Dnevni list Pobjeda 29.10.2019. by Pobjeda

Pitinger: Čim smo saznali za sudske postupke odustali smo od poziva

Mandića i Medojevića su predložili drugi ljudi i mi nijesmo odradili provjeru ovih imena za učešće na forumu – rekao je bivši američki kongresmen U susret izjednačavanju cijena za fizička lica i preduzeća

Do potrošača ne stigne 66 odsto vode

SNP prekida bojkot, Pavićević pripremila pitanje Markoviću

STR. 3.

Oštra polemika potpredsjednika Vlade i Tužilaštva o povjerenju u tu instituciju

Pažin: Nedopustivo je nizak nivo povjerenja javnosti u Tužilaštvo D. MALIDŽAN

Bivši američki kongresmen za Pobjedu izjavio da Mandić i Medojević više nijesu pozvani na forum u SAD

Predsjednik Vlade sjutra odgovara na pitanja poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore

VDT: Vlada ne može i ne smije da nas kontroliše STR. 2.

STR. 6. i 7.

Po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja uhapšen Podgoričanin

Popović osumnjičen da je bio logistika u ubistvu Ilića

DANAS UZ POBJEDU

Izvršna direktorica kompanije Santajm Marina Čaptikova

STR. 5.

Senat UCG usvojio izvještaj komisije i proslijedio ga Etičkom komitetu na dalje postupanje

STR. 7.

LakićevićĐuranović plagirala U Ananti ulažu naučni rad još tri miliona

STR. 9.

STR. 5.

Politika

Utorak, 29. oktobar 2019.

Bivši američki kongresmen za Pobjedu izjavio da Mandić i Medojević više nijesu pozvani na forum u SAD

Pitinger: Čim smo saznali za sudske postupke odustali smo od poziva PODGORICA/VAŠINGTON - Andrija Mandić i Nebojša Medojević nijesu na listi učesnika Bezbjednosno-informativnog foruma koji 12. decembra organizujemo u Vašingtonu - kazao je u ekskluzivnoj izjavi za Pobjedu Robert Pitinger, bivši američki kongresmen. Pitinger je objasnio da je sporni poziv uslijedio zato što organizatori foruma nijesu imali informacije da se vode sudski postupci protiv ova dva poslanika. - Mandića i Medojevića su predložili drugi ljudi i mi nijesmo odradili provjeru ovih imena za učešće na forumu. Nakon konsultacija sa pred-

stavnicima crnogorske države u Sjedinjenim Američkim Državama, odlučili smo da po-

Robert Pitinger

vučemo poziv, tako da oni više nijesu na listi učesnika. Čim smo dobili informaciju da se vode sudski postupci protiv njih povukli smo poziv - kazao je Pitinger za Pobjedu. Demokratski front je pisao

predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću da se u ime Skupštine obrati Višem sudu zahtjevom da se vrati diplomatski pasoš Andriji Mandiću, kako bi mogao da obavlja međunarodne političke aktivnosti. Kako su saopštili iz Fronta, američki kongresmen Robert Pitinger pozvao je Mandića i Nebojšu Medojevića da budu delegati na 17. Parlamentarnom obavještajno-bezbjedonosnom forumu 12. decembra u Vašingtonu. Robert Pitinger je bio republikanski kongresmen šest godina, odstupio je sa dužnosti u januaru ove godine kada je na izborima za Kongres izgubio od Marka Harisa. M. JOVIĆEVIĆ

Sjednica Predsjedništva Demokratske partije socijalista

Đukanović za predsjednika DPS-a, Marković zamjenik PODGORICA - Predsjedništvo Demokratske partije socijalista Crne Gore je na sinoćnjoj sjednici konstatovalo jednoglasne prijedloge opštinskih organizacija DPS da kandidat za predsjednika stranke bude Milo Đukanović, kao i da kandidat za zamjenika predsjednika bude Duško Marković. Kako je saopšteno iz te partije, na sjednici je utvrđena i lista kandidata za novi sastav Glavnog odbora, za koju je konstatovano da predstavlja najbolju garanciju za buduće izborne i druge političke uspjehe Demokratske partije socijalista. Predsjedništvo je utvrdilo prijedloge Programa, Statuta i Izvještaja o radu DPS između dva Kongresa, uz ocjenu da su na najbolji način anticipirane

potrebe crnogorskog društva, kroz proces daljeg ekonomskog i demokratskog razvoja. - Predsjedništvo je zaključilo da su primjedbe i sugestije na kongresna dokumenta, koje su pristigle tokom javne rasprave, potvrda odgovornog i zrelog promišljanja članova i simpatizera DPS Crne Gore, kao i da predstavljaju odlična usmjerenja za još bolje organizovanje partije i kreiranje ukupne politike - ističu u toj partiji. Predsjedništvo je usvojilo dnevni red, Poslovnik o radu VIII Kongresa i Odluku o broju, strukturi i načinu izbora organa DPS. Sve usvojene odluke su, saglasno Statutu DPS-a, upućene Glavnom odboru na dalje razmatranje, koji će imati sjednicu u srijedu 30. oktobra. R. P.

Politika

Utorak, 29. oktobar 2019.

Predsjednik Vlade sjutra odgovara na pitanja poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore

SNP prekida bojkot, Pavićević pripremila pitanje Markoviću Damjanović: Jedna Detalj sa komemorativne sjednice

U Skupštini održana komemorativna sjednica povodom smrti poslanika i lidera Radničke partije Janka Vučinića

velika bitka izgubila je vojskovođu

PODGORICA – Predsjednik Vlade Duško Marković odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Skupštini, u okviru premijerskog sata, a na sjednicu parlamenta doći će i poslanici SNP-a, čime će Danijela Pavićević i Srđan Milić prekinuti bojkot zasijedanja koji traje od početka ovog skupštinskog saziva. Milić je bojkotovao rad Skupštine i njenih radnih tijela, dok je Pavićević ranije povremeno dolazila na sjednice Kolegijuma, ali i Odbora za antikorupciju. Pavićević će Markoviću postaviti pitanje da li je dovoljno urađeno na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“. PREKIDAJU BOJKOT: Danijela Pavićević i Srđan Milić

PROPUSTI

-Nedavno je vaš potpredsjednik i ministar pravde Zoran Pažin izjavio da su u slučaju istrage ubistva Duška Jovanovića napravljeni propusti i da su oni uslovili nerješavanje zločina. Mi smo, makar članovi Duškove porodice, više puta ukazivali na propuste, opstrukcije i nečinjenje. Smatrate li da se dovoljno uradilo na rasvjetljavanju ovog zločina i mislite li da je izjava ministra pravde adekvatna nivou pozicije koju pokriva, a podrazumijeva i određenu odgovornost, posebno kada je ovaj zločin u pitanju – pitaće Pavićević Markovića. Ona će premijeru postaviti pitanje i da li će on nešto preduzeti zbog činjenice da, u vrijeme njegovog mandata, kako je navela, nijesu pronađeni i procesuirani počinioci i nalogodavci ubistva. Andrija Mandić (DF) pitaće Markovića „da li protivustavno, nezakonito i političkim razlozima podstaknuto djelovanje SDT-a i VDT-a prema DF-u, a posebno najnovija podmetanja Nebojši Medojeviću, predstavlja samo još jedan potez u nizu razuzdane tužilačke diktature koju Vlada snažno podržava ili se radi o nečemu drugo“.

-Da li SDT i VDT ovakvim nezakonitim obračunavanjem sa opozicionim poslanicima žele da skrenu pažnju javnosti sa afera čiji su oni direktni učesnici, a koje jasno i nedvosmisleno ukazuju na kriminal i korupciju u samom tužilaštvu, i na koji način se ovakva njihova nepočinstva uopšte mogu procesuirati, a oni pozvati na utvrđivanje njihove krivične i pravne odgovornosti – pitaće Mandić. Raška Konjevića iz SDP-a zanima da li će Vlada u budžetu za 2020. godinu predvidjeti povećanje zarada u ključnim sektorima koje čine državnu upravu.

ZARADE

- Smatrate li da su zarade ljekara, prosvjetnih radnika ili pripadnika sektora bezbjednosti adekvatne i u korelaciji sa ocjenama o rezultatima ekonomske politike u prethodne tri godine? Zašto, i pored rasta BDP, imamo smanjenje realne zarade za 2,3 odsto? Da li prosječna zarada u posljednje tri godine, od 511-515 eura, može za rezultat da ima poboljšanje životnog standarda, posebno

imajući u vidu činjenicu da prema podacima sindikata oko 70 hiljada zaposlenih primaju plate u iznosu do 250 eura? Zašto je Vlada odbila prijedlog SDP-a da se smanje opterećenja na zarade – pitanja su koja će Konjević postaviti premijeru. Danijel Živković iz DPS-a pitaće kada se mogu očekivati prvi rezultati opsežnog investicionog zamaha u oblasti energetike i zaštite životne sredine. -Koje mjere Vlada Crne Gore preduzima u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorske privrede, imajući u vidu činjenicu da su, prema podacima Centralne banke, u blokadi računi blizu 18 hiljada pravnih lica i preduzetnika – pitaće Boris Mugoša iz SD-a. On će Markovića pitati koji su efekti sprovođenja Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, donijetog 2014. godine. Pitanje Adrijana Vuksanovića (HGI) odnosiće se na proteklu turističku sezonu. -Kako ste zadovoljni posjetom turista našoj zemlji? Koliko će ostvareni prihodi iz turizma doprinijeti poboljšanju ekonomskih parametara – pitaće Vuksanović Markovića. I. K.

Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva nastavlja rad najkasnije početkom naredne sedmice

Bivši specijalni predstavnik EU za bivšu Jugoslaviju

Prvo o zakonima o teritorijalnoj organizaciji i biračkom spisku

PODGORICA – Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće zakazana najvjerovatnije za petak ili početak naredne sedmice – rečeno je nezvanično Pobjedi iz tog tijela. Odbor će tada nastaviti sjednicu koju je prekinuo 22. oktobra, a na čijem dnevnom redu je analiza primjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i utvrđivanje modaliteta rješenja za obezbjeđenje uslova za punu implementaciju Zakona o biračkom spisku i izradu potpunog biračkog spiska. Članovi Odbora prošle sedmice dogovorili su da na sjednicu pozovu ministre unutrašnjih poslova i javne uprave, zatim predstavnike Zajednice opština i Direkcije za nekretnine, kako bi čuli i njihovo mišljenje. Članovi Odbora gotovo su jednoglasni u tome da bi rok za završetak rada Odbora, koji je propisan do 15. novembra, trebalo produžiti, pa se očekuje da će Odluka o formiranju Odbora biti još jednom izmijenjena, što bi bilo treće mijenjanje tog dokumenta u Skupštini. Skupština bi na plenarnoj sjednici trebalo da usvoji izmijenjenu Odluku, kao i da konstatuje ostavke članova Odbora iz DF-a Strahinje Bulajića, Predraga Sekulića i Branke Bošnjak. Opozicioni članovi koji učestvuju u radu Odbora

Odbor za izbornu reformu

na prošloj sjednici dobili su jasan odgovor DPS-a da ta partija, ali ni njeni koalicioni partneri, ne žele formiranje tehničke vlade, zbog čega je Raško Konjević iz SDP-a napustio članstvo u dva radna odbora. Konjević je kazao da će jedino učestvovati u radu Odbora, zbog pravila za koje je glasao, a predsjednik tog tijela, Branimir Gvozdenović, poručio je da „cilj Odbora ne treba dovoditi u pitanje bilo kakvim uslovljavanjem“. Radni odbori intenzivno rade, ali su „probili“ rok do 22. oktobra, do kada je bilo dogovoreno da se Odboru dostave prvi nacrti, kao i prijedlog modela za nadzor nad primjenom dogovorenih rješenja. I. K.

Bilt: Francuski veto odnosi se i na Crnu Goru, Srbiju i BiH PODGORICA - Nema sumnje da je Bregzit strateška katastrofa za Evropsku uniju, ali čini se da ima malo onih koji shvataju da se Unija kreće u pravcu još jedne strateške katastrofe na Zapadnom Balkanu, ocijenio je u kolumni u Vašington postu nekadašnji švedski premijer i specijalni predstavnik EU za bivšu Jugoslaviju Karl Bilt. Bilt smatra da je takva pozicija sama po sebi loša, ali i da će posljedice te odluke ići mnogo dalje. Ukazuje da francuski veto nije bila blokada samo protiv Sjeverne Makedonije i Albanije, već i protiv kompletnog procesa proširenja na Zapadnom Balkanu. - Možda nije bilo napisano eksplicitno, ali implicitno to, takođe, znači veto za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu. I to će imati posljedice na druga neriješena pitanja u regionu - zaključio je Bilt. Đ.Ć.

PODGORICA – Odlaskom Janka Vučinića jedna bitka izgubila je vojskovođu, a ostala mučnina i sjećanje na patriotu koji je bio spreman da, zarad date riječi i uvjerenja, podnese žrtvu - riječi su kojima je predsjednik posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović ispratio nedavno preminulog poslanika, sindikalnog aktivistu i lidera Radničke partije. Njegovim odlaskom, kako je rekao Damjanović na komemorativnoj sjednici koja je juče održana u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore, otišao je dobar čovjek koji je u politiku ušao srcem i sa vjerom da ovdje može i mora biti bolje. - Bio je od onih koji nijesu pravili kompromise i nijesu uzmicali, već bili spremni da podnesu žrtvu za svoju riječ i uvjerenja. Ostaje sjećanje na patriotu koji nije pristajao na to da se crnogorsko društvo dijeli. Kada takvi ljudi odlaze, osjetite mučnu prazninu. Ne možete da se otmete utisku da ste izgubili prijatelja i druga, a da je jedna bitka izgubila vojskovođu - rekao je Damjanović. Naveo je i kako je Vučinić „u političku arenu ušao srcem i sa vjerom da u Crnoj Gori može i

mora biti bolje“. - Životni ring našeg Janka, prvo sportski, bokserski, koji ga je naučio fer pleju i plemenitosti, nastavio se u političkoj borbi. Takav Janko nije ni mogao, a ni htio da okrene glavu od problema svojih radnika. Nije se borio borbe radi. Takav je bio naš Janko. Nije težio da skriva suštinu. Oštar kritički ton karakterisao je njegove govore. Ostaje ponos što smo te znali i poznavali - poručio je Damjanović. Vučinić se, kako je ocijenio predsjednik parlamenta Ivan Brajović, na sebi svojstven način bavio pitanjima koja su mu obilježila život. - Bio je sindikalni rukovodilac i borac koji se na specifičan način zalagao za socijalna i radnička prava, a sindikalnu borbu prenio je i u Skupštinu – ocijenio je predsjednik parlamenta. Brajović je porodici Janka Vučinića poručio kako će „u Skupštini Crne Gore uvijek imati podršku“. U ime članova porodice na komemorativnoj sjednici govorio je i član Radničke partije Mišo Manojlović, koji je naveo kako je Janko Vučinić uvijek išao do kraja, ali i izlazio na megdan mnogo snažnijim od sebe. Đ.Ć.

Demokrate bojkotovale i komemorativnu sjednicu?! Poslanici Demokratske Crne Gore, na čelu sa liderom Aleksom Bečićem, jedini su koji juče nijesu došli na komemorativnu sjednicu kojom su se poslanici u parlamentu oprostili od kolege Janka Vučinića. Sa druge strane, sjednici je prisustvovao lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović koga, za razliku od Demokrata, to što bojkotuje rad parlamenta nije spriječilo da se pojavi u skupštinskoj sali i time iskaže poštovanje prema preminulom kolegi.

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao odluku o slanju VCG u NATO misiju

Dva vojnika idu u Irak tokom 2020. godine

PODGORICA - Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je glasovima vladajuće koalicije prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju u Republici Irak (NMI), koju je ranije ove godine donio Savjet za odbranu i bezbjednost.

Obrazlažući prijedlog odluke, ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da je Vojska Crne Gore na osnovu bezbjednosnih procjena i raspoloževih kapaciteta iskazala interesovanje za dužnost u

centru za diplomatsku podršku u okviru međunarodnog aerodroma u Bagdadu. On je dodao i da očekuje da će prva dva vojnika u misiju otići tokom 2020. godine. On je podsjetio da je Savjet za bezbjednost i odbranu donio odluku da se dva vojnika pošalju u Irak podsjećajući da je Irak 2016. zatražio pomoć od NATO-a, a da je na osnovu tog zahtjeva, NATO na samitu u Briselu u julu 2018. pokrenuo misiju Alijanse u ovoj državi. Bošković je pojasnio da i misija u Iraku ima neborbeni karakter. J. Đ.

Ekonomija

Utorak, 29. oktobar 2019.

DRI konstatovala da imamo loš sistem protivpožarne zašt

Za šest godina šumska požar Hale fabrike ,,Radoje Dakić“

Osma prodaja imovine bivše fabrike „Radoje Dakić“

Naplatili 72 hiljade eura PODGORICA – Od devet ponuda, koliko je stiglo za prodaju materijala sa konstrukcija hala bivše fabrike ,,Radoje Dakić“, samo su dvije, ukupne vrijednosti 71,8 hiljada eura, bile prihvatljive, potvrdio je Pobjedi stečajni upravnik Mladen Marković. On je prihvatio ponudu danilovgradske kompanije Korming od 50,5 hiljada eura koja je jedina bila veća od procijenjenog iznosa za materijal sa hale farbaone gotovih proizvoda, kao i ponudu Centra za reciklažu iz Nikšića od 21,3 hiljade eura za materijal sa hale termičke obrade koja je bila

procijenjena na 25 hiljada. Ovog puta je bilo veće interesovanje za kupovinu materijala sa hala, ali je samo jedna ponuda bila nešto viša od početne vrijednosti. Ponude pojedinih kompanija bile su i po deset puta manje, pa je tako Inter trejd Podgorica ponudila 53 hiljade eura, a Kapital M 41,7 hiljada za materijal sa hale montaže, procijenjen na 389,5 hiljada eura. Iste kompanije ponudile su 20 do 22 hiljade za materijal sa hale termičke obrade kalionice i mašinske hale, procijenjen na 201,2 hiljade eura. Ovo je bio treći poziv koji Marković raspisao, a koji nije uključivao preostalu imovinu

koju čine urbanističke parcele za izgradnju objekata i za centralne djelatnosti, kao i saobraćajnice i pješačke zone. Do sada je imovina fabrike prodata Upravi za imovinu za 3,29 miliona, Zetagradnji za 20 hiljada, Voliju za 5,65 miliona, Direkciji za imovinu Glavnog grada za 430,1 hiljada, Kipsu za četiri miliona, kompaniji ,,Čelebić“ za 396 hiljada i Milošu Gledoviću za 211,6 hiljada eura za poslovne prostore u Beogradu. Stečaj u fabriku ,,Radoje Dakić“ uveden je prije skoro tri godine zbog poreskog duga od 10,7 miliona eura. Ukupno je priznato 80 miliona eura poM. Lk. traživanja.

Novi spor Dragana Brkovića i države

Vektra Boka tuži Morsko dobro PODGORICA - Kompanija Vektra Boka tužila je Morsko dobro tražeći da sud utvrdi da je ugovor o korišćenju morskog dobra još na snazi. Osim toga, traži naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele u Herceg Novom na kojima je Vektra upisana kao korisnik, a koje je Morsko dobro navodno davalo u zakup trećim licima. Radi se o kupalištima ispod nekadašnjih hotela ,,Topla“, ,,Centar“ i ,,Tamaris“, kao i lokacijama ispred teniskih terena i lokala ,,Lobelia“ na Šetalištu pet Danica. Riječ je o ugovoru sklopljenom 2007. godine, koji je ovog ljeta Morsko dobro raskinulo prije isteka od 20 godina, jer Vektra Boka nije poštovala ugovorne obaveze, čulo se na pripremnom ročištu pred sutkinjom Senadom Hasanagić. Zastupnik Vektre Ranko Grbavac

Kursna lista USD

1.10870

JPY 120.69000 GBP

0.86328

CHF

1.10470

AUD

1.62450

CAD

1.44870

tražio je da sud odredi geodetsko, građevinsko i finansijsko vještačenje kako bi precizno bile identifikovane parcele i kupališta koje je Morsko dobro izdavalo te da se procijeni koliko je Vektra Boka uložila u kupalište hotela ,,Plaža“, koje je oštećeno tokom nevremena, imajući u vidu da Morsko dobro nije prihvatilo ovaj trošak. Grbavac nije mogao da odredi

ni iznos, a ni period za koji potražuje naknadu štete, prije vještačenja, jer ne posjeduje ugovore na osnovu kojih je Morsko dobro davalo u zakup ove lokacije. Pripremno ročište odloženo je za početak decembra, kako bi se zastupnici precizno izjasnili oko predmeta vještačenja, kojem se zastupnik Morskog dobra Draško M.Lk. Cerović protivi.

Podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji

U septembru 1,29 miliona priključaka PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 1,29 miliona korisnika mobilne telefonije, 0,88 odsto više u odnosu na avgust. Broj korisnika u septembru odgovara penetraciji od 208,85 odsto, navedeno je u izvještaju EKIP-a. U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika je veći 4,93 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 46,43 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 53,57 odsto. S. P.

PODGORICA - Crna Gora nema dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara, pa je potrebno preduzeti odgovarajuće mjere i radnje koje treba da budu kvalitetan odgovor na rizik, ocijenjeno je u izvještaju Državne revizorske institucije. U periodu od 2012. do 2018. bila su 532 šumska požara, sa opožarenom površinom 34.628,18 hektara i procijenjenom štetom od 6.492.496 eura, utvrdila je DRI u reviziji uspjeha sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštite od šumskih požara. - Suočeni sa prognozom da će, između ostalog, doći do povećanja ugljendioksida sa svim posljedicama na klimatske uslove - produženje požarne sezone, češći i žešći šumski požari, kraći povratni intervali požara, potrebne su promjene sadašnje požarne politike i ubrzano osposobljavanje savremenog protivpožarnog sistema, koji će biti sposoban da odgovori na pojavu i učestalost šumskih požara ocijenila je DRI u izvještaju koji su napravili senatori dr Branislav Radulović i Radule Žurić. Revizijom su bili obuhvaćeni MUP, ministarstva poljoprivrede i održivog razvoja, Uprava za šume; JP Nacionalni parkovi i službe zaštite i spašavanja Podgorice, Nikšića, Berana i Pljevalja. U izvještaju je notiran veliki broj nedostataka, a DRI je ostavila rok od 45 dana da joj dostave plan aktivnosti za realizaciju preporuka i šest mjeseci da izvijeste o preduzetim radnjama po preporukama. -U sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara, koji nije podržan odgovarajućim informacijskim servisom i bazom podataka, u kojem nije izvršena odgovarajuća procjena rizika, mapiranje opasnosti i zoniranje, u kojem nema adekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka, svake se sezone kreće gotovo od početka - konstatovala je revizija.

Crna Gora nema sistem za obavještavanje i uzbunjivanje ugroženog stanovništva; nema adekvatnu opremu za gašenje šumskih požara, niti svi vatrogasci imaju ličnu opremu, iako je njena nabavka prioritet, konstatovala je DRI

Uočeni su nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema. Crna Gora nema sistem za obavještavanje i ugroženog stanovništva, nema adekvatne opreme za gašenje šumskih požara, a zabrinjavajuće je što svi vatrogasci nemaju ličnu opremu, iako je njena nabavka prioritet. Revizijom su konstatovani i nedovoljni materijalno-tehnički resursi u Upravi za šume i Nacionalnim parkovima, a naročito kod koncesionara.

MINISTARSTVA I UPRAVA

Državna revizija je MUP-u preporučila da predloži program razvoja sistema zaštite i spašavanja za trogodišnji period. -MUP treba da izradi nacionalnu procjenu ugroženosti, odnosno procjenu rizika od katastrofa. Organ državne uprave nadležan za poslove zaštite i spašavanja, uz saglasnost MPRR, bliže da propiše mjere zaštite od šumskih požara, da se donesu preostala podzakonska akta i interne procedure postupanja. Da sprovede adekvatnu analizu potreba materijalno-

34,6 hektara šume izgorjelo, šteta 6,5 miliona eura

tehničke opreme za požare i da utvrdi prioritete - preporučila je DRI. Ministarstvu poljoprivrede je preporučeno da definiše prijedloge izmjena propisa neophodnih radi obezbjeđivanja potpun e z a št i t e š u m a , d o n e s e pravilnik o načinu prikupljanja podataka, vođenju registra te uslovima korišćenja podataka kao i o načinu nadzora oštećenosti šumskih ekosastava, da donese pravilnik o metodologiji procjene štete na šumi… -Da uspostavi redovan sistem nadzora i sačini izvještaje o sanaciji opožarenih površina i izgradnji šumskih cesta, da donese pravilnik o mjerama za sprečavanje i suzbijanje šumskih požara, nakon što Vlada opredijeli novac iz budžeta. Da formira savjet za šume, koji bi preduzeo hitne mjere za njihovu zaštitu - navodi se, između ostalog. Upravi za šume je naloženo da

Aktivnosti Luke Bar u cilju smanjenja zagađenja

Nabavili električno vozilo PODGORICA - Luka Bar je, u cilju promocije elektromobilnosti i smanjenja emisije ugljen dioksida, nabavila električno vozilo ,,nissan leaf“ u okviru projekta EnerNETMob koji finansira Interreg Mediteranski program transnacionalne saradnje (MED 2014-2020). Iz barske kompanije je saopšteno da EnerNETMob projekat ima za cilj da izradi, testira i poboljša „Planove održive elektromobilnosti“ na kopnu i moru koristeći vozila na električni pogon i u regionu uspostavlja mreže električnih punjača na transnacionalnom nivou. Budžet Luke Bar u ovom projektu je 127.737 eura, a ukupan budžet projekta je 5,7 miliona eura. S. P.

Ekonomija

Utorak, 29. oktobar 2019.

tite u okviru revizije politike ekologije

a 532 ra

sanira značajne količine drvne mase opožarene u 2012. godini, jer predstavlja opasnost za širenje biljnih bolesti i štetočina. I njima je preporučeno da formiraju adekvatne baze podataka, da osavremene opremu za upravljanje šumskim požarima, uključujući i prateću za ekipe za primarno djelovanje u područnim jedinicama… - Rukovodstvo Uprave za šume da intenzivira mehanizme praćenja kako bi osigurali sprovođenje svih odredbi ugovora sa koncesionarima. Da odredi prioritete sanacije u šumama koje su najvrednije za životnu sredinu poput šumskih područja u okviru mreže Natura 2000, da primijeni kriterijume iz Pravilnika za upravljanje i gazdovanje šumama na održiv i multifunkcionalan način, kao i da planira posebne mjere gazdovanja šumama u područjima visokog rizika od požara. Potrebno je da predloži mjere za zaštitu šuma i redovno vrši nadzor - konstatovala je državna revizija.

