Dnevni list Pobjeda 27.06.2021. by Pobjeda

IZA KULISA: Mediji bliski vrhu SPC mjesecima vode kampanju protiv rektora Cetinjske bogoslovije Srpske crkve

Beograd želi da ukloni Gojka Perovića iz MCP » Proto Gojko je inače veoma ,,skroman“, pa pored plate koju kao rektor srpske pravoslavne bogoslovije dobija iz Srbije, obično ima i po nekoliko primanja iz bočnih poslova i nenadnih zaduženja - pisao je Vidovdan i naveo imena kadrova koje treba ukloniti

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

,,Srpski svet“ je udario u zid

STR. 3.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović na Kongresu Savjeta mladih te partije poručio

Pobijedimo svoje slabosti, pa ćemo i konkurenciju

» Trebalo je vremena da se Crna Gora probudi, ali joj je u tome pomogao Beograd svojim agresivnim ponašanjem i pokušajem da isprazni crnogorski suverenitet što brže. Vlada je slaba, ali, ipak, reagovala je na neke poteze Beograda, vjerujem pod pritiskom sa strane. Izostaje još ozbiljnija reakcija na politiku ministarke za obrazovanje jer se ona usmjerila da Crnogorce vrati što prije ,,tamo gdje im je mjesto“ u srpstvo - kaže Biserko

STR. 2. i 3.

STR. 2.

AKTUELNO: Od početka imunizacije u Crnoj Gori prijavljene 322 nuspojave nakon vakcinacije

Na 5.000 vakcina šest reakcija

Str. 9.

Belveder je jedini recept nacionalnog opstanka

STR. 9.

STR. 7.

Zakupci moraju da poštuju odredbe o organizaciji kupališta

Pola plaže mora biti bez mobilijara

POVODI: Istorijskim časom obilježeno 85 godina Belvederskih demonstracija

STR. 5.

Politika

Neđelja, 27. jun 2021.

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

,,Srpski svet“ je udario u zid

Predsjednik DPS-a na Kongresu Savjeta mladih te partije poru

Trebalo je vremena da se Crna Gora probudi, ali joj je u tome pomogao Beograd svojim agresivnim ponašanjem i pokušajem da isprazni crnogorski suverenitet što brže. Vlada je slaba, ali, ipak, reagovala je na neke poteze Beograda, vjerujem pod pritiskom sa strane. Izostaje još ozbiljnija reakcija na politiku ministarke za obrazovanje jer se ona usmjerila da Crnogorce vrati što prije ,,tamo gdje im je mjesto“ u srpstvo - kaže Biserko BEOGRAD - Usvajanje Rezolucije o Srebrenici veliki je iskorak za Crnu Goru, jer je u datim okolnostima ipak uspjela da potvrdi svoje opredjeljenje za vrijednosti za koje se deklarisala, prije svega za antifašizam. Ta rezolucija je dodatno odvaja od srpske poražavujuće politike - rekla je Sonja Biserko u razgovoru za Pobjedu. POBJEDA: Nakon što je parlament Crne Gore usvojio Rezoluciju o Srebrenici uslijedio je veliki pritisak vlasti iz Srbije na Crnu Goru: predsjednik parlamenta Ivica Dačić poziva mitropolita Joanikija da se uključi i pomiri vlast, što je nezabilježeno u Evropi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tu rezoluciju okarakterisao kao protivnu interesima Srbije. Zašto Srbija stalno od Crne Gore pravi neprijatelja i zašto sada poziva crkvu da posreduje u sukobu koji je sama napravila? BISERKO: Reakcija Beograda na Rezoluciju o Srebrenici nije slučajna jer očigledno je da je ,,srpski svet“ udario u zid. Ona je samo jedan u nizu događaja koji su prethodili. Reakcije protiv Crne Gore i aktuelnog premijera počele su ranije, a kulminirale njegovim odbijanjem da potpiše temeljni ugovor sa SPC. Beograd je, dakle, očekivao da će brzo i lako ostvariti svoje ciljeve u Crnoj Gori. Pokazalo se suprotno, jer su se u međuvremenu počeli otrežnjavati suverenisti koji su glasali protiv DPS-a. Nije više riječ o DPS-u, već o opstanku suverene Crne Gore. Beograd je svojim ponašanjem uspio da pokrene crnogorsko društvo i svojom arogancijom je samo učvrstio crnogorski identitet kao što je ranije učvrstio bošnjački i druge. POBJEDA: Da li je crnogorska Vlada prekasno i dosta mlako reagovala na miješanje Srbije u njene unutrašnje stvari i

Milo Đukanović poručio je da će DPS svojim djelovanjem skratiti trajanje aktuelne vlasti i biti spreman da brani državu i njene vrijednosti do posljednje kapi krvi, bez obzira na to da li će biti vlast ili opozicija. Kazao je da Crna Gora ne može doći do članstva u EU ako se ne realizuju bolne reforme u društvu

Sonja Biserko

Beograd ne shvata realnost – nemoguće subordinirati Crnu Goru - Problem je u tome što Beograd ne shvata realnost i činjenicu da se čitav svijet politizovao i da nije moguće više subordinirati druge, tako ni Crnu Goru. Naprednjaci su na neki način doveli do kraja projekat koji je istorijski već poražen. Ovo je samo gubljenje istorijskog vremena za Srbiju ali i opstruiranje drugih da krenu naprijed - kaže Biserko.

sramnu kampanju koju Srbija vodi u svim medijima pod kontrolom vlasti? BISERKO: Trebalo je vremena da se Crna Gora probudi, ali joj je u tome pomogao Beograd svojim agresivnim ponašanjem i pokušajem da isprazni crnogorski suverenitet što brže. Vlada je slaba, ali, ipak, reagovala je na neke poteze Beograda, vjerujem pod pritis-

kom sa strane. Izostaje još ozbiljnija reakcija na politiku ministarke za obrazovanje jer se ona usmjerila da Crnogorce vrati što prije ,,tamo gdje im je mjesto“ u srpstvo. POBJEDA: Kako gledate na buduće odnose Crne Gore i Srbije i da li će Evropska unija reagovati? BISERKO: Beograd je previdio da u Crnoj Gori postoji društvo, a ne samo Crnogorci i Srbi ili samo Srbi kao što tvrde. Srbija će vremenom morati da navikne na ravnopravne odnose ne samo sa Crnom Gorom, nego i sa cijelim regionom. EU uvijek sporije reaguje ali očigledno je da utiče na Vladu što se vidi po i njenim stalnim promjenama politike u odnosu na ono što su najavljivali. Ohrabrujući je i posljednji samit NATO-a na kome je reafirmisan član 5, odnosno da je ,,član 5 sveta obaveza savjeta“ i da su članice ,,jedinstvene i odlučne u svojoj sposobnosti i posvećenosti da se brane“. Treba sačekati i konkretizaciju nove američke politike prema Zapadnom Balkanu. To bi trebalo da stavi tačku na sva komešanja kroz koja region prolazi posljednjih godina u velikoj mjeri i zbog dezangažovanja zapadne zajednice tokom posljednjih deset godina. Violeta CVEJIĆ

Odluka Predsjedništva Socijaldemokratske partije

Amina Cikotić nova portparolka SDP-a PODGORICA - Predsjedništvo Socijaldemokratske partije izabralo je, na prijedlog šefa medijskog tima Mirka Stanića, Aminu Cikotić za portparolku SDP-a u narednom periodu. Cikotić je rođena 1994. godine, odrasla je i završila osnovnu školu u Petnjici, nakon čega je svoje školovanje nastavila u beranskoj gimnaziji, a potom na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, na smjeru Evropske ekonomske integracije, gdje je dobila zvanje diplomirane ekonomistkinje, a usko se specijalizovala za oblast računovodstva.

Članica SDP-a je postala 2013, a četiri godine kasnije izabrana je za međunarodnu sekretarku omladine, 2019. za članicu Glavnog odbora partije, 2020. za predsjednicu Foruma mladih, a ove godine i za članicu Predsjedništva partije. Bila je kandidatkinja za odbornicu, odnosno poslanicu sa liste SDP-a na lokalnom i državnom nivou, a uspješno je predstavljala omladinsku i partijsku organizaciju u brojnim međunarodnim ljevičarskim organizacijama u regionu i Evropi, saopšteno je iz SDP-a. R.P.

PODGORICA – Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je na Kongresu Savjeta mladih DPS-a da ta partija mora pobijediti svoje slabosti i da će onda biti u stanju da pobijedi konkurenciju. Đukanović je kazao da su im usljed 30 godina duge vladavine DPS-a „oslabili senzori“ za životne probleme svakog čovjeka u Crnoj Gori, koji su, kako je rekao, uobičajeni za jedno društvo. - Čini mi se da smo se tu previše zanijeli i opustili, da nas je vlast pomalo udaljila od ljudi, birokratizovala, i to nas je koštalo. Moramo da pobijedimo svoje slabosti. Nakon što otklonimo svoje slabosti i pokažemo novi kvalitet sposob-

nosti da rješavamo probleme koji danas opterećuju ljude, onda ćemo biti u stanju da pobijedimo našu konkurenciju. Ne sumnjam da je naša politika superiorna, da su naše vrijednosti prave. Samo moramo da pokažemo odgovornim radom da smo se oslobodili slabosti i da smo spremni da preuzmemo odgovornost za napredak Crne Gore – kazao je Đukanović. Poručio je da ne žali što je 30 godina života dao politici da bi danas imali ovo što imamo. - Ne žalim za njima, jer sam siguran da danas imamo mno-



go bolje uslove za život i siguran sam da će moje potomstvo živjeti u boljim uslovima od onih u kojima sam ja živio – kazao je Đukanović. Istakao je da ne smatra da su protivnici i neprijatelji DPS-a likovali zbog pobjede na izborima, već jer im je time omogućeno da uruše Crnu Goru i marginalizuju DPS kao ključni stub odbrane. Ipak, kako je naveo, pokazalo se da nijesu u pravu, jer je DPS odolio tim udarcima i stekao iskustvo iz kojeg će izaći bogatiji. Ukazao je da u Crnoj Gori ne postoji neko istog opredjeljenja kao

Ako pomislite da bi vam pobjeda na izborima dala pravo da rušite državu, suočićete se sa nama jer ćemo kategorično braniti državu – poručio je Đukanović

Krivokapić: Neozbiljne i opasne najave - Najave Đukanovića da planira skraćenje mandata Vladi Crne Gore su neozbiljne i opasne – kazao je premijer Zdravko Krivokapić. - Uz sve poteškoće koje prolazi prva demokratska vlada od uvođenja višepartizma, ona je nepokolebljivo posvećena da pruži puni doprinos u izgradnji demokratskih institucija, međunacionalnog i međunarodnog povjerenja, te poboljšanju standarda građana Crne Gore. To su civilizacijske tekovine koje je Đukanović decenijama urušavao, dok je paralelno izgrađivao autokratski metod vladanja, čime je uzrokovao ekonomsko posrtanje, urušavanje društvenog razvoja, duboko podijeljeno društvo, široko zastupljenu diskriminaciju, nepravdu, korupciju, što nije ostalo nezapaženo u izvještajima međunarodnih organizacija – kazao je premijer. Naveo je da je narod Crne Gore 30. avgusta jasno kazao šta misli o Đukanovićevoj vladavini. -O „tekovinama“ koje ste Vi zastupali, trebalo bi ubrzo da se pozabave nezavisni i oslobođeni pravosudni organi. Nakon što ste ostavili praznu kasu i zaduženu zemlju, Vi jedino branite ličnu imperiju čekujući da će tuđa djeca ginuti da bi se sačuvale tekovine DPS-a, što je drugo ime za Vaše imovinske kartone. Ono što je opasno jeste Vaša najava da ćete skratiti mandat Vladi, iako nemate za to formalnu većinu. Dužni ste javnosti da objasnite, na koji način ste

mislili, uz tako militantan govor, da sprovedete državni udar u najavi. Ili pak planirate da sa dijelom parlamentarne većine idete u otvoreno rušenje Vlade i skraćenje mandata – pitao je Krivokapić. Šef Kabineta predsjednika Crne Gore Miodrag Radović je upitao premijera da li smiješnim pokušajem prijetnje Đukanoviću da ga tek čeka pravi poraz i pravično suđenje, šalje ustvari poruku onom nezavisnom tužilaštvu i sudstvu koje namjerava da kreira izmjenama Zakona protivno mišljenju Venecijanske komisije? Radović se zapitao šta očekivati od čovjeka koji izjavljuje da bi lakše vladao da ne mora poštovati zakone. Iz DPS-a reagovali su na ocjene Krivokapića, navodeći da treba neko da mu javi da se njegova Vlada suštinski već raspala. - Jasno je da samo strah od DPS-a sprečava vladajuću koaliciju da tu činjenicu formalizuje u parlamentu. Očito, Krivokapić zaboravlja da su građani prije tri godine na izborima većinskom voljom, u prvom krugu izabrali Đukanovića za predsjednika države, a da njega, instaliranog premijera od strane jedne vjerske zajednice, ne podržavaju čak ni ovi na čijoj je listi bio – navode iz DPS-a. Na Đukanovićeve izjave reagovale su i partije parlamentarne većine.

Politika

Neđelja, 27. jun 2021.

učio da je Demokratska partija socijalista odgovorna opozicija IZA KULISA: Mediji bliski vrhu SPC mjesecima vode

Đukanović: Pobijedimo svoje slabosti, pa ćemo i konkurenciju DPS ko bi mogao raditi bolje od njih. - Sreća bi bila da imamo po par političkih divizija koje će se smjenjivati svakih par godina, a Crna Gora napredovati, ali kao što vidimo, nema takve divizije. Nažalost, i dalje se pokazuje i u Crnoj Gori i na Balkanu, da se jedva mukotrpno porađa jedna snažna politika koja je opredijeljena da vodi naše društvo, a da je alternativa na Balkanu okorjeli nacionalizam koji se brzo pretvara u šovinizam – kazao je Đukanović. Istakao je da su pokazali da se za prave vrijednosti ne mora voditi borba sa pozicije vlasti, jer je neprirodno da će se na vlasti zadržati toliko dugo dok se ne ostvari demokratska emancipacija društva. - Zato je važno da se za prave vrijednosti morate boriti i kad ste vlast i opozicija, a mi smo pokazali da smo odgovorna opozicija – poručio je Đukanović. Rekao je da je kompromitovano povjerenje Crne Gore kod međunarodnih partnera i poručio da će DPS svojim djelovanjem, skratiti trajanje aktuelne vlasti i biti spremna da brani državu i njene vrijednosti „do posljednje kapi krvi“, bez obzira da li će biti vlast ili opozicija. - Zamjerali su mi zbog takvih izjava, ali nijesam se pokolebao, nego sam se precizno izražavao – rekao sam i nakon izbora da ćemo uvijek prihvatiti slobodnu volju građana. Prihvatili smo je, čestitali pobjedu na izborima i mi smo morali otići u opoziciju, da bi se priznali rezultati izbora. Ali nemojte se zanositi, na ovim izborima se nije odlučivalo o Crnoj Gori, nego o vlasti u Crnoj Gori. Ako pomislite da bi vam pobjeda na izborima dala pravo da rušite državu, suočićete se sa nama jer ćemo kategorično braniti državu – poručio je Đukanović. Smatra da je promjena vlasti nakon 30 godina dominacije DPS-a pokazala novi nivo demokratske zrelosti, nove kapacitete demokratičnosti, ali je i stavila Crnu Goru pred dodatne izazove. - Ne možemo doći do članstva u EU ako ne realizujemo bolne reforme u društvu koje treba da nas dovedu do evropskog

kampanju protiv rektora Cetinjske bogoslovije Srpske crkve

Beograd želi da ukloni Gojka Perovića iz MCP Priznao da se protiv njega vodi kampanja Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović priznao je da se protiv njega vodi kampanja. - O toj i takvoj agitaciji mislim isto što i o onoj koja je ranije viđena u Crnoj Gori. Ove propagande se mogu razlikovati u sadržaju, ali su u estetskom i etičkom smislu veoma srodne. I obje su anticrkvene. I bivši režim u Crnoj Gori je pretendovao da vedri i oblači u našoj crkvi, a slične ambicije pokazuju i autori najnovijih propagandi protiv SPC-a u Crnoj Gori - za koje me pitate – rekao je Perović a prenijele Vijesti. Gojko Perović

Sonja Milatović predsjednica Savjeta mladih DPS-a Za novu predsjednicu Savjeta mladih DPS-a izabrana je Nikšićanka Sonja Milatović. Osnovnu i srednju školu završila je u Nikšiću sa diplomom Luča, dok je zvanje specijaliste pravnih nauka stekla 2020. na Pravnom fakultetu. Kroz program stručnog osposobljavanja pripravnički je odradila u crnogorskom Telekomu, gdje i sada radi. Dobitnica je brojnih nagrada za poeziju, dok joj je pobjeda na konkursu „Spasoje Pajo Blagojević“ za najboljeg mladog pjesnika sa prostora bivše Jugoslavije donijela objavu književnog prvijenca koji je u pripremi. Članica je glavnog odbora DPS-a i odbornica u nikšićkoj skupštini.



Ne sumnjam da je naša politika superiorna, da su naše vrijednosti prave. Samo moramo da pokažemo odgovornim radom da smo se oslobodili slabosti i da smo spremni da preuzmemo odgovornost za napredak Crne Gore – kazao je Đukanović sistema vrijednosti. Nema kvaliteta života bez evropskog sistema vrijednosti i to je vizija koje je imala i moja generacija kad smo ušli u politiku – naveo je Đukanović. Danas, kako je rekao, imamo bitno unaprijeđen temelj koji nam garantuje doglednu dostižnost tog cilja. - Imamo učvršćenu svijest o važnosti mira i stabilnosti u našem društvu. Imamo dostignutu ekonomsku održivost koja nam je obezbijedila osnov za dinamičan ekonomski razvoj. Crna Gora je veliko gradilište gdje se realizuju brojni razvojni projekti. Mi smo obnovili nezavisnost poštujući stoga pravila evropske demokratije, što je bio temelj za dos t i z a n j e v a ž n o g c i l j a – pristupanje NATO-u i izvjesna okolnost da ćemo biti prva sledeća članica EU – poručio je Đukanović, dodajući da je za mlade generacije važno da preuzmu odgovornost za

ono što njegova generacija ostavlja u nasljeđe. Rekao je da se Crna Gora odlučila za to da se osloni na svoja dobra i kapacitete, i da prekine život na dotacijama, raskidajući sa dotiranim mentalitetom, koji, kako je rekao, ugrožava crnogorsko dostojanstvo. Navodeći da je situacija bitno unaprijeđena od one koju je zatekao kad je ulazio u politiku, Đukanović je poručio mladima da moraju preuzeti odgovornost i stajati iza svojih odluka. - Sada, Crna Gora ne može napraviti stratešku grešku, jer je prošla stratešku raskrsnicu na kojoj je mogla napraviti pogrešan izbor, a nije ga napravila. Mi ćemo nastaviti da beskompromisno branimo vrijednosti antifašizma, za to smo se opredijelili da branimo tekovine Trinaestojulskog ustanka i da njegujemo vrijednosti antifašizma, multietničnosti i stabilnosti – poručio je Đukanović. R. P.

PODGORICA - Zvanični Beograd preko vrha Srpske pravoslavne crkve želi da ukloni rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića iz Mitropolije crnogorsko- primorske. Perović se Beogradu zamjerio jer je tokom litija prošle godine u organizaciji SPC poručio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da ne dolazi u Crnu Goru, jer se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, kao i zbog izjava u emisiji ,,Živa istina“ da je Mitropolija SPC u Crnoj Gori bila ,,ako ne autokefalna, onda samostalna vjekovima“.

MEDIJSKA PRIPREMA

U namjeru uklanjanja sveštenika MCP SPC naročito je angažovan i aktivan portal Vidovdan, blizak samom vrhu SPC, koji već mjesecima vodi intenzivnu kampanju protiv Perovića i u posljednjem tekstu ga je čak nazvao i odmetnutim. – Odmetnuti cetinjski sveštenik Gojko Perović, poznat po tome da svojim stavovima sablažnjava pravoslavne hrišćane Srbe, dolazi u Beograd da moli patrijarha Porfirija da mu oprosti za autonomaške i separatističke stavove protiv poretka Srpske pravoslavne crkve, da mu oprosti za užasno stanje Cetinjske bogoslovije, da mu oprosti i za promovisanje dualnog identiteta koji je trebalo da našteti srpstvu, te da mu objasni zbog čega je izvršio postizbornu prevaru poslije 30. avgusta 2020. – pisao je portal Vidovdan 11. juna aludirajući da je Perović učestvovao u postavljanju Zdravka Krivokapića za nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ a potom i za premijera. Vidovdan je tvrdio i da je najavljena bila posjeta Perovića i Joanikija patrijarhu Porfiriju, ali nije izvijestio da li je do tog sastanka uopšte i došlo. Taj portal tvrdi i da je nakon što je Krivokapić u Beogradu 27. maja odbio da potpiše temeljni ugovor sa SPC, da je u

Patrijaršiji u Beogradu ,,vođen ozbiljan razgovor sa Joanikijem koji se obavezao da će očistiti SPC od autonomaških kadrova“. - Na prijedlog Joanikija i uz saglasnost članova Sinoda tema razgovora je bila oslobođenje Mitropolije od ,,nagomilanih separatističkih i autonomaških kadrova koji su često skloni bahatosti i lopovluku“.

ČIŠĆENJE KADROVA

Prema informacijama ovog portala, Joanikije se u Patrijaršiji obavezao da će poslušati Sveti arhijerejski sabor SPC i u narednih par mjeseci raščistiti neke stvari na terenu. Vidovdan je u svom tekstu tvrdio da je prvi na udaru upravo Gojko Perović kako su ga nazvali ,,vođa separatističke, autonomaške i ultracrnogorske struje, rektor Cetinjske bogoslovije“. - Proto Gojko je inače veoma ,,skroman“, pa pored plate koju kao rektor srpske pravoslavne bogoslovije dobija iz Srbije, obično ima i po nekoliko primanja iz bočnih poslova i nenadnih zaduženja - pisao je Vidovdan i naveo imena kadrova koje treba ukloniti. – Peroviću će se sigurno priključiti i neki drugi autonomaški kadrovi sa Cetinja koji su skloni enormnom bogaćenju preko grbače vjernika i turista: sekretar Mitropolije, prota Obren Jovanović, njegov pomoćnik, prota Igor Balaban i drugi pomoćnik, prota Anđelko Boričić. Svi su sa parohijama na Cetinju i svi i sami žele premještaj u neke bogatije krajeve jer od uvođenja sankcija Rusiji i krize izazvane virusom kovid-19 Cetinje više nije ni rudnik zlata za pljačkanje ruskih turista ni mjesto za brzo i enormno bogaćenje - tvrdio je Vidovdan u tom tekstu. Portal Vidovdan je kao posebno bliskog bivšem DPS režimu, koji je zvanično pao sa vlasti u Crnoj Gori, naveo sekretara eparhije, protu Obrena Jovanovića.

MANDIĆ PROTIV PEROVIĆA

Slične informacije je objavio i portal Srpsko ujedinjenje, ali je u prvi plan stavio i lidera Nove srpske demokratije Andriju Mandića, kao osobu koja pritiska Beograd da se ukloni Perović. - Kada je Krivokapić navučen na tanak led i kada je njegov dolazak u Beograd ugovoren, odnosno bio izvjestan, Mandić je Nikoli Selakoviću, čovjeku od najvećeg povjerenja Aleksandra Vučića, saopštio da je obavio razgovor sa episkopom Mićovićem, te da je siguran da će svi kadrovi iz Mitropolije, koje je zvanični Beograd označio ,,za odstrijel“ biti ,,počišćeni“ nakon izbora Joanikija Mićovića za mitropolita. Selaković je, inače, Vučićev čovjek od povjerenja i specijalnog zadatka za odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Andrija Mandić će u Beogradu imati konsultacije sa ekipom koja radi na eliminaciji aktuelnog rektora Cetinjske bogoslovije sa te pozicije, jer od izbora Joanikija Mićovića za mitropolita stvari nijesu pomjerene sa mrtve tačke'. Tokom prethodnih dana, ekipa, čiji je Mandić uslužni golgeter, saglasila se da ne prihvata Perovićev signal dobre volje' kakvim je jedan od ,,zavjerenika“ okarakterisao javni nastup rektora tokom koga je u više navrata potencirao Srpsku crkvu u Crnoj Gori i njeno jedinstvo, tvrdi taj portal. – Mandić je ostao nepokolebljiv, jer je rekao da je, sem bivšeg režima, i njegovih ataka na crkvu, Perović mislio upravo na Demokratski front kada je rekao da neki danas žele da vedre i oblače crkvom, a svojevremeno su za izdaju optuživali i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija Radovića. Sa Gojkom Perovićem nema i ne smije biti kompromisa. Jednostavno – on mora da leti iz Mitropolije – zaključeno je u tekstu portala Srpsko ujedinjenje. N. ZEČEVIĆ

Politika

Neđelja, 27. jun 2021.

Vlada usvojila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva odbrane

Ukidaju se mjesta vojnih izaslanika u Hrvatskoj i Sloveniji, broj zaposlenih u Generalštabu tajna PODGORICA – Mjesta vojnih izaslanika u Sloveniji i Hrvatskoj biće ukinuta, a te poslove u ime Ministarstva odbrane Crne Gore obavljaće vojni predstavnik u stalnoj misiji u Beču (za Sloveniju) odnosno samostalni savjetnik za bilateralnu saradnju (za Hrvatsku). To je predviđeno novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva odbrane koji je prošle nedelje usvojila Vlada. - Vojni predstavnik u stalnoj misiji Crne Gore pri UN, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, obavljaće poslove izaslanika/ ce odbrane u Republici Austriji na rezidentnoj osnovi i izaslanika odbrane u Republici Sloveniji, Republici Slovačkoj, Republici Češkoj i Republici

Pripadnici Vojske Crne Gore

Mađarskoj na nerezidentnoj osnovi – pojašnjeno je u dokumentu, kojim je predviđeno da vojni predstavnik u Beču ima i svog zamjenika.

Đeljošaj u Americi

Jača saradnja Tuzi sa Klifsajd Parkom PODGORICA - Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj boravi u američkoj državi Nju Džerzi, gdje je se sastao sa rukovodstvom gradova Klifsajd Park i Garfild, te razgovarao sa njima o jačanju saradnje. Kako je saopšteno iz Opštine Tuzi, Đeljošaj se sastao sa predsjednikom Opštine Klifsajd Park Tomasom Kalabrejzijem i članicom Gradskog vijeća Seljvie Nikaj, sa kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje i

razmjene iskustava. Đeljošaj je istakao da mu je bilo zadovoljstvo i da upozna gradonačelnika Garfilda Ričarda Rigoljozoa, sa kojim je razgovarao o mogućnostima za saradnju u različitim oblastima. - Dogovorili smo bratimljenje dvaju opština, koje će donijeti razmjeni iskustava i unaprjeđenje usluge građanima sa konkretnim projektima. U znak prijateljstva, uručio mi je Ključ grada - naveo je Đeljošaj. R. P.

