeta – kazala je ona. Predsjednik Organizacije Veselin Joketić je najavio da će se tim povodom obratiti Komunalnoj policiji, dok će u saradnji sa drugim NVO, uskoro biti urađeno mapiranje i procjena koliko bi mogle da koštaju i kojom dinamikom treba raditi taktilne staze. Člana Organizacije Mitra Đukanovića posebno raduje što je osnovano sportsko-rekreativno društvo za osobe sa invaliditetom ,,Bar“. - Nadam se da će pored postojećih, u Baru biti još paraolimpijaca te da će institucije u narednom periodu omogućiti pristupačnost osobama sa invaliditetom, poput Građan-

UDRUŽENJE PRIMJER POZITIVNE PRAKSE: Sa Skupštine

skog biroa – kazao je Đukanović. U Organizaciji su zaposlene pet osoba sa invaliditetom i dva personalna asistenta. Radi od 7 do 20 sati. Na sjednici je konstatovano da je ta NVO primjer dobre prakse za sve opštine u Crnoj Gori, reprezent rada organizacije civilnog društva, aktivni sudionik u društvu i partner lokalnoj zajednici, jedna od rijetkih NVO koja je i u izazovnim uslovima koje je donio kovid održala kontinuitet rada - ocijenjeno je na petom zasijedanju Skupštine Organizacije. I potpredsjednica Opštine Ta-

DANILOVGRAD - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista je saopštio kako je poslanik Demokratskog fronta Dragan Bojović obmanuo javnost kada je u parlamentu izjavio da DPS održava sastanke u prostorijama Osnovne škole u Spužu. Bojović je to izjavio u utorak

DPS: Bojović obmanuo javnost, ne održavamo sastanke u školi u crnogorskom parlamentu u toku rasprave o izmjenama Zakona o osnovnom obrazovanju. - Takvo iznošenje neistine smatramo napadom, ne samo na DPS-a, nego na čast i ugled

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Gračanica; od 9 do 10 h Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina i Zorići i dio sela Seoce; od 9 do 23:59 h Repetitor i Katun Balj. Bar: od 9 do 12 h Tržnica, dio naselja Bjeliši ispod pruge u blizini tržnice i ul. JNA 5 i 7; od 7:30 do 18 h Kacići, Bar Bilje, Runje, Bobovište i Bljace. Berane: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca, Lisijevo Polje,

Isključenja u 17 opština dio prigradskog naselja Pešca, Budimlja, Mašte i dio sela Goražde. Bijelo Polje: od 9 do 18 h Pavino Polje, Kićava, Mojstir; od 9 do 15 h Ličine; od 8 do 9 i od 17 do 18 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina, Okladi; od 8 do 18 h Slijepač Most 2, Pali, Mijatovo Kolo, Mijatovo koloŽeljeznička stanica, Jabučina, Gevčina, Tusto, Okladi; od 13:30 do 17:30 h kompletan konzum TS 35/10 kV Šćepanica (10 kV izvodi: Žurena, Srđevac, Ivanje). Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino

zdravio dobru saradnju Organizacije slijepih i lokalne uprave i najavio da će se za dva dana u Opštini održati okrugli sto na temu diskriminacije osoba sa oštećenim vidom. - Članovi svih opštinskih organizacija obraćaju se pravnom savjetovalištu Saveza slijepih, radi ostvarivanja prava na tuđu njegu i invalidninu. Jedna osoba iz Podgorice dobila je presudu kojom joj je priznato pravo na ličnu invalidninu. Ako postane pravosnažna, ta presuda je dobar osnov i primjer sudske prakse da to pravo ostvari još korisnika - smatra Macanović. V.K.V.

DANILOVGRAD: Demanti izjave poslanika Demokratskog fronta

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

nja Spičanović pohvalila je rad te NVO. - Opšta društvena kriza, inicirana pandemijom, koja je ostavila posljedice na kompletan društveni i ekonomski sistem, nije se odrazila ni na zdravlje članova, ni na funkcionisanje ove organizacije. Ona predstavlja reprezent kako jedna organizacija civilnog društva koja se bavi zaštitom, promocijom i afirmisanjem prava osoba sa invaliditetom, bude aktivni sudionik i važan partner lokalnoj samoupravi - kazala je Spičanović. Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović je po-

Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 8 do 11 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Sladojevo Kopito, Glavica, Voštar, Zagreda, vodoizvorište Oraška Jama i privatna preduzeća Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović (kratka isključenja); od 8 do 11 h Grlić; od 11 do 15 h Spuž (kratkotrajna isključenja); od 11 do 15 h Grbe. Kolašin: od 8 do 9 i od 15 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora,

Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari; od 8 do 16 h Mujića Rečine, Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela; od 8 do 15 h Bare; od 8 do 11 h Bare Kraljske; od 10 do 14 h Mateševski Padež. Kotor: od 9 do 13 h Markov Rt i Stoliv; od 9 do 14 h Gornji Morinj, Svrčak, Lučići, Bunovići, Bakoči i Repaje; od 9 do 12 h Grbalj (oko tunela Vrmac). Nikšić: od 8:30 do 16 h dio Vilusa; od 8 do 16 h Prekića Polje, Ćeranića Gora, Gvozd, Smoljevine, Gradačka Poljana; od 8 do 18 h Tupan, Gornji Klenak, Donji Klenak; od 7:30 do 17 h Drenoštica, Vitasojevići. Rožaje: od 9 do 17 h dio sela Seošnica; od 7:30 do 18 h STS Granit Mont separacija, selo

direktorice škole Smiljke Pavićević, o čijem profesionalnom radu mogu da posvjedoče ne samo zaposleni, nego i učenici ove škole i njihovi roditelji. Odgovorno tvrdimo da se u osnovnoj školi u Spu-

žu sastanci DPS-a nikada ne održavaju, već u prostorijama partije ili Mjesne zajednice koje mogu koristiti i svi drugi politički subjekti u našoj opštini – navedeno je u saopštenju. C.G.

Kajevići, TV Repetoitor, Džudževići, Jablanica, Kujevići, Plunce. Plav: od 9 do 14:30 h dio sela Velika. Pljevlja: od 7:30 do 18 h Jakupov Grob, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli; od 9 do 18 h Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica; od 8 do 15 h Bjeloševina, Strahov Do, Čardak, Puzići, Plakali, Prehari, Katun, Boščinovići, Kalušići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, Dragaš, Zeleno Borje, Mišović, Podrogatac, Pauče, Šumani, Borovica, Vrbica, Lađana, Kruševo, Dragaši, Kakmuže, farma ,,Zabrđe“, Zabrđe, Šumani, Klanica Trojica, brenta Vujanović, Zenica, staklorezačka radnja ,,Duja“, Deveta, Bakrenjače, Donja Rudnica, Leovac, brenta ,,Jasen – Stevanović“, Srdanov Grob, Donje

Jugovo, Gornje Jugovo, Milunići, Krečana Vraneš, Gotovuša, Velike Krće, Male Krće, Okazion Laković, naselje Šuljkovac, Asfaltna baza Vektra, Bušnje, Radeta, Potoci, Tusko Brdo, Brvenica (moguća isključenja do 10 minuta); od 9 do 18 h Male Krće. Plužine: od 8 do 16 h Rudinice; od 9 do 15 h Unač, Repetiror Unač, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Lica, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje, Mala Crna Gora, Borkovići. Šavnik: od 9 do 17 h Bukovica. Tivat: od 8 do 11 h Donja Lastva (ispod magistrale); od 8 do 13 h Tripovići. Ulcinj: od 8 do 15 h Štoj (kod marketa ,,Jadran“), Kruče, Salč. Žabljak: od 9 do 17 h Gomile, Hotel ,,Žabljak“, ul. Narodnih heroja, Jakova Ostojića, Vojvode Mišića, dio trga DurmiC.G. torskih ratnika.

Crnom Gorom

Četvrtak, 27. maj 2021.

DanilovgraD: Opština predložila kako da se sačuva benzinska pumpa Euro petrol na trasi budućeg bulevara

DANILOVGRAD - Opština Danilovgrad uputila je firmi Montecep iz Kotora prijedlog tehničkog rješenja za bulevar Podgorica - Danilovgrad kojim bi se sačuvala Euro petrol pumpa u vlasništvu porodice Gojčaj. MonteCEP je radio plansku dokumentaciju. Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević kazala je za portal Pobjeda kako očekuju da do kraja sedmice dobiju saglasnost na predloženo tehničko rješenje, kako bi reagovali dalje ka Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvu kapitalnih investicija. Radovi na bulevaru Podgorica - Danilovgrad na kratko su bili obustavljeni nakon što je Upravni sud poništio rješenje ranijeg Ministarstva održivog razvoja i turizma za izdavanje građevinske dozvole za projekat rekonstrukcije. Odluka je donijeta na osnovu ranije presude Vrhovnog suda i tužbe Nikole i Marija Gojčaja, vlasnika benzinske pumpe Euro Petrol u Danilovgradu, koji su tvrdili da je građevinska dozvola izdata, a da prethodno nijesu regulisani imovinski odnosi na nepokretnosti čiji su oni vlasnici i na kojoj je sagrađena pumpa.

SASTANAK

Pumpa je, prema izmijenjenom projektu trase budućeg bulevara, bila predviđena za rušenje. Tim povodom, prošle sedmice je održan sastanak predstavnika Opštine Danilovgrad, Uprave za saobraćaj, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstva kapitalnih investicija na kojem je dogovoreno da se početkom ove sedmice preispita mogućnost da se trasa bulevara uklopi u projektovani kori-

D. MIJATOVIĆ

Kovačević: Čekamo odgovor Montecepa

loPovi SEBi UgroŽavaJU ŽivoT: Trafostanica u Sjenokosima

nikŠić: Ukraden transformator sa trafostanice

Lopovi ostavili žitelje Sjenokosa bez struje oPŠTina ŽEli Da JE SaČUva: Pumpa Euro petrola

Ukoliko se dobije zeleno svjetlo Montecepa, izmijenjena dokumentacija će biti proslijeđena Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvu kapitalnih investicija. Tako bismo obezbijedili da se ne ugrozi sigurnost saobraćaja na izgrađenom bulevaru, a u isto vrijeme da sačuvamo Euro petrol pumpu - dodala je Kovačević dor 4 trake, kako bi se sačuvao taj privredni sabjekat. - Nakon sastanka, 19. maja, sa ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem u rekordnom roku smo održali sastanak sa revidentom, planerima i predstavnicima Direkcije za saobraćaj i projektantima koji su radili projekat četiri trake. Juče smo uputili usaglašen zahtjev Montecepu, koji je radio plansku dokumentaciju. Očekujemo da nam kažu da li se naš prijedlog uklapa u plansku dokumentaciju i da li takvo rješenje može biti konačno. Nadamo se da ćemo do kraja nedjelje dobiti konačan stav na predloženo rješenje - rekla je Kovačević. Ukoliko se dobije zeleno svjetlo Montecep, izmijenjena dokumentacija će dalje biti pro-

oTPaD oDloŽEn na nEDoZvolJEnoM MJESTU: Sa puta u Krtolima

slijeđena Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvu kapitalnih investicija. - Tako bismo obezbijedili da se ne ugrozi sigurnost saobraćaja na izgrađenom bulevaru, a u isto vrijeme da sačuvamo poslovni objekat ,,Euro petrol“ pumpe - dodala je Kovačević.

OBAVEZE

Ona kaže da nakon što je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 17. maja izdalo novo rješenje za rekonstrukciju magistralnog puta Danilovgrad - Podgorica, radovi teku bez problema. Opština, kaže ona, pokušava da sa Upravom za nekretnine, Direkcijom za saobraćaj i Upravom za imovinu riješi probleme nekoliko porodica koje su

Teksmontoil i Ankora kažnjeni 3.000 eura TIVAT – U sklopu redovnih aktivnosti službenici opštinskog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor izdali su prethodnih dana dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 3.000 eura. U blizini kružnog toka, na putu za Krtole, službenici Sekretarijata zatekli su teretno motorno vozilo u vlasništvu preduzeća „Teksmontoil“ DOO iz Kotora, kojim je odlagan otpad van mjesta predviđenog za tu namjenu. Po tom osnovu izdata su dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 2.000 eura. Prilikom jedne od posljednjih kontrola javnog prevoza putnika na Aerodromu Tivat inspektor za saobraćaj konstatovao je nepravilnost u obavljanju djelatnosti firme „Ankora“ DOO po osnovu Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju, pa je izdao prekršajni nalog u iznosu od 1.000 eura. S.K.

T. KLIKOVAC

U saopštenju dostavljenom medijima navode da je u utorak, malo prije ponoći, na tom području došlo je do kratkotrajnog prekida u napajanju električnom energijom dijela dalekovoda Duklo 2 sa koje se napaja trafostanica Sjenokosi. - Jutros su korisnici koji se napajaju sa te trafostanice, prijavili dežurnoj službi da nemaju električnu energiju. Ekipa CEDIS-a je odmah po prijavi izašla na teren i zatekla devastiranu trafostanicu. Slučaj je prijavljeni Upravi policije – Centru bezbjednosti u Nikšiću. Odmah nakon uviđaja preduzete su aktivnosti na zamjeni transformatora kada je i uspostavljeno uredno napajanje korisnika – piše u saopštenju. Iz CEDIS-a naglašavaju da je svako neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. Zbog male materijalne koristi, pojedinci rizikuju život, remete re-



Zbog male materijalne koristi, pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom i nanose materijalnu štetu koja znatno prevazilazi njihovu eventualnu dobit – upozorili su iz CEDIS-a dovno napajanje električnom energijom i nanose materijalnu štetu koja znatno prevazilazi njihovu eventualnu dobit. - Ekipe CEDIS-a sprovode vanredne kontrole objekata i mreže, ali konstantan nadzor nad oko 5.000 trafostanica i više od 20.000 kilometara nadzemnih vodova u Crnoj Gori nije moguće sprovesti. Šteta za CEDIS zbog takvih nedjela mjeri se desetinama hiljada eura. Međutim, veći je problem što se na ovaj način mreža devastira i što korisnici ostaju bez napajanja električnom energijom duži period – upozorili su iz CEDIS-a. C.G.

BUDva: Održano 43. Opštinsko takmičenje recitatora BUDVA - U Narodnoj biblioteci održano je 43. Opštinsko takmičenje recitatora. U takmičarskom dijelu učestvovali su učenici tri osnovne škole: OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“,,,Druge osnovne škole“ i OŠ ,,Mirko Srzentić“ iz Petrovca, kao i učenici JU SMŠ ,,Danilo Kiš“.

TivaT: Inspekcija izdala tri prekršajna naloga

imale primjedbe na procjenu, ili žele razmjenu zemljišta. - Mislim da ćemo i taj dio obaveza uskoro privesti kraju - zaključila je Kovačević. Izgradnja bulevara od Podgorice do Danilovgrada, dužine 15 kilometara i širine 25 metara, počela je u julu prošle godine. Vrijednost radova je 24 miliona eura, a kraj gradnje planiran je za ljeto 2022. Radove izvodi Bemaks. Kako je ranije saopšteno, bulevar će se sastojati od dvije kolovozne trake sa po dvije saobraćajne trake, imaće razdjelno ostrvo, široke bankine, zeleno ostrvo i trotoare. Izgradnja bulevara finansira se preko Uprave za saobraćaj, sredstvima obezbijeđenim iz kredita EBRD-a.

NIKŠIĆ – Nepoznata lica su otuđila transformator sa stubne trafostanice 10/0.04 kV Sjenokosi opština Nikšič – saopštio je Crnogorski elektrodistributivni sistem.

Recitatori su se takmičili u tri kategorije: od prvog do petog razreda osnovne škole devet recitatora, zatim od šestog do devetog razreda deset i u srednjoškolskoj kategoriji sedam. Najbolje je odabrao žiri u sastavu Predrag Zenović, predsjednik, Milica Đukić, član i Marija Majkić. U kategoriji od prvog do petog razreda prvo mjesto je osvojila: Hana Kurtović (treći razred, OŠ ,,Mirko Srzentić“), drugo Nina Tomanović (prvi razred, OŠ ,,S.M.Ljubiša“), a treće Dušan Gvozdenović (četvrti razred, OŠ ,,Mirko Srzentić“). U kategoriji od šestog do devetog razreda prvo mjesto pripalo je Dariji Lautašević (šesti

Najbolje su Hana, Darija i Marija

na Poklon knJigE i DiPloME: Nagrađeni đaci i nastavnici

razred, OŠ ,,Mirko Srzentić“), drugo Anastasiji Srzentić (osmi razred, OŠ ,,Mirko Srzentić“) a treće Iva Otašević (deveti razred, OŠ ,,S. M. Ljubiša“).

U kategoriji srednjoškolaca, prvo mjesto je osvojila Marija Vlaović (četvrti razred SMŠ ,,Danilo Kiš“), drugo Lara Pejović (drugi razred SMŠ ,,Danilo Kiš“) a treće Aleksa

Stojanović (četvrti razred, SMŠ ,,Danilo Kiš“). Na g r a đ e n i m u č e n i c i m a Narodna biblioteka Budve je dodijelila diplome i poklon-knjige, a svi takmičari dobili su knjigu i zahvalnicu za učešćea. Takođe, knjige i zahvalnice uručeni su profesorici Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budva Ani Molčanov-Brajak i njenim učenicima u klasi flauta, koji su svirali, zatim Milici Vulanović, učenici Srednje muzičke škole ,,Vida Matjan“ u Kotoru, odsjek za gitaru, kao i polaznicima Škole glume Opštine Budva koji su izveli predstavu ,,Ježeva kućica“ i mentorki, mr dramskih umjetnosti, glumici Jovani Todorović. C.G.

Kultura

Četvrtak, 27. maj 2021.

Otvorena izložba „Axis mundi“ Amine Ademagić

Dugometražni dokumentarni film „Imala sam 10 godina“ nagrađen u Nju

Nada da možemo d živimo jedni sa dru Umjetnička vitalnost u načinu komponovanja PODGORICA – Izložba „Axis mundi“ Amine Ademagić otvorena je preksinoć u izložbenom holu Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ u 20 sati. Izložbu je otvorila umjetnica i teoretičarka savremene umjetnosti Selma Đečević koja je kazala da jezgro likovnog stvaralaštva darovite Ademagić predstavlja pejzaž, koji se na njenim djelima prikazuje na raznovrsne načine. - Vrlo je interesantan odabir teme za koji se Amina opredjeljuje, s obzirom na zahtjevnost koju diktira – rekla je Đečević. Ona je pojasnila da serija pejzaža koji su prikazani na izložbi nesumnjivo upućuju na umjetnika koji uzore nalazi u asocijativnom slikarstvu, ali i u postimpresionističkim majstorima poput Gogena i slikara iz Pont-Avena. - Zanimljivo je pratiti ovu slikarsku pustolovinu. Način komponovanja odaje izrazitu umjetničku vitalnost – zaključila je Đečević. Autorka je Ademagić je za Pobjedu govorila o postavci i stvaralačkom putu. - Predstavila sam se publici sa 22 svoja rada u tehnici ulje na platnu. Motivi su pejzaži, a inspiraciju pronalazim u svom okruženju, koje je veoma zanimljivo i jedinstveno – rekla Ademagić. Ti motivi su, kako je kazala, sa-

Ćalasan u CUE galeriji

mo podsticajni faktor za njen rad. - Tektsure transformišem u likovni izraz prilagođen mom senzibilitetu i emocijima – kazala je ona. Prema riječima Ademagić, subjektivni doživljaj prilagođava objektivnoj stvarnosti svojim koloritom. - On je ekspresivan i snažan. Pojednostavljen nanos linije i boje je nešto što me čini srećnom dok radim. Nikad unaprijed ne znam šta će nastati – kazala je Ademagić. Umjetnica je naglasila da je od malena imala želju za slikanjem, a tek je odnedavno ozbiljnije počela da se bavi slikarstvom. - Časove sam pohađala u ateljeu profesora i mentora Aldemara Ibrahimovića – kazala je Ademagić. Njen mentor je govorio o stilu koji je, kako je objasnio, već prepoznatljiv u likovnim okvirima, posebno na sjeveru zemlje. - To je jedan ekspresivni izraz. Jednostavno se nametnula. Oponašala je prirodu, ali ubrzo je pretočila u nešto što je savremeni likovni izraz – rekao je Ibrahimović. Prema njegovim riječima, pejzaži govore o njenim emocijama i subjektivnom izrazu. - Njen rad bi se mogao svrstati u neoekspresionizam. Iz ovog će još da se rodi nešto modernije i intersantnije – ocijenio je Ibrahimović. B. B.

S. V.

Ovo ostvarenje sjećanje je na izbjegličke dane tokom 1999. godine, a kako je Čović kazao za Pobjedu, odluka njujorškog žiriji da njegov film ocijeni kao izvanredno dostignuće u dokumentarnom filmu predstavlja i profesionalnu i ličnu satisfakciju. - Kada sam ušao u proces oko realizacije ovog ostvarenja, krenuo sam sa idejom da na izbjegličkoj priči napravim umjetničku storiju o univerzalnim vrijednostima, što se poklopilo sa verifikacijom u obrazloženju odluke koje glasi – vrijednost filma „Imala sam 10 godina“ je u tome što u ratnoj ostavštini pronalazi primjere univerzalnih ljudskih vrijednosti – objasnio je Čović.

PRIPOVIJEST

U pitanju je pripovijest, kako je Čović ispričao, o ljudima koji su duboko osjetili kandže rata, bez obzira na nacionalne ili vjerske pripadnosti. - Film donosi priču iz ‘99. godine, kada je preko 100 hiljada građana zbog ratnog stanja na Kosovu potražilo utočište u Crnoj Gori. To je vrijeme kada je Crna Gora otvorila svoje kapije i prihvatila sve izbjeglice ne pitajući ih za vjersku i naci-

onalnu pripadnost. U posljednjoj deceniji prošlog vijeka naša zemlja nije imala humaniju priču od ove. Smatrao sam da to treba zabilježiti i generacijama koje dolaze ostaviti bar fragmente te priče – kazao je Čović. Ujedno, u pitanju je i verifikacija da plemenitost može da dođe do ljudi čak i u periodu nevremena. - Nažalost, i 20 godina poslije rata u kompletnom regionu,

zemljama bivše Jugoslavije i dalje su aktuelne priče o zločinima, zločincima, traženju krivaca na drugoj strani. Posve sam siguran da u svim sukobima na prostorima nekadašnje zemlje postoje dobre priče koje treba afirmisati ako mislimo da našoj djeci i potomcima ostavimo nadu da možemo da živimo jedni sa drugima i jedni pored drugih. Mislim da ovaj moj pokušaj znači možda početak i stimulans za neke dru-

Večeras startuje Međunarodno takmičenje gitarista Tivat 2021.

Koncert Marcina Kuzniara na svečanom otvaranju Pobjeda na prošlogodišnjem takmičenju takođe je značila da sam dobio divnu gitaru Andresa Marvija, kojom sam očaran od tada i koju ću svirati na večerašnjem koncertu – rekao je Kuzniar

Poetsko veče u Dodestu

PODGORICA – Izložba „Gle čuda“, autora Jakše Ćalasana, biće otvorena večeras u 18.30 sati u galeriji CUE Podgorica (I sprat). Postavka, kako je navedeno, sadrži 20 radova u tehnici ulje na platnu, nastalih od 2018. do danas. Ćalasan u svojim radovima prikazuje i oživljava svakodnevne lične, intimne trenutke ljudi, zaokupljenih svojim osjećanjima i radnjama koje upotpunjuju njihovu ljudskost. Kroz obične prizore, specifičnom figuracijom i koloritom, Ćalasan otkriva misli i emocije svojih aktera i prenosi ih otvoreno posmatraču. Jakša Ćalasan je rođen 1979. godine. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Slobodana Kneževića, odsjek za grafiku. Imao je veći broj samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nagrade za grafiku na Xlll Bijenalu studenske grafike SCG u Beogradu, Nagrade Art Klinike „Perspektive“ za grafiku i crtež. Živi i radi u Baru.

PODGORICA – Dugometražni dokumentarni film „Imala sam 10 godina“, autora Velibora Čovića, osvojio je specijalno priznanje za izvanredan doprinos dokumentarnom filmu na International Filmmaker Festivalu u Njujorku, koji je održan od 21. do 24. maja.

Trilogija Nebojše Kuburovića PODGORICA - Poetsko veče poznatog crnogorskog televizijskog novinara Nebojše Kuburovića, biće održano sjutra u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“, u sali Dodest u 19 sati. Kuburović predstavlja svoju lirsku trilogiju „O boljima i sebi“ u kojoj su tri zbirke pod nazivima „Lijen da zborim...“, „U pet misli...“ i „Cetinje“. O Kuburovićevom djelu govoriće književnik i publicista Božidar Proročić i magistar medija i PR-a Snežana Burzan-Vuksanović. Stihove će kazivati glumica Žaklina Oštir, a u muzičkom dijelu nastupiće duo Aleksa i Luka. B. B.

PODGORICA - Koncertom prošlogodišnjeg pobjednika Marcina Kuzniara iz Poljske večeras će u 20 časova biti otvoreno Međunarodno takmičenje gitarista Tivat 2021. (Montenegro International Guitar Competition). Koncert će, uz protokolarni dio programa, biti emitovan na fejsbuk stranici festivala od 20h. Međunarodno takmičenje gitarista je prvi festival koji je prošle godine organizovan u onlajn formatu i poslužio je mnogim narednim kao primjer kako se može koncipirati i realizovati digitalno takmičenje.

VIŠE PUBLIKE ONLAJN

Zvijezda večerašnjeg otvaranja, Marcin Kuzniar, je prošle godine osvojio prvo mjesto u konkurenciji od 24 muzičara, a za Pobjedu je izjavio da mu je takmičenje otvorilo puno novih prilika. - Postao sam umjetnik EuroStrings-a i to je vrlo obogaćujuće iskustvo. Projekti mi omogućavaju da posjetim puno zanimljivih festivala i podijelim muziku s novom publikom. Takođe mi pomaže da bolje razumijem šta znači biti

klasični muzičar u današnje vrijeme. Pobjeda na prošlogodišnjem takmičenju takođe je značila da sam dobio divnu gitaru Andresa Marvija, kojom sam očaran od tada i koju ću svirati na večerašnjem koncertu – rekao je Kuzniar za Pobjedu. Prošlogodišnje je takmičenje, zbog pandemije, održano u digitalnom formatu, pa je pra-

vo iskustvo takmičenja izostalo. - Bilo bi sjajno doći u Crnu Goru i uživati u stvarnom kontaktu s publikom, i zajedno kreirati atmosferu tokom koncerta. Nadamo se da će to biti moguće u bliskoj budućnosti. Međutim, i onlajn format ima i svoje jedinstvene vrijednosti. Povezuje muzičare i slušaoce iz cijelog svijeta i

omogućava nam da sviramo za više publike nego što stane u jednu koncertnu salu – rekao je Kuzniar. Marcin Kuzniar će u večerašnjem programu izvoditi Bahovu „Svitu za violončelo br. 2 BWV 1008“ u aranžmanu Paola Pegorara i kanonsko remek-djelo Manuela Ponsea – „Varijacije na temu Folia de Espana i Fugue“.

Kultura

Četvrtak, 27. maj 2021.

da ugima UPOZORENJE

Vrijednost ovog filma, kako je kazao autor, biće najbolje utemeljena onda kada njena bit dopre do ljudi. - Ostvarenje „Imala sam 10 godina“ pouka je i poruka, naročito generacijama koje tek stasavaju, mladim ljudima koji su rođeni ‘99. godine i kasnije o tome kako ne bi trebalo i kako bi valjalo živjeti. Upozorenje na to šta se dešava i potpiruje bilo kakva mržnja i do kojih granica ljude dovodi rat – rekao je Čović. Međunarodni filmski festival u Njujorku globalni je industrijski događaj koji se svake godine održava u najpoznatijem svjetskom centru umjetnosti. Svake godine festival IFFNI donosi u Njujork međunarodne premijere filmova iz cijelog svijeta i američkoj publici pruža jedinstvene mogućnosti za otkrivanje među-

Novinar i reditelj Velibor Čović rođen je 1952. godine. Dugogodišnji je televizijski novinar, bio je glavni i odgovorni urednik TVCG (1989-1990. i 19982002), urednik u YUTEL-u (1990-1992), urednik u RFE (1993-1998)… Pored nagrađivanih reportaža, tokom karijere je režirao i šest dokumentarnih filmova, od kojih je „Jači od stihije“ (1988) o tragičnom zemljotresu u Jermeniji, nagrađivan u toj zemlji.

narodne kinematografije. Producent filma „Imala sam 10 godina“ je kompanija ,,A Production“ iz Podgorice, a realizovan je uz podršku Filmskog centra Crne Gore i Fonda S. V. za manjinska prava.

Produkcijski projekat Gradskog pozorišta, koji je na scenu postavio reditelj Kokan Mladenović, potvrdio je izuzetnu umješnost ansambla ove teatarske kuće, čiji je i Đurić odnedavno dio. Mladu glumicu publika je do sada imala priliku da gleda u brojnim predstavama – studentskoj „Creeps“ po tekstu Hibnera, „Pogled s mosta“ Milana Karadžića, „O miševima i ljudima“ Dina Mustafića, „Sin“ Mirka Radonjića, „Ukroćena goropad“ Zorana Rakočevića i mnogim drugim. Osim toga, bila je dio i domaćih televizijskih i filmskih projekata. Dobitnica je nagrade za sporednu žensku ulogu na Festivalu glumca u Nikšiću, za rolu u predstavi „Inspekcija“, koju je režirao Goran Bulajić. Takođe, proglašena je i za najbolju mladu glumicu na festivalu u Konjicu, za ulogu Nere u pozorišnoj predstavi „Tre sorelle“. O slobodi, istini i paradoksima svijeta u kom obitavamo, Đurić govori za Pobjedu. POBJEDA: Nakon premijere predstave „Konji ubijaju, zar ne?“ stekao se dojam da je publika sa velikom naklonošću odreagovala na Vašu ulogu. Jeste li zadovoljni načinom na koji ste liku, koji se karakteriše kao „ona“, i te kako dali i glas i karakter? ĐURIĆ: Očito da sam na dobrom putu sa odbranom zadatka koji mi je povjeren u

Slobodu nam niko ne može uzeti niti dati

Iz predstave „Konji ubijaju, zar ne?“

predstavi „Konji ubijaju zar ne?“, ako je vjerovati utisku publike sa premijernog izvođenja predstave. Za mene je ovo samo početak, pored naravno, beskrajne sreće koju osjećam zbog reakcije publike na moju igru. Uloga koju sam napravila je tek rođena i svježe izašla iz procesa, a mene čeka jedan veoma ozbiljan zadatak a to je da rođenje ove uloge punim životom. POBJEDA: Jedan od paradoksa lika koji tumačite leži i u tome što, iako pokušava da unese razum u projekat u kome se našao, opet je svojevoljno odabrao da bude njegov dio. Zbog čega? ĐURIĆ: Ona - lik koji branim u komadu jeste paradoksalni lik koji učestvuje u velikom šestomjesečnom rijalitiju, a u isto vrijeme ga raskrinkava.... Tačnije, nije takmičenje i ples nešto što ona „ruši“. Ona ruši društvo koje nije „svoje“, koje je zaboravilo šta je njegova „istina“. A, to takvo društvo nije samo dio jednog takmičenja već naše realno okruženje.

FILIP RAŠOVIĆ

PODGORICA – Poput čiste kapi u mutnoj vodi, riječ razuma u opštem bunilu može da, ako ništa drugo, predstavlja nadu za koju se i na izdisajima hvatamo. Tako bi, u najkraćem, mogli i da opišemo ulogu glumice Marije Đurić u predstavi „Konji ubijaju, zar ne?“, koja je premijerno izvedena prethodne sedmice u KIC-u „Budo Tomović“.

Marija Đurić

POBJEDA: Šta predstavlja njen poraz, a šta trijumf u svemu tome? ĐURIĆ: Poraz za nju je spoznaja da svaki društveni bunt traje jako kratko, a trijumf otkriće sopstvene istine života. POBJEDA: Umijemo li i možemo li da živimo svoju istinu? ĐURIĆ: Umijemo, ali to je put vječitog preispitivanja koji traži ozbiljan rad na sebi i

ogromnu količinu hrabrosti. To nije lako i ne može svako. Ko može, obezbijedio je sebi „udoban“ život u svom biću. POBJEDA: Vrijedi li se boriti za slobodu, ako ne za sebe, bar za one koji će iskusiti njen dio? ĐURIĆ: Slobodu nam niko ne može uzeti niti dati. Jedino ko može upravljati njome smo mi sami. POBJEDA: Ovo je prva uloga koju ste odigrali kao članica ansambla Gradskog pozorišta. Koliko je za Vas važna činjenica što na početku karijere imate potporu ozbiljne teatarske kuće i ima li kod nas prostora za razvoj mladih umjetnika? ĐURIĆ: Gradsko pozorište je još od studentskih dana prepoznalo moj talenat i trud, a onda me je i nagradilo ulogom u predstavi „Pogled s mosta“, te 2015. godine. Sad kada sam dio te porodice trudiću se da još više opravdam njihovo povjerenje i da zajedničkim snagama pravimo i nižemo sjajne projekte. S. VIŠNJIĆ

„Saga Pojam privatnosti i intime svjetlosti“ u globalizovanom društvu u Ulcinju Izložba djela „Skriveno mjesto“ Bojana Radojčića u Galeriji Art

DVIJE KATEGORIJE

Na takmičenju, koje će trajati do 30. maja, ove godine učestvovaće 56 takmičara i to iz Bugarske, Španije, Italije, Slovenije, Portugala, Hrvatske, Poljske, Rumunije, Grčke, Brazila, Jermenije, Franc u s ke, S r b i j e, Ko s o v a , Tajlanda, Turske, Rusije, Bosne i Hercegovina, Njemačke i Crne Gore. U kategoriji mlađih gitarista nastupiće njih 47 podijeljenih u šest grupa, dok će se za nagrade u profesionalnoj kategoriji nadmetati 9 takmičara, navodi se u zvaničnom saopštenju organizatora. Video-nastupi svih takmičara biće emitovani na Fejsbuk stranici festivala. Sjutra od 16 časova biće realizovana prva etapa profesionalne kategorije, a u subotu startuju mlađe kategorije, u 10, 11, 12.30, 16 i 19 časova. Posljednji nastupi mlađe kategorije će se emitovati u nedjelju u 10 časova. Finale profesionalne kategorije je najavljeno za nedjelju u 20 časova. O najboljima će u svakoj kate-

goriji odlučivati višečlani internacionalni žiri. Nagradni fond je isti kao i prošle godine, gdje osim nastupa u okviru programa Eurostrings platforme očekuju i dvije posebne gitare graditelja Andreasa Marvija (u vrijednosti od 8.000 eura) i Slavka Mrdalja (vrijednosti od 5.000 eura). Novina je da će se ove godine birati i pobjednik u kategoriji najbolji gitarista iz Crne Gore, kome će, pod pokroviteljstvom kompanije EURO-UNIT Montenegro d.o.o. takođe biti dodijeljena vrijedna gitara. Međunarodno takmičenje gitarista je dio platforme Euro Strings - European Guitar Festival Collaborative, koju čini 17 evropskih gitarskih festivala i koja je finansirana iz budžeta EU programa Kreativna Evropa. Festival realizuje Anagastum Guitar Society uz podršku Muzičkog centra Crne Gore, Centra za kulturu Tivat i pokroviteljstvo Euro Strings - European Guitar Festival Collaborative D. ERJAVŠEK platforme.

PODGORICA - Promocija Leksikona slikara manjinskih naroda Crne Gore pod nazivom ,,Saga svjetlosti“ biće održana večeras u 20 časova u Galeriji Centra za kulturu iz Ulcinja. Organizator ove promocije je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.