VLADA I OPŠTINE

Revizija je preporučila Vladi da razmotri mogućnosti za pristupanje Copernicus programu EU, u okviru kojeg će se izvršiti zoniranje i mapiranje, monitoring prirodnih hazarda i razvoj rješe-

Samo trećina novca utrošena za zaštitu Revizijom je utvrđeno da je Upravi za šume od 2015. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je u tu svrhu utrošeno samo 33 odsto ili 36.958 eura. Utvrđeno je da postoji znatan dio površina na kojima je evidentno da rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući. - Upitno je zato koliki je broj sadnica od navedenih 2.639.880, koliko je po podacima Uprave za šume zasađeno od 2012. do 2018, zaista zasađen ili uspio. Primijećeno je i da je u okviru čišćenja opožarene površine posječena šuma u širem krugu u odnosu na onaj gdje je bio požar, a Ministarstvo poljoprivrede nije vršilo nadzor u tom dijelu - konstatovali su iz DRI.

nja za smanjenje štete. Preporučeno je i da razmotri formiranje samostalne jedinice u sastavu MUP-DVS sastavljene od tima stručnjaka koji bi bio osposobljen za uspostavljanje nove eksperimentalne laboratorije, izradu baze podataka i razvoja novih metoda izračunavanja indeksa opasnosti i ponašanja šumskog požara na različitim tipovima goriva. Da utiču da se obezbijedi novac za nabavku lične opreme za vatrogasce i specijalnih vatrogasnih vozila za šumske požare, uključujući i prateću opremu za ekipe za primarno djelovanje… Utvrđeno je da nijedna opština nije donijela program razvoja sistema zaštite i spašavanja na svojoj teritoriji, a nijesu izrađeni ni lokalni planovi i procjena rizika od katastrofa. Opštinama je DRI naložila da ažuriraju izvještaj o stanju životne sredine, u okviru kojeg će dati presjek stanja opožarenih površina i uticaju požara i sječe drveta na životnu sredinu, da definišu mjere za otklanjanje negativnih posljedica, organizuju i opreme službu zaštite, izrade plan zaštite i spašavanja, kao i opštinski plan zaštite od požara i dostave na saglasnost MUP-u, da uspostave i održavaju sistem za obavještavanje i uzbunjivanje u skladu sa elaboratom o procjeni rizika. M.P.M.

U susret izjednačavanju cijena za fizička lica i preduzeća

Do potrošača ne stigne 66 odsto vode

PODGORICA - Tehnički i komercijalni gubici vode u sjevernom regionu su 79 odsto, u primorskom 72, a u središnjem 54 odsto.

Gubitak na nivou države je 65,7 odsto - pokazuje izvještaj RAE o aktivnostima za regulisanje komunalne djelatnosti u prošloj godini. RAE će po prvi put davati saglasnost na cijene komunalnih djelatnosti, što je predviđeno prijedlogom Zakona o komunalnim djelatnostima koji je ušao u skupštinsku proceduru. Tim je prijedlogom, kako je Pobjeda objavila juče, predviđeno povećanje cijene vode do 400 posto domaćinstvima, zavisno od opštine, kako bi se izjednačila sa cijenom koju plaćaju preduzeća. Da li će biti korekcija u nivou izjednačavanja, odnosno da li će se građani i preduzeća ,,sresti“ na nekom malo nižem nivou, i da li će izjednačavanje biti u kraćem periodu od pet godina, ostaje da se vidi. Po mnogim procjenama, cjenovni udar na građane mogao bi biti mnogo manji kada bi vodovodna preduzeća smanjila tehničke i komercijalne gobitke, kada bi svi imali sopstvene vodomjere, kada bi se uložilo u mrežu…

U analizi RAE se navodi da se podaci o tehničkim i komercijalnim gubicima ,,moraju posmatrati kao procjena, budući da od ukupno 20 komunalnih preduzeća obuhvaćenih analizom, samo njih tri mjere ukupno su zahvaćene, kao i ukupno isporučene vode korisnicima - Herceg Novi, Podgorica, Tivat“. Iz RAE posebno ukazuju na stanje u Petnjici i Šavniku. - Oni ne mjere količine zahvaćene vode, kao ni isporučene. U toku 2018. u Petnjici je za 219 korisnika isporučeno 24.720 m3 vode, dok je u Šavniku za 136 - 35.000 m3. Kako oba vršioca ne mjere, uočljiva je značajna razlika u količinama zahvaćene vode: u Petnjici 1.261.440 m3, a u Šavniku 45.000 m3. Na osnovu navedenih podataka, može se izračunati stepen neprihodovane vode u 2018. godini i on u Petnjici iznosi 98,04 odsto, a u Šavniku 22,2 odsto. Iz navedenog se uočava da procijenjene količine zahvaćene, odnosno isporučene vode ne daju relevantne podatke, što je dodatni pokazatelj da je neophodno obezbijediti mjerače na vodoizvorištima, kako bi se utvrdio precizan podatak o stepenu neprihodovane vode - navodi se u analizi RAE.

Procenat neprihodovane vode - gubitaka U prošloj godini za uslugu javnog vodosnabdijevanja fizičkim licima je fakturisano ukupno 17.585.446 eura, a firmama 12.694.358 eura. Da li će Regulatorna agencija,

Predstavnik kompanije „Crnogorski operator tržišta električne energije“ Dušan Vućić kazao je da bi građani, ako postave solarne panele na krovovima, imali brojne benefite, od manjih računa za struju, preko djelimične energetske samostalnosti i povrata investicije za nekoliko godina. Cjelokupno društvo bi imalo dodatni benefit, kroz

U Ananti ulažu još tri miliona PODGORICA - U Ananti Resort Residences&Beach Club, koji je ljetos otvoren u Reževićima, do sada je uloženo 20 miliona eura, dok je za narednu godinu planirano još tri miliona eura novih investicija. Izvršna direktorica kompanije Santajm Marina Čaptikova (Marina Chaptykova), koja upravlja hotelom, kazala je da je za investitora poseban podsticaj bila otvorena državna ekonomska politika Crne Gore prema investitorima, kao i atmosfera konstantnog smanjenja i neutralisanja barijera te stimulisanja investicija po-

Reževići

Stečajna uprava Atlas banke zakazala za 27. novembar

sebno u oblasti turizma. - Takođe smo zadovoljni što smo u Crnoj Gori pronašli partnere i eksperte kako u oblasti konstrukcije i izgradnje rizorta, arhitektonske poslove, a

naročito u oblasti ugostiteljstva i turizma. Samo je manji broj specifičnih poslova servisiran sa stranim ekspertskim znanjima - dodala je ČaptikoN. K. va.

Manji računi za struju

Domaće tržište naftnih derivata

Cijene goriva nepromijenjene smanjenje emisija ugljen dioksida. On je podsjetio da su u Crnoj Gori, za sada, izgrađene svega tri

koja će ubuduće davati saglasnost na cijene u komunalnim djelatnostima uspjeti da ,,natjera“ preduzeća iz ove oblasti da smanje gubitke, i to će se M.P.M. brzo vidjeti.

Izvršna direktorica kompanije Santajm Marina Čaptikova

U Crnoj Gori postoji dobar ambijent za izgradnju solarnih elektrana PODGORICA - U Crnoj Gori postoji dobar ambijent za izgradnju solarnih elektrana zbog velikog potencijala sunca, a građani bi, izgradnjom takvih elektrana, bili u mogućnosti da podmiruju sopstvene potrebe i postali bi energetski samostalniji, saopšteno je na Trećim danima elektro inženjera „Od ideje do realizacije“.

solarne elektrane, od kojih dvije imaju status povlašćenog proizvođača i jedan proizvođač koji je i potrošač. S. P.

PODGORICA - Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 95 i 98 i narednih 15 dana koštaće 1,31 euro, odnosno 1,35 eura, eurodizela 1,26 eura, a lož ulja 1,2 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena. S. P.

Aukcija za pet poslovnih prostora PODGORICA - Stečajna uprava Atlas banke u stečaju objavila je javni poziv za prodaju nepokretnosti u Nikšiću, Pljevljima, Baru, Andrijevici i Beranama, ukupne početne vrijednosti 1,5 miliona. Prodaja nepokretnosti obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 27. novembra. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 26. novembra uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost. U Nikšiću je na prodaji poslovni prostor površine 158 kvadrata, po početnoj cijeni od 209,32 hiljade, a u Pljevljima poslovna zgrada od 245 kvadrata, sa zemljištem od 56 kvadrata, po početnoj cijeni od 630 hiljada. U Baru i Andrijevici se prodaju poslovni prostori u vanprivredi, površine 171 kvadrat, odnosno 70 kvadrata, po cijeni od 219,81 hiljadu, odnosno 55 hiljada. U Beranama su na prodaju ponuđeni poslovni prostori u privredi, ukupne površine 634 kvadrata, po početnoj cijeni od 398 hiljada. M.P.M.

Društvo

Utorak, 29. oktobar 2019.

Profesor u penziji, bivši predsjednik Ustavnog suda, prijavio se na oglas Tužilačkog savjeta

Blagota Mitrić konkurisao za vrhovnog drž

Blagota Mitrić

PODGORICA – Prof. dr Blagota Mitrić podnio je juče prijavu na konkurs Tužilačkog savjeta za izbor vrhovnog državnog tužioca. Mitrić je Pobjedi potvrdio da se prijavio na javni oglas koji je raspisan 18. oktobra. U dva mandata bio je dekan Pravnog fakulteta u Podgorici, bio je predsjednik i sudija Ustavnog suda Crne Gore od 1993. do 2002. godine i sudija

Konkurs za stipendije „Najbolji iz jugoistočne Evrope“

Praksa u Austriji PODGORICA – Konkurs za jednogodišnje stipendije na austrijskim univerzitetima u programu „Best of South-East“ („Najbolji iz Jugoistočne Evrope“), vrijedne do 10.000 eura, objavljen je za studijsku godinu 2020/2021. godinu, a, kao i prethodnih godina, podržava ga Erste banka. Program „Best of South-East“ je namijenjen studentima - državljanima Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije koji su na osnovnim i postdiplomskim studijama. Na konkurs se mogu prijaviti studenti pravnih nauka, ekonomije, tehničkih fakulteta, metalurgije i geologije, te koncertnog i operskog pjevanja. Kako navode iz Erste banke, program se sprovodi kako bi se studentima omogućilo da kroz programe prakse ili stažiranja dobiju međunarodno iskustvo, ali i dalje usavršavanje i olakša početak profesionalnog puta. Kako su naveli, rok za studente ekonomije i prava da se prijave na konkurs za stipendije na Univerzitetu u Gracu je 5. decembar 2019. - U sklopu programa stipendisti imaju pravo na stipendiju u visini do 10.000 eura, koja pokriva troškove smještaja u studentskom domu u Gracu, mjesečni džeparac do 690 eura, školarinu Univerziteta u Gracu, registraciju pri Univerzitetu u Gracu, intenzivan kurs njemačkog u univerzitetskom jezičkom centru „Treffpunkt Sprachen“ kao i troškove raznih društvenih i kulturnih događaja tokom cijele godine. Studenti koji osvoje stipendije biće u prilici da, tokom jednogodišnjeg boravka u Gracu, prođu obuku ili praksu u Steiermärkische Sparkasse Bank ili drugom štajerskom preduzeću. Odabrani predmeti na Univerzitetu u Gracu zaokružiće akademsku obuku i obrazovanje studenata – naveli su iz Erste banke. Prijave za studente tehničkih fakulteta traju do 20. decembra, za studente metalurgije/geologije do 16. decembra, a za studente muzike, smjer pjevanje traju do 15. marta 2020. Više detalja o uslovima i detaljni postupak prijave dostupan je na sajtu: https://www.erstebank.me/sr_ME/footer-stanovnistvo/oI. Kr. banci/program-best-of-south-east.

Telekom nagrađuje dva projekta

Podrška u iznosu do 10.000 eura PODGORICA - Onlajn glasanje za najbolje projekte na Telekomovom konkursu „Za svako dobro 2019“, u okviru koga će podršku u iznosu do 10 hiljada eura dobiti dva projekta od posebne važnosti za zajednicu, počelo je juče i trajaće do četvrtog novembra. „Za svako dobro“ je Telekomova inicijativa u oblasti društvene odgovornosti, koja se realizuje šest godina i do sada je konkursom podržano oko 30 projekta. U finalu se ove godine našlo pet nevladinih organizacija. Iz Telekoma navode da više informacija ima na sajtu www.zasvakodobro.me i da građani mogu glasati projekat za koji smatraju da treba da postane dio svijeta novih mogućnosti. - Najvažniji kriterijumi u vrednovanju su relevantnost problema koji tretira, veličina ciljne grupe, aktuelnost i kvalitet projekta, odnosno inovativnost, izvodljivost i održivost – saopštili su iz Telekoma. U finalni krug takmičenja ušle su organizacije - Crnogorski gitaristički centar sa projektom „Muziku u sva srca“, Crnogorski savez za tehničku kulturu – Politehnika i projekat „Tehnička kultura mladih – imperativ vremena“, NVU Munja sa projektom „3D učionica“, Studentsko biznis udruženje i projekat „X godina preduzetništva i inovacija za mlade“ i Udruženje profesora informatike i informacionih tehnologija Crne Gore sa projektom „Mali programeri“. I. Kr.

Montefarm

Vakcine stižu do kraja sedmice PODGORICA - Kompletna količina vakcina protiv sezonskog gripa stići će u Crnu Goru do četvrtka 31. oktobra - saopštila je Vera Dabanović iz „Montefarma“. Ona je u Jutarnjem programu RTCG kazala da će vakcine, ako ne bude nikakvih problema, domovima zdravlja biti distribuirane do 1. novembra. Stići će 22.700 doza, što bi, kako je kazala, trebalo da bude dovoljno. I. Kr.

Suda SCG od 2004. do 2006. godine. Profesor Mitrić je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Vrhovno državno tužilaštvo sada je u takozvanom v. d. stanju, nakon što se niko nije prijavio na oglas objavljen u avgustu, a u međuvremenu je vrhovnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao mandat 7. oktobra. On je već sjutradan, 8. okto-

bra izabran za vršioca dužnosti, većinom glasova u Tužilačkom savjetu. Od 10 članova ovog tijela njega je podržalo njih pet iz reda tužilaca, dok mu je „zlatni glas“ dao prof. dr Velimir Rakočević, iz reda uglednih pravnika, uslovivši podršku hitnim raspisivanjem novog oglasa, ali i zahtjevom da za tri mjeseca tužioci dostave konkretne dokaze o istragama u kojima su akteri

Stanković i još neki tužioci. Odbjegli crnogorski biznismen i bankar Duško Knežević, optužen za više teških korupcionaških krivičnih djela kojima su oštećeni klijenti njegove dvije banke i država za milionske iznose, 5. septembra pokrenuo je aferu u čijoj žiži se našao Stanković. Knežević je objavio niz audiozapisa, svojih razgovora sa generalnim sekretarom

Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem, koji je navodno bio kurir preko kojeg je ovaj biznismen, kako tvrdi, podmićivao Stankovića i još neke tužioce. Stanković je kategorično negirao da je uzimao novac od Kneževića. Da je bio Kneževićev kurir, nakon hapšenja negirao je i sam Vujošević, uz tvrdnju da ga je lagao da je Stankoviću

Konferencija o izazovima Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23

Pažin: Nedopustivo n povjerenja javnosti u Danas imamo jednu vrstu poremećene demokratske ravnoteže da je važniji stav političke manjine da ne budu izabrani nosioci sudske vlasti u Sudskom savjetu, nego što je to stav političke većine da budu izabrani – kazao je Zoran Pažin PODGORICA – Nedopustivo je nizak nivo povjerenja koje javnost ima u Tužilaštvo i ta institucija mora da uradi sve da to promijeni i osnaži povjerenje - poručio je juče potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i dodao da svako nosi dio odgovornosti za integracioni proces Crne Gore. Na konferenciji „Izazovi Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24“, u Podgorici, rekao je da Crna Gora nije dobila završna mjerila za ta poglavlja, ali da nema enigme što treba da se radi. - Ta percepcija, koja je ponekad prisutna u javnosti, da je Vlada odgovorna za ukupan integracioni proces duboko je pogrešna. Ne može Vlada da implementira 70 zakona i primjenjuje pravosudne zakone umjesto pravosuđa - kategoričan je Pažin. Društveni proces, poručio je on, dinamičan je i sve institu-

Zoran Pažin

cije zajedno moraju da obezbijede da se društvo kreće u pravom pravcu.

PROTIVLJENJE

Pažin je kritikovao ustavna rješenja iz 2013. godine jer, kako je naveo, ta rješenja nijesu vladajući model ni u najrazvijenijim državama. - Na tome su snažno insistirali predstavnici opozicionih političkih partija i jedna koja je tada bila na vlasti, a sada je u opoziciji. Ne primjećujem da sada te političke partije prednjače u traženju odgovora na probleme koji su nastali kao posljedica tih ustavnih rješenja - rekao je Pažin. Dodao je da je tada bio protiv takvih ustavnih rješenja i ukazivao, kako navodi, na sve potencijalne opasnosti. - Danas imamo jednu vrstu poremećene demokratske ravnoteže da je važniji stav političke manjine da ne budu izabrani nosioci sudske vlasti u

Sudskom savjetu, nego što je to stav političke većine da budu izabrani. Ako to neko cijeni kao doprinos demokratiji, onda sam spreman da se argumentovano suprotstavim takvom stavu - kategoričan je Pažin. Takva vrsta pravnog avanturizma, kako kaže, nije održiva za budućnost, a kao ministar pravde neće prihvatiti rješenja koja nemaju potvrdu u najdemokratskijim državama. - Ova rješenja koja su usvojena 2013. nijesu vladajući model u razvijenim državama. Neozbiljno je očekivati da društva u tranziciji imaju višak demokratije koji ne mogu da postignu države koje imaju 200 godina demokratske tradicije i to je realnost kojoj se mora pogledati u oči da bi se našao izlaz iz ove situacije - istakao je Pažin.

ODGOVORNOST

Prirodno je, kaže on, da Vlada odgovara za stanje kriminali-

Radunović: Samovolja u pravosuđu Prema riječima predsjednika Odbora za evropske integracije Slavena Radunovića, vrijeme je da se prekine sa tim da se zatvaraju oči pred najvećim problemima, kao i da je „pravosuđe oboljelo od bolesti koja proizilazi iz nesmjenjivosti vlasti“. Na pitanje kako ocjenjuje to

„što Specijalno državno tužilaštvo ignoriše Skupštinu“, on je rekao da je zavedena samovolja u pravosuđu. - Ne samo (Milivoje) Katnić, već i (Ivica) Stanković smatraju da ne treba da se pojavljuju pred odborom, a to je potpuno neprihvatljivo. To je loše i za proces EU integra-

cija, ali i za naše unutrašnje probleme. To su ljudi koji se kriju od odgovornosti. Lako je poslati saopštenje, a bježe kad ih pozovemo na odbor jer znaju da će biti ispitivan. Oni su obrukali tužilaštvo i pravni sistem jer su zaveli praksu samovolje – istakao je Radunović.

teta u društvu, ali navodi da je u Crnoj Gori Vlada razvlašćena od svih mehanizama da utvrdi odgovornost za rezultate koje ima tužilaštvo. - U ustavnim sistemima najrazvijenijih demokratskih država tužilaštvo je sastavni dio izvršne vlasti, upravo da bi izvršna vlast bila odgovorna za stanje kriminaliteta u društvu. Danas je neozbiljno očekivati da Vlada daje odgovore na pitanja o kvalitetu rada Tužilaštva. Nešto više nadležnosti ima zakonodavna vlast, ali ni zakonodavna vlast nema sve one potrebne mehanizme da bi se vršio na valjan način nadzor nad radom Tužilaštva - pojasnio je Pažin. Nema, kako kaže, dilemu da je stav Evropske unije o proširenju, posebno u odnosu na Albaniju i Sjevernu Makedoniju, duboko pogrešan, jer narušava povjerenje između partnera u integracionom procesu koje mora da postoji. - Otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom ne znači zatvoriti ih. I pored tog pogrešnog pristupa same EU, to ne smije da bude alibi za propuste u Crnoj Gori - upozorio je Pažin. Saglasan je i glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević koji je rekao da sve institucije moraju da rade svoj posao, a da fokus države treba da bude da Crna Gora što prije dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24, i da ona budu

Društvo

Utorak, 29. oktobar 2019.

žavnog tužioca rigoroznu većinu za izbor vrhovnog državnog tužioca“. - Ne vidim adekvatno pravno rješenje ovog pitanja, bez političkog dogovora vlasti i opozicije koji su dužni da to učine, jer su svi zajedno zakonodavna vlast. A kad zakonodavna vlast ne funkcioniše, ne funkcioniše onda ni država na iole valjan način. U pamet se poslanici – poručio je on. K. K.

3 i 24

nizak nivo u tužilaštvo Oštra reakcija na ocjene ministra pravde

Vlada ne može i ne smije da kontroliše Državno tužilaštvo PODGORICA – Tužilaštvo je samostalan organ, a državni tužilac je nezavisan u radu i donošenju odluke i ne raduje nas činjenica što na to moramo da podsjećamo i ministra pravde. Upravo zbog te činjenice, definisane zakonom i ustavnim normama, Vlada i ne treba da ima mehanizme za kontrolu Tužilaštva. Onda bismo govorili o Vladinom ministarstvu, a vjerujemo da nikome nije u interesu da Tužilaštvo to i bude – poručili su sinoć iz ove ustanove potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu. Istakli su da Državno tužilaštvo uvažava stavove svih građana Crne Gore, ministra pravde, takođe i da su upravo zbog toga zainteresovani da znaju na osnovu kojih istraživanja, sprovedenih za čije potrebe se iznose tvrdnje o Tužilaštvu. - Državno tužilaštvo nikada nije, niti će ignorisati probleme sa kojima se suočava. Naprotiv. Nastaviće da ih rješava koliko god to nekome odgovaralo ili ne, koliko god to zvučalo arogantno ili ne. Izazovi pred kojima se državnotužilačka organizacija trenutno nalazi samo će osnažiti našu odlučnost da se obračunamo sa svim vidovima kriminala, ali i pokušajima različite vrste pritisaka, sa koje god adrese oni dolazili – istakli su iz Tužilaštva. Sve one koji pokušavaju da, kako su naveli, „guraju pod tepih sve što je ostvareno prethodnih godina podsjetićemo da Državno tužilaštvo kontinuirano ostvaruje rezultate na svim poljima“. - Upravo su po naredbama državnih tužilaca riješena najteža krivična djela, upravo su po nalogu državnih tužilaca službenici Uprave policije lišili slobode brojne pripadnike kriminalnih organizacija. To dokazuje da samo, zajednički, timski rad, kojim rukovodi Tužilaštvo može da dovede do mjerljivih rezultata. Pokušaji kontrole sa bilo koje strane mogu samo da uspore, nikako da zaustave tu namjeru. Da li smo zadovoljni? Ne. Smatramo da treba još bolje, odlučnije i efikasnije. Svi koji misle da će uspjeti da nas spriječe u tome, u velikoj su zabludi – navodi se u saopštenju. Državnotužilačka organizacija, poručili su, nastaviće da radi u interesu javnosti i odgovorna je građanima Crne Gore, kojima nastoji da obezbijedi sigurno i bezbjedno okruženje. - Svi drugi pokušaji kontrole u suprotnosti su sa ustavnim i zakonskim normama koje nije donosila državnotužilačka organizacija. Naše je da nas u radu isključivo vodi primjena tih propisa i njihovo poštovanje. Zato sa pravom od svih građana Crne Gore tražimo da i sami čine upravo to – zaključili su oni.

smjernice za dalji rad. - Mora da postoji jaka volja i sa jedne i druge strane da bi integracioni proces uspio. Čini mi se da evropski partneri nijesu prepoznali istorijski napredak koji je postigla Sjeverna Makedonija - naveo je Drljević. On je kazao da je Crna Gora duboko u integracionom procesu i da nikada nije čuo ocjenu od evropskih zvaničnika da je Crna Gora u blokadi. I predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić smatra da se sve institucije moraju uključiti u proces integracija, ali da

Senat UCG usvojio izvještaj komisije i proslijedio ga Etičkom komitetu

je najveće breme na Vladi. - Ovako više ne ide. Ne dobija Crna Gora signale kako je očekivala. Ni civilni sektor nije uradio dovoljno. Podrška građana EU integracijama pada i moramo nešto da uradimo - naveo je Raonić. Geir Johansen iz Ambasade Norveške podsjetio je da su poglavlja 23 i 24 centralna u pregovorima za pridruživanje. - Vrlo organizovano pravosuđe uslov je za društvo koje funkcioniše. Norveška će ostati posvećena pridruživanju Crne Gore i pomoći joj u tome - naveo je Johansen. K. JANKOVIĆ

Bojana Lakićević-Đuranović

i donošenje odluka u skladu sa tim Zakonom nije formirano, iako je u trenutku pokretanja postupka morao biti formiran u skladu sa Zakonom o akademskom integritetu (član 26 Zakona o akademskom integritetu) – naveli su oni. U takvoj situaciji, kako dodaju, imajući u vidu značaj postupka, Senat je, u cilju efikasnog utvrđivanja činjenica, a posebno ,,zbog odgovornog odnosa prema slučajevima kršenja akademskog integriteta, u cilju zaštite reputacije Univerziteta, odlučio da počne postupak i to na jedini način na koji se objektivno moglo, po do tada važećim propisima“. - Na sjednici Senata je, takođe, konstatovano da Senat osuđuje ovakve vrste kršenja akademskog integriteta – istakli su oni. Senat je komisiji Pravnog fakulteta nedavno vratio izvještaj o autentičnosti rada Lakićević-Đuranović na doradu, jer nije imao jasan zaključak. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je nedavno Osnovnom sudu optužni prijedlog protiv vanredne profesorice zbog sumnje da je plagira l a n a u č n i ra d . O n a j e suspendovana na Pravnom fakultetu. Ranije je LakićevićĐuranović za naše novine kazala da nije plagirala rad i da će to dokazati na sudu.

Sa jedne od sjednica Senata UCG

Lakićević-Đuranović plagirala naučni rad PODGORICA – Senatori Univerziteta Crne Gore su na jučerašnjoj sjednici usvojili dopunjeni izvještaj komisije koja je provjerila naučni rad vanredne profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović i ocijenila da je plagijat. Senat je, međutim, stava da nemaju zakonskog osnova za dalje postupanje u ovom slučaju, jer je u međuvremenu Vlada, odnosno Ministarstvo pro-

svjete formiralo Etički komitet koji se bavi utvrđivanjem kršenja akdemskog integriteta crnogorskih građana koji su radove objavili u inostranstvu. - Spise predmeta smo uputili Etičkom komitetu – saopštili su sa UCG. Podsjetili su da je postupak u slučaju profesorice zbog objavljenog teksta pod nazivom „Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju i primjeni prava EU -

primjeri iz prakse“, u časopisu „Pravni život“ Udruženja pravnika Srbije, pokrenut po prijedlogu NVO Centar za građansko obrazovanje 8. jula ove godine. - Senat je od početka pokretanja postupka imao u vidu činjenicu da Etički komitet, kao nadležno tijelo nije formirano i da se Zakon o akademskom integritetu tehnički ne može primijeniti, jer tijelo koje je nadležno za vođenje postupka

Nema još izvještaja za Bečića Komisija Ekonomskog fakulteta koja provjera autentičnost magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića, Senatu nije dostavila konačan izvještaj je li plagirao rad ili nije, već je, prema našim saznanjima, saopšteno da je imenovan treći član komisije, te da će na idućoj sjednici Senat imati dokument. Senat je ranije, u martu ove godine, vratio toj komisiji na doradu izvještaj iz razloga što nije imao potpis trećeg člana komisije, niti zaključak je li Bečićev rad plagijat. Kako od tada članovi Senata nijesu dobijali novi izvještaj, nakon nedavne sjednice poslali su zahtjev da im se dostavi dokument u roku od 30 dana.