Nebojša Medojević reagovao na podatke o državnom dugu

Milojko Spajić opet pogrešno izračunao PODGORICA - Državni dug Crne Gore je 97,64 odsto, a ne 88,37 odsto kako je objavio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić na sajtu tog resora tvrdi predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević. Prema podacima ministarstva, ukupan dug države bez depozita 31. marta iznosio je 4,09 milijardi eura odnosno 88,37 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). - Spajić je opet pogrešno izračunao. Ovo je brukanje države - poručio je Medojević. Prema njegovim riječima, državni dug je u martu 4,09 milijardi eura što čini 97,64 odsto od 4.192 milijarde eura, koliki je BDP bio na kraju godine. - Znači da je državni dug 97,64 odsto BDP-a, a ne 88,37 odsto kazao je Medojević i dodao da je prije dolaska nove Vlade dug

Samostalni savjetnik za bilateralnu saradnju, koje mora biti profesionalno vojno lice ili oficir, pokrivaće mjesto izaslanika odbrane u Republici Albani-

ji, Republici Grčkoj, Republici Italiji i Republici Hrvatskoj na nerezidentoj osnovi. Izaslanik, koji bude imenovan u Sjedinjenim Američkim Dr-

žavama, pokrivaće i mjesto izaslanika odbrane u Kanadi i biti vojni predstavnik pri UN u Njujorku na nerezidentnoj osnovi. Izaslanik u Velikoj Britaniji, obavljaće poslove izaslanika odbrane u Francuskoj, Kraljevini Danskoj, Kraljevini Norveškoj i Islandu na nerezidentoj osnovi, dok će vojni predstavnik u Njemačkoj, biti zadužen za iste poslove u Republici Poljskoj, Republici Letoniji, Republici Litvaniji, Republici Estoniji, Kraljevini Belgiji, Kraljevini Holandiji, VV Luksemburg na nerezidentoj osnovi. Isti dokument, predviđa, da će za izvršavanje poslova u Ministarstvu, pored ministarke, državnih sekretara i sekretara Ministarstva, biti sistematizovana i službenička i namještenička radna mjesta za 229 izvršilaca, što je za tri radna mjesta više u odnosu na pravil-

nik iz decembra, kojim je bilo prije 226 izvršilaca. Kad je u pitanju Obavještajno–bezbjednosni direktorat, pravilnikom je predviđeno da broj zaposlenih u ovom sektoru Ministarstva bude označen stepenom tajnosti. Ista je situacija i sa Generalštabom Vojske Crne Gore. - Broj i struktura profesionalnih vojnih lica koja su postavljena u Generalštabu Vojske Crne Gore utvrđeni su formacijom Vojske, koja je označena stepenom tajnosti – navedeno je u dokumentu. Pravilnikom o sistematizaciji, predviđeno je da kabinet ministarke odbrane Olivere Injac čine šefica kabineta i pet samostalnih savjetnika. Osim toga, za poslove u kabinetu biće zadužena i dva samostalna referenta. Jovana ĐURIŠIĆ

Obraćanje premijera Krivokapića povodom 200 dana Vlade

Moja agenda nije protiv bilo koga, već za bolju državu

PODGORICA - Premijer Zdravko Krivokapić je poručio da neće biti selektivne pravde i povlašćenih, da je Vlada apsolutno opredjeljena da bude prva sljedeća članica Evropske unije i da njegova agenda nije protiv bilo koga, već za bolju državu svih, u svakom kutku Crne Gore. On je, povodom 200 dana Vlade, kazao da je, kada je 4. decembra preuzeo da vodi Vladu, epidemija korona virusa bila u jeku sa preko deset hiljada aktivnih slučajeva, a ekonomija u nikad većoj recesiji sa padom od 15,2 odsto. -Nakon samo 200 dana, dobrim upravljanjem, epidemiju smo stavili pod kontrolu, od svjetskog vrha po broju zaraženih došli smo do zemlje sa trećinom vakcinisane populacije, a danas imamo samo 288 aktivnih slučajeva – kazao je Krivokapić. On je naveo da je javni dug za

Zdravko Krivokapić

tri mjeseca smanjen sa 103 na 88 odsto bruto domaćeg proizvoda, ocjenjujući to rezultatom za koji su većini država potrebne godine. Dodao je i da je Vlada predložila, a skupština usvojila zdrav i odgovoran budžet koji će omogućiti oporavak i stabilizaciju ekonomije. -Uspjeli smo da ovaj budžet bude i socijalni i razvojni. U godini socijalne pravde, uveli smo i dječji dodatak, a obezbi-

jedili smo i besplatne udžbenike za osnovce. Oporavljamo ekonomiju, otvaramo granice, spremno dočekujemo turističku sezonu, a svega tri mjeseca nakon osnivanja potpuno je funkcionalna i nova nacionalna avio-kompanija Air Montenegro – poručio je Krivokapić. Premijer je ocijenio i da je usvajanjem izmjena spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti odmah nakon preuzima-

nja vlasti počela nova era u kojoj su vjerska prava i slobode potpuno zastićene, a crkve i vjerske zajednice slobodne u vjerskom životu bez miješanja izvršnih organa vlasti. -Dokazali samo da ispunjavamo obećanja. Hoćemo očuvanu Crnu Goru i racionalno korišćenje prostora. Zato je Vlada stavila moratorijum na detaljni urbanistički plan Budva Centar i DUP Bečići. Ovo je poruka da opšte blago Crne Gore nijedan pojedinac ni interesna grupa ne može prisvojiti – poručio je Krivokapić. Naglasio je da neće biti nasilnog otimanja imovine, selektivne pravde niti povlašćenih. Napravljen je, kako je kazao, i prvi korak u planiranju prostora mora, proglašenjem Parka prirode Platamuni prvim zaštićenim morskim područjem. Na taj način, kako je naveo, kreiraju novi pristup očuvanju prostora Crne Gore. R.P.

Zasijedao Glavni odbor Ure

Nebojša Medojević

bio 3,6 milijardi eura odnosno 79,45 odsto BDP. Tako je, kako je naveo, Vlada povećala dug sa 3,6 milijarde na 4,09 milijardi eura ili za 18,19 odsto. On je rekao da je procjena BDP-a u prvom kvartalu ove godine, 865 miliona eura i manji je nego BDP u prvom kvartalu prošle godine, koji je iznosio 917 miliona eura. R. P.

Abazović kandidat za predsjednika partije PODGORICA - Predsjednik Građanskog pokreta Ura dr Dritan Abazović kandidovan je za mjesto predsjednika Građanskog pokreta Ura, nakon što su opštinski odbori dostavili listu kandidata za predsjednika partije, saopštio je Glavni odbor te partije nakon sinoć održane 28. sjednice tog partijskog organa.

Na preksinoć održanoj sjednici utvrđena je lista kandidata za predsjednika partije, kao i lista kandidata za Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju, izvršene su izmjene i dopune programa partije, te utvrđen broj delegata i gostiju za predstojeći Treći redovni kongres koji će se 4. jula održati u Ulcinju. - Nakon što su opštinski odbori uputili

nominacije za predsjednika/cu partije, trenutni lider Građanskog pokreta Ura dr Dritan Abazović, uprkos više predlaganih kandidata, jedini je sakupio potreban broj nominacija. Glavni odbor utvrdio je listu kandidata za predsjednika partije, pa će o reizboru Abazovića delegati odlučivati na Trećem kongresu 4. jula - saopšteno je nakon sjednice Glavnog odbora Ure. Glavni odbor Ure usvojio je prijedlog izmjene i dopune programa partije koja će posebno istaći partnerstvo sa Zelenima Evrope i donijeti još jasnija programska određenja usklađena sa zelenim evropskim politikama. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 27. jun 2021.

AKTUELNO: Zakupci moraju da poštuju odredbe o organizaciji kupališta

Pola plaže mora biti bez mobilijara FEJSBUK

PODGORICA - S početkom glavne turističke sezone, kontrolori Morskog dobra i Turističke inspekcije obilaziće crnogorske plaže kako bi utvrdili da li se poštuju pravila uređenja plaža. Uprkos tome što zakupci plaža moraju od plažnog mobilijara osloboditi 50 odsto kupališta i taj prostor jasno i vidljivo označiti, mali broj njih to poštuje. Plaže tako postaju nedostupne građanima koji su primorani ili da plate plažni mobilijar ili da napuste kupalište jer im je onemogućen pristup i korišćenje obale mimo zakupa. Kako su Pobjedi kazali iz Uprave za inspekcijske poslove tokom pojačanih radnih aktivnosti u ljetnjoj turističkoj sezoni u primorskim opštinama na terenu će biti angažovano 13 turističkih inspektora.

PRAVILNIK

- Shodno Pravilniku o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, zakupci kupališta su dužni da polovinu plaže oslobode od plažnog mobilijara, shodno skici koju izdaje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom - kazali su iz Up rave z a i n s p e kc i j s ke poslove. Kako objašnjavaju na drugoj polovini plaže postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje osam metara kvadratnih ili jedan baldahin na isto tolikoj površini. - Na hotelskim kupalištima postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 10 metara kvadratnh, jedan baldahin na istoj toj površini, a jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 15 metara kvadratnih u hotelima sa pet zvjezdica. Ukoliko se sve ove odredbe ne poštuju, ističu da su novčane kazne za pravno lice 1.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu 200 eura i za preduzetnika 200 eura. Kontrolori Morskog dobra na terenu evidentiraju da li su zakupci ispunili propisane u s l o v e z a o rg a n i z a c i j u kupališta, a predmet kontrole je i ispunjenost svih obaveza koje su sadržane u Ugovoru o zakupu morskog dobra. Kako su Pobjedi kazali iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom uz ugovor korisnici dobijaju uslove za uređenje kupališta gdje je nabrojano kako kupalište treba da izgleda, kao i skicu kupališta. - Shodno sigurnosno zdravstvenim protokolima na plažama je potrebno napraviti razmak između plažnog mobilijara dva metra udaljenosti. Takođe, zakupac je dužan da postavi dezinfekciona sredstva, kao i redovno održavanje higijene - objasnili su iz Morskog dobra. Shodno pravilniku o uređen-

PRAVILA SE NE POŠTUJU: Plaža ,,Galija“

Uređaji i oprema Kako su ukazali iz Morskog dobra osnovni uređaji i oprema na kupalištu su sanitarni čvor koji se postavlja na svakih 1.000 metara kvadratnih površine kupališta ili sanitarni čvor u objektu korisnika kupališta kad se objekat nalazi na udaljenosti do 50 metara od kupališta. - Obavezne su i mobilne korpe za otpatke – postavljaju se na svakih 10 metara i korpe za selektivno odlaganje otpada ukoliko za to postoji mogućnost, izrađene od adekvatnog materijala pogodnog za održavanje; tuševi – postavljaju se dva tuša na svakih 50m kupališta; kabine za presvlačenje – postavljaju se dvije kabine na svakih 50m, izrađene od montažno/demontažnih materijala pogodnih za održavanje i bez reklamnih natpisa; plažni mobilijar; bove za obilježavanje kupališta sa morske strane; kula za spasioca, spasilački punkt i spasilačka oprema i protivpožarni aparat - istakli su iz Morskog dobra.

im i izgrađenim kupalištima, napominju da je predviđeno da se na kupalištima mogu postavljati suncobrani bijele boje, bež ili u pastelnim bojama sa reklamom na rubu ili unutrašnjosti suncobran. - Službenici službe kontrole vrše redovne kontrole stanja zone morskog dobra, o čemu se sačinjavaju službene zabilješke koje se šalju na dalju proceduru (prijava nadležnim inspekcijama, opomena i sl). Nakon konstatacije o nepravilnostima na kupalištima od strane službe kontrole, podnosi se inicijativa za kontrolu nadležnoj turističkoj inspekciji koja sprovodi dalje mjere i radnje. Pored navedenog korisniku se izriče opomena zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, kao i opomena pred raskid ugovora - ističu iz Morskog dobra. Zakupci plaža sa kojima smo razgovarali tvrde da ispunjavaju sve obaveze. Menadžer plaže Kamenovo

Vaso Dedivanović kazao je Pobjedi da ovo kupalište posjeduje Safe travels oznaku, da prate i pedantno poštuju svaku preporuku države. - Opšte poznata pravila, poput bezbjedne razdaljine između ležaljki, redovna dezinfekcija radnih površina, nošenje maski prilikom boravka u zat-



Potrebno je osloboditi od plažnog mobilijara polovinu plaže po dužini, dijeljeno simetralom upravno na obalnu liniju i taj prostor označiti, a na kupalištu treba da se nalazi i jedna kula za spasioce na svakih 100 metara dužine obale, sa istaknutim natpisom ,,spasilac“, na crnogorskom i engleskom jeziku vorenom prostoru dio su obavezne dnevne agende plaže Kamenovo - kazao je Dedivanović dodajući da su prepoznati kao idilično mjesto opuštanja, ali i zabave. - Konačno poslije neizvjesne godine za nama i korona izazova, imamo priliku da se vratimo normalnom funkcioni-

Uslovi bezbjednosti na kupalištu Pod uslovima bezbjednosti, kako su istakli iz Morskog dobra, na kupalištu se podrazumijeva organizacija spasilačke službe i ostale spasilačke opreme, kao i obilježavanje kupališta sa morske strane. - Spasilačka služba podrazumijeva najmanje jednog spasioca koji ispunjava uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje Crveni krst, na svakih 50 metara dužine obale u julu i avgustu, odnosno na svakih 100 metara dužine obale u ostalim mjesecima. Spasioci posjeduju licencu Crvenog krsta za obuku spasilaca na moru. Tokom radnog vremena spasilac je dužan da boravi na kuli ili obavlja kontrolne šetnje obalom i da uvijek nosi prepoznatljivu uniformu kako bi ga kupači lako uočili - kazali su iz Morskog dobra.

Kako danas izgleda nekada prestižna Kraljičina plaža u Miločeru

Neuređeno i bez ležaljki SVETI STEFAN - Nekada prestižna Kraljičina plaža na Svetom Stefanu, na kojoj je ranije odmarao svjetski džet set, ovih dana je u potpuno novom ruhu. Neuređena, bez mobilijara, suncobrani se iznajmljuju za pet eura, a

kafa iz termosa se prodaje za jedan euro… Podsjećamo da je kompanija Aman Resorts, koja je dugoročni zakupac Svetog Stefana, odlučila da ovog ljeta ne radi, pa je plaža otvorena za sve. R. P.

sanju. Mišljenja smo da je to jedino moguće, ako poštujemo p r o p i s a n e p r e p o r u ke poručio je Dedivanović. On naglašava da oba njihova kupališta s ponosom nose obilježje Plava zastavica. - To je istovremeno čast i obaveza, pa u toku ljetnje sezone organizujemo najmanje pet aktivnosti ekološko-edukativnog karaktera. Eko pazari, radionice, kvizovi, Međunarodni dan čišćenja obale - sve te akcije plaža Kamenovo tradicionalno pokreće i održava, što pokazuje visok stepen osviješćenosti Kamenovo koncepta. Tako da je poštovanje zdravstvenih mjera i preporuka, zapravo lična karta onog što inače radimo. Vodimo računa o zdravlju čovjeka kao i prirode. To je, vjerujemo, osnovna obaveza svih nas - kazao je Dedivanović. I zakupac plaže Lučice Milan Kaloštrović tvrdi da poštuju sve odredbe i da se ove godine nadaju normalnom funkcionisanju. - Sve što su zakonske odredbe poštujemo, ne znam kako je na ostalim kupalištima, ali mi smo uredili sve po planu - kazao je Kaloštrović.

PRAVILA

Morsko dobro donijelo je Atlas crnogorskih plaža i kupališta za period od 2019. do 2023. godine, koji je usvojen od strane Upravnog odbora ovog preduzeća. Kako stoji u ovom dokumentu suncobrani i baldahini na hotelskom kupalištu mogu da budu u zaštitnim bojama hotelskog brenda i da sadrže naziv hotela/brenda. - Baldahini se mogu postavljati samo na kupalištima dužine najmanje 100 metara i sa površinom većom od 1.000 metara kvadratnih - objašnjavaju iz Morskog dobra. Radi sprečavanja prenatrpanosti plažnim mobilijarom na kupalištima treba da se ostavi slobodan pristup do mora, u širini od najmanje jedan metar, a na svakih 20 metara slobodna zona uz more u širini od najmanje tri metra, dok je na kupalištima površine do 500 metara kvadratnih najmanje jedan metar. - Potrebno je osloboditi od plažnog mobilijara polovinu plaže po dužini, dijeljeno simetralom upravno na obalnu liniju i da taj prostor označiti, a na kupalištu treba da se nalazi i jedna kula za spasioce na svakih 100 metara dužine obale, sa istaknu-

Informativne table Radi pružanja svih neophodnih informacija i obavještenja kupačima, na kupalištima se postavljaju informativne table, i to: tabla sa informacijama o kupalištu koja sadrži: naziv i vrstu kupališta, ime korisnika/zakupca, dužinu zahvata, plan organizacije kupališta sa skicom, radno vrijeme kupališta, tačan/ dozvoljen broj plažnog mobilijara po vrstama, cjenovnik plažnog mobilijara (sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje), zonu uz more za slobodan prolaz kupača, kao i usluge koje se pružaju na plaži, brojeve telefona i nazive nadležnih inspekcijskih službi i link sa informacijama o kvalitetu morske vode, na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o plažnom redu koja sadrži pravila ponašanja na kupalištu i način i uslove korišćenja opreme na kupalištu na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o bezbjednosti kupača koja sadrži informacije o radnom vremenu spasioca, objašnjenjem značenja boja zastavica i drugim informacijama koje su bitne za bezbjednost kupača, na crnogorskom i engleskom jeziku.

tim natpisom ,,spasilac“, na crnogorskom i engleskom jeziku. Potrebno je da postoji i jedan spasilački punkt na svakih 50 metara, između dvije kule za spasioce, u neposrednoj blizini vode; signalizacione zastavice (u tri boje) i informativna tabla sa objašnjenjem značenja na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan čamac za spašavanje na svakih 200 metara dužine obale - objasnili su iz Morskog dobra. Dodali su i da kula za spasioca i spasilački punkt treba da imaju: dvogled, bovu za spašavanje, signalizacione zastave, mobilni telefon i opremu za prvu pomoć. - Obilježavanje kupališta vrši se sa vodene strane, postavljanjem plutajućih međusobno povezanih bijelih i crvenih bova, na udaljenosti od 100 metara od obale. Kupališta na kojima se nalaze ribarske poste, kao i kupališta za kite/wind surfing se ne ograđuju sa m o r s ke s t r a n e. U n u t a r ograđenog dijela kupališta ne mogu se postavljati bove za privez plovila, niti se plovila mogu kretati - upozorili su iz Morskog dobra. N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 27. jun 2021.

Ljekari upozoravaju da prekomjerno sunčanje može biti opasno PODGORICA – Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati brojne neprijatnosti kao što su opekline, alergije, oštećenja očiju i razne degenerativne i maligne bolesti kože. Sa druge strane, sunčanje je višestruko korisno, pa ljekari savjetuju da sunce ne izbjegavamo već da se sunčamo ,,zdravo“. - Ultraljubičasti zraci, zaslužni za kožu boje čokolade, istovremeno predstavljaju i veliki rizik za zdravlje. Nekontrolisano sunčanje oštećuje vlakna elastina u koži i izaziva njeno prerano starenje. Šteta je nepopravljiva, a prve bore i fleke javljaju se već u ranim tridesetim godinama. UVA zračenje može izazvati kataraktu i teška oštećenja vida – kazala je za Pobjedu dermatološkinja dr Ranka Vukašinović. Na suncu se, kako naglašava, ne smije provoditi više sati bez prekida, a važno je postepeno se izlagati suncu i izbjegavati vrijeme kad je ono najjače, od 12 do 17 sati.

Koža pamti

Vukašinović kaže da se negativni uticaji UV zraka akumuliraju i sabiraju tokom života. - Naša koža pamti svaki trenutak na suncu, svako crvenilo i pregorijevanje i pravi svoj sopstveni zapis koji se ne može obrisati. Prerani znaci starenja, mladeži, hiperpigmentacije, različite prekanceroze i pojava karcinom kože su realni i surovi pokazatelji stepena oštećenja kože – kaže Vukašinović. Ona dodaje da je zbog toga potrebno tokom čitavog života, počev od najranijeg djetinjstva preduzimati sve mjere opreza i zaštite prekomjernog izlaganja suncu. Pritom, ona

Koža pamti svaki trenutak na suncu Nekontrolisano sunčanje oštećuje vlakna elastina u koži i izaziva njeno prerano starenje. Osobe sa velikim brojem mladeža treba da izbjegavaju sunčanje. Preporuka je da se osobe koje imaju na svojoj koži više od 100 mladeža apsolutno ne izlažu suncu – kazala je za Pobjedu dr Ranka Vukašinović

Uprkos upozorenjima, često se desi da zadobijete sunčeve opekotine prvog pa čak i drugog stepena, a koža je jarko crvena, peče, steže i boli na dodir. - Prvo što možete da uradite je da se rashladite vodom. Važno je da skinete temperaturu, koja zbog opekotina može biti povišena. Takođe, možete staviti hladne obloge na opečenim mjestima – savjetuje dr Vukašinović. Ukoliko su opekotine jake potrebno je uzeti protivupalne ljekove i analgetike kao što je ,,ibuprofen“ ili ,,aspirin“, a ako su se javili plikovi veći od 1,5 centimetara, znakovi infekcije, gnoj, pretjerana osjetljivost, a osoba je dezorijentirana, zbunjena i malaksala, obavezno i bez odlaganja treba zatražiti pomoć lijekara.

ca i da li je krema termolabilna, vodootporna, jer od svih tih faktora zavisi koliko će nas kvalitetno štititi od sunca.

Ranka Vukašinović

naglašava da stopostotna zaštita ne postoji.

i crnci mogu da izgore

- Krema za sunčanje neophodna je svima. Tamna koža ne pruža dovoljnu zaštitu. Vjerovali ili ne, čak i crnci mogu da izgore na suncu! Nikada ne smijete zaboraviti da je moguće izgorjeti i po oblačnom danu, kao i prilikom plivanja. Suncobran i laka hladovina nijesu dovoljna zaštita, jer i voda i tlo odbijaju ultraljubičaste zrake. Krema za sunčanje neizostavna je i kada nijeste direktno izloženi sun-

Što uraditi ako ipak izgorite

mladeži

Osobe sa velikim brojem mladeža trebalo bi da izbjegavaju sunce

čevim zracima – upozorava dr Vukašinović. Prema njenim riječima, bez zaštitne kreme na suncu možemo biti maksimalno od 15 do 30 minuta dnevno, zavisno od tipa kože. - Kreme treba nanositi svakih

60 minuta. Dok smo u vodi, ona će štititi, no nakon izlaska i brisanja treba je opet nanijeti. Masna i prljava koža takođe utiče na slabljenje dejstva zaštitne kreme – kazala je Vukašinović. Ona savjetuje da na preparati-

ma osim faktora zaštite između ostalog treba potražiti i da li postoji zaštita od UVA i UVB zraka istovremeno, da li je preparat fotostabilan, da li je s fizičkim ili hemijskim faktorom zaštite. Bitno je, kaže naša sagovorni-

Sunce jača kosti i popravlja raspoloženje

Mališani najosjetljiviji

- Sunčanje visoko blagotvorno djeluje na psihofizičko zdravlje ljudi. Podstiče izlučivanje hormona sreće, serotonina, koji smanjuje stres i umor i djeluje na dobro raspoloženje. Na indirektan način djeluje i na dobar san, podstiče stvaranje melatonina, kao i vitamina D, koji je krajnje potreban za zdrav razvoj kostiju i rast koštanog tkiva – kazala je dr Vukašinović. Naša sagovornica ističe da je glavni izvor vitamina D u tijelu sunce, a on jača kosti i imuni si-

Dr Vukašinović upozorava da bebe i djeca imaju posebno osjetljivu kožu kojoj je potrebna dodatna zaštita. - Kod beba starosti do 12 mjeseci trebalo bi izbjegavati boravak na suncu, jer i samo nekoliko minuta može ozbiljno da ošteti njihovu kožu. Ako je dijete starije, može da se igra na suncu, ali uz šešir, majicu i kremu sa visokim faktorom. Najefikasnija zaštita je nanošenje zaštitnih krema sa visokim faktorom i unos dovoljnih količina svježe tečnosti na svakih 20 do 30 minuta, kao i igranje na mjestima koja nisu direktno izložena suncu u hladovini – kazala je dr Vukašinović.

stem, smanjuje rizik od raka dojke, debelog crijeva, bubrega, jajnika i reguliše najmanje 1.000 različitih gena koji regulišu bukvalno svako tkivo u tijelu. - Preporučuje se 10 minuta direktnog izlaganja suncu nekoliko puta nedjeljno. Sunčanje povoljno djeluje na neka dermatološka oboljenja, te ga preporučujemo i kao vid terapije (psorijaza, atopijski dermatitis, različite vrste ekcema) – kaže dr Vukašinović.

- Koža različito reaguje na sunce. Sa prvim izlaganjem suncu na koži se često pojavljuju alergijske reakcije. Crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići vrlo su neprijatni a javljaju se nekoliko minuta do nekoliko dana od prvog izlaganja kože suncu. Karakteriše se crvenim osipom na mjestima gdje je koža bila izložena suncu - kaže Vukašinović. Sagovornica Pobjede ističe da posebnu pažnju treba obratiti na mladeže. - Osobe sa velikim brojem mladeža svakako treba da izbjegavaju sunčanje. Preporuka je da se osobe koje imaju na svojoj koži više od 100 mladeža apsolutno ne izlažu suncu. Prema tome ono što sami možemo da učinimo, da bismo spriječili promjene na mladežima je po svaku cijenu zaštita od sunca, jer je sunce jedan od najznačajnijih faktora rizika – objašnjava ona. Sl. radonJiĆ

Stigla terapija za onkološke pacijente nakon deset dana

,,Fluorouracil“ i ,,docetaksel“ isporučuju KCCG i ostalim bolnicama PODGORICA - Isporuka citostatika ,,fluorouracil“ koji se koristi kod uznapredovalog karcinoma želuca, pankreasa, cerviksa, metastatskog raka dojke, kao i ,,docetaksel“ od 20 miligrama za pacijentkinje oboljele od raka dojke počela je juče u Kliničkom centru i ostalim bolnicama, kazali su Pobjedi iz Montefarma.

neStašica

Direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović kazala je Vijestima da je u protekla dva do tri mjeseca Institutu za onkologiju sporadično nedostajao određeni broj citostatika i da je nestašica trajala od sedam do 10 dana. - Po dolasku lijeka, pacijenti su ili pozvani da dobiju redovni ciklus ili im je predloženo da pozovu glavnog tehničara Medicinskog onkološkog centra za informacije o dolasku lijeka - rekla je ona. Iz Montefarma za naš list ističu i da je

bila manja isporuka ,,irinotekana“ koji se koristi za liječenje raka develog crijeva. Veću količinu, kako su naveli, od ponuđača očekuju oko 1. jula. Razlog nestašice citostatika je, objašnjavaju u ovoj zdravstvenoj ustanovi, jednomjesečno budžetsko finansiranje. - Nismo bili u mogućnosti da raspišemo tender, što je neminovno uticalo na snabdjevenost citostaticima. Nadamo se da će se snabdijevanje svim ljekovima uskoro stabilizovati – poručuju iz ove zdravstvne ustanove. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su početkom mjeseca da bi dalje odlag-

anje usvajanja budžeta otežalo dalju nabavku ljekova i medicinske opreme. U četvrtak su kratko bez svoje terapije ostali i onkološki pacijenti koji koriste ,,pembrolozumab“. On je istog dana isporučen Kliničkom centru i bolnici u Brezoviku jer taj lijek koriste i pacijenti oboljeli od raka pluća.

imunoterapiJa

Direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić kazala je za Pobjedu da su tog dana vraćena samo tri pacijenata od kojih je jedan primio terapiju istog dana, a dvoje juče.

Ona je objasnila da se radi o lijeku koji pripada grupi ciljane tzv. imunoterapije, koji se ordinira na tri nedjelje, ali isto tako kod pacijenta kod kojih se daje duže i postignut je zadovoljavajući terapijski efekat, a lijek se može ordinirati i na četiri do šest nedjelja. - Prema preporukama Evropskog udruženja onkologa ova grupa ljekova u eri kovid-19 epidemije svrstana je u grupu koja se može, iz razloga smanjenja moguće ekspozicije virusu u bolničkim uslovima, ordinirati upravo u dužim terapijskim intervalima i do šest nedelja. Stoga kratkotrajni nedostatak ovog lijeka, uz adekvatnu

Sanja Lekić

organizaciju službe na Institutu za onkologiju KCCG i pozivanje pacijenata da prime lijek odmah po prispijeću, ne smatramo klinički relevantnim – kazala je dr Lekić. U prošloj godini za lijek ,,pembrolozumab“, kako se navodi o izvještaju o potrošnji ljekova, izdvojeno je najviše novca, oko 5,9 miliona eura. Sl. r.

Rakočević: Fale citostatici, a Krivokapić najavljuje obnovu hramova Član Glavnog odbora Socijaldemokrata Marko Rakočević saopštio je da u Kliničkom centru nema citostatika za onkološke pacijente zbog kasnog usvajanja budžeta.

- I niko možda ne bi ni reagovao javno, jer je važno samo da se ljekovi nađu što prije, da istog dana nijesmo pročitali relaksiranu izjavu Zdravka Krivokapića da će Vlada pomoći obno-

vu Hrama Svetog Vasilija Ostroškog i platoa ispred Hrama u Nikšiću! Niko nema ništa protiv pomaganja vjerskih zajednica u skladu sa zakonom, ali svi imamo protiv ovakvog postavljanja

prioriteta - istakao je Rakočević. Dok je Vlada na klimavim nogama, a država u rasulu, Krivokapić, navodi Rakočević, nastavlja ture po hramovima.

Društvo

Neđelja, 27. jun 2021.