PODGORICA – Izložba djela „Skriveno mjesto“, autora Bojana Radojčića, biće održana večeras u Galeriji Art u 20 sati, u organizaciji Muzeja i galerija Podgorice. Izložba se sastoji od monumentalnog crteža ugljenom na papiru dimenzija 240 x 400 cm i video-zvučne instalacije koja će preko ekrana i mikrofona u realnom vremenu strimovati dešavanja iz same galerije. Kustoskinja izložbe je Ljiljana Karadžić. Izložba se može pogledati do 15. jula. Postavka „Skriveno mjesto“ se bavi pojmom privatnosti i intime u savremenom globalizovanom društvu. Dostupnost ličnih informacija koje sami plasiramo na mreže ili one koje od nas sistem potražuje, dovode do brisanja jasne granice između privatnog i javnog. Između intime i sveopšteg spektakla. Ogromna potreba da su nam sve informacije o potencijalnom sagovorniku, klijentu, poslovnom ili ljubavnom partneru već unaprijed dostupne dovela je do dobrovoljnog pristajanja na takve zahtjeve nezasite digitalizovane baze podataka. Privat-

nost postaje javna stvar, a potreba vladajućih elita da prodru u mikropore privatnih života pod izgovorom opšte bezbjednosti postaje sve veća. Skriveno mjesto je prostor kojem će se sve više težiti, a mogućnost da se do njega dopre, i od takvog poimanja kontrole pobjegne, je sve neizvjesnija. Dio projekta „Skriveno mjesto“ je prvi put realizovan u Galeriji Pi u Kopenhagenu, 2017. godine. Radojč ić je rođen u Šapcu 1981. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu 2004. godine. Izlagao na brojnim grupnim i samostalnim izlož-

bama u Srbiji i Evropi. Od 2011. godine sarađuje sa danskom galerijom Pi iz Kopenhagena. Dobitnik je nekoliko nagrada u Srbiji, a bio je i finalista za nagradu Mangelos, koja se dodjeljuje najboljem mladom umjetniku iz Srbije, kao i n a g r a d e „V l a d i m i r Veličković“. Radovi mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama u Austriji, Danskoj, Italiji, Norveškoj i Islandu, kao i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, Galeriji savremene umetnosti u Subotici. Član je ULUS-a od 2009. godine. Trenutno živi i radi na relaciji Beograd - Kopenhagen. B. B.

Na promociji će govoriti mr Selma Đečević, likovna umjetnica i teoretičarka savremene umjetnosti, Vahida Hasanaga Nimanbegu, likovna umjetnica i Salko Luboder, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Leksikon prezentuje opus 54 umjetnika manjinskih naroda koji stvaraju ili su stvarali u Crnoj Gori. Izdavanjem Leksikona stavlja se više svijetla na ulogu i doprinos slikara manjinskih naroda ukupnom crnogorskom likovnom i umjetničkom stvaralaštvu i kroz ovakvu formu naglašava bogatstvo i raznovrsnost umjetničkog izraza, koji se staču u jedinstven kulturni potencijal Crne Gore, navodi se u saopštenju organizatora. Riječ izdavača i uvodni tekst su na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku. R. K.

DUŠKO MILJANIĆ

Glumica Marija Đurić povodom uloge u predstavi „Konji ubijaju, zar ne?“

ujorku

ge autore koji će oslušnuti vrijednosti takvih djela i napraviti kvalitetna ostvarenja u budućnosti – ispričao je Čović.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 27. maj 2021.

Gradsko preduzeće Zelenilo i Agencija za izgradnju na K

Danas u 18 časova na Trgu nezavisnosti humanitarna akcija za pomoć Sanji Pešalj

Pruži ruku, podrži život Večeras u 18 sati na Trgu nezavisnosti grupa građana organizuje humanitarnu akciju za prikupljanje pomoći za Sanju Pešalj iz Budve. Majki troje djece, koja već dvije godine ide na hemodijalizu svakog drugog dana, za transplataciju bubrega potrebno je 90.000 eura. - Pozivamo građane da pokažu solidanost i podrže Sanjinu bitku za normalan i neometan život. Grupe građana će u narednom periodu organizovati niz akcija u nekoliko gradova da bi se prikupila potrebna sredstva. Solidarnost je najvrednija tekovina naših zajednica. Pruži ruku, podrži život – poručili su organizatori ove humanitarne akcije. Događaj će otvoriti grupa djevojčica sa izvedbom kojom su osvojile drugo mjesto na nacionalnom plesnom takmičenju, inače članica plesnog kluba ,,Sonrisa“ koji je na ovaj način podržao humanu akciju. Osim toga, planirane su kreativne aktivnosti za najmlađe. H. P.

Glavni grad za podršku projektima NVO izdvojio 60.000 eura

Zgrada Glavnog grada

U okviru javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama na adresu Glavnog grada pristigle su 74 prijave, od čega 40 sa potpunom dokumentacijom. Za preostale 34 prijave, pojašnjavaju iz Glavnog gra-

da, podnosioci će morati da pošalju dopunu dokumentacije do 31. maja. Konkurs za finansiranje projekata NVO koji su od posebnog interesa za Glavni grad zaključen je 17. maja. Nezavisni procjenjivači, koji su izabrani pu-

tem konkursa, nakon prijema dopunjene konkursne dokumentacije imaju rok od 10 dana da dostave prijedlog ocjena projekta. Ukupan iznos sredstava predviđenih Budžetom Glavnog grada za ovu namjenu u 2021. godini iznosi 60.000 eura. Biće podržani projekti i programi NVO u oblastima podrške i pružanja usluga djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, zaštite životinja, socijalne inkluzije Roma i Egipćana, zdravstvene i socijalne zaštite, kulture, unapređenja položaja mladih (mobilnost, edukacija i informisanost, zapošljavanje, digitalne vještine), vladavine prava i borbe protiv korupcije, te razvoja civilnog društva i volonterizma. I.Kr.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj potpisao ugovore sa sportskim ekipama iz Malesije

Pet klubova dobilo 30.000 eura Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj potpisao je juče ugovore sa sportskim klubovima iz Malesije o finansiranju njihovog programa rada. Iz Budžeta Opštine Tuzi za 2021. godinu na osnovu javnog konkursa i odluke predsjednika opštine izdvojena su sredstava za pet sportskih klubova. Tekvondo klub ,,Besa“ dobio je 11.000 eura, Fudbalski klub ,,Malesia 2010“ 9.000, Tekvondo klub ,,Alba“ i FK ,,Tuzi“ po 4.300, a Džudo klub ,,Tuzi“ 1.400. Predsjednik Opštine Tuzi obećao je kontinuiranu podršku sportu i sportistima u Malesiji, ne samo klubovima čiji je osnivač Opština, već i privatnim klubovima. - Namjera Opštine je da klu-

Potpisivanje ugovora u Tuzima

bovima omogući razvoj sportskih aktivnosti. Budžet za sportske klubove ove godine je skoro udvostručen - 2019. godine budžetom je bilo izdvojeno samo 9.000 eu-

Zelenilo obavlja pripremne radove u Mahali

Počela izgradnja dječjeg igrališta

U Mahali, u Opštini u okviru Glavnog grada - Golubovci, juče je počela izgradnja dječjeg igrališta koje će se prostirati na oko 300 kvadratnih metara. Kako je navedeno iz gradskog preduzeća Zelenilo, na podlozi od tartana biće ugrađeni kula s toboganom, ljuljaška sa dva sjedišta, vrteška, dvostruka klackalica i dvije njihalice. Prostor će biti opremljen parkovskim mobilijarom, novom rasvjetom i oplemenjen sadnicama drveća i žive ograde, a kompletne zelene površine biće pokrivene sistemom za navodnjavanje. - U toku su pripremni radovi na skidanju površinskog sloja zemlje, nakon čega će se pristupiti ugradnji ivičnjaka i betoniranju platoa za dječje sprave i tartan – saopšteno je iz Zelenila. I.Kr.

Radovi u Mahali

ra, prošle godine 18.000, dok je ove godine izdvojeno 30.000 za ovu namjenu – naglasio je Đeljošaj i poželio klubovima uspjeh u njihovim budućim Nj. B. aktivnostima.

Do sada je realizovan veći dio poslova, te će u narednih desetak dana ovaj park biti predat građanima na upotrebu. Park će biti sadržajno bogat, pa će imati zonu za sport i rekreaciju, dječju zonu i prostor za odmor – kazala je pi-ar Zelenila Milica Vukčević Umjesto divlje deponije koja je godinama narušavala izgled na uglu ulica Husinskih rudara i Drvarske na Koniku, ovih dana privodi se kraju uređenje parka na 8.000 kvadratnih metara. Završeni su zemljani radovi, izgrađene šetačke staze, izgrađen i ograđen poligon za fudbal i košarku, postavljena mini-teretana na otvorenom. rasvjeta, klupe, kante za otpatke, sprave na dječjem igralištu, zasađeno je drveće i posijana trava… Pi-ar Zelenila Milica Vukčević podsjetila je da je izgradnja parka počela krajem aprila.

NAMJENE

- Do sada je realizovan veći dio poslova, te će i u narednih desetak dana ovaj park biti predat građanima na upotrebu. Park će biti sadržajno bogat, pa će imati zonu za sport

Nedostaju staze za pješake Nedžad Zeinilović upozorio je na nedostatak pješačkih staza, odnosno trotoara uz novi park. - Ograda parka, gdje su i sva tri ulaza, tik je uz saobraćajnicu. Nema čovjek gdje da se skloni, direktno s

kapije izlazi na ulicu. S druge strane ulice su kontejeri, a ni tamo nema trotoara. Mislim da je o tome trebalo razmišljati kad je planiran park, tim prije što će ovdje dolaziti mnogo djece – kazao je Zeinilović.

i rekreaciju, dječju zonu i prostor za odmor – kazala je Vukčević. U zoni za sport i rekreaciju, pored sportskog poligona i teretane na otvorenom, biće i brojni sadržaji za djecu. - Dječje igralište će biti napravljeno na podlozi od tartana, dok će prostor za miran odmor sa setovima stolova i klupa biti izgrađen na podlozi od dekinga. Parkovski mobilijar biće specifičnog dizajna i

raspoređen na tri punkta i dopunjen standardnim parkovskim mobilijarom - klupama i korpama za otpatke – kazala je Vukčević. Gustom sadnjom odraslih sadnica drveća i drugog ukrasnog bilja, kao i sa travnjakom koji će biti formiran na svim slobodnim površinama, park će predstavljati pravu zelenu oazu. - U cilju smanjenja utroška vode sa vodovodne mreže, kompletan prostor će se

Stare navike već ruže novi park Novi park nije zvanično ni završen, a neki od mještana nastavljaju sa lošim navikama - otpad koji su nakad odlagali upravo na lokaciji novog parka sada ostavljaju oko kontejnera u neposrednoj blizini ograde parka. S obzirom na to da se već stvaraju veće količine smeća, odgovorni mještani tog naselja s razlogom strahuju da bi tu mogla nastati nova divlja deponija, koja bi naružila ambijent tek uređenog parka. Nedžad Zeinilović smatra da kontejnere treba udaljiti od parka, ali s obzirom na to da se na tom mjestu otpad baca oko kontejnera, on smatra da fali još kanti za otpad. - Nije prikladno da bude deponija pored parka. Još sad ljeti kad otopli, širiće se neprijatan miris, pa ovo neće biti prijatan ambijent ni za odmor ni za igru –

Smeće pored kontejnera preko puta parka

kazao je Zeinilović. Naglasio je da je park prelijepo uređen. - Ovo se godinama čekalo. Ali, treba i ovo okolo urediti, ukloniti novu deponiju koja ruži komplertnu sliku – kazao je Zeinilović. I pedeset šestogodišnji Božina Radević zadovoljan je izgledom novog parka, ali i on smatra da treba riješiti

problem nelegalnog odlaganja smeća preko puta parka. - Dosta je bila deponija na mjestu gdje je izgrađen park. Sad kad je ovako lijepo uređen, ne bi trebalo da stvaramo novu deponiju pored. Treba ovo da čuvamo. Nažalost, naš narod je neodgovran, pa baca smeće gdje i kako stigne – kazao je Radević.

Presvlačenje asfaltom tri dionice saobraćajnice prema Tuzima

Nastavak gradnje bulevara zavisi od usvajanja budžeta za ovu godinu Radnici građevinske firme Tehnoput MNE privode kraju presvlačenje asfalta na Putu Radomira Ivanovića (na potezu od Kamionske pijaci do benzinske pumpe ,,Dekar“), kao i na još dvije dionice prema Tuzima. Navodeći da je na dijelu puta od Božaja do Tuzi već završena sanacija asfalta na četiri, od ukupno sedam dionica (čija je ukupna dužina oko kilometar i po), iz Uprave za saobraćaj, investitori posla, izjavili su za Pobjedu da će kompletan posao na preostale tri dionice biti završen u naredna tra dana.

Podsjetivši da je za ovu godinu bio planiran nastavak izgradnje bulevara koji povezuje Podgoricu i Tuzi, iz

Uprave za saobraćaj kažu da će početak tog posla zavisiti od usvajanja budžeta za ovu godinu. d. m.

Stigle 74 prijave

Zelena oaza za od

d.m.

Radovi na Putu Radomira Ivanovića

- Sada se radi sanacija kolovoza da se ne bi vozilo preko rupa. Ali, to ne znači da se u skorije vrijeme neće pristupiti nastavku izgradnje bulevara. Taj posao zavisi od usvajanja budžeta za ovu godinu... Sve zavisi od toga. Dok se ne usvoji budžet, ne može se ni raspisati tender za izvođenje radova – poručili su iz Uprave za saobraćaj. Zbog asfalterskih radova ovih dana neće biti zatvaranja saobraćaja već će, kako su nam pojasnili vođe radova na gradilištu, saobraćaj biti regulisan semaforskom signalizacijom. I.M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 27. maj 2021.

Koniku privode kraju uređenje parka

dmor i rekreaciju

Ove godine počeće izgradnja novog gradskog groblja u Dajbabama

Grad će dobiti skoro 40.000 novih grobnih mjesta Gradsko preduzeće Pogrebne usluge završilo je projekat za izgradnju gradskog groblja, čija će izgradnja na Ćemovskom polju početi u drugoj polovini godine. Direktor Pogrebnih usluga Srđan Miljanić za portal gradski.me izjavio je da je predviđena površina kompleksa novog gradskog groblja u KO Dajbabe 296.000 kvadratnih metara. - Projekat će biti realizovan fazno. Radovi na prvoj fazi novog groblja obuhvatiće izgradnju pristupnog trga, komemorativnog trga, kapele,

D. MALIDŽAN

dijela ogradnog zida i grobnica – kazao je Miljanić. Direktor Pogrebnih usluga istakao je da preduzimaju sve da izgradnja novog gradskog groblja bude započeta u najkraćem mogućem roku. - Projekat za izgradnju novog gradskog groblja je završen, međutim, odužio se proces revizije. Koliko smo upoznati, jedan segment je još u fazi dorade, a svi ostali segmenti su revidirani. Nadamo se da će tenderska procedura proteći bez žalbi, tako da početak radova očekujemo u drugoj polovini ove godine - rekao je Miljanić.

Novo gradsko groblje imaće 8.412 grobnica, odnosno 39.369 novih grobnih mjesta. U sklopu njega biće izgrađena i aleja zaslužnih građana, koja će biti građena u okviru druge faze, baš kao i krematorijum. - Lokacija za izgradnju krematorijuma je planom uređena, a projekat same gradnje će biti urađen naknadno. Podgorici je dovoljan jedan krematorijum. Interesovanje za njega postoji, ali ne u nekom značajnom broju. Svakako ćemo pratiti interesovanje građana u budućnosti i shodno tome donositi dalje odluke - rekao je Miljanić. H. P.

navodnjavati bunarskom vodom preko sistema za navodnjavanje – poručila je Vukčević.

I.MANDIĆ

Već postavljen dio opreme za djecu

SPRAVA ZA VJEŽBANJE

Plan budućeg novog gradskog groblja

ISKLJUČENJA  STRUJE  Sprava za vježbanje na otvorenom

- Ovakve ili slične sprave već su postavljene u Tološkoj šumi, park- šumi Beglaci, Zagoriču,

a uskoro će teretanu na otvorenom dobiti i Masline – kazao je Tomović. Nj. BOŠKOVIĆ

U Reciklažno dvorište samo razvrstan otpad D.M.

Neposredno uz ogradu novoizgrađenog parka na Koniku nalazi se Reciklažno dvorište. Zaposleni iz Čistoće koji radi u Reciklažnom dvorištu kazao nam je da građani otpad tu mogu odlagati svakodnevno od sedam do 21 sat. Pojasnio je da otpad mora prethodno biti razvrstan kako bi bio spreman za reciklažu.

Reciklažno dvorište

Na tenderu Agencije za izgradnju i razvoj najpovoljnija ponuda kompanije ,,Civil Engineer“

Uskoro počinje rekonstrukcija gornjeg dijela Hercegovačke Ponuda ponuđača ,,Civil Engineer“ iz Podgorice izabrana je kao najpovoljnija u okviru tendera koji je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala za rekonstrukciju dijela Hercegovačke ulice, od Ulice slobode do Ulice Marka Miljanova. Ukupan iznos ponude bez PDVa je 391.351,98 eura, a rok za izvršenje ugovora je 180 dana od dana uvodenja izvođača u posao. Tenderskom dokumentacijom precizirano je da će pripremni radovi uključiti uklanjanje postojećeg asfalta i trotoarskih betonskih površina i ivičnjaka, kao i rušenje postojećeg odvodnog kanala. Osim nove

kolovozne površine, predviđena je izrada trotoara popločavanjem kamenim oblutkom u cementnom malteru, pri čemu će biti vođeno računa da to ne smeta licima slabije pokretljivosti, zatim izrada betonskih stepenika uz postojeće objekte,

obrada fasada postojećih objekata i izrada hidroizolacije na kontaktu sa trotoarom. Rekonstrukcija će obuhvatiti i izradu nove atmosferske i fekalne kanalizacije, vodovodnih i ET instalacija slabe i jake struje i TK kanalizacije. I.Kr.

Dio Hercegovačke ulice koji će biti rekonstruisan

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 9 do 12 sati: Ramza Ćaf, Drume, Božaj, Vitoja, Kremza, Skorać, Karaula ,,Jagoda“, Helnica, Nobom, Spinja, Arza, Brlaj i Traboin; - od 9 do 19: Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Opasanica i Mokra; - od 8 do 15: dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja PivljaH.P. nina i 18. februara).

Sunčano, do 28 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 14 stepeni, najviša dnevna do 28. H. P.

FOTO DETALJ

Mirisne ograde od cvijeća Od žive ograde još je ljepši ,,zid“ od raznobojnog cvijeća koje, pored toga što uljepšava prostor, unaokolo širi i prijatan miris. Zahvaljujući tome, pored vrijednih i kreativnih stanarki koje su ga sadile, uživaju i komšije koje žive u kućama u Ulici 19. decembra, pored Gradskog stadiona. I.M. I. MITROVIĆ

Ovaj dio grada biće bogatiji za spravu za vježbanje na otvorenom. - Postavili smo sprave sa tri modela vježbi gdje se koristi težina sopstvenog tijela. Pored osnovnih vježbi – zgibova na vratilu i razboja, sprava posjeduje i viseću horizontalnu atletsku platformu za kombinovane vježbe – kazao je direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović. On je podsjetio da je u prethodnom periodu Agencija postavila kombinovane sprave za trening na otvorenom na više lokacija u gradu.

Svijet

Četvrtak, 27. maj 2021.

Bjeloruski predsjednik tvrdi da Zapad, zbog hapšenja blogera, vodi hibridni rat protiv njega MINSK – Opozicioni bjeloruski bloger i disident Roman Protaševič, koji je uhapšen u nedjelju nakon prinudnog slijetanja Rajanerovog aviona u Minsk, planirao je da organizuje „krvavu pobunu“, tvrdi bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je Zapad optužio da vodi hibridni rat protiv njega. Lukašenko je u prvom obraćanju javnosti, nakon što je Rajanerovom avionu na letu od Atine do Viljnusa naređeno da prinudno sleti u Minsk, optužio one koji ne žele dobro njegovoj zemlji da pokušavaju da „zadave“ Bjelorusiju, javila je novinska agencija Belta. - Kao što smo i predvidjeli, oni što nam ne žele dobro u zemlji i van nje, promijenili su metode napada na državu. Prešli su mnoge crvene linije, napustili zdrav razum i moral - poručio je predsjednik Bjelorusije. Vlada Letonije zabranila je do daljeg bjeloruskim avio-kompanijama da ulaze u njen vazdušni prostor, a svojim preporučila da izbjegavaju letove iznad Bjelorusije. Članice EU ranije su apelovale da se bjeloruskim avio-kompanijama zabrani ulazak u vazdušni prostor Unije i pozvale sve evropske avio-kompanije da ne prelijeću Bjelorusiju. Pojedine evropske avio-kompanije poput njemačke Lufthanze, poljskog LOT-a, holandskog KLM-a, francuskog Er Fransa, Rajanera i Finera, obustavile su letove iznad Bjelorusije ili otkazale polaske za Minsk.

Lukašenko: Protaševič je planirao krvavu pobunu Lukašenko je u prvom obraćanju javnosti, nakon što je Rajanerovom avionu na letu od Atine do Viljnusa naređeno da prinudno sleti u Minsk, optužio one koji ne žele dobro njegovoj zemlji da pokušavaju da „zadave“ Bjelorusiju i da su prešli mnoge „crvene linije“

Aleksandar Lukašenko

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden rekao je da je uvođenje sankcija Bjelorusiji na stolu, ali nije govorio o detaljima. - Sankcije su u igri, ali neću da spekulišem dok sve ne završimo - rekao je američki pred-

sjednik. Bajden 16. juna u Ženevi treba da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a najavljeno je da će jedna od tema tog susreta biti i hapšenje novinara Romana Protaševiča.

Na kanalu naklonjenom bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku na društvenoj mreži Telegram, objavljen je snimak Sofije Sapege, djevojke uhapšenog blogera. Sapega, inače državljanka Rusije koja živi u Viljnusu, je na

snimku priznala da je urednica kanala na društvenim mrežama koji je objavljivao lične informacije o pripadnicima bezbjednosnih agencija, što se u Bjelorusiji smatra krivičnim djelom. Rusko ministarstvo spoljnih

poslova saopštilo je da je Sofija Sapega u pritvoru zbog „nekoliko krivičnih djela počinjenih u avgustu i septembru 2020. godine“. Njen otac Sergej Dudič rekao je da joj je pritvor produžen na dva mjeseca. Sofijina majka Ana Dudič rekla je za Rojters da je njena kćerka nevina i da se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Ruska ambasada u Bjelorusiji saopštila je da je Sapega dobro i da se nije žalila na loš tretman u pritvoru. Sapega je bila u avionu sa Romanom Protaševičem, koji je vodio nekoliko opozicionih kanala na društvenim mrežama, na kojima su objavljivane nezavisne vijesti sa protesta nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, u avgustu 2020. godine. On je nakon hapšenja, na objavljenom video snimku, priznao da je učestvovao u organizaciji protesta i rekao da se osjeća dobro. U izvještaju britanske novinske agencije Rojters navodi se kako je Lukašenko lično naredio da letilica bjeloruske ratne avijacije doprati avion Rajanera do aerodroma u Minsku.

Uhapšene tri osobe zbog pada žičare na jezeru Mađore u Italiji

Zbog većeg profita blokirali kočnice Pucnjava u San Hozeu u Kaliforniji

Najmanje sedam poginulih u napadu

SAN HOZE – U pucnjavi koja se juče dogodila u kontrolnom centru za javni saobraćaj VTA u San Hozeu u Kaliforniji poginulo je najmanje sedam, a ranjeno je više osoba - saopštio je zamjenik šerifa okruga Santa Klara Rasel Dejvis. On je naveo i da je osumnjičeni za taj napad mrtav, prenosi CNN. Dejvis je naveo da su zaposleni u kontrolnom centru među žrtvama ovog napada, kao i da još nije poznat stepen povreda ranjenih. Pucnjava se desila rano juče po lokalnom vremenu u centru u kojem se nalaze brojni vozovi i pogon za njihovo održavanje. -Ovo je užasan dan za naš grad i tragičan za željeznicu - rekao je gradonačelnik San Hozea Sem Likardo. VTA je servis javnog prevoza u okviru kojeg saobraćaju autobusi i laka željeznica u dolini Santa Klara i zapošljava oko 2.000 ljudi.

VERBANIJA - Italijanska policija uhapsila je tri osobe koje smatra odgovornim za pad žičare na jezeru Mađore, kada je poginulo četrnaest ljudi, prenosi RTS. Uhapšeni za nesreću koja je potresla Italiju priznali su da su blokirali kočnice, jer nijesu željeli da zatvore žičaru i time izgube zaradu nakon perioda pandemije koji je teško oštetio ekonomiju. Sve se dogodilo u nedjelju, kada je žičara na relaciji Stresa – Motarone, na jezeru Mađore koje se nalazi 88 kilometara od Milana, na samo metar od cilja, naglo krenula unazad brzinom od 100 kilometara na sat, a zatim se sunovratila u ponor. Javni tužilac suda u Verbaniji izjavio je da postoje vrlo teški dokazi krivice koji terete tri osobe koje su svjesno učinile teško krivično djelo. U pritvoru se nalaze vlasnik žičare Luiđi Nerini, vlasnik kompanije koja upravlja cijelim pogonom Enriko Perokio i inženjer koji je zadužen za žičaru i jedan od šefova Gabrijele Tadini. Kočnice, koje se aktiviraju u opasnim situacijama, bile su namjerno pokvarene, odnosno stavljene van funkcije, a trojica uhapšenih su priznali da su to svjesno učinili. - Znali su da postoji problem, ali nijesu željeli da se bave time jer su strahovali da će pretrpjeti ekonomsku štetu nakon već teškog perioda - izjavio je komandant karabinjera

Donald Tramp

Pod lupom poslovanje bivšeg predsjednika SAD

Porota odlučuje o optužnici protiv Trampa

Sa mjesta nesreće

Verbanije Alberto Čikonjani za italijanske medije. - Ostavili su pokvaren mehanizam koji omogućava da se kočnice aktiviraju u opasnim situacijama, jer nijesu željeli da još jednom zatvaraju žičaru - dodao je Čikonjani. Kabina je već nekoliko dana funkcionisala na ovaj način. Na jednom video-snimku jedna od osoba koja se prije nekoliko dana vozila tom žičarom je izgovarala rečenicu: „Zašto se ovako trese, nije normalno da se ovoliko trese“. Jedan čovjek i njegov sin su se spasili tragedije jer nije bilo dozvoljeno da u žičaru uđe više od 15 ljudi, pa su oni čekali drugu dok se pred njihovim očima odvijala drama. Među žrtvama su i članovi izraelske porodice Biran, 26-godišnja Tal, 30-godišnji Amit i njihov dvogodišnji sin

Tom. Jedini preživjeli je dječak Etan koji je smješten u bolnici u Torinu. Među poginulima je i Serena Kosentino (27) koja se tek oporavila od kovida i poželjela da sa svojim partnerom Mohamedom Sahisavandijem (30) proslavi povratak novom životu. Roberta Pistolato (40) i njen suprug Anđelo Vito Gasparo (45) izabrali su Motarone za proslavu njenog 40. rođendana. Roberta je izgubila sestru od kovida. Život su izgubili i Alesandro Merlo (29) i njegova djevojka Silvija Malnati (27), koji su se spremali za zajednički život, kao i porodica Zorloni, Vitorio (55) i Elizabeta (37) koji su planirali da se vjenčaju za mjesec. Njihov petogodišnji sin Matija je preminuo u bolnici.

NJUJORK – Okružni tužilac Menhetna sazvao je veliku porotu koja bi trebala da odluči da li će podići optužnicu protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa, javio je Vašington post. Porota će razmotriti dokaze prikupljene tokom istrage o poslovanju Trampa i navodnom davanju mita ženama u njegovo ime, prenosi Tanjug. Tramp (74) je negirao da je počinio bilo kakva nedjela, tvrdeći da je riječ o „političkom lovu na vještice“. Odluka okružnog tužioca Sajrusa Vensa da sazove veliku porotu ukazuje na to da

on ima dokaze da su Tramp, neko njemu blizak ili njegova kompanija, počinili krivično djelo. Portparol Vansa Deni Frost odbio je da komentariše navode Vašington posta. Kancelarija državnog tužioca Njujorka saopštila je prije nedjelju dana da je otvorila krivičnu istragu o kompaniji Trampa, prenosi Rojters. Državna tužiteljka Letiša Džejms istražuje da li je Trampova organizacija namjerno umanjivala vrijednost imovine kako bi obezbijedila zajmove i dobila ekonomske i poreske olakšice.

Sudar ruskog i japanskog broda na Hokaidu

Nastradale tri osobe MOMBECU- Tri osobe su poginule nakon što se japanski ribarski brod „Daj-hati hoko-maru“ sudario sa ruskim brodom „Amur“ u blizini grada Mombecu na kurilskom ostrvu Hokaidu, javlja televizija NHK, pozivajući se na pomorsku službu bezbjednosti tog grada, prenosi Sputnjik. Posada „Amura“ spasila je pet osoba koje su se nalazile na japanskom brodu, ali troje od njih je pronađeno bez svijesti. Novinska agencija Kjodo kasnije je saopštila da su oni preminuli. Incident se dogodio u srijedu ujutro. Informaciju o incidentu potvrdio je Južno-sahalinski pomorski spasilački centar „Južno-Sahalinsk“. Do sudara brodova je, kako je rekao, moglo da dođe zbog jake magle, navode agencije. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Četvrtak, 27. maj 2021.

Arena

Fudbal

Selektor ,,sokola“ Miodrag Radulović objavio spisak za prijateljske mečeve sa BiH i Izraelom

Dva povratnika i tri debitanta PODGORICA - Selektor „A“ fudbalske reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović objavio je spisak igrača za prijateljske mečeve sa selekcijama Bosne i Hercegovine i Izraela koji se igraju početkom juna u Sarajevu i Podgorici. Radulović nije mogao da računa na najjači sastav, ali ima i dobrih vijesti – u reprezentaciju se poslije teške povrede vraća Marko Vešović, dok je takmičarski ritam uhvatio i Marko Janković... - Prva ideja za ove dvije utakmice bila je da kroz trenažni proces koji nam je nedostajao u prethodnom okupljanju probamo neke taktičke varijante, dodatno homogenizujemo ekipu i vidimo šta je najbolje za nastavak takmičarskog ciklusa. Ipak, izostanak velikog broja igrača – Jovetića, Vukčevića, Marušića, Mugoše, Boljevi-

ća, Bakića, Radunovića, Raspopovića i Islamovića – uzrokovan povredama, umorom i administrativnim problemima primorao nas je na promjenu plana, pa ćemo ovo okupljanje iskoristiti da pružimo šansu nekim novim igračima – rekao je Radulović za sajt FSCG. - Dodatno, pored ovih devet igrača, nećemo moći da računamo na jednog od dvojice reprezentativaca koji se takmiče u drugoj ligi Španije, pošto će Saveljić ili Đurđević učestvovati u baražu za plasman u elitni rang španskog fudbala. Ne želim da koristim izostanke igrača kao opravdanje, pogotovo ne pred prijateljske utakmice, ali moram naglasiti da su u ovom momentu itekako uticali na kompletnu koncepciju koju smo imali. Na kraju, raduje me što će sa nama nakon duge pauze izazvane povredom koljena biti Marko Vešović, kao

i povratak Marka Jankovića koji je igrama u šampionatu Izraela zaslužio povratak u nacionalni tim. Tri igrača se prvi put nalaze na spisku seniorske reprezentacije – napadač letonske Rige Stefan Milošević, desni bek Sutjeske Dragan Grivić i štoper Dečića Adrijan Rudović. - Mečevi sa Bosnom i Izraelom poslužiće za provjeru igrača

koji u takmičarskim mečevima nijesu imali veću minutažu, a koje smo imali priliku da pratimo kroz trenažni proces u prethodnom okupljanju. Takođe, priliku će dobiti i igrači koji se po prvi put nalaze na spisku reprezentacije Crne Gore – Milošević, Grivić i Rudović – kako bismo se kroz direktan rad upoznali sa njihovim kvalitetima i ocijenili koliki doprinos

mogu dati nacionalnom timu. Svi igrači koji se nalaze na spisku zavrijedili su poziv u reprezentaciju igrama u klubovima za koje nastupaju i uvjeren sam da će u dresu sa državnim grbom biti još bolji, zaključio je Radulović. Utakmica Bosna i Hercegovina – Crna Gora igra se 2. juna na stadionu ,,Grbavica“ u Sarajevu sa početkom u 18 časova, dok

je duel sa Izraelom na programu tri dana kasnije, od 20.45 sati na Gradskom stadionu u Podgorici. ,,Sokoli“ će prvi trening odraditi danas na stadionu ,,DG arena“. Crnu Goru u septembru čeka nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, u kojima su u prva tri kola ostvarili dvije pobjede i poraz. Ne. K.

Petrovac 45 minuta bio drugoligaš, Adnan Bašić mu sačuvao mjesto u baražu

Bili smo u šoku, ali smo dodali gas na vrijeme PODGORICA - Dvadeset petog aprila Petrovac je prvi put od 30. septembra prepustio posljednje mjesto na tabeli.

Iskra strijepi za opstanak u ligi godinu nakon izlaska na međunarodnu scenu

Od Evrope do baraža DANILOVGRAD - Da je tanka linija od radosti i euforije na račun ostvarenih rezultata u prošloj, do neuspjeha i propuštenih prilika da se ponove u ovoj, osjetili su fudbaleri Iskre na svojoj koži nakon posljednjeg kola 15. izdanja Telekom 1. CFL. Kada se saberu utisci izgleda da je baraž bio neizbježan, naročito od trenutka kada su ,,crveno-bijeli“ poslije odličnog proljećnog starta zapali u krizu forme i polako iz kola u kolo spuštali se stepenicu po stepenicu, do one pozicije na tabeli koju ni najveći fudbalski pesimisti u gradu na Zeti nijesu mogli zamisliti. Ali bilo je što je bilo, treba se okrenuti se novim iskušenjima, a po svemu sudeći biće ih napretek. Iskreni prijatelji kluba, poslije Lovćena najstarijeg fudbalskog kolektiva u zemlji, uvjereni su da će igrači smoći snage da u doigravanju s Igalom obezbijede mjesto u

društvu najboljih. I popularni „serdari“ se nadaju ,,hepi endu“, kako se ne bi aktuelizovao naslov Lenjinovog romana „Korak naprijed, dva koraka nazad“, aludirajuću na činjenicu da je Iskra iz Andore, odnosno sa evropske scene, stigla do baraža. - Učinili smo sve da protiv Jezera u Beranama riješimo pitanje prvoligaškog statusa, međutim nijesmo uspjeli, posebno u prvom poluvremenu, da probijemo obruč domaćina koji se predstavio u odličnom izdanju i u nastavku susreta imao više od igre. Stara boljka po pitanju realizacije na našu žalost ispratila nas je do posljednje runde. Psihološki pritisak je učinio svoje, tako da nam je ostao teži put do cilja – objektivan je trener Srđan Nikić, koji se prihvatio velike obaveze da četiri kola prije kraja prvenstva, poslije ostavke Aleksandra Nedovića, preuzme odgovornost na sebe i ekipu dove-

de do luke spasa. Nikić vjeruje da će ekipa pokazati znanje i kvalitet kada je najpotrebnije. - Svi moraju da znaju i da im je to uvijek na umu – da Iskra ima vjekovnu tradiciju i da se sa njenim ugledom niko ne smije igrati. Uloženo je dosta materijalnih i finansijskih sredstava u igrački potencijal i infrastrkturu i to treba opravdati. Imamo dovoljno vremena da se spremimo za odlučujuće okršaje i zato sve strukture kluba moraju biti u funkciji i kod kuće i na strani. Pred nama su dvije teške utakmice poslije kojih nema popravnog. Čeka nas nezahvalna uloga favorita koja praktično i nema neku težinu s obzirom na to da protivnik može samo da dobije u bilo kom pogledu jer će igrati rasterećeno i nema što da izgubi, za razliku od nas koji moramo staviti do znanja crnogorskoj fudbalskoj javnosti da se vraćamo na pravi kolosijek – naglasio je Nikić. B. KADIĆ

Od tada – nije ispuštao poziciju u baražu, čak je tri kola prije kraja imao šest bodova više od Titograda. Propustio je dvije ,,meč lopte“, ali ne i treću – remijem sa Dečićem u gostima (1:1) tim Nenada Vukčevića odbranio je deveto mjesto, završivši bod iznad Titograda koji je upisao Pirovu pobjedu nad Sutjeskom. - Utakmica je imala veliki značaj, znali smo da nam i bod donosi baraž. Cijelu sedmicu smo bili fokusirani na to i na kraju smo uspjeli. Bio je ogroman ulog, dali smo maksimum i isplatilo nam se – rekao je Adnan Bašić. ,,Nebo-plavi“ su 45 minuta hodali po ivici provalije. Vođstvo Dečića, te prednost Titograda protiv Sutjeske, vodilo je Petrovac među drugoligaše. - Pratili smo rezultat iz Nikšića i iznenadili smo se vođstvom Titograda već u drugom minutu. Bili smo u malom šoku, a onda u 32. minutu još i primili pogodak. Nije bilo prijatno, ali smo dodali gas od starta drugog poluvremena, krunisali to mojim pogotkom već poslije pet minuta i veoma sam srećan zbog toga – kazao je Bašić, koji je dobio šansu u drugom poluvremenu. Poslije izjednačenja, duel u Tuzima nije ponudio ništa zanimljivo. - Dali smo gol na vrijeme i potom se utakmica odvijala u mirnijem tempu. Vjerovali

smo u sebe, u to da ćemo sačuvati bod koji nam je bio potreban da iza sebe ostavimo Titograd. Postigli smo prvi cilj, sad nas čeka baraž – dodao je bosanskohercegovački napadač. Petrovac je 17. aprila kod kuće remizirao sa Titogradom i činilo se da je propustio posljednji voz za spas. Međutim, pobjede nad Rudarom, Budućnošću i Iskrom lansirale su ,,otpisane“ u zonu baraža. - Dugo smo bili na dnu, ali uvijek blizu Titograda, na bod, dva ili tri. Tri kola prije kraja stekli smo ,,plus 6“ u odnosu na njih, a iako smo porazom od Zete doveli u pitanje mjesto u baražu, znali smo da zavisimo od sebe, da smo stabilna ekipa i da možemo posao da privedemo kraju – istakao je Bašić.