Aleksa Bečić

N. ĐURĐEVAC

Profesori ogorčeni odlukom menadžmenta Policijske akademije u Danilovgradu PODGORICA – Protiv šest nastavnika Policijske akademije u Danilovgradu, koji su učestvovali u štrajku koji je trajao od 25. marta do jula, tražeći ostavku direktora ustanove Bobana Šaranovića, pokrenut je disciplinski postupak zbog toga što nijesu učestvovali u radu sjednice nastavničkog vijeća 5, 16. i 22. jula i terete se za težu povredu radnih obaveza. Nastavnik u ovoj obrazovnoj instituciji, jedan od štrajkača, Žarko Mrdović za Portal Pobjeda ocijenio je da je to revanšizam na djelu. Odluka o pokretanju disciplinskog postupka nastavnicima je uručena 4. oktobra, a oni tvrde da su prisustvovali radu svih ostalih stručnih organa škole. Štrajkači su tokom protesta izvodili nastavu, a štrajk su organizovali poslije časova od 14 do 15 sati. Nastavnik Policijske akademije Žarko Mrdović, koji je u martu suspendovan sa još troje kolega zbog organizovanja štrajka u kom je učestvovalo više od 10 nastavnika, za Portal Pobjeda ocijenio je da je odluka o pokretanju disciplinskih postupaka protiv šest nastavnika revanšizam sa vrlo tendencioznim pretpostavkama. Na niz „povreda koje je počinio direktor ove institucije Boban Šaranović“ ukazuje 12 nastavnika od novembra prošle godine, od tadašnjih 16 u Nastavničkom vijeću. Traže od institucija

Disciplinski postupak protiv šest nastavnika ARHIVSKA FOTOGRAFIJA

i još nekim tužiocima predavao novac. Za izbor prvog čovjeka tužilačke organizacije potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu u prvom krugu glasanja, odnosno tropetinska u drugom. Pofesor Mitrić u izjavi za Pobjedu nedavno je ocijenio da su „najveći krivci za nastanak v. d. stanja u Tužilaštvu poslanici koji su propisali

TRAŽE ODGOVOR INSTITUCIJA: Dio nastavnika Policijske akademije koji su u štrajku

da preispitaju njihove sumnje, a odgovor, kako su rekli, nijesu do danas dobili. Od Prosvjetne inspekcije tražili su da preispita situaciju u ovoj obrazovnoj instituciji, što je prosvjetni inspektor Boško Lazarević učinio i u aprilu dostavio nalaz u kom je utvrdio da su odluke sa sporne sjednice Nastavničkog vijeća 15. januara, na kojoj su smijenjeni predstavnici zaposlenih u Upravnom odboru, nezakonite, te naložio njihovo stavljanje van pravne snage i naložio upravi škole da izradi poslovnik o radu Nastavničkog vijeća. - Nastavnici su direktoru podnijeli zahtjev za odlaganje sjednice zakazane za 16. maj

pozivajući se na inspekcijski nalaz i zahtijevajući, između ostalog, da se prvo donese poslovnik kako bi sjednice bile legitimne i sa tim upoznali i ministra prosvjete. Prosvjetni inspektor je kontrolni inspekcijski nadzor izvršio tek 9. jula i konstatovao da je na sjednici održanoj 27. juna Nastavničko vijeće donijelo Poslovnik o radu i donijelo odluku o razrješenju članova Upravnog odbora iz reda zaposlenih, te odluku o imenovanju novih članova. Nastavnici niti su bili pozvani na ovu sjednicu niti su dobili zapisnik, odnosno nijesu učestvovali u donošenju Poslovnika, niti im je uručen na uvid - naglasili su nastavnici Policijske

akademije koji štrajkuju. O donošenju Poslovnika, kako su kazali, saznali su u vrijeme godišnjeg odmora od kolege koji je u ime svih podnio zahtjev i dobio izvještaj o obavljenom inspekcijskom nadzoru 12. jula (zavodni broj 0601/20192334/17). U saopštenju dostavljenom medijima štrajkači navode da je, u međuvremenu, jedan nastavnik napuštio Akademiju, jedan je na dužem bolovanju, jedan je aneksom ugovora sa mjesta predavača premješten na mjesto PR menadžera, četvoro je suspendovano zbog, navodno, nezakonite odluke o štrajku, a protiv šest je pokrenut disciplinski postupak zbog neučestvovanja u radu stručnog organa škole. Ponovili su optužbe na račun prvog čovjeka Akademije i pitaju „kako je moguće da 17 savjesnih radnika od dolaska Bobana Šaranovića za direktora Policijske akademije odjednom postanu neodgovorni, neradni i nepoželjni“. Protiv odl u k a d i r e k t o r a , k a ko j e napisano, pokrenuto je 11 sudskih postupaka, među kojima i proces o zakonitosti njihovog štrajka i zakonitosti suspenzija. J. B.

Društvo

Utorak, 29. oktobar 2019.

U Podgorici počela konferencija mreže ombudsmana Jugoistočne Evrope PODGORICA – Stereotipi, predrasude i diskriminacija u crnogorskom društvu i dalje su izraženi – upozoreno je juče sa konferencije mreže institucija ombudsmana iz Jugositočne Evrope, a ukazano je i na probleme s kojima se naša država suočava u odnosu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, prvenstveno, kako je rečeno, zbog njenog „pretežno klerikalno nacionalističkog vrha u Beogradu i na Cetinju“. Savjetnica u instituciji ombudsmana Milena Krsmanović istakla je da su etnička grupa koja je najizloženija diskriminaciji Romi i podsjetila na činjenicu oni nikada nijesu bili u sukobu ni sa jednom etničkom grupom u Evropi. - Stereotipi, predrasude i diskriminacija održavaju potrebu ljudi da sve svrstaju u određene kategorije, da život posmatraju pojednostavljeno, crno-bijelo. Ovakve pojave često su bile uzroci međuetničkih konflikata i opravdanja za najgora ljudska djela i ponašanja - rat i genocide – kazala je ona. Prof. dr Sonja Tomović-Šundić rekla je, između ostalog, da kada govorimo o predrasudama, radi se o sistemu naslijeđenih vrijednosti, te da je u tom smislu potrebno dubinski djelovati na promjenu svijesti.

ISKUSTVO

Direktor NVO „Mladi Romi Crne Gore“ Samir Jaha ispričao je da je i sam bio žrtva predrasuda. - Kada sam želio da sklopim brak sa Sanjom koja je pripadnica većinske zajednice u Crnoj Gori, imao sam popriličnih problema – kazao je on i ispričao da familija njegove supruge nije htjela da prihvati da se ona udaje za nekog ko je Rom. Situacija je, ipak, 15 godina kasnije, kako je rekao, drugačija. - Ali, predrasude i stereotipi, pa i neinformisanost pripadnika većinske zajednice u velikoj mjeri utiče na ovakvo stanje kakvo jeste – istakao je on. Govoreći o diskriminaciji koju je osjetio na sopstvenoj koži, prisjetio se vremena i kada je radio u jednoj prodavnici u kojoj mu je, kako kaže, na početku

Primjetna distanca kod nekih etničkih i vjerskih zajednica

Profesorica dr Sonja TomovićŠundić rekla je, između ostalog, da kada govorimo o predrasudama, radi se o sistemu naslijeđenih vrijednosti, te da je u tom smislu potrebno dubinski djelovati na promjenu svijesti

bilo lijepo. - Kada je nekome nestao mobilni telefon prvi optuženi bio sam ja. Tad sam shvatio da to nije radno okruženje za mene. Kasnije, tri mjeseca nakon što sam prestao da radim, saznao sam da je u toj prodavnici bilo 5.000 eura manjka. Da sam ostao tamo vjerovatno bih ponovo bio optužen. To je bila prekretnica za mene. Otišao sam na fakultet i osnovao sam nevladinu organizaciju i počeo sam da se bavim ovim pitanjima – ispričao je on. Govoreći o problemima sa kojima se suočava ova zajednica, ukazao je na održiv izvor prihoda i indirektnu diskriminaciju. - Prosjačenje djece je rješivo pitanje – kroz promjenu zakonske regulative, odnosno na način što će se građani kažnjavati u slučaju da daju novac maloljetnoj djeci. Takav model poka-

Sa konferencije

Ojačana institucija ombudsmana Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da su vrijednosti i standardi u zaštiti od diskriminacije ciljevi koje je teško u potpunosti ostvariti. - Riječ je o vrijednostima koje tradicionalno njeguje i glasno promoviše država Crna Gora. Politika zastupanja tih vrijednosti sačuvala je našu nacionalnu, kulturnu i vjersku raznolikost – rekao je on. Kazao je i da uloga institucije ombudsmana u daljoj demokratizaciji društva uživa sve veće poštovanje.

zao se kao uspješan u zapadnim zemljama – rekao je on, dodajući da građani mogu da pomognu djeci tako što će im kupovati odjeću, obuću i hranu.

SPC

Da postoji velika distanca u Crnoj Gori, posebno u okviru ne-

Cetinjanin Markan Marković poslao otvoreno pismo ministru kulture

kih sepecifičnih nacionalnih, etničkih i vjerskih zajednica, saglasio se i filozof i politikolog dr sc. Goran Sekulović koji smatra da bi interkulturalni dijalog imao veliki efekat u rješavanju tog pitanja. - U našoj zemlji su sve kulture i vjere liberalizovane i pripadaju

liberalno, građansko-pravnoj, individualnoj demokratskoj državi. Jedino problem postoji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i to ne zbog njenih vjernika i zbog nje same, već zbog pretežno klerikalno nacionalističkog njenog vrha u Beogradu i na Cetinju – kazao je on. Istakao je da crnogorska demokratska javnost očekuje da se usvoji novi zakon o vjerskim zajednicama kao jedan od ključnih akata koji će ubuduće spriječiti dominantne obrasce predrasuda, stereotipa, kao ključne osnove za diskriminaciju, prije svega vjersku. - U Crnoj Gori je specifično iskustvo to što je to vjersko diskriminatorsko osjećanje svakako i etničko i nacionalno – rekao je Sekulović. Naglasio je i da crnogorska država mora biti garant međusob-

Mijušković: Škole se zatvaraju Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković je na panelu gdje se govorilo o borbi protiv diskriminacije od ranog djetinjstva do odrasle osobe, negodovala što je u seoskim školama danas sve manje djece, upozoravajući da imamo čitave regije koje praktično ostaju puste. - Imamo veliki broj škola koje imaju jedno dijete i jednog nastavnika, ili imaju petoro djece i niz nastavnika koji im pomažu. Kada se pogleda ta situacija, pored svih napora, koji se ulažu u taj segment obrazovanja, ipak, je upitno koliko je to i kakav je to kvalitet obrazovanja – rekla je ona. Podgorica, dodala je ona, nije čitava Crna Gora i ono što imaju ta djeca, nažalost, nemaju ostala u drugim regijama države. - Frapantan nam je podatak, odnosno činjenica do koje su došli mladi reporteri Unicefa, da dvije trećine djece nije otišlo u bioskop - rekla je ona.

ne tolerancije Crnogorske i Srpske crkve, kao i svih drugih vjerskih konfesija. Razrješenje spora između CPC i SPC, dodao je, mora biti uređeno „na isti način kao što je obnovljena i crnogorska suverena država“. Upozorio je da je SPC sada van pravnog, ali i državnog i duhovnog prostora Crne Gore i naglasio da država mora naći model da SPC poštuje „domaće, međunarodne, civilizacijske i moderne formalno-pravne uzuse“. - Za one koji žele da budu povlašćeni i da dominiraju nad drugima, da agresivno negiraju prava drugih i da postoje na temeljima neprava i nepravde bilo koja demokratska i pravna, pa ni crnogorska država ne može im nikako izaći u susret. To je sada slučaj sa Srpskom pravoslavnom crkvom – upozorio je on. N. ĐURĐEVAC

Tri nevladine organizacije će podnijeti pritužbu vrhovnom državnom tužiocu

Folkloraši iz Kolašina Žele da Sudski savjet u Zagrebu nastupili sa krivično odgovara kapama sa četiri ocila

PODGORICA - Cetinjanin Markan Marković obratio se otvorenim pismom ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću i ukazao na skandalozan nastup folkloraša društva „Mijat Mašković“ iz Kolašina, prije nekoliko dana u Zagrebu, na obilježavanju Lučindanskih susreta, koji su nastupili sa srpskim nacionalnim simbolima na crnogorskoj kapi.

On u pismu podsjeća Bogdanovića da je i Ministarstvo kulture sufinansijer Lučindanskih susreta. - Ove godine gostovao je Kolašin. Navodno je obilježeno 100 godina od Božićnog ustanka i Rovačke republike. Pored gradonačelnika Bulatovića, u delegaciji grada Kolašina su bili predsjednik SO Milan Đukić, potpredsjednik

Opštine Danilo Medenica, opštinski menadžer Veljo Jovanović i direktor lokalne TO Aleksandar Vlahović. Inače, svi oni, osim gradonačelnika su bojkotovali obilježavanje „Vijeka Rovačke republike“ u Kolašinu 13. oktobra, na skupu koji je zahvaljujući baš Vašem učešću podignut do najvišeg nivoa - napisao je Marković u pismu. Ovaj Cetinjanin istakao je da je skandalozno obilježavati vijek od Božićnog ustanka i Rovačke republike sa srpskim nacionalnim simbolima na crnogorskoj kapi. - Obilježavati vijek od ova dva događaja pod kapom na kojoj se nalaze okupacioni simboli četiri ocila je više nego ponižavajuće za sve žrtve i heroje Božićnog ustanka i Rovačke republike. I ne samo za njih, već i za nas koji poštujemo

njihova stradanja i junačko djelo u odbrani crnogorskog imena. Ako se zalažemo za odbranu identiteta, onda moramo reagovati na ovakve stvari. Iz tog razloga sam prvo Vas obavijestio kako bi baš Vi prvi reagovali – istakao je on. Ocijenio je da je „igranje u crnogorskoj nošnji sa našom crnogorskom kapom sa nacionalnim simbolom srpskog naroda ponovni trijumf snaga koje su te žrtve prije sto godina: ubijale, proćerale sa ognjišta, palile im kuće, silovale im žene i sestre, otele im državu i crkvu“. Od ministra očekuje da se njegov resor ogradi od nastupa ovog KUD-a i blagovremenu reakciju u domenu njegovih mogućnosti. Bogdanović juče nije odgovorio na naše telefonske pozive. K. J.

PODGORICA – Specijalni državni tužilac Veljko Rutović odbacio je krivičnu prijavu koju su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora i Institut alternativa podnijele protiv članova i članica Sudskog savjeta optužujući ih da su prilikom izbora 10 kandidata/ kinja za sudije u osnovnim sudovima u julu zloupotrijebili službeni položaj.

Na teret su im stavili i krivična djela - nesavjestan rad u službi, protivzakoniti uticaj, falsifikovanje isprave i povreda ravnopravnosti. Rutović je, međutim, ocijenio



da ne postoji osnovana sumnja da su „prijavljeni izvršili krivična djela“ za koja ih optužuju iz civilnog sektora, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Iz ovih NVO su najavili da će podnijeti pritužbu vrhovnom državnom tužiocu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave, te kazali da će uprkos svemu nastaviti da preduzimaju „sve potrebne radnje koje bi morale izazvati adekvatne reakcije organa pravne države“. Specijalno državno tužilaštvo, kako je napisano, „nije kontaktiralo podnosioce krivične prijave, niti predložene svje-

Iz ovih NVO su najavili da će nastaviti da preduzimaju „sve potrebne radnje koje bi morale izazvati adekvatne reakcije organa pravne države“

doke, niti je obavijestilo da je preduzelo ikakve radnje sa ciljem provjere navoda iz prijave“. - U krivičnoj prijavi je ukazano na grubo kršenje procedure za izbor sudija u pogledu intervjuisanja kandidata i sprečavanja sukoba interesa posebno kod Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda, koja je učestvovala u ocjenjivanju i pisanog testa i intervjua svoje savjetnice iz kabineta, kćerke vjenčane kume i sina njenog dugogodišnjeg zamjenika na funkcijama. Ispitivanje je sprovedeno nepropisno, ocjene za intervju su „poklonjene“ jer su ih svi članovi i članice Savjeta davali bez osnova, čime su oštetili i kandidate koji nijesu izabrani kao i javni interes za objektivnim i zakonitim izborom sudija - navedeno je u krivičnoj prijavi nevladinih organizaciJ. B. ja.

Hronika

Utorak, 29. oktobar 2019.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili Podgoričanina

Popović osumnjičen da je bio logistika u ubistvu Ilića

PODGORICA - Rade Popović iz Podgorice uhapšen je juče ujutro u glavnom gradu zbog sumnje da je bio logistika u ubistvu tridesetogodišnjeg Podgoričanina Mila Ilića – saznaje Pobjeda. Njemu su lisice stavili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja koji su sa kolegama više mjeseci intenzivno radili na ovom slučaju i prikupljali dokaze koji su rezultirali hapšenjem Popovića.

OPASNE VEZE

Prema informacijama našeg lista, Popović se sumnjiči da je u zločinu pomogao sugrađaninu Marjanu Vujačiću (30) koji je sredinom juna uhapšen u Novom Sadu zbog sumnje, kako su tada saopštile srpske vlasti, da je učestvovao u četiri ubistva – dva u Podgorici, jednom u Srbiji i jednom u Amsterdamu. Popović je, kako istražitelji imaju saznanja, bio zadužen za logistiku. Hapšenjem Popovića i Vujačića nije stavljena tačka na istragu ubistva Ilića, već se ispituju uloge i još nekih osoba i prikupljaju dokazi. Postoje saznanja da je u zločinu, osim Vujačića i Popovića, bilo još umiješanih, ali će u narednim dani-

Sa mjesta ubistva Ilića

snih službi, Vujačić je blizak ljudima iz škaljarskog klana i za njih je i njima bliske grupe odrađivao poslove. Milo Ilić ubijen je 29. aprila usred dana, a istraga je pokazala da je bio upleten u poslove sa kavačkom kriminalnom grupom. Kako se sumnja, Ilića je tog kobnog dana neko pozvao na telefon, zbog čega je i izašao iz kuće, nakon čega je ubica ispalio više projektila u njega. Istražitelji su 24 sata nakon zločina došli do

Uhapšene četiri osobe zbog nedozvoljenog držanja oružja

Oduzeta dva pištolja, jedna puška, municija PODGORICA - M. R. (72), S. R. (55), M. R. (78) i I. R. (57) uhapšeni su juče u Podgorici zbog sumnje da su počinili

krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Kako je saopštila Uprava po-

licije, pretresom stana koje koristi M. R. (72) pronađena su dva pištolja, dva revolvera, jedna puška, kao i 415 komada municije različite vrste i kalibra. Osumnjičeni će biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. M. L.

Istraga o ranjavanju Predraga Šukovića još nije okončana

-Predmet formiran protiv R. A. zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju učinjeno na štetu P. Š., nalazi se u fazi istrage, tokom koje se preduzimaju sve neophodne mjere i radnje. Donijeta je naredba za dopunsko informacionotehnološko vještačenje, koje je u toku – navodi se u odgovoru dostavljenom Pobjedi. Šuković je ranjen 11. jula 2016. godine u centru Podgorice. Policija je nakon toga ubrzo ponudila nagradu od 30.000 eura onom ko sa fotografija koje su objavljene prepozna osumnjičenog. Poslije tri mjeseca, po nalogu Višeg državnog tužilaštva, uhapšen je bivši šef kontraobavještajne službe Radovan Aleksić. On je bio dva mjeseca u pri-

Naredba za dopunsko vještačenje u slučaju Radovana Aleksića

ARHIVA POBJEDE

PODGORICA - Istraga protiv srpskog državljanina Radovana Aleksića, koji se tereti da je 11. jula 2016. godine, u centru Podgorice, pokušao da ubije bivšeg načelnika Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala Predraga Šukovića još nije okončana, saopšteno je Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva.

snimka na kojem se vidi ubica i svi prikupljeni dokazi poslati su na vještačenje. Vujačić se tereti i za ubistvo sugrađanina Veselina Kalezića 19. novembra prošle godine ispred lokala „Level“ na Starom aerodromu. Kalezić se u policijskim evidencijama vodio kao član kavačkog klana. Nedugo nakon zločina, policija je pronašla zapaljeno vozilo u selu Botun u Zeti, koje je korišćeno u ubistvu.

KONTAKTI

Vujačić je osim kontakata sa osobama iz škaljarskog klana, kako se osnovano sumnja, sarađivao i sa grupacijama koje sa njima blisko sarađuju, među kojima je zemunski klan na čijem je čelu Beograđanin Luka Bojović. Istražitelji sumnjaju da je Vujačić ubio Jugoslava Cvetanovića, brata Saše Cvetanovića, koji se nalazi u zatvoru zbog optužbi da je 29. aprila 2013. godine u Beogradu ubio Luki-

Saslušan vještak na suđenju Arseniju Stanoviću za teško ubistvo

Lašmanova imala 16 ubodnih rana, trpjela bolove jakog intenziteta ARHIVA POBJEDE

ma istrage biti konkretizovane uloge još nekih osoba. Specijalno policijsko odjeljenje juče je u okviru ove istrage pretreslo i neke lokacije u Budvi. Marjan Vujačić se, osim za učešće u ubistvu Ilića, tereti za umiješanost u likvidacijama srpskog državljanina Jugoslava Cvetanovića u Vranju, Veselina Kalezića u Podgorici i Gorana Tasića u Amsterdamu. Prema evidenciji bezbjedno-

nog brata Nikolu Bojovića. Neposredno prije ubistva Jugoslava, njegov brat Saša tokom suđenja tražio je od srpskih vlasti da mu zaštite brata jer je tvrdio da će biti ubijen. Saši Cvetanoviću lisice su stavili podgorički policajci 29. avgusta 2013. godine, a srpskim vlastima izručili ga u januaru 2014. godine. Prema optužnici srpskog tužilaštva, Saša Cvetanović je po nalogu Slobodana Šaranovića iz Danilovgrada ubio Nikolu Bojovića za 30.000 eura. Šaranović je to učinio kako bi se osvetio za ubistvo brata Branislava Šaranovića, koji je, kako je vjerovao, ubijen po nalogu Beograđanina Luke Bojovića. Slobodan Šaranović ubijen je 11. marta 2017. godine u Budvi, a njegov brat 8. oktobra 2009. godine u Beogradu. Vujačić se tereti i za likvidaciju kontroverznog biznismena Gorana Tasića (46) 15. marta prošle godine u Amsterdamu. Tasić je likvidiran samo sat nakon što je sletio u Holandiju. Policija pretpostavlja da je Tasić naveden u ulicu Piet Mondrianstraat, gdje je upucan. I holandska i srpska policija sumnjaju da se Tasić bavio trgovinom droge i da je to motiv ubistva. M. Ž.

PODGORICA – Ukrajinka Anastasija Lašmanova (32) zadobila je 16 ubodnih rana i najmanje deset udaraca tupim mehaničkim oruđem 11. maja prošle godine, kada je ubijena u svom stanu u Kotoru - pokazao je obdukcioni nalaz vještaka Miodraga Šoća. Za ubistvo Lašmanove sudi se dvadesetdvogodišnjem Arseniju Stanoviću. Vještak je juče odgovarajući na pitanja sudije Predraga Tabaša, kazao da je Lašmanova izgubila svijest nakon što je u glavu udarena tupo-tvrdim predmetom. Kako je kazao vještak Šoć, obdukcijom je utvrđeno da je Lašmanova podizala ruke kako bi se pokušala odbraniti. - Nije moguće ekspertizno opredijeliti redosljed nanošenja ubodnih rana, odnosno koji udarac oštrim predmetom, najvjerovatnije nožem, je prvo nanesen. Ono što se može osnovano pretpostaviti je da su povrede nanošene u kontinuitetu - kazao je vještak Šoć. On je kazao i da je Lašmanova trpjela bol i strah za život veli-

Sa privođenja Stanovića

kog intenziteta. - Nakon što je dobila udarac u glavu ona je izgubila svijest i nije se mogla pomjerati. Što se uboda tiče mogao je jedan biti fatalan bez pružanja medicinske pomoći. Njoj je probodena jetra i sa takvom povredom mogla bi živjeti najviše 20 minuta – pojasnio je Šoć. Ranije juče, advokat Zoran Piperović, koji zastupa Stanovića tražio je da se javnost isključi dok se ne sasluša vještak Šoć. Međutim, vijeće je ovaj prijedlog odbilo, dodajući da činjenični navodi iz optužnice ne mogu

ići na štetu ličnosti optuženog. Prema navodima iz akta Tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao više udaraca „oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“. Lašmanova je pronađena mrtva u stanu u Kotoru. Samo dan nakon što je pronađeno tijelo, inspektori su imali saznanja koja su ukazivala da je Stanović počinilac. Suđenje se nastavlja 2. decembra za kada je planirano da se vještak neuropsihijatar Stanko Milić izjasni o stepenu i intezitetu psihičkih i fizičkih bolova koje je Lašmanova trpjela. M. L.

U Nikšiću uhapšen Radovan Golović

Sugrađanina udario sjekirom u glavu

Sa privođenja Aleksića

tvoru i nakon toga izašao je na slobodu. Aleksić je kao jemstvo ponudio porodični stan vrijedan 63.000 eura u Podgorici, što je Viši sud prihvatio.

Aleksić je negirao krivično djelo i bilo kakvu umiješanost u slučaj, tvrdeći da 11. jula nije bio u Crnoj Gori i ponudio Tužilaštvu da to provjeri.

NIKŠIĆ - Radovan Golović (45) iz Nikšića uhapšen je juče zbog sumnje da je pokušao sjekirom da ubije sugrađanina R. R. (35). Golović se krivičnom prijavom tereti da je počinio krivično djelo pokušaj ubistva. - R. G. je, kako se sumnja, u jednom ugostitelj-

skom objektu fizički napao R. R. i sjekirom mu zadao udarac u potiljačnom dijelu glave. R. R. je od udarca zadobio više posjekotina – saopšteno je iz policije. O događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. M. L.