Podaci Instituta za javno zdravlje

Nema umrlih, 23 nova slučaja

PODGORICA – U Crnoj Gori od prekjuče nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Od 1.198 uzoraka, koje su crnogorske laboratorije analizirale tokom petka, registrovana su 23 nova slučaja obolijevanja, a prijavljen je oporavak 14 pacijenata.

Najviše novozaraženih registrovano je u Podgorici, njih deset, dok ih je u Budvi četvoro, Bijelom Polju troje, Kotoru i Pljevljima po dvoje, dok je po jedan novoboljeli registrovan u Nikšiću i Baru. Ukupno je u Crnoj Gori 279 aktivnih slučajeva kovida-19, od čega najviše u Podgorici 109. Pljevlja imaju 38 aktiv-

nih slučajeva, Bar 29, Budva 26, Bijelo Polje 15, Tivat 13, u 14 gradova oboljelih je ispod deset, dok u sjevernim opštinama Kolašin, Mojkovac, Plužine i Šavnik nema oboljelih. Od početka pandemije ukupno je registrovano 100.168 slučajeva, dok se smrt 1.609 pacijenata dovodi u vezu sa ovim virusom. R. P.

Od početka imunizacije u Crnoj Gori prijavljene 322 nuspojave na 281.741 vakcinu, statistika ohrabruje na vakcinaciju

Na 5.000 vakcina šest reakcija PODGORICA – Do srijede je Institutu za ljekove i medicinska sredstva CInMED prijavljeno 322 slučaja sumnje na neželjene reakcije nakon primljenih vakcina protiv korona virusa, rečeno je Pobjedi iz te ustanove. Do 23. juna u Crnoj Gori je dato ukupno 281.741 doza različitih vakcina protiv kovida-19. - Poređenjem broja prijava sumnji na neželjene pojave nakon imunizacije sa brojem primijenjenih doza, zaključuje se da je na svakih 5.000 primijenjenih doza, prijavljeno šest sumnji na neželjene događaje. Najveći broj do sada dostavljenih prijava, ukupno 218, se odnosi na vakcinu Sputnjik V (Gam Covid Vac Component I i Gam Covid Vac Component II, proizvođača FSBI NRCEM N.A. N.F. GAMALEYA) – objasnili su iz CInMED-a. Osim toga, 54 od ukupno 322 prijave se odnosilo na vakcinu proizvođača Sinofarm (SARSCoV-2 Vaccine (Vero Cell) Inactivated, proizvođača Beijing Institute of Biological Products Co., Ltd, NR Kina). Na vakcinu proizvođača Astra Zeneka (Covid-19 Vaccine AstraZeneca) odnosilo se 50 prijava. Nešto veći broj prijava koje se odnose na vakcinu Sputnjik V u odnosu na vakcine ostalih proizvođača je posljedica prije svega činjenice da je veliki broj

M. BABOVIĆ

Nakon primanja Sputnjik V vakcine je registrovan nešto veći broj reakcija u odnosu na one drugih proizvođača. Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva objašnjavaju da je to zbog toga što je veliki broj zdravstvenih radnika primio upravo ovu vakcinu, koja je bila prva dostupna vakcina protiv kovida-19 u Crnoj Gori, a oni redovno prijavljuju svaku propratnu reakciju, za razliku od ostalih građana, koji bolove ili temperaturu rijetko prijavljuju ljekarima

Ljekari redovno prijavljuju svaku revakcinu

zdravstvenih radnika primio upravo ovu vakcinu jer je bila prva dostupna vakcina protiv kovida-19 u Crnoj Gori - pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove. Zdravstveni radnici su odgovorniji u praćenju i prijavljivanju ovih reakcija u odnosu na građane, koji najčešće izabranom ljekaru ne prijave ukoliko dođe do neke reakcije. - Svjesni značaja praćenja bezbjednosti primjene vakcina protiv kovida-19, zdravstveni radnici u velikom broju prijavili su neželjene reakcije koje su

sami iskusili nakon vakcinacije – objašnjavaju iz te ustanove. Najčešće prijavljivani neželjene reakcije nakon primjene vakcina protiv kovida-19 su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost. Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primljene vakcine, preciziraju iz CInMED-a. U pitanju su, dodaju, očekivane neželjene reakcije koje su kod nekih pacijenata bile intenzivnije.

- U nešto manjem broju prijavljeni su takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima, pospanost. Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih poremećaja, uglavnom kod pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima, dok se nekoliko prijava odnosilo na alergijske reakcije, različitog stepena ozbiljnosti (reakcije preosjetljivosti). U slučaju alergijskih reakcija, nakon primijenjene terapije došlo je do povlačenja svih simptoma – kazali su iz ove ustanove. K. J.

NVO, koje su godinama pružale psihosocijalnu podršku osobama koje koriste droge, ostale su bez podrške

Dnevni centri za pomoć su zatvoreni PODGORICA - Nevladine organizacije, koje su godinama pružale psihosocijalnu podršku osobama koje koriste droge, ostale su bez podrške. Zatvoreni su dnevni centri za pomoć osobama koje koriste droge zbog nedostatka sredstava. Resorno ministarstvo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, sada Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nijesu prepoznali to kao prioritet i isključile su iz finansiranja. Na poziv NVO 4 Life za razgovor predstavnici Ministarstva nijesu odgovorili – saopštio je izvršni direktor ove organizacije Saša Mijović. Navodi da još nije urađen monitoring i evaluacija strategije i akcionih planova koji su istekli prošle godine niti su urađeni novi. Ni državni savjet za droge, kao krovno tijelo za borbu, čiji je predsjedavajući Milo Đukanović, ne funkcioniše, jer se nije sastao četiri godine. Isto toliko vremene prošlo je i otkad se sastala komisija za droge Ministarstva zdravlja, iako je, kako Mijović navodi, slao pozive. Ukazuje da nemamo podataka o broju korisnika droge, jer se podaci skupljaju samo iz zdravstvenih ustanova. Ipak, kako navodi, dostupni podaci nedvosmisleno ukazuju na povećan broj osoba koje koriste droge, posebno među mladima. Najčešće korišćene droge su marihuana i kokain, a onda i sintetičke droge, ekstazi, MDMA i spid. Neaktivne su i opštinske kancelarije za prevenciju, kojih je, samo na papiru, 21, a zbog malog budžeta gotovo da ne-

ma preventivnih aktivnosti. - Ne postoji mjesto gdje maloljetnici mogu potražiti i dobiti omoć, ne postoje psihijatri za maloljetne zavisnike od droga. U zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju ne postoje zatvorske bolnice, ne postoje programi rehabilitacije i resocijalizacije za osobe koje koriste droge. Sudovi osobama zavisnim od droga izriču kazne mjere obaveznog liječenja, a zbog nedovoljnih kapaciteta u Psihijatrijskoj bolnici Kotor, u kojoj je samo devet kreveta ukupno i za zatvorenike i za lica na slobodi iz cijele Crne Gore, a u kojoj se realizuje mjera liječenja, često se dešava da osoba koja je pri kraju odležane kazne, poslije nekoliko godina dođe na red ili izađe na slobodu, a uopšte se ne realizuje određena mjera – upozorava Mijović. Jedino, kako navodi, funkcioniše Centar na Kakarickoj gori, ali minimalno, jer porodice zavisnika ne mogu da priušte 230 eura koliko mjesečno košta tretman. - Iako NVO 4 Life godinama zahtijeva da prvi tretman bude besplatan, do sada smo uspjeli da pritskom na donosioce odluka smanjimo mjesečnu cijenu plaćanja, koja je nekada bila 330 eura mjesečno, na 230. U jednoj od preporuka komisije za droge koju smo usvojili, a ja kao predstavnik civilnog sektora predložio, je dogovoreno da opštine plate sredstva za tretman korisnika sa svoje teritorije. Do sada su samo dvije manje opštine tu preporuku ispoštovale, opštine Danilovgrad i Tivat – navodi MijoR. P. vić.

Međunarodni dan podrške žrtvama torture PODGORICA – Kaznena politika u Crnoj Gori za torturu neprihvatljivo je blaga, tako da promoviše nekažnjivost za to teško kršenje ljudskih prava suprotno međunarodnim standardima – saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). To je, kako navode, zaključak izvještaja ,,Kaznena politika u oblasti zabrane zlostavljanja u Crnoj Gori“ koji je nedavno objavio Beogradski centar za ljudska prava (BGC) uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope. U izvještaju, čiji su au-

Sudska praksa ohrabruje mučenje tori pravnik BGC Vladica Ilić, sudija krivičnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu Aleksandar Trešnjev i izvršna direktora HRA Tea Gorjanc-Prelević ističe se i da niske kazne za mučenje i drugo zlostavljanje u Crnoj Gori doprinose neadekvatnom sankcionisanju dok se u praksi državni službenici učinioci ovih krivičnih djela neopravdano blago kažnjavaju, suprotno međunarodnim stan-

dardima. Navode da su u najvećem broju analiziranih slučajeva izricane uslovne osude, čak i u slučajevima u kojima su državni službenici bili povratnici u vršenju ovih krivičnih djela. - U Crnoj Gori je u periodu 2013–2018. godine za ova djela bila su okrivljena 94 državna službenika, a krivim je oglašeno njih 58. Od tih 58 službenih lica, efektivnom kaznom za-

tvora su kažnjena samo šestorica, pri čemu je najstroža kazna bila svega pet mjeseci zatvora, a sve drugo su bile uslovne osude, što je suprotno standardima utvrđenim u praksi Evropskog suda za ljudska prava – navode iz HRA. Tako su četvorici pripadnika Interventne grupe Uprave policije, koji su u Baru izvršili krivična djela mučenje i teške tjelesne povrede, određene tri

uslovne i jedna kazna rada u javnom interesu. - Poražavajuće je što je kazna rada u javnom interesu izrečena okrivljenom koji je prethodno čak dva puta kažnjavan za zlostavljanje uslovnom osudom. Kod obje žrtve konstatovane su teške tjelesne povrede u vidu potresa mozga, preloma nosnih kostiju, niza krvnih podliva na različitim djelovima tijela, a jedan oštećeni je imao i

nagnječenje bubrega praćeno mokrenjem krvi. Niko od osuđenih nije priznao krivično djelo niti se pokajao zbog njegovog izvršenja – ukazuju iz HRA. Ukazuju da su od 2013. u više navrata premijerima i ministrima pravde ukazivali na obavezu primjene preporuka Komiteta protiv torture da se upotpuni definicija mučenja, propišu strožije kazne i obezbijedi da to krivično djelo ne zastarjeva. Međutim do ovih izmjena još uvijek nije došlo, niti ima najava da će doći. R.P.

Društvo

Neđelja, 27. jun 2021.

Supstance dimetoat, hlorpirifos i imidacloprid mogu se u našoj zemlji kupiti do isteka zaliha

Radunović: Ključ je u pravilnoj primjeni pesticida, prekomjerna upotreba uništava proizvod PODGORICA – U Crnoj Gori mogu se koristiti isključivo sredstva za zaštitu bilja koja su za te namjene registrovana i u Evropskoj uniji, a pravilna upotreba pesticida je ključna kako bi se proizvodi očuvali i kako ne bi bio smanjen njihov kvalitet, kazala je za Pobjedu samostalna savjetnica za zaštitu bilja u Direkciji za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Dragana Radunović. Upotreba pesticida je „nužno zlo“, a pravilna primjena dovodi do toga da se očuva proizvod. Međutim, sredstva za zaštitu bilja mogu da pričine veliku štetu ako se proizvođači ne drže onoga što piše u uputstvu.

LISTA

Pojedine aktivne supstance, kao što su dimetoat, hlorpirifos i imidacloprid, napominje Radunović, nijesu više na listi dozvoljenih za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja, tako da se ne mogu uvoziti i primjenjivati u Crnoj Gori, osim do isteka zaliha, odnosno, roka upotrebe. Radunović ističe da primjena

Treba pažljivo pročitati uputstvo za primjenu, posebno se pridržavati znakova opasnosti i upozorenja na etiketi, poštovati preporuke vezane za namjenu, vrijeme i način primjene, dozu/ koncentraciju i karencu, i pripremiti samo onoliko radnog rastvora koliko je potrebno za tretiranje željene površine, navodi samostalna savjetnica za zaštitu bilja u Direkciji za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Dragana Radunović

Slano jezero je vještačka akumulacija u zapadnom dijelu Nikšićkog polja, izgrađeno sredinom prošlog vijeka za potrebe hidroenergetskog sistema „Perućica“, površine 8,89 kvadratnih kilometara, dužine 4,4 kilometra i dubine 18 metara. - Upravo ovo jezero pruža velike mogućnosti u pogledu razvoja solarne zelene energije, s obzirom na to da Crna Gora, kao zemlja male površine i specifične geografske konfiguracije, ne raspolaže ogromnim prostranstvima pogodnim za montažu solarnih

Pesticide u Crnoj Gori mogu kupovati samo osobe koje imaju legitimaciju kao dokaz da su prošle obuku o pravilnoj primjeni ovih sredstava. U našoj zemlji obuku je završilo 555 osoba. - Naši poljoprivredni proizvođači su od 2017. godine uključeni u obuke koje organizuje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, zajedno sa Direkcijom za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Institutom za javno zdravlje. Obuke su usmjerene na edukaciju poljoprivrednih proizvođača i svih drugih korisnika pesticida o njihovoj pravilnoj primjeni. Nakon uspješno završene obuke polaznici dobijaju sertifikat o položenom specijalističkom kursu, na osnovu kojeg se upisuju u registar korisnika sredstava za zaštitu bilja - navodi Radunović. Obuke su trenutno obustavljene zbog pandemije korona virusa.

Dragana Radunović

pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji danas predstavlja neminovnost i često je jedini efikasan način sprečavanja ili suzbijanja pojave štetnih organizama.

Posebno se ovo odnosi na intenzivne sisteme gajenja visokoprinosnih kultura na velikim površinama. Takođe, i „mali“ proizvođači primjenjuju ova sredstva kako bi ri-

Grozd koji je oštećen pesticidom

NIKŠIĆ - Elektroprivreda Crne Gore planira da u saradnji sa kredibilnim partnerima izgradi plutajuću solarnu elektranu na Slanom jezeru u Nikšiću – saopšteno je iz ove kompanije.

Obuku završilo 555 osoba

ješili problem štetnih organizama u usjevu/zasadu. Međutim, nerijetko, u praksi se dešava da zbog nestručne i nepravilne primjene, ova sredstva ostavljaju negativan uticaj na zdravlje ljudi, drugih živih organizama i životnu sredinu - upozorava ona. Radunović kaže da se negativni efekti pesticida mogu spriječiti edukacijom poljoprivrednih proizvođača o njihovoj pravilnoj primjeni. - Pravilna primjena pesticida počinje od donošenja odluke o njihovoj primjeni, preko poznavanja osnovnih pojmova vezanih za primjenu, pa do poštovanja mjera bezbjednosti, a sve u cilju dobijanja ekološki bezbjednog proizvoda koji neće biti opterećen nedozvoljenim ostacima pesticida - navodi Radunović. Pravilna upotreba pesticida podrazumijeva da se takvi

proizvodi kupuju isključivo u poljoprivrednim apotekama, a savjet se traži od stručnog lica. -Treba pažljivo pročitati uputstvo za primjenu, posebno se pridržavati znakova opasnosti i upozorenja na etiketi, poštovati preporuke vezano za namjenu, vrijeme i način primjene, dozu/koncentraciju i karencu, i pripremiti samo onoliko radnog rastvora koliko je potrebno za tretiranje željene površine navodi Radunović.

PROCEDURA

Prije rada treba provjeriti ispravnost prskalice, a pri radu treba obavezno koristiti zaštitnu opremu. - Tretiranje treba obavljati po mirnom i tihom vremenu, bez vjetra, a nakon toga oprati prskalicu i odjeću i praznu ambalažu od pesticida uništiti na propisan način i odložiti u kante namijenjene odlaganju ambalaže od pesticidnog otpada - pojašnjava Radunović. Posebno je važno za proizvođače da poštuju preporučenu dozu ili koncentraciju preparata koju treba primijeniti na određenoj površini.

- Većina pesticida se prije primjene mora razrijediti vodom do određene koncentracije, koja predstavlja količinu sredstava u određenoj zapremini vode. Ukoliko je u uputstvu naznačena doza preparata po jedinici površine, važno je da tu preporučenu količinu preparata nanesemo na tretiranu površinu, pri čemu će koncentracija radnog rastvora varirati u zavisnosti od same prskalice, tj. utroška vode po jedinici površine. Svakako, važi preporuka da ne treba povećavati preporučenu dozu/koncentraciju, jer to može dovesti do neželjenih posljedica - pojašnjava Radunović. Ističe da je karenca takođe jako važna, a to je vrijeme (u danima) koje treba da protekne od posljednje primjene preparata pa do berbe/žetve. - Poštovanjem karence obezbjeđujemo da proizvod koji dobijamo bude bez nedozvoljenih ostataka pesticida. Karenca je posebno važna kod kultura koje se beru sukcesivno i koriste za ishranu u svježem stanju, kao što su salata, blitva, krastavac i slične kulture - zaključuje Radunović. K. J.

EPCG ulaže u razvoj zelene energije

Plutajuća solarna elektrana na Slanom jezeru

panela, a i samo Slano, za razliku od Krupca, nije prepoznato kao turistička atrakcija Nikšića. Treba uzeti u obzir i činjenicu da gradnja plutajućih solarnih panela na ovom jezeru ne bi za sobom povlačila imovinske sporove, budući da se ono nalazi u vlasništvu naše kompanije - kazao je izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin. Ovaj projekat za koji su zainteresovane kompanije iz Dan-

ske, kako navodi Rovčanin, bio bi usklađen sa smjernicama za ublažavanje negativnog uticaja obnovljivih izvora energije na biodiverzitet koje je objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava. - Taj podatak ima naročito izraženu vrijednost, ako se ima u vidu činjenica da je ta zemlj a , u p ravo z a hva l j u j u ć i kvalitetnom djelovanju svojih kompanija iz građevinskog i

Plutajuća solarna elektrana na Slanom jezeru

energetskog sektora, odavno potvrdila sposobnost u razvijanju zelene energije i to na ekonomski efikasan, a po ljude i okolinu bezbjedan način

- objasnio je Rovčanin. Prema brojnim studijama, solarne elektrane su 12,5 odsto efikasnije od onih na krovovima i zemlji, budući da je

refleksija sunčevih zraka mnogo veća na solarnim panelima postavljenim na vodenoj površini, nego na kopnu. R. P.

Društvo

Neđelja, 27. jun 2021.

Istorijskim časom obilježeno 85 godina Belvederskih demonstracija

Belveder je jedini recept nacionalnog opstanka

CETNJE- U Belvederu, nadomak Cetinja, na jučerašnji dan, prije 85 godina, održane su čuvene Belvederske demonstracije. Demonstracije su bile reakcija crnogorskog naroda na obespravljeni položaj u Kraljevini Jugoslaviji. -Mi danas imamo odgovornost da sačuvamo slobodarski duh i tradiciju Cetinja – rekao je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan. On je poručio da ta crnogorska luča treba da osvjetljava put ka Evropi. Belveder je usud i trajan primjer višeg i zajedničkog cilja i žrtve, i nikada aktuelniji recept državnog i nacionalnog opstanka, poručeno je sa istorijskog časa Belvederski protestni zbor, koji su povodom 85. godišnjice tog događaja organizovali SUBNOR Crne Gore, Prijestonica Cetinje i UBNORA Cetinja.

Latinka Perović ističe da joj se čini da je tradicija Crne Gore u suštini „tradicija borbe za konstituisanje crnogorske nacije i borbe za crnogorsku državnost“. To je, prema njenim riječima, konstanta crnogorske istorije

BUĐENJE CRNOGORACA

Polaganje vijenca zaslužnim borcima za slobodu Crne Gore

VATRA SLOBODE

Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan kazao je da se Cetinje i poslije 85 godina sjeća belvederskih heroja – svojih sinova vođenih srcem i željom da slobodarska, junačka i ponosna Crna Gora ne bude obespravljena niti potcijenjena. -Zapalila je belvederska iskra ustanički trinaestojulski plamen. Vatru slobode za koju su mnogi ginuli i koja nas obavezuje da je čuvamo i ne dozvolimo povampirenim duhovima mračne prošlosti da je ugase – kazao je Kašćelan. Prema njegovim riječima, iako smo mislili da je 2006. stavljena tačka na pitanje nezavisnosti, da je sloboda ponovo osvojena, da su evropske i antifašističke vrijednosti duboko utkane u temelje države, danas vidimo da je suština demokratije ugrožena. -Žao mi je što istinski građanska Crna Gora opet mora da se brani. Žao mi je što na brojnim istorijskim i životnim časovima nijesmo naučili lekciju kako i kuda treba ići – kazao je prvi čovjek prijestonice. Kašćelan je dodao da živimo u vremenu punom izazova. -Neko bi mogao da pita – a kad Crna Gora nije bila pred izazovima, kada je uvijek bila na raskršću balkanskih puteva i različitih interesa? Tačno, izazova nije falilo, ali mislim da odgovornosti nekada jeste. Mi danas imamo odgo-

Poruka istorijskog časa je bila da su lekcije sa Belvedera još aktuelne

vornost da sačuvamo slobodarski duh i tradiciju Cetinja, da crnogorska luča gori svuda po Crnoj Gori i osvjetljava put u Evropu. Želim da naši potomci pričaju s ponosom o nama, baš kao što se sa istim osjećanjem mi obraćamo danas ovdje sjećajući se naših heroja koji su se borili i živote izgubili na Belvederu – rekao je Kašćelan. Istoričar Novak Adžić podsjetio je da je Belvederski protestni zbor imao narodno-frontovski karakter, te da je njegov osnovni cilj bio da se izvrši pritisak na vlasti da puste iz zatvora uhapšene komuniste i da otvore javne radove „kako bi narod mogao da stekne bilo kakvu zaradu u uslovima nerodne godine i krajnje oskudice“. Osim toga, kako je objasnio, bilo je planirano da se ispostave zahtjevi za ravnoprav-

nost Crne Gore i na pravo biranja crnogorske Narodne skupštine na Cetinju koja bi rješavala pitanja vezana za sudbinu crnogorskog naroda. -Zahtjevi su obuhvatali i vraćanje Crnoj Gori opljačkanih reparacija od nenarodnih režima i otvaranje javnih radova, te savez sa Francuskom, Velikom Britanijom i Sovjetskim savezom, obustavu odvođenja Crnogoraca u zatvore u Dubrovnik i Sarajevo, te predaju uhapšenih Okružnom sudu na Cetinju radi suđenja ako su krivi – poručio je Adžić. On je naveo i da je jasno da su legalnu političku akciju oko organizovanja Belvederskog zbora preuzeli Crnogorski federalisti. -Prvi put su tada od 1918. godine Crnogorci i Crnogorke nosili ne jedan, nego tri kr-

Usud i žrtva, ali trajan cilj Antifašistička Crna Goro, kako je poručio građanski aktivista Peđa Vušurović, Belveder je „usud i trajan primjer višega i zajedničkoga cilja i žrtve. I od onda, bojim se nikad aktuelniji recept državnoga i nacionalnoga opstanka“. -Onaj objedinjavajući i slobodarski četni krstaš, koji je nakon žandarskih hitaca prije 85 godina opet podigla i sačuvala žena crnogorska, koju godinu kasnije, nosiće sa

mogućnost da se razumije vrijeme, odnosno da se vidi ko smo mi i šta smo, kako je govorio poljski filozof Lešek Kolakovski – objasnila je ona. Perović ističe da joj se čini da je tradicija Crne Gore u suštini „tradicija borbe za konstituisanje crnogorske nacije i borbe za crnogorsku državnost“. To je, prema njenim riječima, konstanta crnogorske istorije. Ona je kazala da je vrlo važna tradicija Crne Gore antifašizam, kao i da je odluka o obnovi državnosti Crne Gore bila istorijska. -Previranja su neizbježna, ali neke odluke su istorijske i u tom smislu su, neću reći definitivne jer u istoriji ništa nije definitivno, ali su stabilni orijentiri za razvoj Crne Gore kao pravne, demokratske, moderne države i to ne može biti upitno sa svakim izborima. Zato mislim da je vrlo važno vraćati se na neke zanemarene događaje i pokazivati šta su te linije kontinuiteta u istoriji Crne Gore – poručila je Perović.

istim ponosom mnogi. Koju godinu kasnije, jer po osobenom crnogorskom kalendaru nakon 26. juna sviće 13. jul, naći će se na kapama crnogorskih partizana, u od njega iskrojenim petokrakama, sudbinski preodređen da ako ne 1936, a ono 1944. stigne u slobodnu prijestonicu vaskrsle države – naveo je Vušurović. On je dodao da je danas sve njihove petokrake novija istorija i crnogorska nezavi-

staš barjaka, zbog čega ih je režim optuživao da su strani plaćenici, da iza njih stoje strane agenture- naveo je on.

BOGDANOV KRAJ

Adžić je naveo i da je jasno da su legalnu političku akciju oko organizovanja Belvederskog zbora preuzeli Crnogorski federalisti. On je podsjetio da je nakon smrtnog stradanja šest belvederskih heroja, na protestnom zboru uhapšeno više od 70 demonstranata, među kojima je bilo najviše komunista i crnogorskih federalista, ali i određeni broj pripadnika drugih opozicionih partija. -U zatvor u Bogdanovom kraju režim je utamničio između 70 i 100 ljudi. Jedan od najodgovornijih za krvoproliće bio je Milovan Ilić, poznat kao „Belvederac“, policijski komesar, koji je poslije rata osu-

snost opet ušila ujedno, u crveno polje naše jedine zastave, u slavu sjeni belvederskih žrtava, ispod grba koji je bio na čelima mnogih starijih „koji su na današnji dan sa njima krenuli u pohod na Cetinje“. -Sa Belvedera se nije imalo i ni danas nema kud, do prema slavi i tekovinama 13. jula. Nek nas vode iste zastave, a ako mislimo da nas bude, neka nam komanduje dosad nedosanjana bratska sloga, inspirišu ideje Crnogorskog narodnog fronta i neka nas povedu sjene palih za Crnu Goru – poručio je Vušurović.

đen odlukom Vrhovnog suda Narodne republike Crne Gore na smrtnu kaznu upravo zbog belvederskog događaja i ta smrtna kazna je izvršena – podsjetio je on. Adžić je kao kuriozitet naveo da je predsjednik Vrhovnog suda Narodne republike Crne Gore, koji je izrekao smrtnu kaznu Milovanu Iliću Belvedercu, bio Dragutin Vučinić – sin pretposljednjeg predsjednika crnogorske Vlade u egzilu i ministra, vojnog divizijara Milutina Vučinića. Istoričarka Latinka Perović, koja se okupljenima na istorijskom času obratila video porukom, kazala je da je Belvederski protestni zbor značajan događaj iz istorije Crne Gore, koji nije mnogo primijećen u istoriografiji. -Mislim da je vrlo važno što ste se vratili tom događaju. Ali važno je zbog toga što ga treba posmatrati i situirati u kontekst novije istorije uopšte. Dakle, sada se obilježava 85 godina od velikih narodnih protesta na Cetinju koji su se poslije proširili, koji su se završili u krvi – navela je ona. Perović je kazala da je to bio to antirežimski protest. -Bio je to protest protiv krvavog, kako se govorilo, režima i bio je protest za emancipaciju Crne Gore, za njenu nezavisnost protiv kolonijalnog statusa. Bio je to naglašeno autonomistički pokret. Sarađivao je sa tadašnjim federalistima – kazala je ona.