Petrovac će za ostanak u društvu najboljih igrati sa Arsenalom. Biće favorit, ali to nije garancija. - Treba biti 100 odsto oprezan, samo maksimalnim zalaganjem možemo doći do uspjeha. Za sad nemamo mnogo informacija o rivalu, ali vjerujem da ćemo biti spremni – dodao je Bašić. Dvadeset četvorogodšnji napadač u Petrovac je stigao u januaru 2021. Postigao je jedan pogodak, ali mnogo vrijedan – za baraž. Možda u doigravanju postane potpuni heroj opstanka. - Bio sam dugo povrijeđen, mjesec i po nijesam igrao. Vratio sam se nedavno, sad dao gol i vjerujem da će u budućnosti sve biti kako treba – zaključio Ne. K. je Adnan Bašić.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 27. maj 2021.

Završena Amplitudo Druga liga: Barani dominantno do Prve lige, Arsenal i Igalo u baražu, Ibar i Drezga ispali

Mornar Berane

3 0

BAR - Stadion: SRC „Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Konstantin Dragović. Strijelci: Vukmarković u 57, Pepić u 65. i Đorđević u 87. minutu. Žuti kartoni: Merdović, Mihaljević, Sekulović (Mornar). MORNAR: Begzić, Bušković (od 46. Mihaljević), Stojanović (od 46. Sekulović), Marstijepović, Merdović (od 63. Đurašković), Leverda (od 22. Đorđević), Vukmarković, Bugarin, Idrizović (od 46. Pepić), Perišić, Seratlić. BERANE: Aković, Šćekić, Šoškić (od 60. Jasuda), Nedić, Tomović (od 46. Milanović), Globarević, Vilotijević, Raković, Bošković, Vulević (od 73. Kriještorac). U Baru je sve bilo u znaku fešte! Mornar je već odavno i teoretski šampion Druge lige, a prije posljednjeg meča ove sezone, sekretar Centra za edukaciju trenera Boris Ljutica uručio je pobjednički pehar Milovanu Miću Peroviću, članu Uprave FK Mornar. Bio je i trenutak za još jedno slavlje i euforiju, a da je barski klub zaista ponovo veliki pokazao je gest neposredno prije početka utakmice. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević povodom završetka igračke i početka trenerske karijere, uramljeni dres sa brojem 99, uz prigodan poklon, uručio je Nemanji Leverdi... Što se tiče same utakmice, Mornar je meč počeo sa kombinovanim timom u kojem su bila četiri omladinca, dok su još dva zaigrala u nastavku. Mladi Stojanović imao je šansu u 25. minutu, da bi odmah zatim Đorđević bio u šansi, ali je bio neprecizan. Još jedan omladinac istakao se u 37. minutu (Bušković), ali je Aković dobro reagovao. Nakon šanse Đorđevića, Beranci su mogli u finišu prvog dijela da kazne domaćina za promašaje, ali je Begzić bio fenomenalan nakon udarca Vilotijevića. Na startu drugog dijela Nino Vukmarković pogodio je za vođstvo i 16. gol ove sezone, čime je prvi strijelac šampionata. Već u 65. minutu bilo je jasno da će Mornar slaviti – Vukmarković je sve dobro odradio, a Pepić pogodio za 2:0. I, u samom finišu, nakon asistencije Pepića, Đorđević je stavio tačku na meč i sezonu u Drugoj ligi.

STUDIO PETOVIĆ

Mornar šampionski do elite Kreće baraž za Drugu ligu U baražu učestvuju pobjednici seniorskih liga tri Udruženja klubova FSCG – Jug, Centar i Sjever, odnosno Cetinje, Mladost DG i Petnjica. Prvi će na teren fudbaleri Petnjice i Mladosti, koji će u okviru 1. kola igrati danas od 17.30 časova. Četiri danas kasnije, u 2. kolu, sastaće se Mladost DG i Cetinje, dok će u posljednjem kolu, 3. juna, snage odmjeriti Cetinje i Petnjica.

Tabela

Raičevič uručio dres Leverdi

lo Arsenal i potvrdilo mjestu u baražu. Tivćani su u kombinovanom sastavu bili ravnopravni samo do poluvremena, da bi domaćin na kraju lagano slavio i čak zabilježio ubjedljiv trijumf.

Ibar Kom Igalo Arsenal

4 1

IGALO - Stadion: „Solila“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Ilić u 22, Mitrović u 26, Li u 48. i Bogdanović u 73. (Igalo), Moračanin u 45. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Montenegro (Arsenal). IGALO: J. Perović (od 78. Raičević), Đurković, Kosać, Vlahović, Grbić, Radović (od 64. Bogdanović), M. Perović (od 64. Maraš), Li (od 73. Dabović), Mitrović (od 46. Vučić), Pajović, Ilić. ARSENAL: Zoran, Delić, Ličina, V. Mršulja, S. Mršulja, Montenegro (od 46. Golub), Hadžibegović, Moračanin, Musić (od 46. Tačibana), Dragićević (od 69. Muhović), Kukuličić. Igalo je u primorskom debriju savlada-

4 2

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Asanović u 22. i 29, Murić u 50. (iz penala) i 69. (Ibar), Drašković u 47. i Hot u 56. minutu (Kom). Žuti kartoni: Huremović (Ibar), Brnović (Kom). IBAR: A. Kuč (od 57. Bibić), Tahirović, Hodžić, Mučalica, B. Kuč, Bujiša (od 46. Murić), Kopitović (od 46. Juković), Damjanović, Huremović (od 57. Hasović), Asanović, Horike (od 46. Kalač). KOM: Nikolić (od 53. Radošević), Radenović (od 46. Drašković), Lačević (od 46. Mešter), Golubović, Vukčević, Hot, Radulović, Medenica (od 53. Dujović), Đukić, Vujošević (od 77. Pavićević), Brnović. Tuga u Rožajama. Ibru je trebala pobjeda protiv Koma, a Rožajci su uspjeli da dođu do pobjede, koju su osigurali praktično već do poluvremena, ali je taj trijumf bio bez značaja, s

obzirom da je Grbalj slavio u Spužu. Tako je ekipa koja je uz Mornar dugo imala najbolji skor u nastavku sezone ispala iz lige.

Drezga Grbalj

1. Mornar 36 22 9 5 70:22 75 2. Arsenal 36 20 7 9 47:39 67 3. Igalo 36 15 12 9 53:34 57 4. Kom 36 15 7 14 45:45 52 5. Bokelj 36 11 15 10 42:36 48 6. Jedinstvo 36 11 11 14 49:42 44 7. Berane (-1) 36 12 9 15 43:51 44 8. Grbalj 36 12 6 18 36:45 42 9. Ibar 36 12 5 19 33:57 41 10. Drezga (-1) 36 7 5 24 30:77 25 Šampion Druge lige je Mornar, koji je direktno izborio plasman u Prvu ligu. U baražu će igrati Arsenal i to protiv Petrovca, kao i Igalo, koje će za rivala imati ekipu Iskre. Iz lige su ispali Ibar i Drezga.

Jedinstvo Bokelj

0 4

SPUŽ - Stadion Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Marko Ćupić. Strijelci: Vujović u 44. (iz penala), Tomić u 47. (autogol), Perović u 75. (iz penala) i Tujković u 78. minutu. Žuti karton: Stešević (Grbalj). DREZGA: Ivanović, Boljević (od 46. Tomić), Bogićević, Vasecki (od 56. Kovačević), Burzanović, Božović, Krivokapić (od 46. Kovačević), Mirković (od 46. Jovanović), Zlatičanoin, Rakočević (od 46. Lazarević), Vujisić. GRBALJ: Popović, Vučetić (od 53. Grandov), Suva, Vujović, Vukčević, Vraneš (od 53. Niković), Obadović, Stešević, Perović, Stanišić (od 77. Drobnjak), Carević (od 46. Popović, od 74. Tujković). Grbalj je jurio pobjedu protiv otpisane Drezge i očekivano bez problema je došao do nje, a serijom pobjeda tim iz Radanovića uspio je da se izvuče i izbjegne eliminaciju.

3 3

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mihailo Milošević. Strijelci: Ajković u 19. (iz penala), Korać u 80. i Ivanović u 89. (Jedinstvo), Kovačević u 14, Globarević u 17. i Vučinić u 57. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Muzurović, Korać (Jedinstvo). JEDINSTVO: Kolić, Muzurović, Banda (od 63. Balić), Nikolić (od 63. Memčević), Mušović (od 46. Korać), Kolić (od 55. Cvijović), Krulanović, Ivanović, Ajković (od 77. Klapija), Dacić, Šćekić. BOKELJ: Radović, V. Čavor, Kovačević (od 72. Milačić), Tabaš (od 46. Marković), P. Čavor (od 46. Đorđević), Braletić (od 72. Barjaktarović), Peruničić, Radulović, Globarević (od 85. Sklender), Vučinić, Batuta. U utakmici bez rezultatskog značaja Jedinstvo i Bokelj su remizirali. Kotorani su bili blizu brejka, ali je Jedinstvo u finišu uspjelo golovima Koraća i Ivanovića da izbjegne poraz. Priredio: R. PEROVIĆ

Kadetska liga Crne Gore

Titograd u derbiju sačuvao lidersku poziciju OFK Titograd OFK Berane

2 1

PODGORICA - Pomoćni teren Titograda. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Skrobanović u 6. i 77. (OFK Titograd), Jukić u 24. minutu (OFK Berane). Žuti kartoni: Popović, Bokan, Pavićević, Mujković (OFK Titograd), Bralić, Celić (OFK Berane). OFK TITOGRAD: Adrović, Drakić, Smolović, Popović, Turusković, Bokan, Mandić, Pavićević, Dragović (od 60. Mujković), Skrobanović (od 90+4. Bojanić), Tadić (od 90+3. Asović). OFK BERANE: Folić, Babačić, Bubanja, Juković, Bralić, Peruničić, Jezdić, Guberinić, Popović, Celić

Grupa A

Grupa B

1. OFK Titograd 17 12 1 4 32:14 37 2. Budućnost 17 11 3 3 31:14 36 3. OFK Berane 17 11 0 6 44:33 33 4. Podgorica 16 9 3 4 35:20 30 5. Kom 17 7 2 8 27:30 23 6. Zeta 17 6 3 8 36:38 21 7. Budva 17 4 7 6 23:34 19 8. Sutjeska 16 4 5 7 14:17 17 9. Drezga 17 4 2 11 21:37 14 10. Iskra 17 2 2 13 31:57 8 U posljednjem kolu (29. maja) sastaju se: Budva - Zeta, Sutjeska - Kom, Budućnost - OFK Titograd, OFK Berane Iskra i Podgorica - Drezga.

1. Jezero 17 15 0 2 68:20 45 2. Dečić 17 12 1 4 59:24 37 3. Brskovo 17 9 4 4 39:34 31 4. Mornar 17 9 3 5 52:37 30 5. Rudar 16 9 3 4 32:23 30 6. Grbalj 17 7 4 6 32:25 25 7. Arsenal 17 7 3 7 46:30 24 8. Petrovac 17 3 2 12 27:56 11 9. Lovćen 17 1 2 14 15:70 5 10. Otrant O. 16 0 2 14 17:68 2 U posljednjem kolu (29. maja) sastaju se: Petrovac - Arsenal, Brskovo - Lovćen, Grbalj - Dečić, Mornar - Otrant Olimpik i Jezero - Rudar.

(od 88. Osmajlić), Jukić (od 90+1. Lončar).

vić u 17. minutu. Žuti karton: Knežević (Kom). KOM: Vukotić, Knežević, Begović, Bubanja, Lopičić (od 80. Elez), Ivanović (od 46. Kovačević), Čađenović, Radonjić, Ivanović, Ćetković, Vujošević (od 55. Dubljević). BUDUĆNOST: Domazetović,

Kom Budućnost

0 1

PODGORICA - Pomoćni teren Koma. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelac: Baro-

Ljuljđuraj, Živković, Barović, Krivokapić (od 71. Perović), Medojević (od 85. Kukuličić), Vuković, Karamanaga (od 60. Ljuljanović), Đukanović, Pejović, Maraš.

Zeta Sutjeska GOLUBOVCI - Pomoćni teren na ,,Trešnjici“. Igrano

2 0

bez prisustva publike. Sudija: Miloš Adamović. Strijelci: Miranović u 20. i Radusinović u 78. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Đurović (Zeta), Vukićević (Sutjeska)

Arena

Četvrtak, 27. maj 2021.

Fudbal

21 UEFA

Titograd pobjedom u Nikšiću završio sezonu, ali doživio eliminaciju

Ugašena ,,romantika“ PODGORICA - Titograd je drugoligaš! Računica više nema, kalkulacije su završene, Petrovac je bodom u Tuzima uspio da ostane u zoni baraža, pa je Titograd i pored pobjede koja bi se mogla smatrati, u drugim okolnostima, izuzetno velika, u Nikšiću protiv Sutjeske, ispao iz lige. Titograd je dugo bio u opasnoj zoni, onda kliznuo i preuzeo ,,fenjer“, a iako je u finišu sezone uspio da najavi veliki kambek, doživio je bolnu eliminaciju. -U fudbalu je najvažnije biti pošten – bio je prvi komentar Vladimira Jankovića, trenera Titograda, koji je tim preuzeo 9. aprila, samo dan prije meča sa Rudarom. Činilo se da je i tada Janković došao na gotovu štetu, ali je srpski stručnjak vjerovao da se može napraviti čudo. Iako je Titograd uspio da se trgne u finišu, vele obrta nije bilo. Klub je pod vođstvom Jankovića na devet mečeva osvojio devet bodova (remi sa Rudarom, Petrovcem, Iskrom, te pobjede protiv Dečića i Sutjeske), ali čini se da je Titograd sam kriv jer je poražen u finišu na svom terenu od Jezera i Budućnosti, a nijedan od derbija začelja nije mogao da riješi u svoju korist. -Ponosan sam na moje momke

i kako su iznijeli sve ove utakmice i sa kojom energijom i entuzijazmom su igrali. Svaki meč su odradili za primjer, ali i za ljepotu fudbala. Sport treba da krase lijepe stvari i moji igrači su to pokazali od kada sam trener ove ekipe. Nije me sramota da ispadnem iz lige na ovakav način i sa ovakvom igrom. Nikada nijesam tražio alibi, uvijek sam išao težim putem, mislim da je to bolji i slađi put, jer sam sportista – naglasio je Janković. Da li se u Titogradu pojavio ,,crv sumnje“ u regularnost,

odnosno da li je Petrovac imao popust protiv Dečića, teško je reći, ali iako klub nije izdao zvanično saopštenje, Titograd je objavom na Instagramu: ,,Da li nam je prvenstvo regularno“, uz poseban akcenat na meč Dečić – Petrovac, jasno pokazao da smatra da je žrtva. Ali, činjenica je da je Titograd možda i sam kriv za ovakav pad. Klub koji je u posljednjih šest godina osvojio pet trofeja, posljednje dvije sezone, čini se, ,,diše na škrge“. Titograd je prošle sezone uspio da ostane

u eliti uz veliku sreću, šut Marveđa i čuvenu panjenku u petoj seriji… Ali, kao da ni ta sezona nije bila dovoljna ljudima iz kluba da vide da priča, koja jeste lijepa sa jedne strane, sa dosta mladih igrača, ne može biti priča koja će zadovoljiti sve–- i rezultat i stvaranje igrača. Prošle sezone Titograd je uspio da se provuče, ovoga puta ne. Poslije svega, rezultatskog posta od 13 utakmica bez pobjede, 978 minuta bez gola, štrajkova, čestih rotacija na klupi, ko zna –možda sve to donose neko osvježenje, koje je očigledno potrebno Titogradu. Jedno je sigurno – ljudi iz kluba moraju shvatiti da ni u Drugoj ligi ne bi bili konkurentni za prvo mjesto sa ekipom sastavljenom od većine mladih igrača, bez posebnog iskustva. Iako je to jedinstven primjer kod nas, koji je za poštovanje, kao i činjenica da su gotovo sve mlađe kategorije Titograda u vrhu, što je dokaz da u ovom klubu rade izuzetno sa mlađim kategorijama, još se nije desilo da jedan klub spoji i to i rezultat. Titograd je nakon 11 godina rekao doviđenja eliti, a svi koji vole ovaj klub nadaju se ne i zbogom, jer nekadašnji šampion Crne Gore potreban je Prvoj ligi… Ali, naravno, u mnogo boljem izdanju. R.P.

Jovetićev oproštaj od Monaka

Neponovljivo iskustvo Stevan Jovetić se porukom na svojim profilima na društvenim mrežama oprostio od Monaka, kluba francuske Lige 1, koji će napustiti ovog ljeta. Od naredne sezone slavni Podgoričanin igraće u novom klubu. Od 2017. godine napadač naše reprezentacije igrao je za klub iz kneževine na Azurnoj obali. Na 77 mečeva za Monako bio je strijelac 21 put. - Zahvaljujem Monaku i pred-

sjedniku Dimitriju Ribolovljevu što su mi pružili šansu da četiri godine budem dio ovog posebnog kluba. Biti igrač Monaka, živjeti u ovom gradu i trenirati u jednom od najboljih trening kampova definitivno je neponovljivo iskustvo. Želim saigračima puno uspjeha i sreće u budućim izazovima. Imate navijača za cijeli život – poručio je Jovetić. Tokom karijere Stevan je, prije Monaka, igrao za Partizan, Fiorentinu, Mančester siti,

ZETA: Krcalović (od 83. Asanović), Radičković (od 83. Kukuličić), Pejović (od 46. Babović), Radusinović, Đuretić (od 68. Batrović), Mikulić (od 68. Đurović), Matanović (od 83. Šoć), Kažić (od 46. Đ. Tripunović), Miranović, Vujošević (od 54. Krstović), V. Tripunović (od 54. Puletić). SUTJESKA: Kilibarda, Papović, Radojević, A. Međedović (od 68. Pićurić), Vukićević, Adžić (od 38. Drašković), Đurković (od 46. Perošević), Đukanović, Milinković (od 83. N. Međedović), Bojović, Šapurić (od 83. Roćenović).

Savković (Podgorica). Crveni karton: Miloš Marković u 75. minutu (Iskra). ISKRA: Marković, Jelušić, Jovanović, Đurišić, Uskoković (od 76. Burić), Kostić, Mrvošević, Saveljić, Vukčević, Kovačević, Rovčanin. PODGORICA: Bobičić, Durković, Aničić, Medenica (od 46. Savković), Šoć (od 34. Vlahović), Miljenović (od 73. Todorović), Mugoša, Bojanović (od 46. Kovačević), Vračar (od 61. Ljutica), Radunović, Lukovac (od 86. Debeljević).

Iskra Podgorica

4 6

DANILOVGRAD - Pomoćni teren stadiona ,,Braća Velašević“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Ćupić. Strijelci: Jovanović u 18, Uskoković u 33, 37. i 55. (Iskra), Šoć u 2. i 10, Aničić u 12. i 90+3, Lukovac u 77. (iz penala) i Radunović u 89. minutu (Podgorica). Žuti kartoni: Marković, Mrvošević (Iskra),

Drezga Budva

1 1

SPUŽ - Stadion Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Zoran Backović. Strijelci: Mašanović u 12. (Drezga), Liješević u 48. minutu (Budva). Žuti kartoni: Piperović (Drezga), Lepetić (Budva). DREZGA: Peruničić, Mašanović, Delić, Kaluđerović (od 70. Laličić), Vukašinović, Vujisić (od 70. Piperović),

Sevilju i Inter. U narednim mečevima reprezentacije Crne Gore, protiv

Bosne i Hercegovine i Izraela, Jovetić zbog povrede neće nastupati. R. A.

Caković (od 46. Mudreša), Vukčević, Mrvaljević (od 46. Kostić), Vušurović (od 68. Methadžović), Badnjar. BUDVA: Čegar, Šćepanović, Vujović, Pejović, Bečić, Lepetić, Matejić, Liješević, Dragićević, Žujović, Krezović.

Lovćen Grbalj

GRUPA B

Rudar Petrovac

4 0

PLJEVLJA - Stadion pod Golubinjom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Marko Radović. Strijelci: S. Golubović u 8, Jašović u 75, Ajduković u 83. i 87. minutu. Žuti kartoni: S. Golubović (Rudar), Krunić, Marković (Petrovac). RUDAR: Mrdak, Dolaš, Jašović, Marjanović, Drobnjak, Tošić, Boričić, Ajduković, S. Golubović, Bajčetić, D. Golubović. PETROVAC: Mudrić, Mitrović, Nikoloć, Draganić, Milović, Todorović, Krunić, Pelinković, M. Tomašević, S. Tomašević, Marković.

0 1

BUDVA - Stadion Lugovi. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vasilije Ivanović. Strijelac: Rozgaja u 82. minutu. Žuti karton: Borovnica (Grbalj). LOVĆEN: Rajković, Radišić (od 67. Janković), Drašković, Božović, Lalić (od 86. Novović), Ražnatović, Kapisoda (od 45. Kostić), Petranović, Roganović, Emini (od 78. Martinović), Drašković (od 86. Laličić). GRBALJ: Ćetković (od 45. Božinović), Rozgaja, Marković, Jovanović (od 76. Radović), Stanišić, Baštrica, Vujović, Čortan, Borovnica, Kulinović, Radulović.

Arsenal Brskovo

1 1

TIVAT - Pomoćni teren Arsenala. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Janković. Strijelci: Hagen u 17. (Arsenal), Stanić u 49. minutu (Brskovo). Žuti kartoni: Đuričić

Finale Lige Evrope: De Hea tragičar u penal seriji

Rulji heroj Viljareala Drugi put u istoriji osvajač Lige Evrope odlučen je poslije serije jedanaesteraca i opet je, poput Sevilje 2014, slavio španski tim - Viljareal je osvojio prvi trofej u klupskoj istoriji (ne računajući nekadašnji Intertoto kup)! U Gdanjsku se odigrala nevjerovatna drama - ,,žuta podmornica“ pobijedila je Mančester junajted nakon što je golman Heronimo Rulji pogodio u čak 11. penal seriji, a potom odbranio šut kolegi Davidu de Hei. Prethodno su za Viljareal pogađali Đerar Moreno, Raba, Alkaser, Alberto Moreno, Pareho, Gomes, Albiol, Kokelan, Gaspar i Tores. Za Junajted su precizni bili Mata, Telješ, Fernandeš, Rašford, Kavani, Fred, Džejms, Šo, Tuanzebe i Lindelef. Junajted je na početku meča imao inicijativu, ali bez konkretne prilike. ,,Žuta podmornica“ se postepeno oslobađala pritiska i povela poslije 29 minuta. Pareho je centrirao, Đerar Moreno umakao Lindelefu i savladao De Heu. Dvadeset devetogodišnji Španac postao je 10. fudbaler iz evropskih ,,liga petice“ koji je ove sezone postigao 30 pogodaka u svim takmičenjima. Impresivan učinak upotpunio je sa 10 asistencija. Junajted je poslije 100. pogotka Viljareala ove sezone nastavio da napada, ali je na odmor otišao sa zaostatkom. Ipak, nije mu dugo trebalo da izjednači u nastavku. Igrao se 55. minut kada su ,,crveni đavoli“ izveli korner, a lopta se odbila do Rašforda, koji je šutirao sa oko 30 metara - poslije ,,flipera“ (Arsenal), Grdinić, Šćepanović, Bulatović,Filipović (Brskovo). ARSENAL: Radulović, Baštrica, Golub, Maraš (od 78. Novaković), Bijelić, Sužnjević (od 63. Penić), M. Labović, Kuč, Đinović, Đuričić (od 84. Stevović), Hagen (od 78. S. Labović). BRSKOVO: M. Vujisić, Ljiljanić, Vuković, Grdinić, Šćepanović, Bulatović, N. Vujisić, Stanić, Vukanić, Božović, Filipović.

Otrant O. Jezero

2 4

ULCINJ - Teren Caušević. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Srđan Klačar. Strijelci: Pelinković u 84. i Dragović u 85. (Otrant Olimpik), Sekulić u 46. i 82, Banda u 54, Tomović u 61. minutu (Jezero). OTRANT OLIMPIK: Peraj (od 67. Muratović), Rudović, Pelinković, Čogurić, Sadriju (od 60. Dulović), Begzić (od 67. Muja), Bojanović, Malokraja, Hadžimuratović, Jakupi (od 46. Dragović), Beriša.

Viljareal

Man. junajted

(penali 11:10)

Stadion: Miejski Sudija: Klemon Turpan (Francuska) Golovi: 1:0 Đ. Moreno u 29, 1:1 Kavani u 55. Žuti kartoni: Kapu, Fojt (Viljareal), Baji, Kavani (Man. junajted) Strijelci u penal seriji: Đ. Moreno, Raba, Alkaser, A. Moreno, Pareho, Gomes, Albiol, Kokelan, Gaspar, Tores, Rulji (Viljareal), Mata, Telješ, Fernandeš, Rašford, Kavani, Fred, Džejms, Šo, Tuanzebe, Lindelef (Man. junajted)

Viljareal

Man. junajted

Rulji Fojt (od 88. Gaspar) Albiol Tores Pedrasa (od 87. A. Moreno) Pareho Kapu (od 120.+3 Raba) Trigueros (od 77. Gomes) Đ. Moreno Pino (od 77. Alkaser) Baka (od 60. Kokelin)

De Hea Van-Bisaka (od 120.+3 Mata) Lindelof Baji (od 116. Tuanzebe) Šo Pogba (od 116. Džejms) Mektominej (od 120.+3 Telješ) Grinvud (od 100. Fred) Fernandeš Rašford Kavani

u šesnaestercu lopta je stigla do Edinsona Kavanija, a Urugvajac bio precizan i izjednačio. Konsultovane su sudije iz VAR sobe, sve je bilo regularno. Otišlo se u produžetke, potom u maratonsku seriju penala, završenu srećno po tim koji je do trofeja bez ijednog poraza! Istorijska noć za Viljareal, trofej i plasman u Ligu šampiona, te podvig trenera Unaja Emerija - postao je prvi stručnjak sa četiri trofeja Kupa UEFA/Lige Evrope i nadmašio Đovanija Ne. K. Trapatonija. JEZERO: Mulić (od 87. Sekulić), Vučetović, Šabović, Banda, Vreva, Cvijović, Šećerović, Mahmutović, Tomović, Spahić, Sekulić.

Dečić Mornar

3 4

TUZI - Pomoćni teren Dečića. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Boris Rebronja. Strijelci: Fetić u 23, Zećirović u 41. i 43. (Dečić),Petrov u 18. i 77, Dabanović u 25, Ljuljić u 70. minutu (Mornar). Žuti kartoni: Mujić, Đečbitrić, Junčaj, Markaj (Dečić), Janković (Mornar). DEČIĆ: Đoljaj (od 46. Camović), Purović (od 46. Markaj), Adrović (od 70. D. Đoković), Zećirović (od 85. Gojčaj), Jaji, Mujić (od 85. Majić), Đečbitrić (od 70. Bauković), Fetić (od 70. A. Đoković), Krkanović, Fatić (od 65. Junčaj). MORNAR: Đonović, Malović, Dabanović, Hajdarović, Ljujić, Nišavić (od 87. Knežević), Janković, Perišić (od 46. Hadžispahić), Škrijelj (od 46. Mitrović), Dacić, Petrov. Priredio: R. PEROVIĆ

Sportski miks

Arena

Četvrtak, 27. maj 2021.

RSCG

NBA: Dalas i Bruklin sigurni, Lejkersi uzvratili u plej-of seriji

Dončić opet potopio Kliperse Juniorke Crne Gore počele pripreme za EP rukometašica

Mlade „lavice“ pred izazovom PODGORICA - Ženska juniorska reprezentacija okupila se u Podgorici i počela pripreme za Evropsko prvenstvo za igračice do 19 godina koje će biti održano u Sloveniji od 8. do 18. jula. Na prvom treningu generacije koju predvodi trener Tatjana Jeraminok, igračice i stručni štab pozdravili su predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda i potpredsjednik Evropske rukometne federacije Predrag Bošković, koji

su im poželjeli uspješan rad, uz očekivanje da će spremno dočekati veliki izazov koji ih očekuje u Sloveniji. Crna Gora će na predstojećem prvenstvu igrati u grupi C protiv Francuske, Austrije i Hrvatske. Na spisku trenera Jeraminok su golmanke Jovana Kadović, Milena Vujisić i Marija Marsenić (Budućnost), lijeva krila Nađa Kadović, Milica Anđušić (Budućnost), Nataša Vuković (Levalea 2010), desna

krila Anastasija Marsenić, Anja Bojanić (Budućnost), Danila Radonjić (Nikšić), bekovi Suzana Zečević (Feniks), Ana Radović (Tivat), Mina Novović, Gordana Marsenić, Sara Gugač, Katarina Džaferović, Ivana Đurović, Velida Hadžaj (Budućnost), pivoti Anastasija Krivokapić, Nikoleta Pejović (Budućnost), Žana Bulatović (Levalea 2010). U stručnom štabu su još Mirjana Milenković i fizioterapeut Anđelka Lekić. A. M.

Luka Dončić je na nivou najvećih NBA zvijezda od početka plej-ofa: ponovo je predvodio Dalas Meverikse u pobjedi nad Los Anđeles Klipersima 127:121, za vođstvo 2:0 u plej-of seriji. Oba trijumfa ekipa iz Teksasa ostvarila je u gostima. Dalas grabi ka polufinalu Zapadne konferencije, na putu je da izbaci jednog od favorita za titulu. Na ovom meču protiv Klipersa Dončić je ubacio čak 39 poena šutirajući odlično, 29-16 iz igre. Imao je po sedam skokova i asistencija, a za tri je šutirao 13-5. Hardevej je dodao 28 a Porcingis 20 poena za ekipu koja je u Los Anđelesu imala odlično šutersko veče. Kliperse je predvodio slavni Kavaj Lenard sa 41 poenom; odigrao je izuzetno uz šut iz igre 21-14. Džordž je dodao 28 poena uz 12 skokova, ali sveukupno kalifornijska ekipa nije imala raspoloženu rotaciju i širinu napadačkih opcija. Šampion je konačno odigrao na očekivanom nivou – Los Anđeles Lejkersi pobijedili su Finiks 109:102 i izjednačili na 1:1 u plej-of seriji. Neizvjesnosti nije bilo u posljednjem minutu, u završnici su ,,jezerdžije“ imale osjetnu prednost

103:94. Zablistao je krilni centar Entoni Dejvis sa 34 poena uz deset skokova, njegov oporavak od povrede Ahilove tetive je skoro potpun. Džejms je dodao 23 a Šruder 24 poena. Buker je bio standardno najbolji za Sanse sa 31 poenom, a Ejton je dodao 22 poena. Serija se nastavlja u Los Anđelesu, naredna utakmica biće odigrana u petak. Potpuno rutinski favorit lige Bruklin pobijedio je Boston 130:108 za prednost 2:0 u plejof seriji. Nakon prvih 12 minuta Netsi su imali 14, a na polu-

v re m e n u ve ć 2 4 p o e n a prednosti. U toj fazi igre blistao je Džo Heris – po mnogima najbolji trojkaš današnjice. Meč je završio sa 25 poena, a trojke je šutirao 10-7. Djurent je nastavio sa vrhunskim izdanjima sa 26 poena (šut iz igre sjajnih 12-8), Harden je upisao 20 a Irving 15 poena. Serija se nastavlja u Bostonu, a Bruklin će imati sve zvijezde svježe za nastavak velike borbe – niko u ovom meču u sastavu njujorškog tima nije odigrao preko 29 miR. A nuta na terenu.

RUKOMET: Mini liga za prvaka

Lovćen ubjedljiv u Beranama Berane 1949 22 (17) Lovćen 33 (15) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović i M. Vešović (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Berane 2 (2), Lovćen 2 (2). Isključenja: Berane 12, Lovćen 12 minuta. BERANE 1949: Lutovac (pet odbrana), Popović (tri odbrane), Bućković, Marsenić 2, Trifunović, Femić 3, Danić, Lekić 5, L. Došljak 3, Čampar 1, D. Došljak, Šćekić, Đurašković 6 (2), Folić, Nišavić, Premović 2. LOVĆEN: Borilović (pet odbrana), Borozan (osam odbrana), Beloica 3, Perišić 1, Ćorsović 4, Marković 4 (2),

Kaluđerović 7, Poje, Pejović 2, Drakulović 4, Božović 1, Mitrović 1, Lakićević, Pravilović, Eraković 6, Bulajić. Devetu titulu prvaka Crne Gore, osvojenu u prošlom kolu protiv Budvanske rivijere, rukometaši Lovćena ,,proslavili“ su pobjedom na nekad najtežem gostovanju, u Beranama.

Berane 1949 je imalo prednost na isteku prvog poluvremena 17:15 (domaćin vodio i četiri razlike), ali su gosti u nastavku dodali gas, serijom 6:0 poveli 36:18 i rutinski stigli do pobjede. U drugom meču devetog kola Mini lige za prvaka, Budvanska rivijera će danas (16h) dočekati Ne. K. Komove.

Šampion Formule 1 Luis Hamilton poslao upozorenje svojoj ekipi Mercedes

Monako ne smije da se ponovi

Luis Hamilton, sedmostruki i aktuelni prvak Formule 1, duboko je razočaran sedmim mjestom na posljednjoj trci u Monaku.

Trenutno je slavni Britanac drugoplasirani u šampionatu, iako je pobijedio na tri od pet dosadašnjih trka. Ima četiri poena manje od Maksa

Ferstapena. - Stalno govorim da će biti teška borba za titulu. Red Bul ima bolid za titulu i biće nam veoma teško da ih pobijedimo. Ozbiljan su rival, vidjelo se to i u prve četiri trke. U Bahreinu smo dobili trku, koju realno nijesmo trebali da pobijedimo. Bilo je mnogo problema u Monte Karlu. Ništa nije bilo kako treba. Ovakve stvari ne smiju da nam se ponavljaju ako želimo da budemo u borbi za titulu – rekao je Hamilton. Šampionat se nastavlja 6. juna, Velikom nagradom Azerbejdžana u Bakuu. R. A.

Četvrtak, 27. maj 2021.

Arena

Košarka

Crnogorske košarkašice završile mini turneju po Sloveniji i Hrvatskoj

Četiri meča dala prave smjernice PODGORICA - Crnogorske košarkašice završile su mini turneju po Sloveniji i Hrvatskoj. Naše dame tokom prethodnih šest dana odigrale su četiri meča – dva u Celju protiv Slovenije i dva protiv Hrvatske u Poreču. Sva četiri meča naše košarkašice izgubile su, ali je Crna Gora bila i prilično oslabljena – zbog povreda u Podgorici su ostale Jelena Dubljević i Milica Jovanović, nije mogla da zaigra ni Sofija Živaljević, dok Amerikanka Markiša Getling tek danas treba da se priključi pripremama našeg nacionalnog tima. - Željno smo iščekivale prve utakmice, ali nažalost bile smo oslabljene, što nas je donekle poremetilo. Ali, imale smo veliku želju da ostavimo što bolji utisak, iako se izostanak glavnih igračica mnogo osjetio. Slovenija i Hrvatska su dvije izuzetno jake reprezentacije, tako da su nam ove četiri utakmice mnogo koristile da vidimo neke stvari, trenutne mogućnosti. Bilo je dobrih i loših stvari, a svakako da su ove četiri utakmice dale određene smjernice, odnosno pokazale na čemu treba najviše raditi – kazala je kapitenka Snežana Aleksić. Košarkašice već danas nastavljaju sa radom u Podgorici. Pripremama treba da se priključi Amerikanka Markiša Getling, a sa početkog šireg spiska, pred put za Celje, ,,precrtane“ su samo Jovana Savković i Amra Bajrović. Sve ostale još se bore za mjesto u timu. Crnogorske košarkašice 5. i 6. juna očekuju još

Danas u prostorijama KSCG

Žrijeb finalnog turnira Kupa za košarkaše Žrijeb parova završnog turnira Kupa Crne Gore za košarkaše biće održan u četvrtak, od 13.05 časova.