Hronika

Utorak, 29. oktobar 2019.

BIJELO POLJE: Saslušani osumnjičeni za ubistvo rođake

Selimovićima i Božoviću određen pritvor BIJELO POLJE - Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je pritvor od 30 dana osumnjičenima za ubistvo Dragice Selimović (55) iz bjelopoljskog naselja Rakonje. Teško ubistvo desilo se 26. oktobra, a za taj zločin osumnjičeni su njeni bliski rođaci – Damir Selimović (24) i Danko Božović (24), dok se Jašar Selimović (29) tereti za neprijavljivanje počinilaca krivičnog djela i nedozvoljeno držanje oružja.

Osumnjičenima je prethodno viša državna tužiteljka Milica Rmandić odredila zadržavanje u trajanju 72 sata. Kako nezvanično saznajemo, Damir Selimović i Jašar Selimović tokom saslušanja u tužilaštvu negirali su krivično djelo, dok se Danko Božović branio ćutanjem, jer navodno nije bio spreman da govori. Načelnik Centra bezbjednosti Bijelo Polje Miloš Bulatović saopštio je da je ubistvo rasvijetljeno u kratkom roku, zahvaljujući intenzivnom i posvećenom radu službenika

policije. Kako je naveo, istog dana kad je počinjeno teško ubistvo, identifikovani su i uhapšeni D. B. i D. S. zbog osnovane sumnje da su počinili to krivično djelo. - J. S. lišen je slobode zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca krivičnog djela i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - kazao je Bulatović. Naveo je da im je u subotu suprug Dragice Selimović telefonom prijavio da je u kući

pronašao ženu bez znakova života i da im je iz kuće nestalo 5.000 eura. - U toku uviđaja izuzet je veći broj tragova koji će biti vještačeni, a tijelo D. S. po nalogu tužiteljke upućeno je na obdukciju prilikom koje je utvrđeno da je smrt nasilna - rekao je Bulatović. Dodao je da su policijski službenici, preduzimajući zakonom propisane mjere, uspjeli da pronađu više predmeta koji potiču iz izvršenja tih krivičnih djela i koji se dovode u vezu sa osumnjičenima. B. Č.

Sa privođenja osumnjičenih

Presuda optuženima za planiranje likvidacije Radojice Zekovića 11. novembra

Za Tužilaštvo nesporno da je Stamatović formirao kriminalnu grupu

PODGORICA – Specijalna tužiteljka Nataša Bošković juče je u završnoj riječi ostala pri navodima optužnice, ističući da je nesumnjivo dokazano da je okrivljeni Stevan Stamatović koji se nalazi u bjekstvu, formirao kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da ubiju Nikšićanina Radojicu Zekovića. Tužiteljka je istakla da je tokom postupka dokazano da su članovi Stamatovićeve kriminalne grupe postali Milan Lješnjak i Dejan Deletić i da su 20. maja 2017. podmetnuli eksplozivnu napravu ispod ,,golf 5” sa namjerom da ubiju Radojicu Zekovića toga dana. Osim Lješnjaka i Deletića na optužnici su Đorđe Božović i Aleksandar Bojović. Presudu će 11. novembra izreći sutkinja Ana Vuković.

ORUŽJE NA SNIMKU

- Oni su kao saizvršioci počinili krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i tražim od suda da ih proglasi krivim i kazni po zakonu – dodala je Bošković. Ona je u završnom izlaganju kazala, kao dokaz da su, osim ovog,

Sa deaktiviranja eksplozivne naprave

spremali još neka krivična djela, predstavljeno je na video snimku koji je napravio okrivljeni Bojović, a na kojem se vidi da su u iznajmljenom stanu, imali veliku količinu oružja i automatsku pušku. - Ovo je bitan element da je kriminalna grupa bila spremna na primjenu nasilja i da je formirna

Zeković se ne pridružuje krivičnom gonjenju Radojica Zeković kazao je da se ne pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenih i da ne postavlja imovinsko pravni zahtjev. - Nijesam dio ove priče i ne želim da prisustvujem izricanju presude, što je moje zakonsko pravo - kazao je Zeković.

na duži vremenski period – naglasila je tužiteljka. S druge strane, advokat Zoran Piperović koji zastupa okrivljene u završnim riječima tražio je da se njegovi branjenici oslobode krivice jer nijednim dokazom nije potvrđeno da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

STAV ODBRANE

- Uslovi za stvaranje kriminalne organizacije moraju biti dokazani ili dokazivi kroz činjeničnu građu što u ovom predmetu, nije učinjeno. Ne postoji nijedan dokaz za ono što se Stamatoviću stavlja na teret, niti bilo kakav trag u spisima koji bi dokazao da je Stamatović počinio krivično djelo za koje se sumnjiči. Momci

koji su označeni kao članovi organizacije radili su kao obezbjeđenje što ne predstavlja krivično djelo i dokaz za to proizilazi upravo iz mjera tajnog nadzora. U jednom od razgovora se čuje i kako će Stamatović za dvije hiljade eura da plati profesionalno obezbjeđenje i kako govori ,,Koga vi da sačuvate, pogledajte na šta ličite“. U tom razgovoru NN osoba pita da li su i ostali dobili otkaz što znači da i ta druga osoba zna koji je odnos između Stamatovića i ostalih. Takođe, proizilazi i to da Stamatović zabranjuje upotrebu mobilnih telefona i to, kako kaže, jer bulje u telefon i na Fejsbuk pa ako se nekome ne sviđa, može slobodno da ide. E, zamislite samo šefa kriminalne organizacije koji to

kaže - pojasnio je Piperović. On je predložio i da sud ne osudi Deletića i Lješnjaka, jer, kako je kazao, zanatski nije moguće da budu osuđeni. - Oni su izvršili pripremne radnje za krivično djelo. Za namjere se ne kažnjava, a posebno kada do radnje izvršenja krivičnog djela nije došlo, niti je moglo doći. Pitam se u čudu kako su to oni, po stavu tužioca, izvršili krivično djelo teško ubistvo u pokušaju - kazao je Piperović. Advokat Damir Lekić pridružio se završnoj riječi kolege. Za podmetanje bombe ispod automobila „golf 5“, 10. maja 2017. godine koji je po stavu Tužilaštva koristio Zeković, na optuženičkoj klupi se našla petočlana grupa. Zeković od početka suđenja tvrdi da ,,golf 5“ pod koji je podmetnuta bomba nije njegov, i da ne zna o čijem se vozilu radi. On je ustvrdio da ne poznaje nikog od optuženih koji su, prema stavu tužilaštva, pokušali njegovu likvidaciju podmetanjem bombe pod automobil. Iako je Zeković kazao da ne zna ništa o motivima podmetanja bombe, jedan od optuženih Milan Lješnjak je ranije priznao da je podmetnuo 900 grama eksploziva pod automobil za koji se kasnije utvrdilo da je u vlasništvu upravo Radojice Zekovića. Ustvrdio je da nije imao namjeru da nekog ubije već samo da raznese auto osobi sa kojom je imao sukob zbog novca, a koju nije htio da imenuje. M. L.

Počelo suđenje policajcu zbog nasilničkog ponašanja

Bojić tvrdi da je Sekulić odgurnuo, ali da je nije tukao KOLAŠIN – Policajac Ivan Bojić negirao je juče u kolašinskom Osnovnom sudu da je 9. juna pretukao Andreu Sekulić iz Kolašina saopštivši da je sa njom imao samo „dva fizička kontakta“ kada je odgurno. - Jedan je bio u ženskom toaletu, kada sam je gurnuo, a drugi je bio kada sam je gurnuo sa stepenica

ispred toaleta – dodao je Bojić. Bojić se optužnim prijedlogom tereti da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je juče, odgovarajući na pitanje tužioca Vojislav Grujića, kazao da je te večeri u ruci držao „svadbarski pištolj“ i da nikada

sa sobom ne nosi službeni. - Ne mogu bliže da se izjasnim za svadbarski pištolj, jer sam ga u međuvremenu izgubio. Zbog stanja u kojem sam se nalazio, ne mogu da se sjetim da li sam taj svadbarski pištolj bio uperio u pravcu Sekulić i što je sa njim bilo nakon tog događaja – kazao je Bojić. On je dodao i da sporne večeri

nije nosio vatreno oružje i da nije prijetio svadbarskim pištoljem Sekulić. - Za vrijeme radnog vremena nosim službeni pištolj, a nakon radnog vremena nosio sam svadbarski pištolj – dodao je Bojić. S druge strane, Andrea Sekulić ispričala je kako je sporne večeri zbog vrijeđanja i prijetnji odgurnula Bojića, pokušavajući da ga

makne od sebe. - Tada je skočio na mene, odgurnuo me i pala sam. Znam da su svjedoci Tapušković i Baković ušli u toalet i vidjeli postupanje optuženog i pokušali da ga maknu od mene – ispričala je Sekulić. Kako je dodala, optuženi je nastavio da je udara i kada je pala iza ograde. M. L.

U Nikšiću uhapšen Radovan Golović

Mladića udario sjekirom NIKŠIĆ - Radovan Golović (45) iz Nikšića uhapšen je juče zbog sumnje da je pokušao sjekirom da ubije sugrađanina R. R. (35). Golović se krivičnom prijavom tereti da je počinio krivično djelo pokušaj ubistva. - R. G. je, kako se sumnja, u jednom ugostiteljskom objektu fizički napao R. R. i sjekirom mu zadao udarac u potiljačnom dijelu glave. R. R. je od udarca zadobio više posjekotina – saopšteno je iz policije. O događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. M. L.

Saobraćajni udes u Baru

Dvije osobe povrijeđene BAR - U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče ujutro oko 7 sati na Racu teško su povrijeđeni I. Z. i A. M. iz Bara. Vozač „pasata“ I. Z. zadobio je lom stopala, dok njegova saputnica A. M. ima povrede grudnog koša i lom ruke. Drugi učesnik u udesu K. Đ. koji je upravljao teretnim vozilom je nepovrijeđen. Za vrijeme uviđaja saobraćaj se na toj dionici odvijao jednom trakom. Normalizovan je u osam sati i deset minuta. Okolnosti pod kojima je došlo do udesa utvrdiće istraga. V. K. V.

Učestali pretresi u glavnom gradu

Oduzeto 95 komada oružja PODGORICA - Uprava policije je u Podgorici od bezbjednosno interesantnih osoba i članova organizovanih kriminalnih grupa oduzela 95 komada vatrenog oružja u ilegalnom posjedu. Kako je kazao Darko Knežević na jučerašnjem kolegijumu načelnika Centra bezbjednosti Podgorica, oružje je oduzeto tokom prvih devet mjeseci - Za isti period prošle godine je oduzeto 24 komada oružja dodao je on. C. H.

Crnom Gorom

Utorak, 29. oktobar 2019.

CETINJE: Premijer Duško Marković nakon obilaska gradilišta fudbalskog stadiona kritikovao izvođača radova

Opomenuo sam Erlang, nadam se da ćemo izbjeći raskid ugovora CETINJE - Budući stadion biće nova vrijednost za prijestonicu, ali i objekat i sadržaj od značaja za nacionalnu reprezentaciju i državu. Zbog toga očekujem snažnu dinamiku i vidljiv napredak u kratkom roku, bez neosnovanih izgovora sa bilo koje adrese – rekao je premijer Duško Marković. Kako je objavljeno na Vladinom Tviter nalogu, premijer je nenajavljeno obišao gradilište u prijestonici. - Opomenuo sam izvođača radova i ostale aktere od kojih

IZVOĐAČ DA UBRZA RADOVE TOKOM NAREDNIH NEKOLIKO MJESECI: Marković na Cetinju

zavisi realizacija ovog važnog projekta. Nadam se da ćemo izbjeći raskid ugovora sa Erlangom, ali to zavisi od napretka u narednih nekoliko mjeseci – rekao je premijer. Kamen temeljac postavljen je 17. novembra 2017. godine, a najavljeno je da će biti završen za tri godine. Projekat realizuju Vlada, prijestonica i Fudbalski savez, pri čemu će Vlada kroz kapitalni budžet zaključno sa idućom godinom investirati oko 4,4 miliona eura. Vrijednost kompletne investicije iznosi blizu 8,8 miliona eura, a rok za završetak

BAR: Skupština usvojila nekoliko strateških dokumenata

Iz budžeta za biznis 100.000

BAR – Iz budžeta grada za razvoj preduzetništva u opštini za period 2019 – 2022. godine namijenjeno je 100.000 eura. To je predviđeno odlukom koju su odbornici na jučerašnjoj sjednici usvojili, 23 je bilo za, dok ih je dvoje bilo uzdržano.

Sekretarka Sekretarijata za privredu Sanja Mitrović je objasnila da će iznos sredstava biti određen u odluci o budžetu za svaku kalendarsku godinu posebno. Tokom rasprave o toj tački dnevnog reda pojedini odbornici saopštili su da iznos treba povećati, pored ostalog i zbog toga što veliki broj ljudi razmišlja da napusti Crnu Goru.

RASPRAVA

Dragan Tufegdžić (Demokrate) kaže da prijedlog karakteriše ,,velika doza entuzijazma“. - Ne želim biti negativan kada je ova lijepa ideja u pitanju, ali razmišljam da li je ostvarljiva, da li će preduzeća, koja budu formirana na osnovu novca koji dobijaju u ovim našim tržišnim uslovima, moći da opstanu, te da li će moći da zapošljavaju dva - tri radnika iz svoje porodice. Crna Gora nema dinamičan razvoj i nema pravednu tržišnu utakmicu procjenjuje Tufegdžić. I Vasilije Lalošević (SNP) smatra da su opredijeljena sredstva nedovoljna. - Sa pet - šest hiljada eura teško da se može nešto otvoriti. Ovo je dobar pokušaj lokalne uprave i treba ga pozdraviti. Može se razmišljati i o potezu u predizborne svrhe, ali nije loše razmišljati o povećanju cifre. U svakom slučaju, očekujemo transparentnost, i da ćemo biti u prilici da čujemo te biznis planove - kazao je Lalošević. Dejan Đurović (DF) je mišljenja da će sredstva dobiti nekoliko ljudi i to po partijskoj liniji. - Ni prva ni zadnja sredstva

radova je kraj naredne godine. Stadion će imati kapacitet 5.192 mjesta, čime će biti ispunjeni UEFA kriterijumi za odigravanje međunarodnih i reprezentativnih utakmica. Projektom je predviđeno da na istočnoj tribini budu 2.103 mjesta i 98 u ložama, dok je kapacitet zapadne tribine 2.129 gledalaca i 145 u ložama. Sjeverni dio stadiona raspolagaće sa 717 mjesta, a južni prizemni dio opredijeljen je za komercijalne sadržaje, orijentisane prema pristupnom trgu. Kompanija Erlang izvodi radove i u sportskoj dvorani u Kotoru. Nakon obilaska tog gradilišta i zatvorenog bazena ,,Nikša Bućin“ (radove izvodi Neimar) prije dvije sedmice premijer je poručio da ,,imaju problem sa nedoraslim izvođačima na tim projektima“ te da će ,,tražiti druge ako ne isD. Š. punjavaju obaveze“.

MOSTOVI SU BILI USKO GRLO: Sa puta Slijepač most – Pljevlja

BIJELO POLJE: Radovi na putu Slijepač most - Pljevlja

Rekonstruisana tri od osam mostova

BIJELO POLJE - Radnici podgoričkog preduzeća ,,Tehnoput“ završili su rekonstrukciju i izgradnju tri od osam mostova na regionalnom putu Slijepač most – Pljevlja. Predsjednik savjeta Mjesne zajednice Pavino Polje Slobodan Leković kaže da je mostove bilo neophodno urediti. - Raniju rekonstrukciju puta, koja je od lokalnog napravila moderan put, nije pratilo uređenje mostova koji su u novim okolnostima, zbog svojih gabarita, predstavljali usko grlo i pravu opasnost za učesnike u saobraćaju. Neki od njih, prethodnih godina, odnijeli su više života tako da su mnogi, koji koriste regionalni put, ohrabreni završetkom ovih radova - kazao je Leković. Prema njegovim riječima, izgradnja mostova koštala je Upravu javnih radova milion eura. B. Č.

RADITI NA OTVARANJU NOVIH RADNIH MJESTA: Sa sjednice Skupštine

Lalošević: Opredijeljena sredstva nijesu dovoljna. Ipak, ovo je dobar pokušaj lokalne uprave i treba ga pozdraviti. Tufegdžić: Crna Gora nema dinamičan razvoj i nema pravednu tržišnu utakmicu. Đurović: Sredstva će dobiti nekoliko ljudi po partijskoj liniji. Nijesam protiv, ali ja sam za program podrške sa većim iznosom i zadržavanje eksperata u našem gradu

Raičević: Pionirski poduhvat Predsjednik opštine Dušan Raičević je inicijativu nazvao ,,pionirskim poduhvatom“. - Ovdje se ne govori o zapošljavanju, već o kreiranju radnih mjesta. Ovaj program ne nudi kreditna već bespovratna sredstva, što je još jedna velika povoljnost. Kroz ovaj program želi se podijeliti rizik koje nose nove ideje - kazao je Raičević kojeg ,,brinu ankete u kojima mladi ljudi preferiraju rad u javnoj upravi, a ne u javnom sektoru“.

koja će opština opredijeliti. Nijesam protiv, ali ja sam za program podrške sa većim iznosom i zadržavanje eksperata u našem gradu. Koliko je naših stipendista posljednjih pet godina tražilo posao u našem gradu? Zapad besplatno dobija od nas pamet- kategoričan je Đurović. Ovaj program, prema mišljenju Dragana Vojvodića (SDP) zaslužuje pažnju. - Postavlja se pitanje održivosti postojećeg sistema malih i srednjih preduzeća. Iznos koji je predviđen je nedovoljan. Katastrofalan je podatak koli-

ko mladih ljudi razmišlja da napusti Crnu Goru i to je zabrinjavajuće - kazao je on.

NAGRADA

Formiran je i žiri za dodjelu nagrade „24.novembar“- Dan oslobođenja Bara. Za predsjednicu žirija izabrana je Radmila Beba Vojvodić, dok su članovi Živko Andrijašević, Stevan Bato Popović, Muharem Muratović, Stefan Šušter, Ljubo Vukoslavčević i Dejan Đurović. Usvojene su i odluka o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim o visini, načinu obračunavanja

i plaćanja članskog doprinosa Turističkoj organizaciji, odluka o prodaji građevinskog zemljišta u zahvatu DUP-a Čanj II u Baru, odluka o prodaji građevinskog zemljišta u zahvatu DUP-a „Ilino“ u Baru, odluka o stavljanju van snage odluke o visini otpremnine lokalnim službenicima i namještenicima u opštini Bar, a razmatrani su izvještaj o radu DOO ,,Vodacom“ za 2016., 2017. i 2018. godinu, sa informacijom o toku i statusu projekata u opštini Bar i izvještaj o radu Komisije za odabir projekata valorizacije kulturne baštine. Zeleno svijetlo dobila je odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu. Omer Vukić (SDP) je rekao da treba donijeti i odluku o muškom preduzetništvu. Prijedlog odluke o lokalnim administrativnim taksama skinut je sa dnevnog reda pošto nije stigla saglasnost i mišljenje Vlade. V.K.V.

FUNKCIONALNO I BEZBJEDNO: Uređeno potkrovlje

NIKŠIĆ: Završena rekonstrukcija na krovu gimnazije

Ugrađeni svjetlarnici i nova termoizolacija NIKŠIĆ – Radovi na rekonstrukciji krova Gimnazije ,,Stojan Cerović“ privedeni su kraju. Izvođač je,,Tehno-gradnja“ DOO Pljevlja. Direktor te vaspitno-obrazovne ustanove Boris Nikolić kaže da su postavljeni svjetlarnici, urađena je i termoizolacija krovne površine. Posao je finansiralo Ministarstvo prosvjete sa 30.000 eura. - JU Gimnazija ,,Stojan Cerović“ našla se među prioritetima ministarstva za ovu godinu, te su značajna sredstva opredijeljena upravo za ovu školu, za rekonstrukciju dijela krova kako bi učenici i nastavnici u školskoj 2019/2020. godini boravili u daleko boljem ambijentu – kazao Nikolić. Prethodne zime usljed snažnih udara vjetra dio krova na gimnaziji je oštećen, pa je rješavanjem tog problema, kazao je on, škola dobila potpuno funkcionalan krovni pokrivač. S. D.

Crnom Gorom

Utorak, 29. oktobar 2019.

PLJEVLJA: NVO Grin houm o povećanoj koncentraciji sumpor dioksida

Preduzeti mjere zaštite od zagađenja

PONOS GRADA: Sa svečanosti

BERANE: OŠ ,,Vuk Karadžić“ obilježila jubilej LIJEPO VRIJEME : Pljevlja

PODGORICA/PLJEVLJA – Državne i lokalne institucije moraju da skrenu pažnju građanima na visoke vrijednosti štetnog sumpor-dioksida (SO2) i iniciraju mjere zaštite od zagađenja, čak i ako se jave u samo jednom satu – poručili su iz nevladine organizacije Grin houm. Koncentracije SO2 u petak i nedjelju premašivale su granične vrijednosti. -Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u petak u 14 sati koncentracija SO2 iznosila je 484,4, a sat kasnije 705,5 mikrograma po metru kubnom (µg/m3). U nedjelju u podne bila je 357,2 µg/m3, a sat kasnije 503,6 µg/ m3 , što u sva tri slučaja prevazilazi graničnu vrijednost SO2 od 350 μg/m3 po satu navodi se u saopštenju. Problem je, ocjenjuju u toj NVO, jer institucije nijesu obavezne po zakonu da obavještavaju javnost u slučaju dvosatnog prekomjernog zagađenja ili ako se zagađenje ne ponavlja u višesatnom nizu, već tek ukoliko koncentracija SO2 prelazi prag u minimum tri

Agencija: Nije bilo akcidentnih situacija Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine potvrdili su da je tokom oktobra, uočeno povremeno povećanje koncentracije SO2, pretežno u popodnevnim časovima (od 12 sati do 17 sati). -U pojedinim danima, satne vrijednosti prelaze graničnu jednočasovnu srednju vrijednost od 350 µg /m3 pa čak i prag upozoravanja od 500 ug/m3, dok su srednje dnevne koncentracije ispod granične dnevne srednje vrijedn o s t i o d 1 2 5 u g /m 3 . Prekoračenja je najduže trajalo dva uzastopna sata, tako da nije dostignut prag obavještavanja za taj polutant od

uzastopna sata. -To nije dobro rješenje. Apelujemo na građane da svakodnevno prate izmjerene koncentracije polutanata u vazduhu na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, te se na taj način informišu

tri uzastopna sata u skladu sa Uredbom o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha – saopšteno je Pobjedi iz te ustanove. Oni podsjećaju da sve emisije SO2 koje nastaju tokom rada TE Pljevlja idu direktno u atmosferu, kao i ostali polutanti koji su produkti sagorijevanja uglja. -U zavisnosti od efikasnosti elektrostatskog filtera, u atmosferu se emituje i određena količina praškastih čestica. Upravo je to razlog za neophodnost realizacije ekološke rekonstrukcije TE Pljev-

i dnevne aktivnosti ne obavljaju u periodu visokih koncentracija polutanata – poručili su iz Grin houm. Iz te NVO objašnjavaju da najveće emisije SO2 potiču od procesa sagorijevanja uglja u Termoelektrani i individual-

lja, koja predviđa, između ostalog, i ugradnu sistema za odsumporavanje– pojasnili su iz Agencije. Do tada će, kako kažu, kvalitet vazduha u pljevaljskoj kotlini najviše zavisi od meteoroloških uslova. -Mirno i tiho vrijeme uslovljava preraspodjelu zagađujućih materija koje emituje TE Pljevlja u niže slojeve atmosfere, tako da povremeno dolazi do skoka koncentracije sumpor dioksida. U komunikaciji smo sa predstavnicima opštine, i nije nam poznato da je bilo akcidentnih situacija koje bi uslovile pojavu – kazali D.Š. su iz Agencije.

nim ložištima, koje reagujući sa drugim supstancama dovode do smanjene vidljivosti i udisanjem izazivaju brojna respiratorna oboljenja, a u kombinaciji sa padavinama u vidu kiselih kiša zagađuju dodatno zemljište i vode.

Luča obrazovanja traje 150 godina BERANE - Malo je škola koje se mogu pohvaliti trajanjem, uspjesima i jubilejom, kao što može naša. Ponosni smo što naša škola baštini tradiciju manastirske škole iz 1869. godine, kada u ovom kraju i počinje proces organizovanog obrazovanja – kazao je direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Vukadin Božović na svečanoj akademiji povodom 150 godina postojanja najstarije vaspitno-obrazovne ustanove u Beranama. On se podsjetio onih koji su svojom posvenošću učinili školu ,,lučom našeg obrazovanja“. - Znali su prvaci školstva da bez obrazovanja nema razvoja ovog kraja, zato su počeci organizovanog obrazovanja vezani za nadu u bolje sjutra - kazao je Božović napominjući da je ova škola uspjela, da tokom svih godina trajanja, bude jedna od najcjenjenijih u ovom kraju. Objedinjujući sve najbitnije i najzanimljivije događaje u kratkoj dokumentarnoj pre-

zentaciji predstavljen je vijek i po postojanja ove obrazovne ustanove. U programu povodom jubileja učestvovali su učenici škole, kao i ženska klapa O’dive bell canto koji su dali svečanu notu ovom događaju. Škola ,,Vuk Karadžić“ otvorena je 1869. godine, kada je zaiskrila svjetlost znanja iz ćelija manastira Šudikove i Đurđevih Stupova. Današnje ime dobila je 1964. kada je Druga sabirna škola postala Osnovna škola ,,Vuk Karadžić“, koja je preko područnog odjeljenja u Docu najstarija škola u Beranama. Za dugogodišnji rad i ostvarene rezultate škola je dobila veliki broj odlikovanja, nagrada i priznanja, među kojima su Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, Nagrada „Oktoih“, Nagrada ,,21. jul“, Statueta ,,Kurir Jovica“, Nagrada ,,Boris kidrič“ zlatna i srbrna plaketa, Bronzana plaketa „Srećan put“, Zlatna plaketa zbratimljenih gradova Narodne tehnike Jugoslavije. V. J.