ISTORIJSKI NAUK

Perović smatra i da je Belvederski protestni zbor veoma važan događaj u istorijskom kontekstu. -Moram reći da je za mene istorijska nauka superiorna u odnosu na društvene nauke pod nekim uslovima. Pod uslovima da ne falsifikuje činjenice, pod uslovima da ne priprema generacije za nove ratove da bi se došlo do većih teritorija i naravno superiorna je zato što ona prati proces dugog trajanja, u kontinuitetu. Taj proces ona osvjetljava i po dubini i po širini, pokriva sve njegove dimenzije i daje

Predsjednik UBNORA Cetinja i član predsjedništva SUBNOR-a Stevan Radunović kazao je da su Belvederski protestni zbor i razlozi zbog kojih je organizovan dodatno uticali na buđenje i jačanje nacionalne i socijalne svijesti i nezadovoljstva postojećim stanjem u ondašnjoj Crnoj Gori. -Može se vjerovatno ustvrditi i da je sve to zajedno pozitivno uticalo na onako masovan odziv crnogorskog naroda u Trinaestojulskom ustanku i NOB-u, rekao je on, dodajući da su organizatori i učesnici Belvederskih demonstracija bili ponosni potomci svojih slavnih predaka, koji su ispisivali najsjajnije stranice crnogorske istorije. Prema njegovim riječima, naša je obaveza da ovaj događaj i mnoge druge, kao i njihove aktere, čuvamo od zaborava, da ih se sa poštovanjem i pijetetom sjećamo i da i mi na njihovim djelima i primjerima vaspitavamo sadašnje i buduće generacije. -Da pokažemo da smo i mi spremni da se borimo za te i takve ideale i da smo njihovi dostojni potomci, ako jesmo. Da smo spremni, ako neko želi i pokuša spolja ili iznutra, kao što i sad neki čine, da ugrožava Crnu Goru i njenu slobodu, njen antifašistički, multietnički, multikonfesionalni, sekularni, građanski, proevropski karakter, da dignemo glas protiv toga. Da, kao i oni tada, prevaziđemo sve međusobne razlike i eventualne razmirice, partijske ili lične, okupimo sve patriotske snage u široki zajednički front i odbranimo takvu Crnu Goru i slobodu i jednaka prava za sve njene građane. To je naš dug prema domovini Crnoj Gori, prema našim precima i prema našim potomcima – poručio je Radunović. Istorijski čas počeo je polaganjem vijenca na spomen-ploču na Belvederu, gdje su se okupljenima obratili predsjednik UBNORA Cetinja i član predsjedništva SUBNOR-a Stevan Radunović i građanski aktivista Peđa Vušurović. Program je potom nastavljen u Parku 13. jul na Cetinju. R.P.

Društvo

Neđelja, 27. jun 2021.

Dr Dušan Dragović, geolog, ocjenjuje da je država u projektu istraživanja nafte potcijenila ekološki i bezbjednosni rizik

Tragajući za ,,crnim zlatom“ ne smijemo uništiti Jadran i obalu PODGORICA- Istraživanje i eksploatacija nafte i gasa su aktivnosti visokog rizika za očuvanje životne sredine. Zato država konstantno mora da bdi nad koncesionarom kojem je povjerila taj posao i da ne dozvoli ni najmanji rizik jer je ulog veliki živi svijet našeg Jadrana i prelijepa obala od koje živimo – upozorava dr Dušan Dragović viši naučni savjetnik u penziji.

Istraživanja se odvijaju na dubini od 6.500 metara pa postoji opasnost od nekontrolisane erupcije tečnih i gasnih fluida. Ako se pronađu nafta i gas, slijedi otvaranje novih bušotina, zatim eksploatacija koja podrazumijeva dolazak tankera, podzemnih gasovoda i naftovoda. Može li naša obala dugačka svega 290 kilometara da izdrži rezervoare, rafinerije i sve što uz to ide - pita dr Dušan Dragović

Konzorcijum italijanske kompanije Eni i ruskog Novateka je 25. marta počeo istražno bušenje kod Ulcinja, 28 kilometara od obale. Potraga bi trebalo da traje najduže šest meseci a procijenjena ekonomska korist je milijardu eura.

RIZICI

Bušenje u crnogorskom podmorju odvija se na 6.500 metara dubine pa, kaže Dragović, inače inžinjer geologije, postoji opasnost od nekontrolisane erupcije tečnih i gasnih fluida jer nafta i gas lako izmaknu kontroli. - Samim bušenjem može doći do poremećaja ravnoteže u stijenskim masama kroz koje bušotina prolazi ali najosjetljiviji interval je nabušeno ležište sa akumulacijom nafte ili gasa. Proces se odvija u zatvorenom sistemu, pa nema mogućnosti neposrednog kontakta sa okolinom, izuzev nekontrolisanog izbacivanja i

Dušan Dragović

prodiranja fluida iz produktivnih bušotina. Jedno od najčešćih uzroka degradacije životne sredine jeste neadekvatno praćenje i primjena antikorozione zaštitne opreme ugrađene u bušotini i opreme za pri-

premu i transport. Kod eksploatacije gasnih bušotina najveću opasnost po zdravlje ljudi predstavaljaju gasovi ugljen dioksid i vodonik sulfid jer pri bušenju agresivnim i korozivnim djelovanjem dolazi do zaga-

Od ,,smrdeža“ u Crmnici do Ulcinja Dušan Dragović kaže da se tokom 19. i početkom 20. vijeka znatan broj istraživača pretežno stranih interesovao za mineralne sirovine u čvrstom i tečnom stanju u Crnoj Gori. - Engleski konzul u Skadru se 1865. godine interesovao za pojavu nafte u Crmnici i tražio uzorak radi ispitivanja. Crmnica je i drugim istraživačima bila naftni reper. Lokacija koja je istraživana danas je poznata kao ,,smrdež“, gdje su na površini naftno-gasne manifestacije. U toku 1881. godine Pavle Rovinski i Bernard Švarc obišli su Crmnicu zbog pojave ,,plivajućeg ulja“ u Brčelima. Schwarc je prvi objavio podatke o nafti u Crnoj Gori, u Lajpcigu 1883. godine, a Rovinski je u Petrogradu publikovao nekoliko tomova ,,Crna Gora, njena prošlost i budućnost“ u kojoj se naročito osvrnuo na naftu u Crmnici. Krajem 1903. godine Hadži Salo Taleb iz Egipta, bio je spreman za izvođenje radova na utvrđivanju rezervi i eksploataciju ,,bitumenske rude ulcinjske“, uz prethodno slanje uzoraka na ispitivanje u Engleskoj i Francuskoj – navodi Dragović. Tragajući za informacijama o istraživanju nafte u Crnoj

Bušenje se odvija na 6.500 metara dubine

Gori, Dragović je došao do podatka da je holandsko društvo ,,Crnogorski sindikat“ osnovano 1912. godine u Hagu, pored eksploatacije nafte, predviđalo izgradnju rezervoara i cjevovoda do Virpazara ili Bara, kao i instalacije rafinerije. - Industrijalac iz Poljske S. Zuber finansirao je 1922/1923. godine istraživanje nafte u Crmnici, izvedena je bušotina od 315. metara, rezultati nijesu poznati. Deceniju kasnije M. Luković i K. Petković po nalogu Uprave državnih monopola Kraljevine Jugoslavije vrše ispitivanje Ulcinja i Crmnice što je bio povod angažovanja švedske firme ABM – kaže Dragović. Po njegovim riječima tek nakon Drugog svjetskog rata počelo je organizovano istraživanje nafte i gasa, kontinentalnog dijela i podmorja u Crnoj Gori. - Od 1950. do 1991. godine je izvedeno 17 istražnih bušotina, a u svakoj je utvđena pojava gasa i nafte. Najznačajniji potencijal utvrđen je na krajnjem jugu, kod Ulcinja i u podmorju Boke Kotorske. Ali, tadašnja tehnologija nije omogućavala dublji prodor u utrobu zemlje, koji bi dao željene rezultate – kaže Dragović.

đenja vazduha. Postoji rizik i da usljed nepravilne eksploatacije dođe do proboja ,,vodenih jezika“ i praktično do uništenja ležišta – kaže Dragović. Po njegovim riječima jedan od najsloženijih ekoloških problema jeste odlaganje ležišne vode koja se javlja u obliku emulzije ili slobodne vode. - Voda iz ležišta nafte i gasa je u od-



O ekološkim rizicima projekta govori se vrlo malo. Dvije, tri televizijske emisije i tek nešto više članaka u novinama nijesu dovoljni da se otklone brojne sumnje i brojna otvorena pitanja. U interesu je svih da se propusti ne dese jer bi bili kobni, zapravo bi za teritorijalno malu Crnu Goru nastupila ekološka katastrofa

Uzorak nafte iz Boke Kotorske (1982)

Suvenir iz Boke Kotorske Dr Dušan Dragović učestvovao je u istraživanju nafte u Boki Kotorskoj 1982. godine kao samostalni savjetnik za mineralne sirovine i geološki inspektor. Sjeća se da je na toj lokaciji pronađena nafta (gusta i teška za izvlačenje), te ponosno ističe kako jedini u Crnoj Gori ima suvenir sa te bušotine – flašicu sa uzorkom nafte koju su mu darivali Amerikanci – a on je poklonio Prirodnjačkom muzeju Crne Gore.

nosu na ostale podzemne vode složenog hemijskog sastava. Sadrže niz štetnih i opasnih materija koje se veoma teško razgrađuju. Njihovo slobodno ispuštanje može dovesti do potpunog uništenja biljnog i životinjskog svijeta i narušavanja prirodnog sistema čitave okoline. Dakle, potrebni su ogromni rezervoari za njeno odlaganje a oni moraju biti locirani na kopnu. Dodatno, ako se pronađu nafta i gas, slijedi otvaranje novih bušotina, zatim eksploatacija koja podrazumijeva dolazak tankera, podzemnih gasovoda i naftovoda takođe na kopnu. Može li naša obala dugačka svega 290 kilometara da izdrži rezervoare, rafinerije i sve što uz to ide – pita zabrinuto Dragović.

MONITORING

Dobra je stvar, kaže dr Dragović, da postoje najsavremenija rješenja zasnovana na primjeni tehnologije daljinskih istraživanja kojima se otvaraju široke mogućnosti monitoringa procesa istraživanja nafte i gasa u cilju očuvanja prirodne ravnoteže. - Multispektralni i termalni infracrveni skenerski uređaji postavljeni u tehnološke satelite mogu se koristiti za snimanja iz aviona, helikoptera i terenskih vozila. Oni omogućavaju dobijanje pouzdanih informacija o poremećajima životne sredine na pojedinim objektima ili širem prostoru. Da li će te metode biti primijenjene u Crnoj Gori ne znam jer se o tome vrlo malo govori. Kao stručnjak, a prije svega kao građanin, vrlo sam zainteresovan da dobijem što više informacija. Smatram da se o ekološkim rizicima ovog projekta govori vrlo malo. Dvije, tri televizijske emisije i tek nešto više članaka u novinama nijesu dovoljni da se otklone brojne sumnje i otvorena pitanja koja postoje. U interesu je svih da se propusti ne dese jer bi bili kobni, zapravo bi za teritorijalno malu Crnu Goru nastupila ekološka katastrofa – upozorava Dragović. Obeshrabruje, kaže on, činjenica da imamo samo jednog inspektora za oblast istraživanja nafte i to bez licence a nemamo specijalizovana plovila za intervencije, već samo par čamaca za spašavanje. Za kraj sugeriše da učimo na tuđim greškama – ekološkim incidentima koji su se desili tokom istraživanja u Indoneziji, Brazilu, Nigeriji… Ili, onom u Meksičkom zalivu gdje je 2010. godine došlo do havarije na platformi BP. Uklanjanje naftne mrlje tu korporaciju koštalo je čak 32 milijarde dola dolara. Dragica ŠAKOVIĆ

Aktuelno

Neđelja, 27. jun 2021.

Broj zloupotreba na internetu u porastu, iz Uprave policije posebno zabrinuti zbog nedovoljne informatičke edukovanosti građana PODGORICA – Korisnici koji ne poznaju pravila „bezbjednosne kulture“ posebno su ugroženi na internetu, a tehnički aspekti informacionih tehnologija koji podrazumijevaju velike brzine protoka podataka otvaraju veliki broj pitanja o informatičkoj sigurnosti svih korisnika - kazao je za Pobjedu pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Dražen Cerović. On je istakao da većina korisnika ne vodi računa koje i koliko podataka ostavlja prilikom korišćenja interneta i posjećivanja raznih veb stranica. - Zapitajmo se samo koliko puta se nijesmo izlogovali sa naloga elektronske pošte, imejla, naloga na društvenoj mreži. Koliko smo puta koristili tuđe računare i drugu opremu za logovanje, pristupili nesigurnim bežičnim mrežama sa svojih privatnih komunikatora, objavljivali na forumima koristeći otvorene i fiksne IP adrese, bez proksi servera. Koliko smo puta instalirali neprovjeren program i da li koristimo obavezni antivirusni zaštitni program. Na internetu ima puno opasnosti koje vrebaju čak i uz sve mjere opreza – objasnio je Cerović.

ZNAČAJ GDPR

U takvoj situaciji, ističe Cerović, značajna je Opšta regulativa o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) koja uređuje način korišćenja podataka građana Evropske unije. Crnogorski zakon o zaštiti podataka o ličnosti još uvijek nije usaglašen sa njom. - Odredbe GDPR-a odnose se kod nas, na sve organizacije, institucije i kompanije koje u svom poslovanju na bilo koji način obrađuju podatke o ličnosti građana evropskog prostora. Nepoštovanje standarda zaštite podataka povlači strogo propisane finansijske sankcije – kazao je Cerović. Ova regulativa podrazumijeva pohranjivanje podataka pomoću pseudonimizacije ili potpune anonimizacije, pri čemu se upotrebljavaju najstroža podešavanja privatnosti. - Nijedan lični podatak se ne smije obrađivati, osim ako je to učinjeno prema zakonskoj osnovi ili ako je kontrolor podataka dobio jasnu i eksplicitnu potvrdu pristanka od strane subjekta, koji ima pravo opozvati ovaj pristanak u bilo kojem trenutku – navodi on. Zakonski osnov i svrha obrade podataka, dodaje Cerović,

Na meti hakera intimne fotografije i lični podaci Zapitajmo se samo koliko puta se nijesmo izlogovali sa naloga elektronske pošte, imejla, naloga na društvenoj mreži. Koliko smo puta koristili tuđe računare i drugu opremu za logovanje, pristupili nesigurnim bežičnim mrežama sa svojih privatnih komunikatora, objavljivali na forumima koristeći otvorene i fiksne IP adrese, bez proksi servera. Koliko smo puta instalirali neprovjeren program i da li koristimo obavezni antivirusni zaštitni program. Na internetu ima puno opasnosti koje vrebaju čak i uz sve mjere opreza – objasnio je Dražen Cerović

Dražen Cerović

moraju jasno biti naznačeni, a korisnici imaju pravo i da zatraže prenosnu kopiju podataka koji su prikupljeni. - Ovako snažna pravila o zaštiti podataka znače da građani imaju više kontrole nad svojim ličnim podacima, kompanije imaju koristi od ravnopravnih tržišnih uslova, pravila o privatnosti moraju biti napisana jasnim, jednostavnim jezikom,

Neophodan veliki oprez za korisnike interneta

korisnik mora dati pristanak prije nego što njegovi podaci budu korišćeni, pri čemu se neizjašnjavanje oko saglasnosti ne smatra davanjem dozvole – navodi Cerović. Implementacija regulative u crnogorsko zakonod av s t v o dovela bi do novih rješenja koja bi unaprijedila zaštitu podataka pojedinaca. - Princip minimizacije podataka (da se podaci obrađuju samo onoliko koliko je potrebno) nije precizno predviđena našim pozitivno pravnim pravilima. Uopšte nije obuhvaćen ni novi princip „data portability“, tj. prenošenje podataka iz jedne u drugu društvenu mrežu. Nedostaje i pravo na digitalni zabo-

rav koje bi omogućilo brisanje diskriminišućih podataka – objasnio je. Uvođenje institucije tzv. „lica za zaštitu podataka“ isto je zahtijev koji je u propise neophodno uključiti, smatra Cerović i navodi da prema postojećem pravnom okviru postoji obaveza institucija da imenuju to lice, ali ne postoji preciziranje njegovih dužnosti i odgovornosti. - Velika novina se odnosi na tzv. „zbirke podataka“ koje se prijavljuju Agenciji za zaštitu podataka. Po GDPR-u one se ne prijavljuju već mora postojati registar podataka, koji firme i javna uprava same moraju da vode i održavaju – kazao je Cerović. On ističe da je mogućnost združenih tužbi kod masovnih povreda prava još jedna od važnih novina koje bi implementacija regulative omogućila. - Tu kao primjer imamo slučaj podataka koji su se pojavili na sajtu Vlade Crne Gore o licima koja su bila u samoizolaciji. Time što nemamo takav pricip združenih tužbi smanjena je

mogućnost realizacije prava na eventualnu naknadu ako se dokaže da je šteta učinjena – naveo je Cerović.

POVEĆANE ZLOUPOTREBE

Da je zloupotreba ličnih podataka na internetu u porastu potvrđuje povećan broj prijava građana. Iz Uprave policije Pobjedi su saopštili da se najveći broj njih odnosi na zloupotrebe naloga na društvenim mrežama, fotografija fizičkih lica, kreditnih kartica i imejlova, a sve posredstvom informacionih tehnologija. Oni su kazali da se kao najčešća krivična djela javljaju ugrožavanje sigurnosti, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnj e, r a č u n a r s k a p r e v a r a , neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka, dječija pornografija i proganjanje. - Kao jedan od primjera zloupotrebe podataka je slučaj u kojem su fizičkom licu sa profila na jednoj od društvenih mreža otuđeni lični podaci i korišćeni

Američki izvještaj ne isključuje vanzemaljsko porijeklo NLO PODGORICA - Izvještaj na samo devet strana, bez oznake tajnosti, koji je dostavljen Kongresu, ali i najširoj javnosti, bavi se sa 144 slučaja – uglavnom registrovana od pripadnika američke mornarice – onoga što Vlada SAD zvanično označava neidentifikovanim vazdušnim fenomenima (UAP – unidentified areal phenomenon), u periodu od 2004. godine. Označen kao preliminarna procjena, izvještaj je napravila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne zajednice u saradnji sa mornaričkom radnom grupom koju je Pentagon formirao prošle godine. - UAP nedvosmisleno predstavljaju bezbjednosni rizik, a mogu predstavljati i izazov za nacionalnu bezbjednost SAD

Pentagon: Potencijalna prijetnja za nacionalnu bezbjednost – piše u izvještaju, i dodaje da za osmatrane fenomene ,,vjerovatno nedostaje jedinstveno objašnjenje“. Izvještaj je označio prekretnicu za Vladu SAD, nakon što je vojska decenijama izbjegavala, „raskrinkavala“ i diskreditovala izvještaje o NLO-ima i „letećim tanjirima“, još od 40-ih godina prošlog vijeka. Izvještaj uključuje neke od UAP slučajeva koji su prethodno došli u žižu javnosti zahvaljujći video snimcima koje je objavio Pentagon, a koje su zabilježili mornarički piloti na kojima se vide misteriozne le-

Dugo očekivani izvještaj američke vlade o NLOima, objavljen rano jutros po našem vremenu, tvrdi da obavještajnim i vojnim analitičarima nedostaje podataka kako bi sa sigurnošću utvrdili prirodu misterioznih letećih objekata registrovanih posljednjih godina od američkih vojnih pilota, uključujući pitanja kao što su - da li je riječ o naprednim zemaljskim tehnologijama, atmosferskom ili vanzemaljskom porijeklu tjelice iznad okeana i na zapadnoj i na istočnoj američkoj obali, koje su prikazale manevarske sposobnosti i brzine prevazilazeći poznate avijatičarske tehnologije i to bez vidljivih pogonskih mehanizama

i površina za letačke kontrole (krila, rep, propeleri...). Prema izvještaju, od 144 razmatrana slučaja, 143 ostaju neobjašnjivi i biće predmet dalje analize. - Analitičari tek treba da isklju-

če vanzemaljsko porijeklo - rekao je visoki američki zvaničnik reporterima pod uslovom anonimnosti, prenosi Rojters, dok se jezikom korišćenim u samom izvještaju izbjegava eksplicitno pominjanje takve mogućnosti, već se kao jedna od kategorija mogućeg porijekla NLO-a, pored naprednih tehnologija američkih suparnika, Kine i Rusije i tajnih američkih vojnih programa, navodi „drugo“ (other). Upitan za potencijalno vanzemaljsko objašnjenje NLO-a, zvaničnik je kazao da „nije bio cilj radne grupe da procijeni

bez njegove saglasnosti. U proceduri je i slučaj u kojem su ženskoj osobi preuzete fotografije intimnog sadržaja, koje su kasnije objavljene na društvenim mrežama – naveli su iz UP. Oni upozoravaju da korisnici interneta nijesu dovoljno informatički pismeni i da ne vode računa koje sve podatke objavljuju. Zabrinjava, kažu oni, i činjenica da su djeca uzrasta već od osam godina aktivna na internetu, te da nemaju znanja o prevenciji i zaštiti ličnih podataka. - Njihove aktivnosti na internetu u većini slučajeva ne podliježu kontroli roditelja. A često se dešava da ni roditelji nijesu digitalno edukovani što u mnogome ograničava praćenje i kontrolu djece kada ostvaruju kontakte, razmjenjuju informacije, fotografije – rekli su iz UP. Oni savjetuju korisnike da vode računa koje podatke i na koji način dijele sa drugim licima, aplikacijama, sajtovima i porŽeljka ZVICER talima. bilo šta što je u vezi sa potragom za vanzemaljskim životom... To nije ono za što smo dobili mandat da radimo“. - Za 144 slučaja kojima smo se bavili nemamo nedvosmislene indicije da postoji nezemaljsko objašnjenje za njih, ali ići ćemo bilo gdje, gdje nas odvedu podaci – dodao je visoki zvaničnik. Nakon objavljivanja ovog izvještaja, Pentagon je objavio plan da „formalizuje“ misiju istraživanja UAP-a, kojom trenutno rukovodi „radna grupa“. Ovo nije prvi zvanični američki izvještaj o NLO-ima. Američko vazduhoplovstvo sprovelo je istragu pod nazivom Projekat plava knjiga (Project Blue Book) koja je završena još 1969. godine, a koja je sadržala podatke o 12.618 slučajeva. Kao zvanično „neidentifikovan“, iz ove istrage, do danas je R. P. ostao 701 slučaj.

Povodi

Neđelja, 27. jun 2021.

Slavica Stamatović-Vučković, profesorica na Arhitektonskom fakultetu, govori o vezi arhitekture i kulture i cr

Spomenici u Crnoj Gori s gotovo nebitni mlađim ge PODGORICA - Dr Slavica Stamatović-Vučković, vanredna je profesorica i prodekanka za međunarodnu saradnju na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Magistrirala je na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a dobitnica je i više inostranih stipendija. Autorka je i monografije ,,Arhitektonska komunikacija: Objekti kulture u Crnoj Gori 1945-2000“, kao i brojnih naučno-istraživačkih radova koji su objavljeni u domaćim i inostranim časopisima i publikacijama. Učestvovala je na XI Bijenalu arhitekture u Veneciji 2008. godine. Među dobitnicima je Trinaestojulske nagrade (2009). Za Pobjedu govori o vezi arhitekture i kulture, etici, spomenicima Drugog svjetskog rata, crnogorskom arhitektonskom nasljeđu druge polovine XX vijeka, radu sa studentima... POBJEDA: Prošle godine ste objavili knjigu „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“, u kojoj ste sabrali najznačajnije arhitektonske i kulturne tačke koje čuvaju sjećanje na antifašizam. Što oni znače za kulturu Crne Gore? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Knjiga je proizvod istraživanja koje je tokom 2019. godine sprovela NVO Expeditio u okviru regionalnog projekta WWII Monument SEE - Procjena spomenika posvećenih II svjetskom ratu u Crnoj Gori za formiranje novog regionalnog turističkog proizvoda / kulturne rute u jugoistočnoj Evropi, koji je finansirao Savjet za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council - RCC) sredstvima Evropske unije, a podržana je i od bivšeg Ministarstva kulture Crne Gore. Cilj istraživanja je bilo prepoznavanje spomenika posvećenih II svjetskom ratu, njihova valorizacija i afirmacija kao važnog segmenta cjelokupnog kultur-

Iako nijesu potpuno zaboravljeni, njihova zapuštenost ih čini gotovo efemernim, ne doživljavaju se kao nešto značajno i vrijedno, što je posebno važno za mlađe generacije, kako zbog njihove arhitektonsko-umjetničke vrijednosti, tako i zbog afirmacije ideje antifašizma, odnosno prepoznavanja i prihvatanja različitosti, temeljnih ljudskih vrijednosti i ideje slobode u širem smislu poručuje Stamatović-Vučković nog nasljeđa Crne Gore, pa time i njihova promocija kao šireg, regionalnog kulturno-turističkog proizvoda tj. dijela kulturnih ruta jugoistočne Evrope. Prikupljena je dokumentacija za 25 spomenika, a za publikaciju su odabrani njih 11 kao najinteresantniji i najznačajniji, prije svega, sa prostorno-umjetničkog aspekta, mada je, naravno, važan i njihov istorijski kontekst. Svih 11 odabranih spomenika su važna i vrijedna umjetnička djela poznatih i priznatih jugoslovenskih i crnogorskih umjetnika i arhitekata: Miodraga Živkovića, Bogdana Bogdanovića, Luke Tomanovića, Draga Đurovića, Svetlane Kane Radević, Branka Bona, Marka Mušiča, Vukote Tupe Vukotića, Ljubomira Ljuba Vojvodića, Slobodana Boba Slovinića, Mirka Ostoje, Vojina Bakića, Aleksandra Prijića, Branka Filipovića Fila, Vojislava Đokića, Mirka Đukića. U knjizi je prikazan i značajan dio arhivskog materijala koji do sada nije objavljivan, što se posebno odnosi na spomenike na Barutani i Jasikovcu.

U knjizi je našao mjesto i esej arhitekte Bogdana Bogdanovića „Zapis o građenju spomeniku u Ivangradu“ koji, koliko mi je poznato, od svog prvog objavljivanja 1980. godine nije objavljivan, što takođe nalazim za vrlo bitno. Mislim da ovi sažeti podaci koje sam navela, dovoljno govore o značaju ovih spomenika. POBJEDA: Da li se prema njima odnosimo onako kako zaslužuju? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Regionalno istraživanje je pokazalo, u poređenju sa situacijom u zemljama regiona, da je većina spomenika u Crnoj Gori u solidnom stanju, da nijesu vitalno oštećeni što nije slučaj sa sličnim djelima u susjednim zemljama. Međutim, iako nijesu potpuno zaboravljeni, njihova zapuštenost ih čini gotovo efemernim, ne doživljavaju se kao nešto značajno i vrijedno, što je posebno važno za mlađe generacije, kako zbog njihove arhitektonsko-umjetničke vrijednosti, tako i zbog afirmacije ideje antifašizma, odnosno prepoznavanja i prihvatanja različitosti, temeljnih ljudskih vrijednosti i ideje slobode u širem smislu. Od 11 spomenika prikazanih u knjizi, samo se tri (Stražica - Pljevlja; spomenik Partizanu-borcu Podgorica; Golubovci - Podgorica) nalaze na Listi zaštićenih spomen-obilježja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, četiri se pominju na Listi pod neadekvatnim nazivom kao ‘spomen-ploče’ (Grahovo, Jasikovac, Trebjesa, Virpazar - Bar), što se zapravo odnosi na prvobitnu markaciju spomen-lokaliteta, prije izgradnje spomenika, dok preostala četiri (Dola, Barutana, Žabljak, Spomendom u Kolašinu) nijesu na Listi, već se neki nalaze samo na opštinskim listama. Optimistično je to što se situacija, kao i stanje u kojem se spomenici nalaze u posljednje vrijeme, brzo mijenja na bolje. Centar za konzervaciju i arheologiju

Crne Gore je tokom prošle godine sproveo konzervatorske mjere na Spomeniku na Barutani, Spomeniku na Grahovu i drugim spomenicima. Za spomenik na Barutani je, takođe kroz jedan pilot projekat RCCa – Balkan Monumental Trail (BMT), NVO Expedito nedavno napravila i tipsku signalizaciju, pa se nadam da će taj, ali i ostali spomenici biti posjećeniji. Većina spomenika je i koncipirana tako da zapravo nije u pitanju samo ‘spomenička plastika’, već su to memorijalni kompleksi šire namjene, specifična vrsta javnog prostora koja ima svoju upotrebnu vrijednost. POBJEDA: Jedan od najpoznatijih i najljepših je spomenik na Barutani autorke Svetlane Kane Radević. Veoma snažna poruka jedne žene. Da li je primjetan ženski diskurs u arhitekturi, da li se to može nekako izdvojiti, kao što na primjer u književnosti izdvajaju žensko pismo? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: U internacionalnim okvirima postoje izvjesne postavke na temu ženskog diskursa u arhitekturi, međutim, po mom mišljenju, bilo bi previše isključivo i polarizujuće razmišljati na taj način. Na prostorima bivše SFRJ bilo je nekoliko značajnih i zapaženih žena-arhitekata čije se realizacije odlikuju odgovornim promišljanjem prostora, snažnim kompozicijama i formama usmjerenim ka krajnjem korisniku, kao što su, na primjer, djela Zoje Dumengjić, Milice Šterić, Ljiljane Bakić i dr. Međutim, opus Svetlane Kane Radević je zaista potpuno jedinstven, kao što je i ona, svojom istraživački usmjerenom filozofijom arhitekture i prostora sasvim sigurno jedinstvena ličnost na crnogorskom i jugoslovenskom prostoru. Činjenica da je jedina žena dobitnica Savezne Borbine nagrade za arhitekturu za Hotel „Podgorica“ (1967) kada je imala svega 30 godina, do-

voljno govori. Nije iznenađujuće da su njena djela, i to nikad više nego danas, predmet interesovanja internacionalne javnosti. To pokazuje i ovogodišnje Bijenale arhitekture u Veneciji u okviru koga su u Palazzo-u Palumbo Fosati prikazani njen rad i djela, kao i izložba jugoslovenske arhitekture u MOMA-i u Njujorku (2019), na kojoj su prikazani neki od objekata iz njenog arhitektonskog opusa. POBJEDA: Arhitekturu često doživljavaju kao prostor između graditeljstva i umjetnosti. Što je ona za Vas? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Život je, prije svega, prostoran. U domenu pojavnog i materijalnog, ne postoji cjelovitija ljudska aktivnost od arhitekture. Ona je prosto svuda i u svemu, povezana sa svim ljudskim aktivnostima.