,,Crvene“ 9. na listi favorita za osvajanje EP Francuska je prvi favorit za osvajanje Eurobasketa, navodi FIBA. Francuskinje su organizatorke takmičenja, zajedno sa Španijom, a prije dvije godine igrale su u finalu. Djeluje da su spremne da poslije 12 godina ponovo osvoje zlato, nakon serije poraza u finalima. Belgija je drugi favorit, nakon petog mjesta 2019. i odličnih izdanja u kvalifikacijama.

Na trećem mjestu FIBA rangiranja našla se Srbija. Ekipa sa kojom ćemo igrati u grupi bivši je evropski šampion, posljednjih godina konstantno u vrhu i ovaj put su među favoritima, a braniće bronzu. Naša selekcija se našla prilično visoko – na 9. mjestu. -Stvari su se za Crnu Goru promijenile tokom kvalifikacija, posebno nakon pobjede protiv Švedske koja

dva meča i to protiv Bosne i Hercegovine u Podgorici, nakon čega slijedi i završna faza rada uoči puta za Valensiju i grupne faze Evropskog prvenstva, gdje će Crna Gora biti u grupi sa Srbijom, Grčkom i Italijom.

-Svjesne smo da nas čeka teška grupa. Biće prilično izazovno, ali maksimalno smo motivisane. Sada je najvažnije da sve zacrtano sprovedemo u djelo, da nas zaobiđu povrede, odnosno da u najjačem sastavu odemo

Veliko priznanje za beka istanbulskog Efesa

Micić MVP Evrolige Vasilije Micić (27), bek turskog Efesa, proglašen je za najboljeg igrača (MVP) ligaškog dijela Evrolige.

To je najveće dosadašnje priznanje za beka iz Kraljeva, bivšeg igrača Mege, Bajerna, Crvene zvezde, Tofaša i Žalgirisa.

Na 38 mečeva Evrolige ove sezone Micić je bilježio 16,3 poena, 4,8 asistencija, 2,6 skokova i 1,2 ukradene lopte u prosjeku. Statistički, ovo je najbolja sezona njegove karijere do sada. Očekuje se da u narednoj sezoni zaigra u NBA ligi. Najbolji defanzivac u sezoni

je donijela šesti uzastopni plasman na Eurobasket. Nijesu nijednom propustile takmičenje od 2011. kada su debitovale. Njihova startna petorka – Mujović, Pašić, Jovanović, Dubljević, Getling djeluje vrlo sposobno. Istina, njihova rotacija nije dobra, ali malo toga treba da ih plaši u mečevima sa Grčkom, Italijom i Srbijom – navode u obrazloženju na FIBA sajtu. na prvenstvo. Vjerujem da ćemo iz dana u dan biti sve bolje i da ćemo na prvenstvu Evrope, bez obzira što smo u prilično jakoj grupi, imati šta da pokažemo – naglasila je Kristina Raković, krilni centar Crne Gore. R.P.

Evrolige je centar Real Madrida Edi Tavares. Za najboljeg mladog igrača proglašen je Usman Garuba, talenat Real Madrida. U prvom timu Evrolige su Pengos, Micić, Lučić, Mirotić i Tavares, a u drugom Larkin, De Kolo, Šilds, Klajburn i Dejvis. R. A.

Parovi polufinala biće određeni u prostorijama Košarkaškog saveza Crne Gore. Nakon toga na konferenciji za medije govoriće i učesnici takmičenja za prvi trofej u domaćoj sezoni košarkaških klubova. Učesnici završnice koja se igra po fajnal-for formatu su Budućnost Voli, Mornar, Lovćen i Sutjeska. Termini mečeva biće 2. jun (polufinala) i 3. jun (finale).

Podgorička Budućnost Voli je branilac trofeja. Od nezavisnosti podgorički tim je, u 14 izdanja takmičenja, 13 puta osvajao trofej. Jednom je Kup Crne Gore osvojila Sutjeska, 2013. godine. U posljednjih pet sezona, četiri puta akteri finala bili su Budućnost Voli i barski Mornar. Završno takmičenje Kupa Crne Gore se tradicionalno održava u februaru, ali je ove godine termin pomjeren, zbog obaveza nacionalnog tima tokom zime u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. R. A.

NBA REKORDI: Slavni bek ubacio već 321 trojku u plej-of utakmicama

Džejms Harden ispred Redžija Milera Džejms Harden je u pobjedi Bruklina nad Bostonom, za 2:0 u seriji prve runde NBA plej-ofa, ubacio 321. trojku u karijeri u plej-of utakmicama. Na taj način slavni bek je prestigao legendarnog Redžija Milera i sada je šesti na vječnoj listi trojkaša u NBA plejofu. Ubjedljivo prvi je bek Golden Stejta Stefon Kari sa čak 470 trojki u plej-of utakmicama. Ispred Hardena sada je Đinobili sa tri trojke više, Tompson ima 374, Alen 385 a Džejms 417 trojki u plej-of mečevima najjače lige svijeta.

Bruklin Netsi su izraziti favoriti u ovoj plej-of seriji Istočne konferencije i trenutno glavni kandidati za NBA titulu ove sezone. R. A.

Arena

Četvrtak, 27. maj 2021.

ŠAH U Podgorici završeno takmičenje u Prvoj crnogorskoj ligi

Berane i Bihor novi premijerligaši ŠK Berane i ŠK Bihor iz Petnjice nastupiće u narednoj takmičarskoj sezoni u našoj najkvalitetnijoj Premijer ligi. To pravo ostvarili su na osnovu plasmana u Prvoj ligi koja je minulog vikenda održana u trgovačkom centru Kapital plaza. Naime, Beranci (Milo Pobor, Peko Đurović, Vladimir Savić, Vladan Anđić, Miodrag Mališić i Dragan Spalević) su do šampionskog pehara stigli sa pet pobjeda, jednim neriješenim ishodom i porazom, odnosno sa 11 osvojenih meč bodova, dok su se izabranici Denisa Šabotića iz Petnjice – Vjekoslav Vulević, Sulejman Suljević, Ismet Skenderović, Huso Dedejić, Jasmin Kočan, Denis Šabotić i Ferid Palamar domogli bronzane medalje, najvećeg klupskog uspjeha sa devet bodova, koliko je bilo dovoljno i ŠK Gambit u sastavu Savo Vujović, Slavko Petrović, Miroslav Mališić, Rade Bulat, Ilija Ivanović, Dragan Šekularac, Željko Obadović i Aleksandar Cimbaljević da se okite bronzanom medaljom. Nakon sedam odigranih kola po bergerovom sistemu, poredak ostalih klubova je sljedeći: Omladinac – Budućnost 8, Mladost 6, Zora 5, Dama i Dijagonale po 4 meč boda. Prema riječima sekretara ŠSCG Bora Miljanića, održavanjem Prve i Druge lige za prošlu godinu savez je zaokružio sistem takmičenja iz 2020. i ujedno podsjetio da su ova dva turnira na državnom nivou odložena zbog epidemioloških razloga. Sada su se stekli uslovi da se pristupi registraciji klubova za 2021. godinu i realizaciji sistema ekipnih takmičenja za ovu sezonu. U periodu od 3. do 6. juna planirano je održavanje

GM Dragiša Blagojević

Najbolji prvoligaši

Petrović 0 Đurović 1 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 e5 6.Nf5 d5 7.exd5 Bxf5 8.dxc6 bxc6 9.Qxd8+ Rxd8 10.Bd3 Bxd3 11.cxd3 Rxd3 12.Be3 Rd7 13.0–0 Nd5 14.Nxd5 cxd5 15.Rfc1 d4 16.Bg5 f6 17.Bh4 h5 18.Rc4 g5 (dijagram) 0:1

U Plavu je završen ekipni turnir Druge crnogorske lige trijumfom ŠK Rumija, dok je drugo mjesto pripalo sastavu ŠK An Pasan iz Kolašina, tako da su ova dva kluba stekla pravo nastupa u višem rangu takmičenja. Barani predvođeni iskusnim Rodoljubom Pikulom i njegovi saigrači Zoran Popović, Ismet Mustafić, Saša Kovačević, Pavle Lekić i Gani Biša svih pet mečeva riješili su u svoju korist i sa deset bodovo superiorno osvojili pobjednički pehar. Srebrna medalja pripala je kolašincima Radovanu Stojanoviću, Vasiliji Krstonijeviću, Milošu Bojiću, Miodragu Novakoviću, Marku Grujiću, Nenadu Rakočeviću i Ivici Šćekiju koji su sakupili sedam bodova a bronzana Dragiši Lakoviću, Neveni Radošević, Pavlu Radoševiću, Nedi Bojović, Gorazdu Lauševiću i Stefanu Kečini iz OSŠ Pljevlja sa šest bodova. ŠK Plavsko jezero iz istoimenog grada plasirao se na četvrto mjesto sa četiri, ŠK Brskovo iz Mojkovca na peto sa tri dok je na začelju završio ŠK Komovi iz Andrijevice bez bodova.

Četvrti igrač sa najboljim rejtingom u ovoj zemlji sakupio je 7 poena iz 11 partija i zahvaljujući boljem buholc koeficijentu o odnosu na Ji Veja i Li Di-a osvojio prvo mjesto i odbranio titu-

lu. Na ženskom šampionatu Tan Zongjui već je osigurala zlatnu medalju uoči posljednje runde. Inače, Venjun je kao i u decembru prošle godine, odlučila da učestvuje na open državnom prvenstvu, umjesto da igra na ženskom turniru kao rejting favorit. Do desetog kola amazonka iz Šangaja se mučila, postigavši osam remija i pretrpjevši dva poraza. Pobjeda u finišu protiv Jangjuia, omogućila joj je da završi u grupi igrača koji dijele 5.-10. mjesta sa po pet poena iz 11. partija.

Rf8 21.Rb1 a5 22.c3 b6 23.Kd3 Nb8! 24.Nxe5 Rf2 25.c5 bxc5 26.g4 (sada crni griješi i gubi pješaka) Nd7? (dijagram)

27.Nc6+ Kd6 28.Nxa5 Nb6 29.Nc4+ Kc6 30.a5 Nxc4 31.Kxc4 Re2 32.a6 Kb6 33.Ra1 Ka7 34.Ra5 Rxb2 35.Rxc5 Kb6 36.Re5 Kxa6 37.Rxe6+ Kb7 38.h4 Ra2 39.Kd3 Rf2 40.Rg6 Rf7 41.e4 c6 42.e5 Kb6 43.Ke4 Kc5 44.h5 Kb5 45.Rd6 Kc5 46.Rd8 Re7 47.Rd4 Kb5 48.Kf5 c5 49.Rd1 Rf7+ 50.Ke6 Ra7 51.Kd6 Kc4 52.e6 Ra6+ 53.Kd7 Ra7+ 54.Ke8 Kxc3 55.e7 Ra2 56.Kd7 1:0

1 0

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6 4.d3 Be7 5.Nc3 d6 6.a4 0–0 7.h3 Be6 8.0–0 Nxe4 9.Nxe4 d5 10.Neg5 dxc4 11.Nxe6 fxe6 12.dxc4 Qxd1 13.Rxd1 Bc5 14.Be3 Bxe3 15.fxe3 h6 16.Rd7 Rf7 17.Rxf7 Kxf7 18. Rf1 Ke8 19.Kf2 Ke7 20.Ke2

Rumija i An Pasan u višem rangu

130 igrača iz 19 zemalja. Među njima je 17 velemajstora i 33 muških i ženskih internacionalnih majstora. Najviše pažnje privlači nastup dvojice bivših prvaka Evrope Ivana Šarića i Zdenka Kožula koji su i

Drugi trijumf Jangjuia

Venjun Jangjui

Najbolji drugoligaši

Ekipnog kupa Crne Gore u Sutomoru, u Odmaralištu Crvenog krsta, za kada je planirana i redovna skupština ŠSCG. Kruna ovogodišnjih aktivnsti biće organizacija 11. pojedinačnog prvenstva Mediterana za muškarce i žene od 18. do 27 juna 2021. godine u Hotelu Palas u Petrovcu – ističe Miljanić. On napominje da će ovo biti izuzetno kvalitetan turnir sa nagradnim fondom od 10.500 eura. Do sada je učešće prijavilo

Završeno pojedinačno prvenstvo Kine

Iako je poražen u poslednjem kolu od svjetske šampionke Ju Venjun, Ju Jangjui je drugi put za manje od šest mjeseci pobijedio na Open šampionatu Kine.

IM Luka Drašković

glavni favoriti po rejtingu - rekao je Miljanić i dodao da će se pored prvenstva Mediterana u istom terminu održati i izuzetno atraktivno takmičenje za mlade, treći evropski školski kup.

Na cugeru u NVO 7. oktobar

Abramović ubjedljiv Standardni prvotimac NVO 7. oktobar, majstorski kandidat Dragoljub Abramović ubjedljivo je slavio na dvokružnom brzopoteznom takmičenju istoimenog kluba sa 11 poena. Drugo mjesto pripalo je njegovom kolegi po tituli Mirsadu Đokoviću sa devet a treće Milanu Radomanu sa osam poena. Zatim slijede Zoran Ralević sa 6,5, Radomir Ašanin i Velimir Jeknić sa po 6, Milivoje Pejović sa 5,5 i Perica Putnik sa 5 poena.

Priredio: B. KADIĆ

Sjutra počinje Regionalna liga u boksu

Bokseri Podgorice na startu protiv Željezničara PODGORICA - Sve pripreme su završene, Regionalna liga u boksu počinje sjutra. Osam klubova iz šest država biće učesnici jedinstvene lige, koja će mnogo značiti za regionalni boks, a čast Crne Gore i našeg boksa predstavljaće Bokserski klub Podgorica. Osam klubova raspoređeni su u dvije grupe, a Podgorica je u grupi u kojoj su još Željezničar, Vardar i Loznica, dok drugu grupu čine Zagreb, Crvena zvezda, Radnik iz Bijeljine i Maribor. Po propozicijama takmičenja biće održano šest kola, tako će svaki klub imati tri meča kao domaćin, a po dva najbolja kluba iz obje grupe nastaviće takmičenje. Voljom žrijeba Podgorica je u prvom kolu, u petak, gost Željezničara u sarajevskoj dvorani „Mirza Delibašić“, tako da će takmičari crnogorskog kluba danas otputovati za Bosnu i Hercegovinu. -Regionalna liga je velika stvar za boks i čast nam je što imamo priliku da budemo dio ove sjajne priče. Naš primarni cilj biće da u ovom takmičenju naši mladi borci stiču neophodno iskustvo, da dobiju zrelost u

ringu, da se predstave u što boljem svjetlu. Nemamo rezultatski imperativ, što znači da nećemo pokušati da iznenadimo naše rivale – kazao je Dragan Đuričković, trener Podgorice. Bokserski klub Podgorica uspio je da bude učesnik izuzetno jakog takmičenja, koje iziskuje dodatne troškove, zbog čega prvi čovjek kluba nije zaboravio da izrazi zahvalnost Glavnom gradu. -Veliku zahvalnost dugujemo Sekretarijatu za sport Glavnog grada, koji nam je pomogao da budemo učesnici ove lige. Takođe, moram pomenuti Nenada Borovčanina, predsjednika Bokserskog saveza Srbije, od kojeg smo imali veliku podršku. Očekujemo podršku i Bokserskog saveza Crne Gore, jer ćemo u ovom takmičenju dati doprinos ugledu crnogorskog boksa i upotpuniti lijepu sliku o boksu koja se šalje iz naše zemlje – naglasio je Đuričković, uz posebnu napomenu da je veliku ulogu oko organizacije imao Predrag Radošević, sportski direktor kluba, čija pomoć i podrška su bili presudni da Podgorica bude R. P. dio regionalne elite.

In memoriam

Pavle Bučaj Prije par dana u Nikšiću je, poslije kraće bolesti, u 76. godini života preminuo Pavle Bučaj, nekadašnji bokser i trener, kao i istaknuti bokserski radnik, koji je gotovo čitavi život posvetio ovom borilačkom sportu. Još kao dječak zavolio je boks i pridružio se grupi mladih takmičara koje je okupio tada još uvijek aktivni takmičar, ali i uspješan trener Bokserskog kluba Nikšić Žarko Mijatović. Veoma brzo Bučaj je, u muva i bantam kategoriji, postao standardni prvotimac i zajedno sa svojim drugovima Jaredićem, Bigovićem, Bajagićem Vukovićem, Vukićevićem i ostalima krčio put ka vrhu crnogorskog boksa. Onda se, 1978. Godine, preselio u Budvu u kojoj je tada boks bio nepoznanica. No, Pavle je brzo oko sebe okupio grupu mladih entuzijasta i uz saglasnost njihovih roditelja, na Bečićkoj plaži, sa jednim parom dotrajalih rukavica počeo sa treninzima. Prvi trening održan je 15. decembra 1978. godine, a nedugo zatim, 27. februara naredne godine, održana je i Osnivačka skupština Bokserskog kluba Budva. Niko tada nije vjerovao da će za kratko vrijeme iz ovog kluba

iznići pravi šampioni. Tako, na primjer, Vido Ratković bio je dvostruki omladinski i seniorski prvak Crne Gore, osvajač zlatne medalje na reviji „Zlatni gong“ u Skoplju i srebrne na reviji „Beogradski pobjednik“. Seriju uspjeha budvanskog tima nastavlja Nikola Sjekloća koji, 1993. godine u Novom Sadu, postaje omladinski prvak Jugoslavije, da bi kasnije postao i jedan od najboljih boksera u bivšoj Jugoslaviji, kao član beogradskih klubova. I mnogi drugi šampioni, kao na primjer Husein Fehmi, boksersku karijeru započeli su upravo u klubu iz Budve, pod nadzorom trenera Pavla Bučaja. Zahvaljujući Bučaju, metropola crnogorskog turizma dobila je i poznatu reviju „Jadranski biser“, na kojoj su učestvovali i mnogi velikani jugoslovenskog i evropskog ringa. Sadašnji uspjesi budvanskog boksa počivaju upravo na jakim temeljima koje je ovom sportu podario Pavle Bučaj.

Feljton

Četvrtak, 27. maj 2021.

IZ MEMOARA RADA TUROVA PLAMENCA

Utoliko ona mina puče pred njim i zadade mu 62 rane » Priredio: Slobodan ČUKIĆ God. 1769. dođe u Crnu Goru ruski general knjaz Georgije Vladimirović Dolgorukov sa gramatom carice Katarine II od 29. jan. 1769. i sa ... oficira, među koima je bio kap. Rade (Radion) Plamenac, da crnogorski narod podigne protivu Turske s kojom je bila Rusija zaratila (Gramata, Milutinović, str. 104-105). On istovari municiju iz Italije morem na Čanj pod Spič, đe ga je srelo šest stotina Crnogoraca sa potrebnim konjima i prenijeli sve sa njim u Crmnicu prvu noć, đe su načinjali fišeke za puške crnogorske. Sam Dolgoruki kaže u svojim zapiskama što je prenio u Crnu Goru sa sobom. (D. Milaković u oznaki str. 130 a gramata na srpski prevedena od Medakovića str. 131-134.) Crnogorci sretu Dolgorukova i gramatu Caričinu prime s najvišim oduševljenjem i radošću i poslušaju ga za sve što im je odredio da učine protivu Turske Carevine do svoga povratka iz Crne Gore. Knjaz Dolgorukov, čim je došao u Crnu Goru, on je ukorio Crnogorce kako su mogli primit za Gospodara jednu varalicu u ime cara Petra III, koi je umaro (umro, prim. Prir.) i svečano sahranjen kao što cio svijet zna, no da ga išćeraju iz Crne Gore. Glavari i narod obećaju se da hoće čim dođe na Cetinje. Kad se pojavi Šćepan Mali pod sabljom, na konju sa svojom pratnjom na Zagrablje i onođen učine veselje sa pucnjavom pušaka, glavari crnogorski koi su bili na Cetinje odmah pogaze što su obećali Dolgorukovu i učine potrk put Zagrablja da sretu svog Gospodara sa veseljem iz pušaka. Kad ovo viđe Dolgorukov on prekori crnogorske glavare što su ga prevarili i naruži Šćepana kako se smije zvat na ime prošle tri godine umrlog Cara ru-

U mjesecu junu 1771. razvaljujući krše minama za popravku jednog puta u Crmnici prikuči se Šćepan Mali blizu jednoj punoj mini koja se bješe zataila da sagleda što joj je uzrok. Uto ona mina taj mah puče. Kad su ga odatle ponijeli na nosila k manastiru u Brčeli kažu da je onda zapjeva! Po glasu mletačkih izvještaja, ostao je slijep u jedno oko i sakat u jednu ruku i u obadvije noge

Crnogorci u filmu „Lažni car“ iz 1955. godine

koga ko je sposoban za oružje, radeći sa ovim omesti pogranične Turke da ne mognu ići protivu Rusije. On oglasi u narod da će skoro doći u Crnu Goru njekoliko ruske vojske, pa zapovijedi te iste 1771. goRade Marković kao Šćepan Mali u filmu „Lažni car“ iz 1955. godine dine te se sagradi na Vir blizu Skadarskog jezera jedna kuskog i stavi ga u zatvor. No jed narodu crnogorskom da čeli kažu da je onda zapjeva! ća koja je namijenjena bila za kako viđe ozlojeđene glavare on predaje vlast nad Crnom On je poslje kratkog vremena kvartir ofic. ruske vojske. od rana prebolio, ali po glasu Tako je Šćepan Mali vladajući crnogorske i narod za ovo što Gorom Šćepanu Malom. je pritvorio Šćepana Malog, a Kako je Dolgoruki poslao u mletačkih izvještaja, ostao je sa državom dalje živio sve u navališe glavari među sobom Boku grofa Đorđa Vojnovića slijep u jedno oko i sakat u jed- Crmnici u manastir u Donje Brčelo sve do god. 1774, a te u razgovor da oni to ne mogu da nađe brod za njihov povra- nu ruku i u obadvije noge. godine u maju mjesecu podnijet da njihov Gospodar tak u Rusiju 13. okt. 1769. uputi Sad zbog rđavog stanja zakolje ga po noći stoji u zatvor, do njega ih ni- se iste noći sa družinom i sa zdravlja Šćepan tajno jedan Grk, ko nije sluša, a bez njega ih Patrijarhom srpskim u prat- Mali nije mogao kojeg bješe priniko neće slušat, te se riješe nji Šćepana Malog krenu se polazit proz mio kod sebe da mole Dolgorukova da im iz Crne Gore i sađu u Grbalj, u n a r o d d a za dvorskog oslobodi Šćepana Malog iz mjesto zvano Jaz, a rano u zo- tačno drži paža. Ovog zatvora. Kad viđe Dolgoru- ru navezu se na more za Rusiju dobar red u Grka koi kov kakvu ljubav i povjerenje svi bez Šćepana Malog, koi se narod kao je naziva imaju glavari crnogorski i na- povrati u Crnu Goru, koi je po- kad je bio falco svoje rod prema Šćepanu Malom, slje upravlja s Crnom Gorom zdrav, pa ime Stanon ga oslobodi iz zatvora i povjerenije, lakše i smjelije da obezbiko, kako dogovori se sa njim o svače- nego priđe sve do svoje smrti, jedi postavse poslje mu što mu treba za dalje, i a imao je za to sad i bolja sred- ljeni red u narod, on iste znalo, poobuče mu patent kao ruskom stva. slao ga je kod štabskom oficiru i prema to- Putovi su kroz Crnu Goru bili godine 1771. Šćepana Malog me činu mundir, i predade vazda slabi, pa on počne gđe- ustanovi sud od skadarski vezir mu što je zaostalo bilo praha koji popravljati. Tako u mje- 12 glavara. Od ovih i olova, čohe, pa i nješto nova- secu junu god. 1771. razvalju- njeki su kod nje- Pečat Šćepana Malog Mehmed paša Bušatlija samo dvaca, ostavivši zapisanu zapovi- jući krše minama za popravku ga sjedili u pitoZbog rđavog stanja zdravlja Šćepan Mali jednog puta u Crmnici prikuči moj Crmnici i narodu sudili najestog kao svoje robove, da se on blizu jednoj punoj mini s njim zajedno, a njeki su išli toboš uteku iskraj njega kod nije mogao polazit proz narod da tačno koja se bješe zataila da sagleda proz narod kad je gđe treba- Šćepana Malog na slobodu, i drži dobar red u narod kao kad je bio što joj je uzrok kad je radnik lo. On je želio znati kad bi se uredi kako će izvršit ubistvo zdrav, pa da obezbijedi postavljeni red u već zapaljaše što ne pukne. ukazala potreba koliko ima nad Šćepanom, pa onda dobit narod, on iste godine 1771. ustanovi sud Uto ona mina taj mah zapali se za rat sposobnih Crnogoraca. slobodu svi i dar od paše. Ovi od 12 glavara. Od ovih njeki su kod njega sjedili u pito- i puče pred njim i zadade mu On je poslao za to proz narod Stanko došao sa društvom moj Crmnici i narodu sudili s njim zajedno, a njeki su 62 rane. Kad su ga odatle poni- šestinu sa jednim kaluđerom kod Šćepana Malog, udvorio išli proz narod kad je gđe trebalo jeli na nosila k manastiru u Br- da prepišu od sela do sela sva- mu se sasvijem, moleći s vremenom da ga oslobodi s društvom i povrati u domovinu. Kako Stanko ostane na službi u manastir kod Šćepana Malog tako njegovo društvo namjesti se na rad u manastir u Orahovo sve do one noći kad on zakolje tajno Šćepana Malog, pa zaključa vrata od sobe Šćepanove i saopšti straži da je Šćepan slab i da je naredio da mu se ne otvaraju vrata od sobe dok se on ne javi, a njega da je posla sa osobitim poslom do na Vir. Ovi vjerovaše, a Stanko uteče brzo pod Orahovo, uze društvo sa sobom pa pobježe iz Seoca Jezerom put Skadra. Onamo ga vezir Bušatlija primi, daruje i oslobodi sve kao što im je obećao Potpis Šćepana Malog Šćepan Mali, crtež iz 18. vijeka bio kad to izvrše.

Rade Turov Plamenac u svojim memoarima (CID, Podgorica, 1997) donosi mnoštvo dragocjenih podataka. Među njegovim bilješkama nalazimo detalje iz crnogorske svakodnevice kojih nema na drugim mjestima, a koji omogućavaju stvaranje potpunije slike o pojedinim ličnostima i događajima Evo ovako svrši Šćepan Mali (Jovan Ćuk Ličanin) koi je upravlja s Crnom Gorom sedam godina i sveza narod crnogorski slogom i poslušnošću, što nije moga to učinjet nijedan vladar Crne Gore ni priđe njega ni poslje njega do danas. Bog zna koliko je on zla ukratio među narod za svoje vrijeme u Crnoj Gori! Šćepan Mali bio je zgodna rasta, prikladna lica, smeđe boje, i mrke kose, brkova i očiju; kad je došao u Crnu Goru imao je okolo 30 godina, a već se zna ko je bio i odaklen. U Mletačkom arhivu nalaze se raporti od providura kotorskom o Šćepanu Malom kakav je. Oni su sa njime dosta posla imali. I ako su na njega mrzili, i zbog njega se umiljali Turskoj, opet su za njegova života svome duždu ovako pisali: „Riječi su mu svagda o miru, slogi i udruženju, načela je krasnih, odgovori su mu gotovi i pametni, glave je bistre i nije bez svoistva za upravu državnu“. Sa ovakvom svojom bistrinom uma, darom duševnim, kaže se da je on mogao zadobit sebe prvenstvo za upravu naroda u Crnu Goru u ono doba i bez onog imena ruskog. Crnogorci u ono doba ne bi priznali nad sobom nikoga niodaklen, nako samo ko bi doša iz Rusije“. (Nastavlja se)

Feljton

Četvrtak, 27. maj 2021.

SAGA O BOJU U PROGONOVIĆIMA

Za ondašnje prilike bio je to boj ozbiljnih razmjera » Piše: Mr Miomir S. RADUNOVIĆ Na sredokraći puteva Podgorice i Cetinja, u Lješanskoj nahiji, smješteno je selo Progonovići, poznato po svojoj ratnoj istoriji. U ovom selu, 23.5.1691. godine, odigrao se boj, dostojan završne scene „Gorskog vijenca“, koji je dugo vremena predstavljao svojevrstan izazov za istraživače realiste i utočište za romantičare. Prvi, koji su otkrivali istinu o boju oslanjajući se na deficitarne istorijske izvore, i drugi, koji su saopštavali svoju priču, koja nije uvijek mogla mimoići legendu. I ako je Njegoš u svojim zabilješkama o crnogorskim bojevima od 1510. do 1702. Godine, pominjao Progonoviće, kao jedno od mnogobrojnih bojišta na kojima su Turci masovno ginuli, ipak su mnogi, Vuka Mandušića, koji mrko priča „kad boj čujem u Progonoviće“ doživljavali kao umjetnički iskaz pjesnika. Trebali su vjekovi da prođu da bi se utvrdila istorijska osnova boja u Progonovićima i da se, zahvaljujući prije svega mletačkim izvorima, verifikuje istina o bojištu koje je Njegoš u svojem djelu proslavio. I ako o ovom boju „nikakve pjesme nemamo“ (Njegoševe zabilješke), hroničarska narodna predanja i završna scena „Gorskog vijenca“ izdržali su, u velikoj mjeri, poredbeni ispit sa autentičnom istorijskom građom. Problem je u tome što je u Isto-

O razmjerama boja svjedoče brojne neprijateljske žrtve („osamdeset i tri posjekosmo“) i gonjenje Osmanlija „do Kokotah više Lješkopolja“. Zato, ugledni crnogorski istoričar dr Slavko Mijušković konstatuje da je ova pobjeda bila „veliki događaj ne samo za Crnu Goru, već i za Mletačku Republiku“

Obnovljena Kula Radunova - posvećena memoriji na Raduna i Ljubicu i na boj u Progonovićima 23.5.1691.

riji Crne Gore (knjiga treća, tom prvi, strana 202, Titograd, 1975.) ovaj boj pogrešno obilježen kao boj u „crnogorsko selo Komane“, bez navođenja mikrolokacije Progonovići, pri čemu treba imati u vidu da su Komani bili knežina sa više sela, a selo Progonovići je krajem 17. vijeka bilo u sastavu Gornjih Komana. Neposredno prije boja, crnogorski vladika Visarion Borilović – Bajica, odani mletački prijatelj, prozrio je namjere nekih crnogorskih glavara

Kamenica u Progonovićima

Faksimil ugovora potpisanog u Kotoru 30. maja 1661. godine u kojem se pominje knez (conte) Radun sa braćom iz Komana

koji su se okrenuli Turcima a ne Mlečanima. Da bi ujedinio crnogorska plemena, Vladika je, zajedno sa mletačkim providurom Zanom Bolicom – Grbičićem, pozvao u Kotor glavare i nakon ubjeđivanja, glavari se zakleše na Jevanđelju da će biti solidarni u borbi protiv Turaka i vjerni Veneciji. Turci su saznali da se crnogorski glavari nalaze u Kotoru i bez odlaganja pripremili napad na nebranjenu Crnu Goru. Sulejman paša Bušatlija iz Skadra uputi 500 ljudi kojima je komandovao Husein aga Melum i odred podgoričkog kapetana Mehmed age Parmakovića od 1000 ljudi, u namjeri da potčini Crnu Goru i protjera mletačku vojnu posadu sa Cetinja. Kad je od svojih ljudi Providur

iz Kotora bio obaviješten o skorom napadu Turaka, glavari su se zajedno sa Vladikom i Guvernadurom, hitno vratili na Cetinje da organizuju odbranu. Na Cetinju saberu vojsku sastavljanu od Crnogoraca i Mlečana, a „ugroženo Cetinje je već bilo ojačano sa 24 italijanska vojnika, pored 40 domaćih vojnika i redovne posade“ (izvještaj mletačkog providura). Ova vojska se uputi prema Podgorici ali Parmaković i ne uspije da se sukobi sa njima, jer u Komanima – graničnij knežini Lješanske nahije naiđoše na otpor u samom početku nastupanja prema Cetinju. Čim je osvajač počeo paliti kuće plemena Komani, seljani su se odmah latili oružja pružajući žestoki otpor.

Ovih majskih dana, poslije 330 godina od boja u Progonovićima, u Kuli Radunovoj, koja je obnovljena i svečano otvorena 13. jula 2001. godine, odjekuje priča Vuka Mandušića kao aeda o Radunu i Ljubici, Baju i Novaku, Drašku i Vukoti „i dva Vuka od sela Trnjinah“. ono što Vuk Mandušić nije ispričao, ispričao je narod

Prepis ugovora načinjenog u Kotoru 1661. godine u kojem se pominje knez Radun sa braćom iz Komana

Najveći dio neprijateljskih snaga apsorbovali su Progonovići, jedno od sela knežine Komani jer su se nalazili u epicentru napada, na pravcu udara Osmanlija prema Cetinju, a u Progonovićima naročito Kula komanskog kneza Raduna koju su Turci zapalili („ma izgore ojađela kula“). Uz pomoć stanovnika okolnih sela, Komani su zaustavili napredovanje neprijatelja a kad im stiže pomoć od Ozrinića i Zagarčana „Turci izgubivši nadu na uspjeh a s njom i hrabrost, okretoše leđa i dadoše se u bjekstvo napustivši sav plijen i roblje“ (Jovan N. Tomić). Impresioniran pobjedom koja je onemogućila Turke da zauzmu crnogorsku prijestonicu, generalni providur za Dalmaciju Aleksandar Molin obavještava Senat u Veneciji: „Ovaj dobri događaj ne samo da će još više naljutiti Osmanlije protiv ovih ljudi, već će ti ljudi još više biti privrženi našoj državi i protivni podanstvu nevjernicima“. Za ondašnje prilike bio je to

Ugovor između Mletačke republike i Crne Gore u Kotoru od 14. jula 1663. u kojem se knez Radun pominje kao Conte Radun da Comani

U Progonovićima se 23.5.1691. godine, odigrao boj, dostojan završne scene „Gorskog vijenca“, koji je dugo vremena predstavljao svojevrstan izazov za istraživače realiste i utočište za romantičare. Trebali su vjekovi da prođu da bi se utvrdila istorijska osnova boja u Progonovićima i da se, zahvaljujući prije svega mletačkim izvorima, verifikuje istina o bojištu koje je Njegoš u svojem djelu proslavio boj ozbiljnih razmjera o čemu svjedoče brojne neprijateljske žrtve („osamdeset i tri posjekosmo“) i gonjenje Osmanlija „do Kokotah više Lješkopolja“. Zato, ugledni crnogorski istoričar dr Slavko Mijušković konstatuje da je ova pobjeda bila „veliki događaj ne samo za Crnu Goru, već i za Mletačku Republiku, a za ovu posljednju i jedna garancija više o sposobnosti Crnogoraca da se nespremni i skoro nenaoružani uspješno bore protiv dobro naoružanog i brojnijeg neprijatelja“. Ovih majskih dana, poslije 330 godina od boja u Progonovićima, u Kuli Radunovoj, koja je obnovljena i svečano otvorena 13. jula 2001. godine, odjekuje priča Vuka Mandušića kao aeda o Radunu i Ljubici, Baju i Novaku, Drašku i Vukoti „i dva Vuka od sela Trnjinah“. A ono što Vuk Mandušić nije ispričao, ispričao je narod i istorija o slavnim vitezovima – Vuku Mićunoviću, knezu Vuku Bandiću iz Komana, knezu Vukcu Čelebiji iz Zagarača i drugim znanim i neznanim bojovnicima koji se, kako njima dolikuje, oprobaše u boju kad „plam se diga bješe u nebesa“, davne 1691. godine. (Kraj)

Četvrtak, 27. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. maj 2021.