CEDIS: Raspored radova za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 18 gradova PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 9 do 14:30 sati Zorići, Oblo Brdo, dio sela Slatina i dio sela Gnjili Potok. Berane: od 9 do 14:30 sati Dapsići, Tmušići i Planinski prevoj Lokve; od 8 do 18 sati vodo-zahvat Praćevac i selo Praćevac, Bastahe, dio sela Lubnice, Vuča, Glavaca, Kurikuće i dio katuna Jelovica. Bijelo Polje: od 8 do 9 sati i od 17 do 18 sati potrošači koji se snabdijevaju sa dalekovoda 10 kV ,,Tomaševo“; od 8 do 18 sati Barice - škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama i Kameno Polje; od

9 do 14 sati potrošači koji se snabdijevaju sa dalekovoda 10 kV ,,Zaton“; od 9 do 14 sati: Lješnica, Nikoljac i Rasovo; od 9 do 15 sati Kičava; od 8 do 18 sati Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Barice. Cetinje: od 9 do 18 sati Rijeka Crnojevića, Riječka nahija i Ljubotinj. Danilovgrad: od 8 do 15 sati Suk i Gostilje; od 9 do 15 sati: Kopilje, Dobri Do, Vukotica, Gostilje i Ruišta; od 8 do 18 sati Tunjevo,

Bogmili, Kujava, Jelenak, Viš. Gusinje: od 9 do 14:30 sati Dosuđe; od 9 do 12 sati Grnčar, Kačanik, Dolja i Grebaje (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 sati Jablanica, Radetina, Bać, Pripeč, Malindubrava, Dračenovac, Bać i Kurbadovići. Herceg Novi: od 8 do 15 sati dio naselja Vrbanj, kao i dio korisnika u Marićima (Zelenika); od 7 do 17 sati naselje Žager iznad i ispod magistrale (Bijela). Kotor: od 9 do 15 sati Morinj, Svrčak, Gornji Morinj, Bunovići i Bakoči i Repaji, kao i dio područja oko Studentskog doma u Dobroti. Kolašin: od 9 do 17 sati potrošači koji se snabdijevaju sa dalekovoda 10 kV ,,Trebaljevo“; od 9 do 14:30 sati Sela.

Mojkovac: od 9 do 13 sati Gornja Polja; Nikšić: od 08 do 18 sati Okolišta, Zagora, Zakurljaj i Prisoja; od 8 do 16 sati dio Vidrovana, Kaptaža Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje i Praga; od 8 do 18 sati veći dio Miločana, dio Broda i Gornjeg Polja; od 7:30 do 17 sati Spi-

la i Prisoja; od 8 do 18 sati dio Miločana i Gornjeg Polja, Zagora Donja, Zakurljaj i Prisoje; Plav: od 10 do 17 sati uže gradsko jezgro (ulice Racina, Ribarska i Jezerska) Pljevlja: od 8 do 17 sati Bujaci, Ski-lift, Varine, Gradina, Vodno, Borova, Vrulja i Zajdni Do; od 13 do 14:30 sati Čaušević, Potpeć, Laz i Njivice.

Plužine: od 10 do 12 sati Unač i repetitor ,,Unač“, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Lica, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje i Mala Crna Gora; od 12 do 15 sati Crkvičko Polje, Žeično, Babići, Šarići, Barni Do, Brijeg, Paklice, Šćepan Polje, Kolo, Jerinići, Nikovići, Bojati, Kneževići, Grab i Carina; od 08 do 16 sati – Babići. Ulcinj: od 8 do 15 sati dio Šasa. Rožaje: od 9 do 14:30 sati dio naselja Bandžovo Brdo i dio sela Bašča. Šavnik: od 8 do 18 sati Bijela, Miloševići i Kruševice; od 8 do 18 sati Bijela, Miloševići, Kruševice, Bukovica i Borovac. Žabljak: od 8 do 17 sati Razvršje, Usijek, Motički Gaj, Restoran Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Pošćenski Kraj i Kovčica; od 9 do 18 sati Uskoci. C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 29. oktobar 2019.

HERCEG NOVI: Svečanom sjednicom obilježen Dan opštine, lokalna vlast zadovoljna radom

Grad dobija imidž modernog centra turizma i kulture Herceg Novi je grad koji se ponosi svojom otvorenošću, uvijek spreman da primi svakog dobronamjernog čovjeka. U njegovoj raznolikosti je naše najveće bogatstvo. Bio je dom i sigurna luka mnogih poznatih ličnosti, od vojskovođa do pjesnika, umjetnika, grad koji se neprestano razvija na ponos svih njegovih građana – rečeno je na svečanoj sjednici Skupštine opštine HERCEG NOVI – Svečanom sjednicom Skupštine opštine obilježen je Dan opštine i 75 godina od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu. Sjednica, koju su uveličali brojni gosti iz zemlje i inostranstva, počela je intoniranjem državne himne i minutom ćutanja za pale borce – oslobodioce Herceg Novog. Vida Radović, Oktobarska nagrada

CENTRALIZACIJA

GRAD KOJI SE PONOSI SVOJOM OTVORENOŠĆU: Sa svečane sjednice SO

OTVORENOST

Supruga Andrije Prlainovića prima Povelju

Nagrađena studentkinja i potpredsjednica SO

ZA BOLJI ŽIVOT U SELIMA: Novi asfalt u Župi

NIKŠIĆ: Počelo uređenje seoskih puteva u Župi

Postaviće 1,8 kilometara asfalta NIKŠIĆ – U selima Zagrad, Dučice i Bjeloševina u Župi nikšićkoj počelo je asfaltiranje 1,8 km puteva, sredstva za radove obezbijedilo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz IFAD projekat. Mehanizaciju i logistiku, prema riječima predsjednika MZ Župa, Dragoljuba Radulovića, obezbijedili su opština Nikšić i firma ,,Uniprom metali“. On je istakao angažman mještana u realizaciji tog projekta kroz zborove mještana i sastanke sa predstavnicima iz Ministarstva. - Pokazalo se da će mještani koji su pokazali najveću zainteresovanost i upornost, ali i koji su bili prisutni na svakoj tribini koju je MZ organizovala sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, imati i najveće benefite od realizacije projekta. To treba da je nauk i ostalim mještanima da se aktivno uključe u slične proijekte koji predstoje – rekao je Radulović. On je najavio da će u narednih nekoliko dana početi i asfaltiranje još 2,5 km puteva u Župi, čime će se doći do 13 kilometara novog asfalta za dvije godine. S. D.

Predsjednik opštine uručio je Oktobarsku nagradu humanitarnoj radnici Vidi Radović, nagradu najuspješnijoj hercegnovskoj studentkinji ove godine Jeleni Vukasović, dok je Povelju grada u ime vaterpoliste Andrije Prlainovića primila njegova supruga Ivana.

radnje i učešće na prekograničnim projektima ojačali smo postojeće veze, ostvarili nove i potvrdili se kao poželjan partner brojnim gradovima Evrope i svijeta – rekao je Katić.

Potpredsjednica SO Dragana Stanišić podsjetila je da su se Novljani još za vrijeme Topaljske komunitadi 1718. godine izborili za svoje nacionalno i kulturološko opredjeljenje i jasno ga artikulisali. Herceg Novi baštini multikulturalnost, univerzalne slobode i civilizacijske vrijednosti, iste one, kako je kazala, na kojima se zasniva Evropska unija, porodica kojoj stremimo. - Herceg Novi je grad koji se ponosi svojom otvorenošću, uvijek spreman da primi svakog dobronamjernog čovjeka. U njegovoj raznolikosti je naše najveće bogatstvo. Bio je dom i sigurna luka mnogih poznatih ličnosti, od vojskovođa do pjesnika, umjetnika, grad koji se neprestano razvija na ponos svih njegovih građana – kazala je Stanišić. Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je da svečanu sjednicu SO posvećuju novim horizontima za Herceg Novi, s ponosom se sjećajući bogate istorije i oslobođenja. Godinu su, rekao je on, obilježili projekti koji će dugoročno uticati na razvoj grada.

Nagrađeni

-Počela je usvajanjem prostorno-urbanističkog plana, a namjeravamo da je zaključimo sa usvajanjem strategije razvoja grada za period od 2020. do 2027. godine. Usvojili smo strategiju za mlade, strategiju razvoja sporta, bićemo prva opština u Crnoj Gori sa urađenim akcionim planom za borbu protiv vršnjačkog nasilja. Dakle, mi ne treba više da se pitamo u kom smjeru Herceg Novi ide, već šta svi skupa i svako za sebe možemo učiniti da bismo doprinijeli zajedničkom cilju, a to je kvalitetniji život svih građana - rekao je Katić.

SIMBOLI

U novu deceniju 21. vijeka Herceg Novi ulazi sa novim simbolima, novim idejama i

novom energijom. - U 2020. godini planiramo udaranje kamena temeljca za izgradnju javne garaže i trga ispred zgrade opštine. Počeće izgradnja dugo očekivane putne i vodovodne infrastrukture na poluostrvu Luštica. Očekujemo prve radove na izgradnji nove autobuske stanice, kao i korake u realizaciji idejnih rješenja iz Mape investicija koju smo završili tokom ove godine - poručio je Katić. On ističe i da je nezadrživ razvoj Herceg Novog podstaknut velikim investicijama koje se realizuju na teritoriji Herceg Novog. - Naša velika obaveza je da Herceg Novi na međunarodnoj sceni bude prepoznat po dobrom ambijentu za ulaganja, a opština kao stabilan i od-

govoran partner. Zbog toga su prioriteti lokalne uprave bliska saradnja sa investitorima, usvajanje planske dokumentacije i promocija brojnih potencijala - poručio je prvi čovjek grada. Herceg Novi, kako je naveo, svake godine dobija sve ljepše lice - urednije ulice, naselja i mjesta za okupljanje, te da brojnim projektima dolaze do velikih, vidljivih promjena. Poručio je da će lokalna uprava nastaviti mjere unapređenja socijalne politike, podrške mladim i starim sugrađanima, sportistima, vaspitno –obrazovnim ustanovama, kao i vjerskim zajednicama, nevladinom sektoru. - Herceg Novi je otvoreniji, grad sa više prijatelja nego ikada ranije. Kroz bilateralne sa-

On je uputio kritiku zbog ,,sve veće centralizacije od strane državne vlasti kroz nova zakonska rješenja“, kao i zbog ,,ukidanja značajnih prihoda opštinama zbog čega je i otežano funkcionisanje lokalnih uprava i ostvarivanje zacrtanih planova“. -Realizacija mnogih strateški važnih projekata, nažalost, ne zavisi samo od lokalne uprave. To su pitanja koja smo zatekli, želimo da ih riješimo, ali za to je neophodna podrška i pomoć države, a to su izgradnja zaobilaznice, uređenje graničnih prelaza, loši privatizacioni aranžmani – rekao je Katić. Ipak, kako je istakao, uprkos tim izazovima opština nastavlja da planira i realizuje veliki broj projekata, te da predstavljaju odgovornu i stabilnu vlast koja u mandatu u kom je izabrana radi u najboljem interesu građana. U programu svečane sjednice učestvovala je Mjesna muzika Đenovići koja ove godine obilježava vijek postojanja. Ž. K.

ROŽAJE: OO GP Ura povodom ostavke predsjednika opštine

Vlast napravila milionski dug, građani sami uređuju puteve ROŽAJE - U lokalnoj upravi odigrava se pozorišna predstava kojom nastoje da zbune obespravljene i osiromašene građane. Ejup Nurković je podnio ostavku bez valjanih obrazloženja i bez ikakvih posljedica, iako je za sobom ostavio višemilionska dugovanja koja će plaćati građani – navodi se u saopštenju Opštinskog odbora GP Ura koje je potpisao Husein Ljaić. U međuvremenu, kaže on, građani se samoinicijativno organizuju kako bi obezbijedili put do svojih kuća. - Mještani MZ Plunce i Balotiće sami pokušavaju da u susret zimi pripreme lokalne puteve, koji su u katastrofalnom stanju, kako bi mogli da dođu do kuća i po snijegu. Ovakva situacija je zabrinjavajuća jer su građani primorani da od svojih skromnih socijalnih primanja organizuju popravku puteva što je oličenje i rezultat

IZOSTALA POMOĆ OPŠTINE: Iz MZ Balotiće

vladavine aktuelne vlasti u Rožajama – kazao je Ljaić. Ljaić navodi da u Rožajama decenijama važi pravilo da samo oni funkcioneri koji pokažu neodgovornost i trud da unište sve mogućnosti razvoja ove sredine napreduju u političkoj karijeri. - Uspostavljajući zajedničku vlast u Rožajama, formirajući takozvani ,,pečat jedinstva“ na

planu stvaranja boljih uslova za život građana i kada nemaju nikakvih prepreka iz opozicije, za koju smatraju da je destruktivna, smatramo da bi koalicija BS, DPS i SD, morala da ispuni svoja predizborna obećanja na planu boljeg života građana – kazao je Ljaić. Po njegovim riječima, realna slika vladavine koalicije jeste rase-

ljavanje stanovništva koje su iznevjerili. -Ura će nastojati da ukazuje na probleme građana i da skreće pažnju svim odgovornim subjektima da stanovništvu nijesu nebitne brojke koje se koriste samo na dan izbora, već da ovaj grad pripada njima po svim pravima koja su im i te kako ugrožena – zaključuje Ljaić. F. K.

Svijet

Utorak, 29. oktobar 2019.

Opozicioni kandidat Alberto Fernandez pobjednik izbora u Argentini

Povratak peronista

BUENOS AIRES - Opozicioni kandidat Alberto Fernandez iz partije lijevog centra ima značajnu prednost u odnosu na aktuelnog argentinskog predsjednika Maurisija Makrija, pokazali su preliminarni rezultati predsjedničkih izbora u Argentini.

Peronista Alberto Fernandez osvojio je, prema preliminarnim rezultatima, 47,79 odsto glasova, čime se našao ispred Makrija, koji ima 40,71 odsto glasova od prebrojanih 90 odsto listića, prenosi Rojters. Kandidat lijevog centra prešao je prag od 45 odsto, koji mu

obezbjeđuje izbornu pobjedu bez odlaska u drugi krug. Makri je priznao poraz i čestitao Fernandezu. Rekao je i da je pozvao Fernandeza u predsjedničku palatu kako bi razgovarali o tranziciji vlasti, koja je veoma bitna za zemlju čija ekonomija trpi velike oscilacije

na tržištu. S druge strane, Fernandez je u obraćanju pristalicama rekao da će se sresti sa Makrijem i sarađivati sa odlazećim liderom „u svakom smislu“. - Vremena koja predstoje nijesu laka - rekao je Fernandez pristalicama u izbornom štabu. - Sarađivaćemo u svemu u čemu možemo, jer jedino što nas se tiče je da Argentinci prestanu da pate jednom zauvijek – dodao je on.

Alberto Fernandez

Kremlj i dalje sumnja u tačnost tvrdnji o smrti lidera Islamske države

Ako je Bagdadi mrtav, Tramp dao veliki doprinos borbi protiv terorizma MOSKVA – Ukoliko je tvrdnja Sjedinjenih Država da je lider Islamske države Abu Bakr el Bagdadi mrtav istinita, onda je predsjednik SAD Donald Tramp dao veliki doprinos u borbi protiv terorizma, saopštio je Kremlj. Američki predsjednik objavio je u nedjelju da se Bagdadi ubio tokom noćne akcije elitnih američkih snaga specijalnih operacija u Siriji i zahvalio Rusiji, između ostalog, na podršci. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da kaže da li su Sjedinjene Države unaprijed obavijestile Rusiju o operaciji ili pružile druge detalje, prenosi Rojters. Novinarima je, međutim, rekao da je ruska vojska primijetila američke avione i bespi-

lotne letilice u oblasti u Siriji u kojoj je, prema trvrdnjama Vašingtona, izvršen napad. - Ako se ove informacije potvrde, možemo da razgovaramo o ozbiljnom doprinosu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država borbi protiv međunarodnog terorizma

- rekao je Peskov. Rusko Ministarstvo odbrane dovelo je u nedjelju Trampovu tvrdnju u pitanje, saopštivši da nema pouz-

danih informacija o američkoj operaciji i navodeći četiri razloga zbog kojih je američka verzija događaja izgledala sumnjivo. - Sve veći broj direktnih učesnika u operaciji i zemalja koje su navodno učestvovale u ovoj operaciji, od kojih svaka ima potpuno oprečne detalje, dovodi do opravdanh pitanja i sumnje da li se ona odvijala, a posebno koliko je bila uspješna saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. Za razliku od Kremlja, ministarstvo je, takođe, umanjilo značaj Bagdadija rekavši da, ako se potvrdi njegova smrt, to neće imati „operativni značaj“ za situaciju u Siriji ili za akcije preostalih ekstremista u sirijskoj proviciji Idlib. Američki državni sekretar Majk Pompeo potvrdio je ranije da je bio u kontaktu sa predstavnicima Rusije uoči operacije u Siriji. On je za Foks njuz rekao i da su američko ministarstvo odbrane i Stejt department marljivo radili kako bi bezbjedno izveli ovu operaciju. - Mislim da je sasvim jasno da smo bili u vazdušnom prostoru koji nije pod kontrolom SAD - rekao je Pompeo i dodao da je ruskim kolegama preneseno da Vašington očekuje da se američkim snagama omogući da stignu sigurno kuda treba i da se isto tako vrate, prenosi Tas.

Lider Islamske države Abu Bakr el Bagdadi

EU Velikoj Britaniji odobrila produžetak roka za Bregzit

Parlament odbio Džonsonov prijedlog o raspisivanju izbora BRISEL – Nakon što su se države EU saglasile da se Velikoj Britaniji produži rok za izlazak iz Unije, britanski parlament odbio je prijedlog premijera Borisa Džonsona da se za 12. decembar zakažu vanredni izbori. Džonsonov prijedlog podržalo je svega 299 poslanika od 424, koliko je bilo potrebno za dvotrećinsku većinu. Agencija Rojters navodi da Džonson sada ima mogućnost

da ,,progura“ poseban zakon koji bi omogućio da za raspuštanje parlamenta bude dovoljna prosta većina poslanika. Za to mu je potrebna podrška Škotske nacionalne partije i liberalnih demokrata, koji su podržali Džonsonovu ideju da se izbori održe 9. decembra. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk saopštio je juče da je Evropska unija postigla dogovor o odlaganju Bregzita do 31. januara naredne godine.

U Bagdadu na snazi policijski sat BAGDAD - U prijestonici Iraka, Bagdadu sinoć od ponoći uveden je policijski sat koji će, kako su saopštili zvaničnici, trajati do šest sati ujutro i biti na snazi do daljnjeg. Na centralnom trgu Tahrir u Bagdadu i u drugim provincijama i juče se okupilo više stotina demonstranata koji četvrti dan zaredom nastavljaju antivladine proteste, prenosi agencija Rojters. Bezbjednosne snage ispalile su prethodno suzavac na učenike i studente koji su se pridružili protestima i

oglušili o upozorenje premijera Adela Abdula Mahdija. Tokom demonstracija ovog mjeseca u Iraku je poginulo više od 200 ljudi.

Ruski diplomata osumnjičen za Čavušoglu: Razgovaraćemo sa Rusima špijunažu u Bugarskoj Ankara upozorava da se kurdske snage ne povlače iz pograničnog područja

DAMASK - Snage sirijskih Kurda nijesu se potpuno povukle iz graničnog područja na sjeveroistoku Sirije, kao što je bilo dogovoreno sporazumom koji su postigle Rusija i Turska, zbog čega će zvanična Ankara sa Moskvom uskoro razmotriti naredne poteze.

Ovo je saopštio turski šef diplomatije Melvut Čavušoglu, koji je takođe rekao da ruska vojna delegacija uskoro dolazi u Tursku. - Tada će biti razmotren početak rada zajedničkih patrola –

rekao je Čavušoglu, a prenio Rojters. Čavušoglu je zaprijetio i da će turska vojske „očistiti“ kurdse

snage, ukoliko se ne povuku 30 kilometara od granice. Na sjeveru Sirije dogodio se sukob između sirijskih opozi-

cijskih grupa i kurdskih boraca iz Sirijskih demokratskih snaga. Borbe se vode između dva sela južno od Ras el Ajna, koji je na granici sa Turskom, prenosi Tas S, pozivajući se na sirijske medije. Prema sporazumu koji su prošle sedmice u Siočiju postigli predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, kurdskim jedinicama dato je 150 sati da se povuku 30 kilometara od granice, nakon čega bi tursko-ruske patrole počele zajedničko nadgledanje te oblasti.

SOFIJA - Bugarsko ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je od Moskve da opozove diplomatu ambasade Rusije u Sofiji, pošto ga tužilaštvo u toj zemlji sumnjiči za špijunažu. Riječ je o prvom sekretaru ruske ambasade koji se, kako tvrdi bugarsko tužilaštvo, godinu bavi špijunažom. Bugarsko minsitarstvo je saopštilo da je u petak održalo sastanak sa ruskim ambasadorom nakon što je od tužilaštva i tajne službe dobilo informacije o sum-

njivim aktivnostima diplomate, prenosi Rojters. Bugarsko ministarstvo tada je zatražilo da taj diplomata do ponedjeljka veče bude opozvan i napusti Bugarsku, što je on i učinio. Krivični postupak protiv ruskog državljanina u Sofiji je obustavljen zbog njegovog diplomatskog imuniteta, uprkos tome što je tužilaštvo imalo dovoljno dokaza za optužbu, navodi bugarska agencija BTA. Rusko ministarstvo spoljnih poslova još se nije oglasilo tim povodom. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Utorak, 29. oktobar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Utorak, 29. oktobar 2019.

Raspisan tender za izvođenje radova u Osnovnoj školi ,,Sutjeska“

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE

Dvorac Petrovića, Kruševac bb.

Cvrčak i mrav Milena Depolo Režija: Branko Ilić Koprodukcija ,,Teatar mladih“, KC ,,Nikola Đurković“, Gradsko pozorište Podgorica, Herceg fest i Budva grad teatar Scena Studio u 18 sati

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: Ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Promocija knjige Branke Bogavac Susret je najveći dar Sala Dodesta u 19 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija „Klub“, Kruševac bb.

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije – Skupi – Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“

,,Muzeji i galerije Podgorice“ u saradnji sa JU ,,Muzej grada Skoplja“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

VAŽNIJI TELEFONI

DOTRAJALOST

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

Ministarstvo sporta i mladih raspisalo je tender po skraćenom postupku za izvođenje radova u sportskoj sali Osnovne škole ,,Sutjeska“, vrijedan 60.000 eura. Tenderom su predviđeni pripremni i demontažni radovi, podopolagački i molersko - farbarski radovi. Rok za predaju ponuda je do 7. novembra.

Izvođač radova, navodi se u tenderskoj dokumentaciji imaće zadatak da izmjeni dotrajali parket, ugradi hidroizolaciju, zamjeni stolariju. Takođe, tenderom je predviđeno i čišćenje, struganje, gletovanje i bojenje zidnih površina masnim bojama u sali do nivoa visine prozora, kao i izrada PVC prozora.

Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: Ponedeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

Za obnovu sportske sale 60.000 eura M.BABOVIĆ

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Direktor Osnovne škole ,,Sutjeska“ Vesko Gagović kazao je za Pobjedu da je ovakva rekonstrukcija bila neophodna, s obzirom da je škola stara 44 godine. - Riječ je o dotrajaloj i iskorišćenoj infrastrukturi, koja se održavala, ali ipak kada se uzme u obzir da je škola stara 44 godine ovakva rekonstrukcija je bila neophodna. Predviđeni radovi su izmjena kompletne izuzetno dotrajale i nefunkcionalne bravarije novom PVC stolarijom. Takođe, izmijeniće se dotrajali parket površine oko 300 kvadratnih metara i biće izvedeni molersko - farbarski radovi u kompletnoj fiskulturnoj sali – kazao je Gagović. Škola, ističe Gagović, obratila se Ministarstvu sporta i mladih za pomoć.

Osnovna škola ,,Sutjeska“

- Mi smo se još proljetos obratili Ministarstvu sporta sa zahtjevom u kojem smo istakli naše probleme. Veoma smo zahvalni Ministarstvu sporta i ministru Nikoli Janoviću što su odlučili da pomognu školu u dijelu poboljšanja uslova u fiskulturnoj sali. Dobili smo jako pozitivnu reakciju i veliku pomoć od Ministarstva sporta u iznosu od 60.000 eura – kazao je Gagović. Zainteresovane građevinske kompanije mogu predati ponude do 7. novembra neposredno ili preporučenom pošiljkom na adresu Ministarstva sporta i mladih. Javno otvara-

nje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača, održaće se 7. novembra u 09:30 sati, u prostorijama Ministarstva sporta i mladih. Tender je raspisan po skraćenom postupku od 22 dana iz razloga hitnosti realizovanja javne nabavke, a radove je neophodno izvesti u što kraćem roku zbog blagovremenog realizovanja predmetne nabave i nesmetanog funkcionisanja škole.

PROCEDURA

Javno otvaranje ponuda zakazano je za 7. novembar. Potom slijedi odluka o izboru najpo-

voljnije ponude, koja će biti donijeta u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda, a onda 10 dana žalbi. Ukoliko tender bude uspješan, slijedi potpisivanje ugovora, koji će obavezati naručioca, odnosno Ministarstvo sporta da u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora, uvede izvođača radova u posao. Radovi će trajati dva mjeseca. Do produžetka roka, pojašnjeno je u tenderskoj dokumentaciji, može doći uslijed nastupanja promijenjenih okolnosti, više sile, kao i okolnosti na koje izvođač nije mogao objektivno da utiče. Nj. BOŠKOVIĆ

Humana akcija zaposlenih u Privrednoj komori

Krv doniralo deset davalaca Zaposleni u Privrednoj komori juče su, u sklopu svoje tradicionalne godišnje akcije, dobrovoljno dali krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi. Najdragocjeniju tečnost poklonilo je deset davalaca krvi. Iz Zavoda za transfuziju uputili su zahvalnost organizatorima akcije i dobrovoljnim davaocima na doprinosu u obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi. Istovremeno, pozvali su druge društvene subjekte da sličnim, društveno odgovornim postupanjem podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. H. P.

,,Povratak u Zombilend“ u Sinepleksu Komedija ,,Povratak u Zombilend“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 22:30 sati. Drama ,,Bol i slava“ na programu je u 20:15 i 21:45 sati, fantazija ,,Grdana - gospodarica zla“ u 15:30, 17, 18:15, 19:15 i 20:30, a biografska drama ,,Džudi“ u 19:30. SF akcija ,,Blizanac“ prikazuje se u 17:50 i 22:20 sata, triler ,,Džoker“ u 15:50, 18:30, 20 i 21:30 sati, animirani ,,Jeti – sniježni čovjek“ u 15, 16:15 i 18, ,,Ovčica Šone: Farmagedon“ u 10, 16 i 17:40 i ,,Priča o igračkama 4“ u 15:40 sati. H. P.

Promjenljivo, do 23 stepena Tokom dana malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 11 stepeni, najviša dnevna do 23. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 29. oktobar 2019.

Dom zdravlja ,,Stara varoš“

M.BABOVIĆ

Dom zdravlja ,,Nova varoš“

U planu rekonstrukcija zdravstvenih objekata ,,Nova varoš“ i ,,Stara varoš“

NOVA VAROŠ

U Domu zdravlja ,,Nova varoš“ planirana je zamjena ulaznih vrata na prizemlju i unutrašnjeg prozora na spratu, zamjena podne obloge u prizemlju, nabavka i ugradnja spoljašnjih taktilnih traka od poliuretana za osobe sa invaliditetom, molersko farbarski radovi, kao i nabavka i ugradnja čelične konstrukcije za lift. Tenderom je predviđena i ugradnja jednokrilnih unutrašnjih protivpožarnih vrata, nabavka i ugradnja ograde sprata oko

Milion eura ulažu u dva doma zdravlja

stepenica, zatim nabavka i ugradnja reljefnih oznaka na vratima na Brajevom pismu do 70 karaktera i ručni aparat za početno gašenje požara. U planu je i nabavka novih stolica za ljekare i pacijente, fotelja, radnih i pisaćih stolova, sudopera, metalnih ormara za lijekove, zatim čiviluka, plakara za bibilioteku, kao i nabavka stočića, televizora, frižidera, kanti za otpatke, papir i medicinski otpad.

Javni poziv Uprave lokalnih javnih prihoda

Platiti porez na nepokretnosti do 31. oktobra

Uprava lokalnih javnih prihoda glavnog grada - Odjeljenje za naplatu lokalnih javnih prihoda, uputilo je juče javni poziv poreskim obveznicima koji posjeduju nepokretnosti na teritoriji Podgorice da izmire svoje obaveze do 31. oktobra - Pozivaju se svi poreski obveznici koji posjeduju nepokretnosti na teritoriji glavnog grada da izmire svoje obaveze po osnovu poreza na nepokretnosti do 31. oktobra. Uprava lokalnih javnih prihoda glavnog grada Podgorica - Odjeljenje za naplatu lokalnih javnih prihoda će prema svim poreskim obveznicima koji nijesu blagovremeno izmirili svoju obavezu plaćanja poreza na nepokretnosti preduzeti sve zakonski propisane mjere prinudne naplate i to: naplatu iz novčanih sredstava poreskog obveznika, naplatu iz novčanih potraživanja poreskog obveznika, naplatu iz imovine (pokretne i nepokretne) poreskog obveznika, naplatu iz nenovčanih potraživanja i drugih prava poreskog obveznika (roba, usluga, udjela u privrednom društvu i sl.), naplatu iz zarade, naknada zarada i penzije, u dijelu koji nije izuzet od izvršenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje – navodi se u javnom pozivu. H. P.

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - Konik,Vrela Ribnička, Stari aerodrom, dio Drača, Ibričevina, djelovi Maslina, Zlatice, Murtovine i Zagoriča, naselje Gorica C i dio grada oko OŠ ,,Savo Pejanović“ - od 8 do 12 sati (30-o minutna isključenja); - dio naselja oko velike trafostanice u Zagoriču, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate,Vranićke njive, Miletine njive, Radevići, Velje Brdo, Vukovići i Gola strana od 9 do 11; - Šušunja i Beglaci - od 8:30 do 15; - dio ulica 27. marta, Kralja Nikole i Radosava Burića, dio Stare Zlatice, dio ulice Miloja Pavlovića do magistrale i dio kuća između magistrale i te ulice, Klopot i Podkrš - od 8 do 15. H. P.

Taj dom zdravlja biće opremljen novim hirurškim ležajem za intervencije sa stepenicama, imaće osam internističkih ležaja, 28 kompjutera sa štampačem, četiri strunjače, kao i sa pomoćne stolove, automate za pitku vodu, mini kuhinju. Takođe, dobiće i dva EKG aparata, po jedan kardiotokograf za blizanačku trudnoću i ginekološki ultrazvuk sa dvije sonde. U planu je i nabavka i ugradnja opreme i sanitarne galanterije i pla-

fonske LED svjetiljke. Taj zdravstveni objekat dobiće i ventilatore za ubacivanje svježeg i izbacivanje otpadnog vazduha.

STARA VAROŠ

U objektu ,,Stara varoš“ predviđeni su obimni zemljani, betonski, armirački, zidarski, molersko-fasaderski i bravarski radovi, kao i ugradnja izolacije u sanitarnim prostorijama. Biće ugrađena nova

ulazna vrata i postavljene oglasne table na Brajevom pismu. Što se tiče namještaja i opreme, planirana je nabavka 36 obrtnih stolica za zaposlene, osam fotelja, devet obrtnih stolica bez naslona za pacijente, kao i tri klupe za čekaonicu. U planu je i osvježenje sale za predavanja sa 64 fotelje. Predviđena je i nabavka 16 metalnih ormara za dokumentaciju, jednog zastakljenog za ljekove i instrumente, 14 dvodjelnih

garderobera... Objekat će biti opremljen sa dva hirurška ležaja za intervencije sa stepenicama, sedam internističkih ležaja, 33 kompjutera sa štampačem i opremom za fizikalnu terapiju - pet stolova, četiri kompleta švedskih ljestvi, isto toliko stručnjača, dvije drvene rip klupe - kao i aparatom za vodu i dvije mini kuhinje. U planu je i nabavka ventilatora za izmjenu vazduha u objektu, a dom zdravlja će dobiti i LED rasvjetu. Konferencijska sala biće osvježena sa LCD videoprojektorom, mikrofonima za simultano prevođenje. Javno otvaranje ponuda zakazano je za 25. novembar, u prostorijama Uprave javnih radova. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donesena u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Radovi će trajati pet mjeseci. Nj. BOŠKOVIĆ

FOTO-ZUM

Morača se može pregaziti

Dugotrajni sušni period i toplo vrijeme u oktobru učinili su svoje. Morača je u centru, ispod Njegoševog parka, duboka toliko da ne bi trebalo zaplivati da bi se prešlo s jedne obale na drugu. Što bi Podgoričani rekli: Da je avgust, mnogo jada. H. P.

Deponija unapređuje sistem elektronskog nadziranja svog kompleksa

Postavili još deset kamera Gradsko preduzeće Deponija bilo je primorano da postavi još deset nadzornih kamera visoke rezolucije, kako bi unaprijedili sistem obezbjeđenja svog kompleksa. Iz tog preduzeća podsjećaju da je riječ o kompleksu površine otprilike 57 hektara i naglašavaju da se pokazalo da dosadašnjih 17 kamera nije bilo dovoljno. - Pojačane mjere bezbjednosti u ovom privrednom društvu bile su neophodne zbog toga što se zaposleni u službi obezbjeđenja gotovo svakodnev-

no suočavaju sa kompleksnim i opasnim situacijama, upadima neovlašćenih lica u posjed deponije „Livade“, kao i sa pokušajima krađe, paljenja opasnih materija i sl. Radnici Službe obezbjeđenja preuzimaju sve neophodne mjere i radnje, samostalno ili uz asistenciju policije i Službe zaštite i spašavanja, da ovakve pojave svedu na najmanji mogući nivo – saopšteno je iz Deponije, uz uvjerenje da će im sveobuhvatniji sistem elektronskog nadzora biti od velike pomoći u tim nastojanjima. J. K.

D.MIJATOVIĆ

Dom zdravlja Podgorica planira da adaptira dva zdravstvena objekta – Dom zdravlja ,,Nova varoš“ i ,,Stara varoš“. Tim povodom, raspisan je tender za izvođača radova vrijedan milion eura. Nosilac tendera je Uprava javnih radova. Rok za predaju ponuda je 25. novembar.

Marketing

Utorak, 29. oktobar 2019.

Feljton

Utorak, 29. oktobar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

12.

Ranjeni Vaso I. Šorović iz Limljana mučen je do smrti » Piše: Slobodan ČUKIĆ

LISTA ZLOČINA U OKTOBRU 1919.

Slijedi spisak zločina okupacione vojske i domaćih pomagača počinjenih u oktobru 1919. godine, sa ukrštanjem podataka iz „Krvavog albuma Karađorđevića“ (1921) i oficirskih izvještaja iz Gaete i Formija datih sredinom 1920. godine. 1 Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „3. oktobra 1919. jedanaest vojnika srbijanskih iz 29. puka htjeli su silom da uđu u kuću pok. Puniše Brajovića u blizini Bara. Pošto su bili odbijeni, pucali su na žene, koje su bile same u kući. Dvije od njih bile su ranjene: Marta Radulović i Petruša Milačić.“ 2) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „U oktobru 1919. srbijanski vojnici pucali su i ranili ženu Milosavu Zajović iz Ozrinića (oblast nikšićka), koja je usljed rana ostala potpuno sakata.“ 3) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski narodni poslanik Milisav Nikolić i crnogorski četovođa Radojica Nikčević svjedoče: „Na Ćeranića goru srbijanska vojska ranila je Milosavu Zajović iz Ozrinića plotunom iz pušaka, koja je ostala sakata od desne ruke. Ovo je bilo u oktobru 1919. god“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1550-1554). 4) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „U oktobru 1919. jedna srbijanska patrola ubila je u selu Dide (opština bjelička, oblast cetinjska) dva mirna seljaka, stara do 60 godina i Nikolu Draškovića, stara 50 godina. Njihova je sva krivica bila ta, što se toga dana u blizini sela vodila borba između ustanika i trupa srbijanskih.“ 5) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski komandir Krsto Zrnov Popović svjedoči da su zločinstva koja je srbijanska vojska počinila nad mirnim stanovništvom neopisiva, te navodi nepočinstva „za koje znam vrijeme i mjesto gdje su izvršavata“. „U Cuce, Boža R. Krivokapića stara 55-60 godina i Nikolu Draškovića starca od 50 godina i invalida. Oba su strijeljali u mjesecu oktobru (1919) u selo Dide. Tu je bila borba. Narod iz sela cio pobjegao je bio u pozadinu ustanika osim pomenuta dva starca koje su našli u jednoj kući i obadva strijeljali“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1556). 6) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) Crnogorski komandir Krsto Zrnov Popović svjedoči: „Marka Perova Đuričića iz sela Zaljuti u mjesecu oktobru prošle 1919. probili su ga sa dva kuršuma puščana zato što su mu našli nekoliko brava koja je bio sakrio da mu ih vojska ne pokolje i danas je u bolnicu“ („Skrivana strana istori-

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019. jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto poglavlje



Savo Raspopović

Rovačke komite Drago, Mato, Radoš i Rade Bulatović

U „Krvavom albumu Karađorđevića“ se navodi: „16. oktobra 1919. srbijanska vojska našla je kod kuće (okolina nikšićka) seljake Milisava Nikčevića i Gavrila M. Džabalovića. Na njih su posumnjali da stoje u vezi sa ustancima, zato su izvedeni na Panduricu (na putu između Nikšića i Podgorice) i javno strijeljani. Da bi zadali što veći strah narodu, držali su ih tu na putu četiri dana neukopane“

Vladin dom na Cetinju (od 1918)



U oktobru 1919. u Bjelicama srbijanske trupe opkolile su jednu kuću, u koju se sklonilo pet ustanika. Poslije duge borbe, vidjeći da ne mogu uzmaći, četvorica su se predali. Peti, Marko Mrđenović, pokušao je da se spasi bjekstvom, ali je bio ranjen. Srbijanci su ga čitav sat vukli za noge i kad su ga odvukli na Čevo, bio je mrtav. Njegov su leš objesili i tako je ostao tri dana je“, Tom III, 1556). 7) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „U oktobru 1919. u Bjelicama (cetinjska oblast) srbijanske trupe opkolile su jednu kuću, u koju se bilo sklonilo pet ustanika. Poslije duge borbe, vidjeći da ne mogu uzmaći Srbijancima, četvorica od njih su se predali. Peti, Marko Mrđenović, ne htijući se predati, pokušao je da se spasi bjekstvom, ali je bio ranjen. Srbijanci su ga čitav sat vukli za noge i kad su ga odvukli na Čevo, bio je mrtav. Njegov su leš objesili i tako je obješen ostao tri dana. Srbijanci su mislili da tim strašnim djelom zastraše narod. Oni su također uhvatili njegovog brata Gliga i poslali ga pod stražom na Cetinje, ali su ga njegovi čuvari putem tukli tako jako, da je na putu umro.“ 8) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „16. oktobra 1919. Srbijanci su uhvatili ustaša (ustanika) Radula Boškovića iz Bogmilovića (oblast nikšićka), koji je bio praćen jednim dječakom od 14 godina. Upućeni su pod stražom u Nikšić, međutim,

Grob Milosava V. Nikčevića na Pandurici, koji je poginuo 19. novembra 1919.

Jusovača - centralni zatvor u Podgorici

oni su obojica, još usput, bili probodeni bajonetima, poslije čega ih je jedan vojnik priklao nožem.“ 9) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „16. oktobra 1919. srbijanska vojska našla je kod kuće (okolina nikšićka) seljake Milisava Nikčevića i Gavrila M. Džabalovića. Na njih su posumnjali da stoje u vezi sa ustancima, zato su izvedeni na Panduricu (na putu između Nikšića i Podgorice) i javno strijeljani.

Da bi zadali što veći strah narodu, držali su ih tu na putu četiri dana neukopane.“ 10) Oktobar 1919. („Krvavi album Karađorđevića“) „Šikane Srbijanaca dovele su u očaj Miliju Stamatovića i Mihaila Nešovića, oba iz Bara. Bili su obavezni da se svakog dana prijavljuju mjesnoj policiji. Htijući da učine kraj tom nepodnošljivom životu, odlučili su da bježe, što su 30. oktobra 1919. i učinili. Srbijanska žandarmerija ih je opkolila,

Natpis na grobu Milosava V. Nikčevića

ranivši Stamatovića. Srbijanci su obećali da će im pokloniti živote, samo ako se predadu, ali, prirodno, po običaju, riječ nijesu održali, već su iste noći nesrećnike pretukli kamenjem u barskoj tamnici.“ 11) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski potporučnik Vidak Šćepanović svjedoči da je u oktobru 1919. godine pretrpio ogromne štete od srbijanskih trupa koje su bile pod komandom potpukovnika B o r i v o j a Vo i s l av o v i ć a . „Opljačkali su mi toga puta 2 kuće, iste je razvalila njegova vojska za ogrev. Opljačkali su mi žita 12 kvintala, što su našli popili su, a ostalo prosuli samo da ne bi koristio. Također, cijelu robu, haljine i drugo pokućstvo su odnijeli. Također su mi oduzeli 30 konja i drugo živo. Žena mi sa troje djece (najstarije od 7 godina) skiće i prosi po narodu. Pomoći ne davaju im nikakve“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1577). 12) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski potporučnik Andrija Popivoda svjedoči:

„Prilikom opšteg ustanka, ustao sam kao i ostali za čast svoju i svoje domovine. Tamošnje trupe okupatora čim su doznali da se u šumi nalazimo, nad mojima su izvršili najveće gonjenje i pljačke, tako da su moju kuću potpuno uništili a namještaj kutnji odnijeli, opljačkali mojim roditeljima i familiji potonji zalogaj oduzeli. Uzurpatori otjeraše moju stoku, te istu pod nož baciše, žito, mrs i ostale namirnice, piće, sve to pojedoše i popiše, a ostatak naćeravahu moje roditelje da sami pale i u oganj bacaju. Poslije toga učinjenog cilja odvedoše mi oca i moga strica Sava, internirajući ih u zatvor na Cetinje. Ovo je bilo 13. oktobra iste (1919.) godine, đe se i danas oni nalaze, a ostalu moju familiju, razdvajajući je, interniraše u Bjelice, đe u jednom selu, pod imenom Prediš, odstranjeni od svakoga jadikuju bez svojeg ognjišta. Prolazeći patrole srbijanske, gdje su god posujmale, prolazeći šumom i vidijeći ženu ili dijete i ma koga bilo, odmah su ih bili mokrim konopima da kazuju, kud se ustanici kreću. Tako je najgore postupao nad našim krajevima srbijanski pukovnik Stojan Popović“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1562). 13) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski desetar Savo Domazetović iz Mojanovića u Zeti svjedoči da su srpske okupacione vlasti u oktobru 1919. držale njegovog sina Đoka, starog 26 godina, u zatvorima u Kotoru i Podgorici. Dodaje da su mu Srbijanci opljačkali sve što je imao kod kuće, te upropastili imanje i vinograd („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1529). 14) Oktobar 1919. (Oficirski izvještaji) Crnogorski vodnik Jovan Milić iz Limljana u Crmnici svjedoči da je u oktobru 1919. Vaso I. Šorović, mladić od 15 godina, ubijen od strane Srbijanaca na njegovoj njivi kad su bili došli da mu pljačkaju krtole. „Kao ranjen živio je mjesec dana, za koje vrijeme je bio zlostavljen i držan stalno privezan nogom o jedan kamen, koji mu nije davao da se može pomaći smjesta, u kojem je stanju i ispustio svoju mučenu dušu“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1540). (Nastavlja se)

20 Kultura

Utorak, 29. oktobar 2019.

Blizu dvadeset ostvarenja iz domaće produkcije od 5. do 10. novemb

Crnogorska kinematog u fokusu festivala u Ko

Sa jedne od ranijih radionica animiranog filma

Filmski centar poziva na radionicu

Kako producirati animirani film

PODGORICA - Filmski centar Crne Gore pozvao je sve zainteresovane da se prijave na drugu radionicu stop motion animiranog filma koja će biti organizovana od 25. do 30. novembra u Podgorici. Nakon uspješno realizovane prve radionice u aprilu ove godine, na kojoj je bilo riječi o fazama rada i tehnikama proizvodnje stop motion animiranog filma, Filmski centar Crne Gore će, u saradnji sa ZVVIKS Zavodom iz Ljubljane, organizovati krajem novembra drugu petodnevnu kreativnu radionicu. Radionica je namijenjena mladim, kreativnim ljudima koje zanima produkcija stop motion animiranog filma, kao i filmskim profesionalcima koji bi

voljeli da unaprijede znanja iz oblasti animacije. Radionicu će voditi Kolja Saksida, reditelj i producent, koji će sa polaznicima prolaziti kroz proces produkcije kratkog animiranog filma, počevši od kreiranja koncepta, pisanja scenarija, dizajna likova, setova i rekvizite, sve do snimanja i post-produkcije. Na taj način će odabrani učesnici biti u prilici da rade na konkretnom projektu i realizuju svoj kratki stop motion animirani film. Prijavni formular sa svim potrebnim informacijama potrebno je poslati na imejl adresu Centra na danijela@fccg. me, najkasnije do 31. oktobra do 12 sati. Maksimalan broj učesnika je 12. R. K.

PODGORICA – Savremena crnogorska kinematografija, ali i dio naše filmske baštine, biće predstavljeni na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Kotbusu (Njemačka), koji će biti održan od 5. do 10 novembra. U pitanju je 29. izdanje ovog renomiranog festivala, koji će jedan od programa, pod nazivom „U fokusu“, posvetiti samo Crnoj Gori i našoj kinematografiji.

Pored savremene crnogorske produkcije, na festivalu će biti priređeni i omaži crnogorskim rediteljima Živku Nikoliću i Momiru Matoviću, pa će publika moći da pogleda neke od najboljih igranih i dokumentarnih ostvarenja dvojice autora

Njemačka publika biće u prilici da pogleda dugometražni igrani film „Ispod mosta među stijenama“ (2016), u režiji Pavla Simonovića, psihološki triler u kojem dva detektiva, koje tumače Stefan Bošković i Miloš Pejović, pokušavaju da rasvijetle brutalno ubistvo u glavnom gradu Crne Gore.

INTRIGANTNE PRIČE

Na repertoaru će biti i ostvarenje „Posljednje poglavlje“ (2011), u režiji Nemanje Bečanovića. Donosi priču o piscu Jovanu, koji usljed blokade

odlazi na selo, ne bi li se inspirisao u prirodi. Tamo ga dočekuje porodica koja gotovo i da nema kontakta sa modernom civilizacijom. Film „Igla ispod

praga“ Ivana Marinovića takođe će biti prikazan na festivalu u Kotbusu. Ovo ostvarenje iz 2016. godine, koje je bilo crnogorski kandidat za nominaciju

za Oskara za filmove van engleskog govornog područja, donosi priču o mještanima jednog sela na Crnogorskom primorju koji namjeravaju da

Odlazak poznatog sovjetskog disidenta

Preminuo pisac Vladimir Bukovski LONDON - Sovjetski disident i pisac Vladimir Bukovski preminuo je u 76. godini, u bolnici u Kembridžu. Mediji navode da je umro od zastoja srca. Agencija Tas navela je da je njegovo zdravlje posljednjih godina bilo narušeno. Od kraja pedesetih do sredine sedamdesetih bio je istaknuta ličnost sovjetskog disidentskog pokreta, dobro poznat u zemlji i inostranstvu. Dvanaest godina proveo je u psihijatrijskim klinikama, radnim kampovima i zatvorima u SSSR-u. On je 1972. godine osuđen na dvije godine robije i pet godina u egzilu zbog „antisovjetskog aktivizma“, podsjetila je ruska agencija. Bukovski je i u egzilu ostao bučan protivnik sovjetskog, a zatim i

Vladimir Bukovski

ruskog političkog sistema. Poznat je i po tome što je kao aktivista, pisac i neuropsiholog učestvovao u razotkrivanju političke zloupotrebe psihijatrijskih klinika u SSSR-u. Objavio je knjigu „Moj život disidenta“. Od 1976. godine je živio u R. K. Engleskoj.

„Susret je najveći dar“ u Dodestu PODGORICA - Promocija knjige „Susret je najveći dar“, autorke Branke Bogavac, biće priređena večeras u 19 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi će govoriti književnik Miraš Martinović, prof. dr Draško Došljak i prof. Zorica Joksimović. Moderator večeri biće Amer Ramusović. - Naslov knjige „Susret je najveći dar“ odnosi se najprije na moje susrete s velikim ljudi-

ma. Ljudi koje sam imala sreću da sretnem darivali su mi svoje riječi - onako, za ljubav susreta, za ljudsku ljubav, za moju ljubav za njihove knjige i njihove riječi, jednostavno, poklonili su mi ih, a ja ih, s moje strane, prenosim svima onima koji vole da čitaju, koji vole knjige – kazala je povodom promocije Branka Bogavac, koja je u svojoj dugogodišnjoj karijeri intervjuisala neke od najvećih svjetskih pisaca 20. vijeka. R. K.

Kadar iz filma „Graditelj“ Živka Nikolića

Kadar iz filma „Porađanje jedne nacije“ Momira

Martin Skorseze i Robert de Niro povodom najnovijeg ostvarenja „Irac“

Mogli smo i mi pogrešnim putem, ali smo se okrenul

MARAKEŠ - Reditelj Martin Skorseze izjavio je da Robert de Niro ima nevjerovatnu sposobnost da sa gledaocima sarađuje čak i onda kada tumači stvarno užasne likove i kada ih uvuče unutar čudovišta koje igra.

- On je igrao u mojih prvih osam filmova glumeći sociopate, psihopate, teške likove, a svaki od tih likova je do kraja približio publici i mene kao reditelja učinio slavnim – kazao je Skorseze u razgovoru koji sa njim i De Nirom krajem prošle godine na Filmskom festivalu u Marakešu vodila novinarka Politike Dubravka Lakić, koji je list objavio juče.

Tokom razgovora u čijem je fokusu posljednje Skorsezeovo ostvarenje „Irac“, De Niro je ispričao da je ovaj film pripremao 10 godina, jer je utrošio dosta vremena na prebacivanje sadržaja istoimenog romana o dvojici poznatih gangstera u scenario. On igra Frenka Širana, zvanog „Irac“, koji je ubijao za mafijašku porodicu Bafalino, dok je Al Paćinu pripala uloga sindikalnog lidera Džimija Hofe, Širanovog prijatelja. U ovoj verziji, Hofu, čija je smrt još nerazjašnjena, ubio je baš Širan. Na pitanje kako je došlo do nove saradnje za deveti zajednički film De Niro je objasnio da je Skorseze njegov doživitni

Martin Skorseze i Robert de Niro

saradnik i veliki prijatelj i „jedan od najvećih blagoslova“ njegovog života. - Imao sam veliku sreću da sam toliko puta sarađivao sa Skorsezeom i da imamo tako

dugu i kreativnu vezu. Mi smo odrasli u istom kvartu, mogli smo i mi da krenemo pogrešnim putem, međutim, mi smo se okrenuli filmu i tu smo danas gdje smo. On se uvijek naj-

Kultura

Utorak, 29. oktobar 2019.

bra vidjeće publika u Njemačkoj

grafija otbusu

Kadar iz filma „Ti imaš noć“ Ivana Salatića

prodaju zemlju. U tome ih ometa lokalni pop, koji odbija da proda svoje imanje. Iz Crne Gore na festival u Kotbusu dolazi i dugo -

Matovića

m li filmu

bolje snalazio sa mnom kao glumcem – rekao je De Niro. Dodao je su on i Paćino želljeli novu saradnju i bilo je potrebno mnogo vremena da se ponovo nađu zajedno u nečemu što će im odgovarati. - „Irac“ je predivno zajedničko iskustvo - istakao je De Niro. Kao student Strasbergovog studija i Glumačke škole Stele Adler, De Niro (1943) je stekao slavu kao metodski glumac i na pitanje da li se nešto u njegovom metodu glume promijenilo, odgovorio je da se u principu njegov glumački metod godinama nije mnogo promijenio, ali je stav prema metodu postao opušteniji. - Pokušavam da shvatim što je

memtražni igrani film „Između dana i noći“ (2018) Andra Martinovića, koji predstavlja tri mučne priče o očevima i sinovima, tri pogleda u usud teških izbora, čije ishodište nezaustavljivo navire iz prošlosti. Reditelj Ivan Salatić u Kotbusu će predstaviti dugometražni igrani film „Ti imaš noć“, za koji je pisao i scenario. Film je imao svjetsku premijeru 2018. godine, na 75. Filmskom festivalu u Veneciji, u okviru takmičarske selekcije 33. Nedjelje kritike. Započinje pričom o Sanji koja se, nakon što je napustila brod na kojem radi, zatiče u lučkom gradu Mediterana. Odatle odlazi natrag kući, vraćajući se poznatim ulicama u kojima polako nestaje sve što je voljela. Dok radnici ostaju bez posla u brodogradilištu, barke prekrivene ceradama, razbacane svuda okolo, ostavljene su za neke bolje dane. Ciklus savremene crnogorske produkcije zatvoriće projekcija filma „Grudi“ (2019), u režiji Marije Perović. Nastao je po predlošku istoimene igrano-dokumentarne serije, a donosi donosi novo i zanimljivo čitanje mentalitetskih osobenosti, preispitivanje granica prijateljstva, patrijarhata i položaja žene kroz priču o borbi sa tumorom dojke.

POGLED U PROŠLOST

Omaž čuvenom jugoslovenskom i crnogorskom reditelju Živku Nikoliću obilježiće projekcija filma „Ljepota poroka“ (1986), u kojem je autor, između ostalog, predstavio briljantnu priču o sukobu tradicije sa savremenošću. Takođe, publika će biti u prilici da pogleda i Nikolićeve dokumentarne filmove „Bauk“, „Ine“, „Biljeg“, „Ždrijelo“ i „Graditelj“. Takođe, na festivalu u Kotbusu biće priređen i omaž reditelju Momiru Matoviću, pa će na repertoaru progarma „U fokusu“ biti njegovi raniji dokumentarci „Metri života“, „Žica života“, „Porađanje jedne nacije“, „Posljednja bioskopska predstava“ i jedno od Matovićevih posljednjih ostvarenja „TAM 4500“, iz 2017. godine. J. N.

apsolutno neophodno a što nije. Kada sam bio mlađi, bio sam više zabrinutn i nervozan, i manje opušten u realizaciji svojih uloga. To je sada drugačije – kazao je poznati glumac. Na kraju opširnog intervjua posvećenog novom filmu, De Niro se osvrnuo i na svoj stav prema američkom predsjedniku Donaldu Trampu za koga nije imao lijepih riječi, što je i više puta iskazivao u javnosti. Kako navodi Politika, a prenosi B92, Lakićeva je razgovarala sa dvojicom svjetski proslavljenih holivudskih filmskih zvijezda povodom najave da će snimiti svoj deveti zajednički film, „Irac“, u produkciji Netfliksa, TV giganta koji je nedavno započeo i produkciju bioskopskih filmova. Pošto je film snimljen i prikazan u okviru Njujorškog filmskog festivala sa značajnim uspjehom, Lakićeva je odlučila da razgovor sada objavi jer će film biti prikazan na nekoliko filmskih smotri u svijetu ove jeseni. R. K.

U okviru Bijenala crnogorskog teatra u Zetskom domu izvedena predstava „Kapital“

Beznadežnost napala savremeno društvo

PODGORICA - Predstava „Kapital“ u režiji Andraša Urbana izvedena je u nedjelju u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, u okviru Bijenala crnogorskog teatra.

Glumački ansambl komada, koji je u produkciji Zetskog doma rađen po tekstu Karla Marksa, čine Jelena Laban, Pavle Prelević, Jelena Šestović i Stevan Vuković.

KLASIČNO DJELO

Nakon izvođenja predstave upriličen je i okrugli sto kritike i medija, a kako je pojasnila umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom Lidija Dedović, ovo djelo smatra klasikom, bez obzira na to što je pisano krajem 19. vijeka. - „Kapital“ nije dramska struktura, ali govori o mogućnosti da se suočimo makar sa problemima i temama beznadežnosti koje su napale savremeno društvo. Andraš Urban bespoštedno ulazi u sadržaj i iz njega izvlači ono što je potrebno narodu da bi došao u situaciju da zamisli teatar konačno mjestom suočenja, a ne mjestom iluzionizma – kazala je Dedović. Uporište u glumačkom smislu, prema njenim riječima, takođe bi trebalo da bude nešto što će postati antički i tragički usud, a reditelj i ona su tako došli do studenata glume na drugoj godini Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. Polazišna tačka rada na „Kapitalu“, prema riječima Stevana Vukovića, bio je njihov zadatak da improvizacijama odgovore na pitanje zašto i na koji način vole svoju zemlju i da ni nakon nekoliko dana nijesu imali odgovor. - To je najveći problem ovog društva – mladi ljudi ne mogu da odgovore na pitanje zašto vole svoju zemlju. Trudili smo se da prošetamo kroz sve ideologije i dotaknemo što više tema. Mi u ovoj predstavi ne da-

Sa okruglog stola medija i kritike u Zetskom domu

O budućnosti Bijenala u CNP-u Panel diskusija na temu „Bijenale o Bijenalu: otvorena pitanja Bijenala crnogorskog teatra“ biće priređena danas u 11 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu. Diskusiju organizuju CNP i Udruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Crne Gore, a posvećena je promišljanju različitih pitanja koja se tiču mjesta, uloge i budućnosti Bijenala crnogorskog teatra. Učesnici panela su generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjet-

jemo odgovore, samo postavljamo pitanja sa željom da publika nakon predstave pomisli - pa da, o ovome treba razmišljati – kazao je Vuković. Pozorište je, kako je rekao Pavle Prelević, njegov način da pomogne društvu, dok se Jelena Laban osvrnula se na situaciju u Crnoj Gori. - Postoje ljudi koji žive bez struje, vode, ljudi koji gladuju. Ako mi u Crnoj Gori, ne svi naravno, imamo hranu, struju, vodu – da li je to dovoljno? Ne u poređenju sa svijetom, jer

ničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Crne Gore Dragica Milić, direktorka Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj, umjetnički direktor Gradskog pozorišta Dušan Kovačević, direktorka festivala Grad teatar Budva Milena LubardaMarojević i članica i jedna od osnivača NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija Dragana Tripković, a program će moderirati članica UPKTCG Maja Mrđenović.

situacija je svuda loša i dehumanizacija svakim danom ide sve dalje, nego da li je to, i za što dovoljno? Kako uopšte možemo pomoći drugom ako ne gledamo sebe, ako ne gledamo kakvi smo mi – kazala je Laban.

NOVA SAZNANJA

Rad na ovoj predstavi Jeleni Šestović, kako je kazala, donio je nova saznanja. - U proces sam ušla radoznala i od samog početka me je interesovala ta tema - gdje je to po-

Slika iz kuhinje prodata za 24 miliona eura

Djelo slikara Čimabuea

PARIZ - Stara slika pronađena u kuhinji jedne vremešne Francuskinje, a za koju je ona mislila da nije mnogo

važna, prodata je na aukciji za 24 miliona eura. Ispostavilo se da se radi o djelu italijanskog slikara iz 13. vijeka

Čimabuea, a kako je navela aukcijska kuća, prodata je anonimnom kupcu iz mjesta Šantij, prenosi AP.

Istog dana će u 18 sati na sceni Studio biti izvedena predstava „Cvrčak i mrav“, u režiji Branka Ilića. Predstava je rađena u koprodukciji Teatra mladih, Kulturnog centra „Nikola Đurković“ iz Kotora, Gradskog pozorišta, Herceg festa i festivala Grad teatar Budva. Nakon predstave, moderatorka Stela Mišković će razgovarati sa glumcima i autorskim timom na okruglom stolu kritike i medija.

jedinac naspram društva. Zahvaljujući Andrašu i Vedrani mi smo tumačili „Kapital“ kroz brojne analize i to nam je značajno pomoglo da razumijemo život koji živimo danas – rekla je Šestović. Sinoć je, takođe u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, izvedena predstava „Krvave svadbe“. Komad je, po tekstu Federika Garsije Lorke režirao Igor Vuk Torbica, a u pitanju je koprodukcija festivala Grad teatar Budva i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. S. V.

- Slika je jedinstvena, sjajna i monumentalna. Čimabue je bio otac renesanse. Ali ova prodaja nadilazi sve naše snove - navodi se u saopštenju aukcijske kuće. Sliku je otkrio aukcionar u junu dok je bio u posjeti starijoj ženi u mjestu Kompenj, na sjeveru Francuske, i savjetovao joj da je odnese na procjenu kod stručnjaka. Slika „Ismijavanje Hrista“, dimenzija 24 puta 20 centimetara, stajala je na zidu između kuhinje i trpezarije, a kako je saopštila aukcijska kuća, vlasnica će dobiti većinu novca od prodaje. Očekivana cijena bila je četiri do šest miliona eura, a navodi se i da je to prvi put da se neka slika Čimabuea nađe na aukciji. Umjetnički stručnjaci procjenjuju da je Čimabue sliku naslikao 1280. godine. Čimabue, koji je podučavao i Đota, važi za prethodnika italijanske renesanse i jednog od najcjenjenijih firentinskih slikara svog vremena, prenosi Tanjug. R. K.

Drugi pišu

Utorak, 29. oktobar 2019.

Vijesti iz Liliputa

Kako su pastiri rastjerali stado » Piše: Jurica Pavičić Početkom rujna beogradska povjesničarka Dubravka Stojanović održala je na šibenskom festivalu FALIŠ predavanje o političkom populizmu. Analizirajući bivše i sadašnje populizme od Venezuele do Westminstera i od Trumpa do Vučića, povjesničarka je istaknula jedinu zajedničku nit koja povezuje sve populizme i ujedno ih čini dubinski antidemokratskim. Populizam, naime, uvijek govori u ime „naroda“. Svaka populistička ideologija za sebe drži da je izraz „pravog“, stvarnog naroda. Svoje protivnike ona smatra anomalijom, odnarođenom „elitom“. A pošto jedina predstavlja stvarni narod, populistička ideologija progovara u ime „većine“. Govor „u ime većine“, naravno, nije rijedak ni u hrvatskom političkom diskursu. A ako u Hrvatskoj postoji ideologija koja se rado laća argumenta većine, onda je to bez sumnje klerikalna ideologija. Za konzervativne skupine bliske Crkvi samorazumljiva je istina da oni predstavljaju „većinu“: većinu koja je možda reprezentirana u medijima, nevidljiva u kulturi, većinu koja nije u prilici snimati filmove, objavljivati knjige ili govoriti na TV-u, ali koja svejedno ostaje nesumnjiva većina. Na to pravo većina klerikalnih parapolitičkih skupina pozivala se i kad je gurala referendumske inicijative i kad je pokretala antimanjinske političke akcije i kad je ratovala s „nepoćudnom“ kulturom. Pri tom je taj status većine najčešće išao pod ruku s paušalno nabačenim brojem: 80%. Osamdeset je posto, naime, „nas“. „Naroda“. Dvadeset posto, to je taman mjera za količinu njih - „urbanih jugoslavena“ iii „odnarođene elite“. Pri tom broj - 80% - nije slučajan. Taj broj se, naime, podudara s brojem onih građana RH koji se na popisu deklariraju kao katolici, ili koji barem imaju sakramente. U tu brojku - dakako - vjeruju sami klerikalni aktivisti, u nju vjeruje i Crkva. No, teško se oteti dojmu da u nju bar done-

U proteklih 20 godina hrvatskoj je Crkvi uspjelo prepoloviti broj praktičnih vjernika, otjerati od sebe umjerene i centriste te udaljiti znatan dio ljudi koji imaju sklonost i potrebu za duhovnošću. Uz Crkvu je kao praktično-vjernička zajednica ostala manjina građana, ali je ta manjina politički rigidnija i ideološki homogenija nego ikad, pokazalo je istraživanje

Kardinal Josip Božanić

kle vjeruju i liberalni političari. Za razliku od Staljina koji se rugao „koliko divizija ima Papa?“, lijeva i/ili liberalna politika u Hrvatskoj kao da već desetljećima vjeruje da iza biskupa stoje „divizije“, odnosno - da je Crkva kadra mobilizirati masovnu šutljivu većinu i pomrsiti vam račune. Stoga je u tu i takvu Crkvu bolje ne dirati. Naravno, svakom tko razumije hrvatsko društvo i dosad je bilo jasno da iza te brojke 80% stoji neusporedivo složenija stvarnost. No, ovih dana pojavilo se jedno sociološko istraživanje koja pokazuje da je mit o većini kojim rado operira klerikalna ideologija zapravo kudikamo veća obmana nego što bi čovjek pomislio na prvu. Istraživanje o kojem je riječ provela su dvojica zagrebačkih sociologa - Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinšćak s Pravnog fakulteta. Na reprezentativnom i stratificiranom uzorku anketiranom pješice, a ne telefonski, dvojica su sociologa istražila odnos prema vjeri i Crkvi kao instituciji, vjerska i ideološka preklapanja te prakticiranje religioznosti kod hrvatskih građana. Te su rezultate usporedili sa sličnim istraživanjima iz 2008. i 1999. Rezultati koje su dobili, barem meni, nisu neočekivani. A ako bi se mogli svesti na sukus, taj bi

sukus bio ovo: Katolička crkva u Hrvatskoj sama je sebi najveći neprijatelj, a događa joj se točno ono što je svojim djelovanjem i zaslužila. Prva brojka koja ozbiljno slama mit o 80% ona je brojka na kojoj počiva svaki razgovor o praktičnoj religioznosti: naime, broj onih koji uopće idu u crkvu. Prema uvidima Zrinšćaka i Nikodema, u Hrvatskoj samo 22% ljudi u crkvu ide barem jednom na tjedan, a njih još 13% barem jednom mjesečno. Dakle, samo trećina hrvatskih građana prakticira ono što bi trebala biti baza svake organizirane religioznosti - a to je slavljenje euharistije. Taj broj (35%) manji je od onih koji navode da na misu idu „rijetko“ ili „nikada“: takvih je zbrojeno 41%. Za Crkvu je - međutim - još pogubniji drugi podatak: da se broj onih koji na misu idu barem jednom mjesečno strmoglavo smanjuje. Takvih je u godini Tuđmanove smrti bilo 52%., godine 2008. 41%, a danas ih je 35%. Za Crkvu kao instituciju, međutim, još su porazniji pokazatelji o povjerenju u Crkvu. Prema Zrinšćakovim i Nikodemovim nalazima, broj onih koji imaju “veliko” ili “veoma veliko” povjerenje u Crkvu otprilike se podudara s brojem praktičnih vjernika (38%). Ali, 60% anketiranih u Crkvu ne-

ma povjerenje, a od toga čak 20,8 % kaže da prema Crkvi ne gaji “nikakvo” povjerenje. Takvih je 1999. bilo 5%, a 2008 12%. S druge strane, broj onih koji u Crkvu imaju „veoma veliko“ povjerenje, od 1999. - se prepolovio! Zagrebački sociolozi pokušali su istražiti i izvore tog (ne)povjerenja, a nalazi su i tu porazni. Većina anketiranih drži da je Crkva zabrazdila upravo na onim temama oko kojih se preko ideološkog rada i klerikalnih pipaca najviše trsi. Tako 58% anketiranih smatra da Crkva ne daje odgovor na moralne probleme, 55% da ne daje odgovor na obiteljske probleme, a 54% da ne daje odgovor na socijalne probleme. Ova posljednja tema jedina je gdje se status Crkve popravio: onih koji su smatrali da je Crkva socijalno neosjetljiva prije 11 godina bilo je 64%. Prema uvidima Nikodema i Zrinšćaka, stvarni praktični katolici u Hrvatskoj (više?) nisu većina, nego nimalo nezanemariva manjina, ali ipak manjina. Znači li to da su i vjernici u najširem smislu manjina? E, tu stižemo do možda najzanimljivijeg dijela istraživanja. Naime - ne! Broj ljudi koji se identificira s nekom vrstom duhovnosti, imaju neki odnos prema transcendenciji, moli se kući ili upražnjava neku privatnu formu vjere, ili

se nije smanjio ili se smanjio neznatno. Ljudi - ukratko - imaju potrebu za spiritualnošću, ali ih je očito netko ili nešto odvratio od toga da tu potrebu kanaliziraju kroz The Crkvu u kojoj su kršteni. Ljudi koji zaista imaju potrebu za religioznošću iz nekog su „misterioznog“ razloga odustali od institucije koja širi nacionalizam, pravda fašizam, podržava maltretiranje manjina, institucije koja ustrajno prekraja vlastitu i opću povijest, tolerira mržnju i živi u mezalijansi s vlašću. Isti ti nevjerni Tome umjesto da potrebu za vjerom nađu u takvoj instituciji - sastavljenoj od dobrostivosti, milosrđa i krotkosti - duhovnost nalaze u mirisnim štapićima, sektama, jogi ili pak običnoj molitvi uz kuhinjski stol. Zamislite, tko bi se tom obratu načudio? A ako je Crkva u dvadeset godina udvostručila broj ljudi koji od nje zaziru i uvećala broj onih koji svoju duhovnost prakticiraju mimo nje, što je onda s onima koji u crkvu - i dalje idu? Ako je vjerovati podacima Zrinšćaka i Nikodema, ti i takvi su u međuvremenu postali ideološki kudikamo homogeniji. „U promatranom razdoblju“, pišu sociolozi, “došlo je do jačanja veze između i crkvene i osobne religioznosti i ‘desne’ političke orijentacije. Ovo potvrđuje da religioznost nije više ni samo opći identitetski okvir hrvatskih građana, kako su ponajviše sugerirali podaci iz 1999. godine, nego da je za dio vjernika religioznost najvažnija podloga i sastavnica njihove ideološke orijentacije.“ Za one koji nisu shvatili, možda da ovo još jednom ponovimo prostonarodski. U proteklih deset ili dvadeset godina, sjajnoj je hrvatskoj Crkvi uspjelo prepoloviti broj svojih praktičnih vjernika, otjerati od sebe sve umjerene i centriste. Uspjelo joj je udaljiti od sebe znatan dio ljudi koji imaju sklonost i potrebu za duhovnošću. Uz Crkvu je kao praktičnovjernička zajednica ostala sa-

mo manjina građana, ali je zato ta manjina politički rigidnija, tvrdokornija i ideološki homogenija nego ikad. Pri tom nam ostaje neodgovoreno pitanje na koje sociologija ne može dati odgovor: je li preostalo praktično vjerništvo desnije i rigidnije jednostavno zato što je preostalo (odnosno - jer im se Crkva nije zgadila), ili je to nešto u što se pretvoriš nakon što si predugo izložen ovoj i ovakvoj Crkvi? Čitajući nalaze zagrebačkih sociologa, analitičar se ne može a ne nasmijati gorkog ironiji. Tijekom pedeset godina, ateistička i lijeva ideologija pokušavala je hrvatske građane odvratiti od Crkve i religioznosti. U tome je bila kolosalno neuspješna: ljudi su išli u crkvu, a ti ljudi koji su išli u crkvu bili su i ideološki i klasno različiti. Ali, ono što nije uspjelo Titu i Marxu, Jakovu Blaževiću i Stipi Šuvaru, uspjelo je zato „genijima“ poput Željke Markić, Ksenije Abramović i Vice Batarela. Ono što nije uspjelo ideološkim komisijama i školskoj nastavi TIPSS-a, uspjelo je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Otjerali su od Crkve pristojne i umjerene, udaljili od sebe urbanu srednju klasu, naveli su stvarno duhovne da duhovnost nađu drugdje. Nakon što su godinama Crkvi davali još jednu i još jednu šansu, nakon što su po stoti put morali slušati šovenske ispade, filipike o pederima i referendumski agitprop, ti i takvi ljudi najednom su - odustali. Shvatili su da ne mogu to slušati i da svojom prisutnošću na misi TOME daju legitimitet. Pa su na misu prestali ići. Crkvi se - ukratko - dogodilo točno ono što su još prije dvadeset godina prognozirali umni, a među takvima je bilo puno pametnih svećenika i liberalnih teologa. Već tada su prognozirali čime bi mogao uroditi brak Crkve i nacionalne ideologije, kakve će biti posljedice konkordata, školskog vjeronauka i crkvenog upletanja u obiteljsko i seksualno ćudoređe. Proroštvo se ispunilo. Kako je Crkva sijala, tako sada i žanje.

ma, navodi sud, „pravo na zaštitu moralnih prava autora u pogledu prava paterniteta, integriteta i sprečavanja nedostojnog iskorišćavanja autor-

skog dela ne prestaje“, jeste trajno i ne gasi se smrću autora, već ga mogu štititi autorovi naslednici, organizacije, udruženja.

Presudio Apelacioni sud

„Politika“ poslije 12 godina mora da vrati izgled glave lista Apelacioni sud u Beogradu je presudio da pod pretnjom zabrane štampanja i novčanom kaznom, izdavač „Politika novine i magazini“ mora da vrati izgled glave istoimenog beogradskog lista kakav je bio pre promene pre 12 godina. Upravni odbor „Politike novine i magazini“ je 2006. godine odlučio da promeni izgled gla-

ve lista „Politika“ i ukloni pravougaonik iz desnog ugla, a oznaku „Politika“ iz levog ugla pomeri na sredinu glave lista, konstatuje se u presudi. Sud je presudio da je izdavač tom promenom izgleda glave lista povredio autorska prava tužioca Davorina Darka Ribnikara, prenelo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS). Presuđeno je da izdavač „Politike“ dužan da Davorinu Darku Ribnikaru nadoknadi troškove postupka u iznosu od 203.200 dinara i objavi presu-

du u tom listu u roku od 15 dana od dostavljanja presude. UNS navodi da je imao uvid u presudu u kojoj je navedeno da je izdavač „neovlašćeno izmenio“ glavu lista „Politika“ tako što je naziv tog lista postavio po sredini naslovne strane, u nazivu novina izmenio slovo „L“, dodavši mu na levom gornjem uglu „kvačicu kakva je postojala samo na slovu ‘A’ „. Izmenom izgleda glave tog lista, izdavač je povredio autorska prava osnivača ovog lista Vladislava F. Ribnikara koji je

„lično nacrtao, napravio i oblikovao osam slova zaglavlja“ lista, navodi se u presudi. Sud dodaje da je ta medijska kuća uz to „neovlašćeno izbacila, odnosno izbrisala pravougaonik i tekst u tom pravougaoniku, koji je postavio Vladislav Sl. Ribnikar“. U presudi se navodi da je prvostepeni sud „pravilno zaključio da idejna koncepcija glave lista ‘Politika’ koja se sastoji iz grafičkih i verbalnih elemenata, predstavlja autorsko delo“. Po Zakonu o autorskim pravi-

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Mali oglasi nekretnine CENTAR Podgorice - izuzetna poslovna rezidencija 730m2 sa privatnim parkingom. Hercegovačka 64. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 GORICA C- Beogradska ulica stan 89m2, I sprat kod Engleske ambasade. Prodajem. Tel. 069/458-445 2 CENTAR –Hercegovačka ulica – savremen lokal 415 m2 sa vlastitim parkingom. Jedinstven, izuzetan po svim kriterijumima. Prodajem. Tel. 069/871-4 52 3 CENTAR – ultramoderna poslovna zgrada 817m2 nekoliko koraka od Ulice Slobode sa privatnim parkingom i garažom. Trenutno nešto najbolje u Centru Podgorice. Prodajem. Na vrhu lux apartaman. Tel. 00381631663331 4

razno PICERIJI u Podgorici potreban dostavljač hrane. Tel. 068/472-363 5 RESTORANU u Podgorici potrebni šanker, radnica na slatkom šanku za prodaju kolača i higijeničarka. Tel. 067/544-145, 069/595-498 6

usluge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 7 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 8

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka i isporuka robe – nabavka opreme za projekat digitalizacija javnog saobraćaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 27.600,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 43/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail javnenabavke@podgorica.me.

Na osnovu Odluke o ustanovljavanju i dodjeljivanju javnih priznanja i zvanju počasnog građanina („Sl.list CG – opštinski propisi, broj 32/09), Žiri za dodjelu nagrade „24.novembar“ objavljuje

JAVNI POZIV 1.Pozivaju se građani, preduzeća, ustanove, nevladine organizacije, političke partije i stranke i drugi subjekti sa sjedištem, odnosno prebivalištem na teritoriji Opštine Bar, da predlože kandidate za dodjelu nagrade „24.novembar“, koja se kao poseban oblik priznanja ove godine dodjeljuje povodom praznika Opštine Bar „24.novembar – Dan oslobođenja Bara“. 2.Predlagati se mogu pravna lica i pojedinci koji imaju sjedište, odnosno prebivalište na teritoriji Opštine Bar ili van nje, čija ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u proteklom petogodišnjem periodu, a u izuzetnim slučajevima i u dužem stvaralačkom periodu imaju, prema ocjeni predlagača, poseban značaj za Opštinu Bar. Predlagati se mogu kada za to postoje naročito opravdani razlozi i pojedinci koji su preminuli. Dosadašnji dobitnici nagrade se ne mogu predlagati kao kandidati za nagradu. 3.Predlozi za dodjelu nagrade „24.novembar“ se podnose u pisanoj formi sa obrazloženjem na osnovu kojeg Žiri može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata predloženih kandidata, najkasnije do 06.11.2019. godine. 4.Predlozi se dostavljaju na adresu: Skupština opštine Bar – Žiri za dodjelu nagrade „24.novembar“, Bulevar revolucije broj 1. 5.Za sva bliža obavještenja kontakt telefon je: 301427, fax 301-428 i e-mail: skupstina.opstine@bar.me Broj: 030-517 Bar, 28.10.2019. godine PREDSJEDNIK, prof Radmila Beba Vojvodić s.r. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU “Lovćen-Bečići”, Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga prevoza djece autobusima i/ili minibusevima do i od odmarališta na Ivanovim koritima i u Rafailovićima, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 165 000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 158/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. www.ujn.gov.me dana 28.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Ivana Ivanović, službenik za javne nabavke, telefon 041/233-700, e-mail lovcen.becici@usdz.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Tehnički pregled izvedenih radova na sanaciji Tunela 206 (km 367+480,00 – km 367+ 802,00), L=322m, na pruzi Vrbnica – Bar (dionica Trebešica – Lutovo), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 10530/5 (37/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 28.10.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Dana 27. oktobra 2019. godine poslije kratke bolesti preminula je naša draga Poslije duže bolesti u svojoj 63. godini preminuo je 28. oktobra 2019. godine naš dragi

VESELIN Markov JOVIĆEVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 29. oktobra 2019. od 9 do 16 časova i 30. oktobra 2019. od 9 do 14,30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru u 15 časova. Ožalošćeni: supruga NOVKA, kćerke STANKA, MARIJA, TATJANA i TAMARA, unučad ANĐELA, ANDREA i ANDREJ, sestre VESNA, JADRANKA i MARINA, stričevi, strine, tetke, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

STANOJKA HAJRULA rođena Bjelica 1951 - 2019.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Tivat 28. oktobra od 10 do 16 časova i 29. oktobra od 10 do 15 časova, kada pogrebna povorka kreće ka gradskom groblju Brdišta Tivat gdje će se obaviti sahrana.

1237

Ožalošćeni: suprug SULEJMAN, sinovi SALIH i SAFET, brat NOVAK, sestre MARIJA, MARICA i DARINKA, snahe RAZIJA i ELVEDINA, unučad SAMIR, SANELA, SELMA i SARA i ostala mnogobrojna rodbina

1235 Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu, đedu i prađedu

ILIJI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Porodica pok. KOSTA ANTOVIĆA 1236

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Тужним срцем јављамо да је 28. октобра 2019. у 53. години престало да куца срце нашег драгог

Umrla je naša draga

Sa dubokim bolom u srcu javljamo da je

МИРКА МИКАНА БУЛАТОВИЋА Породица ће примати саучешће у градској капели Чепурци 29. октобра од 9 до 15 часова и 30. октобра од 9 до 14 часова гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга ОЛИВЕРА, син МАРКО, кћерка ИВАНА, сестре МАРИНА, НАДА, БОЈАНА и ЉИЉАНА, ујаци САВИЋ и ЗОРАН, тетке ПЕТРАНА, ЈОКА и НАТА и остала многобројна родбина

TARA Marjanova CAMAJ

ZORA Mijatova ŠUKOVIĆ

umrla 28. oktobra 2019. godine u 11.30 časova u 1. godini života. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 28. oktobra od 17 do 22 časa i u utorak 29. oktobra 2019. od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Vuksanlekajima.

Po njenoj želji sahranjena je juče u krugu porodice. Ponosni na njen častan i dostojanstven život, ostaće vječno u našim srcima i sjećanju.

rođena Šćepanović

Ožalošćeni: otac MARJAN, majka BOJANA, đedovi NIKOLA i BRANO, babe ĐUSTA i DRAGICA, stric ANTON, tetka KATARINA, ujak BALŠA, strina TEREZA, ujna MARIJANA, brat od strica MARTIN, brat od ujaka VASILIJE, sestra od ujaka SIMONA, kao i ostalo bratstvo CAMAJ i MILOŠEVIĆ

1232

Дана 28. октобра 2019. године, у 68. години послије дуже болести, преминула је наша драга

Ožalošćeni: VESELIN i ŽARKO sa porodicama ŠUKOVIĆ i ŠĆEPANOVIĆ

1234

1227 Драга наша

Посљедњи поздрав од вољене тетке

СЛАВИЦА МАРКОВИЋ рођена Вељић

Саучешће примамо у градској капели у Будви 29. октобра од 10 до 16 часова и 30. октобра од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на гробљу испред Манастира Прасквица. Ожалошћени: кћерке ЉУБИЦА и ЈАНА, унук ЛУКА, унука ИВА, брат ГОРАН, сестре ОЛИВЕРА и ГОРИЦА, зетови ГОРАН и МИЛОРАД, снахе НАТАША и ЉУПКА, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричнe и остала многобројна родбина

ТАЦО Поносни смо на тебе тако малу која си се храбро борила са изненадном болешћу три мјесеца. Не желимо да те на твом путу прати наша огромна туга, већ би вољели да тамо дотакнеш срећу која те овдје заобишла. Буди звијезда на небу и сијај за нас. Почивај у миру, мило наше. Твоји РАИЧЕВИЋИ

1233

ЗОРЕ ШУКОВИЋ Твојим одласком изгубиле смо љубав, пажњу и доброту коју си нам несебично пружала. И у најтежим моментима била си наш велики ослонац. Много ћеш нам недостајати. Неизмјерно ти хвала на свему. Нека твоја добра душа нађе вјечни мир.

1231

Сестричне ЉИЉА и ЉУБИНКА са породицом

Tužni i posljednji pozdrav dragoj zaovi 1192

Сa тугом у срцу обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 28. октобра 2019. у 68. години преминула наша драга и вољена

Posljednji pozdrav dragoj

ОЛГА пок. Видака KРИВОКАПИЋ

ZORI Mijatovoj ŠUKOVIĆ Сахрана драге нам покојнице обавиће се у сриједу 30. октобра у 15 часова на гробљу код цркве Св. Ризе Пресвете Богородице у Бијелој. Саучешће примамо у капели цркве Св. Ризе Пресвете Богородице у Бијелој на дан сахране од 11 до 15 часова.

Ожалошћени: сестра ЗОРИЦА, брат од стрица МИЛОШ, тетка РАДУША и остала родбина 1211

ZORI Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Draga Zoki, teško je povjerovati da nijesi više u svojoj kući među svojim najbližima. Hvala ti za svu pažnju koju si prema nama iskazivala i uvijek si bila prisutna kad je trebalo. Ovim putem ti se u ime kuće tvog brata Mića puno zahvaljujem na svemu. Počivaj u miru tvoje vječne kuće pored tvog dobrog Mijata.

OLGA, PETAR i GORAN ŠĆEPANOVIĆ sa porodicama

1218 Posljednji pozdrav dragoj

Умрла је у 88. години наша драга Snaha OLGA ŠĆEPANOVIĆ

1224

BISERKI RADONJIĆ СТАНЕ пок. Сима ПЕРОВИЋ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

рођена Вуловић

Породица прима саучешће у градској капели у Шкаљарима 29. октобра од 10 до 13 и од 15 до 17 часова и 30. октобра од 10 до 13 часова, када поворка креће за сеоско гробље у Жањевом Долу гдје ће се обавити сахрана у 14 часова испред цркве Св. Јеремије. Цвијеће се не прилаже.

1111

Neka u tišini u vječnom miru počiva tvoja plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve. 1228

Porodica pok. bratanića SAŠE PEJOVIĆA

Posljednji pozdrav

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Ожалошћена породица: синови ЂОРЂЕ и ГОЈКО, снахе НАДА, БРУНА и МИРА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина 1204

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

BISERKI

od familije pok. SAVA PEJOVIĆA

od SENKE KALUĐEROVIĆ sa familijom 1229

1230

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaka

Dragom ujaku

Дана 28. октобра 2019. преминула је у 75. години наша драга

NIKOLI DOBROVIĆU SNEŽANA CEKOV 1191

LJUBOMIR DRAGAN Markov ČELEBIĆ Mnogo ćeš nam nedostajati. Uvijek ćeš biti u našim mislima mnogo voljen i nikad zaboravljen. Tvoja sestra ZORKA MILA sa porodicom

Dana 27. oktobra 2019. godine umrla je naša voljena 1206

ЛЕПОСАВА ЛЕПА Радева ПЕЛИЧИЋ рођ. Кликовац

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Саучешће примамо у кући жалости у Балабанима 28. и 29. октобра до 15 часова када ће се и обавити сахрана код Цркве Свете Петке у Голубовцима.

Posljednji pozdrav prijatelju

BISERKA Batova RADONJIĆ rođena Pejović

Ожалошћени: синови РАНКО и ЖАРКО, браћа МИЛИЈА, ЧЕДО и ЈАГОШ, ђевер МАКСИМ, унучад НИНА, БАЛША, ОГЊЕН, НОВАК и РАДЕ, праунука ЛЕНА, снахе СВЕТЛАНА, МИРА, ВУКА и МИЛЕВА, ђеверичићи и ђеверичне, братанићи и братаничне, браћа и сестре од стричева, ујака и тетке, и остала многобројна родбина ПЕЛИЧИЋ и КЛИКОВАЦ

Po želji naše najmilije, sahrana je obavljena 28. oktobra u krugu porodice.

1197

1205

Ožalošćena porodica: kćerke OLGA, GOGA i ANA, snahe NATAŠA i NADA, zaova BOSE, unučad, bratanići i bratanične, sestrić i ostala rodbina

ILIJI ANTOVIĆU

Pamtit ćemo te kao našeg dobrog i iskrenog prijatelja. Porodica pokojnog BORA DAMJANOVIĆA 1216

1217

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

od RADA POPOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom komšiji

ILIJI ANTOVIĆU

ILIJI ANTOVIĆ

Počivaj u miru.

Počivaj u miru s Anđelima.

GORAN MARUNOVIĆ sa porodicom

BISERKA RADONJIĆ ZORI ŠUKOVIĆ Počivaj u miru draga moja tetka. Pažnja i dobrota kojom si nas obasipala, ostaće upamćena dok je nas.

Majko, bila si stub i oslonac svoje porodice, nepresušni izvor ljubavi i topline kojom si nas čvrsto držala na okupu. Ostavila si pregršt uspomena da u priči svakodnevno živiš kao ikona.

JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

1220

1219

Posljednji pozdrav

OLGA, GOGA i ANA 1207

SAŠA sa porodicom

ILIJI ANTOVIĆU

od BORISA ANTOVIĆA sa porodicom

od ZDRAVKA i ČEDA ANTOVIĆA sa porodicama

Draga baba, 1225 Posljednji pozdrav dragoj i nikad prežaljenoj kćerki i sestri 1221

BIKA

1222

Opraštamo se od naše drage tetke

Zauvijek će nam ostati u sjećanju tvoj topli pogled i riječ podrške. Uljepšala si naše djetinstvo. NIKOLA, MARIJA, ALEKSANDRA, DANICA, SARA, DANILO, JOVAN, DAMJAN, MILICA, STEFAN, PETAR, PAVLE i ANA 1208

ZORICI

BISERKE

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Neka tvoja duša počiva u miru. 1210

Počivaj u miru, draga naša Buśe.

MILENA, MILICA, DRAGAN

Posljednji pozdrav dragoj Tvoji: majka MIMA, brat ZORAN, snaha SUZANA i bratanići DANILO i OGNJEN

BINJI 1213

od ZDRAVKA, TANJE, ALEKSANDRE i DARIJE TOMAŠEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav najdražoj tetki

Tvoje ANA i NELA sa porodicama 1226

Svojim životom, velikim srcem i poštenim radom zaslužila si našu zahvalnost, ljubav, poštovanje i vječno sjećanje.

1209

Tvoji: NADA, NIKOLA, JELENA, VESNA, LUKA i PETAR 1212

Otišla je anđelima naša sestra

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ZORICI

ZORI Sa ljubavlju i poštovanjem zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe.

BISERKI B. RADONJIĆ

Zauvijek ćemo te se sjećati. Tvoji: DANILO i OGNJEN 1214

ZORICA BATRIĆEVIĆ A zauvijek će ostati u našim srcima. 1215

NATAŠA, IVAN i PEĐA

ZORICI BATRIĆEVIĆ Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. 1223

KOLE KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Dana 28. oktobra 2019. u 87. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom kumu

Mojoj ćerki

ZORICI BATRIĆEVIĆ ILIJI

Tvoj prerani odlazak će ostati moj doživotni bol.

Toliko toga lijepog smo prošli…

Neutješna majka MIMA

1200

ŽELJKO i RADOVAN BRAJOVIĆ sa porodicom

ILIJA Blagotin ANTOVIĆ

1203

Posljednji pozdrav sestri, tetki i zaovi

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 28. oktobra od 11 do 17 časova i 29. oktobra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Do Pješivački u 15 časova. ILIJI ANTOVIĆU

ILIJI ANTOVIĆU

Počivaj u miru, plemenita dušo!

Počivaj u miru.

ZAVIŠA ANTOVIĆ sa porodicom

NOVICA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

1179

1202

ZORICI BATRIĆEVIĆ Sjećanje na tebe će biti vječno, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: VUKA, NATAŠA, NIKOLETA, JOVANA i NIKOLA 1201 Posljednji pozdrav

OŽALOŠĆENI: supruga MILICA, sinovi MIĆUN i ZORAN, kćerka VESNA, snahe JELENA, VESNA i TANjA, bratanične VERA, TANjA i LIDIJA, unučad NIKOLA, IVAN, MARKO, LUKA i BALŠA, unuke NINA, MAJA i JOVANA, praunuka ELENA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav

ZORICI Tvoja plemenita duša živjeće vječno u našim srcima.

1173

Tvoji: ujak NOVAK, ujna JOVANKA i tetka DANICA 1194

MILISAVU MIĆUNOVIĆU

Tužnim srcem javljamo da je 26. oktobra 2019. u 71. godini iznenada preminula naša draga i voljena

Posljednji pozdrav dragoj

S tugom i ljubavlju čuvaćemo najljepše uspomene na tebe. Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružao. 1180

BEBA i DUŠANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav bratu i šuri

ZORICI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 1181

ANKA FUŠTIĆ MILISAVU MIĆUNOVIĆU

MILISAVU MIĆUNOVIĆU

Od MOMA, LJUBICE, IGORA i ANASTASIJE

Sestra ZORKA, zet VIDOJE VUJOVIĆ

1183

1177

Posljednji pozdrav

Dragom prijatelju

MILADIN RAKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri od ujaka

Saučešće primamo u porodičnoj kući u naselju Borča. Opelo će se održati u utorak, 29. oktobra u 13.30 časova, a sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Zbeg u Borči.

ZORICI Dajovoj BATRIĆEVIĆ MARINA, FILIP, MARKO i DANILO

Ožalošćena porodica FUŠTIĆ DRAGANU ČELEBIĆU

MILISAVU

Uvijek ćemo se sjećati tvog lika i kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, neka ti je vječna slava.

MIŠKO i NADA OBRENOVIĆ sa porodicom

MIRO RAJKOVIĆ sa porodicom

1175

1188

Javljamo tužnu vijest da je 27. oktobra 2019. poslije kratke i teške bolesti u 83. godini umrla naša draga majka, sestra, svekrva, snaha, tetka i baba

1171 Posljednji pozdrav

1196 Dana 24. oktobra 2019. preminula je

ZORICI Dajovoj BATRIĆEVIĆ PERO SJEKLOĆA sa porodicom

1172

MILUŠA pok. Đorđija OTAŠEVIĆ

RADMILA K. VUJKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki, zaovi

Posljednji pozdrav dragoj

rođena Tomić Saučešće primamo 28. i 29. oktobra do 13 časova u porodičnoj kući u Zagoriču, Ul. rogamska br. 30. Sahrana će se obaviti 29. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Donjem Zagaraču.

Sahrana je obavljena 25. oktobra u krugu najuže porodice, na groblju u Ozrinićima, u Nikšiću.

Ožalošćeni: sinovi PREDRAG i NENAD, kćerke MILOJKA i MILANKA, braća MIRAŠ i MILJAN, snahe SILVANA, DARINKA, MITRA i MILENKA, zaova DUŠNA, unuci ALEKSANDAR, DALIBOR i ĐORĐE, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, zaovičić, zaovične i ostala rodbina OTAŠEVIĆ i TOMIĆ 1169

Ožalošćene porodice: VUJKOVIĆ, ŽIŽIĆ, MILUNOVIĆ i VOJINOVIĆ

ZORICI BATRIĆEVIĆ od brata MIDA, VANJE i VUKA VUKIĆA

1185

1193

ZORICI DRAGAN, MIRA, LEA i TEA BATINIĆ 1182

Oglasi i obavještenja

Utorak, 29. oktobar 2019.

Anđele naš

Posljednji pozdrav voljenoj

Dragi naš

ZORICI JOVO, VESNA, BOBO i DEJO BATRIĆEVIĆ

STAŠA

1178 Posljednji pozdrav dragoj

MILO

Danas je Tvoj rođendan, drugi koji dočekujemo bez Tebe – naše mezimice, naše prve radosti, naše sreće. Umjesto zajedničkog radovanja – tišina, jecaj, suze, bol i tuga. Utjehe nema. Svaki naš pogled, svaka naša priča, svaka misao je usmjerena ka Tebi i tako će biti dok i mi trajemo.

ZORICI

Vrijeme prolazi, ali ne i naša bol za prerano uvelom mladošću tvojom. Anđele, neka ti je vječna slava.

od strica BOŽA

Vole te: MAMA, TATA, BRAT i SNAHA

1187 Posljednji pozdrav dragoj

1170

Tvoji:

BRANO, JELENA i SOFIJA

Danas se navršava trinaest godina od kada nije sa nama naš voljeni

ZORICI od brata SAŠE sa porodicom

1190 1186

Posljednji pozdrav tetki

Danas je pet godina od smrti našeg dragog

BRANKO Ivov POPOVIĆ

ZORICI BATRIĆEVIĆ Naše zajedničko odrastanje i sreću prekinuo je tvoj brzi odlazak. Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava. Volimo te

NIKOLE Velišinog RAIČEVIĆA

Sve godine bez tebe ne mogu izbrisati tugu i bol zbog tvog odlaska. Sve više nedostaje tvoje prisustvo... Čuvaju te u svojim srcima zauvijek,

NIKOLETA, JOVANA i NIKOLA Vrijeme ne donosi zaborav. Ponosni na tebe, nosimo te u našim srcima i najljepšim uspomenama.

1199 Posljednji pozdrav

S ljubavlju,

Tvoji: SLOBA, BOBO, BEBA, SNEŽA, LANA i NIKOLA Tvoja PORODICA

1198 TUŽNO SJEĆANJE

ZORICI

1174

Draga sestro, nema riječi kojom možemo opisati bol koju osjećamo za tobom. Tvoja plemenita duša, veliko srce i nesebična sestrinska ljubav ostaće u našim srcima.

Dana 29. oktobra 2019, navršava se 40 dana od smrti naše

MILAN, NADA, MILENA i ANA sa porodicama 1195

RAJKA Boškova IKOVIĆ

POMENI Dvadeset jedna godina je od kada nije sa nama naš dragi

Godine prolaze od tvog tužnog i žalosnog odlaska na vječni počinak, a još tužniji i bolniji zaborav. Počivaj uz naše drage roditelje, a oni koji te vole bićeš u njihovim srcima i mislima. Tvoja sestra LOLA 1189

BOSILJKE BOSE Kostadinove RABRENOVIĆ

Uspomene, tuga, ljubav i osjećaj da si sa nama nikad neće proći.

PAVLE RUJO GLUŠICA Tvoja PORODICA NJEGOVA PORODICA 1176

1184

TV program

Utorak, 29. oktobar 2019.

FILM

NOVA M 23:40

INTERVJU

RTCG 1 20:05

GOST: Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Zamka u Hong Kongu

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Ženski raj, r. 14:05 Meridijani, r. 13:05 Ženski raj, r. 14:25 Treće doba, r. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 SAT TV 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Intervju – Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore 21:30 Ekovizija 22:00 Ženski raj I, s. 23:00 Dnevnik 3 23:30 Sportski dnevnik 23:45 Rej Donovan IV, s. 00:40 Dnevna soba, r.



  

06:30 07:00 08:00 09:45 10:15 10:30 12:15 13:00 15:30 16:00 16:10

17:10 17:50 18:00 18:30 19:00 19:15 20:50 22:45 23:50 01:40 02:15 02:45

Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport klasik Fleš sport Dnevna soba, r. Više od ljubavi, r. Sport plus NVO, r. Sport plus Fudbal: Španija Argentina, SP U17, snimak Fudbal fest Sport plus Rukomet, Magazin LŠ Kultura na drugom Sport plus Dnevna soba, r. Fudbal: Nigerija Ekvador, SP U17 Više od ljubavi, r. Fudbal: Brazil Novi zeland, SP U17 Glas Amerike Rukomet, Magazin LŠ. Sport klasik

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga

TV PRVA

RTCG 2

18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Okrug Oranž, s. 150 minuta Paramparčad, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Gospodin Bruks, film Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:17 15:20 17:55 18:00 18:30 21:00 22:00 22:50 23:40 01:20

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr Kitchen, r. Larin izbor, r. Strasti Orijenta, r. Sportisimo Meteo Centralni dnevnik Među nama, e. Strasti Orijenta, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Zamka u Hong Kongu, film Kaznene snage, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06

14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 00:50

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Svijet novih mogućnosti, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje ljeta Kazna, r. Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Kazna, s. Reflektor Vijesti Sport Tajna služba, s. Gorka osveta, r. Reflektor, r. Dokumentarni program



A1 TV

07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 09:30 11 minuta saTihom Vujovićem 10:00 Život uživo 10:30 Igra i struktura, r. 11:00 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo 15:00 Igra i struktura, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:00 Kratke forme 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Prč, r. 21:00 Top A1 21:10 Kapadokija, s. 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 29. oktobar 2019.

Marketing

Magazin

Utorak, 29. oktobar 2019.

Esad Merulić predstavio spot za pjesmu ,,Toliko o ljubavi“

Kadrovi snimani u Podgorici i Ulcinju PODGORICA – Crnogorski pjevač Esad Merulić prije nekoliko dana predstavio je spot za pjesmu ,,Toliko o ljubavi“. Tekst potpisuje Snežana Milinčić, dok je za muziku i aranžman bio zadužen Senad Drešević. - To je moja ,,pobjednička“ ekipa. Oni stoje iza hitova koji su za kratko vrijeme prikupili milionske preglede – kazao je Merulić. Spot je sniman u produkciji Adnana Seferovića, a glumica u spotu je Armina Đurović. - Kadrove smo snimali na Imanju Knjaz u Podgorici i u Starom gradu u Ulcinju. Snimanje je proteklo u najboljem redu i zahvaljujem se ekipi koja je pomogla da ,,Toliko o ljubavi“ dobije najbolje vizuelno ruho. Smatram da je ekranizacija pjesme vrlo bitna, jer

Esad Merulić

Luka Šulić objavio prvi solo album

Vivaldijevo remek djelo na violončelu daje kompletnu sliku priče koju pjevač želi da ispriča – ističe Merulić. Pjesma na njegovom Jutjub kanalu objavljena u subotu i

Detalj iz spota

već broji blizu 16.000 pregleda. - Budući da skoro nikad ne radim posebne promocije i kampanje, toliko pregleda za tri dana je mnogo. Međutim, komentari su mi bitniji, a fantastični su. Prilikom snimanja sam bio malo skeptičan, jer su prethodne tri pjesme postigle veliki uspjeh i onda je to velika odgovornost. Pjesma ,,Toliko o ljubavi“ je nastavak priče koju je započela numera ,,Žale godine“ – kazao je on dodajući da najveću podršku i dalje dobija od fanova iz Hrvatske. - Hrvatska je baza armije mojih fanova i drago mi je što me

ne prepoznaju kao šund pjevača koji kupuju preglede. Iako često dobijam takve ponude, nikad ne pristajem, volim svoj poziv i publika to zna da cijeni – kaže Merulić. Promocija nove pjesme kreće već sjutra, i to nastupom u Bjelovaru. - Interesovanje je ogromno, publika izuzetno dobro reaguje na moje pjesme. Na repertoaru su neizostavne i ,,Milica jedna u majke“, ,,Ivanova korita“, ,,Tvoja noć i moja zora“ i brojne druge. Sa nastupima nastavljam i u novembru i decembru – zaključio je Merulić. Z. K.

Vaken festival otvorio vrata za bendove sa prostora bivše Jugoslavije

Ima mjesta i za crnogorske predstavnike VAKEN - Najveći festival hevi metal i rokenrol muzike Wacken Open Air poslije nekoliko godina pauze ponovo je otvorio vrata novim bendovima iz zemalja bivše Jugoslavije. Vrata festivala kojeg godišnje posjeti između 80.000 i 100.000 ljudi u Njemačkoj otvorena su za izdanje 2020. godine. Na zvaničnoj prezentaciji festivala otvoren je poziv bendovima sa prostora svih bivših država, koji se mogu prijaviti na takmičenje Battle For Wacken. Potrebno je ispuniti nekoliko uslova: da bend nema ugovor sa izdavačkim kućama, da bend ima najmanje 30 minuta autorskog rada, kaver pjesme ne dolaze u

Muzika iz ,,Birmingemske bande“ izlazi u novembru

Pet sezona na traci

obzir i da bend ranije nije pobjeđivao na ovom takmičenju. U prijavi bendovi moraju da pošalju demo CD sa tri ili četiri pjesme, informacije o bendu i adresu. Festival je prvi put održan 1990. godine kao mali dvodnevni koncert za lokalne njemačke sastave. Prvi poznatiji sastavi (Blind Guardian i Saxon) nastupili su 1992, te je festival sve više rastao svake godine, a 1998. je nastupilo više od 70 sastava iz Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Neki od najpoznatijih sastava koji su do sada nastupali su Motorhead, Iron Maiden, Whitesnake, Nightwish, Dimmu Borgir, Alice Cooper…

Nakon 12 godina pauze

Dikinson najavio solo album

Brus Dikinson

LOS ANĐELES - Pjevač i frontmen legendarnog hevi metal benda Iron Maiden, Brus Dikinson, u razgovoru za argentinski časopis Clarin, najavio je novi solo album. Naime, u saopštenju navodi se da je Dikinson, odgovarajući na pitanje novinara o karijeri u bendu Iron Maiden, kao i o profesionalnim planovima za budućnost, saopštio da vodi veo-

ma aktivan profesionalni život, i da, pored saradnje sa bendom Iron Maiden, radi na svojim solo projektima, u okviru kojih ga čeka nastavak promocije autobiografske knjige „What Does This Button Do“, koju promoviše u okviru šoua „Veče sa Brusom Dikinsonom“, učešće na tribjut koncertu u Kanadi, povodom obilježavanja 50 godina postojanja grupe Deep Purple,

ZAGREB - Nakon sedam godina svjetskih turneja sa 2Cellos, Luka Šulić se vraća klasičnim korijenima i to sa prvim samostalnim albumom za „Sony Classical“. „Vivaldi: The Four Seasons“ je novi projekat uživo koji će predstaviti na turneji, a posebnost projekta je i to što je Luka Šulić prvi muzičar u istoriji koji svira Vivaldijeva ,,Četiri godišnja doba“ za solo violončelo. Album je najavio spotom ,,La Primavera (Proljeće) Op. 8 No. 1 in D major – I. Allegro“, a uz objavu albuma, predstavio je i novi video ,,Vivaldi Winter (1st movement -Live in Trieste)“. Na snimanju albuma mu se pridružio prestižni orkestar iz Rima – Archi dell’ Academia di Santa Cecilia, pod dirigentskom palicom maestra Luiđija Piovana. Superzvijezda violončela Luka Šulić odabrao je jedno od najslavnijih djela klasične muzike za svoj prvi samostalni album. Album je dramatična interpretacija, Vivaldijeva ,,Četiri godišnja doba“ i prvi kompletan album popularnog ciklusa baroknih koncerata koji su aranžirani za violončelo. - Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ sam zavolio još kao dijete. Uvijek sam želio da odsviram to remek djelo na violončelu i mnogo volim nove izazove – kaže Luka dodajući da je priprema ovog djela bio dug i težak proces. - Pripremao sam se dvije godine, malo po malo, dio po dio. Nadam se da će slušaoci na kraju da osjete jednako uzbuđenje koje sam ja osjećao stvarajući ovaj album i kreirajući Vivaldijevo remek djelo za violončelo prvi put u istoriji – istakao je muzičar.

kao i snimanje solo albuma, čije izdavanje se očekuje sljedeće ili najkasnije 2021. godine. Dikinson je do sada objavio šest studijskih solo albuma, u periodu od 1990. godine do 2005. godine, i to: ,,Tattooed Millionaire“, ,,Balls To Picasso“, ,,SkunkWorks“, ,,Accident Of Birth“, ,,The Chemical Wedding“, ,,Tyranny Of Souls“.

LONDON - Muzika iz prvih pet sezona BBC kriminalističke drame ,,Birmingemska banda“ biće objavljena kao dupli album, trostruki vinil, te u digitalnoj verziji 15. novembra. Na albumu će se naći izvođači: Radiohead, Arctic Monkeys, The White Stripes, Royal Blood, The Last Shadow Puppets, Queens of the Stone Age, Black Sabbath, Dejvid Bouvi, Laura Marling i Foals, kao i Dženi Bet s pjesmom ,,I’m The Man“, Ana Kalvi sa pjesmom ,,You’re Not God“, te Ričard Houli s obradom pjesme Boba Dilana ,,Ballad of A Thin Man“. Prva pjesma koja je objavljena je ,,Red Right Hand“ benda Nick Cave & The Bad Seeds u izvedbi muzičarke PJ Harvey. Originalna verzija je dugo korišćena kao uvodna špica ove serije, a Harvey ju je 2014. godine obradila. Autor serije Stiven Najt izjavio je da su priča i njena muzika ,,blizanci, rođeni istovremeno“. - Teško bi bilo zamisliti neke od ključnih scena u seriji bez ove muzike. Drago mi je da smo napokon uspjeli da stavimo neke od tih pjesama na album kako bi gledaoci još više osjetili atmosferu serije kroz slušalice ili zvučnike - rekao je Najt. Glavni glumac u seriji Kilian Marfi, koji tumači ulogu Tomija Šelbija, rekao je da su umjetnici čije su pjesme korišćene u seriji o nemilosrdnoj gangsterskoj porodici iz Birmingema u periodu između svjetskih ratova ,,autsajderi koji su se oduprli tiraniji mejnstrima“.