POBJEDA: Na III Crnogorskom salonu arhitekture, nagrađena je Vaša monografija ,,Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945 – 2000“, u izdanju Univerziteta Crne Gore. Što ona predstavlja? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Monografija ,,Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945 – 2000“ je istraživanje kojim se preklopilo nekoliko tema koje me zanimaju: filozofija arhitekture, komunikacija, kultura i istorija arhitekture druge polovine XX vijeka. Arhitektura u relaciji sa komunikacijom je vrlo široka tema, kroz ovo istraživanje samo započeta. Pragmatično je svedena na određeni model koji je poslužio za prezentovanje i analizu objekata kulture na teriotoriji Crne Gore, građenih za vrijeme bivše SFRJ. Bilo mi je važno da dio istraživanja obrađuje lokalni kontekst. Gradovi se sve brže mijenjaju, arhitektura je, iako trajna, ipak prolazna. Neki od objekata koji su istraženi i prezentovani u toj knjizi već su pretrpjeli ozbiljne izmjene, neki su devastirani a neki čak i srušeni. Ovakva istraživanja i publikacije su jedan od načina da ostanu bar neki, na određeni način sistematizovani, zapisi i informacije o prošlom, o arhitekturi kao dijelu šireg društveno-kulturnog nasljeđa prostora na kome živimo. POBJEDA: Profesorica ste na Arhitektonskom fakultetu UCG. Kako sagledavate budućnost arhitekture, gledajući studente sa kojima radite, i gledajući na ovo što se dešava oko nas – ovu podivljalu urbanizaciju? STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Svijet je danas zasićen dizajnom. Gotovo da ne postoji više ništa što nije, na neki način, di-

Nedostatak etike i znanja pravi urbanistički haos POBJEDA: Mislite li da je danas arhitektura, mislim na stambenu, dehumanizovana? Često je osjetan nedostatak prostora, kao da je projektovano kataloški a ne za svakodnevni život. STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: Imamo ogromnu produkciju izgradnje tzv. stambeno-poslovne namjene, posebno u Podgorici, a tipologija stambenih jedinica je uglavnom ustaljena. Smanjenje kvaliteta stambenog prostora je najbolje uočiti poređenjem sa stambenim jedinicama i blokovima koji su se gradili u vrijeme bivše SFRJ, koji su bili rezultat promišljenje stambene politike, koju, nažalost danas nemamo. U projektantskom smislu, npr. pojava dugih etažnih hodnika pa time i jednostrana orijentacija stanova nisu bili dominantan model socijalističke stanogradnje. Međutim, kada govorimo o kvalitetu stambenog prostora, to nije samo pitanje unutrašnje organizacije stana već namjene, uređenja i organizacije pripadajućeg, spoljašnjeg, javnog prostora, kao i pripadajućih sadržaja – škola, vrtića, itd. Ovo što danas imamo u prostoru posljedica je, prije svega, loših urbanističkih planova i njihove još lošije primjene. Mnogi od tih planova su rađeni u nedovoljno stručnim biroima van Crne Gore čime je, sasvim očigledno, odnos i odgovornost planera i urbanista prema njima nematičnom prostoru, izostala. Mada, nažalost, ima i dosta loših domaćih primjera. Da se namjerno ponovim, to je prije svega pitanje etike, a onda i znanja. Ili, bolje reći, pravo znanje ne može biti odvojeno od etike.

Povodi/Crnom Gorom

Neđelja, 27. jun 2021.

rnogorskom arhitektonskom nasljeđu

Otvoren spomen-kompleks na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora

su zapušteni i eneracijama

zajnirano. Arhitektura je, vrlo često „predizajnirana“, zavodljiva, manipulativna. Internet nam je pokazao kolika je moć informacije, pogotovu slike. Studente arhitekture u velikoj mjeri, često nesvjesno, oblikuje popularna internet produkcija. Kako izgleda, najveća odgovornost nas profesora je, sve više u današnjim okolnostima, da odvojimo žito od kukolja u tom mnoštvu informacija koje studenti, na ovaj ili onaj način, primaju i da im usadimo ideju da je arhitektura stvarna, životna, mnogo više od simulakruma rendera i photoshopslike. U tom smislu etički principi moraju biti nedjeljivi dio arhitekture. A osnova etike su ljudi, odnosno arhitektura mora biti, prije svega, za ljude i zbog ljudi. Studente stalno podsjećam da se stavljaju u uloge korisnika i iz te pozicije percipiraju i promišljaju, to je najbolja početna pozicija. Takođe, arhitektura je skupa, „teška“, nepokretna. U manje dinamičnim sredinama, kakva je naša, jednom stavljena u prostor teže se mijenja i uklanja. Svako arhitektonsko djelo je, kako je jednom primijetio reditelj Wim Wenders, samo jedan od mogućih scenarija, kojim se nešto dobija ali se istovremeno nešto i gubi. Svi mi arhitekte, a

posebno mlade kolege, treba dobro da odmjeravamo koje kvalitete dajemo a koje oduzimamo prostorima. To je, kao što rekoh, prije svega etički čin. POBJEDA: U svijetu su arhitektonska zdanja kulturne i turističke tačke. Koja zdanja u Crnoj Gori Vi možete da izdvojite? Vaših top pet. STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ: To je teško pitanje ako bismo sagledavali širi prostorni kontekst, graditeljsko nasljeđe koje imamo iz ranijih perioda, prirodno-ambijentalne karakteristike, vernakularnu arhitekturu i slično, zato ću se ja zadržati na periodu druge polovine XX vijeka i odabraću ih vrlo lično. Taj je period izuzetno važan jer se jedino tada, preciznije tokom 60-ih godina, stvara specifičan i originalan arhitektonski jezik, koji možemo smatrati crnogorskom arhitektonskom školom. Iz tog perioda to su kajakaški klub „Galeb“ (1961) arhitekte Vukote Tupe Vukotića i Hotel „Podgorica“ (1967) arhitektice Svetlane Kane Radević, oba u Podgorici, kao i Poslovno-administrativni objekat u centru Žabljaka (1964) arhitekte Pavla Popovića. Pored ovih, na mojoj bi listi bila i još dva, oba slovenačkih arhitekata. To su restoran u podnožju Njegoševog

mauzoleja (1975-83) arhitekte Marka Mušiča i turistički kompleks „Slovenska plaža“ u Budvi (1984) arhitekte Janeza Kobea. Važno mi je da dodam da je malo poznato da je koncept i projektni program „Slovenske plaže“ zapravo postavio tadašnji glavni urbanista Budve arhitekta Petar Perović, gdje je on, kako kaže, stopio tri velika kulturna modela Mediterana: antički, hrišćanski i islamski. Svi ovi objekti su izuzetno kvalitetni odgovori na specifične mikro-lokalitete na kojima se nalaze. To je arhitektura i to su prostori koji mene, iako na različite načine, stalno iznova oduševljavaju i intimno mi odgovaraju. Prošlog ljeta sam, iz straha i nevjerice da hoće da je ruše, odsjela par dana u „Slovenskoj plaži“ kako bih iz pozicije gosta-turiste doživjela taj jedinstveni „grad u gradu“. I, naravno, oduševljenje nije izostalo. Da rezimiram u formi jedne arhitektonične reklame: pođite na piće do restorana u podnožju Njegoševog mauzoleja, provedite vikend u „Slovenskoj plaži“ ili „Podgorici“, siđite do rijeke Morače i „Galeba“, osvrnite se oko sebe kad se parkirate u centru Žabljaka. Uživajte u dobroj arhitekturi – to nas čini boljima. Jelena MARTINOVIĆ

BAR - Na mjestu gdje je u Drugom svjetskom ratu, u italijanskoj fašističkoj okupacionoj zoni postojao koncentracioni logor tokom 1942. i 1943. godine, otvoren je spomen-park, u čijem je centralnom dijelu spomen-obilježje, rad barskog arhitekte Igora Miloševića. Decenijama se čekalo da se na ovaj način oda počast i zahvalnost stradalnicima za antifašističku ideju i bolje sjutra budućih generacija. Otvaranju spomen-kompleksa prisustvovao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate Goran Đurković, predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednici opština Danilovgrad, Cetinje i Ulcinj, predstavnici UBNOR-a Bar i brojni građani, među kojima i potomci logoraša i žrtava na Reni. Spomen-park je otvorio i pozdravio učesnike i goste svečanog programa, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Spomen-kompleks na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora otvoren je u susret velikom datumu naše istorije- 13. julu i jubileju - 80 godina od slavnog crnogorskog antifašističkog pokreta i NOB-e. - Ovaj park memoriše teške sudbine gotovo deset hiljada muškaraca, žena i djece, mnogih interniranih u logore Albanije, Italije i Njemačke, pogubljenih na drugim stratištima ili umrlih, od kojih je 30 strijeljanih na Reni. Predajući večeras ovaj park građanima, odajemo počast stradalnicima logora na Reni, ali, ujedno, mi simbolički, ukazujemo na važnost sveprisutnosti antifašističke svijesti i danas i sjutra. I više od toga - da ideju antifašizma baštinimo kao autentični duh naše Crne Gore i našeg Bara - istakao je Raičević i dodao da se time šalje i važna poruka da se zlo ne ponovi. - Danas, kada smo, nažalost, svjedoci primitivnih ataka na antifašističke vrijednosti i tradiciju, brutalnih pokušaja revizije istorije i primitivnih skrnavljenja spomeničkog blaga antifašizma u Crnoj Gori, mi odavde opominjemo na pogubne militantne i fašizoidne politike i zlo koje se ne smije ponoviti ni u kojem vidu. Mi miroljubivo kažemo - naša memorija je živa i uznemirujuća. Mi, dakle, u Baru, upravo na ovom mjestu, ostavljamo trajni biljeg, promovišući etički stav i vrijednosni sistem na kojima počiva neustrašiva i slobodarska Crna Gora 13. jula, ujedno i vrijednosti na kojima je nastala i počiva moderna Evropa - kazao je, između ostalog, predsjednik Opštine Dušan Raičević. On je podsjetio da inicijativa za izgradnju spomen-parka potiče iz 1972. godine, a da je tek sada realizovana u najboljoj saradnji sa SUBNOR- om. - Opština Bar je ulagala, organi-



Đukanović i Raičević na otvaranju spomen parka

Sjećanje na žrtve na Reni Decenijama se čekalo da se na ovaj način oda počast i zahvalnost stradalnicima za antifašističku ideju i bolje sjutra budućih generacija

Spomen-obilježje je rad barskog arhitekte Igora Miloševića

zaciono i finansijski u ovaj projekat tokom niza godina, ali je uloga da ga završi i zaokruži finansijsku konstrukciju, pripala sadašnjem predsjedniku, Dušanu Raičeviću, na čemu mu naša organizacija odaje veliko priznanje i zahvalnost - kazao je predsjednik UBNOR- a Bar, Đuro Marković, koji je naglasio da logoraše i žrtve koji su položili živote za našu slobodu, ne smijemo zaboraviti. - Nema ništa uzvišenije nego umrijeti za drugoga i za svoje ideale, a ništa tužnije nego kada drugi zaborave na one koji su umrli za njih. Ta nas mudrost opominje i obavezuje da poštujemo i cijenimo njihove žrtve i njegujemo svoju prošlost- poručio je Marković. Surovost logora kao dijete osjetio je naš sugrađanin Sveto Đurović, koji je sinoć sa brojnim potomcima logoraša bio na dugoočekivanom otvaranju spomenika u znak sjećanja na hrabre i požrtvovane partizane. Među potomcima stradalnika bila je i Radmila Drašković sa

Danas, kada smo, nažalost, svjedoci primitivnih ataka na antifašističke vrijednosti i tradiciju, brutalnih pokušaja revizije istorije i primitivnih skrnavljenja spomeničkog blaga antifašizma u Crnoj Gori, mi odavde opominjemo na pogubne militantne i fašizoidne politike i zlo koje se ne smije ponoviti ni u kojem vidu. Mi miroljubivo kažemo - naša memorija je živa i uznemirujuća. Mi, dakle, u Baru, upravo na ovom mjestu, ostavljamo trajni biljeg, promovišući etički stav i vrijednosni sistem na kojima počiva neustrašiva i slobodarska Crna Gora 13. jula, ujedno i vrijednosti na kojima je nastala i počiva moderna Evropa - kazao je, između ostalog, predsjednik Opštine Dušan Raičević

Cetinja, čiji su članovi najuže porodice bili zatočeni u logoru, a neki internirani i pogubljeni. Sa posebnom emocijom prisustvovala je sinoćnjem događaju. - Ja sam pod jakim utiskom, i sigurno bih došla na svaki sličan događaj, posebno u vremenu kada se poništavaju tekovine naše revolucije i borbe, ali ovoga puta i na ovom mjestu nosim izvanrednu emociju. U tom logoru bile su moja majka, tetka i moja baba, koje su, na sreću, preživjele, a ujak je interniran u logor, u Italiji, odakle se nije vratio živ. U jednoj knjizi, koja govori o logoru, ostala je zapisana pjesma moje majke, koja na slikovit način govori o teškim uslovima života u logoru, o nepostojanju elementarnih uslova za higijenu, jer je, kako je kazao i Đuro Marković, postojalo samo jedno korito za pranje rublja, nije bilo vode, a kroz logor je prošlo na hiljade ljudi - kazala je Drašković, koja je ispričala da je iz sjećanja svoje majke i tetke, koje su dugo živjele, saznala da je uprkos svemu, postojao neki zadivljujući prkos i optimizam koji je krasio sve logoraše. Slađana Savić smatra da je Bar podizanjem spomenika još jednom pokazao da je slobodarski grad. - Ovo je divan događaj koji je zaslužio Bar i i svi naši građani i sugrađani koji su položili živote za slobodu i vrijednosti antifašizma. Spomenik na Reni je bio na zabačenom mjestu i zaslužio je da se izmjesti na ovu lokaciju. Poručujemo sa ovog mjesta da ideja antifašizma nikada neće umrijeti - zaključila je Savić. Spomenik, koji jasno simbolizuje čovjeka zarobljenog u patnji, veoma je uspjelo idejno rješenje arhitekte iz Bara Igora MiloševiV. K. V. ća.

Kultura

Neđelja, 27. jun 2021.

INTERVJU: Ana Marija Grbić, pjesnikinja i prozna spisateljica PODGORICA - Ana Marija Grbić, beogradska pjesnikinja i prozna spisateljica, radi kao mentor kreativnog pisanja, književni urednik, radio-voditelj i ilustrator. Objavila je tri zbirke poezije: „Da, ali nemoj se plašiti“, „Venerini i ostali bregovi“, „Zemlja 2.0“, biografiju benda Idoli (Idoli i poslednji dan). Prije desetak godina osnovala je književno udruženje ARGH (Uzvik bunta protiv tišine). Njenu najnoviju knjigu kratkih priča „Srneća leđa“, koja je već u samom vrhu liste najčitanijih djela, objavila je nedavno prestižna beogradska izdavačka kuća „Geopoetika“. Poema „Venerini i ostali bregovi“ Ane Marije Grbić bila je u najužem izboru za nagradu „Biljana Jovanović“, a poezija i proza prevedeni su joj na engleski, poljski, mađarski, bugarski i makedonski jezik. POBJEDA: „Srneća leđa“ je zbirka maštovitih kratkih priča iz ljudske svakodnevice, ali u kojoj su do uzvišenosti, tragičnosti, ili groteske, dovedeni pojedini likovi i situacije. S obzirom na to da je knjiga već postala književni hit, šta je to čime najviše pobuđujete i provocirate pažnju čitalaca? GRBIĆ: Recenziju tj. blurb na korici knjige pisao je Mihajlo Pantić koji je baš tačno prepoznao ono što mi je bilo najbitnije. Nastajala je dugo knjiga, kao kumulacija emocija, ali su ciklusi priča pisani u trenutku, iz te emocije, o događajima koji su se ili dogodili, ili dogodili u nekoj mjeri a poslije su se završili u priči. Mislim da su se u ovoj knjizi čitaoci pronašli zbog te kumulacije najrazličitijih emocija i nekog kolektivnog sjećanja (da ne kažem traume). Negdje sam već pomenula da mi je bilo bolno da pišem ovu knjigu, osjećala sam se kao da govorim u društvu previše glasno i o nekim teškim stvarima, pa onda svima bude neprijatno. A ispostavilo se da je u tom čitalačkom društvu u kojem govori ova knjiga svako uzeo po komad bola i sa njim se razračunao i tako smo, čini mi se, kolektivno priznali, pobijedili i zavoljeli prošlost i ovaj sada trenutak. Ukoliko knjiga nečemu valja, ona mora da bude dio kolektiva, a ne artifakt samouvjerenog pisca. POBJEDA: Da li su onda iz toga proistekle igre i miksovanje ljubavi, čulnosti, humora i svega drugoga što nalazimo u ovoj izuzetnoj prozi. Ajde da postavimo pitanje metaforički, da li ste i Vi jedna od onih iskusnih domaćica koje se ponose kad im uspije fantastični „sweet venison“, neodoljiva poslastica?

Pisanje je lakrdija sa samim sobom Negdje sam već pomenula da mi je bilo bolno da pišem ovu knjigu, osjećala sam se kao da govorim u društvu previše glasno i o nekim teškim stvarima, pa onda svima bude neprijatno. A ispostavilo se da je u tom čitalačkom društvu u kojem govori ova knjiga svako uzeo po komad bola i sa njim se razračunao GRBIĆ: Heh, lijepo je pitanje. To ne ide jedno bez drugoga. Kako sam voljela da čitam na studijama neke romane koji su sa humorom progovarali o najtežim pitanjima čovječanstva. Isto je i za čulnost, nije mi ni u poeziji bila strana a sada sam se tek raspojasala. Sve što je tjelesno, duhovito, groteskno, sve je to čovjekovo, a ja, to ću i sebi ovom knjigom pokazati, čovjeka volim u svim tim sokovima i pogreškama. A ta igra emocijama je nešto posebno, ono što čini pisanje zabavnim, a i podvlači tu činjenicu da ne postoji jedno osjećanje koje nas prati niti smo potpuno ista osoba duže od nekoliko minuta. To uznemirava ali je i oslobađajuće. Ne ponosim se ničime što učinim u životu pa ni pisanjem, ponos je za ljude koji vjeruju da sobom popravljaju svijet u kojem žive. Možda je za kolektivni ponos, bar u okvirima ove knjige i onoga što ona nudi, to što nije sramota govoriti o nekim stvarima i to što se ipak voli nešto što je naizgled groteskno i neprihvatljivo, ali to nema veze sa mnom kao sa osobom već sa onima koji su tu knjigu na takav način pročitali. POBJEDA: Rekli ste u jednom intervjuu da vam je bitan jedan trenutak (života) da biste oslikali čovjeka, odnosno čitav njegov život, ili karakter. Šta Vam je potrebno da biste prepoznali taj trenutak, ili to nešto što je najvažnije (sreću, patnju...) i što konačno odaberete za pisanje? Da li se pri tome najviše oslanjate na intuiciju?

TEŠKO PISCU KOJI MISLI DA MOŽE OBMANUTI ČITAOCA: Ana Marija Grbić

GRBIĆ: Bojim se da se to prepozna stomakom i da je uvijek nešto što vas na neki način pogodi. Nije da se ne desi da vas takvo što pogodi srećom, ali istina je da ja to moram da pripišem pomalo i intuiciji. Jedan ciklus je nastao iz dosade čekanja na infektivnom odeljenju za kožne i venerične bolesti. Ima i drugih slučajeva, jedan ciklus priča u knjizi nastao je taloženjem iskustava u beskonačnim vožnjama minibusom po Evropi. Priznajem, tu ima onog „pokvarenog“ sagledavanja sa strane, tačnije sa zadnjeg sjedišta. Ne mogu da čitam u prevozu niti da spavam i onda satima posmatram svoje saputnike. Nekad je i tjeme djevojke koja sjedi ispred mene dovoljno da razumijem nešto, ili da bar mislim da sam razumjela. Iz tog navodnog razumijevanja proizilizi spoznaja neke emocije

ARGH – na regionalnom nivou POBJEDA: Godinama već organizujete spontana čitanja poezije u neformalnim ambijentima, kafićima i sl. pod nazivom ARGH (Uzvik bunta protiv tišine). Da li će ARGH uskoro imati regionalni karakter i zbog čega je zanimljiv za pjesnike/kinje i muzičare? GRBIĆ: Živim i stvaram u svom malom svijetu gdje poezija nije marginalizovana. Postoji snažna pjesnička scena, i što je najbitnije postoje mjesta gdje se mogu čuti pjesnici, male i odlične izdavačke kuće sve manje zaziru od objavljivanja poezije. Prije deset godina osnovali smo ARGH u želji da i malo stidljivijim pjesnicima pružimo priliku da nastupaju tako što

nećemo imati klasičnu scenu već će pjesnici moći da čitaju u jednoj prijateljskoj atmosferi, barskoj, sa pauzama za razgovor. Jednom mjesečno organizujemo književne večeri u Beogradu. Izračunali smo da je do sada čitalo oko 400 pjesnika iz zemlje i regiona. Naravno da želimo da ih organizujemo u regionu i ko god želi može da nas pozove na saradnju. ARGH je prošle godine doživio i ekspanziju, sada na našem sajtu www.argh.rs objavljujemo elektronske i audio knjige koje su svima dostupne. Trudimo se da to budu fenomenalno producirane audio knjige koje će koristiti ne samo slabovidima već i čitalačkoj publici kojoj je bliska audio-knjiga.

koju sam osjetila ko zna kada. Tako se formira, a to se čini kao da je samo od sebe, cijeli karakter te osobe, kažem nekada preko potiljka, nekada preko nadlaktice ili marke torbe koju drži u krilu. Dosta sam pričljiva osoba pa se često i upustim u duge razgovore iz kojih naučim mnogo, ali i iz kojih se pojavi neki povod za pisanje. POBJEDA: S obzirom na to da su priče uglavnom pisane u realističkom ključu, znači li to da ste u ovoj knjizi skroz „istiniti“, da ste se ogolili i oslobodili straha od ispovjednih tonova u pisanju? Da li je to i jedan od uslova za uspjeh u pisanju uopšte ? GRBIĆ: Nisam nikada imala strah od toga. U poeziji sam stalno hodala po toj liniji koja dijeli književnost i duboku ispraznu patetiku. To je i jedino što me uzbuđuje. U ovom slučaju to je hod po drugoj liniji, onoj koja odvaja književnu fikciju od prepričavanja života. Sva sreća pa je život, kada prođe mentalne i emotivne procese čovjeka, toliko izobličen da mi se čini gotovo nemogućim da se prepriča. Ali ne, najveći uspjeh u pisanju, bar mom, je uvijek bila zabava, lakrdija sa samim sobom, ismijavanje pisca. Jer pisac je zaista smiješan dok sjedi i bavi se svijetom ni ne shvatajući da se ustvari svijet bavi njime.

POBJEDA: U odjeljku „Srneća leđa“ govorite o temi smrti kroz niz mističnih i melanholičnih asocijacija. Ova tema je prisutna u Vašim pričama i poeziji, kao i ljubav uostalom. Šta je zajedničko u tematskom smislu svim pričama i može li se za većinu likova reći da su gubitnici, ili ljudi promašenih šansi? GRBIĆ: Postoji ta za mene bitna stvar koja povezuje cikluse u knjizi koja možda uopšte nije bitna čitaocu. Nijesu ti ciklusi ni geografski spojeni niti tematski, niti su junaci slični u

smislu da su im životi u potpunosti promašeni. Ono što vezuje cikluse jeste razotkrivanje sreće u tom naizgled promašenom životu, perspektiva pripovjedača koja ne odustaje od junakovih vrijednosti koje on sam ne prepoznaje. Životi su možda tu promašeni a ljudi nikako. Već sam pisala o tom pripovjedaču sa zadnjeg sjedišta, ali daleko od toga da je on miran i da sa nekom distancom sjedi i posmatra svijet. I taj pripovjedač je zapravo ono što vezuje cikluse, afektivan i nerijetko neurotičan, grči se pri spoznaji onoga što možda ni ne želi da zna. On jeste sveznajuć ali je pitanje koliko vjeruje samom sebi, naravno, tim nepovjerenjem približava se nekakvoj izmaštanoj objektivnoj istini. POBJEDA: Kako se kao pjesnikinja osjećate u ulozi prozne spisateljice? Da li unosite dovoljno strasti u jezik i prozni tekst kao što ste emocionalni, ili senzualni u poeziji, ili pravite neku distancu? GRBIĆ: Često se naglašava da sam pjesnikinja koja je napisala prvu zbirku proze a ja ne znam kako je to relevantno i čemu ta odrednica služi. Istina je malo drukčija: prije pisanja ove knjige proze ja sam prozu već pisala u svojoj poeziji pa je samo prirodno došlo do ovoga. Ne smatram svoju knjigu poetskom prozom, ako je o tome riječ. Vjerujem da će neki pokušati da u njoj pronađu ponešto od moje poezije i normalno je da će je pronaći, ipak je to pisala ista osoba. Nijesam se služila svojim poetskim nadahnućima pri pisanju ove knjige. A što se distance tiče, osjećam se nekada kao da dišem za vrat onom neurotičnom pripovjedaču. POBJEDA: Budući da ste urednica i crtačica poetskih stripova i ilustratorka svojih i tuđih pjesama, koliko Vam je u poeziji važno vizuelno, recimo ono Paundovo „image“ i šta možeš reći o tom odnosu i prožimanjima stripa i poezije? GRBIĆ: Volim da ilustrujem tuđe knjige, ali vrlo minimalno i da pustim tekst da diše sam za sebe. Zato ne valja pretjerivati. Kada knjiga dobije svoj vizualni identitet – to je velika stvar i snažna odrednica, valja biti pažljiv, jedna ilustracija može odvući čitalačku pažnju u potpuno drugom smjeru od onoga što je pisac imao na umu. Zato se trudim da svoje ilustracije maksimalno podredim tuđim pjesmama i pričama i da su tu u službi književnosti. Jer, ljepše mi je da se negdje poslužim ilustracijom nego oneobičavanjem teksta na različite druge načine. Pred čitaocima valja staviti pošten blok teksta koji govori: „Evo, to je to.“ Neke eksperimentalne forme, bar u mom slučaju, pokušaj su otklona od teksta i obmane a teško piscu koji misli da na neki način može obmanuti čitaoca. On ga može obmanuti isključivo kako bi osjećao isto što i pisac i to je najveći uspjeh na svijetu. Ljubeta LABOVIĆ

Neđelja, 27. jun 2021.

Arena

Sportski miks

Crna Gora bolja od SAD na startu finalnog turnira SL

Dobar zalet ,,ajkula“ Crna Gora SAD

10 6

TBILISI - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Derveusk (Francuska) i Aimbetov (Kazahstan). Igrač više: Crna Gora 13-4, SAD 12-4. Peterci: SAD 1 (0). Rezultata po četvrtinama: 0:2, 5:2, 3:2, 2:0. CRNA GORA: Tešanović ( 12 odbrana i peterac), Brguljan 2, Perković, Petković 1, Čučković 1, Banićević, Vidović 1, Ukropina 2, Ivović 3, MAtković, Radović, Kandić. SAD: Holand (7 odbrana), Volf (4 odbrane), Huper 2, Vavić,Obert 1, Daub, Kupido, Halok, Vodhed, Bouven 1, Ramirez, Smit 1, Irvin 1.