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima i člana 36 Statuta sazivam

Poslovni broj: I.br. 2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bulevar Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, dana 26.05.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2101/15 od 12.11.2015.god i rješenja I.br. 2101/15 od 03.03.2016.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P. br.1642/14 od 25.02.2015. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

XX REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD “IZBOR“ Bar Za XX Redovnu skupštinu akcionara predlaže se slijedeći DNEVNI RED I Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva za 2020. g. II Razmatranje i usvajanje revizije finansijskog izvještaja za 2020. g. III Razrješenje članova Odbora direktora IV Izbor i imenovanje članova novog Odbora direktora V Donošenje Odluke o utvrđivanju nadoknada za rad Odbora direktora VI Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2021. g.

ZAKLJUČAK O PRODAJI

XX Redovna skupština akcionara će se održati dana 30.06.2021. godine, u prostorijama Hotela “GRAND” – Cetinje, ulica Njegoševa broj 1, sa početkom u 8,00 časova. Redovna skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kvorum Redovne skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Redovnu skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u sjedištu Društva u Baru, ulica Vladimira Rolovića broj 22, svakog radnog dana od 9 do 13 časova, počev od 10.06.2021. godine, pa do održavanja Redovne skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama u sjedištu AD “IZBOR”-a Bar, i na telefon 030/311-699. Zasijedanje XX Redovne skupštine akcionara održaće se u skladu sa epidemiološkim mjerama i preporukama, koje budu važile na dan zasijedanja. Odbor direktora

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Green Gvozd” d.o.o. iz Podgorice, Ul. Đoka Miraševića br. 17c, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju vjetroelektrana na djelovima KO Gradačka Poljana, Ćeranića Gora, Konjsko, Lukovo, Rubeža i Nikšić, u zahvatu Lokalne studije lokacije „Gvozd“, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredi Opštine Nikšić, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 22.06.2021.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u sali za sastanke zgrade Opštine Nikšić, dana 17.06.2021. godine, sa početkom u 10 časova.“

Na osnovu člana 135 i 136 Zakona o privrednim društvima („Sl. list RCG“, br. 065/20) i člana 38 stav 1. i stav 2. Statuta Zatvorenog investicionog fonda „Trend“ AD Podgorica, i Odluke Odbora direktora Društva za upravljanje investicionim fondom „Butterfly finance“ AD Podgorica, o sazivanju redovne Skupštine akcionara Zatvorenog investicionog fonda ,,TREND“ AD Podgorica, objavljuje se sledeće:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA ZATVORENOG INVESTICIONOG FONDA „TREND“ AD PODGORICA za dan 28.06.2021. godine, sa početkom u 13:00 časova, u prostorijama upravne zgrade PLC Morača AD Podgorica, ul 8. Marta bb, sa sledećim DNEVNIM REDOM Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - predsjedavajućeg Skupštine - verifikacione komisije - zapisničara - ovjerivača zapisnika 1.Donošenje Odluke o usvajanju Godišnjeg finansijskog izvještaja ZIF „Trend“ AD Podgorica za 2020. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora; 2.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju ZIF-a „Trend“ AD. Podgorica za 2020. godinu; 3.Donošenje Odluke o usvajanju Ugovora o upravljanju Zatvorenim investicionim fondom ,,Trend” AD Podgorica. 4.Donošenje Odluke o imenovanju ovlašćenog revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2021. godinu; 5.Donošenje Odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora; 6.Donošenje Odluke o izboru članova Nadzornog odbora; 7.Donošenje Odluke o utvrđivanju naknada za članove Nadzornog odbora; Kvorum za održavanje Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni, ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su lično prisutni ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija, dok se o tački 6. odluka donosi kumulativnim glasanjem. Materijal za skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima Fonda, u zakonskom roku, u poslovnim prostorijama Društva, ulica ul. 8. marta 55 u Podgorici, svakog radnog dana u periodu od 09:00 do 14:00 časova, kao i na internet strani Fonda www.trendfund.me Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara CDA na dana pribavljanja spiska akcionara (dva dana prije održavanja Skupštine) mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara. Identifikacija akcionara vrši se na dan održavanja Skupštine akcionara, u periodu od 11:30 do 12:30 časova na osnovu ličnih isprava , a punomoćnika na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i lične isprave. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće objavljeno 2 puta u štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori najkasnije 30 dana prije dana održavanja Skupštine, kao i na internet strani Fonda www.trendfund.me, a sve dodatne informacije u vezi sa Skupštinom se mogu dobiti na broj telefona 020/226-107 Obrazac punomoćja i glasačkog listića mogu se preuzeti u papirnoj formi u prostorijama Društva, na adresi: ul. 8. marta 55, u Podgorici. Predsjednik Odbora direktora D.Z.U. „Butterfly finance“ AD Podgorica Slavka Petkov s.r.

I Određuje se jedanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje su upisane u LN broj 1074 KO Podi PJ Herceg Novi, i to katastarska parcela broj 1597, podbroj 1, plan/skica 8-21, po načinu korišćenja šume 3.klase, površine 2542 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za jedanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 23.06.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 50.840,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2101/15 od 06.09.2017.godine. IV Na jedanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 5.084,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.14383/2006 od 08.12.2006. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te zabilježba postupka poreskog potraživanja u iznosu od 3.182,47 eura. Dana 26.05.2021. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 1325/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Aničić Milorada iz Nikšića, Bulevar 13 Jul bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 45.814,62 eura, dana 26.05.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1325/17 od 19.05.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.433/10 od 25.01.2011. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 2051 KO Kličevo PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja livada 3. klase, površine 280 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 126 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 101 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 23.06.2021.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 45.955,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1325/17 od 04.02.2019.godine. IV Na trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 4.595,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine, i zabilježba obavještenja o početku namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca- obavještenje broj 24-01/3976. Dana 26.05.2021. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br.2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015.godine, dana 26.05.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Vukanović Drašku iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, vrši se dostavljanje Zapisnika o X prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 26.05.2021. god, i Zaključka o XI prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 26.05.2021. god.Izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o X prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 26.05.2021. god, i Zaključka o XI prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 26.05.2021. god.Upozorava se izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.05.2021. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 3, 10 i 15 Odluke o grobljima na teritoriji opštine Mojkovac (SI.list RCG opštinski propisi” br.11/1994, Odluke Savjeta Mjesne zajednice Podbišce (Opština Mojkovac), Mjesna zajednica Podbišće objavljuje

POZIV U cilju uređivanja mjesnog groblja pozivaju se naslednici i srodnici koji su u mogućnosti da identifikuju grobna mjesta svojih predaka u mjesnom groblju u Podbišću, od kojih većina datira iz prve polovine XX vijeka, obilježe (postave nadgrobna obilježja) i urede grobna mjesta.Rok za izvršenje navedenih radnji je 30 dana od dana objavljivanja Javnog poziva u jednom od štampanih medija koji se štampaju i distribuiraju na teritoriji Crne Gore i jednom od štampanih medja koji se štampaju i distribuiraju u regionu. Nakon navedenog roka, poštujući zakonom propisane procedure, u skladu sa sanitarnim propisima, na način koji odgovara pijetetu prema počivšima, biće izvršena ekshumacija svih neidentifikovanih posmrtnih ostataka sa navedenog područja i isti će biti pohranjeni u zajedničku grobnicu.Srodnici koji će se utvrditi kao korisnici grobnih mjesta dužni su, u slučaju potrebe, postojeća grobna mjesta ukloniti o vlastitom trošku. Za ona grobna mjesta za koja se neće utvrditi korisnici, iskopavanje i prenos umrlog kao i pohranjivanje u zajedničku grobnicu izvršiće se o trošku Mjesne zajednice Podbišće, a takva grobna mjesta tretirati kao mjesta za nove korisnike. Sve informacije možete dobiti na sledeće telefone: Predsjednik Mjesne zajednice Podbišće - Dragan Marković, 069 456 936, Direktor DOO Komunalne usluge ,Gradac” Mojkovac - Predrag Smolović, 067 225 597 PREDSJEDNIK MJESNE ZAJEDNICE PODBIŠĆE DRAGAN MARKOVIĆ

Na osnovu člana 34, stav 1 Pravilnika o uređivanju postupaka nabavki roba, usluga i radova u Hotelskoj grupi „Budvanska rivijera” (Broj 02-920/15 od 05.04.2021. godine) naručilac Hotelska grupa „Budvanska rivijera” a.d. Budva, Trg Slobode 1 , Budva, oglašava

Četvrtak, 27. maj 2021.

I. br. 735/16. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ OTP Factoring Montenegro “ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130, kojeg zastupa ovlašćeno lice, izvršni direktor Imre Cseterki, protiv izvršnog dužnika Janković Đone iz Bara, Gretva bb – Stari Bar, na osnovu izvršnih isprava – Ugovora o hipoteci, Ov.br. 8423/06. od 30.08.2006. godine i Ugovora o hipoteci Ov.br. 6148/07. od 28.06.2007. godine, radi novčanog potraživanja, dana, 25.05.2021. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Janković Đone iz Bara u obimu prava svojine 1/1, koja je upisana u broj 1160. KO Stari Bar, kao kat. parcela br. 989, u naravi – dvorište, površine 368 m2 i na istoj parceli porodična stambena zgrada, površine 100 m2 i pomoćna zgrada, površine 36 m2. II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 23.06.2021. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 735/16. od 22.08.2016. godine i I.br. 975/16. od 26.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca „ OTP Factoring Montenegro “ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici . IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1160. KO Stari Bar i to hipoteka na iznos od 10.000,00 eura po osnovu kredita br. 705-90-62 od 30.08.2006. sa rokom vraćanja do 30.08.2011.godine u korist izvršnog povjerioca, hipoteka na iznos od 25.000,00 eura po kreditu br. 950-90-317 od 27.06.2007. u korist izvršnog povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti koja je opterećena hipotekom br.198/09-p od 02.03.2009. godine u korist izvršnog povjerioca, zabilježba postupka - zabilježba postojanja ugovora o ustupanju potraživanja uzz br. 276/2011 od 20.12. 2011. u korist “ crnogrske komercijalne banke “ ad podgorica, zabilježba postupka - zabilježba upravnog spora P. br. 1734/2013. od 01.07.2013. god. po tužbi izvršnog povjerioca i zabilježba postupka - zabiljezba obavjestenja izvršnog povjerioca o pocetku namirenja duga od 12.06.2015. godine u korist izvršnog povjeerioca. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 735/16. od 15.05.2017. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 57.480,00 €. VI Na osmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.748,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 25.05.2021. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Kolonijalna roba, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 110.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04/1-2014 objavljena je na web adresi www.hgbudvanskarivijera.com, dana 26.05.2021. godine. Lice za davanje informacija Vladimir Janjušević, telefon: 033/452-831, email: sektornabavke@budvanskarivijera.co.me. Na osnovu člana 40. Zakona o privredni društvima (“Službeni list RCG” br.6/02 i “Službeni list CG” br.17/07 i 80/08, 40/10, 73/10, 36/11, 40/11) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva

REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU AKCIONARA za 28. jun 2021. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 12,00 sati DNEVNI RED 1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod CDA i izbor ovjerivača zapisnika 2.Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza sa Izvještajem o poslovanju Društva i izvještajem Revizora za period 01.01.2020.31.12.2020. godine. 3.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora, 5.Donošenje Odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora 6.Donošenje Odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora 7.Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva za 2021. godinu. -Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. -Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave. -Ovlašćeni punomoćnik , sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio -Za donošenje odluka po tačkama 2,3,4,5 6 i 7 dnevnog reda potrebno je da glasa više od polovine prisutnih akcionara. -Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me -Akcionar svoja prava ostvaruju u skladu sa Zakonom. -Materijali za Skupštinu , kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4, na raspolaganju su akcionarima od 26.05.2021 godine u vremenu od 8 do 11 časova.Telefon: 033/451-656 PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Branislav Mićunović s.r.

Ivm.br.39/2018 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKA AD PODGORICA u stečaju, ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica, PIB: 02348772, protiv izvršnog dužnika VLADIMIRA RAKOČEVIĆA iz Bijelog Polja, Tomaševo bb, dana 26.05.2021. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat. parcele br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira. II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 382 KO SMAILAGIĆA POLJE. III Drugo usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.06.2021.godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm.br.39/2018 od 02.04.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: kat.parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 28.000,00 eura. V Na drugom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod vrijednosti utvrđene stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod 50 % te vrijednosti. Ako se nepokretnost ne može prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz člana 173 st. 4 ZIO-a. VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 15.06.2021.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, i to za: kat parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, iznos od 2.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja. VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja. X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM jednosoban namješten stan (50m2) u Ulici Slobode 72. Podgorica. Pogodan i za kancelariju. Tel. 069-031-795 1 IZDAJEM poslovni prostor u Plužinama, površine 33m2. Tel: 068-40-35-10 2

UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 3 STRUČNO, SAVJESNO i ODGOVORNO radim skoro sve vrste gradjevinskih poslova sa zapadnim iskustvom. U Podgorici. Tel. 069/926-382; 020/629-558 4

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. maj 2021.

HTP ”ULCINJSKA RIVIJERA ” AD Broj: 301 Ulcinj,26.05.2021. god. OBA VJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA Na osnovu čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br:65/20), čl. 26 Statuta HTP ”Ulcinjska rivijera” AD i Odluke Odbora direktora br. 182/4 od 29.03.2021. god., saziva se : XIVREDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA HTP ‘ULCINJSKA RIVIJERA ” AD ULCINJ Za dan 30.06.2021. god. u 12 časova u prostorijama hotela ”Bojanalux” na Adi Bojani, Gornji Štoj, Ulcinj. Za sjednicu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1.Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja HTP „Ulcinjska rivijera” AD Ulcinj za 2020. godinu . 2.Razmatranje i usvajanje izvještaja o poslovanju za 2020.godinu, sa izvještajem nezavisnog revizora za period od 01.01.2020. godine do 31.12.2020. godine. 3.Donošenje odluke o konverziji duga i prihvatanje predloga ugovora o međusobnim pravima i obavezama između HTP”Ulcinjska Rivijera ”AD Ulcinj i Vlade Crne Gore u vezi sa pretvaranjem duga u akcijski kapital. 4.Donošenje odluke o razrešenju dosadašnjih članova Odbora direktora. 5.Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora. 6.Donošenje odluke o razrješenju dosadašnjih članova Revizorskog odbora. 7.Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora. 8.Donošenje odluke o izboru revizora za 2021. godinu. 9.Razmatranje i donošenje odluke o usvajanju Statuta HTP”Ulcinjska Rivijera ”AD Ulcinj. Odluke po svim tačkama dnevnog reda se donose većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa tj. 762.195 od ukupno 1.524.389 akcija. Izdate akcije su obične jedne klase, na ime i izdate su u nematerijalizovanom obliku. Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge Odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara svakog radnog dana od 09 do 11 časova i to 20 ( dvadeset) dana prije odražvanja Skupštine akcionara u poslovnoj zgradi HTP ”Ulcinjska rivijera” u Ulcinju, Velika plaža bb ( bivša direkcija Ade Bojane) . Akcionari mogu da ostvare svoja zakonska prava na Skupštini akcionara lično, putem punomoćnika, putem glasačkih listića ili elektronskim putem. Punomoćja i glasački listići moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara i verifikacija njihovih dokumenata na osnovu kojih mogu prisustvovati sjednici obavlja se u sjedištu društva od 9 do 11 časova na dan održavanja sjednice. Telefon: +382 69 065 821

Predsjednica odbora direktora Djurišić Vjera s.r.

Na osnovu člana 36 i 40 Zakona o privrednim društvima i člana 32 i 38 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, donosim ODLUKU Saziva se Skupština akcionara “IMAKO” A.D. Bijelo Polje DNEVNI RED 1.Otvaranje Skupšine, izbor radnih tijela 2.Usvajanje zapisnika sa predhodne sjednic 3.Usvajanje osnovnih finansijskih iskaza za 2020 god. 4.Razmatranje izještaja nezavisnog,ovlašćenog revizora o reviziji finanskih izvještaja za 2020 god. 5.Donošenje odluke o razrješenju nezavisnog revizora. 6. Izbor nezavisnog revizora za 2021 god. 7. Donošenje odluke o razriješenju članova Odbora direktora 8.Donošenje odluke o imenovanju članova Odbora direktora Sjednica Skupštine će se održati u prostorijama ”IMAKO’’ A.D, dana 26.06.2021 god. sa pocetkom u 14 h Materijali za održavanje Skupštine (jedinstveni spisak akcionara iz CDA, predlozi odluka ) dostupni su u skladu sa Zakonom, u prostorijama društva, najmanje 20 dana prije održavanja Skupštine. Prijava akcionara i punomoćnika akcionara, u cilju utvrdjivanja kvoruma, vršiće se na dan održavanja Skupštine u vremenu od 10 do 12 casova. Predsjednik Odbora directora Dipl ing. OMEROVIĆ FERIZ

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE AD PODGORICA kao kreditni i hipotekarni povjerilac vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Obavještavamo Korisnika kredita ALIJU DUROVIĆA iz Bijelog Polja (partija kredita 0041102022236) sa poslednjom poznatom adresom: Korita bb. Bijelo Polje, da je IRF dana 07.04.2021.godine, sačinio Obavještenje o otkazu / raskidu Ugovora o kreditu pod brojem 0519013-2722-21/8. Poziva se Korisnik kredita da dođe u prostorije Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 126/I, Podgorica u roku od 5 (pet) dana i ujedno upozoravamo da se ovakav način dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati, snosi sama stranka.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 27. maj 2021.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je dana 26. maja 2021. u 66. godini preminuo naš

DRAGAN Petrov PEJOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u najužem krugu porodice 27. maja u 13 časova u porodičnoj grobnici u Češljarima, Riječka nahija.

Dragi moj

SJEĆANJE

Teško je oprostiti se od tebe i zaokružiti jedan ciklus satkan od ljubavi, uspomena i trenutaka koje smo zajedno prošli. Bol jednako prisutna kao i sjećanje koliko si bio partner, podrška i toplina. Fališ i falićeš u svim budućim danima, ali nikada nećeš prestati da živiš u mom srcu i mislima. Počivaj u miru. Čuvam te od zaborava.

1304

pet godina

dvanaest godina

MILKA – MIŠA JOVANOVIĆ

DRAGOLJUB – GAJO JOVANOVIĆ

Sa nama ste u mislima kad nam život donosi i radost i tugu. Počivajte u miru uz našu vječitu zahvalnost i poštovanje. Hvala vam na svemu... Vaši: sin ŽELJKO – ŽIKA, unučad MARIJA i MARKO, snaha ANA, praunuk KOSTA i zet PEĐA

Supruga MILA Ožalošćeni: supruga MILODARKA – MILA, sestra VERA, brat VESKO, snaha JULIJANA, bratanić BALŠA i bratanična KSENIJA kao i brojna rodbina PEJOVIĆ i ĐURIŠIĆ

1299

Danas bismo slavili Tvoj trideset drugi rođendan, dragi naš

SJEĆANJE 21. 2. 1982 – 27. 5. 2021.

27. 5. 2001 – 27. 5. 2021.

1303

DUŠANE NIKO

I opet proljeće, i opet maj, i opet 27. maj. A đe si nam Ti?

DRAGAN PEJOVIĆ Dragi strikane, Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao, koja je obojila naše djetinjstvo najljepšim bojama. Počivaj u miru. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. 1305

Vole Te Tvoji NAJMILIJI 1294 Dana 27. maja 2021. navršava se petnaest godina od smrti našeg dragog

Tvoji BALŠA i KSENIJA

LOPIČIĆ

BOSE

Vrijeme koje je prošlo nije ublažilo bol za vama. U znak sjećanja i zahvalnosti, porodica vam podiže skromni spomenik. S tugom i ponosom čuvaćemo uspomene na vaše dobre i plemenite duše. Ožalošćena porodica: BRANKO, VASKO, BISERKA i VOJO LOPIČIĆ sa porodicama 1295 U subotu, 29. maja 2021. godine, navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

Posljednji pozdrav bratu našeg kolege Veska

BLAŽA Nikolinog MITROVIĆA Utkao si u naše živote mnogo toga divnog što godine ne mogu da izbrišu. Nedostaješ još više sad kad bi konačno mogao i ti da uživaš u „malim“ osmjesima, a velikim radostima. Vole te

DRAGANU PEJOVIĆU a porodici iskreno saučešće.

MILETE M. MERDOVIĆA

tvoji NAJMILIJI

1293

Toga dana u 10 časova na mjesnom groblju u Podbišću posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Voljenom ocu i suprugu

Ožalošćena porodica MERDOVIĆ KOLEGE i KOLEGINICE OGLASNOG ODJELJENJA POBJEDE 1298 1306

Dana 27. maja navršava se 10 godina od kada nije sa nama naš suprug i otac

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 26. maja 2021. godine preminuo

DRAGOLJUBU DAUTOVIĆU

Deset godina je prošlo od tvog preranog odlaska. Vrijeme prolazi, ali sjećanja i ljubav prema tebi neće nikada.

DRAŠKO Vladov BOŽOVIĆ

Vole te tvoja djeca DRAGANA, ŽELJKA, ANA, MATIJA i supruga VESNA

Sahrana je obavljena u krugu porodice, istog dana u 16 časova.

RAFET TRUBLJANIN Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol. S ljubavlju, koju smrt ne prekida, i tugom, koju vrijeme ne liječi, tvoja plemenita duša i veliko srce vječno će živjeti u nama. Uvijek ćeš biti naša zvijezda vodilja, naš uzor i ponos. Nedostaješ zauvijek... Tvoji: MURADIJA, MINAS, ILDA i MENSUR 1302

Ožalošćeni: sestra STANKA – KOKA, brat ŽARKO, bratanić NIKOLA, bratanične MARIJA i JELENA

Danas je 25 godina od smrti našeg voljenog

1300 Voljenom ocu i đedu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

1301

RAJKA JAKŠIĆA TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

TOMISLAVU – TOMU MILANOVIĆU Vrijeme prolazi, ali sjećanje i uspomene na tebe čuvamo zauvijek u našim srcima. Kćerka ANDRIJANA, unuke TEA i IVA i unuk NEDELJKO BABIĆ 1296

Čuvamo od zaborava tvoju ljubav i dobrotu koje si nam nesebično pružao. Tvoji LALE i SONJA 1297

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program Dnevni list

Četvrtak, 27. maj 2021.

FILM

PRVA TV 00:00

SERIJA

RTCG 1 20:05

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Rokenrola

Dug moru

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r. 10:05 Naučno – obrazovni program, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom III, r. 12:05 Sat tv, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Bolnica nade V, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom III, r. 15:00 Lajmet 15:10 Znaš ti to, kviz 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, r. 16:30 Zapis, r. 17:00 Fokus, r. 17:40 Muzika 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Znaš ti to, kviz 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s. 21:00 Art magazin 21:30 Bolnica nade V, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Biro IV, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma 02:00 Dnevna soba, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:35 07:40 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:00 21:00 22:10 23:15 00:10 00:30 01:30

Glas Amerike, r. Muzika Sportski dnevnik, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Narkos, s. Basket magazin Dnevna soba, r. Dokumentarni program, r. Glas Amerike Basket magazin, r. E sport

06:15 07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 22:15 23:00 00:00 02:00 02:45

60 minuta sa Iris, r. Jutro, e. Pogrešan čovjek, s. Praktična žena, r. Brusko, s. Dnevni žurnal Sanjalica, s. Tri muškarca i tetka, r. Dnevni žurnal Igra sudbine, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Kuhinja – Rat za hotel, s. Žurnal Sanjalica, s. Slobodna zona, e. Igra sudbine, s. Tri muškarca i tetka, s. Šok tok, e. Rokenrola, film Pogrešan čovjek, r. Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:45 23:50 00:50

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Zabranjena ljubav, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Žigosani u reketu, r. Gunes i njene kćeri, r. Vijesti Gunes i njene kćeri, nastavak Domaćinske priče, e. Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Gunes i njene kćeri, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Sportisimo, r. Balkanskom ulicom, r. Muzika

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:00 12:00 12:06 13:15 14:00 14:06 14:50 15:45 16:25 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 02:05 03:40

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Pčelica, r. Vijesti Dnevnica, r. M:tech, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. U okovima ljubavi, r. Filmopis, e. Vijesti U okovima ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Rat za drogu, film Načisto, r. Slučajni ljubavnici, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15 22:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Fatalna ljubav, s. Brak na neviđeno, e.

23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

777 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

14:15 14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Oblačić Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Četvrtak, 27. maj 2021.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 27. maj 2021.

Andrea Demirović predstavila novu pjesmu i spot

„Igra“ nastala iz prkosa epidemiji Bojan Jovović je napravio laganu, mračnu, vrlo intimnu stvar, bez klasične strukture strofa – refren, i uz atraktivan spot koji je Zonjo Marković osmislio, mislim da može zainteresovati one koji vole moderan zvuk – rekla je Demirović PODGORICA- Crnogorska pjevačica Andrea Demirović juče je publici predstavila pjesmu „Igra“, koju autorski potpisuje Bojan Jovović. Spot je sniman po scenariju i režiji Zorana Markovića Zonja. -U vremenu kada je imperativ preživjeti, i fizički i ekonomski, osjetila sam potrebu da intenzivnije radim ono što najbolje znam – da pjevam. Tako da je „Igra“ nastala gotovo iz prkosa epidemiološkoj situaciji, u velikoj želji da razmišljamo o ljubavi i nekim ljepšim stvarima – kazala je



Andrea o svom novom muzičkom projektu. Ističe da pjesma ima moderan zvuk i da je nešto drugačija od onoga što je do sada publika imala priliku da čuje kada je njen muzički opus u pitanju. -Bojan Jovović je napravio jednu laganu, mračnu, vrlo intimnu stvar, bez klasične strukture strofa –refren, i uz atraktivan spot koji je Zonjo osmislio, mislim da može zainteresovati one koji vole moderan zvuk. Ovim projektom željeli smo da napravimo nešto moderno i drugačije – dodaje Demirović.

Spot je veoma specifičan, sa srednjovjekovnom tematikom, kostimima, mačevima, mislim da je veoma upečatljiv – kazala je Andrea Demirović za Pobjedu

„Igra“ je ljubavna pjesma puna emocija. -Spot je takođe veoma specifičan, sa srednjovjekovnom tematikom, kostimima, mačevima, mislim da je veoma upečatljiv – kazala je Demirović za Pobjedu. Direktor fotografije spota „Igra“ je Miodrag Marković, a montirao ga je Đuro Mihaljević. Spot je snimljen uz pomoć hotela Kalamper, Gazdinstva Guvno i Efel Motorsa. Podsjetimo, ovo nije prva saradnja Andree Demirović i Bojana Jovovića. Ovaj dvojac objavio je singl „Proljeće” na Dan nezavisnosti Crne Gore, 21. maja. Pjesma je za kratko vrijeme pobrala simpatije publike i postala popularna kako na Jutjubu, tako i na radio B.P. stanicama.

Nevena Božović-Ivanović objavila spot za pjesmu „Ljubi“

Moderna balada sa retro elementima BEOGRAD- Pjesmom „Ljubi“ Nevena Božović-Ivanović je na velika vrata objavila povratak na scenu, a ova prelijepa balada je već dva mjeseca jedna od slušanijih na radio stanicama u regionu. Numera je dobila i spot, koji je juče premijerno prikazan u pet zemalja regiona.

-Od prvog stiha ove pjesme imam sliku u glavi kako taj spot može da izgleda. Pjesma „Ljubi“ je moderna balada, ali ima u sebi nešto što je retro i meni se to odmah jako svidjelo. Ova numera nosi jaku emociju i mislim da će biti evergrin – rekla je Nevena. Singl „Ljubi“ izašao je u izdanju muzičke kuće Skymusic Entertainment Group. Autorka teksta je Teodora Kunić, koja je sa Milenkom Škarićem i komponovala pjesmu. Spot koji nosi sjetnu, romantičnu atmosferu,

Nevena Božović-Ivanović

sniman je u Skymusic produkciji. Ova pop pjevačica proslavila se hitovima „Bal“, „Jasno mi je“, „Kruna“, „Znam da noćas gubim te“ i „Siesta“, koji na svim

muzičkim platformama broje desetine miliona pregleda. Nevena već duže vrijeme radi na novim pjesmama, a najavila je izlazak još jednog spota uskoro.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 27. maj 2021. • broj 272.

Bezazleni mirotvorac

ili:

zbog čega solidni TV film „Oslo“ sa Rut Vilson, koji 29. maja stiže na HBO GO, djeluje kao naučna fantastika nakon nove eskalacije nasilja između Izraela i Palestine Str. 4, 5. i 6.

Četvrtak, 27. maj 2021.

A cappella

Neurosong P

jesma Evrovizije održana je u Roterdamu, u Holandiji, čiji je predstavnik Dankan Lorens pobijedio na prethodnom izdanju. Ove godine učestvovalo je 39 zemalja, sa povratnicima Bugarskom i Ukrajinom, a iz takmičenja pravovremeno su se izvukle Bjelorusija, Jermenija, Mađarska i Crna Gora. Ova posljednja zbog finansijske krize, ali i loših rezultata u nekoliko prethodnih pokušaja. Pobijedila je grupa Maneskin iz Italije, donoseći svojoj zemlji treću titulu nakon 1964. i 1990. godine.

*** U suštini, kao i svake godine, prisustvovali smo prezentaciji muzičkih trendova, klasičnih modernih disko ritmova, uz vrlo malo pamtljivih melodija. Produkcijski, Eurosong jeste „uglačano“ takmičenje u standardu svjetske pop muzike, ali tu odavno ne treba tražiti talentovane kompozitore, već isključivo pametne i visprene produkcijske ekipe koje postavljaju standarde u poslu. Kao i prethodnih nekoliko godina, jedino Portugal pokazuje zube (čitaj: nudi muziku) prenaduvanom i ispraznom evrovizijskom glamuru, jer kad se sve sabere i oduzme, pjesmu koju je delegirao Portugal sigurno ne bih promijenio tokom vožnje automobilom. U vremenu kada vam je dostupan svaki vid komunikacije i interaktivnost na svim poljima, te male stvari, poput radio-prijemnika u kolima i mogućnosti da njime upravljate kako želite, možda su i jedini kriterijum za odluku da li je neka pjesma dobra ili nije. Portugal sigurno jeste donio dobru pjesmu, autorski zrelu i potpuno ovovremenu. Francuska je imala zanimljiv nastup, takođe. Što se tiče šireg komšiluka, Albanija je imala zanimljivu pjesmu, sa prepoznatljivim etno dodacima, što je na primjer, Srbiji prethodnih godina donosilo značajnu prednost. Sa druge strane, Srbija je ovog puta imala malo drugačiji pristup, koji na kraju i nije urodio očekivanim plodovima. Energičan nastup ženskog trija Hurricane izmamio je osmijehe na muškim licima, ali tabela je pokazala da su uspjele samo da se utope u masu sličnih disko matrica takmičenja. Bugari loši. S Italijanima je malo zanimljivije, pogotovo zbog činjenice da su pobijedili. Naivni konzument pop kulture pomislio bi da je rokenrol odnio još jednu pobjedu, ali

Piše: Vladimir MARAŠ

Naivni konzument pop kulture pomislio bi da je trijumfom grupe Maneskin na Evroviziji rokenrol odnio još jednu pobjedu, ali prevario bi se. Tu je riječ o umivenom roku, doduše, s energičnom matricom i sasvim dobrim nastupom, pa čudi ukus probirljive i razmažene evropske publike koja je ovu kompoziciju gurnula u vrh prevario bi se. Tu je riječ o umivenom roku, doduše, s energičnom matricom i sasvim dobrim nastupom, pa čudi ukus probirljive i razmažene evropske publike koja je ovu kompoziciju gurnula u vrh. U pjesmi nema ništa pobjedničko, ni blizu. Dobro upakovana energična matrica jedini je kvalitet Italijana ovog puta. Ali sjetimo se i Finaca od prije 15 godina, pa će možda neko-

me pasti na pamet da rokenrol ima neke tajne lobiste... ko zna. Ako sve ovo uporedimo sa nekim prethodnim godinama ili decenijama, lako je utvrditi da autorstvo postaje deficitarna roba, a da se produkcijska dostignuća svih zemalja učesnica primiču toliko da je teško upamtiti muzičke teme od mora iste ili slične produkcije koja ih prati. Toliko je sve isto (uz pomenute izuzetke) da je samo pitanje kad će sve da se raspadne i koja će od narednih pjesama Evrovizije donijeti urušavanje postojećeg sistema i postavljanje nekog novog. Radovalo bi me da to bude dominantan reset koji će ponovo staviti u fokus talentovane kompozitore, sa manje pažnje usmjerene na ispeglanu i „već viđenu“ produkciju.

*** Gledaoci globalne mreže BBC nedavno su pjesmu „Waterloo“ grupe ABBA, koja je izvedena prije 46 godina u Brajtonu, proglasili najboljom evrovizijskom pjesmom svih vremena. Da nijesmo ni mi za „bačit“ pokazuje i jedna španska anketa, doduše nezvanična, da je kompozicija Ramba Amadeusa iz 2012. godine, kada je predstavljao Crnu Goru na ovom takmičenju, najgora pjesma koja je imala čast da se popne na evrovizijsku binu. Šaljem mu iskrene čestitke na ovoj laskavoj tituli i molim evrovizijske fanove da pođu na Rambov Jutjub kanal i osvježe sjećanje na taj vanserijski nastup u kontekstu „moderne“ Evrovizije kakvoj smo svjedočili prije nekoliko dana. Mane pjesmi „Euro neuro“ ne bi bilo da je bila u tom društvu. Na kraju krajeva, marketinški efekat koji je Rambo ostvario za zemlju koju je predstavljao prije devet godina nemjerljiv je – najviše interesovanja upravo je bilo za njega i njegov specifičan izraz. Stalno zaboravljamo, Pjesma Evrovizije trebalo bi da bude show program koji odavno nije takmičenje najboljih pjesama ili kompozitora, već globalna pop pošast koju većina civilizacije ignoriše kao društvenu pojavu. Potpuno je logičan interes malih zemalja poput Crne Gore da se nađu jednom godišnje na ovoj smotri različitosti, rame uz rame sa najvećim evropskim državama, ali jasno je da cilj nikada ne može biti prvo mjesto ili nešto poput toga. A i ne treba nam... Kad nijewsu shvatili „Euro neuro“ onda i ne moramo da pobjeđujemo na ovoj fešti. Ili su shvatili?

Četvrtak, 27. maj 2021.

tumgir.com

U FOKUSU

Solidni TV film „Oslo“ djelu

Beza „U jednoj ruci držim maslinovu granu, a u drugoj pištolj. Nemojte dopustiti da mi maslinova grana ispadne iz ruke.“- Jaser Arafat

ečenica koju je Jaser Arafat, sa tim istim pištoljem za pasom, izgovorio 1974. u Njujorku na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dugo je bila paradigma palestinske borbe protiv Izraela. Na koncu, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i najveći heroj sopstvenog naroda, dočekao je da ga posmatraju kao veleizdajnika, a Nobelovu nagradu za mir, koju je 1994. podijelio sa „zakletim izraelskim neprijateljima“ Jicakom Rabinom i Šimonom Peresom – kao najveću nacionalnu sramotu.

Slovo na papiru

Rut Vilson, pun pogodak kao karakterna ministarka Mona Jul

Na potpisivanje istorijskog Sporazuma u Oslu 1993, jednako ekstremno reagovale su obje strane u izraelsko-palestinskom sukobu. Dok su Palestinci nastavili sa napadima na civile, jedan jevrejski desničar izvršio je atentat na Rabina. Čovjek poznat po cjeloživotnom zalaganju i nepopuštanju pred Palestincima, koji je ipak shvatio da bez spuštanja lopte nema pomjeranja naprijed i napravio simbolični, da ne kažemo herojski korak ka izmirenju sa neprijateljima, sramno je ubijen 4. novembra 1995. u Tel Avivu. Već tu je postalo jasno da je sporazum koji su Arafat i Rabin potpisali uz „blagoslov“ tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona – mrtvo slovo na papiru. I da „istorijski“, „prekretnički“ dokument ništa neće oživjeti, ako zaraćeni narodi ne pokažu da su spremni da pruže ruke jedni drugima, kao što su to učinili njihovi predstavnici i pregovarači. O tim pregovaračima i jednom norveškom bračnom paru koji je posredovao u dijalogu Izraela i Palestine govori „Oslo“. Televizijski film, koji 29. maja stiže na platformu HBO GO, solidna je istorijska lekcija, iznešena na leđima izuzetne glumačke ekipe sa neponovljivom Rut Vilson i šarmantnim Endrjuom Skotom na čelu.