Aleksandar Ivović, najefikasniji igrač meča

Pobjeda na jubilej, Ivović odigrao 300. meč Aleksandar Ivović postigao je tri gola u trijumfu i zabilježio 300. nastup za nacionalni tim. - I da nije bila pobjeda bio bih na jubileju podjednako srećan. Ali eto, sada je jubilej dobio na većem značaju. Toliko utakmica puno znači – više od deceniju igram za reprezentaciju. Prvo šok, a zatim rapsodija. Vaterpolisti Crne Gore savladali su Sjedinjene Američke Države (10:6) na startu finalnog turnira Svjetske lige. Naši momci u Tbilisiju slabije su počeli meč, gubili 2:0 u prvoj četvrtini, nijesu bili raspoloženi u napadu, posebno sa

Probao sam na pravi način da prezentujem i državu i reprezentaciju. Nadam se da sam koliko-toliko uspio u tome. Za Ivovića je pobjeda nad SAD izuzetno važna iz nekoliko razloga. Posljednju utakmicu izgubili smo od Francuske, a danas igračem više 4-0. U nastavku meča, nakon što je Petar Tešanović odbranio peterac Bovenu, uslijedila je serija od pet golova za manje od šest minuta. Poveli su izabranici selektora Vladimira Gojkovića 5:3 (1.34 do odmora), a gol nade za goste postigao

smo pokazali energiju i želju koja nas je krasila u zimskom periodu. To smo danas vratili i raduje me više od pobjede. Vjerovatno smo sa trijumfom i obezbijedili prvo mjesto u grupi i kasnije lakog rivala u četvrtfinalu. Raduje našeg reprezentaje Huper 10 sekundi prije kraja. Nastavak je donio novu, dobru energiju ,,ajkulama“ golovima Aleksandra Ivovića i Alekse Ukropine za 7:4 (2. minut) praktično je pobjednik bio riješen. Približili se se Amerikanci brzim golovima na 7:6, ali je raspoloženi Ivović

tivca odbrana sa igračem manje. - Briljirao je u pojedinim momentima golman Petar Tešanović, držao nas je u igri, posebno kada je odbranio peterac kod dva gola zaostatka. Njega bih pohvalio jer je nadomjestio neigranje našeg prvog golmana Dejana Lazovića. bio siguran za ,,plus dva“. Ivović je asistirao i za ,,plus tri“ Urošu Čučkoviću na isteku drugog minuta posljednje dionice, a tačku na meč stavio je Marko Petković. Na premijeri u Tbilisiju naši igrači pokazali su kako mogu i sa slabijom realizacijom sa

igračem više da dođu do golova, a pravovremeno buđenje u defanzivi, bez obzira na veliki broj isključenja (Dušan Matković u prvoj četvrtino 2x2), bio je iks faktor za preokret. Vidljivi umor spriječio je, možda, i bolji utisak u prvih osam minuta, ali prva zvanična pobjeda u posljednjoj provjeri pred put u Japan, hrabri. Ovom pobjedom, a teško je očekivati da će Gruzijci ili Japanci zaprijetiti, naš tim praktično je osigurao prvo mjesto i povoljniji raspored od četvrtfinala. - Moramo biti zadovoljni jer smo na kraju došli do ubjedljive pobjede, a sam početak utakmice nije nagovještavao takav epilog. Vidjelo se da imamo solidnu igru u napadu i dubinu, ali su nam u početku rješenja bila loša. Nijesmo iskoristili četiri puta igrača više. Kasnije, kako smo počeli da realizujemo šanse, bilo je bolje. Bili smo dobri u odbrani i nije bilo lakih golova od strane protivnika. Od sredine treće četvrtine imali smo veću rezultatsku prednost. Došlo je do pada poslije propuštene šanse za ,,plus četiri“, ali smo se i brzo odvojili - kazao je selektor Vladimir Gojković. Gojkovića i igrače danas od 14.30 sati očekuje duel sa domaćinom Gruzijom. - Čeka nas Gruzija koja je u kvalifikacijama za Olimpijske igre pokazala dobre partije. Siguran sam da su motivisani, a mi ćemo dati sve od sebe da prvu pobjedu potvrdimo novom - poručio je selektor. A. M.

U Nikšiću održana komemorativna sjednica povodom odlaska Miodraga Gvozdenovića

Proslavio je Nikšić i cijelu Crnu Goru NIKŠIĆ– Svaki pokušaj da se opiše legendarni sportista, takav čovjek i gromada kao što je bio Miodrag Skale Gvozdenović nosi rizik da će se ostati nedorečeno - ocijenio je predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetko Pajković na komemorativnoj sjednici u zgradi Opštine Nikšić, održanoj u znak sjećanja na jednog od najvećih crnogorskih sportista koji je preminuo 8. maja u Subotici u 77. godini. Pajković je ukazao da je za Skala premalo reći da je bio legenda Nikšića, a nedovoljno da je legenda Jugoslavije. - Njegova sjenka poklapa čitavu Evropu, njegovo ime sa poštovanjem se izgovaralo svuda u svijetu. Kapiten reprezentacije, osvajač prve medalje na velikim takmičenjima, član evropske i svjetske elite. Lider. Imali smo i imamo sreću da ga prisvoji naša, odbojkaška porodica. Možda smo u tome bili, a i sada smo sebični, ali nije nam žao - rekao je Pajković. Profesor Blagota Mitrić iz zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati komemorativnoj sjednici, pa se govorom koji je pročitao Miloš Mrvaljević, sin dugogodišnjeg Gvozdenovićevog prijatelja, oprostio od svog druga još iz gimnazijskih dana i ,,progovorio“ nekoliko riječi u ime svih generacija nikšićke gimnazije i tadašnje nikšićke omladine, kojima je Skale bio idol. - Tebi, našem velikom evropskom i svjetskom sportisti, a time i velikom čovjeku, jer je po prirodi stvari biti veliki svjetski sportista istovremeno znači biti i veliki čovjek, a ti si, naš Skale, bio i bez toga naš veliki drugar i

čovjek - napisao je Mitrić. Umjesto suvih biografskih podataka, Mitrić je opisao blistavi sportski i životni put i veličanstvene uspjehe Skala Gvozdenovića Njegoševim stihovima: ,,Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi“ iz Njegoševog ,,Gorskog vijenca“. - Proslavio je i naš grad Nikšić i cijelu Crnu Goru, i ondašnju Jugoslaviju, a posebno sjećanje je na udarac loptom na rukometnoj utakmici na Malom stadionu, kada je pogodio stativu i oborio cijeli gol, za koji je dobio višeminutni aplauz od svih prisutnih, jer kao da je tim udarcem postigao deset golova. Lično, to pamtim od tada, jer je to bilo prosto neponovljivo prisjetio se Mitrić. Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević rekao je da će se uprava grada truditi da se čuva sjećanje na proslavljenog odbojkaškog reprezentativca nekadašnje Jugoslavije i jednog od najvećih crnogorskih sportista. - Ukoliko se porodica bude složila i podržao grad Subotica, uputićemo inicijativu da se ustanovi memorijalni turnir koji bi nosio ime Skala Gvozdenovića i budućim generacijama

bio podsticaj za najveće moguće uspjehe koji se mogu ostvariti u sportu - rekao je Kovačević. Publicista i hroničar Nikšića Maksim Vujačić podsjetio je na početke bavljenja sportom Gvozdenovića i na njegov talenat za sve sportove još dok je kao dječak iz Ulice Milovana Đilasa, pa Narodnih heroja počeo da igra fudbal sa vršnjacima na terenu od krupne šljake ispred Dvorca kralja Nikole i Saborne crkve u kom je tada bila nikšićka gimnazija. - Kada je Gimnazija preseljena u zgradu sa fiskulturnom salom zapažen je nesvakidašnji talenat mladića za skoro sve sportske discipline, izuzetne snage i volje u učenju i nadmetanju. Kao srednjoškolac Skale je tada bio najbolji prvotimac OK Mladost, KK Sutjeska i RK Sutjeska. U rukometu je, što se malo zna, bio i juniorski rukometni reprezentativac Jugoslavije, a osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Nikšiću, dok ga je na put sportske slave među odbojkaše sarajevske Bosne odveo njen tadašnji trener i Nikšićanin Vukašin Vule Vukalović 1965. godine - podsjetio je Vujačić. Gvozdenović je u svakoj sredini gdje je bio i boravio, kako je uka-

zao Vujačić, ostavljao neizbrisiv trag, a sebe je čitavog života doživljavao kao potpunog Nikšićanina, i tako su ga svuda doživljavali. Skale je rođen 19. septembra 1944. u Nikšiću, dan nakon oslobođenja tog grada. Nekadašnji sportski novinar Đorđije Kustudić, čija porodica ima dugogodišnje prijateljske veze sa Gvozdenovićem, podsjetio je na tekst sportskog novinara Miodraga Đurkovića i ideju da bi trebalo pokrenuti inicijativu da Sportski centar u Nikšiću ponese ime Skala Gvozdenovića. Komemorativnoj sjednici u zgradi Opštine Nikšić prisustvovali su porodica, prijatelji i poštovaoci Miodraga Skala Gvozdenovića. U sportskoj biografiji Gvozdenovića navedeno je da je karijeru počeo u Sutjesci i od 1965. do 1968. bio član Bosne. Zatim prelazi u Spartak iz Subotice, sa kojim je osvojio titulu prvaka Jugoslavije u sezoni 1974/1975. godine, a potom i treće mjesto u Kupu evropskih šampiona 1976. U reprezentaciji Jugoslavije, kao kapiten, osvojio je broznanu medalju na Evropskom prvenstvu 1975, zlatne medalje na Mediteranskim igrama 1967. i 1975. srebrnu (1974) i pet bronzanih (1970, 1971, 1973, 1975. i 1976) medalja na balkanskim prvenstvima. Dva puta biran je za najboljeg odbojkaša Evrope, a u izboru za najboljeg sportistu Jugoslavije 1975. godine zauzeo je drugo mjesto. Karijeru je završio u Bosni, nakon čega je trenirao Spartak iz Subotice, a do penzionisanja je radio kao profesor za sport i fizičku kulturu na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Ra. P.

Specijalna pozivnica za crnogorskog stonotenisera

Luka Bakić ide na POI u Tokiju Crnogorski stonoteniser Luka Bakić nastupiće na Paraolimpijskim igrama u Tokiju. Bipartitna komisija Međunarodne para stoni tenis federacije odlučila je da jedna od tri specijalne pozivnice (wild card) u klasi S 10, za nastup na Igrama u Tokiju, pripadne Bakiću. Bakić je pozivnicu zaslužio kao trenutno 12. igrač na svjetskoj rang listi. Crna Gora je plasmanom Bakića stekla pravo da u Tokiju nastupi i u ekipnom dijelu, nakon što je Filip Radović ranije izborio direktan plasman na Parolimpijske igre, kao treći igrač svijeta. Vajl-kard, pored Bakića, u klasi S 10 dobili su još Kinez Lian Hao i Teo Gogil iz Južne Afrike. - Nevjerovatan trenutak za mene i moju karijeru, za paraolimpijski sport u Crnoj Gori. Presrećan sam, drago mi je da ću ponovo igrati u Tokiju, za koji me vežu lijepe

uspomene sa ekipnog prvenstva svijeta. Mislim da imamo šanse, imamo konkurentnu i jaku reprezentaciju. Nadam se uspjehu. Želim da i pojedinačno odigramo dobro, pokušamo da se približimo vrhu. Imamo kvalitet, nadam se najboljem - izjavio je Bakić. Igor Tomić, predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, kazao je da je ovo još jedan istorijski uspjeh crnogorskog paraolimpizma. - U Tokiju ćemo imati rekordan broj sportista. Prvi put ćemo se predstaviti i u ekipnom dijelu Igara sa briljantnom i veoma konkurentnom ekipom Filipom Radovićem i Lukom Bakićem. Čestitam i stručnom štabu, na čelu sa Nikolaeom Lupuleskuom, za koji sam siguran da će i u Tokiju znati da iskuje još jedan sjajan rezltat. Ponosan sam na crnogorske paraolimpijce. Crnu Goru će u Tokiju, osim stonotenisera, predstavljati i dvoje atletičara - Miloš Spaić i Marijana Goranović. R. A.

Arena

Fudbal

Saopštenje FSCG nakon odluke Uprave za sport da privremeno zabrani Izbornu Skupštinu - zakazanu za 30. jun

Izborni proces pod uticajem državnog organa, slučaj stigao do Fife, Uefe i SDT-a Fudbalski savez Crne Gore danas je poslao saopštenje u vezi odluke Inspekcije za sport koja je donijela rješenje o privremenoj zabrani održavanja Izborne Skupštine FSCG - zakazane za 30. jun. Za prvog čovjeka ,,kuće fudbala“ kandidovali su se aktuelni predsjednik Dejan Savićević i Jovan Kaluđerović, fudbalski sudija sa Cetinja. - Na samom početku moramo podsjetiti javnost i institucije da je Fudbalski savez Crne Gore, prema Statutu na koji su saglasnost dali FIFA, UEFA i Ministarstvo sporta, nezavisna, dobrovoljna, nedobitna sportska organizacija koja se može udruživati u skladu sa sportskim zakonodavstvom Crne Gore. Dalje, istim je definisano da je Fudbalski savez Crne Gore jedini nadležan da organizuje i uređuje fudbalski sport na teritoriji Crne Gore. Prava, dužnosti i obaveze FSCG definisani su autonomijom koju mu daju propisi Fife, Uefe, Zakon o sportu i propisi FSCG - stoji u uvodnom dijelu teksta u kojem se dalje navodi: - Kao punopravni član Svjetske fudbalske federacije (FIFA) i Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) Fudbalski savez Crne Gore je u obavezi da u potpunosti poštuje njihove statute i druge propise, između ostalog da u sopstveni Statut uvrsti odredbu kojom FIFA i UEFA svoje članice obavezuju na „demokratski i slobodan postupak izbora svojih izvršnih tijela i imenovanje drugih tijela na potpuno nezavisan način“. Vezano sa tim, član 9 Statuta UEFA ukazuje na to da: „Savez, član Uefe, može biti suspendovan ako se državne vlasti umiješaju u poslovanje Saveza na način da: - se ne može smatrati da je potpuno odgovoran za organizaciju fudbala na svojoj teritoriji; nije u poziciji da obavlja svoje statutarne zadatke na odgovarajući način; više ne garantuje nesmetan tok takmičenja organizovanih od strane Saveza; više nisu osigurani slobodni izbori izvršnih tijela, potpuno nezavisni izbori ili imenovanje drugih statutarnih tijela. U skladu sa gore navedenim, Statutom Fudbalskog saveza Crne Gore ispunjene su sve obaveze proistekle iz članstva u FIFA i UEFA, odnosno stvoren normativni okvir za organizaciju demokratskih, slobodnih i nezavisnih izbora statutarnih tijela i organa. Prilikom raspisivanja izbora na svim nivoima, uključujući i udruženja klubova koja su sastavni dio Fudbalskog saveza (definisano članom 11 Statuta FSCG), u potpunosti su uvažene sve odredbe Statuta i omogućeni demokratski i slobodni izbori statutarnih tijela i organa na svim nivoima - stoji u saopštenju. Poštujući odredbe sopstvenog i statuta međunarodnih fudbalskih organizacija Fudbalski savez Crne Gore je, od momenta raspisivanja izbora, na sjednici Izvršnog odbora održanoj 27. marta 2021. godine, obezbijedio ravnopravnost u izbornom procesu za sve kandidate, delegate i

zainteresovane strane. U odnosu na upravni akt koji je Inspekcija za sport donijela po pitanju organizacije Izborne Skupštine FSCG, važno je istaći da je Statutom FSCG propisano da sve sporove nastale između članova Fudbalskog saveza rješava Arbitražni sud Fudbalskog saveza Crne Gore koji predstavlja nezavisan i nepristrasan organ i koji u konačnom odlučuje o svim pitanjima, uključujući i proces izbora, kao i eventualnim prigovorima učesnika izbornog procesa. Ujedno, Arbitražni sud Fudbalskog saveza Crne Gore ustanovljen je na osnovu odredaba statuta FIFA i UEFA, Zakona o sportu Crne Gore i Statuta FSCG. Uvažavajući sve navedeno, posebno naglašavamo da je izvršenim inspekcijskim nadzorom grubo povrijeđena autonomija i nezavisnost Fudbalskog saveza Crne Gore koja mu je data Statutom, donijetim na osnovu Zakona o sportu i relevantnih međunarodnih propisa i pravila iz oblasti fudbalskog sporta. Na ovaj način se, direktno i nedvosmisleno, ostvaruje uticaj na izborni proces od strane državnog organa, što je, podsjećamo, zabranjeno statutima FIFA i UEFA, odnosno što može dovesti do posljedica koje uključuju i zabranu učešća crnogorskih klubova i reprezentativnih selekcija u međunarodnim takmičenjima. Nadalje, moramo uputiti i na niz činjenica koje su konstatovane tokom obavljanja inspekcijskog nadzora od strane Inspekcije za sport. - Inspektor za sport nije pravilno utvrdio činjenično stanje po pitanju održavanja Skupštine Udruženja trenera FSCG – Sjever zaključujući da delegat nije odabran na sjednici već putem telefonskih razgovora, SMS i Viber poruka. O netačnosti ovog navoda postoji zapisnik sa pomenute Skupštine na kojoj je za delegata na Izbornoj Skupštini Udruženja klubova FSCG – Sjever jednoglasno izabran Ivica Ćulafić. - Na osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, inspektor za sport zaključuje „da se navedena nepravilnost odrazila i na zakonitost i regularnost Izborne Skupštine Udruženje klubova FSCG – Sjever održane 18. maja 2021. godine“, pa bez ikakvog pravnog osnova rješenjem nalaže ponovno održavanje Skupštine u roku od 30 dana zbog manjkavosti u izboru delegata Udruženja trenera FSCG – Sjever, koje je dostavljeno Fudbalskom savezu 16. juna 2021. godine. - Dva dana nakon prijema rješenja, tj. 18. juna 2021.

godine, inspektor za sport zapisnički konstatuje da „Fudbalski savez još uvijek nije održao novu sjednicu Skupštine Udruženja klubova FSCG – Sjever…“ kao i „da će inspektor za sport donijeti rješenje kojim će naložiti odlaganje Skupštine FSCG zakazane za 30. jun 2021. godine“. Na ovaj način inspektor za sport nije ispoštovao rok koji je sam odredio, čime je zloupotrijebio ovlašćenja jer je navedenu kontrolu mogao obaviti tek 16. juna 2021. godine. Dodatnu zloupotrebu ovlašćenja predstavlja najava zabrane održavanja Izborne Skupštine od strane inspektora za sport. - Najava inspektora za sport rezultirala je objavom na društvenim mrežama od 25. juna 2021. godine da je donijeto rješenje kojim se Fudbalskom savezu Crne Gore privremeno zabranjuje održavanje Izborne Skupštine FSCG zakazane za 30. jun 2021. godine. Uzimajući u obzir sve uočene nepravilnosti, kao i stav da je inspekcijski nadzor obavljen nezakonito, Fudbalski savez Crne Gore je blagovremeno iskoristio dozvoljena pravna sredstva i uložio žalbu na rješenje Inspekcije za sport od 16. juna 2021. godine kojim se nalaže ponovno održavanje Skupštine Udruženja klubova FSCG – Sjever. U žalbi su navedene i detaljno obrazložene sve nepravilnosti konstatovane prilikom nekoliko inspekcijskih nadzora - piše u saopštenju FSCG. Zbog svega navedenog smatramo da je cilj inspekcijskih kontrola da se opstruira i parališe rad organa Fudbalskog saveza, odnosno održavanje Skupštine zakazane za 30. jun 2021. godine, o čemu je obaviješteno i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Način na koji je inspektor za sport obavio inspekcijski nadzor predstavlja direktno i nedvosmisleno miješanje u izborni proces Fudbalskog saveza čime se grubo krše odredbe statuta FIFA i UEFA, o čemu su pomenute dvije međunarodne institucije obaviještene. Sport, a samim tim i fudbal kao njegova grana, definisan je kao djelatnost od javnog interesa pa postupanje Inspekcije za sport usmjereno ka onemogućavanju normalnog funkcionisanja jedne od grana sporta predstavlja ugrožavanje javnog interesa. Posljedice daljeg miješanja državnih organa u autonomiju Fudbalskog saveza Crne Gore mogu biti nesagledive po kompletan fudbalski sport u našoj zemlji i sve njegove činioce - stoji na kraju saopštenja FSCG. R. A.

Neđelja, 27. jun 2021.

Italija prošla u četvrtfinale Evropskog prvenstva nakon št

Kijeza i Pesina za slavlje ,,azura“ Kada ne ide prvotimcima, tu su momci sa klupe - put Italiji u četvrtfinalu Evropskog prvenstva otvorio je Federiko Kijeza u produžecima, a Austriju je dotukao još jedan rezervista, Mateo Pesina koji je u 105. minutu duplirao prednost svoje selekcije. Izabranici Franka Fode vratili su neizvjesnost preko Saše Kalajdžića u 114. minutu, ali nijesu imali snage da odvedu meč na penale (2:1). Nijesu ,,azuri“ imali željeni ritam u drugom poluvremenu, čak su se i prvi put na turniru susreli sa problemima u igri, a sreća je bila na njihovoj strani kada je protivniku poništen gol nakon što je VAR konstatovao ofsajd Arnautovića u 64. minutu. Tražio je Roberto Manćini dobitnu kombinaciju - i uspio.

kasno da njegov tim izjednači. Italija je izašla na teren u prepoznatljivom presingu, sa igrom - ,,do noge“, uz raznovrsnost prema naprijed. ,,Azuri“ su pokušavali da načnu rivala prodorima krila ili pasom iz sredine za udarnog špica - Imobilea. Prvi šut je uputio Spinacola koji se našao u dobroj poziciji nakon greške Griliča, ali je lopta završila preko mreže. Insinje je zaprijetio u 14. minutu, a potom je malo falilo da izabranici Roberta Manćinija povedu. Poslije akcije po lijevom boku, Spinacola je poslao odličan povratni pas Bareli koji se nalazio na rubu šesnaesterca. Uslijedio je udarac spoljnom iz prve, ali je Bahman sačuvao gol. Teško je bilo Austriji da izađe sa svoje polovine, ali uspjela je u 20. minutu da se približi

Fudbaleri koje je lansirao u nastavku - završili su posao u produžecima nakon što je meč u regularnom toku okončan 0:0. Hrabre izabranike Franka Fode, koji nijesu iskoristili momentum, slomio je ofanzivac Juventusa koji je u 95. minutu uradio sve što je trebalo. Kijeza je primio loptu od Spinacole, a potom lijevom nogom pronašao dijagonalu koju Bahman nije mogao da brani. Od tog trenutka ,,azuri“ su bili svoji na svome, a postali su i učinkovitiji prema naprijed - za 2:0 pogodio je Pesina nakon što mu je Beloti u padu gurnuo loptu ka peterce. Ono što je izostalo tokom 90. minuta - stiglo je u produžecima. Tanku nadu Austrijancima vratio je Kalajdžić, koji je dobro reagovao glavom poslije kornera, ali bilo je

Belgija ili Portugal - jedan od favorita završiće misiju u osmini finala Evropskog

Sve puca od klase Belgija je jedan od favorita turnira, a Portugal aktuelni branilac trona - neko će večeras biti razočaran jer će nakon utakmice osmine finala u Sevilji (21 h) završiti misiju na Evropskom prvenstvu.

UEFA

Romelu Lukaku, belgijski golgeter



Belgija je u pobjedničkom trku od 13 utakmica u evropskim takmičenjima, uključujuči kvalifikacije. U Fudbalski - prava je šteta što su tom nizu postigla je 47 goloovakve reprezentacije spojene va, a primila svega četiri. Još u ralativno ranoj fazi takmičen- samo jedan trijumf dijeli je ja. Utisak je da su oba tima mood rekorda koji je postavila gla da odu daleko… ,,Crveni đavoli“ su imali maksi- Njemačka između 2010. i malan učinak u grupi, gdje su 2012. godine

slavili protiv Rusije (3:0), u meču sa Danskom priredili su preokret (2:1), a Finsku preskočili sa rutinskih 2:0. Putovanje ,,selesaa“ do nokaut faze bilo je komplikovanije. Izabranici Fernanda Santoša isplivali su iz ,,grupe smrti“, zajedno sa Francuskom i Njemačkom, pokazavši određene slabosti, ali i moć Kristijana Ronalda koji je prvi strijelac Eura sa pet golova. Belgija u ovom trenutku možda izgleda snažnije, ali kada naspram sebe imate fudbalera poput ,,CR7“ - tim koji on predvodi nikada ne smijete da otpišete. - Iako igrači insistiraju da nijesu dobili željenog protivnika, osjeća se kako raste napetost među belgijskim navijačima. Tim nije pobijedio Portugal još od 1989. godine, ali su se pokazali sposobnim protiv velikih protivnika u prošlosti. O tome svjedoči činjenica da su eliminisali Brazil na prošlom Svjetskom prvenstvu u Rusiji, kada su slavili sa 2:1. Povratak u punu kondiciju Aksela

Vitsela, Edena Azara i Kevina de Brujnea trebalo bi da pojača njihovo uvjerenje. Najvažnija stvar biće kompaktna igra i skraćivanje prostora Kristijanu Ronalda, mada ne bi samo trebalo da se fokusiraju na najboljeg strijelca turnira, budući da ,,selesao“ ima jako talentovanu ekipu - kaže Alisa Saliju, novinarka koja prati dešavanja u taboru ,,crvenih đavola“. Belgija je tim koji dugo igra zajedno. Igrači se dobro snalaze u sistemima ,,3-4-3“ ili ,,3-5-2“, a to forsira Njemačka koja je nadigrala Portugal u grupi (4:2). - Znamo da je pred nama težak meč, mnogo jak protivnik. Za ovakve utakmice pripremamo se mnogo mjeseci. Suočili se sa ovakim rivalom sada ili u kasnijim fazama takmičenja - to ne bi trebalo da pravi neku razliku. Uvijek morate biti spremni za nastup. Došli smo ovdje da uradimo velike stvari. Potrudićemo se da i večeras budemo uspješni - poručio je selektor Belgije Roberto Martines.

,,Đavoli“ imaju ogroman potencijal prema naprijed, gdje Romelu Lukakuu podršku pružaju krila, ali i momci iz veznog reda. Nema Belgija mnogo mana, s tim što je odbrana protiv Danske bila poprilično konfuzna u prvih 45 minuta. Zadnja linija će večeras imati nezahvalan zadatak, a to je da zaustavi Ronalda. - Koji je najbolji način da stopiramo Ronalda? Kao tim. To je uvijek bila naša snaga - kaže Tobi Aldervejreld, defanzivac Belgije, koji nastavlja: - Mediji su fokusirani na Kristijana, ali Portugal ima toliko kvaliteta. Ne bismo smjeli da potcjenjujemo Bernarda Silvu - on je nevjerovatan igrač, a to važi i za Dijega Žotu iz Liverpula. Imaju mnogo momaka koji niotkuda mogu da postignu gol. Obratićemo pažnju na sve njih - rekao je igrač Totenhema. Portugal je senzacionalno osvojio prošlo Evropsko prven-

Arena

Fudbal

to je u produžecima savladala Austriju

Italija

Kasper Dolberg slavi prvi gol Danske

Austrija

(produžeci 2:1)

Stadion: Vembli. Sudija: A. Tejlor (Engleska) Golovi: 1:0 Kijeza u 95, 2:0 Pesina u 105, 2:1 Kalajdžić u 114. Žuti kartoni: Di Lorenco, Barela (Italija), Arnautović, Hintereger, Dragović (Austrija).

Austrija

Donaruma Di Lorenco Bonući Aćerbi Spinacola Barela (od 67. Pesina) Žoržinjo Verati (od 67. Lokateli) Berardi (od 84. Kijeza) Imobile (od 84. Beloti) Insinje (od 108. Kristante)

Bahman Lajner (od 114. Trimel) Dragović Hintereger Alaba Grilič (od 106. Šaub) Šlager (od 106. Gregorič) Lajmer (od 114. Ilsanker) Sabicer Baumgartner (od 90. Šop) Arnautović

Danska deklasirala Vels i postala prvi četvrtfinalista Eura

Igra koja opija  Danska bajka je nastavljena: selekcija koja je u prvom kolu doživjela traumu kada je njen najbolji igrač Kristijan Eriksen imao srčani zastoj i potom - poslije dva poraza sa tri boda prošla grupu, nadigrala je i polufinalistu prethodnog Eura i igraće u četvrtfinalu šampionata Starog kontinenta. Vels - Danska 0:4!

tetnije završe napad. Nije to više bila Italija iz grupne faze, a pravi šok preživjela je u 64. minutu kada je primila gol. Arnautović je glavom smjestio loptu u mrežu, ali VAR je pokazao ofsajd. Nijesu ,,azuri“ imali rješenja u ofanzivi sve do 83. minuta kada su priredili prvu pravu akciju u drugom poluvremenu. Žoržinjo je digao za Berardija, koji je bio sam, ali je lošim makazicama upropastio obećavajuću šansu. Ostalo je 0:0, moralo se u produžetke, a tamo uzbuđenja nije falilo. Na kraju slavi Italija koja ide na pobjednika iz duela Belgija - Portugal. D. K.