Četvrtak, 27. maj 2021.

uje kao SF nakon najsvježijih sukoba Izraela i Palestine

Endrju Skot kao lucidni sociolog koji se ipak upetljao u „neutralne“ pregovore više nego što je trebalo

No, nakon najsvježijih sukoba Izraela i Palestine, koliko god plemenit i pošten bio u pokušaju da pokaže ljudska lica i Izraela, i Palestina, skrivena iza svih tih stereotipa i poprostačenih nacionalnih etiketa sa terorističkim predznacima, „Oslo“ ipak djeluje kao naučna fantastika. I to sa utopističkim, gotovo romantičarskim šmekom.

Politika neutralnosti

Za priču o filmovima poput „Osla“, čiji je izvršni koproducent i Stiven Spilberg, uvijek se potroši više na objašnjavanje konteksta, nego umjetničkih kvaliteta i dometa samog djela. Da li je to dobro ili loše, presudite sami – ali za ovakva „preslišavanja“ istorijskih lekcija kontekst jeste sve. Jer, samu srž, namjeru i poentu autora nemoguće je procijeniti bez analize onoga što je akcentovao, zasjenčio ili izostavio u procesu stvaranja. U TV adaptaciji istoimenog, Toni priznanjem ovjenčanog teatarskog komada, scenarista Dž. T. Rodžers i pozorišni reditelj Bartlet Šer, kojem je ovo filmski debi, izraelskopalestinskim sukobom bave se prvenstveno iz ugla neutralnog posmatrača. Njihova inicijalna želja jeste da gledaoci osjete istu tenziju, pritisak odgovornosti i potre-

bu da učini pravu stvar koju osjeća i Mona Jul (Vilson), norveška ministarka vanjskih poslova. Karakterna ministarka, svim silama, tokom devet mučnih mjeseci, dok pažljivo hoda po izraelsko-palestinskom minskom polju, pokušava da ostane pošten posrednik. Onaj koji do te mjere ne favorizuje nijednu stranu, da sve vrijeme ćuti, posmatra i ne miješa se dikretno u pregovore, čak i u momentima kada je svjesna da cijeli proces može propasti i da je možda jedina razumna osoba u prostoriji koja može navesti predstavnike Izraela i PLO da, makar trenutno, spuste loptu. I malo je reći da je Rut Vilson savršen izbor za ulogu. Na njenom licu odslikavaju se i prelamaju na gledaoce kompleksne moralne dileme sa kojima se, najčešće ćutke, sučava Mona Jul. Spram norveške ministarke postavljen je njen suprug, sociolog Terje Rod-Larsen (Skot). Znatno drugačiji od Mone, spremniji da se umiješa, nestrpljiviji da pogura razvoj pregovora, nepromišljeniji u želji da pomogne. I Skot je idealan izbor za takvog tipa, u čijem pogledu vrca toliko nepredvidljivosti i lucidnosti, da nikada nijeste sigurni kada bi mogao zanemariti dato obećanje i učiniti sasvim suprotno od onoga što se dogovorio sa suprugom. Sa

Pristojna drama, koja 29. maja stiže na HBO GO, doživjela je veliku nesreću zbog tajminga premijere. Njena plemenita poruka o potrebi za izmirenjem poklopljena je izuzetno ružnom i trenutno vrlo pesimističnom slikom stvarnosti njegovim likom se, takođe, lako povezati i osjetiti njegove damare... Posebno kada Monina politika nemiješanja prestane da funkcioniše.

Graditelj mostova

E, sad... Malo onog pomenutog istorijskog konteksta: jedna od ključnih kritika Sporazuma u Oslu jeste to da Norveška baš i nije odigrala neutralnu ulogu u pregovorima. Da je, ipak, uspjela da ih okrene u korist Izraela, zbog čega je krajnji dokument zacementiran asimetrijom moći potpisnica, a zemlja posrednica je bez obzira na to upamćena kao graditeljka mostova i najveći pozitivac. „Oslo“ niti direktno adresira date „optužbe“, niti od njih bježi. Može se reći da su autori filma vrlo pošteni u prikazu tajnih kanala i načina na koji su se različiti igrači, mnogi iz sjenke, uključili i doprinijeli procesu. Poenta je, suštinski, provučena između redova, kroz same pregovore predstavnika dva naroda. Ko želi da čita, pročitaće da je PLO svakako u datom trenutku bila oslabljena, te da je Izrael iskoristio trenutne probleme sa kojima se suočavao Arafat (rupa u finansijama, gubitak podrš-

indiewire.com

azleni mirotvorac

ke saveznica nakon što je podržao Sadama Huseina u iračko-kuvajtskom ratu početkom devedesetih) da se izbori za bolju pregovaračku poziciju. Ukratko, „Oslo“ suštinski pokazuje da je tada jača strana u pregovorima prirodno i prevladala, a za „alibi“ za Norvešku dovoljan mu je pogled Rut Vilson. U njemu je oličeno sve ono zbog čega je zemlja Mone Jul i mogla da dođe u poziciju posrednika kojom nijesu mogle da se bave, iako su to željele, Sjedinjene Američke Države. Za razliku od njih, Norvešku su kao logičnog posrednika nametnule ekonomska nezavisnost, nekolonijalna prošlost, bogata istorija humanitarne pomoći... I što da ne, poštena komunikacija s obje zaraćene strane. Jer, između ostalog, nije pristala na prijedlog SAD da isporuka nafte do Izralea ide preko nje prije nego što je o tome obavijestila Arafata.

Alternativa patnji

No, ključ ubjedljivosti „Osla“ ne leži samo u izvanrednim portretima ministarke i njenog supruga, nego i u mješavini tenzičnog i opuštenog, Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 27. maj 2021.

tumgir.com

celuloid

Klaus (ne)

N Pregovori prožeti tenzijom, ali i opuštenim, ljudskim momentima koji rade čuda za karakterizaciju

odveć ljudskog načina na koji slika pregovarače. Kao, zamislite, neprijatelje koji ipak jesu u stanju da podijele obed, čašu pića i čak se nasmiju istom vicu! Iako će, naravno, već u narednom trenutku, poslije nekoliko kapljica alkohola više, neko sigurno reći nešto pogrešno, i vratiti tenziju na pijedestal. Od svega je najvažnije koliko u datim scenama postaje jasno da Vilson i Skot jesu najslavniji, ali ne i najjači glumački aduti drame HBO. Izralesku stranu otjelotvorili su sjajni Džef Vilbuš kao direktor ministarstva vanjskih poslova Uri Savir, te Sason Gabej kao njegov ministar, ekscentrični Šimon Peres. Dramu palestinskog naroda iznijeli su Salim Dau kao Amed Kuri, ministar finansija; te njegov saradnik Hasan Asfour u izvedbi Valida Zuejtera. Kvalitet sporednih, a suštinski najvažnijih likova filma neće iznenaditi one koji prate izraelsku produkciju i serije poput „Faude“, ili zapadnjačke projekte u kojima su zablistali glumci tog porijekla kao što su „Ramy“ i „The Spy“. Ostalima, „Oslo“ biće preporuka da isprate njihove karijere. Jer, zaista, riječ je o nekim od najboljih TV glumaca današnjice. Kroz njihovu glumu i britki scenario Rodžersa, film hvata taj duboki jaz između dva nikad izmirena naroda. Izraelsku mržnju prema „teroristima“ (PLO), te duboku nespremnost palestinskog naroda da savije kičmu pred Jevrejima koj su, zbog užasne sudbine u Drugom svjetskom ratu, odlučili da imaju pravo na nešto što nije njihovo. Na domovinu palestinskog naroda. I najveću svetinju – Jerusalim. Koji je, interesantno, u filmu televizije HBO „odigrao“ Dubrovnik. No, ono što kandiduje „Oslo“ za jednog od plemenitijih mirotvoraca u

istoriji televizije jeste potreba da pokaže da ne postoji toliko dubok jaz, koliko ljudi mogu biti ljudi. I duboka želja da se mržnja premosti. Da je jedini način i najveći patriotizam koji može pokazati bilo koja strana u bilo kojem sukobu, ne samo ratnom: izaći iz domena iracionalnog, spustiti razum u srce i pokušati naći zajedničko rješenje. Da je alternativa samo smrt. Stradanje, beskrajni krug patnje... I da je odavno došlo vrijeme da oba naroda to shvate.

Jače od puške

Takva poruka može se posmatrati kao najveća vrlina, ali i kao najgora mana filma. Naravno, isključivo zbog tajminga premijere. Da „Oslo“ stiže na male ekrane u bilo kojem drugom trenutku, a ne poslije 11 dana sukoba, više od 4.000 ispaljenih raketa, stradanja civila s obje strane i primirja sklopljenog 21. maja posredništvom Egipta, koje je toliko krhko da se pitamo da li će izdržati dok ovaj Objektiv ne stigne do trafika... Vjerovatno bi imao mnogo veću težinu. Ovako, teško je oteti se pesimističkom utisku da je ideja o formiranju „dvije države“ propala jednom zauvijek. Izraelski premijer Benjamin Netenjahu nije Rabin, a Hamas je odavno prekardašio sve što bi nekada možda podržali Arafat i PLO. Ni svijet više nije isto mjesto, pa se svi, uključujući i Balkance, utrkuju da se populistički uključe, iskomentarišu i daju podršku „braći“, pamteći istoriju taman koliko i zlatne ribice, gađući se pogrešnim terminima i etiketama, samo podgrijavajući i ovako uzavreli sukob. Slika današnjeg svijeta je tako iskrivljena i rukovođena svakojakim interesima da je teško zamisliti bilo koju zemlju u poziciji neutralnog posma-

trača; koliko-toliko neostrašćene predstavnike oba naroda u pregovaračkim stolicama; SAD kako se ne petlja da zaštiti sopstvene interese, a kamoli, zbog svega što je pratilo Sporazum iz Osla, Izraelce i Palestince koji na koncu prihvataju uslove novog primirja, ma kakvo bilo. U tome i jeste velika nesreća filma „Oslo“. Njegov najjači adut je ta plemenita poruka, a njena jačina poklopljena je izuzetno ružnom i pesimističnom slikom stvarnosti. U umjetničkom smislu, mimo glume, ne nudi mnogo više, iako ga je snimio i jedan direktor fotografije kakav je Januš Kaminski („The Schindler’s List“, 1993; „Saving Private Ryan“, 1998). „Oslo“ je, prije svega, televizijski film skromnih estetskih dometa, čiji umetnuti eksterijeri, sa fleš-bekovima norveškog para na prvoj liniji vatre tokom akcije UN-a, ne mogu da sakriju teatarsku, kamernu, često statičnu suštinu, oslonjenu isključivo na glumu i pametno skockan tekst. Štoviše, s onim „požućivanjem“ ( još jedan u nizu filmova u kojima Daleki Istok djeluje kao da tamo, umjesto kiše, pada kari s neba) i udaranjem kontrasta pastelnim interijerima, ne odudaraju od prosječnog zapadnjačkog filma u kojem se ovim lijenim vizuelnim „trikom“ razdvajaju i smjenjuju udaljene lokacije. „Oslo“ vrijedi posjetiti isključivo jednom, eventualno dvaput, ako baš cijenite dobru glumu... Toliko vrijedi, kao solidno spakovana istorijska lekcija i plemenito podsjećanje da za Izrael i Palestinu može biti nade isključivo onda kada oba naroda budu shvatila i prihvatila da grančica masline nekada može pući jače od puške. Ako završi u pravim rukama... Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

etfliks je, čini se, odlučio da iskoristi pandemiju, da kolonizuje teritoriju SF trilera i astronautskih drama kojom su, barem do sada, suvereno vladali veliki studiji. Leš filma „Stowaway“ još se propisno nije ni ohladio, a već je plasirana naučna fantastika sa sličnom premisom. U filmu „Oxygen“, čiju režiju potpisuje Aleksandr Ažija, ponovo imamo priču o klaustrofobičnoj borbi za život zbog ubrzanog curenja zaliha vazduha iz mjesta iz kojeg nema izlaska. U SF drami „Stowaway“, to je bila svemirska letilica, a za vazduh su se borila četiri astronauta. U Netfliksovoj novoj francusko-američkoj produkciji, mnogo uspjelijoj od propuštene šanse s Anom Kendrik i Toni Kolet, stvar je malčice drugačije postavljena.

Buđenje iz sna Zalihe vazduha ponovo jesu glavni izvor problema, ali radnja Ažijinog filma je još klaustrofobičnija. Odvija se isključivo među četiri zida kriogenične komore, lice u lice sa Melani Loran („Inglorious Bastards, Kventin Tarantino, 2009; „Beginners“, Majk Mils, 2010), čija se junakinja odjednom budi iz krio-sna, ne samo bez ijednog sjećanja na to kako je tu dospjela, nego ne znajući čak ni vlastito ime. Dezorjentisanoj i uplašenoj, svjesnoj da je zarobljena u komori koja je „posljednja riječ“ tehnologije, ne preostaje joj ništa osim da pokuša da izvuče informacije od superkompjutera po imenu Milo, koji je zadužen za održavanje njenog života. No, brzo će shvatiti da od njega nema previše pomoći.

7 indiewire.com

Četvrtak, 27. maj 2021.

Francuski SF triler „Oxygen“ s izuzetnom Melani Loran

strofobija od koje ) ponestaje daha Da bi joj otkrio bilo što, Milo zahtijeva precizno formulisana pitanja, naredbe, kodove, pristupne šifre, komunikaciju sa nekim ko zna išta o krio-komori. Ona ih ne zna, kao što ne zna ni sopstveno ime. I zato je sedativ, koji joj neprestano nudi i koji ona uporno odbija da uzme, najkorisnija stvar koju može dobiti od Mila. Ažijinom filmu potrebno je malo vremena da klikne, da premisa proradi, da vas dovede do prvog „obrtajnog“ mjesta kada premisa postaje vrlo zanimljiva. Dok se to ne dogodi, za držanje pažnje brinu se izuzetna Melani Loran, naučno potkovan scenario debitantkinje Kristi Leblan i režiserova sposobnost da izvede poneki vizuelni trik koji razbija monotoniju kamere ograničene na četiri zida. Nakon tog prvog obrta, „Oxygen“ ima vašu punu pažnju. Do kraja 100-minutnog putovanja prirediće još nekoliko, sa manje ili više uspjeha. Gluma će, recimo, sve vrijeme ostati na visokom nivou, ali znaće da sklizne i u momente nepotrebne histerije koja, i bukvalno i figurativno, isisava kiseonik iz prostorije/filma.

Ovo nije jedan od onih filmova zbog kojih se osjećate kao da ste zatvoreni u toj istoj kutiji u kojoj se za život bore nasmrt preplašeni glavni junaci. No, Ažija jeste priredio pristojno i na momente zanimljivo SF iskustvo stora i naročito fotografije, „Oxygen“ je dinamičan i vrlo pristojno skockan film. Ažija pametno koristi činjenicu da gledaoci znaju isto koliko i glavna junakinja, odnosno – da barataju sa vrlo malo podataka, pa stalno pronalazi nove uglove i načine da održi tenziju iznad vode, te da im do

samog kraja servira iznenađenja.

Pravi smjer Za pohvalu su i elementi body horora koji ne treba da čude nikoga kome je poznat Ažijin, doduše, vrlo neujednačen opus: od solidnog „Crawl“ (2019), preko baš slabih „Horns“

(2013) i „Mirrors“ (2008), do nit smrdi, nit miriše rimejka „The Hills Have Eyes“ (2006). Opet, kao da čupanje igli i mučenje s oslobađanjem od raznih sondi zabijenih u tijelo glavne junakinje nijesu dovoljni za jezu, režiser trpa i nepotrebne elemente poput laboratorijskih

miševa koji imaju veze sa njenom prošlošću, a ničim ne doprinose jačanju hororistične atmosfere. Kad se sve sabere, „Oxygen“ nije jedan od onih trilera zbog kojih zaboravljate da dišete i osjećate se kao da ste zatvoreni u toj istoj kutiji u kojoj se migolje nasmrt preplašeni glavni junaci. No, Ažija jeste priredio vrlo pristojno SF iskustvo, posebno za Netfliksovu svaštočinsku originalnu produkciju. Razrješenje problema i sama finalna scena teško mogu da vam se dopadnu, ali pozitivne stvari, među kojima je ključna gluma Melani Loran, ipak preovladavaju. Za krajnji utisak da nemate previše povoda za bilo kakvu „grku“ s Ažijom... I nadu da će Netfliks zaboraviti na gluparije „The Midnight Sky“ i „Stowaway“ i nastaviti da prti kroz SF teritoriju u ovom fazonu.

M. I.-N.

Ocjena: 3/5

Trikovi i kiksevi Nešto slično važi i za stroge naučne činjenice na kojima počiva „Oxygen“. No, SF logiku i uvjerljivost kvare trileristični kliše elementi poput očekivanih, predvidljivih rješavanja problema u posljednjoj sekundi, tik prije nego što sve pođe dođavola. Što se vizuelnog identiteta tiče, dizajna pro-

Odlična gluma pojačava klaustrofobiju solidno režiranog filma

Četvrtak, 27. maj 2021.

„Army of the Dead“: Snajder

ZERKALO

Slot trulim

U alfa zombiju Zevsu ima više života nego u čitavoj bandi pljačkaša

usatoday.com

Režija: Zek Snajder Uloge: Dejv Batista, Ela Purnel, Omari Hardvik, Ana de la Regera Trajanje: 148 min

ek Snajder je genijalac. Ozbiljno, bez zajebancije. Kad taj krene da vam ga biberi; da opisuje kako je snimao isključivo po dnevnoj svjetlosti; da je očistio cijeli eBay naručujući sve dostupne Canon objektive iz šezdesetih; pa da ih je kačio na RED 8K kamere, ne bi li dobio kadar izoštren samo u sredini, sa mutnom pozadinom; da je udario ovaj omaž ovome, onaj omaž onome; da je želio da izbjegne konvencije žanra tako i tako; te da misli da su fanovi zaslužili takvog i takvog glavnog lika... Nema toga filma koji ne bi mogao prodati. Rijetke su takva promišljenost, posvećenost, briga o detaljima, spremnost da se „definitivna vizija Zeka Snajdera“ gura do samog kraja.

Novi univerzum

Tako da, Zek Snajder stvarno jeste genije... Ali, ne režije, nego marketinga. Džaba znate da je to čovjek koji ne kapira osnovne zakone dramaturgije, koji je infantilan autor, koji djeluje kao dijete koje se brčka u kadi sa patkicama i brodićima dok prosipa desetine miliona dolara budžeta na totalno sulude filmove. Opet mu date šansu, opet želite da vidite što je to zamislio. Možda se, štajaznam, i zbog tog prokletog DC klasika „Watchmen“ (2009), ponadate da će ovog puta stvarno imati nešto bitno da kaže. A onda stigne nešto poput zombi heist akcije „Army of the Dead“ i dođe vam

da zapalite i Snajdera, i sebe... Netfliksov „Army of the Dead“ je prvi nesuperherojski film koji je Snajder snimio za čitavu deceniju, te njegov povratak zombijima poslije 17 godina i solidnog debija „Dawn of the Dead“ (2004). U najavi, nije da nije obećavao makar eskapizam, neboliglavu i pristojnu zabavu. Spoj kičerajskog Las Vegasa i zombi apokalipse djelovao je kao naručen za žanrovski izdanak u stilu Džordža Romera, briljantnog u korišćenju koncepta živih mrtvaca za kritiku kapitalizma, konzumerizma, rasizma i društvene nejednakosti. Nažalost, romerovskog gotovo da nema u Snajderovoj posljednjoj ludosti, odnosno ima ga knap onoliko koliko „Army of the Dead“, težak 90 miliona dolara, ima sličnosti sa „Dawn of the Dead“, snajderovskim rimejkom klasika iz 1978. godine. Dakle, vrlo malo, skoro isključivo u nazivu, koji je omaž Romerovom čuvenom serijalu filmova. „Army of the Dead“ ne dijeli univerzum sa Snajderovim prvim zombifilmom, već predstavlja prvi stepenik u posebnom mikrokosmosu na kojem će raditi narednih godina. Tako su već najavljeni igrani filmski prednastavak, te animirana prikvel serija, a izvjesno je, sudeći prema finalnoj sceni, da će biti potvrđen i „Army of the Dead 2“. Malo je reći da taj zombi univerzum ne čeka svijetla budućnost, ako bude štancan kao „Army of the Dead“. Teoretski, spoj heist akcije „Ocean’s Eleven“, zombija iz „Dawn of the Dead“, likova većih od života iz „The Expendables“ i luckastog hu-

mora iz „Zombieland“ zvuči fenomenalno, ali da bi takav bio i u praksi, film je morao da napiše i režira neko drugi. Nikako Snajder, koji još potpisuje i fotografiju, te scenario sa prilično neiskusnim kolegama Šejom Hetenom i Džoubijem Haroldom.

Materijal za Rajta

Hajde da bude izrečena i ova blasfemija: uvodna, tipična snajderovska slow-motion scena, u kojoj vidimo gomilu zombifikovanih Elvisa kako padaju ničice pred nišanima vojnika, dok sve prati obrada Kraljevog klasika „Viva Las Vegas“, obećava zombi-zabavu u fazonu Edgara Rajta. No, čim u kadar ušeta Skot Vord (glumački vrlo ograničeni Dejv Batista) i počne da se raspetljava glavna pljačkaška misija, pada u vodu svaka nada da ovo neće biti noć živih dosadnjakovića. Zaista, Edgar Rajt bi od Las Vegasa,

Mrtvi likovi

Nesreća u nesreći? Sa nula minuta posvećenih karakterizaciji, ulazite u još veći problem ako imate mnogo

insider.com

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

zombija i tima specijalaca koji šeću u pljačku u blindirani Las Vegas, koji je sada zatvorena zombi zona na koju američki predsjednik želi da baci nukelarku i riješi svijet „žive“ muke vjerovatno i napravio simpatičnost za pamćenje. Za razliku od njega, Zek Snajder nema samokontrolu kad gradi filmske svjetove. Uvijek želi previše, a rijetko što, čak i super zamisli, istjera do kraja. Samo ređa jednu napola skuvanu za drugom napola skuvanom idejom; razbacuje se likovima većim od života; davi ih u melodrami i kliše-ćorsokacima; ne umije da izbalansira smrtno ozbiljne i dramatične sa laganim, zabavnim momentima... A humor, to je tek priča za sebe. Dobru foru ne bi mogao da strefi ne pušku, no ni topčinu da mu date. Kako ranije, tako i u „Army of the Dead“. Cijeli film traje čak 148 minuta, od kojih je nula sekundi posvećeno razvoju likova. Sreća u nesreći sa gargantuanskim trajanjem: duži, režiserski cut, po kojima je Snajder poznat, ovog puta ne postoji, jer mu je Netfliks dopustio da istjera „finalnu viziju“ (bljuc).

Jedan od rijetkih uspjelih dodataka zombi univerzumu

Četvrtak, 27. maj 2021.

rov veliki, glasni i nevjerovatno glupi povratak zombijima indiewire.com

mašina sa m voćkicama Spoj kičerajskog Las Vegasa i zombi apokalipse djelovao je kao naručen za žanrovski izdanak u stilu Džordža Romera. No, da bi se takvo nešto i dobilo, film je morao da napiše i režira neko drugi likova. „Army of the Dead“ ih ima tuce, a ne zna se koji je mrtviji od kojeg. Nijednom ni lice nećete zapamtiti, a kamoli ime, osim možda Skotovoj kćerki Kejt (Ela Purnel), vjerovatno najiritantnijoj ženi koja je prošetala filmskim ekranom ove godine, i jače. Naravno, ne krivicom glumice, koliko Snajderovih „podzapleta“ i načina na koji „motiviše“ likove. Eto, recimo samo da ovaj površno izgrađeni odnos oca i kćerke neće upisati „Army of the Dead“ u filmski Panteon očeva i kćerki za sva vremena... Štoviše, kad uzmete u obzir sa kakvom gomilom smarača imate posla, izvjesno je da će vam Zevs (Ričard Setron), alfa zombi koji šalje armiju živih mrtvaca na uljeze u Vegasu, djelovati življe i motivisanije od svih ljudskih bića u kadru. Zevs je jedan od rijetkih interesantnih elemenata, od dizajna, do samog porijekla i motivacije lika. Ne samo što je riječ o inteligentnom zombiju, nego o stvoru koji vuče porijeklo iz „Zone 51“, što saznajemo već u uvo-

du, u kojem njegovo premještanje iz vojne baze odlazi po zlu. Moguće je da će Snajder u nastavku franšize malo bolje objasniti njegovo zaleđe, kao i motivaciju da izgradi porodicu (!) s alfa nevjestom. Spoiler: to se neće dogoditi. Zombi-trudnica biće obezglavljena, a njena glava postaće dio obrta koji je tako glup da ga ne vrijedi ni pominjati, ni objašnjavati.

Spo

Nedorasla glava

Crnih rupetina, logičkih i narativnih, pun je „Army of the Dead“. Snajder nikako da se oslobodi potrebe za melodramom, za patetikom, za spašavanjem u zadnji čas, za herojskim smrtima, za tizerima potencijalnih nastavaka, za tobožnjim obrtima koji ne da ne bibere priču, nego joj podmeću nogu na svakom koraku. O glumcima ne vrijedi zboriti, s obzirom na to da, jadni, nijesu imali bogzna kakav materijal na raspolaganju, pa se i ne vidi da li su mogli pružiti doprinos. Za dizajn produkcije se podrazumijeva da je dobar,

iako valja napomenuti da eksperiment sa Canon objektivima baš i nije dao filmu toliko zanimljiv identitet. Opet, fakat je da Las Vegas, kompletno odrađen uz CGI, izgleda upečatljivo. Kompjuterski je generisana i Tig Notaro, koja je zamijenila Krisa

Tigar kojeg su željeli Kirkmanovi fanovi Jedna od rijetkih super odluka u vezi sa filmom „Army of the Dead“ jeste ubacivanje zombi-konja i zombi-tigra. U kadru u kojem pastuva jaše Zevs, podižući koplje uvis, napravio je mali, lijep omaž filmu „Rise of the Planet of the Apes“ (2012). Zombi-tigar dobio je više pažnje, a posebno se izdvaja scena u kojoj se,

jedan na jedan, obračunava sa ne tako simpatičnim članom pljačkaške bande. Zanimljivo: Snajder ju je snimio kombinujući snimke pravog tigra koji je pokriven šminkom, uz pomoć dresera, sa CGI verzijom životinje za koju je kao model poslužio jedan od „ljubimaca“ Kerol Baskin iz hit-serije „Tiger King“. No, zanimljivije od

samog snimanja jeste to što su fanovi serije „The Walking Dead“ godinama priželjkivali da se sličan scenario dogodi Ezikijelovoj tigrici Šivi. Robert Kirkman im nikada nije uslišio želju, s obzirom na to da bi ta vrsta zombifikacije ugrozila koncept na kojem počiva svijet u kojem životinje služe kao jedan od rijetkih izvora preostalih izvora hrane

nakon zombi-apokalipse. Kod Snajdera je stvar postavljena drugačije. Područje na kojem se odvija radnja ipak nije cijela planeta, nego izolovani Las Vegas, pa je uticaj zombifikacije ograničen; a konj i tigari imaju svrhu, kao moćni dodaci Zevsove zombiarmije. Kad je Snajder u pitanju, promišljeno – za promjenu.

D’Eliju u ulozi pilota helikoptera nakon što su ga nogirali poslije već snimljenog filma zbog optužbi za seksualno uznemiravanje. Što se nas tiče, umjesto simpatične komičarke, mogli su „zalijepiti“ bilo koga, s obzirom na to da joj scenario nije otvorio dovoljno prostora ni za pokušaj fore, a ne foru. Suštinski, „Army of the Dead“ dođe vam kao slot mašina sa voćkicama ispred koje je Snajder sjeo – i bjesomučno povlačio ručkicu, pa što iskoči. Megalomanio je, ređao ideju za idejom diveći se sebi, kao da poslije svake ispadaju desetine i desetine novčića. Zapravo, mašina je sve vrijeme bila pokvarena, voćkice trule, a Zek Snajder nesposoban da shvati koliko je „Army of the Dead“ – velik, glasan i nevjerovatno glup film. Živi dokaz da ono što se desi u Vegasu, treba da ostane u Vegasu – ili makar u glavi nedoraslog režisera.

Ocjena: 4/10

Četvrtak, 27. maj 2021.

Najljepše filmske sc

LISTALICA

Pedalanje sa kraja na kraj ljudske duše

alom Henriju Tomasu nije bio neki merak snimati najpoznatiju od svih „E. T.“ scena; postojao je pravi kran koji je trebalo da bezbjedno podigne dječaka sa korpom na biciklu, ispred jednog plavog panoa... I to je bilo sasvim dovoljno za savršenu filmsku fantaziju. I jedan let, u pravcu mimo svih pravila. Spilbergov „E. T. the ExtraTerrestrial“ je veliki film, ne zato što grabi tamo kuda vodi djetinja mašta - nego zato što sa tim letom dječaka sa najslađim od svih vanzemaljaca (neka oprosti Grogu), potpuno pripada fantaziji odraslih. Da je tako, jasno je u momentu kada Eliot, dječak kojeg tumači desetogodišnji Tomas, uzvikne gotovo s osjećajem krivice: „Ne tako visoko“... Kao da u svakom pedalanju do mjesečevih visina mora biti i malo stida i osjećaja da se radi nešto zabranjeno. Na tom biciklu, Eliot i najbolji prijatelj E. T. su bjegunci; od svih onih odraslih koji avanturu i prijateljstvo, upoznavanje, dijeljenje ili razumijevanje različitog, mogu shvatati kao prijetnju. A bicikl, čiji se međunarodni praznik obilježava 3. juna, tu je samo genijalno filmsko sredstvo da se spakuje jednostavna simbolika. Jedan let u visinu – u taj silni pro-

Dvotočkaš, čiji se međunarodni praznik obilježava 3. juna, poslužio je kao genijalno filmsko sredstvo da se spakuje jednostavna simbolika. Vjera u iracionalno, u igru, u rijetke dane spuštenog garda stor vjere u iracionalno, u igru, u rijetke dane spuštenog garda. U sve ono što su milioni shvatili da im nedostaje, ili da su iznevjerili, onda kad ih je Stiven Spilberg poveo na biciklističku turu sa jednim malim vanzemaljcem... Uz dokaz da je za takav filmski i lični iskorak dovoljno samo malo pedalanja.

Butch Cassidy and the Sundance Kid

Jedan sličan bijeg, ali u prostor rijetko osvojenog mira i spokoja, za jednog ozloglašenog razbojnika i bjegunca Bača Kesidija (Pol Njumen) – jeste igra zavođenja na biciklu. Upalilo je kod predivne Ketrin Ros u vestern klasiku ,,Butch Cassidy and the Sundance Kid“ (1969). Biser realizma odmetničkog žanra u tih nekoliko minuta blista potpunom srećom; kao da su i sami likovi, u igri na biciklu, zatečeni kako se to uopšte njima dešava. Pa ipak, uz ubjedljiv i suncem okupan kadar režisera Džordža Roja Hila i čežnjivu lakoću melodije „Rain Drops Keep Falling On My Head“ - znate da i takve bara-

be kao Bač zaslužuju malo zavodničke igre na bajsu.

The Wizard of Oz

Izvjesno, korpa na biciklu iz koje biste najprije pobjegli. Toto je, srećom, na početku „Čarobnjaka iz Oza“ („The Wizard of Oz“) uspio da izbjegne zamku i kaznu te užasne Mis Galč i udari u tutanj ka svojoj Doroti... Taj uvodni kadar, prije cijele lude i fantazijske avanture, dovoljan je sam po sebi da se od jedne precvale dame na biciklu učini strašna vještica na metli! Kako samo nepravedna projekcija, koja rano i suptilno otkriva svu iščašenost Čarobnjakovog svijeta i Oza.

Rad

Kultni fenomen koji već 35 godina, nekim čudom, opstaje i to samo po pravilima ludih filmskih osamdesetih. ,,Rad“ (1986) je nešto poput filma viteških duela ili turnira – ali na biciklima. Kru Džons (Bil Alen) je u toj jednačini savršen autsajder na potpuno neuglednom BMX-u, koji će do kraja filma ponuditi perfektnu dramu i zabavu. „Rad“ uspijeva da vas angažuje, natjera da navijate – jer

je suštinski priča odrastanja. I to onda kad je cijelo jedno odrastanje i uspjeh po mjeri života odraslih već tada na kocki. Uz izbor: trka života na biciklu ili pravac na fakultet? I pjesmu „Send Me an Angel“, jedini hit australijske zvijezde-padalice od benda Real Life. Praktično: „The Karate Kid“ na biciklu.

Pee-wee’s Big Adventure

Pi-Vi Herman prosto živi za svoj bicikl, i nije teško shvatiti zašto: ima fensi zvonce, spojler u obliku ajkulice, trubu koja se oglašava lavljom rikom... I male raketne bustere, da! Najbolji bajs od svih koji su pohodili filmsko platno? Vrlo vjerovatno. Sa tim znanjem, lako vam je shvatiti zbog čega je Pi-Vi (Pol Rubens) namjerio u potragu uzduž i poprijeko cijele države, jer mu je voljeni bicikl ukraden. Kao da traži nešto toliko dragocjeno, poput djeteta u svakom od nas.

American Flyers

Još jedan roadtrip film, ali sa moćnim podtekstom i stravičnom opomenom vre-

mubi.com

mena koje izmiče svakom od nas: „American Flyers“ jedan je od ključnih filmova Kevina Kostnera, a ipak je potpuno potcijenjen. Markus (Kostner) i njegov brat Dejvid (Dejvid Maršal Grent) suočeni su sa vjerovatnoćom da mogu rano razviti nasljednu nervnu bolest. Svjesni da im možda ne ostaje mnogo vremena, grabe na putovanje vrijedno života, ka jednoj banalnoj biciklističkoj trci na Koloradu... Uz savršenu lekciju, sa koliko strasti vrijedi prići potpuno običnim danima i nebitnim trkama.

Premium Rush

Jedini film našeg vremena na listi je vrlo opominjući: „Premium Rush“ (Dejvid Kep, 2012) je priča mladića koji živi svakodnevnu adrenalinsku bombu kurira na ulicama Njujorka. U trci sa vremenom i u bijegu od korumpiranog policajca, Vili (Džozef Gordon-Levit) je praktično nepodnošljiv: balavac nabijeđen da može da pobijedi u igri kapitalizma. I žestoko navučen na nju. Dejvid Kep u nabudženoj formi akcionog trilera ipak uspijeva da provuče bitan podtekst, u filmu koji će kritičarima biti izvjesno sve interesantniji kako vrijeme bude proticalo.

Četvrtak, 27. maj 2021.

cene u kojima je glavnu ulogu odigralo biciklo

imdb.com

„E. T.“

mubi.com

pinterest.com

„Ladri di biciclette“

„Les Triplettes de Belleville“

Klunkerz

Breaking Away

I još jedna autsajderska priča odrastanja: Oskarom nagrađeni „Breaking Away“ (Piter Jejts, 1979) je život četiri mladića malog grada koji prosto odbijaju da izgube od starijih, bogatijih i popularnijih momaka u jednoj trci. Kao da je

„Pee-wee’s Big Adventure“ indiewire.com

Još jednom lice i naličje kapitalizma: „Klunkerz“ (2006) je sjajan dokumentarac o počecima i usponu mauntinbajk kulture. Gotovo prateći put svake velike ideje: od zanesenjaštva male grupe inovatora koji su se ludo zabavljali – do industrije vrijedne više milijardi dolara svake godine! Uz, naravno, sve priče o pripitomljavanju, izgubljenoj nevinosti, otimanju i valorizovanju nečeg što je, na početku, bilo čista sloboda i drugarstvo.

Ladri di biciclette

„Rad“

ona njihov jedini način da ih suštinski pobijede, bilo kad, u svom životu. I kao da je u tome stala cijela Amerika. Film u koji je simbolično stala i cijela karijera Denisa Kvejda...

Les Triplettes de Belleville

Zato su „Trojke Belvila“ (,,Les Triplettes de Belle-

Fransa – u kojoj učestvuju njegova baka, jedan pretjerano gojazan pas i cijeli hor nekih divnih staraca. Savršena komedija i avantura, još u igri pantomime u filmu u kom je klasičan dijalog sveden na minimum.

ville“, Silven Šome, 2003) film satkan do kraja od dobrih namjera: recimo da, prije skoro dvije decenije, podsjete na magiju klasične diznijevske priče animacije šezdesetih ili sedamdesetih. Film sa dvije nominacije za Oskara je luda potraga za kidnapovanom zvijezdom Tur de

I sve to je samo mapa puta do finalnog odredišta: magiji neorealizma „Ladri di biciclette“ („Kradljivci bicikla“, 1948), u kojoj Vitorio de Sika jednog sasvim običnog radnika razapinje o pravila surovog svijeta. Onda kad mora pronaći ukradeni bicikl, bez kog izvjesno ostaje bez posla od kog zavisi egzistencija male porodice.