Bila je to još jedna taktička, tehnička i trkačka nadmoć ekipe koju vodi Kasper Hjulmand, novi poker golova nakon što su u grupi zgromili Rusiju. ,,Crveno-bijeli“ su učinili da sve vrline Velšana - srčanost, kompaktnost, individualna klasa Bejla i Remzija - budu gotovo nevidljive. Igrali su brže, jače, bolje...

FPF.PT

g prvenstva nakon večerašnjeg sudara u Sevilji (21 h)

Kristijano Ronaldo, portugalski velemajstor



Kristijano Ronaldo je najbolji strijelac Evropskih prvenstava sa 14 golova, a ako zatrese mrežu Belgije - postaće najefikasniji fudbaler svih vremena sa 110 pogodaka u dresu reprezentacije

stvo, a i sada je rival za izbjegavanje. ,,Selesao“ je na premijeri slavio protiv Mađarske (3:0), potom je izgubio od Njemačke (4:2), dok je u trećem kolu grupe remizirao sa Francuskom (2:2). Momci Fernanda Santoša ne žele da završe takmičenje u osmini finala, pogotovo Ronaldo koji obara i juri nove rekorde. - Selektor Santoš je naučio dosta toga iz poraza od Njemačke, a to je pokazao u prvom sljedeće duelu protiv Francuke kada je postavio intenzivniju sredinu terena. Njegova ekipa izgledala je dobro u direktnim duelima sa Kanteom, Pogbom i društvom. Uvjeren sam da ćemo protiv Belgije vidjeti uravnoteženiji i promišljeniji Portugal koji će uraditi sve da se na pravi način takmiči sa jednim

od najboljih timova na turniru. Očekujem vrhunsku predstavu u Sevilji - poručio je Karlos Maćado, reporter iz tabora Portugala. Kormilar ,,selesaa“ Fernando Santoš smatra da je za pobjedu nad Belgijom potreban najbolji fudbal. - Neću da pričam o slabostima rivala, ali da ih ima - ima ih. Vidio sam to u sve tri prethodne utakmice, ali ne želim da znaju ono što mislim. Naravno, Belgija ima mnogo više vrlina. Ogromna je njihova individualna i timska snaga, znanje koje imaju unutar tima u kojem su dugo na okupu. Sve teče prirodno. Spremni smo da odigramo svoj najbolji fudbal, a vjerujem da će nam to u krajnjem donijeti prolaz u četvrtfinale - zaključio je Santoš. D. K.

,,Umijemo da igramo sa Holanđanima“ - poručuje se sa naslovnica gotovo svih čeških medija uoči današnjeg duela osmine finala na ,,Ferenc Puškaš areni“ u Budimpešti (18 h). Česi se ,,pozivaju“ na bolji međusobni skor - pobijedili su u pet od 11 mečeva (po tri remija i poraza), računajući dva posljednja, odigrana u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016. Ovo će im biti treće odmjeravanje snaga na evropskim prvenstvima, a Česima naročito ,,zaigra srce“ kad se sjete 2004. i pobjede od 3:2 nakon što je Holandija vodila 2:0 u 19. minutu. - Nijesmo bili favoriti tada, kao što nijesmo ni sada. Mislim da volimo kad smo autsajderi. U nokaut rundi, svaka mala greška ili detalj mogu biti odlučujući. Ne smijemo da paničimo kad primimo pogodak. Svaki igrač mora da pruži 100 odsto - rekao je nekadašnji reprezentativac Vladimir Šmicer, koji je 2004. kompletirao preokret protiv ,,lala“ koji su najavili Jan Koler i Milan Baroš. Češka jeste autsajder u današnjem meču, iz više razloga. Holandija ima mnogo zvučniji tim, u grupi je upisala sve tri pobjede, dok je selekcija Jaroslava Šilhavija u osminu finala stigla kao jedna od četiri najbolje trećeplasirane. - Holanđani imaju mnogo kvaliteta. Prostudirali smo ih do detalja: koliko su gladni za postizanjem golova i koliku individualnu klasu imaju. Igraju na jednostavan način - da lopta što prije stigne do napadača.

Dvadesetak minuta su ,,zmajevi“ parirali Dancima, imali i veliku šansu na početku kada je Garet Bejl opasno šutirao, ali tik pored stative, da bi od 27. utakmica bila pretvorena u ,,jednosmjernu ulicu“. Kasper Dolberg je sa 18 metara savršeno gađao uz suprotnu stativu, za svoj prvi gol na velikim takmičenjima i znak da će Velšani morati da pakuju kofere. Danska je bila nadmoćna na svakom dijelu terena, u svakom segmentu terena, toliko da se ritam nije mijenjao ni kad je Hjulmand napravio svuh pet izmjena. Nije morao da brine za ishod jer je već bilo 2:0. Samo tri minuta igre u drugom poluvremenu bilo je dovoljno oslabljenim Dancima

Kasper Dolberg je prvi danski fudbaler koji je postigao najmanje dva gola u jednom meču na velikom takmičenju od Niklasa Bentnera i meča sa Portugalom na EP 2012. (nijesu igrali ni Vas i Poulsen) da potpuno ,,slome“ ponosne Velšane. Brajtvajt je prošao po desnoj strani, a nakon njegovog pasa Džo Rodon loše intervenisao - odbio je loptu pravo do Dolberga, kojem je ostalo da zakuca loptu u velšku mrežu. ,,Zmajevima“ više nije bilo spasa, a Danci su završili meč u njihovom stilu - leteći. Šou je nastavljen u 88. minutu, golom Joakima Maelea.

Vels

Danska

Stadion: Johan Krojf arena Sudija: Danijel Zibert (Njemačka) Golovi: 0:1 Dolberg u 27, 0:2 Dolberg u 48, 0:3 Mael u 88, 0:4 Brejtvajt u 90.+4 Žuti kartoni: Rodon, Mur, Bruks, Bejl (Vels) Crveni karton: Hari Vilson (Vels) u 90.

Vels

Danska

Vard K. Roberts (od 40. Vilijams) Rodon Mefam Dejvis Morel (od 59. Vilson) Alen Džejms (od 78. Bruks) Remzi Bejl Mur (od 78. T. Roberts)

Šmajhel Kristensen Kjer (od 77. Andersen) Vestergard Striger Larsen (od 77. Boilesen) Hojbjerg Dilejni (od 60. Jensen) Maele Damsgard (od 60. Norgard) Dolberg (od 69. Kornelijus) Brejtvajt



Danska je prva reprezentacija u istoriji EP koja je postigla četiri ili više golova u dva uzastopna meča A zaokružen u nadoknadi, kada se u strijelce upisao i napadač Barselone Martin Brejtvajt. Danska ima jednu evropsku titulu - osvojila ju je 1992. kada je učešće na šampionatu izborila nakon što je Jugoslavija izbačena zbog sankcija. Bila bi senzacija da ova ekipe ponovi taj rezultat, ali ne i iznenađenje da se domogne polufinala. Naredni rival biće joj Holandija ili Češka. Ne. K.

Holandija favorit u Budimpešti, protivnik se uzda u tradiciju

Češka zamka za ,,lale“ TWITTER/ONSORANJE

Donarumi. Zagradio se Arnautović ispred Bonućija, s tim što nije uradio ništa više od šuta iz daljine koji nije promijenio rezultat. Kružila je Italija oko kaznenog prostora rivala koji je postavio dubli blok ispred golmana Bahmana, a to je pokušao da razbije Imobile majstorijom sa dvadesetak metara. Igrači oba tima gledali su loptu kako ide ka golu, a Austrijanci su imali sreće pošto ih je minusa spasilo mjesto gdje se spajaju prečka i stativa. Bahman je pred odlazak na odmor poklonio korner protivniku, ali nakon 45 minuta ostala je ,,nula“. Malo konfuzije pokazali su ,,azuri“ na startu nastavka, a to je mogao da kazni Arnautović koji je promiješio odbranu, ali nije imao dovoljnu podršku saigrača da kvali-

Italija

TWITTER/SQUAWKA FOOTBALL

Neđelja, 27. jun 2021.

NAJVEĆI ISPIT ZA HOLANDIJU NA EP : Selektor Frank de Bur

Kad je izgube, odmah prelaze u presing i to je vrlo nezgodno za protivnika - kazao je Šilhavi. - Ako mislimo da prođemo, svi moraju da odigraju na maksimumu. Ukoliko individualno budemo kao protiv Škotske, kada su Vaclik i Šik odigrali briljantno, onda ćemo imati dobru šansu. Holandija je rutinski došla do osmine finala nakon što je u grupi pobijedila Ukrajinu (3:2), Austriju (2:0) i Sjevernu Makedoniju (3:0). - Igrali smo pred našim navijačima, što je bilo sjajno nakon što su tribine širom Evrope dugo bile prazne. Uz to, mladi

igrači su dobili šansu. Dobro je kad vidite da napredujete kroz prvenstvo - kazao je Memfis Depaj. Eliminacioni mečevi su ipak nešto drugo, svojevrsna zamka za favorite, a Holandija nema pravo da ,,digne nos“ nakon što je propustila posljednja dva velika takmičenja. - Česi su veliki problem svim rivalima. Vrlo dobro znaju što žele. Igrali su nedavno 1:1 sa Belgijom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, a na ovom šampionatu 1:1 sa vicešampionom svijeta, Hrvatskom. Ako ima prostora igraju

pas igru, ako im ne prolazi imaju drugih opcija. Tradicionalno teško izlazimo na kraj s njima, moraćemo da uložimo maksimum - upozorio je selektor Frank de Bur. ,,Lale“ su u lakšem dijelu kostura, gdje su od ,,krupnih riba“ još Engleska i Njemačka, koje se sastaju u osmini finala. - Moramo da se fokusiramo samo na meč sa Češkom. Potom bismo imali dosta dana između mečeva, što je najveća prednost ovog kostura. Za nas bi uspjeh bio plasman u polufinale, ali mnogo je selekcija koje razmišljaju isto - naglasio je De Bur. Ne. K.

Arena

Rukomet

Neđelja, 26. jun 2021.

NAJBOLJE U KATEGORIJI 2008. I MLAĐE: Trebjesa

NAJBOLJE U KATEGORIJI 2006. I MLAĐE: Budućnost I

ZA PONOS: Organizacija, masovnost i kvalitet Pionirske rukometne lige smjernica za budućnost

Bravo za djecu, bravo za Rukometni savez

Šampionske ekipe Lovćena

PODGORICA - Djeca su na kraju pobijedila. I to je najveća dobit ekipa - učesnika Pionirske lige i Rukometnog saveza Crne Gore. Mali-veliki rukometni asovi hrabro su ušli u borbu za svaku loptu koja je u završenoj sezoni bila njihov najveći prijatelj. Rezultati su manje-više bili nebitni, koliko želja da se kroz igru iskažu i pokažu da su vrijedno radili na treninzima i da je sport univerzalan jezik koji spaja i iz korijena jača sportsku familiju. Radost nakon gola, stisnuta pesnica poslije asistencije, suze zbog poraza, zagrljaji podrške nakon promašaja, sve ovo i još mnogo toga pokazali su učesnici Lige koja je iznjedrila šampione (Lovćen u obje kategorije 2006, 2008. godište i mlađi, Budućnost I 2006. godište i Trebjesa 2008) i najavila lijepe rukometne godine. Priča će se nastaviti i od naredne sezone. Projekat Rukometnog saveza pokazao se kao pun pogodak, iako okolnosti, kao i kompletnoj planeti, zbog korona virusa, nijesu išle u prilog. Koliko je bilo realno izgurati planirano i na kraju sezonu proglasiti top sezonom, razgovarali smo sa predsjednikom RSCG Petrom Kapisodom i Direktom svih liga Miloradom Vujoševićem.

DJECA SU BOGATSTVO - U vremenu u kojem živimo nije jednostavno organizovati nijedno takmičenje, niti aktivnost iz našeg godišnjeg rasporeda. Stoga smo izuzetno zadovoljni što smo uspješno

Pioniri 2006. godište 1. Lovćen 12 2. Prvi As 12 3. Mornar 7 12 4. B. Rivijera 12 5. Zabjelo 12 6. MORK Berane12 7. Mojkovac 12

10 8 7 6 4 3 0

1 1 1 0 3 2 0

Pioniri 2008. godište

1 174:93 21 3 186:181 17 4 138:134 15 6 135:125 12 5 161:148 11 7 178:177 8 12 80:214 0

1. Lovćen 2. Mornar 7 3. Perper 4. Rudar 5. Partizan 1949 6. Sutjeska 7. Zabjelo 8. Titan

Pionirke 2006. godište 1. Budućnost I 2. Budućnost II 3. Berane 2003 4. Trebjesa 5. Levalea 2010 6. Mornar 7 7. Nikšić 8. Feniks 9. Podgorica 10. Maestral 11. Plav

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

18 18 17 12 9 8 7 8 5 4 1

1 0 0 0 1 1 2 0 1 0 0

1 2 3 8 10 11 11 12 14 16 19

281:123 282:122 328:222 254:206 188:187 215:237 235:264 197:271 190:258 159:271 96:264

37 36 34 24 19 17 16 16 11 8 2

priveli kraju veoma značajan projekat za razvoj rukometa, kao što je Pionirska liga u uzrastu dječaka i djevojčica rođenih 2006. i 2008. godine. Brojna ograničenja usljed epidemiološke situacije u državi i otežano putovanje između opština, uslovili su da moramo uložiti dodatne napore, kako bi uspjeli u onome što smo zacrtali, ali je utisak da smo imali odlično takmičenje, uz masovnost i vidljivost širokom auditorijumu, što je dodatno zaokružilo pozitivan utisak koji dijelimo, kako mi u Savezu, tako i svi učesnici takmičenja - kazao je Kapisoda Masovno i kvalitetno, uz to i korisno, kako još i na koji način definisati Pionirsku ligu? - Pionirske lige su segment kome posvećujemo veliku pažnju, jer iz kvantiteta koji imamo u uzrastu igračica i igrača rođenih 2006. i 2008. godine, treba da dođemo i do kvaliteta, odnosno pojedinaca koji će kroz mlađe uzraste, uspjeti

14 14 14 14 14 14 14 14

12 11 10 8 6 3 2 1

1 1 0 0 2 0 1 1

1 2 4 6 6 11 11 12

126:81 122:81 134:65 136:121 108:81 54:122 80:132 86:163

25 23 20 16 14 6 5 3

Podrška je stigla od Alena Muratovića

Pionirke 2008. godište 1. Trebjesa 2. Budućnost I 3. Budućnost II 4. Zeta 5. Perper 6. Jedinistvo 7. Podgorica 8. Feniks 9. Levalea 10. Titan

18 17 1 0 221:44 18 15 1 2 191:101 18 12 2 4 156:107 18 10 1 7 134:106 18 5 5 8 87:128 18 7 1 10 90:147 18 6 0 11 71:111 18 5 1 12 96:146 18 4 1 12 67:143 18 1 1 16 69:149

35 31 26 21 15 15 12 11 9 3

da izrastu u velike predan, pokazuje i to da igrače. Savez je je besprijekorno stavpotpisao ugovor ljena tačka prošle sa portalom sedmice. MNE rukomet, - Brojnost je ključkoji između na odrednica ostalog podraovog projekta utakmica zumijeva i bez toga ne bi odigrali su snimanje svih mogli da govopioniri i pionirke utakmica pionirrimo o njegovoj skih liga u kojima uspješnosti. U tome se na godišnjem nivou smo uspjeli, jer smo na odigra više od 200 utakmica. jednom mjestu okupili najbolje Pionirske lige su ove sezone što Crna Gora ima u tom uzradobile na značaju, jer se iste sni- stu. Tokom čitave godine imali maju i emituju na Jutjub kanalu smo zanimljive i takmičarske portala MNErukomet, čime je mečeve, svi učesnici su jednopovećana vidljivost i dat dopristavno uživali u nadmetanju, a nos popularizaciji takmičenja u posljednjeg vikenda, nakon što najmlađem uzrastu. U planu je su to dozvolile mjere nadležnih da od septembra obezbijedimo zdravstvenih institucija, svjei prenose utakmica kadetskih dočili smo i odličnoj atmosferi liga, čime bi zaokružili dostuna tribinama koja je podsjetila pnost svih takmičenja ljubiteljina duele prvoligaških timova. ma rukometa, medijima i svim Izuzetno je značajno da od zainteresovanima. najranijeg uzrasta razvijamo Veliki broj aktera, ne računatakmičarski duh, da najtalentojući ekipe, uključeno je bilo u vaniji imaju priliku da se odmjeprojekat. Koliko je Savez bio re sa vršnjacima iz drugih crno-

286

gorskih opština i da dođemo do baze igračica i igrača koje u budućnosti mogu da igraju značajnu ulogu i u reprezentativnim selekcijama. Sve što je dobro treba čuvati. Savez ima namjeru da nastavi sa lijepom prakosm - Imajući u vidu zadovoljstvo koje dijelimo mi kao organizatori, ali i svi učesnici, logično je da nastavimo sa realizacijom ovog projekta. I ne samo to, već da mu damo dodatni zamah u narednoj sezoni, kako bi kvalitet bio na još većem nivou i kako bi vidljivost ovog takmičenja bila unaprijeđena. Ovakve projekte treba razvijati, svakog dana raditi na tome da ih unaprijedimo, jer ponavljam, imamo malu bazu i moramo da vodimo računu o razvoju rukometa u svim uzrastima. Na ovaj način doprinosimo i selekciji igračica i igrača koji će povećati i kvalitet takmičenja u seniorskim ligama. Dakle, samo uz razvoj takmičenja u svim uzra-

stima, uz jaku konkurenciju i uključivanje najvećeg mogućeg broja učesnika u svim ligama pod okriljem Saveza, možemo da uradimo nešto dobro za crnogorski rukomet. Pozitivni komentari prijaju. - Utisci onih koji su dio takmičenja koja organizujemo za nas su najrelevantniji, daju nam sliku onoga što smo uradili, ali i smjernice koje će doprinijeti da budemo još bolji organizatori u narednim sezonama. Jednako smo zadovoljni komentarima trenera i rukovodstva ekipa učesnika Pionirske lige, kao i utiscima koje su iz Podgorice ponijele muške i ženske reprezentacije koje su se, na kvalifikacionim turnirima u martu, borile za plasman na Olimpijske igre u Tokiju. Poslije predanog rada u pripremi takmičenja, kontinuiranog praćenja svih aktivnosti u sklopu Pionirske lige, komentari učesnika su ono što je na koncu, najvažnije i zaokružuje čitavu priču na najljepši mogući način. Oni nam govore koliko je projekat bio uspješan i koliko smo uspjeli u onome što nam je bila ideja, a to je doprinos razvoju rukometa i podsticanju takmičarskog duha počev od pionirskog uzrasta. Ljeto je puno takmičenja. Juniorke će brzo na EP, krajem jula su OI, početkom avgusta Savez je domaćin EP u kadetskom uzrastu. Predaha nema. - U prvih šest mjeseci ove godine svjedočili smo uspjesima muške i ženske seniorske reprezentacije. Podsjetiću da su i seniori i seniorke ispunili sve ciljeve, pa su djevojke izborile učešće na Olimpijskim igrama

Neđelja, 27. jun 2021.

Arena

Sportski miks

Formula 1: Holanđanin najbolji u kvalifikacijama za VN Štajerske

Ferstapen kreće prvi u Austriji Sudije, delegati, kontrolori Saradnja sa sudijskom organizacijom - predsjednikom Ivanom Pavićevićem i komesarom za suđenje Milošem Ražnatovićem je bila više nego dobra, napomenuo je Vujošević. - Utakmice su uglavnom sudile sudije koje su bile na pionirskim ligama prethodnih sezona, a pojedini parovi su tokom sezone bili delegirani na utakmicama Prve i Druge ženske seniorske lige. Smatramo da su im ove utakmice bile od velike koristi za napredak. Sudije koje su ponijele najveći teret Pionirske lige su: Milica Pavićević - Slađana Martinović, Sara Jokić - Marija Veljović, Jelena Šćepanović - Sara Bojanović, Vuk Miličković - Uroš Radusinović, Mirko Glendža - Jakov Marković, Dejana Grdinić - Jovana Braunović, Kadušić - Hasić, kao i sudije kojima je ovo bila prva sezona Vuković - Đokić. - Na posljednja dva turnira sudili su aktivni igrači koji imaju želju da nastave sa suđenjem Marković i Barac - napomeno je Vujošević. Rad sudija uglavnom su pratili kontrolori Gojko Vučković, Vujošević, Nikola Rakonjac, Igor Čavor, Mladen Beharević i Nazim Demirović. - Posebno moram da naglasim sudije sa IHF i EHF značkama koji su bili na mnogim turnira, a to su Ivan Pavićević, Miloš Ražnatović, Miljan Vešović, Novica Mitrović, Jelena Vujačić i Anđelina Kažanegra. Davali su im korisne savjete u vezi daljeg napredovanja i prenosili iskustva koja nijesu mala sa njihovih međunarodnih utakmica.

Maks Ferstapen (23) je još jednom potvrdio šampionske ambicije u sezoni Formule 1, odličnim izdanjem i pobjedom u kvalifikacijama za Veliku nagradu Štajerske u Austriji. Startovaće prvi, danas (15 h) ispred velikog rivala Luisa Hamiltona. U ,,domaćoj“ stazi njegove ekipe Red Bul mladi Holanđanin praktično je vozio bez greške. Ferstapenovo vrijeme 1:03,831 minut bilo je za skoro dvije desetinke bolje od Valterija Botasa iz Mercedesa. Botas će ipak krenuti peti – Finac je dan ranije zaslužio kaznu pomjerenja za tri pozicije unazad, zbog greške pri izlasku iz boksa. Sveukupno, jasno je da je na tehničnoj stazi Hamiltonov Red Bul u prednosti. - Do sada je cijeli trkački vikend za nas bio više nego pozitivan, sjajan. Bolid se odlično ponašao na stazi. Najzahtjevnije je bilo da se u gužvi u posljednjih nekoliko krivina u krugu za zagrijavanje dođe do dobre pozicije za dobar start kvalifikacionog kruga. Na kraju se ispostavilo da je taj prvi krug treće sesije kvalifikacija bio dovoljan za pobjedu.

NBA: Moćno izdanje Baksa protiv Atlante

Milvoki izjednačio

Rezultati i tabela 1. Maks Ferstapen (Red Bul) 2. Luis Hamilton (Mercedes) 3. Lando Noris (Meklaren) 4. Serhio Perez (Red Bul) 5. Valteri Botas (Mercedes) 6. Pjer Gasli (Alfatauri) 7. Šarl Lekler (Ferari) 8. Juki Cunoda (Alfatauri) 9. Fernando Alonso (Alpin) 10. Lans Strol (Aston Martin)

1:03,841 1:04,067 1:04,120 1:04,168 1:04,035 1:04,236 1:04,472 1:04,514 1:04,574 1:04,708

Očekujem žestoku trku, stvari koje ne možemo da predvidimo. Rivali iz Mercedesa će sigurno napasti, ali bićemo spremni – rekao je Ferstapen, lider šampionata. Aktuelni svjetski šampion, Britanac Luis Hamilton iz Mercedesa, krenuće drugi i imati veliki duel sa Ferstapenom na startu. Ipak, sedmostruki prvak svijeta je razočarao – u posljednjem krugu kvalifikacija napravio je niz grešaka i nije uspio da zaprijeti favoritu. - Nemam mnogo da kažem sem iskreno, svaka čast Maks. Red Bul je ponovo odradio odličan posao. Za nas mjesto u startnom prvom redu nije loše, naprotiv. Neke greške u završnici su razočaravajuće, ali borićemo

se na trci – rekao je Hamilton. Mladić iz Meklarena Lando Noris još jednom je oduševio trećim mjestom. Lekler iz Ferarija je pravdao očekivanja na više tehničkoj stazi i završio sedmi. Mladi Japanac Cunoda ostvario je izuzetan rezultat osmim mjestom. Velikan, dvostruki šampion svijeta Fernando Alonso krenuće deveti. Ferstapen do sada ima 13 pobjeda na trkama Formule 1, a ovo je za njega tek šesta pol-pozicija karijere. Ove sezone je već ostvario tri trijumfa na trkama, uz tri druga mjesta – i zasluženo je na vrhu generalnog plasmana nakon sedam trka. Na redu su dvije trke u Austriji na istorj ,,Red Bul ring“ stazi, prije spektakla u britanskom Silverstonu sredinom jula, gdje će Hamilton pred domaćim navijačima sigurno biti favorit. Zato je Ferstapen pod pritiskom da iskoristi priliku u Austriji i uveća prednost. U plasmanu sezone Ferstapen vodi sa 131 poenom, 12 više od Hamiltona. Meksikanac Serhio Perez je treći sa 84 poena. S.S.

Milvoki Baksi su u drugoj utakmici finala Istočne konferencije NBA lige demonstrirali moć protiv Atlanta Hoksa i slavili 125:91, za 1:1 u plej-of seriji. Ekipu iz američke savezne države Viskonsin je do pobjede vodio Grk Janis Antetokumpo sa 25 koševa (šut 18-11), devet skokova i šest asistencija. Bek Džru Holidej je dodao 22 poena. Kod Atlante je najefikasniji bio bek Trej Jang sa 15 poena – odigrao je daleko lošije od izdanja u prvom meču, kada je predvodio Atlantu do važnog trijumfa u gostima. Šutirao je trojke 8-1. Meč je prelomljen serijom 20:0 u drugoj četvrtini, tako da glavni igrači obje ekipe praktično nijesu ni igrali u posljednjoj dionici. Na poluvremenu je Milvoki imao čak 32 poena prednosti. U poraženom timu Italijan Galinari ubacio je 12 poena, a srpski bek Bogdan Bogdanović je za 18 minuta na parketu postigao osam poena (6-3 iz igre) uz četiri asistencije i ukradenu loptu. Sada se serija seli u američku saveznu državu Džordžija R. A.

Dobro izdanje crnogorskog šampiona protiv finaliste ruskog Kupa

i Svjetskom prvenstvu, dok su muškarci osigurali nastup na Evropskom prvenstvu. Ti rezultati daju nam za pravo da s nestrpljenjem očekujemo i preostala takmičenja do kraja godine. Ovo ljeto donosi nekoliko velikih izazova, a prve će na scenu juniorke koje će igrati na Evropskom prvenstvu u Sloveniji. I juniorke i kadetkinje su počele pripreme za ono što ih očekuje, a Savez je tu da im omogući najbolje moguće uslove za rad i podrži u nastojanju da kao i uvijek do sada, dostojno reprezentuju Crnu Goru na međunarodnoj sceni. U ženskoj konkurenciji redovni smo učesnici najvećih međunarodnih takmičenja, a vjerujem da ćemo ovog ljeta probiti i barijeru u kategoriji muškaraca, odnosno da će kadeti na šampionatu u Letoniji u avgustu, postati prva muška selekcija koja je izborila plasman u A divizijum - kazao je Kapisoda.

ZAOKRUŽILI CJELINU Savez je i pored svih međunarodnih obaveza bio spreman da stane uz najmlađe i punudi im šansu koju su objeručke prihvatili. - Ovom prilikom moram da pohvalim kancelariju Rukometnog saveza koja je sve uradila da se Pionirska liga u ovakvim uslovima završi i to na obostrano zadovoljstvo. Nadam se da ćemo i sljedeće sezone, uz pomoć klubova, nastaviti ovakvu organizaciju, jer mislim da ovoliki broj pionirskih utakmica nije nigdje odigrano u regionu - napomenuo je Vujošević.