Misija oca i sina, sa kraja na kraj Rima, prije svega je savršeno dragocjena potraga za djetetom u sebi, na mjestu gdje je ostalo tako užasno malo prostora za jedan takav manevar. Još gore: zato što, do kraja filma, sve više sebi i drugima priznajemo, da tom ocu i sinu svakodnevno upravo mi to pravo oduzimamo. I naravno, sebi samima. A biciklo je tu samo sredstvo, jedan mjerljiv i konačan odbljesak ljudskosti, pred kojim se možemo lako zoriti ili postidjeti... Kako i dolikuje moćnim filmskim simbolima - na kojima vrijedi pedalati u letu, do mjesečevih visina, sa kraja na kraj ljudske duše. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 27. maj 2021.

Castlevania

Raskošna posljednja sezona

netflix.com

Serije

Trevor, Sajfa i Alukard

ajstor umjetnik i pripovjedač Kentaro Mijura, poznatiji kao autor mange „Berserk“, preminuo je ovog maja od akutne disekcije aorte. Time je voljeni Guts, junak nedovršene mange koja je izlazila u nastavcima već 32 godine, završio u vječitim mukama, a fanovi po internetu u totalnom haosu. Ključ tolike popularnosti mange poznate po grafičkom nasilju, bilo je zapravo provlačenje ideja ljubavi i tuge i potrebe da vjerujemo ljudima u ovom apatičnom i nemilosrdnom svijetu. Isto je i razlog zbog kojeg je „Berserk“ godinama služio kao nepresušni izvor inspiracije autorima serija, mangi i brojnih video-igara, među kojima je i franšiza po kojoj je rađena Netfliksova animirana serija „Castlevania“.

Mračna strana

Sad, iako su Gutsov oklop i mač inspiracija za, recimo, čitavu klasu karaktera Dark Knight u igrici „Final Fantasy XIV“, malo je ko uspio da omažom pogodi sentiment koji je srž Mijurinog životnog djela. Osoba kojoj to jeste pošlo za rukom jeste kreator serije „Castlevania“. Voren Elis uspio je da ulovi suštinu video-igara koje, pritom, nikada nije igrao... I kreirao je nešto sasvim novo, a

opet podjednako tragično, krvavo, uzbudljivo, razorno, katarzično i epsko. Poslije tri sezone, „Castlevania“ je zabetonirala titulu najbolje adaptacije videoigre do sada. Izvanredna finalna, četvrta sezona, potvrdila je ono što smo već znali, visoko rangirajući ovaj projekat i na spisku najboljih Netfliksovih projekata. Četvrta sezona možda je tematski i najzvučnija do sada, što i vidimo odmah na početku. Počinje jako i sve je bolja iz epizode u epizodu. Dok Trevor (Ričard Armitaž) i Sajfa (Alehandra Rejnoso) putuju i bore se, muči ih pitanje može li svijet oživjeti nakon toliko smrti i bijede. Ostali se likovi istovremeno nose sa različitim nivoima egzistencijalnih kriza i nesrećnih okolnosti. Čitava sezona je snažno usredsređena na pitanje da li bića - ljudi, vampiri ili bilo koja druga vrsta - mogu da prevaziđu svoju osnovnu prirodu i izgrade bolju budućnost. To pitanje muči gotovo sve važne likove u posljednjih deset epizoda, bilo da se radi o Alukardu (Džejms Kalis) koji se bori sa svojom tamnijom vampirskom stranom, ciničniji i usamljeniji nego ikad, ili Lenor (Džesika Braun Findlai), koju brine irele-

vantnost diplomatije u sveopštem ratu. Finalna sezona takođe u velikoj meri zavisi od Sent Žermena (Bil Naji), lika koji postaje još fascinantniji i moralno dvosmisleniji nakon povratka iz takozvanog „beskonačnog hodnika“.

imdb.com

Serijal dolazi do odgovarajućeg zaključka dajući svakom glavnom liku jasan kraj. Bez obzira na to ko na kraju živi ili umire, svi dobijaju konačne, emotivno zadovoljavajuće završetke

Neočekivani zapleti

Izrada nijansiranih, trodimenzionalnih likova sa jasnim ciljevima i motivacijama ono je u čemu „Castlevania“ od početka briljira. Čak i sa likom poput osvetoljubive kraljice vampira Karmile (Džejmi Murai) serija ulaže velike napore da istraži zašto čini neizreciva zvjerstva. Striga (Ivana Milićević), jedna od četiri kraljice Stirije, još u trećoj sezoni uspjela je da pokupi simpatije gledalaca kako ljubavlju prema Morani (Jasmin Al Masri), tako i ulogom uspješnog vođe armije vampira. U prvih nekoliko epizoda četvrte sezone malo je teško odgonetnuti gdje tačno stvari vode. Sve što znate jeste da uživate u svakom mogućem razgovoru i kadru. Ali, kako likovi upoznaju nove neprijatelje i saveznike, postaje polako očigledno gdje će se i kako stvari povezati. Iako je glavnu priču donekle lako previdjeti, nevjerovatno je gledati kako se odvija radnja,

Epski op od brilj anim

Četvrtak, 27. maj 2021.

Predivan kraj za grofa vječno žednog krvi

a tu je i nekoliko neočekivanih zapleta koje ni najiskusniji nijesu očekivali. Motivi koji se provlače su želja za ponovnim rođenjem, vaskrsavanje Drakule, Alukardova potreba da pomogne i iskupi se. Ono što niko nije očekivao da bude u ovoj dozi odrađeno majstorski jeste konačnost koja se osjeća ne samo u finalu, već u cijeloj sezoni. Ostajete s osjećajem da je predstava zaista gotova, iako tu nesumnjivo ima materijala za još jednu sezonu ili spin-off (koji je vrlo moguć).

Prilagođena tehnika

twitter.com

proštaj jantne macije

netflix.com

a potvrdila duboku promišljenost projekta Vorena Elisa

Borbene sekvence, koje su se samo poboljšavale iz sezone u sezonu, zaista su krunisane u posljednjoj. Bilo da je riječ o Belmontu i njegovom biču, Sajfi i njenim elementarnim moćima, ili Alukardu i njegovom letećem maču (ne zaboravimo i scene kada se pretvara u vuka), svaka sekvenca je istovremeno lijepa i zastrašujuća. Za četiri sezone „Castlevania“ nijednom nije ponovila ni iole sličnu borbu. Naprotiv, svaka bitka je poseban spektakl, a svaki lik se bori sa određenim ritmom i prednošću. Alukard se vrti i baca mač stvarajući iluziju neranjivosti dok Sajfa koristi čarolije - vatru, led i elektricitet - u pametnim, prskavim obrascima. Jedan od najzanimljivijih likova u seriji, Ajzak (Adetokumbo Mkormak), naizmjenično koristi mir i hipernasilje, surovo režući nožem svakog ko mu se zale-

ti. U pitanju je i nesumnjivo najbolje razvijeni lik, obični „forgemaster“ koji postaje osvajač, da bi se na kraju ispostavilo da je i mnogo više. Zapadnjačka produkcija zaista majstorski prilagođava japanske tehnike iz šonen stila: definisane mišiće, fluidnu pokretljivost, raskošni dizajn, pritom dodajući i nešto svoje skroz drugačijim tipom animacije i jedinstvenom vizijom Vorena Elisa. Takođe vas mora impresionirati koliko je truda uloženo u dizajn svakog mogućeg lika, čak i kada su u pitanju obične noćne zvijeri. Svega nekoliko njih izgleda slično i svi se bore koristeći različite tehnike. U jednoj sekvenci protiv gomile vampira-magova koje nikad ranije nijesmo vidjeli jedan koristi plimni talas kostiju kojim zapovijeda, drugi paukovu mrežu, treći otrovne bodeže, a četvrti plamteću ljubičastu čaroliju. Kreator ni u jednom trenutku ne ide prečicom, već obraća pažnju na svaki mogući detalj pretvarajući svaki kadar u screenshot vrijedan postera na zidu ili barem Fejsbuk kavera.

Vrata vaskrsenja

O sjajnosti posljednje sezone svjedoči i sposobnost da se uvedu dobri novi likovi pored toliko već postojećih, pritom jasno definišući svakog od njih i uspješno im gradeći karakter u svega nekoliko epizoda. Najbolji primjer su vampiri Varni (Malkolm Mekdovel) i Ratko (Tajtus Veliver). Ali, i Greta (Marša

Tomason) djevojka koja momentalno osvaja simpatije publike, ali i srce omiljenog dampira (poluvampira) Alukarda, budeći u njemu ono najljepše i najplemenitije što je pokupio od roditelja. Serija dolazi do odgovarajućeg zaključka u posljednjoj sezoni dajući svakom glavnom liku jasan kraj. Bez obzira na to ko na kraju živi ili umire, svi dobijaju konačne, emotivno zadovoljavajuće završetke. Fokus finala upravo na toj završnosti prilično je osvježavajući u franšizi koja je usredsređena na neprekidni tok nastavaka i Drakulina beskrajna, rotirajuća vrata smrti i vaskrsenja. Iako su četiri sezone prekratak životni vijek za seriju koja je tako dosljedno bila odlična kao „Castlevania“, jasno je da je bolje da se serija završi dok je na vrhuncu. To pak ne mijenja činjenicu da će vas finale vjerovatno ostaviti u suzama. Ali, ovog puta od sreće. Jedan osmijeh usamljenog zlatokosog stvorenja kad ugleda svoje prijatelje. Dodir ruku dva besmrtna bića kojima je dosta rata. Osjećaj slobode koji mogu pružiti prvi zraci sunca. Prkos žene koja se ne predaje čak i kad je kraj neminovan. I jedan zagrljaj u kome se istopi čak i jedan ozloglašeni grof vječno žedan krvi... Dovoljno za nekoliko knedli u grlu i osjećaj da je serijal dobio baš onakav kraj kakav i zaslužuje. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 5/5

Četvrtak, 27. maj 2021.

serije

Halston

Juan Mekgregor sija u

Pristojni životopis dizajnera većeg od života J

uan Mekgregor nije znao ko je bio Roj Halston prije nego što je pristao da ga odigra u Netfliksovoj mini-seriji. Teško ga je kriviti zbog toga, iako jeste riječ o jednom od najvećih američkih modnih dizajnera. Jer, mnogo prije nego što je umro, u martu 1990. godine, od karcinoma kao posljedice AIDS-a, Halston (57) se dobro pobrinuo da ga izbrišu i zaborave. Valjajući se u ekstravaganciji i „grijehu“ (orgije, kokain, Studio 54), te donoseći loše poslovne i privatne odluke, u jednom trenutku izgubio je čak i pravo na sopstveno ime. Ipak, za poznavaoce mode i zaljubljenike u Njujork, Halston je uprkos svemu i dan-danas ostao nezaobilazna stanica pop kulture. No, ako ne spadate u takve i nije vam pretjerano poznata njegova biografija, poslije mini-serije „Halston“ neće vam biti jasnije zbog čega je Roj bio i ostao toliko važan za njujoršku i američku modu. Sa druge strane, ukapiraćete zbog čega je njegova biografija zaintrigirala Rajana Marfija. Jer, „Halston“, nažalost, mnogo više nego o Roju govori o svom izvršnom producentu i začuđujućem padu njegove kreativnosti nakon potpisivanja milionskog ugovora sa Netfliksom...

Juan Mekgregor blista u cipelama kontroverznog modnog genija

Serija nije ni loša, ni negledljiva. No, njena tragedija je u tome što i pored svih tih orgija i kokaina djeluje sasvim neupadljivo i obično. Kao zbirka klišea. Ako to nije smrtni grijeh za biografiju bilo kojeg ekscentrika, onda ne znamo što jeste

imdb.com

Šešir Džeki O.

Uspon i pad „čovjeka koji je prodao sopstveno ime“ zasnovan je na istoimenoj predstavi kreatora Vajta, adaptaciji romana „Simply Halston“ Stivena Gejnsa. Radnja počinje šezdesetih godina prošlog vijeka, u doba kada je Halston važio za jednog od najboljih dizajnera šešira u Americi. Njegov rad proslavila je tadašnja prva dama Džeki Kenedi, forsirajući sad već kultni „pillcase“ model koji je, u roze boji, nosila i na dan kada je izvršen atentant na Džona F. Kenedija. Jednim neprimjernim komentarom za

Četvrtak, 27. maj 2021.

u novom ekstravagantnom biografskom projektu Rajana Marfija

netflix.com

Simpatičan, a neiskorišćen odnos sa Lajzo m Mineli (Krista Rodrigez)

slavnu Džeki O, kreator Šar Vajt i tim scenarista pobrinuće se da odmah ukapirate koliko je Halston bio pečobrazan, ispoziran, pun sebe, rođen da provocira. Otprilike, na vijest o užasno lošoj prodaji njegovih modela reagovaće okrivljujući Džekinu sudbinu. Zapravo, to se samo moda mijenjala i grabila nekim drugim putevima. Šeširi su postali stvar prošlosti. I bez unutrašnjosti Kenedijeve lobanje rascvjetane na Džekinom licu i „pillcase“ modelu, Halston bi opet morao da „izmisli sebe“ kao brend. Prva i druga epizoda prate put rekreacije „Halston“ brenda (šezdesete); treća pokriva vrhunac njegove popularnosti (sedamdesete); a četvrta i peta (osamdesete) prate neminovan pad umjetnika čiji su put popločali seks, droga i ekstravagantni stil života. Od početka je bolno jasno da je za portret tako kompleksnog čovjeka, čija je suština skrivena iza milion slojeva svjetlucavog ega, potreban drugačiji format, sa barem još tri epizode. Tek u četvrtoj i petoj Šar Vajt uspijeva da pronađe pravi ton i malo empatije za tog kicoša i antipatičnog egomanijaka za kojeg vam uopšte nije jasno kako je ikad iko mogao da ga voli, a kamoli cijeni njegove tvorevine. Do tada, sve što radi, previše je fokusirano na Halstonovu karijeru i poroke koji su mu došli glave, uz rijetke skokove u intimu, odnose sa ljudima koji su mu važni i djetinjstvo tokom kojeg je patio odrastajući pored oca koji je za sinovljev „pederluk“ krivio i nasiljem kažnjavao njegovu majku.

Uzmimo, na primjer, odnos Halstona i čuvene Lajze Mineli. Svaki njihov susret je iskričav, varničav, pun života; ekran zavibrira čim Mekgregor i lepršava Krista Rodrigez podijele kadar. No, autorski tim ne ide dovoljno duboko, ne koristi potencijal slavne sporedne junakinje, ne pretvara je u sredstvo za istraživanje patološkog autoportreta, te lažne slike o sebi i persone zvane „Halston“ (uvijek je zvao sebe samo tako, isključivo Halston) koju je izmislio, da bi se iza nje sakrio jedan stidljivi, povrijeđeni, nevoljeni gej dječak iz Ajove.

Seansa sa parfemom

Da Netfliksov tim, ipak, jeste zašao na tu teritoriju, nakratko pokazujući da bi „Halston“ bila nezaboravna miniserija da je takvoj studiji karaktera posvećeno više pažnje, dokaz su vinjete s Adel (Vera Faramiga). Halstonovi poslovni sastanci s ekspertkinjom za parfeme nalik su seansama na kauču psihijatra i predstavljaju glavni ključ razumijevanja stare, dobro poznate činjenice: da se iza maske najvećih ekscentrika uvijek kriju slomljeno srce i veliki, nerazriješeni emocionalni teret. U suštini, cijela ta odiseja sa prvim brendiranim „Halston“ parfemom – najbolji je dio cijele mini-serije. Jer, ne samo što je iskorišćena za promišljenu analizu kontradiktornog Roja, te sila koje su ga oblikovale tokom odrastanja, nego mnogo govori i o Halstonu kao umjetniku. O viziji koja se ne dozvoljava kompromitovati; o strasti i

iskrenosti iza svih tih melodramatičnih, ekscentričnih zahtjeva da mu se kupi svaka ali baš svaka orhideja dostupna u gradu („Ne možete budžetirati inspiraciju!“); o potrebi za obožavanjem i žeđi za slavom iza koje se suštinski skriva samo najljudskija potreba za pripadanjem... Za ljubavlju, toplinom i jednostavnim priznanjem onog Drugog da si tu, da postojiš, da te vidi. I da si dovoljan i dobar, baš takav kakav jesi. Nažalost, ostatak serije nema ni iole sličnih motiva koji mogu da pokažu, naročito onima kojima Halstonova biografija nije poznata, ko je bio ovaj čovjek; zbog čega je bio toliko opsjednut uspjehom da je zalijepio svoje ime na svaku moguću stvar koja mu je bila ponuđena, od haljine, parfema i šešira, sve do tepiha, posteljina i presvlaka avio-sjedišta. I na koncu, baš tim nebiranjem, tim megalomanskim širenjem brenda, obezvrijedio sopstveni autorski potpis. Taman kao i Marfi poslije ugovora sa Netfliksom.

Smrtni grijeh

Samo pet epizoda malo je i za upoznavanje sa Halstonovom zaostavštinom, a kamoli za razotkrivanje pravog ljudskog bića koje se krilo iza titule, da upotrebimo njegove riječi, „lidera gomile kvir osoba, čudaka i djevojaka koje još nijesu odrasle“. Autorski tim pretrčava ili preskače čak i neke istorijski bitne i vrlo zanimljive stvari, poput fenomena Halstonettes, manekenki svih boja kože koje su bile zadužene da iznose njegove modele u doba kada je svijet mode i dalje bio izrazito „bijel“. Onda, nigdje se i ne pominje uticaj Čarlsa Džejmsa na Halstonov životni put, a kontroverznog mentora posmatrao je kao Leonarda DaVinčija u svijetu mode. Tehnički, „propust“ se može opravdati činjenicom da je njihovo prijateljstvo formirano krajem pedesetih, što je period koji serija ne pokriva. No, suludo je i ne pomenuti ga u nastavku, s obzirom na to da nije teško izmisliti način da se ubaci u bilo koji razgovor i da bi čak njihov kompleksni odnos, na koncu, mogao komotno da drži i čitavu, zasebnu mini-seriju ili film. „Halston“ nije ni negledljiva, ni loša serija. Njena tragedija je u tome što i pored svih tih orgija, kokaina, orhideja, ekscentričnosti - djeluje sasvim neupadljivo i obično, a riječ je o životopisu osobe veće od života. Zbog šupljikavog pisanja i loših narativnih izbora kreatori uspijevaju da i najunikatnije osobine Roja Halstona pretvore u kliše-momente. Ako to nije smrtni grijeh za biografiju bilo kojeg ekscen-

trika, onda stvarno ne znamo što jeste... Kad sve saberete, ispašće da Netfliksova „modna poslastica“ počiva na vrlo poprostačenoj premisi... Na pukom upozorenju/zaključku da bi trebalo dobro da razmislite prije nego što odlučite da nekome prodate pravo na sopstveno ime. Ili, u najboljem slučaju, da je kapitalizam do te mjere zatrovao svijet (modne) umjetnosti da autori aposlutno nemaju nikakve šanse protiv finansijera koji ih pritiskaju, uslovljavaju i požuruju da stvaraju, kao da rade na fabričkoj proizvodnoj traci. Možete mislit kakvu nam to toplu vodu otkriva Marfi...

Mit u Studiju 54

„Halston“ ne ide dublje od toga, iako ima magnetičnog Megregora, te sporedne igrače poput Rodrigez, Keli Bišop i Bila Pulmana, sjajnog u amibivalentnoj, vrlo zanimljivoj pasivnoagresivnoj roli Dejvida Mahonija, kojem je nesretni Roj i prodao svoje ime. Što je najjače, još jedan u nizu Marfijevih promašaja nakon prelaska na Netfliks lišen je čak i produkcijske raskoši karakteristične za njegov potpis. „Ratched“ jeste čista lobotomija, ali estetizovana je tako da svaki kadar ostavlja bez daha, a teško je poreći, i pored brojnih nekvaliteta, da je dizajn serija „Hollywood“ i „The Politician“ – veoma dobar. O Marfijevim uspjelim, ekstravagantnijim serijama poput „Pose“ ili „American Crime Story“ nećemo ni počinjati, za poentu su dovoljni i pomenuti promašaji, lijepo skockani za Netfliks. Poslije mini-serije „Halston“ ne znate da li ste pošli ili ste došli: ni ko je bio čovjek iza mita, ni što su njegovi modni komadi značili svim tim ženama iz jedne epohe čije je živote, navodno, promijenio. Žali bože sjajnog Mekgregora i činjenice da je tako zanimljiva ličnost ostala iza vela poimanja šire javnosti. To se bez sumnje nije dopalo njegovoj porodici, koja nije ni konsultovana tokom stvaranja serije i koja ju je uoči premijere objavila saopštenje u kojoj je opisuje kao „nepreciznu fikciju“. No, Halstonu bi to vjerovatno bilo po volji. To da ni 30 i kusur godina poslije smrti, planeta i dalje ne može da prokljuvi visoku priliku u crnoj garderobi, prodornih zimzelenih očiju skrivenih iza tamnih naočara, kako klizi kroz nepreglednu masu u „Studiju 54“, kao da je nedodirljiva, kao da posjeduje svaku stvar i osobu u prostoriji... Dopalo bi mu se to što je Roj Halston i dalje mit. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Četvrtak, 27. maj 2021.

serije

: Master of Noneve Moments in Lo

Nesavršena treća sezona crpi inspiraciju

straživanje prelazne životne faze, one koja nastupa sredinom tridesetih, kada ste već živjeli dovoljno dugo da poznajete istinski neuspjeh, budete svjedoci smrtnosti i suočite se s apsolutnim zatvaranjem određenih životnih mogućnosti - nosi određenu emotivnu moć. Nova sezona hit projekta Aziza Anzarija, ovog puta pod naslovom „Master of None: Moments in Love“, crpi inspiraciju baš iz ovog specifičnog životnog doba.

Slaganje veša

svih pet epizoda. Umjesto kadrova Menhetena i Bruklina na koje smo navikli, radnja treće sezone odvija se u mekanoj, prostranoj vikendici na zapadu države. Deniz, sada poznata autorka njujorškog bestselera, tu živi sa suprugom Ališom koja radi na tome da postane dizajnerka enterijera. Prva polovina premijere je lagana, divna i postepeno gradi sliku o zajedničkom životu Deniz i Ališe, prikazujući nam neke svakodnevne, lične trenutke i detalje poput stvari na noćnim stočićima. Tu su i predivne intimne scene poput plesa dok zajedno slažu veš ili blesavih pospanih razgovora u toku noći. Čak i najobičniji kadrovi odišu životom i ljubavlju. Ipak, brak je mnogo više od spavanja u istom krevetu i zajedničkog obavljanja kućnih poslova. „Moments in Love“ već u startu prikazuje da je jednako zaintere-

theguardian.com

Nakon četiri godine pauze, tokom koje je izbacio samo comedy special, Anzari u Netfliksovom „Master of None“ mijenja već elastičan koncept serijala. Treća sezona sastavljena je od pet epizoda različitog trajanja (između 22 i 55 minuta) sa Deniz (Lina Veit) i Ališom (Naomi Eki) u centru priče. Lina Veit, koja je s Anzarijem osvojila Emi za kvaziautobiografsku epizodu „Thanksgiving“ iz druge sezone, obnovila je saradnju, ovog puta pišući sa njim

Posljednja epizoda je ona koja najviše zapanjuje zato što gura hit projekat Aziza Anzarija potpuno van zone komfora zaljubljenih - u jednu emocionalnu i etičku složenost koja, nekim čudom, isto ne gubi osjećaj za romantiku

Aziz Ansari režirao svih pet epizoda, uz minimalno glumačko prisustvo na malom ekranu

sovana za konflikt koliko i za konekciju. Intimni, razgolićeni kadrovi bude istovremeni osjećaj intimnosti, ali i izolacije bračnog života. Deniz i Ališa nemaju vidljivih komšija, njihov život je miran i udaljen od svih. Predivna kuća u boho stilu, uređena antikvitetima koje je lično birala Ališa, odiše udobnošću i toplinom. Nevjerovatna posvećenost detaljima i cjelokupnom set dizajnu čini svaku scenu još intimnijom, a kuću, od samog početka, posebnim likom. Svaki rekvizit je tu sa debelim razlogom, sve je smisleno i povezano i sve zavisi jedno od drugog.

Vizuelna statičnost

Ako je prva sezona snimana pod uticajem Vudija Alena, a druga je bila omaž italijanskom neorealizmu, onda je inspiracija za treću definitivno Ingmar Bergman, tačnije, filmski i televizijski klasik „Scenes from a Marriage“. Osim karakteristične razmjere (4:3) i statičnog snimanja, vidne su i paralele između biografskih elemenata iz Bergmanovog života i očiglednih detalja pozajmljenih iz onoga što je lično proživjela Lina Veit. Uprkos sjajno definisanim likovima, kada je u pitanju nešto ovako intimno ne možete da se ne zapitate koliko je sopstvenih osjećaja i iskustava pisac i/ili glumac uložio u projekat.

„Moments in Love“ je ležernijeg tempa i često vizuelno statična, iako je tim koji je radio na seriji veliku pažnju posvetio tome da glumce okruži što prirodnijim svjetlom i obiljem karaktera. Cijela sezona ispraćena je, kao i epizoda „Thanksgiving“, r’n’b muzikom, iako imamo i malo orkestralne muzike i operske arije, koja romansi Deniz i Ališe na trenutke dodaje utisak epske veličine.

indiewire.com indiewire.com

Intimnost i izolacija bračnog života

Istraživanje tuge

Najzapaženija razlika u odnosu na prethodne sezone jeste to koliko se sve osjeća odraslim. Deniz i Ališa se, u određenom smislu, „igraju kuće“. Zajedno, ovih pet epizoda pričaju slojevitu priču o ljubavi, baš kao što naslov i obećava. Ipak, rade i mnogo više od toga. Istražuju nekoliko vrsta tuge: rastanke, komplikacije sa začećem djeteta, neuspjeh na poslovnom planu, posmatranja roditelja dragih ljudi kako umiru, nesigurnosti i najstrašnijeg od svega - stagnacije. Režiserske odluke tako prate sadržaj i postavljene teme. Aziz se, recimo, drži statičnih kadrova duži vremenski period, dopuštajući da njegova kamera ostane fiksirana dok se glumci kreću u kadru i van njega. Tako, umjesto da kamera prati Deniz kad ode u kuhinju iz trpezarije, čujemo njen glas izvan kamere. Sve

ovo utiče na sveukupnu atmosferu. Četvrta epizoda sezone pojedinačno je najbolja i mogla bi fukcionisati sama za sebe, baš kao i cijela treća sezona u odnosu na prethodne dvije. Bavi se usponima i padovima osobe koja prolazi kroz vantjelesnu oplodnju.

Žudnja za ljubavlju

Aziz se pojavljuje otprilike desetak minuta tokom cijele sezone, i to kao vidno propala verzija Deva, uglavnom se

Četvrtak, 27. maj 2021.

promo

„Ludo vjenčanje“ u subotu, 29. juna u 21 sat na Drugom kanalu RTCG

imdb.com

u od velikog Ingmara Bergmana

Kadrovi iz ukrajinske komedije

Lina Veit i Naomi Eki kao Deniz i Ališa

zadržavajući iza kamere. Ono što je odmah primjetno jeste da nema ni traga od Frančeske (Alesandra Mastronardi) što je mnoge pred malim ekranima ujelo za srce. Posljednje dvije epizode postaju suštinsko poglavlje, ilustrujući na jedan krajnje dirljivi način, na što je sve Ališa spremna zbog ljubavi za kojom žudi u životu. Ipak, posljednja epizoda je ona koja najviše zapanjuje zato što gura „Master of None“ potpuno van zone komfora zaljubljenih u jed-

nu emocionalnu i etičku složenost koja, nekim čudom, isto ne gubi osjećaj za romantiku. Kraj možda nije savršen, ali i ne treba da bude. „Moments in Love“ se utapa u svakodnevicu, kombinuje ljubav, nelagodu i tugu, dok usput pronalazi humor i radost. Do kraja pete epizode, jedno je jasno: savršeni brak ne postoji. Osim, naravno, onog između estetike i narativa koji ovdje ne možemo zanemariti. B. MARTINIĆ

Ocjena: 4/5

„Ludo vjenčanje“ („Crazy Wedding“, „Skazhene vesillya“, 2018), ukrajinski komični film koji je režirao Vladislav Klimčak, u subotu, 29. maja u 21 sat biće prikazan na Drugom kanalu RTCG. Prije emitovanja hit komedije iz Ukrajine, gledaoci ispred malih ekrana moći će da isprate i intervju sa Džimijem Vouhom-Vouhom, glavnim glumcem koji je došao u Crnu Goru. Klimčakovo „Ludo vjenčanje“ dobilo je izvanredne ocjene u Ukrajini i postalo komercijalno najuspješniji filmski projekat iz ove zemlje. Već su snimljena dva nastavka. Prvi je premijerno prikazan 2019, a Drugi 2021. godine. „Ludo vjenčanje“ zaludjelo je filmsku publiku u rodnoj zemlji simpatičnom pričom o Vasilju Seredjuku (Nazar Zadneprovski), šefu lokalnog muzeja, koji je mislio da su mu se ostvarili svi snovi

Hit komedija iz Ukrajine Komični film Vladislava Klimčaka dobio je izvanredne ocjene i postao komercijalno najuspješniji film u ovoj zemlji. Nemojte propustiti da ga pogledate

– a onda je doživio obrt. Naime, nakon što je poslao kćerku na francuski univerzitet, Seredjuk je dočekao vijest svog života. Prošlog mjeseca, Katja (Polina Vasilina) ga je obavijestila da se udaje, ni manje ni više nego za francuskog kardiohirurga po imenu Fransoa (Džimi Vouha-Vouha). Vasiljev očinski ponos odjeknuo je čitavim regionom: „Seredjukovi su napravili svoj evropski izbor!“. No, u tom trenutku, srećni

tata nije znao da je njegov budući zet zapravo afričkog porijekla. Malo je reći da mu je iznenađenje pokvarilo raspoloženje, te da je organizovanje venčanja – ali tako da se nikad ne dogodi, odjednom izgledalo kao briljantna ideja. No, kada je prava ljubav u pitanju, malo je teže ostvariti takav plan, u što ćete se i uvjeriti ako u subotu, 29. maja u 21 sat upalite Drugi kanal RTCG – i posvjedočite hit komediji koja se ne propušta.

Četvrtak, 27. maj 2021.

Magdalena Vuković, di-džej i studentkinja

PREPORUKA

FILM Imala sam tu sreću da odrastam u porodici u kojoj su se skoro svake večeri gledali filmovi i iz čije kuće se uvijek čula muzika a komšije se nikad nijesu žalile. Režisere koje izdvajam i koji na neki način vrše uticaj na moje, uslovno rečeno, buduće stvaranje su: Alehandro Hodorovski, Jorgos Lantimos, Lars fon Trir, Mihael Haneke, Vong Kar-vai, Ingmar Bergman, Gaspar Noe, Akira Kurosava, Andrej Tarkovski, Pedro Almodovar... Filmovi koje preporučujem, a da, recimo, nijesu djela ovih režisera: „Fascination“ (Žan Rolen, 1979), „La Femme Publique“ (Andržej Žulavski, 1984), „La Belle Noiseuse“ (Žak Rivet, 1991), „The Handmaiden“ (Čan-Vuk Park, 2016).

genius.com

Nikad nijesam bila ljubitelj serija, a TV ne gledam već duže vrijeme. Posljednje što sam gledala na Netfliksu je ,,Hip-Hop Evolution“, dokumentarna serija koja raspolaže gomilom zanimljivih informacija koje mogu biti interesantne ljudima koji se na bilo koji način bave ili su zaljubljenici u muziku. Preporučujem mini-seriju „WandaVision“, iako nijesam fan naučne-fantastike, kao razonodu poslije napornog dana.

Muzika za prizivanje sunca MUZIKA Muzika koju slušam, naravno, zavisi od doba dana, raspoloženja, a raspoloženje mi vječno zavisi od vremenske prognoze. Jutra volim da započnem kompilacijama Roots reggae selekcijama i na neki način prizovem sunce. :) Ako se sunce opire mojim pozivima onda dan oblačim kroz bluz, džez, indi, soul, trip-hop i sve što me može još više raznježiti. Album koji preporučujem za kišne, plave dane je Skinshape - Arrogance is the Death of Men. Sunčane dane nastavljam sa džezi, soulful zvukovima i dodajem hip-hop i/ili haus. Preporuka su albumi: Empea - Seeds, Roots & Fruits; Janko Nilovic & The Soul Surfers - Maze of sounds. Uveče, opet zavisno od mjesta na kom se nalazim, raspoloženja, društva, obično slušam setove, mikseve. Preporuka: Chaos In The CBD / Boiler Room Barcelona: Nitsa. Pred spavanje se ponovo vraćam nježnim i živim instrumentima. Hank Mobley - Remember je stvar koja se vrti već neko vrijeme.

Miroslav Jovović

Zgrabi

završne godine grafičkog dizajna

Zaobiđi FILM

twitter.com

Album idealan za kišne, plave dane

Svaki pogledan film je dobar film nekom ko želi filmom da se bavi. Međutim, kada bih mogla da vratim vrijeme, sigurno bih preskočila „Shame“ (Stiv Mekvin, 2011) i „Nocturnal Animals“ (Tom Ford, 2016).

TV Ako iz sadržaja koji gledam ništa novo od intelektualnog ili istorijskog značaja nijesam naučila, smatram to potrošenim vremenom.

MUZIKA

Savršen materijal za sunčano vrije me

Kad sam pitala jednog dobrog prijatelja za savjet za ovo pitanje rekao je: „Ne slušajte onu muziku koju ne volite.“

Magdalena Vuković: Dopale su joj se serije „Hip-Hop Evolution“ i „WandaVision“

Boris Ščitar / novilist.hr

Četvrtak, 27. maj 2021.

„Domovina“ – album koji spaja ono što jeste i ono što bi moglo biti M

ayales

Dobrodošli u psihodeličnu rok mašinu T

o još nije vreme, to je jedno mesto koje prepoznajem u prostoru. Za dobre muzičare i muzičke kreativce novijih generacija regiona, domovina je tačka na horizonu; singularitet u budućnosti. Daljina kojoj grabe sa vjerom da će tamo, možda, nekad ostvariti individualnost.

Grabeći uzbrdo

dopmagazin.com

Kao Lovćen u pjesmi Branka Miljkovića; „Domovina“ je album koji spaja ono što jeste i ono bi moglo biti – i na toj vertikali i na tom putovanju blista od silnog dostojanstva.

Mayales

Nepravedno je u kontekstu ovako lijepe ploče pominjati tako ofucanu riječ kao što je sinergija. Ipak, ovdje blista u rijetko ostvarenoj punoći značenja. Ova ploča je dokazni materijal kako ljudi različitih karaktera, kanališu i iznose kreativnost To je jedan „Dupli svijet“, put koji započinje od prvih naučenih akorda a završava na najljepšim psihodeličnim harmonijama gitarske polifonije. Takođe, za ekipu iz hrvatskog projekta Mayales (nazvali bi ih supergrupom, no to njima sigurno zvuči pompezno)

jeste potpuno ostvarenje i cvjetanje na jednom plodnom, tresetnom rok prostoru koji uglavnom pripada kraju šezdesetih i početku sedamdesetih. Nepravedno je u kontekstu ovako lijepe ploče pominjati tako ofucanu riječ kao što je sinergija. Ipak, ovdje ona blista u rijetko ostvarenoj punoći značenja. Jer ovo je dokazni materijal kako niz ljudi različitih karaktera, pa i senzibiliteta, kanališu i iznose kreativnost. Za nešto što jeste, što može isključivo i biti ,,Domovina“. „Na putu bez srama, slobodni ko divlje pastrve“ je već putokaz koji usmjeravaju Šibenčanin Vlado Mirčeta i Zagrepčanin Petar Beluhan, dvije ključne face i za-

majci benda. „Ustani anđele zovu te livade van. Dobre bi prirode van, čudo za kraj“, raduju se niz blistave brzake te ,,Divlje pastrve“, dok grabe uzbrdo, ka izvoru i istinskom ušću, ka „Domovini“.