Za ponos je i brojka - od početka do kraja sezone najmlađi su odigrali 286 utakmica. Vujošević od početka Lige nije propustio jedan meč. Veliku pomoć imao je od Arijana Efevića. - Sve smo uradili kako bi takmičenje proteklo onako kako smo priželjkivali. Vodili smo računa o svemu, do detalja, pazili na ekipe, izlazili im u susret... Savezu ništa nije promaklo, a uslovi su bili izvanredni. Nakon sale ,,Venom“ ekipe su se se preselile u Univerzitetsku dvoranu u Podgorici, a neki mečevi igrani su i u balonu ,,Verde“. Vodilo se računa o zdravlju, pred ulazak u dvoranu igrači i stručni štab prolazili su kroz standardnu proceduru mjerenja temperature. - Vodili smo računa o detaljima, a kada su djeca u pitanju ništa nije teško. Moram da pohvalim i klubove koji su bili maksimalno korektni, mada smo i mi bili fleksibilni kako bi što više utakmica odigrali. Sve u cilju napretka djece. Epidemiološke mjere maksimalno su ispoštovane, pri kraju Lige, sve u granicama dozvoljenog, prisustvovali su i navijači. - Pri kraju, kada se situacija popravila, na posljednjim utakmicama prisustvovao je manji broj gledalaca. Srećom nije bilo težih povreda, a medicinska ekipa bila je spremna da odreaguje kad god je bilo potrebno. - Pokrili smo sve ono što je bilo potrebno za organizovanje ovakvog velikog i zahtjevnog takmičenja. A. MARKOVIĆ

Tuzani na Zlatiboru dobili peto pojačanje

Živković u Dečiću PODGORICA - Dečić je već nekoliko dana na pripremama na Zlatiboru, a tokom rada na srpskoj planini prvoligaš iz Tuzi dobio je pojačanje. Pripremama Dečića priključio se Radule Živković, doskorašnji defanzivac Podgorice. Živković je peto pojačanje za Tuzane, koji su već angažovali Ivana Novovića iz Titograda, Aleksu Maraš iz Igala, Velizara Janketića iz Budućnosti i Damira Kojaševića, nekadašnjeg crnogorskog reprezentativca, koji je igrao za Feronikeli sa Kosova. Nekadašnji igrač Budućnosti, Koma, Titograda, Rudara i Podgorice, koji je lijevi bek, mada može da bude na gotovo svim pozicijama u odbrambenoj ligi, biće od velike važnosti za Tuzane, koji su tako dodatno pojačali defanzivu, gdje ionako nijesu imali mnogo rotacija. R. P.

Budućnost je savladala Krilu Sovjetov u prijateljskoj utakmici u Staroj Pazovi - 3:2. Crnogorski tim vodio je dva puta golovima Vasilija Terzića, finalista ruskog Kupa vraćao se u egal, ali pobjedu ,,plavima“ donio je kapiten Petar Grbić u finišu. - Pobjeda je bitna zbog samopouzdanja. Prošlu utakmicu smo izgubili, a bliži se meč sa Helsinkijem, tako da je trijumf dobrodošao. Protivnik je pravio leteće izmjene, svakako da mu je to išlo u prilog po malo težem vremenu“, poručio je šef stručnog štaba Mladen Milinković, koji je dodao. - Mi smo pokušali da igramo sa jednom postavom do kraja, ali nažalost povrijedio se Ivanović i nadamo se da nije ništa ozbiljno. Možda nismo dominirali u toku igre i imali posjed koji je karakterističan za nas, ali prije početka utakmice, na sastanku, smo rekli da je ovo kao Helsinki i da treba da igramo na rezultat. Bio bih srećan da ovakav rezultat napravimo i u Helsinkiju“, jasan je Milinković. Ovo je bio najjači test za Budućnost pred dvomeč sa

FK BUDUĆNOST

Budućnost bolja od Krila Sovjetov

Helsinkijem u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. ,,Plavi“ su poveli nakon lijepe akcije kada je Grbić asistirao Terziću, a ovaj poentirao pošto se ubacio iz drugog plana smirio je loptu lijevom, a mrežu pogodio desnom nogom već u trećem minutu. Vezli su Podgoričani i imali par situacija da udvostruče prednost. Umjesto da bude 2:0 - uslijedila je kazna za promašaje. Pred odlazak na odmor ekipa Krila je izjednačila poslije sumnjivog penala - strijelac je bio Efremov. Drugo poluvrijeme je što se tiče posjeda lopte pripalo protivniku, koji je tokom cijelog meča vršio hokejaške izmjene

i bio svježiji. Ipak, novo vođstvo ,,plavima“ donio je Terzić koji je majstorski izveo slobodan udarac sa 25 metara. Izjednačio je Pinajev u 74. minutu, ali Budućnost je stigla do trijumfa kada je najslađe - u samom finišu. Mirković i Raičković su kombinovali na malom prostoru, proturili su loptu Grbiću na lijevoj strani, a krilni napadač nije pogriješio u završnici. Plavi su utakmicu počeli u sastavu Dragojević, Milić, Babić, Adžić, Ražnatović, Mirković, Raičković, Terzić, Ivanović, Grbić, Mijović, a u nastavku su ušli Đukanović, Đuričković i Vuković. D. K.

Drugoligaš iz Bijelog Polja dobio novog šefa stručnog štaba

Vuko Bogavac na klupi Jedinstva PODGORICA - Vuko Bogavac novi je trener Jedinstva. Drugoligaš iz Bijelog Polja ostao je bio bez šefa stručnog štaba, jer je Mladen Lambulić nedavno preuzeo kormilo Jezera, pa su čelnici Jedinstva bili prinuđeni da traže novo rješenje. Iako je u opticaju bilo nekoliko imena sa domaće scene, Uprava kluba odlučila se da povjerenje ukaže Vuku Bogavcu.

Fudbalski stručnjak godinama je vezan za Rudar, gdje je u više navrata bio šef stručnog štaba i pomoćni trener, a minuloj sezoni tim iz Pljevalja napravio je iznenađujuće rezultate pod njegovim vođstvom. Baš kao što je Rudar iznenadio i umjesto borbe za opstanak, došao do borbe za Evropu, tako je i iznenadila odluka da mu se uruči otkaz, a angažuje Zoran Govedarica. Međutim, Bogavac nije bio du-

go bez posla. Pored Bogavca u stručnom štabu ostaju Sead Babača i Denis Fetahović, te trener golmana Senad Džafić. Jedinstvo će pripreme za novu sezonu početi 5. jula, a do tada ostaje da čelnici kluba angažuju nekoliko pojačanja, kako bi Bjelopoljci jurišali na elitu. Raduje gotovo izvjestan povratak Mirze Idrizovića koji se, nakon sezone u Mornaru, vraća u matični klub… R. P.

20 Feljton

Neđelja, 27. jun 2021.

SLOVO O STEĆCIMA

Mala kamenica na stećku u Donjim Rudinicama » Piše: Slobodan ČUKIĆ

TRI NEKROPOLE STEĆAKA U RUDINICAMA

Na malenoj glavici obrasloj šumom naišli smo na početak grupe od 113 stećaka. Bešlagić je na tom mjestu našao i dvije krstače. Među drvećem smo našli oko 25 stećaka, među kojima je bio jedan visoki i iskošeni krst. Drugog nije bilo. Ostali stećci, njih oko 85, nalazili su se u produžetku glavice, na kome nema drveća i šikare, i na kojem je, pored stećaka, formirano savremeno groblje

Kamenica na postolju krstače

Iskošena krstača na glavici

je 11 stećaka, deset ploča i jedan sljemenjak. Nekoliko dana prije dolaska u Rudinice bio sam u Breznima. Tamo je pronalaženje dvije nekropole stećaka bilo prilično lako. Obije nekropole, i ona u Donjim Breznima, i ona šest kilometara dalje u Gornjim Breznima, ležale su u polju, na blagim uzvišenjima, do kojih je vodio put kroz bajkoviti brezanski krajolik. Ali, potraga za nekropolama u Rudinicama nije bila „što i poljem proći“, kako bi rekao pjesnik. Bila je teža, zbog mnogo nepovoljnije konfiguracije terena i smanjene vidljivosti zbog guste vegetacije.

Ovdje je faktor sreće igrao veliku ulogu, jer je u tim selima sve manje ljudi koji poznaju lokalne prilike. S magistrale sam skrenuo u selo Seljane, koje se graniči sa Donjim Rudinicama. Nije bilo nikoga na vidiku. Na obližnjem brijegu su pasle krave, pa sam se zaputio u tom pravcu, računajući da u blizini mora biti i mještana. Bila je to dobra procjena. Na brijegu, pred kućom, zatekao sam Milorada Živkovića (1951). Tu je bila i njegova supruga Zagorka, a ubrzo se pojavio i sin Ilija (1986). Lijepo su me dočekali. Rekao sam im zbog čega sam došao. Milorad mi je odmah s brijega, s visine, pokazao ni-

Na kosini ispod kuća u Donjim Rudinicama, djelimično obrasloj šumom, Bešlagić je registrovao 11 stećaka, a među njima i jedan sljemenjak. Od ovih stećaka danas je vidno tek tri-četiri. Sljemenjak smo zatekli u visokom i neprohodnom šiblju, koje je potpuno prekrilo okolne stećke. Ovaj sljemenjak je vrlo lijepo klesan i relativno dobro očuvan zastranu ka donjorudiničkim kućama, oko 500 metara prema kanjonu, đe se na dva-tri mjesta nalazi „grčko groblje“. Dok smo razgovarali o tome, pomenuli su i legendu vezanu za rudiničke stećke. Naime, seljani su zbog nečega pomjerili jedan stećak s mjesta, nakon čega je udarilo veliko nevrijeme i grad, koji nije prestajao sve do onog trenutka kada su vratili stećak u njegov prvobitni položaj. Da nije bilo Ilije Živkovića, teško da bih pronašao ove nekropole, jer je u tom dijelu vegetacija gusta a trava prilično visoka. Ovo

S. ČUKIĆ

Područje Pive prostire se između planina Durmitora, Maglića, Vlasulje, Golije i Vojnika. Ispresijecano je kanjonima Komarnice i Pive, dubokim od 600 do 750 metara (rijeka Komarnica se od mjesta đe se u nju uliva Sinjac naziva Piva). Na lijevoj strani Komarnice i Pive nalazi se Pivska Župa ili samo Župa. Na desnoj strani je Pivska planina ili samo Planina. Krajem srednjeg vijeka, Piva je bila u sastavu oblasti kojom su gospodarili Kosače. Veliki vojvoda Sandalj Hranić umro je 1435. godine, a naslijedio ga je vojvoda Stjepan Vukčić Kosača, koji se od oktobra 1448. godine samoproglasio hercegom. Piva je u naredne dvije decenije bila dio njegove Hercegovine. Turci su Pivu zauzeli 1465. godine. U osmanlijskoj epohi, Piva je pripadala sandžaku Hercegovina, a kadiluku Cernica (kod Gacka). Od svojih plemenskih vlasti, Piva je imala vojvodu i knezove „za koje se ne zna da li su birani ili postavljani“ (Šefik Bešlagić, Stećci u Pivi, Starine Crne Gore, Cetinje, 1975, 82). Šefik Bešlagić je 1975. godine konstatovao da na području Pive, u dvanaest naselja postoje 23 nekropole sa ukupno 611 stećaka. Objavio je i preciznu mapu sa lokalitetima. Ovdje ćemo govoriti o nekropolama u selu Donje Rudinice u Župi, na lijevoj obali Komarnice, kao i o nekropoli u Borkovićima, na desnoj obali Komarnice, u Planini. Donje Rudinice su smještene između magistrale Nikšić-Plužine i kanjona Komarnice. Leže na prostranoj valovitoj terasi-platou, oko 600 metara visoko nad Komarnicom. Šefik Bešlagić je prije pola stoljeća u tom selu registrovao tri grupe stećaka, međusobno udaljene po osamdesetak metara. Na njima se nalazio ukupno 131 stećak. U prvoj grupi bilo je 113 stećaka, od čega 21 ploča, 90 sanduka i 2 krstače sa pločama. U drugoj se nalazilo sedam stećaka – šest sanduka i jedna krstača. U trećoj grupi bilo

Donje Rudinice su smještene između magistrale Nikšić-Plužine i kanjona Komarnice. Leže na prostranoj valovitoj terasi-platou, oko 600 metara visoko nad Komarnicom. Šefik Bešlagić je prije pola stoljeća u tom selu registrovao tri grupe stećaka, međusobno udaljene po osamdesetak metara. Na njima se nalazio ukupno 131 stećak

Krstača u obliku slova T

Stećak na groblju sa isklesanim malim krstom

Sljemenjak u šiblju

mjesto je oduvijek bilo raj za stočarstvo. Spustili smo se džipom do blizu nekropola i na blagoj kosi naišli na grupu od sedam stećaka (šest sanduka i jedan u obliku krsta). Među njima je najinteresantnija bila poveća krstača, koja je načinjena bez gornjeg uspravnog kraka, u obliku slova T. Bešlagić bilježi da su Pivljeni ovakve oblike zvali „krstovi sa tri pera“. Bila je iskošena i zaklonjena travom, dok se njeno postolje nalazilo odmah do nje. Prednja strana je bila nagnuta ka zemlji pa se ništa nije moglo viđeti. Bešlagić je prije pola vijeka na licu krstače vidio polovinu ljudske figure. Zapisao je da se na čeonoj strani nalazi friz od povijene lozice sa spiralnim zavojima, ispod kojega je friz od tordirane vrpce, a ispod njega, figura čovjeka sa rukama povijenim na bok. Na licu su prikazane oči nos i usta. Na vodoravnoj strani sanduka nalazi se neobičan detalj - „kamenica“ elipsastog izgleda. To nije slučajnost. Pitanje je zbog čega je to načinjeno?

Na sanduku u neposrednoj blizini isklesan je stilizovani krst, čiji se gornji krak malo račva, a isti je slučaj i sa donjim krakom koji se račva pri dnu. Oko 80 metara dalje, na kosini ispod kuća, djelimično obrasloj šumom, Bešlagić je registrovao grupu od 11 stećaka, a među njima i jedan sljemenjak. Od ovih stećaka danas je vidno tek tričetiri. Sljemenjak smo zatekli u visokom i neprohodnom šiblju, koje je potpuno prekrilo više okolnih stećaka. Ovaj sljemenjak je vrlo lijepo klesan i relativno dobro očuvan. U gornjem dijelu je širi nego u donjem. Na vertikalnim stranama su isklesane arkade sa tordiranim stubovima i lukovima, iznad kojih je friz od povijene lozice sa spiralnim zavojima. Osamdesetak metara dalje, prema kanjonu, na malenoj glavici obrasloj šumom, naišli smo na početak treće i najbrojnije grupe od 113 stećaka. Bešlagić je na toj nekropoli pronašao i dvije krstače. Među drvećem na glavici krilo se oko 25 stećaka, među kojima je bio i jedan visoki i iskošeni krst. Drugog krsta nije bilo. Ostali stećci nalazili su se u produžetku glavice, na kome nema drveća i šikare, i na kojem je, pored stećaka, formirano savremeno groblje. Tu se uz jedan sanduk nalazi i maleni klesani krst. U tom dijelu prebrojali smo oko 85 stećaka. Ove tri nekropole smještene su u Donjim Rudinicama. U obližnjim Gornjim Rudinicama, udaljenim par kilometara, u proteklim godinama otvoreno je etno-selo. Budući da sami koncept etno-sela podrazumijeva afirmaciju kulturne baštine i istorijskih spomenika, bilo bi od višestruke koristi za selo da se ove nekropole stećaka raščiste i da se istaknu odgovarajuće informativne table i putokazi. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja 27. jun 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (28. 6 - 4. 7) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i

Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u

na www.vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i va ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 9:29, a završava se u srijedu u 16:13. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Enigmatika

Neđelja, 27. jun 2021.

Enigmatika

Marketing

Neđelja, 27. jun 2021.

MaLi oGLaSi USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 2

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. jun 2021.

Obavještavamo vas da je dana 26. juna 2021. u 66. godini, preminuo naš dragi

Dana 26. juna 2021. godine umrla je naša draga

DESANKA Božova TATAR rođena Đukić

SAŠKO Petkov SAVELJIĆ Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću, 27. juna od 13 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na starom gradskom groblju. Sahrana će se obaviti u krugu porodice, 27. juna na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin ALEKSA, ćerka ANA, brat LJUBIŠA, snaha VESNA, bratanić ĐORĐE i bratanična MILICA

Ožalošćeni: sin BRANKO, kćerka SLAVICA, braća LJUBO i DRAGAN, sestra NADA, snahe BEBA i BOŽICA, jetrva MILICA, unučad NIKOLA, ŽARKO, TATJANA i MARIJA, praunučad, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1129 Voljenom ocu, tastu i đedu

1117

DRAGANU Živjećeš u svakom otkucaju srca. Sa zahvalnošću i ljubavlju, ANA, VLADAN, ELENA i SARA 1130 Dragom đedu

DRAGANU Hvala ti za ljubav i pažnju, koju si nam nesebično poklanjao. Žao nam je što je tvoja bolest uskratila da provedemo više zajedničkog vremena. Tvoje unuke ELENA i SARA 1131 Posljednji pozdrav dragoj snahi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE DARI Tomovoj POPOVIĆ od VASKA sa porodicom 1107

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Neđelja, 27. jun 2021.

Већ пет дугих година је прошло од када се преселио у сјећања и снове наш вољени

MILEVE Petrove KAPEŠIĆ

СЛОБО ЛАКИЋ

DRAGANU Da tvoja plemenita duša počiva u miru.

Dana 27. juna 2021. navršava se četrdeset dana od smrti moje drage sestre

Био си нам и остао узор и понос. Недостајеш за све лијепо што је дошло и што ће доћи.

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Zauvijek živi uspomena na tvoju plemenitost, vrlinu i snagu. Hvala ti na svim trenucima koje si dijelila sa nama. Tvoj brat IVAN i snaha CILA sa porodicom

Твоја ПОРОДИЦА MICA i VOJO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

1106

1108

Navršava se 40 najtužnijih dana od smrti našeg

1124 Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

KRISTIJANA VLAHOVIĆ Godinu dana je prošlo od kada si nas napustila. Ostaćeš dugo u našim sjećanjima.

MLADENA

ROSI Dušanovoj RAIČEVIĆ

1112

MLADEN i IVONA PERAZIĆ sa porodicom Teško se pomiriti sa istinom da si nas tako rano napustio. Ostaćeš uvijek voljen i nikad zaboravljen.

1114

Tvoja sestra MEDUNA VUČINIĆ sa porodicom

Dana 27. juna četrdeset je dana od odlaska naše majke, sestre i babe

POMENI VASKO, DRAGANA i MILICA

Pola godine od smrti mog „Ćaleta“

RUŽICE M. OTAŠEVIĆ 1120

VASA Perovog MATUNOVIĆA

Četrdeset je dana od smrti moga voljenog brata

Otišla si u drugi dom da se tvoja duša odmori. S ponosom na tvoj častan život, živjećeš vječno u našim srcima i mislima. TVOJA PORODICA

„Sve bi da’ da si tu, barem jedan tren da vičnost bude, da ti pratim trag u beskraju, sve bi da’da si tu…“ 1128

Tvoj BAĆKO „MALO“ sa porodicom 1100

Moja majko

MLADENA

U nedjelju, 27. juna, navršava se godina od odlaska naše drage

Bilo koje riječi slaba su utjeha sestri koja Te ne može preboljeti.

Tvoja BRANKA sa porodicom

VERE STJEPČEVIĆ

1121

1951 – 2020. Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog

RUŽICE Za sve si imala objašnjenje, a uvijek sa ciljem da ne brinem za tebe... Boli moja tugo, što ćeš svuda da mi fališ, što ćeš uvijek biti ta – koja nedostaješ.

Uspomene i ljubav čuvamo u našim srcima.

Tvoja LJILJA

NELA i TINA sa porodicama

1127

1101

Četrdeset dana od smrti naše babe

MLADENA

Godina dana od smrti naše drage prijateljice

Tuga i bol zbog Tvog preranog odlaska. Ostaje nam da Te vječno pamtimo. DRAGANA, MILENA i MIRA

RUŽICE OTAŠEVIĆ VERE Tvoj dostojanstven život, plemenitost i dobrota, kao i naše iskreno druženje, zaslužuju da te pamtimo do kraja života. Počivaj u miru, draga Vera.

rođene Kršikapa

1122 Година је дана од смрти наше драге

Hvala za bezgraničnu ljubav koju si nam pružila.

RATKO i MARTA Tvoja UNUČAD

1102

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

ОЛГЕ Вукотине БОЖОВИЋ С тугом и поштовањем чуваћемо драгу успомену на тебе. 1109

ЖЕЉКО Милорадов са породицом

1110

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 27. jun 2021.

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena

Navršilo se 40 dana od smrti naše drage majke, babe i prababe

Дана 27. јуна је четрдесет дана откад нема мог брата

VIDOSAVE – VIDE Đurove GARDAŠEVIĆ

DANICA DANA VUKAŠINOVIĆ

Draga baba Vide, tako smo te svi zvali, otišla si kada smo se najmanje nadali, tiho i dostojanstveno kako si i živjela. Počivaj u miru, a mi, tvoja porodica, ćemo se uvijek sjećati ljubavi i pažnje kojom si nas obasipala. Hvala svima koji nam izjaviše saučešće putem telegrama i telefona. Posebnu zahvalnost dugujemo doktorici Suzani Ivanović na dugogodišnjem liječenju i pažnji prema našoj dragoj pokojnici. Ožalošćena porodica: kćerka RADMILA, unučad PAVLE, MARIJA i MAJA sa porodicama i zet ZORAN RADEVIĆ 1125

Vrijeme prolazi, a mi te čuvamo u našim srcima i mislima. Neka te u tišini prati naša ljubav, ponosni na tvoj dostojanstveni život, pun ljubavi i radosti za sve nas. Hvala na svemu.

Dana 28. juna navršava se tri godine od smrti našeg voljenog supruga i oca

TVOJA PORODICA

MILIVOJA ĐUROVIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Naš dom je izgubio toplinu. Izgubili smo neizmjernu podršku i radost koju si nam nesebično pružao i sa kojom si nas uvijek dočekivao i ispraćao. Hvala ti na svemu, tata. Nedostaješ nam. Volimo te

1126

РАНКА ВУШОВИЋА Твојим изненадним одласком остали смо затечени и са великим болом гледамо истини у очи. Рале мој, красиле су те најљепше људске особине – племенитост, учтивост, емотивност, што говори колико је код тебе било финоће. Судбина ти није била наклоњена са твојом ни наша. Против тога се нијесмо могли борити. Инстикт мајке је наjјачи и ријетко кад погрешив. Дошао си на вјечни починак у твоје Горње Поље које си много волио. Такав долазак не памти Горње Поље. Тако нешто нико не би урадио ко зна шта је срамота, и ко има имало образа и части. Жали родбина, комшије, пријатаљи што те нијесу дочекали онако како си заслужио. У твоју вјечну кућу чекаћете твоја бројна учена и ријетко настрадала породица. Нећу их набрајати, али морам поменути моју Љубу, моју љепотицу, моју вољену сестру. Захваљујемо се свима који су дошли кући, послали читуље, телеграме, звали телефоном да би подијелили бол са нама. Драги мој Рале, посјетићемо твоју вјечну кућу и по нашем обичају поћи да попијемо чашу ракије за твоју неискварену, благородну душу. Нека твоја душа царује, мој вољени брате. Школи „Бранко Божовић“ – Подгорица, у којој си радио, прилажемо 500 еура. Свјесна сам пролазности живота, али се са тугом тешко борити. Тугујем и болујем, сестра БУДА 1104

Tvoji NAJMILIJI Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti

1115

Posljednji pozdrav našem ujaku

Navršava se pola godine od smrti naše majke, svekrve i babe

DANICE VUKAŠINOVIĆ RANKU VUŠOVIĆU

Uz tihu riječ na najdivniji način si pružala dobrotu i ljubav svima. Draga majko, sa poštovanjem i ponosom čuvaćemo te u našim srcima. Kćerka KOSA MILIĆ sa porodicom

JELENE Jovove DABANOVIĆ

1103

rođene Vujović

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti moje majke Porodičnim vrijednostima, roditeljskom blagošću i glasom ljubavi si nas cijeli život podhranjivala. Tvoj glas ne čujemo, ali nas prati iz tišine vječnog mira i tvoja vodilja „biće bolje“. Hvala na požrtvovanju i počivaj u spokojnom miru. Porodica će 27. juna u 10 sati posjetiti njenu vječnu kuću u mjestu Seoca.

SUZANA i TAMARA

1116

DANICE VUKAŠINOVIĆ

TVOJA PORODICA

Драги

Počivaj u miru vječno voljena, a nikad zaboravljena. Kćerka ANKA RADOMAN sa porodicom 1118

1123

Baba

Voljenoj

РАНКО Ко год је имао удјела у тебе тешко се мири са твојом судбином. Затечени смо твојим ненаданим одласком који нас је много погодио и заболио. Остали смо без ријечи. Драги наш Рале, нека твоја часна душа почива у миру. МИЛКА ЈОВАНИЋ са породицом 1105

DANICI VUKAŠINOVIĆ

JELENA DABANOVIĆ

Draga sestro, počivaj u tišini mira kako si i živjela, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Devet je godina od smrti moje majke

sestre

Tvoja sestra RUŽA i DRAGAN ADŽIĆ sa porodicom 1111

Kao i ranije, zamišljam te kao podršku u svim mojim pobjedama i uspjesima.

ŠERIFE Unuka MILICA

VERE

Nijesmo vas zaboravili. Bol i tuga su isti, kao i onog dana kada ste nas zajedno napustile. DRITA, USO, ENES i BUCKO ČEKIĆ

1119

1113

TV program Dnevni list

Neđelja, 27. jun 2021.

FILM

PRVA TV 21:00

SERIJA

RTCG 2 20:05

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Džejms Bond: Doktor No

Kardinal III

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dok. program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Tihi Don, r. 13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 13:30 Argumenti, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Jesen u vinogradu, film 17:30 Mostovi, e. 18:15 Dokumentarni program 18:30 Treće doba, e. 19:00 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dvogled, e. 21:30 Najjači glas, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Alis i gradonačelnik, film 01:00 Dvogled, r. 02:40 Treće doba, r. 03:05 Agrosaznanje, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Van dometa, r. 06:30 Muzika 07:00 Dokumentarni program, r. 08:00 Sportski dnevnik, r. 08:20 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 09:00 Objesite ga bez milosti, film 11:10 Znaš ti to, r. 11:45 Košarka (ž): EP, polufinale, snimak 15:00 Kardinal III, r. 15:45 Na putu, r. 17:50 Košarka (ž): EP, utakmica za bronzanu medalju, direktno 20:05 Kardinal III, s. 20:50 Košarka (ž): EP, finale, direktno 23:00 Tabu, s. 00:00 Košarka (ž): EP, utakmica za bronzanu medalju, snimak 01:30 Košarka (ž): EP, finale, snimak 03:00 E sport

06:45 09:15 10:00 15:45 17:00 17:05 17:30 18:30 19:00 19:30 21:00

Pogrešan čovjek, r. Zvjezdice, e. Muzički program Auto moto show, r. Žurnal Ekskluziv, e. Koncert Slatke muke, s. Žurnal Tri muškarca i tetka, s. Džejms Bond: Doktor No 23:00 Uhvati Smarta, r. 00:45 Ekskluziv, r. 01:15 Džejms Bond: Doktor No, r. 03:15 Brusko, r.

NOVA M 06:35 07:15 07:30 09:00 11:00 11:10 12:30 13:00 13:20 13:35 14:50 15:00 15:20 17:00 17:45 20:00 20:45 23:00 00:00 00:10 01:40

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Totalni obrt, r. Nakit tv Vijesti Balkanskom ulicom, r. Zoom, e. Vijesti Kapital, e. Zdravo misli, e. Sportisimo, e. Vijesti Popodne sa Leom Kiš, e. Centralni dnevnik Euro 2020: Osmina finala Volkano erupcija, e. Euro 2020: Osmina finala Balkanskom ulicom, e. Sportisimo Muzika Visina, r.

VIJESTI 07:00 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:40 Snovi, kuća, dom, r. 08:00 Film, r. 10:00 Princeze u provodu, r. 11:40 Kinestezija, r. 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r. 13:00 Bez granica, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Kinestezija, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Kao prah maslačka, film 21:00 Koncert 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Frenki je odlijepio, film 00:00 Kao udar groma, r. 01:30 Kao prah maslačka, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30 14:50 15:30 18:30 19:10

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s. Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal Paparazzo lov, r. Premijera Vikend specijal Scena, pregled sedmice Film

21:10 Fatalna ljubav, s. 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Neđelja, 27. jun 2021.

Marketing

Neđelja, 27. jun 2021.