Dupli svijet

A tamo, u „Domovini“, koja nakon te pjesme pređe u angažovaniji prostor i hvata potpuni fokus (vrlo konkretni „Sinovi“ i briljantni, radosni „Dupli svijet“) postoji mnogo potrebe da se dijeli, da se drugom učini dobro, da se nasmije i ozari. Zato će ovaj sat materijala, koji ciljano otvara očuđena, gotovo raštimovana i nekontrolisana „Hoćemo svoj film“ (tu je kao svojevrsna dijagnoza) – djelovati potpuno ljekovito. Poput

dobrog baždarenja i kalibrisanja instrumenta; ili emotivnog podmazivanja mašine, koja će da u dobrim majstorskim rukama i po pravilima rok psihodelije konačno zaprede onako kako joj je kreator zamislio. I otkrije suštinu, kao cijeli jedan moćni stroj iz Tranformersa. Taj rokenrol put uzvodno je, u konačnici, priprema za duhovno i fizičko oslobađanje od onoga što domovina pokušava da nam sada bude, a mi joj ne dozvoljavamo – da bi ona u budućnosti postala ono transcedentno sa lica i naličja ove ploče. Zato je „Adio, galioti“ istinski prkosan i oproštaj, a suštinski za publiku ovog prelijepog a mnogo više od sat dugog putovanja – tek početak. Mnogo ćete sebi sličnih naučiti da prepoznajete na putovanju kojim ovog proljeća kormilari Mayales. Spajajući daljine, gdje živi jedan, umijen i uvijek dupli svijet. S. S.

Ocjena: 93/100

Četvrtak, 27. maj 2021.

Privatna arhiva

33 OBRTAJA

Stefan Janjić,

glavni urednik portala FakeNews tragač

Uvije

okom pandemije korona virusa kovanica „lažna vijest“ postala je popularnija nego ikad, a mediji koji se bave raskrinkavanjem neistinitih informacija dobili su pune ruke posla. Među njima je i FakeNews tragač, čiji je glavni urednik Stefan Janjić. Naš gost kazao nam je da dezinformacije o koroni više nijesu tako brojne i tematski raznovrsne kao prije godinu, ali su i dalje veoma opasne i štetne, prije svega one koje najavljuju trovanja, neurodegenerativne bolesti i skoru smrt svima koji su se vakcinisali. Janjić je asistent na Odsjeku za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a pored predavačkog, naučnog i rada u medijima, objavio je i roman „Ništa se nije desilo“, koji je 2019. pod okriljem izdavačke kuće „Imprimatur“ dočekao reizdanje. Prije nekoliko sedmica ovaj neumorni tridesetogodišnjak predao je doktorsku disertaciju, u kojoj je upoređivao članke o Drugom svjetskom ratu i raspadu Jugoslavije na srpskoj, hrvatskoj i bosanskoj Vikipediji. Ističe da je istraživački proces bio zanimljiv ali i veoma dug, pa se umorio od pisanja, zbog toga će početak rada na drugom romanu morati da sačeka zimu. U međuvremenu, dok njegovo naredno štivo ne stigne do naših polica, zavirimo u Stefanove „Obrtaje“ u kojima nam je priredio vrlo interesantnu vožnju: od Mede Padingtona, preko Aleksandra Tišme i Džona Vilijamsa, sve do „Salaša u Malom Ritu“, Darka Rundeka i Olivere Katarine.

Stefan Janjić: Zbog filma „101 Reykjavik“ poželio je da vidi Island

Četvrtak, 27. maj 2021.

z ika

Film koji Vas čini srećnim? - Srećnim me čine filmovi za decu. „Meda Padington“, recimo. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Nisam agresivan, ali bih voleo da pogledam beleške sa psihoterapije čoveka koji je režirao „Bambija“ (Dejvid Hend, 1942). Film koji uopšte nijeste skapirali? - „The Tree of Life“ (Terens Malik, 2011) učinio je da se osećam vrlo glupim, ali daću sebi još barem jednu šansu. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - „Upotrebu čoveka“ Aleksandra Tišme. Omiljeni filmski rivali? - Klaris Sterling i Hanibal Lektor. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Jato sova koje zasipa kuću Darslijevih pismima za Harija Potera. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Mnoge sjajne citate upropastila je popularnost, do te mere da mi je neprijatno kad ih čujem. Volim monologe u stihovima iz filma „Beli, beli svet“ (Oleg Novković, 2010), često mi padnu na pamet. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Pacov Remi iz „Mućkalice“ („Ratatouille“, Bred Berd, 2007). Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Ptice koje ne polete“ (Petar Lalović, 1997). To mi je i jedno od najranijih sećanja: silazimo posle projekcije niz stepenice bioskopa, ma-

ma drži sestru i mene za ruku i sve troje plačemo. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - To bi svakako bilo nešto iz opusa maestra Džona Vilijamsa. Mislim da je nešto poput „Hedwig’s Theme“ nemoguće iskomponovati ako i sam nisi čarobnjak. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - „101 Reykjavik“ (Baltazar Kormakur, 2000). I zaista, otišao sam na Island tri godine nakon što sam pogledao taj bizarni film. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Nema u meni nimalo želje da se družim s umetnicima čiji rad volim. Divim im se izdaleka, tako mi je najprijatnije, i ne znam da li je stvar u mojoj stidljivosti ili u strahu od razočaranja. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Mislim da bi mogao da se poigrava sa dokumentarnom formom, a da ne bude ništa manje uzbudljiva od njegovih igranih filmova.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Home“, Edward Sharpe and The Magnetic Zeros. Pesma za petak, za povratak kući, za zajednička putovanja. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Mislim da bi me „Znak“ Darka Rundeka u tim momentima učinio spokojnijim.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Volim pesme koje prizivaju revoluciju. Ponekad, dok idem kroz grad, slušam „Sretne ljude“ iz predizborne kampanje u Hrvatskoj (2020), pa mi se učini da ćemo jednom pobediti. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Šošana“ Olivere Katarine, duboka nostalgija za vremenom koje nisam proživeo i prostorima koji će mi ostati van domašaja. Vaša pjesma za karaoke? - Odlično pevam, ali nikada nisam imao dovoljno hrabrosti za karaoke. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Ne bih birao nekoga ko mi je previše drag, kako se ne bih našao u situaciji da mi dosadi. Čuvam omiljene pesme od prečestog slušanja. U protivnom, kad otkrijem neke sjajne stvari, ne prestajem da ih vrtim ukrug i onda se samo odjednom, u nekom nejasnom trenutku, pojavi pukotina u tom umišljenom savršenstvu. Baš je velika tuga kad osetiš da se neka sjajna pesma potrošila. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Trudim se da ne ostarim prerano i da ne postanem bumer već u dvadesetima, ali se iznerviram svaki put kada poslušam neku pesmu Bake Praseta iz trendinga. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Posle svake takve smrti nastane velika buka. Svi osećaju potrebu da kažu kako se osećaju, da na mrežama podele pesmu koja im je značila, i ja to potpuno razumem, ali isto tako dobijam želju da pobegnem sa te masovne komemoracije. Tuga dođe kasnije, kao odložena i razblažena reakcija, tek kada prođe hajp i kada mi se učini da mogu nasamo da odbolujem.

madmovieman.com

film

ek na strani autsajdera

Kadar iz filma „101 Reykjavik“

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Turistička promo-pesma Islanda pod nazivom „The Hardest Karaoke Song in the World“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Živeo sam u srednjoškolskom domu, gde nismo smeli da lepimo postere po zidovima. Na unutrašnjoj strani ormara bio je zalepljen samo jedan poster iz „Politikinog zabavnika“: Garfild koji kaže „Danas je petak!“ Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Nadživeti i svima doći da zapali sveću.

Serija idealna za kišni vikend? - „Jutro će promeniti sve“. Pa i sumorni vikend. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Salaš u Malom Ritu“, naravno.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Sense8“, čije je snimanje, ako se ne varam, skraćeno zbog nedovoljne gledanosti. A možda je i dobro što je tako? Serija koju nikada nijeste završili? - Novu sezonu „Otvorenih vrata“, iako sam se iz sve snage trudio da mi se dopadne. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Svaka dobra serija koja je predugo trajala, na prvom mestu „Lost“. „Black Mirror“ je sjajan, ali ima, nažalost, i nekoliko očajnih epizoda. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Zmajeva kugla. Tačnije sedam zmajevih kugli. Najdraži par iz serije? - Molder i Skali. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Želeo sam da budem deo tima u kojem su Taiči Jagami, Koširo Izumi, Jamato Išida, Sora Takenouči, Mimi Tačikava, Hikari Jagami, Džo Kido i Takeru Takaiši. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Uvek sam na strani autsajdera. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 27. maj 2021.

uperlativi su obično noževi u rukama onih koji raspravljaju o omiljenim serijama. Za što prijatniji dijalog, najbolje ih je potpuno skrajnuti i gađati se mnogo blažim, manje entuzijastičnim epitetima. No, da ipak postoje izuzeci koji opravdavaju pravilo, vidjeli smo već na početku ere vrhunske televizije. Kada je HBO počeo da mijenja i postavlja standarde serijama poput „Oz“, „The Wire“, „The Sopranos“ i „Sex and the City“, na male ekrane stigao je i „Six Feet Under“. Male su šanse da i dan-danas, 20 godina nakon premijere, već na prvo pominjanje crnohumornog klasika oskarovca Alana Bola („American Beauty“, 1999), ne čujete samo jedno... „Najbolje finale u istoriji televizije.“

pinterest.com

KALENDAR

Dvadeseti rođenda

Najbolja završn u istoriji televi

Raspričani mrtvaci

Od 3. juna 2001. do 21. avgusta 2005. godine, kada je emitovana sad već kultna završnica „Everyone’s Waiting“, „Six Feet Under“ prešao je dug put do tako laskave etikete. Za pet sezona i 63 epizode, Bol nije isporučio kompletno remek djelo, ali može se reći da mu se opasno približio. To nesavršeno televizijsko božanstvo „Six Feet Under“ čak i sada, u „peak TV“ eri, stoji u samom vrhu lista najboljih serija svih vremena. Jedan od razloga zbog kojih je duhovni otac sad već čuvene porodice Fišer odveć lako uhvatio za gušu milione gledalaca bila je spremnost da zađe na teritoriju koju je većina tadašnjih TV autora izbjegavala. Tamo gdje su drugi ćutali i snebivali se, Bol je urlao, trupačke skakao, usuđivao se. U seriji „Six Feet Under“, za četiri godine i kusur, išao je goloruk pred divove. Bol se nije splašio ničega; birao je neočekivane načine da dotakne mnoge teme o kojima se do tada govorilo ispod glasa. Od abortusa, seksualne zavisnosti, devijacija i LGBTQ+ identiteta, preko psihičkih poremećaja, incesta i nasilja u porodici... Sve do patološkog potiskivanja emocija, anksioznosti i parališućeg straha od smrti. Sve te često morbidne teme, užasno teške za varenje, Bol je pakovao odmjereno, tako da i najmračnije epizode budu prožete perfektno balansiranom dozom crnog humora ili nadrealizma, poput razgovora glavnih likova sa mrtvim ljudima koji su, zapravo, projekcije njihovih neuroza, briga, dilema i griže savjesti. Da kompletni mrak, morbidnost i tih zastrašujućih „šest metara ispod zemlje“ koje čekaju svakoga od nas, na

Fišerovi, porodica koju je tako lako i voljeti i mrzjeti, i saosjećati sa svakim njenim članom

Odluka Alana Bola da nam pokaže kako su, na koncu, preminuli svi Fišerovi, istovremeno je iznenađujuća, ali i sasvim prirodna i očigledna. A to su dva jedina i osnovna uslova koja mora da ispuni finale dostojno vrhunske TV umjetnosti koncu ipak ne bi zasjenili plemenitu poruku i ničeansku suštinu cijelog serijala: da bol nije prigovor protiv života. I da treba da ga slavimo i živimo, dok smo živi.

Bizarni impulsi

Imao se rašta Bol i zalijetati na tako velike teme, sa tako inteligentim konceptom. Sa disfunkcionalnom porodicom Fišer, koja drži pogrebno preduzeće u Los Anđelesu („svjetska prijestonica negiranja smrti“, reći će Bol) i čiji članovi u svakodnevnom radu sa klijentima dolaze u kontakt sa najkompleksnijim emocijama poput griže savjesti i duboke žalosti, a privatno su speci-

jalci za potiskivanje osjećanja. Dakle, takve Fišerove, one kojima životni habitus - smrt, ali koja se uvijek događa nekom drugom, Bol je natjerao da se suoče sa smrtnošću tako što im je već u uvodu pilot epizode - uzeo patrijarha. Stradanje Nejta Starijeg (sjajni Ričard Dženkins) u saobraćajki prva je u nizu smrti koje simbolično otvaraju sve epizode ponaosob, uspostavljajući glavni ton i temu za istraživanje u nastavku. Tačnije, sve osim posljednje, finalne. Završno poglavlje jedino je koje, simbolično, počinje rađanjem novog života. No, do tog rađanja trebalo je doći. Trebalo se probiti kroz tu nepre-

glednu šumu (samo)destrukcije, mizerije i silnih fobija koje su, iz dana u dan sve više, svaka na svoj način, podmetale nogu svakom članu porodice Fišer. Srećom, Bol ih je učinio odveć ranjivim i ljudskim, takvim da nije teško povezati se sa njima čak i u momentima kada ih vuku potpuno bizarni impulsi. A takvih je u seriji „Six Feet Under“ mnogo... Znatno više nego onih precijenjenih „normalnih“. Tokom pet sezona svjedočili smo nevjerovatnim metamorfozama u mrtvačnici Fišerovih i jednom od najdepresivnijih Los Anđelesa ulovljenih na ekranu. Likovi koje smo obožavali pretvarali su se u naj-

Četvrtak, 27. maj 2021.

an crnohumornog HBO klasika „Six Feet Under“

nica izije imdb.com

LGBTQ+ likova sa malih ekrana... Holov Dejvid mnogo je realniji, ranjiviji, ljudskiji, lišeniji sterotipa od gej likova koji su tada paradirali televizijom. Recimo, sitkom „Will and Grace“, koliko god zabavan, uvijek je bio i na poljupcu sa karikaturom. Dejvid Fišer je znatno kompleksnija, autentičnija osoba. Puna krivice, prestrašena sopstvenim (seksualnim) identitetom, ali na koncu, pokazaće se, uz malu pomoć ljubavi svog života Kita (Metju Sejnt Patrik), i mnogo jača nego što i sama misli...

veće seronje pred našim očima, a oni najodbojniji među njima – postajali su nam favoriti.

Preplašeni sin

Najbolji primjeri? Sigurno Nejt Mlađi (Piter Kraus) i Brenda (Rejčel Grifits). Najstarije dijete Fišerovih, anarhista i odmetnuti, bludni sin koji se vratio kući poslije očeve smrti, u startu je djelovao kao najzdravija osoba u porodici. Jedina koja ne potiskuje emocije, koja govori to što joj je na umu, koja se ne stidi da ostalima kaže ono što im svi mislimo – da nije normalno cijelog života biti okružen sa tolikom smrću. I još ne pričati o njoj! Nejt će ostati glasan sve do kraja serijala, ali nausput će se promijeniti do granice neprepoznatljivosti. Na momente će biti toliko sebičan, okrutan, samoživ, da ćete ga mrzjeti.

Nezaboravna oproštajna scena u kojoj, paralelno sa Kler koja hrli budućnosti, vidimo montažu života i smrti svih članova porodice

Ali, pupčana vrpca, kojom vas je Bol vezao za njega još u prvoj epizodi, neće se pokidati. Ipak ćete u svakom tom lošem potezu i neoprostivosti vidjeti samo grešnog, izgubljenog čovjeka, preplašenog sopstvenom smrtnošću, koji te pogrešne načine bira ne znajući više kako da joj zavara trag. A srp smrti bio je predodređen Nejtu već od početka serije. Bol je od starta znao da baš on mora biti žrtveno jagnje. Ali, na koncu je promijenio odluku i pronašao još bolji i kompleksniji način da nas zauvijek veže za „Six Feet Under“. Kako i ne bi, kad je svaki lik priča za sebe - i specifičan dokaz da je Bol briljantan scenarista. Opet, možda je najviše postigao s ujedno najkompleksnijom junakinjom. Sa Nejtovom djevojkom Brendom, kroz čiji je lik provukao čitavu studiju graničnog poremećaja ličnosti.

Put prihvatanja

O tome što je sve Brenda, u paru sa toksičnim bratom Bilijem (Džeremi Sisto), preturila preko svoje i glava svih gledalaca, moglo bi se pričati do jutra. Socijalno neprihvatljivo ponašanje, deluzije, nesigurnost, anksioznost, impulsivnost, patološki strah od napuštanja – širili su se iz epizode u epizodu, držeći publiku

na ivici živaca, u stalnom iščekivanju fatalnog ishoda. Opet, vrijeme je majstorsko rešeto, posebno kad ga cijedi vrsni scenarista: dok smo došli do finala, antipatična, neurotična, neuračunljiva Brenda postala je jedna od najvećih heroina serijala. Bol je uspio da je humanizuje do te mjere da u trenutku kada uzima tek rođenu kćerkicu Vilu u naručuje, na početku one pomenute finalne epizode, jedine koja počinje životom a ne smrću – znate da će sve, ipak, biti u redu. I da je zaslužila da osjeti tu ljubav, uprkos patologiji koju je živjela i sa drugima dijelila, sve do tada. Velike transformacije izvedene su i sa drugim likovima. Sa Nejtovom majkom Rut (briljantna, nezamjenljiva Frensis Konroj), čije je bježanje od emocija i najveći izvor tuge, i najsimpatičnijeg komičnog olakšanja. U paru sa mlađim sinom Dejvidom (sjajni Majkl Si Hol u prvoj TV ulozi), baš ona će proći najtrnovitiji put samoprihvatanja i suočavanja sa sopstvom. A Dejvid? Karijeru Majkla Si Hola obilježiće „Dexter“ (i zanimljivo, najgore finale u istoriji televizije, što je takođe jedna od rijetkih TV tema sa kojima će se složiti najšira publika). Kako je to samo nepravedno spram jednog od najvažnijih

U slavu života

Na koncu, transformaciju najmlađe članice porodice koja je, naizgled, stagnirala već izvjesno vrijeme, Bol je ostavio za kraj. Dok se Nejt borio sa strahom od smrti, a Dejvid sa prihvatanjem seksualnog identiteta, Kler (Loren Embrouz) je bila samo „tipična“ milenijalka u potrazi za smislom. No, upravo taj „prelijepi haos“ u njenoj glavi poslužio je Bolu da orkestrira najbolje TV finale svih vremena. U finišu serije, nakon imaginarnog razgovora sa mrtvim Nejtom, Kler će odlučiti da prihvati novi posao i odseli se u Njujork. Njene nebesko plave oči pune nade u budućnost, tokom vožnje auto-putem koju prati nezaboravna „Breathe Me“ (Sia), Bol presijeca montažom života i smrti preostalih članova porodice. Neke smrti su okrutne, nepravedne i tragične, poput rane Kitove. Druge su smirujuće i zaslužene, poput Klerine, koju vidimo na samrtnom odoru, okruženu voljenim osobama, kako umire s osmijehom na licu, u 102. godini. I znamo da je proživjela život koji je željela. Cijela montaža, svaka smrt ili mali, blicnuti detalj u vezi sa budućnošću Fišerovih u potpunosti je usklađen sa likovima koje smo sve vrijeme obožavali i čije smo sudbine, na koncu, i zaslužili da vidimo. Ta Bolova odluka da nam pokaže što im se na kraju dogodilo, istovremeno je iznenađujuća, ali i sasvim prirodna i očigledna. A to su dva jedina i osnovna uslova koja mora da ispuni jedan autor da bi dobio finale dostojno vrhunske TV umjetnosti. Serija puna umiranja, koja forsirajući smrt suštinski slavi život, nije mogla biti zatvorena drugačije. Ali, trebalo je to znati i osjetiti, iz premise „svi ćemo umrijeti na kraju“, izvući tako nešto prokleto inspirativno i lijepo. Bol je to učinio – i zato ne postoji dovoljno superlativa koji se mogu prišiti seriji „Six Feet Under“. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Četvrtak, 27. maj 2021.

KALENDAR

Četiri decenije od premijere Kusturičinog

Sarajevo suzama ne vjeruje

Priča o hipnozi

Režiser je pustio da kadrovima zbori i komanduje Sidranov tekst. I uspio je da na tom malom prostoru razapne cijelo Sarajevo: između kasabe i soliterskog bloka, između saza i rok gitare. Jedne sevdalinke o samoći i Ćelentanove „24 mila baci“, prve rok pjesme koja je pokorila Sanremo i bezmalo cijelu Jugoslaviju

mjesto na papiru, Abdulah Sidran ispisivao je riječi scenarija po tapetama mladalačke sobe; i Kusturici se činilo da to same sevdalinke klize po zidovima. „Teško meni jadnoj, u Sarajevu samoj...“. A kada je Abdulah ispisao riječ hipnoza, Emir je znao da to oni Sarajevu dušu tetoviraju. Sa distancom od četiri decenije lako je govoriti o daljinama nekoliko krivih Drina, tamnih vilajeta i mrkih Romanija, što sada dijele Kusturicu i Sidrana. Ali prije 40 godina, to je bio samo kilometar bliskosti, od svjetla i mirisa Baščaršije; od Emirove Gorice do Abdulahovog Vratnika.

da 23 godine, i već je tada, krajem sedamdesetih, za njega ti bilo neko drugo Sarajevo. Kao što to biva sa svakim gradom, u koji bi se, sa očima iz bijelog svijeta, vraćali neki dobri studenti. Da im bude tijesno u svojoj ulici i koži. I da se pitaju, nije li to što ih je stislo i zadesilo, jadne i u Sarajevu same – do njih samih ili do Sarajeva.

Onda je čuo Sidranovu priču: mladi Abdulah je jednom nabasao na seljančicu, koja se krila u njegovom golubarniku na Vratniku. Jedna baraba iz kraja je sa nekim musavim bitangama gore spremala silovačku redalicu; a djevojku tobože spremao za karijeru prostitutke... Sve dok se, naravno, Abdulah nije zaljubio, a priča pošla po zlu. I iz tih

filmaffinity.com

Svršenom se praškom studentu Kusturici od Sidranove brade tada učinio jedan violinista iz njegovog, goričkog komšiluka. I kao da su se jedan drugom udvarali: Kusturica je kasnije svjedočio da mu je Sidran tada kazao da nikako ne ide kod nekog drugog scenariste, jer on radi najbolje. A Abdulah se kasnije sjećao Kusturice, begovski zavaljenog na sirotinjskom trosjedu u onoj sobi, kako lupeški lovi plijen ispisan po onim tapetama... Dok nije prstom ubo: „A šta ti je to hipnoza“... I odatle je tek mogao da potekne film „Sjećaš li se Dolly Bell?“. Emir Kusturica imao je ta-

nekoliko crtica i iz tog golubarnika na Vratniku, Kusturici je ponovo zablistao onaj njegov grad. Sidranu se od te priče opraštalo; želio je da je se riješi kao starog problema... Tako je pisao scenarije da mu sav taj proces i čudo od filma budu olakšanje. Ali ne lezi vraže, nijesu tako Emira, tamo u Pragu, Miloš Forman i svi ti čuveni Česi učili! Za njega i za njih, film je morao biti produbljivanje problema. I zato se tu našla sva ta priča o hipnozi, od koje je Abdulah želio ko od šejtana bježati. A otprilike ideja je bila: sav marksizam i socijalistički sistem i Jugoslaviju „na finjaka“ predstaviti kao jednu veliku hipnozu.

Putena sloboda

Autoritativni otac Maha (Aligrudić) gura sina u marksizam

Mnogi su početkom osamdesetih govorili da se to Emir Sarajevu i komunizmu narugao. Daleko od toga: Kusturica je pustio da kadrovima zbori i komanduje Sidranov tekst. I uspio da na tom prostoru od kilo-

metar i nešto, razapne cijelo Sarajevo: između kasabe i soliterskog bloka, između šaza i rok gitare. Jedne sevdalinke o samoći i klasika „24 mila baci“ Adrijana Ćelentana, prve rok pjesme koja je pokorila festival Sanremo i bezmalo cijelu Jugoslaviju. Tako je radnja filma smještena u 1963. godinu; u vrijeme strašnog zemljotresa u Skoplju koji je, činilo se, prijetio da cijela zemlja po šavovima popuca. Prije nego će, znate to već, koju deceniju kasnije, po ratnim šavovima zategnuto to isto Sarajevo. Ideja je bila vrlo jednostavna: da Kusturica i Sidran oslikaju sopstvenu mladost, grad i zemlju, u raskoraku između prošlosti i dvije budućnosti, zapadnjačke i socijalističke. Cio je grad stao u Dina, u jednu imploziju od nostalgije i surovosti tinejdžerskog odrastanja, koju fant a st i č n o n o s i Slavko Štimac. Mladić potpuno zanesen tim Ćelentanovim

Četvrtak, 27. maj 2021.

25 mubi.com

g slavnog debija „Sjećaš li se Dolly Bell?“

kustendorf-filmandmusicfestival.org

Glavni junak zanesen erotičnom slobodom Doli Bel (Blagojević)

Fantastični Slavko Štimac kao Dino, u čiji je portret stalo cijelo Sarajevo

dana, u svakom pogledu, sve više napreduju“. I ponavljaju tu pobjedničku mantru, sve dok im Zapad i jedna Doli Bel na uzglavlju ne proreknu: „Dugo ćeš živjeti, jednom ćeš se dobro zaljubiti. Umrijet ćeš prirodnom smrću. Imaćeš puno para. Neko će ti u familiji ubrzo umrijeti“... Sarajevo iz filma „Sjećaš li

se Dolly Bell?“ je tako grad uhvaćen u međuprostoru onog što je predugo bio i onog što bi možda mogao biti. To je jedna porodica Zolj u konstantnom trenju i grču od čekanja. Jedna Jugoslavija, što ćuti i nada se proširenju stana, da sebe ubijedi da će biti dobro, da neće krenuti po zlu. Kusturica tada nije mogao discogs.com

plesom i putenom, erotičnom zapadnjačkom slobodom jedne Doli Bel (Ljiljana Blagojević). Prije nego što savršeno simpatično i naivno počne da je uči hipnozi, odnosno marksizmu; po svim onim modelima koje je autoritativnog oca Mahe (Slobodan Aligrudić), potpuno opčinjenog ideologijom, sam trpio...

Ubogi pojac

Ono što se Sidranu nikako nije dopalo, što mu je bilo i teže i ličnije od cijele priče o Doli Bel, jeste naravno taj užasno velik i intiman odnos s ocem. Kusturica je želio i dobio upravo to u centru filma, koji je premijerno prikazan 2. februara 1981, kada je Kusturica imao samo 26; a iste godine, u septembru, nagrađen je Zlatnim lavom u Veneciji. To je njemu bilo bitno: da predstavi smjenu sarajevske straže: tog vremena Mahe i velikih očeva, sa vremenom Dina i onih što slijede... Onih što „svakoga

Saša Zurovac, pojac koji je proslavio muzički klasik „Na morskome plavom žalu“

znati, ali je autorski perfektno u svom prvom dugometražnom igranom filmu osjećao: da ono što slijedi znači i potpun kraj za to njihovo Sarajevo. I da ga više ne može biti, kao što nema ni potpunog i ostvarenog odrastanja za njegovog savršenog naturščika Sašu Zurovca. Onog ubogog Vladu Klikera što zapjeva „Na morskome plavom žalu“, i koji niti u jednom kadru nije glumio - jer to tu je, jednostavno, bio njegov život. Kakav momenat tragičnog ostvarenja za tog Sašu, koji je godinama kasnije boravio po bosanskim zavodima za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba, do smrti 2016. godine.

Grad u raskoraku

Naravno da je u takvom filmu mnogo tuge; poput dječaka, koji ne može na bilo koji način zaštititi prvu ljubav - i nje, koja mu govori da ipak to tako treba i da je u redu. A mnogo je onih koji u tog Dina vjeruju, da može ponijeti zastavu; a prije svih otac, što odlazi i umire sa stoičkom hrabrošću starog pobjednika. Pomiren i ponosan, čak i onda kad sinu govori „komunizam, to je nauka. Radi se o uslovima za oslobođenje proletarijata. Nema tu pojedinačnih slučajeva“, a Dinu prebaci da „samo mili na one svoje hipnotizerske pizdarije. Crni papir i bijela tačka, pa bulji...“ A džaba svi ti silni jugoslovenski ratnici, i džaba sve te bitange što su namjerile da Dinu ponesu njegovu Doli Bel, da mu govore da „nema tu pojedinačnih slučajeva“: Kusturica je taj ko-

ji se pobrinuo, da sve to njegovo, umiruće Sarajevo, ipak treperi od pojedinačnih slučajeva nekih autentičnih ličnosti. Junaka grada koji takav, uhvaćen u raskoraku, nikad više neće ni postojati. Svjestan je toga i dječak Dino, onaj što sa gotovo pobjedničkim smješkom vreba bicikl kraj vrata nakon očeve smrti; da ugrabi iz kasabe, gore ka soliterima i blokovima... Pa da ipak, do kraja i u finalnoj sceni odlaska, ne gleda pravo naprijed, nego natrag, ka onom svom gradu i uspomenama. Jer suštinski zna, da u svakoj od tih ponuđenih budućnosti, nema mjesta ni za njega, ni za to Sarajevo. Zna to dobro i Doli Bel, ona jedina koja je spremna da njenom Dinu, i onoj mladosti Emira Kusturice i Abdulaha Sidrana, suze obriše sa Ćelentanovih 24.000 poljubaca. Ali što to vrijedi, spram svih daljina i vilajeta, što sada dijele Kusturicu i Sidrana? U onom golubarniku nad Baščaršijom i Vratnikom, ni na nebu ni na zemlji, odavno nema Doli Bel; a onom dječaku Dinu to Sarajevo odavno suzama ne vjeruje. Ostaju samo film i umjetnost, da ne daju mira i sna starom Abdulahu Sidranu, baš kao one noći u njenom krilu u golubarniku. I jedno „Sjećaš li se Doli Bel?“, da Emira Kusturicu sjete kakav je bio, i kakav je mogao biti. Onaj, što samo misli na svoje hipnotizerske pizdarije. I što uz šaz prolama onu istu pjesmu. Teško meni jadnoj, u Sarajevu samoj... S. STAMENIĆ

PODGORI č ARENJE

a svirke ovog Crnogorca dolazio je Erik Klepton; i to je dovoljno da nam bude jasno da to što slabo ko u Crnoj Gori zna za Spota, nije do njega – nego do nas samih. Zamislite lika fizionomije Frenka Zape za klavijaturama ili Hamondom bluz svirke šezdesetih, i eto pred vama Gaja Veloviča.

Trijumf ljubavi Bilo kom iskusnijem i pristojnom kolekcionaru ploča u Britaniji zacakle oči na pomen Backhouse James Blues benda. To što su ti momci u osvit „Ljeta ljubavi“ stvarali, sad je apsolutni raritet, Sveti gral u svijetu rokenrol zaluđenika. Vrlo precizno mjeren skoro petostrukim ciframa funti ili eura, koliko se izdvajalo za jednu-jedinu njihovu ploču. Nije vinil toliko bitan za priču, koliko Gaj: markantna, zapolika figura ispred imena Gaj Vladimir Fabian Velovič. A takav je ispao trijumf jedne ratne ljubavi: Gajev otac Bećir, Baranin u službi egipatske princeze, tokom Drugog svjetskog rata bio je dobrovoljac Jugoslovenske brigade armije Ujedinjenog Kraljevstva.

Barski bluz za Kleptona

Kraj rata zatekao ga je, u tom britanskom stroju, u vijanju sa nacistima negdje pod italijanskim Alpima i Dolomitima. I tu je upoznao Gajevu majku, Francuskinju sa slovenačkim korijenima. Za ratne zasluge, Bećir Velović dobio je priliku za posljeratni život u onom istorijskom pupku Engleske, južnoj pokrajini Saseks. To će biti prostor Gajevog odrastanja. Pravac naprijed dvije decenije: mladić opčinjen bluzom zatiče se kao klavijaturista u rok bendovima širom juga Engleske; uglavnom u bezbrižnim krajevima pokrajine Kent. Tu će svirkama Backhouse James Blues benda, uglavnom u maniru čikaškog bluza, Gaja slušati i Klepton i, recimo, ekipa iz kultne grupe Procol Harum... Koliko su zaista bili blizu planetarnog uspjeha, govori činjenica da je pored „Spota Velovića“ u bendu, gitarista Geri Bejli

Zaglavi se

trebalo da zamijeni Kleptona u projektu Bluesbreakers, kod Džona Majala. U tom periodu zaokružena je i priča kultne ploče: 14 pjesama, od kojih nekoliko autorskih, uz niz interesantnih aranžmana bluz standarda, snimljene su u aprilu 1968. godine. Zvanično u svega 30, a nezvanično u više od 100 primjeraka. Uz izuzetan zvuk, autentičnost i uhvaćen duh vremena – da je lako zamisliti zbog čega je takav album postao poslastica kolekcionara.

Tip iz komšiluka Prava je šteta što se ta ekipa bluzera zaustavila na jednom albumu; po Gajevim kasnijim svjedočanstvima, ono što su u godinama koje su uslijedile snimali i izvodili, jeste bilo za komad zrelije i kvalitetnije. Ipak, nije stiglo do LP-a. U onom mladalačkom džumbusu od rapsodije hipi ere, svirali su još

Crta: Srđan Ivanović

FB profil Gaja Vladimira Fabiana Veloviča

Četvrtak, 27. maj 2021.

Gaj Velovič u doba kada je svirao po Velikoj Britaniji

do početka sedamdesetih. A kultna ploča je čak dočekala dragocjeno reizdanje, u pristojnih 500 primjeraka na vinilu, 2013. godine u Engleskoj. Rok znalcima sa naknadnom pameću, sve je to narednih godina - priča o bendu, stvaranju ploče, nepokolebljiv autorski stav o ,,neprskanoj“ muzici – ličilo na osvit i najavu buduće pank ere. Ako ne stilski, onda stavom, načinom... E sad, koliko je ova priča zaista crnogorska: Gaj Velovič od 1983. živi u našoj zemlji, u istom Baru

odakle je njegov otac proputio. Od tada se muzikom nije bavio. Bilo koja fotografija ovog klavijaturiste je svjedočanstvo o autentičnom i atipičnom liku, koji živi tu, u vašem primorskom komšiluku. Čovjeku koji pod prstima spaja daljine juga Crne Gore i Engleske. I koji, razvučen između te dvije daljine i vjetrova Sjevernog mora i Jadrana, nosi i proživljava jedan lični bluz. Onakav, kakav je bio interesantan i drag jednom Eriku Kleptonu.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 27. maj 2021.

LONDON CALLING

Detalj s izložbe čuvene Sudo Reiko

Izložba „Making Nuno“ dizajnerke Sudo Reiko, koja je u svijetu poznata kao revolucionarka u ovoj industriji, poslužila je kao odličan uvod u „normalizaciju“ posjećivanja izložbi

Rad sa „washi“ papirom

Japanska kuća tekstila dizajn i glavne dizajnerke kuće „Nuno“, dobilo poseban šmek. Dok neki koriste postere, flajere i klasičan reklamni materijal za promociju događaja, Japanska kuća u Londonu

napravila je staklenu kocku kao marketinški štos i napunila ju je radovima umjetnice. Reiko voli da kombinuje staru japansku tradiciju ovog zanata sa novom tehnikom. Posebno interesantno Leila Murseljević

a Japanci zaista znaju da osmisle koncept koji će goditi svima dokazali su nedavno izložbom o „inovacijama u tekstilu“. Japanska kuća u samom srcu Kensingtona na zapadu Londona, otvorila je vrata nakon skoro pola godine i napravila pravu senzaciju. Izložba „Making Nuno“ dizajnerke tekstila Sudo Reiko, koja je u svijetu poznata kao revolucionarka u ovoj industriji, i to posebno u segmentu održivosti, poslužila je kao super uvod u „normalizaciju“ posjećivanja izložbi. Šetnja kroz uskaste tamne hodnike japanske kuće kulture u Londonu odisala je izuzetno pozitivnom energijom, pa je uživanje u radovima Reiko, članice Japanskog odbora za

Leila Murseljević

bilo je vidjeti kako je umiksala različite materijale - od ručno rađenog „washi“ papira i svile, pa sve do najlonske trake i termoplastike. Fokus izložbe ipak nije bio materijal koliko tehnika, odnosno

način na koji se dolazi do finalnog proizvoda. Tako su posjetioci mogli da vide uživo kako njen miks tehnologija funkcioniše i kreira fenomenalne komade. Leila MURSELJEVIĆ

Miks tradicionalnog i modernog tkanja

Marketinška kocka

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić