Nova Svest - februar/2014

Broj 5 Februar 2014

elektronski magazin za razvoj svesti This is bilingual magazine.

To read in English jump to page 40

Bogatstvo tišine

Analiza i tumačenje snova

Knjiga mudrosti starih Tolteka

Ishrana i svest

Osvešćivanje seksualne energije Šri Santa Svami lord Soulbury

O najprosvećenijem srpskom monahu

UMESTO UVODNIKA

Posetite prvi srpski portal za razvoj svesti w w w. n o v a s v e s t . c o m

2

Sadržaj

4

UMESTO UVODNIKA

5

TRANSFORMACIJA SVESTI

9

POGLED IZNUTRA

15 20

BOGATSTVO TIŠINE

OSVEŠĆIVANJE SEKSUALNE ENERGIJE

ISHRANA I SVEST

ONOSTRANO U NAMA

ANALIZA I TUMAČENJE SNOVA DUHOVNA PRAKSA

KNJIGA MUDROSTI STARIH TOLTEKA ČETIRI SPORAZUMA

26 29 31 35 37

DAH INSPIRACIJE

ŠTA JE SUŠTINSKI LJUDSKO?

MUDROST ŽIVOTA

ŠRI SANTA SVAMI LORD SOULBURY

ŽIVOT UČITELJA

NAJPROSVEĆENIJI SRPSKI MONAH

UČITELJI GOVORE

DREMEŽ VULKANA

MOJ POGLED NA SVET

JEDINSTVENA SPOSOBNOST ILI KANAL UNIVERZUMA

z zIMPRESUM Glavni i odgovorni urednik: Milan Bojić Art direktor: Bojana Vasiljević Saradnici: Marko Maoduš, Dr Mirjana Đurđević, Ivan Bavčević, Aleksandar Bilanović Izdavač: Samostalno izdanje Tiraž neograničen 3

Kontakt i oglašavanje: novasvestmagazin@gmail.com www.novasvest.com

3

UMESTO UVODNIKA

Bogatstvo tišine

Odlomak iz knjige “Put ka Bogu: Moliti telom i dušom” Autor: Anthony de Mello Priredio: Milan Bojić Tišina je velika objava, kazao je Lao-Ce. Navikli smo da na Sveto pismo gledamo kao na Božju objavu. I s pravom. Želim da sada otkrijete kako i tišina može biti objava. Da biste shvatili i ušli u poruku koju vam pruža Sveto pismo, morate se izložiti njegovom delovanju. Da biste ušli u objavu koju vam pruža tišina, morate, pre svega, postići tišinu. A to nije lako.

Pokušajmo to postići u našoj prvoj vežbi.

Neka svako od vas zauzme ugodan položaj. Zatvorite oči. Sad vas pozivam da budete u tišini otprilike deset minuta. Pre svega pokušajte da postignete tišinu, i to što je moguće veću tišinu srca i pameti. Kada to postignete, izložićete se onoj objavi koju sa sobom donosi ta tišina.

Kada bude prošlo deset minuta pozvaću vas da otvorite oči i da nam, ako želite, saopštite šta ste činili i doživeli u tih deset minuta. Saopštavajući nam šta ste učinili i šta ste doživeli, recite i šta ste preduzeli da biste postigli tišinu i kako ste u tome uspeli. Ako možete, opišite tu tišinu. Recite nam šta ste doživeli za vreme tišine. Recite nam sve što ste mislili i osećali za vreme ove vežbe.

Evo ohrabrenja za vas: činjenica da ste uopšte bili svesni da vaše misli lutaju, ili da vam je unutrašnjost nemirna, ili pak nesposobnost da budete u tišini, dokazuje da ipak imate mali stepen tišine, bar onoliko mira da budete svesni svega toga. Ponovo zatvorite oči i budite svesni da vam misli lutaju... samo dva minuta... Osetite mir koji vam omogućava da budete svesni svojih misli koje lutaju.

Kako ta tišina bude rasla, ona će vam sve više i više otkrivati nešto o vama samima. Ili, još tačnije, tišina će otkriti vas vama samima. Ovo je njena prva objava: VI SAMI. A u toj objavi, i kroz nju, postići ćete stvari koje se ne mogu kupiti novcem, poput mudrosti, vedrine, radosti i Boga. Da biste postigli te dragocene stvari nije dovoljno da o njima razmišljate, govorite, raspravljate. Moraćete raditi na tome.

Hajdemo odmah na posao! Zatvorite oči. Nastojte da budete u tišini pet minuta. Na kraju vežbe uočite da li je ovaj put vaš napor da postignete tišinu bio uspešniji, ili manje uspešan. Uočite da li vam je tišina ovaj put objavila nešto što prošli put niste zapazili. Ne očekujte ništa izvanredno i uzbudljivo u objavi koju donosi Iskustvo onih koji su prošli ovu vežbu vrlo je različito. tišina – rasvetljavanja, nadahnuća, pronicljivost.

Najviše ljudi, na svoje iznenađenje, otkrije da je tišina Zapravo, nemojte ništa tražiti. Ograničite se na to da nešto na šta nisu navikli. Bilo šta da preduzmu, ne zapažate. Prihvatite sve što dođe u vašu svest. mogu da spreče misao da ne luta ili da smire neki Sve, bez obzira koliko banalno ili obično bilo to što uzburkani osećaj koji uznemirava njihovo srce. vam se na taj način poručuje. Vaša poruka može Drugi osećaju da su se približili granici tišine. biti u činjenici da su vam ruke vlažne ili da imate Tada ih spopadne panika i oni se povlače. Tišina može potrebu da promenite položaj, ili da vas zabrinjava biti zastrašujuće iskustvo. Nema razloga da čovek vaše zdravlje. Nije važno. Najvažnije je da ste postali bude obeshrabren. Čak i vaše misli koje lutaju velika svesni toga. Sadržaj vaše svesnosti manje je važan su objava, zar ne? Činjenica da vaše misli lutaju, nije li od kvaliteta te svesnosti. Kako se kvalitet bude objava o vama samima? To nije dovoljno samo znati. poboljšavao, vaša tišina će postajati dublja. A kako Morate posvetiti neko vreme tome da doživite svoje se tišina bude produbljivala, osetićete promenu. I na misli koje lutaju. I način na koji vaše misli lutaju – i to svoju radost otkrićete da objava nije znanje. Objava je otkriće! je moć; tajanstvena moć koja donosi preobražaj.

4

Osvešćivanje seksualne energije Autor: Ivan Bavčević www.centarsvijesti.com www.facebook.com/bavcevic

Obrada sa hrvatskog na srpski: Milan Bojić Nije bilo zabranjeno uživati u drvetu znanja, ali je bilo zabranjeno jesti plod. Koja je razlika između uživanja u drvetu znanja i jedenja ploda?

Majstori tantre znaju da kada u seksualnosti uživaš, to je jedna od najlepših stvari koja se može dogoditi. I uživajte.

Ali ti majstori ne doživljavaju fizički orgazam, ne troše energiju, jer energija ne može nestati, ona samo promeni oblik. Tu snažnu energiju koja je uskladištena, s kojom ti možeš stvoriti najveće ideje kao Tesla, kao Ajnštajn, Mikelanđelo, i ostaviti ih u nasleđe istoriji, ti jednostavno pretvoriš u tečnost i izbaciš iz tela. Da li vidite zašto je to greh? Nije zato što je to loše pa ćeš kao biti kažnjen. Već je zbog toga što imaš energiju sa kojom možeš oslikati Sikstinsku kapelu tako da petsto godina kasnije i dalje svi u čudu gledaju u nju, možeš napraviti bežični prenos električne energije, izumeti radio, razne uređaje i struju koju danas koristimo, ili umesto svega toga, možeš istu energiju pretvoriti u tečnost koju ćeš baciti u wc. Dakle, da li shvatate koja je to razlika? Možeš je pretvoriti u nešto ljudskom oku neviđeno, možeš putovati na Mesec raketom, ili možeš to pretvoriti u tečnost.

Energije imaš neograničeno, ali da li živiš na nivou svesti da je stvaraš neograničeno, ili živiš u umu koji smatra da ničega nema dovoljno?

Iako je istina da si ti izvor i da je ta energija neograničena, kada ti u svom životu živiš u umnom konceptu koji smatra – nema dovoljno, treba puno raditi da bi se nešto zaradilo, siromaštvo je svuda - naravno da se to odražava na sve, pa čak i istinu pretvori u laž.

TRANSFORMACIJA SVESTI Dakle istina da si ti neiscrpni izvor energije je ograničena. Jer je um temelj ovog pojavnog svemira, pa je ujedno temelj i te energije, i kada on smatra da nema dovoljno, i realizacija je takva da nema dovoljno.

Razlika između uživanja u drvetu znanja i jedenja ploda je da uživaš u toj energiji, da uživaš sa sobom ili sa partnerom u razmeni energije, ali nema fizičke manifestacije jer je to nepotrebno bacanje te energije.

I rađanje 7 milijardi ljudi na planeti Zemlji ne znam za koga je. Jesmo li sretniji što nas ima toliko? Čemu to služi? Za našu sreću, za naš duhovni razvoj, za dobrobit civilizacije na planeti Zemlji nas ne treba 7 milijardi. Odakle potreba da nas je toliko? Eto, da nas ima, da ne izumremo. I to sve od Drugog svetskog rata. Ogromnu ekspanziju smo napravili.

Bitno je naučiti koristiti seksualni čin sa sobom ili s drugim tako da se energija podiže prema gore, ali da nema fizičkog orgazma kada nije potrebno. I u katoličkoj i u drugim crkvama su napravili da je greh imati seksualni odnos s drugom osobom ako ti cilj nije dobijanje deteta. Uzeli su ideju koja je zdrava i onda su je malo preradili u nešto negativno. Ono što je zapravo bilo istina je - uživaj u seksualnom činu, ali ne imaj nepotrebnu fizičku manifestaciju, osim kada odlučite da ćete imati dete. Dete ne može doći slučajno, to znate. Neki se potpuno zdravi ljudi trude godinama, nekima se dogodi prvi put i nije slučajno, dete dođe. I tako dete dođe kada se dogovori sklope.

Ali ono što su oni uzeli iz celog tog učenja je da se ne biste nikada trebali seksati, osim kad hoćete da rodite dete. I onda svi žive u grehu, svi se osećaju grešno, svi se moraju ići ispovedati – zgrešio sam.

5

Najmoćniju energiju tvoga bića - to je ono što te čini živim, što te čini da deluješ, što te tera u životu da ideš napred, s čim možeš napraviti najimpresivnija dela za čovečanstvo - iskrivili su tako da budeš posramljen, da ne smeš o tome ni pričati, da je to tabu tema, da se osećaš krivim ako radiš nešto što su ti rekli da nije ispravno, da nije u redu, da je greh. I onda, u toj manipulaciji, drže te u sramu. Kada si u sramu, ti si poslušan, ti si pokoran, ti plaćaš za oprost greha. Kada si u sramu, ti ideš svaki dan na posao koji ti se ne sviđa.

Dopuštaš da parlamenti i vlade donose sulude zakone, bez da se ti žališ na njih i digneš revoluciju isti dan kada ih izglasaju. I dopuštaš da te policija legitimiše na ulici bez razloga. Da vrše opresiju nad tobom, da ti banke naplaćuju ogromne kamate, da ti zaplene tekući račun, da ti zaplene i oduzmu kuću. Sve to pokorno dopuštaš, jer živiš u sramu, u krivici i strahu. Ideš u šoping centre i kupuješ ono što ti ne treba, natrpavaš se svakojakom hranom koja ti ne treba, jer su te takođe uverili da je energija ograničena i da ti moraš jesti da bi živeo, da bi telo preživelo, samo kruta hrana, samo piće. I onda još razviju celokupnu nauku koja se zove medicina, gde ti obrazovani ljudi objašnjavaju koliko ti dnevno treba vitamina a, b, c, d, k, l, koliko minerala, magnezijuma, kalijuma, kalcijuma, koliko proteina dnevno, ugljenih hidrata, koliko masti, zasićenih i nezasićenih. Ne znam kako smo kao vrsta preživeli 100 000 godina bez tih informacija, uopšte mi nije jasno kako su ljudi živeli bez tih informacija, bili zdravi, nisu imali rakove, infarkte, moždane udare, šećer u krvi, holesterol, a sve bez tih informacija. A sada imaju.

6

Zemlja će izbalansirati svoje. Ništa se ne događa bez plana i dogovora, dakle i ovo smo se dogovorili.

Ali uprkos tome što smo se dogovorili, mi smo se dogovorili da ćemo mi biti oni koji će se probuditi, koji će doći na ovu Zemlju da imaju iskustva u ovakvoj situaciji i da budu oni koji će delovati drugačije, koji će delovati suprotno. Ovo se događa zbog nas, da bismo mi imali ta iskustva, da bi imali iskustva sebe kao probuđenog, da bismo imali iskustva sebe kao onog koji nesebično daje i deluje za dobrobit, koji neće biti žrtva kao ostali, nego će delovati suprotno tom osećaju. Super, sad nas je 7 milijardi. Sada ti imaš priliku osetiti se drugačije, iskusiti sebe da ne pripadaš tome, da nisi deo te kulture. Da nisi Zemljanin, da si Bog. Ne usuđujem se reći ljudi, nisu to ljudi, nego Zemljani. Jer da su ljudi, ne bi se tako ponašali. Čovek je božansko biće, a ne želim uvrediti životinje pa nazvati neke ljude životinjama, jer bi to bila uvreda za životinje. Životinje su prekrasne. Životinju da staviš u autobus, gledala bi mirno, lepo kroz prozor, ne bi pravila nerede. Ne bi pričala gluposti. Da staviš kozu, ovcu, tamo bi stajala i ništa. Ali neki Zemljani uđu u autobus i onda ti bude muka i poželiš odmah da izađeš na sledećoj stanici.

Ono što je osnovno jeste da je seksualna energija kreativna energija, stvaralačka, to je jedina energija, to si ti, ta energija si zapravo ti, to je ono što kruži tvojim telom, to je taj život, to si ti. U tom obliku u telu se naziva seksualna, u drugom obliku se ta ista energija naziva drugačije. Ali to si ti, znaj da si to ti.

I sada zamisli kada tebe neko zarobi i kaže ti da nije u redu da ti budeš takav.

Znači ti se poništavaš, jer ti si ta energija. Naučen si od malena da je živiš na određeni način, da je to nešto o čemu se ne priča, da je to malo sramno, i kada se ta energija potiskuje, kada se o njoj ne razgovara, kada se njoj ne pristupa otvoreno i kvalitetno, ona vodi u perverziju, ona vodi u porno časopise, filmove, ona vodi u zlostavljanje, ona vodi u prostituciju. Sva ta zablokirana, izmanipulisana, posramljena i okrivljena energija jeste proizvela sve to što mi sada kao društvo ne cenimo, odnosno isti ljudi koji su posramili tu energiju, sada se kritički bore protiv rezultata toga.

Kažu da bavljenje prostitucijom nije u redu. Pa što ste učinili da se ljudi srame, što ste napravili da je greh nešto što je prirodno? Pa naravno da će ljudi ići u izopačeno izražavanje toga. Kada bismo zdravo pristupili seksualnoj energiji, kada bismo dozvolili da se ona izražava, da ona nije nešto sramno, da to nije nešto zbog čega se trebaš osećati krivim, onda bi istog momenta nestalo i pornografije, i prostitucije i zlostavljanja, istog dana bi nestalo.

Jer ne bi bilo potrebe za skrivanjem i potajnim radnjama, jer je sad dozvoljeno, jer je prirodno. Ta se energija jako upali već nakon 11, 12, 13 godina života, ali mi nemamo kvalitetan pristup vlastitoj deci i ne učimo ih kako da se nose sa tom energijom. I kada se pokuša nešto napraviti, odmah se digne revolucija da se s decom ne sme o tome razgovarati. Pa nego kad ćeš s njima razgovarati? Nakon što se svi seksaju bez zaštite? Zaštita nije samo zbog dece, i nije sida jedino što ti se može dogoditi, to je najmanja mogućnost koja ti se može dogoditi. Šta je sa ostalih 100 bolesti koje mogu dobiti, to se ignoriše?

Kroz naše živote se svašta dogodilo, i ta energija je već i okaljana i istrošena na razne načine i uprljana konceptima, uverenjima, stavovima, društvom, religijom, svime i svačim. I ne možemo se praviti da krećemo čisti, i ne možemo se praviti da ćemo evo sada osvestiti tu energiju i krenuti kao nevini tinejdžer koji prvi put to iskušava. Svašta se tu dogodilo i ne samo da se dogodilo, nego je u našim maštanjima, zbog toga što je energija bila sputavana, ostalo puno, puno, puno snova, fantazija, i svega što čovek možda nije ostvario sa sobom, a želeo je. Ne može nikome ni kazati da mu je to mašta, jer misli da je to nešto prljavo i neugodno, i onda ne zna ni kako bi rekao. Ne usudi se ni kazati nekome da bi baš voleo to iskusiti. Ali kada krene fantazija u glavi, kada krene mašta, bilo kada, moglo je i sa 18 godina krenuti, pa se ne ispuni, onda to stoji u biću, to stoji u sećanju, to stoji u umu i treba biti očišćeno.

Kada su ljudi u zrelijoj dobi ulazili u čišćenje i osvešćivanje, neki majstori su ih poticali da izraze svoje fantazije i maštu sa svojim partnerima, jednostavno da se oslobode tereta toga neizražavanja.

Jer, nemoj umreti u ovom telu a da ti je ta fantazija ostala. Ili je se oslobodi da je ne želiš više, ili je izrazi jednom barem, da vidiš da ti to ne treba, da je to samo fantazija, da nema uopšte veze sa stvarnošću. Ti to ne želiš zapravo, ali tvoj um te izmanipulisao da misliš da to želiš. Ali do toga ne možeš doći razmišljanjem, ne možeš logikom objasniti sebi da je to samo fantazija, da ti to ne treba, a iznutra i dalje stoji. Uđi u proces energetski, svesno, gde ćeš ili odbaciti tu potrebu ili ćeš je izraziti, biti iskren prema sebi, biti iskren prema partneru. Ništa loše se ne može dogoditi kada dvoje odraslih ljudi razgovaraju. Samo da ode napetost, da ode maštarenje, da ostane čistota. Kod nekoga ko tek kreće, ko je mlad, kod njega po pravilu nema fantazija koje bi stigle da se stvore i tako izmanipulišu iskustvo. I u toj slobodi nema ničega da se boji. Onda si čist i ideš i imaš jako brzo duhovni napredak. Ali kada si proživio 30, 40, 50 godina života i svašta je tu ostalo, onda ne možeš da se krećeš čist. Treba sebi priznati sve što je ostalo neispunjeno, neizraženo, potisnuto, zabranjeno, okrivljeno. Priznati sebi da to postoji. I onda tek videti šta ćeš s tim. Prvo moraš priznati da je tu. Suočiti se s time. Dozvoliti sebi da imaš pravo na to, da imaš pravo na tu fantaziju, da imaš pravo. Ok je, stvorila se, tu je, šta je loše u njoj?

7

Pa ništa. Ok, ajde onda. Vidi da li ti to treba i hoće li ti to stvarno doneti sreću i zadovoljstvo, i ako vidiš odmah da ti ne treba, otpusti je. Možeš je otpustiti.

Neke stvari ćeš možda morati proživeti. I u redu je, kada ih proživiš jednom, videćeš da je možda to samo bila fantazija koja nije utemeljena u stvarnosti, da ti to ne donosi zadovoljstvo i otpašće kao suva grana s tebe. To je velika razlika između nas odraslih i novih koji su došli na planetu i sada imaju priliku da zdravi i čisti rastu, ako ih usput ne unište školom i medijima.

Vežba: Sedite u svesti, budite prisutni u svom telu. Opusti telo, opusti lice, opusti ramena, oseti pod ispod stopala, oseti vezu sa Zemljom. I usredsredi se na tačku ispod pupka. Obrati pažnju na ritmički pokret tvog stomaka, kako se napumpava kada udišeš, kako se uvlači kada izdišeš. Samo primeti pokret stomaka. Budi u stomaku, budi u toj tački ispod pupka. I kaži u sebi – Pozivam snagu moje kreativne seksualne energije da mi se pokaže. Telo je opušteno, ruke su opuštene, ramena su opuštena. I kaži sebi – osvešćujem svoju seksualnu kreativnu energiju. Kaži joj – dopuštam ti da se krećeš.

Slobodna si. I sada je svojom namerom usmeri prema solarnom pleksusu, prema dijafragmi, oseti kako se penje, razliva se iz stomaka na tvoj solarni pleksus. Ne srami se ničega, i ako misli dođu, i ako mašta dođe, i ako osećaji dođu, pusti. Oseti kako ti se razliva po celom solarnom pleksusu. I usmeri tu energiju u srce, u centar prsa, iz tačke ispod pupka penje se i probija ti u srce. Dišeš stomakom, nema grča, nema blokade, dopuštaš toj energiji da se pomera,da se razlije. Svestan si daha, telo je opušteno, dopuštaš toj energiji da se

penje. Cela tvoja prsa su prožeta kreativnom energijom, stvaralačkom. I ako osećaš fizičku bol u centru grudi, pusti. Koja god senzacija da se pojavi, dobra je. Uživaj.

I ta energija se sada penje u tvoje grlo, u treće oko, svestan si daha, stomak se pokreće gore dole, telo je opušteno i energija iz centra tela, iz tačke ispod pupka, je ispunila solar, srce, grlo, čelo. Ti si u čelu. Puštaš je da probije kroz vrh glave. Vrati se u srce. Svestan si daha, telo je opušteno, nema misli, samo bivaš, samo si u srcu.

Dišeš stomakom. Samo budi u srcu i tišini. Samo u srcu.

Reči ne mogu pričati o ovome. Svaka reč o ovoj energiji stavlja je u okvir i opet je zarobljava. Primetite samo sva pitanja svoga uma. Budi u srcu i izbriši sve reči što sam ti rekao do sada o ovoj energiji, i to je ograničeno, i to je okvir, i to je definicija, a ona nema definiciju, ona je sloboda, ona je spontana, ona je puna ljubavi, saosećanja, uživanja, radosti, to je radost. Ona ne sudi, ne definiše, ne preispituje, ne određuje dobro i zlo. Nema koncepte, nema pravila. Deli se sa svima. Oseti, samo budi u srcu.

Sve što možeš napraviti je ne dozvoliti manipulaciju, ograničenje samom sebi, svojim oblikom u ovoj energiji.

Osećaj tačku ispod pupka, osećaj tu energiju kako ide u srce, kako se penje uz kičmu. Znajte da na nivou višem od ovog fizičkog, cela kreacija neprestano vodi ljubav sama sa sobom. Sva bića su u kontinuiranoj razmeni energije. Svi vode ljubav sa svakim. Ljudsko oko ne vidi.

Dopuštanje slobodnog protoka dovodi u stanje čistote. Život će se pobrinuti. Nešto će se dogoditi, neka osoba, neki proces, neko isceljenje, neka spoznaja, nešto će doći što će te staviti u stanje čistote. Da nećeš morati ništa da siliš. Energija će sama promeniti tok, svest će napraviti svoje, kada je oslobodiš. Udahni duboko.

U Beogradu se održavaju dva programa u prostoru VERA, Maršala Birjuzova 6, 4. sprat: U petak, 28.02. od 18h do 20h - Praktična moć svesti i ljubavi. Učestvovanje na bazi dobrovoljnih donacija.

U subotu, 01.03. od 10h do 17h s pauzom - Seminar DOPuštanja. Cena 40 EUR.

Praktična moć svesti i ljubavi je trosatni susret u kojem se učesnici susreću s najsnažnijom silom svoga bića izraženom kroz Srce i praktično delovanje u ljubavi.

Seminar DOPuštanja su prošle već hiljade ljudi koji svedoče transformacijom svojih života, uverenja, razmišljanja i potpuno uklonjenih emotivnih, mentalnih i sličnih blokada. Dopuštanje je način življenja gde se beskrajnoj inteligenciji svemira koja se brine o celoj kreaciji i svim bićima dopušta da uđe u naš život te da nas vodi, da nas nosi i da nam donosi.

8

Za više informacija o seminarima pogledajte www.centarsvijesti.com

POGLED IZNUTRA

Ishrana i svest

troje iz Buenos Airesa za slobodarski Pargavaj. Smeh, radost, cika, piska i muzika u autu tokom celog putešestvija.

Posle dva dana i 1400 prevaljenih kilometara, dobro štekovanu u gustoj džungli, kod mesta San Bernadino, pronalazimo komunu koja se magično zvala El Paraiso.

Autor: Aleksandar Bilanović, pisac, life coach “Fucking shit, what is this?”, reče dugokosi Amer dok www.latinoffroad.com je otvarao drvenu kapiju da džip uđe u komunu.

Hop, mi tamo a ono stvarno raj; plantaže ananasa, Avgusta 2011. godine uputih bezbroj drveća narandži, manga, mandarina, crvenog se iz Hare Krišna centra grejpfruta, džinovski listovi sićusnih gold banana, u mestašcetu General orhideje vise sa lijana tropskog rastinja, poj ptica i neki Rodrigez, nadomak Buenos majmunčići motahu se u krošnjama divljeg kokosa.

Airesa, u nemačku raw Par iz Nemačke na čijem zemljištu je nikla komuna food komunu u ljutojem ljubazno nas primio pored predivnog prirodnog Paragvaju. Šta je momak iz bazena, koji se nalazio u srcu imanja. Objasnili nam Beograda na prvom mestu pravila komune i rasporedili nas po bungalovima tražio u Hare Krišna centru? sagrađenim po nacrtima arhitekata iz bajke; kamen, Pa ništa naročito, ostao trska i prozori. sam bez love a potonji su Te prve noći nemogah da zaspim od silnaje tišine, nudili najbolje uslove za te sam se igrao sa strahićem kako ću izdržati preživljavanje: četiri sata fizičke napore konzumirajući isključivo sirovu fizičkog rada na poljima i baštama, a za to sam dobijao vegetarijansku hranu? tri obroka dnevno i kunt. Fer inaf, plus što sam kao Šema u komuni beše slična onoj u Hare Krišna centru; bonus materijal ušićario predivnu filozofiju Bhagavad ujutro posle raw food doručka, koji je obično bio Gite, nauživah se čudesno ukusne vegetarijanske orandž đus i nekoliko oraha i badema, počinje se sa hrane i upoznah pregršt jakih likova iz svih krajeva radom na bušenju pećine u trajanju od četri sata, zatim sledi salata, onda kupanjac u bazenu, potom sveta. poslepodnevna sijestica posle koje dolazi zajednička E ti pojačani likovi, mamicu im njihovu, napališe mene večera, koja počinje sat vremena pre zalaska sunca, i jedan mladi par iz Amerike da će krajem septembra odnosno u 17h. pored Zemlje proći planeta Nibiru, koja će kako stara predanja govore, svojim gravitacionim poljem U komuni je pored osnivača i njihove ćerke, boravio i bračni par iz Nemačke koji nije popušio priču o napraviti krš i lom na našoj zeleno-plavoj kugli.

Primanje pade opasno i mladi par iz Amerike i ja Nibiru, tako da oni nisu radili u pećini, jedan momak izguglovasmo raw food komunu u Paragvaju koja se iz Hamburga koji je zalego na rudu, i sjajna lobanja za nadolazeću nesreću spremala pune tri godine. Na iz Zagreba koja se primila na priču ali nije radio, već sajtu komune su tražili radnike za bušenje spasonosne pećine, i fizikalci su mogli boraviti u komuni u zamenu za rad, a posle obavljenog posla imali smo pravo na štek u pećini. Juhu!

Mi poslali prijave, Nemci nam za nekoliko dana odgovoriše potvrdno i usput nas zamoliše da kupimo u Argentini srebrne novce, izvesni materijal i pregršt semenki i mladica koje će nam, kako rekoše, trebati kad apokalipsa prođe. Scenario filmski i primanje amera i mene produbilo se do ushićenja. Ja bez love, ali mislih biće belaja, uzimam telefon i zovem ortake širom sveta; pozajmljujem novce ali mudro ne pominjem Nibiru. Ma ne zato što sam dripac, već ko će dati lovu za ukopavanje u pećinu?

Nedelju dana trebaše nam da pokupujemo namirnice i potrepštine, i jedno predivno jutro zapalismo nas 9

se povazdan snimao sa mašinama i dinamitom, te postade zvezda Fejsbuka.

Fizički rad u pećini beše nadljudski, ali nije teško padao jerbo je cela ta luda priča oko planete Nibiru, i kopanja sa plavokosim i plavookim Nemcima u srcu džungle sumnjivog Paragvaja, izgledala kao filmska priča.

Najkvalitetnije mašine behu naše igračke; makitine bušilice i električni čekići, zatim kacige, pa naočare za varenje, potrošili smo preko 20kg dinamita, vodenim kompresorima prali smo pećinu svakog dana, i zaista je nemoguće utvrditi tačnu tonažu kamena i zemlje koju smo izneli iz brda.

Par iz Amerike koji je doputovao sa mnom u komunu, dobio je zaduženje da posadi sadnice u saksije, osuši voće i povrće, i spremi namirnice koje smo kasnije ubacili u pećinu. Dakle, na bušenju pećine aktivno je radio vođa komune, omladinac iz Hamburga i moja malenkost.

Ne, ovo zaista ne pišem kako bih se pohvalio našom lakomislenošću, niti da bih dočarao tehnike rada u rudniku, a najmanje kako bih pokazao svoju fizičku snagu, već želim konstatovati da su trojica radnika u roku od četiri nedelje probušili 12 metara dugačku pećinu hraneći se živom vegetarijanskom hranom.

Lider komune se 100 odsto hranio sirovom hranom, dok smo hamburžanin i ja u nekoliko navrata poklekli pod mešalicom uma koji je sve vreme brbljao da nam neizostavno treba proteina životinjskog porekla kako bi izdržali tako naporan fizički rad.

Tih nekoliko begova iz komune i halavo trpanje mesa, pilećih bataka, pica, sireva i ostalih “čarolija” savremene kuhinje, bili su dani kada smo prvi put tokom celog rada osetili upalu mišića. Telesnu senzaciju upale mišića ništa drugo nije moglo da izazove do konzumiranje mesa i mlečnih proizvoda, 10

odnosno kiseline koja se u namirnicama životinjskog porekla nalazi.

Na ovako neobičan način poruših mit o mesu kao primarnom izvoru energije i proteina za ljudsko telo. Takođe moram napisati da sam više puta tokom boravka u komuni tako gadno krizirao za slanim i kiselim ukusima da sam u nekoliko navrata, nervozan kao narkoman, sedao u džip i vozio sumanuto do prve prodavnice u obližnjem selu u kojoj sam kupovao spasonosni čips.

Tih dana sam intenzivno razmišljao o neverovatnoj globalnoj navučenosti na razne namirnice kojima smo hranjeni od malih nogu, jer su tamo neki plaćeni eksperti plasirali bezvezne teorije u javnost, o neophodnosti unošenja istih. Pa zar su stvarno sve te viršle, paštete, kobasice, lisnata testa, mleko, krem sirevi, majonezi, kečapi, čokoladni kremovi, napolitanke, grisine, gazirana pića neophodni da bi jedno dete imalo srećno i zdravo detinjstvo?

Prelepa stvar u bajci oko sirove hrane je da se od sirovog voća i povrća mogu praviti žešće ukusne i vizuelno lepe đakonije. Na trpezi komune moglo se naći svega; čokoladni pudinzi od kakaa, avokada i banana, čarobni raw–food hlebovi od sušenih banana i susama, zatim raw pice, pasta od rendanih tikvica i paradajz sosa, onda palačinke od kupusovog lista punjene šitaki pečurkama sa sitno seckanom paprikom i soja sosom, bezbroj raznobojnih salata, ceđeni sokovi od sezonskog voća, smutiji svih vrsta, itd, itd.

Moram se pohvaliti da tokom boravka u komuni vredan bejah baš kao Nemac, noću sam spavao kao beba, meditirao sam satima kao tibetanski monah,

gledam u nasmejanog suseda i tripujem; pa mi smo Bogovi.

Sledećeg dana sjurismo se kao Komanči u Asuncion gde se odmah upletosmo u mrežu čula. Daj voća i malo meda i eto savršenog reda; glava ispražnjena od Nekoliko dana pre nego što je svanuo prljavi 27. suvišnih misli, osećanja fina, meka, a pogled laser što septembar, obavestio sam porodicu i prijatelje diljem crta želje po “stvarnosti”. sveta o nadolazećoj apokalipsi, i to su zaista bile A šta će indijanci iz džungle prvo da nacrtaju? Pa mlade tarantinovske konverzacije, ali o njima nekom drugom djeve, ništa drugo. Podaše se bez mnogo otpora kad nas ugledaše onako zdrave, preplanule,vitke. Aure prilikom…

Ah da, dužan sam da napomenem da motiv štekovanja nam plavičastog sjaja a u bermudama zlatna jaja. u pećini nije bio strah od smrti, već smo svi koliko nas je Kad smo tela napojili, a paragvajke valjano oznojili, bilo u komuni goreli od želje da svedočimo porađanju prošetasmo gradom gde bestidno kao pravi Arijevci, tog novog čovečanstva koje je trebalo da se dogodi gledasmo snishodljivo u ljude što kusahu kuvanu hranu, a one što su žvakali meso smatrali smo za niža posle katastrofe.

Ranim jutrom, 26. septembra, napunili smo pećinu bića. zalihama namirnica, kutijama baterija, lampi, opreme za kampovanje, benzina, medicinske opreme i lekova, Ih kako sam pametan, poseban i lep, pomisli anđeo i zatim smo uneli nekoliko ogromnih buradi čiste izraste mu rep! izvorske vode, a na kraju smo montirali drveni WC i Nije pravilo da raw food baš tako sirovo prehranjuje i ego, jer bujanje ega može se desiti svakome ko se veže stavili kofu živog kreča ispod njega. za uspeh u bilo kom polju rada, a verovatno najviše Pada noć 27. septembra i komuna na livadi bulji u podivlja kod onih što barataju novcem. Ali redove noćno nebo, očekujući pojavu stranog nebeskog tela. ove pišem jerbo sam kasnije tokom mojih putovanja, Tamo pred jutro počinju smeh i suze, te se izgrlismo upoznao nemali broj likova koji su 100 posto bili na međusobno onako toplo, bratski, ratnički, baš kao što raw hrani i svi do jednog imali su zajedničku crtu - bili su izuzetno naporni pričajući non-stop o beneficijama se grle preživeli posle katastrofe. sirove hrane, nisu se puno družili sa neznalicama Sledećeg dana organizujemo žur i noćno kupanje na što jedu kuvanu hranu, i bili su isključivi u svojim prirodnom bazenu. Usput ubirem nekoliko banana, kamenim stavovima da je raw food konačno rešenje zatim uskačem u bazen i onako do pola u vodi, jedem za spas čovečanstva. voće i slušam sviranje toplog povetarca u krošnjama Na pomen da postoje teritorije na kojima ne raste starog manga. Mlečni put rasut po noćnom nebu kao voće i povrće, nisu imali odgovore ili su pak odgovori perut na Božijem crnom fraku, odsjaj zvezdica pluta u bili izuzetno plitki. A na primedbe da je većina voća i vodi, gledam plavokose Nemce, smeju se, plešu, grle, povrća danas debelo genetski izubijana tvrdili su da pisao sam kao Hesse, i nisam morao biti Dr Oetker da bih ukapirao kako varenje teške, masne i procesovane hrane konzumira veliki deo energije tela i blokira većinu energetskih tokova.

11

Moje lično mišljenje je da su semenke, a potom način uzgajanja biljaka, ključ zdrave ishrane. Proces uzgajanja biljaka je izuzetno bitan, i idealno je imati baštu i napraviti energetski kontakt sa biljkama koje ćemo kasnije konzumirati, ali zbog nemogućnosti da se svi bavimo poljoprivredom tvrdim da je proces kuvanja i prerade krucijalan.

I zaista, kako prosečan građanin da se orijentiše u ovom mutnom oblaku raznih informacija, teorija, linkova, emisija o zdravoj ishrani, i sklopi neki svoj jelovnik?

majka priroda tokom rasta GMO biljaka konstituiše vitalne energije u njih. Ti tipovi sigurno tvrde da je i bivši premijer Izraela Arijel Šaron bio živ proteklih šest godina.

Da li puko funkcionisanje vitalnih delova tela mereno medicinskim uređajima označava život? Da li je prelepo dizajnirano voće i povrće zaista živo samo zato što laboratorijski rezultati pokazuju da se u njima nalaze proteini, minerali, vitamini?

Iz životnog iskustva, i proučavanjem knjiga i časopisa o zdravoj ishrani, zaključio sam da je proces kuvanja namirnica izuzetno bitan.

U Hare Krišna centru hrana je bila znatno ukusnija i raznovrsnija, a energetski više puta delotvornija za telo i um nego u raw-food komuni, jer tokom procesa kuvanja, pesmom, igrom, čantranjem mantri i usmeravanjem pozitivne energije, u hranu se zaista vraćaju vitalne i lekovite energije. Oni koji su u svetu energija znaju o čemu pišem, i evo naglašavam da se u nutricionim informacijama o voću, povrću, hrani uopšte, nalaze isključivo naučni podaci, i da se ni u jednom izveštaju, analizi, elaboratu ne mogu pronaći informacije o energetskom ehu koji hrana takođe nosi u sebi.

Pretpostavljam da je svima jasno da na etikete organik, natural, sveže i domaće, ne treba obraćati pažnju jer su samo puki marketinški trikovi. Pa monasi iz Hare Krišna centra prodaju povrće i voće na pijacama Buenos Airesa sa natpisom organik samo zato što biljke ne prskaju pesticidima i đubre zemljište organskim đubrivom. Lično sam išao sa njima u nabavku semena za čeri paradajz, blitvu, spanać, zelenu salatu i sve do jedne kesice bile su Monsantove. Pojeo vuk raw magarca!

12

Meni je u tome pomogao nepismeni domorodac u bezimenom bolivijskom selu koje se nalazi na 4500m nadmorske visine. Nekoliko godina sam praktikovao pravoslavne postove u Južnoj Americi i više puta sam telu naneo golemu štetu jer sam bio isključiv u primenjivanju pravoslavnog posta. Naime, u siromašnim delovima Južne Amerike povrće i voće u sebi sadrži bakteriiju koja izaziva stomačne tegobe, dijareju i grčeve, a u pojedinim mestima se isključivo konzumira meso i mlečni proizvodi, tako da sam tokom posta bio prinuđen da samo jedem konzerve sardina, hleb i prženi krompir. Onda sam jednog dana sreo plavookog Kožu (Kože - tamnoputi potomci starih Inka) konobara u nebeskom selu koji me upozna sa dnevnim menijem krčme krajputašice, u kome je bilo svežih laminih stejkova, kozjih kotleta, čarolija od laminog i kozjeg mleka, kajgane, pomfrita i hleba, i posle njegove ponosite recitacije ja ‘ladno zaiskah hleb i prženi krompir.

On me sa čuđenjem pogleda i upita: - Jesi bolestan?

- Ne, ja bih Hristovim stopama - rekoh ubeđen u ispravnost mojih reči, a on će na to - Pa ti si plagijator ako pokušavaš da činiš isto što i On. Imaš li petlju da pronađeš svoj put?

Onako izgladneo i praznog stomaka njegove reči uzeh za ozbiljno te iskoristih moć tadašnjeg, mislim sadašnjeg trenutka, da krenem stazom svojom, te zavapih iz sveg grla - Dovuci te lamatine i sira… i gledaj da bude bogato!

Eto tako je izgledao trenutak kad rastavih um od njegove omiljene zabave koja se zove ples sa konceptima.

valja u mislima proroka Muhameda, učitelja Isusa, prosvetitelja Bude, i lagano vari stihove Rumija, sufija, i mudrosti Indijskih mistika?

Kojoj veri pripadam ako meditiram po Budinom receptu ali se obraćam Bogu i u pravoslavnim, katoličkim, protestanskim crkvama, i gorim od želje da uđem u džamiju u koju odbijaju da me puste?

Postojim li uopšte kao jedinka jer nemam omiljeni fudbalski klub, ne čitam dnevnu štampu, ne gledam televizor, nisam zdravstveno osiguran, ne uplaćujem penzioni fond, i nemam bankovni račun?

I na kraju, da pojasnimo šta označava reč apokalipsa.

Pogledati apokalipsa dictionary.com: Da li sam mesojed ako jednom mesečno izujedam “Apocalypsis” - otkrovenja, od grčkog “apokalyptein” sočni argentinski stejk? Da li sam raw-foodista ako - otkriti, obelodaniti, odati. mi je 50 odsto ishrane sirovo voće i povrće? Nosim li Hrišćanska priča o kraju sveta je deo otkrovenja po na leđima etiketu vegetarijanac, možda vegan, ako Jovanu iz Patmosa, knjige “Apokalypsis” (naslov pola godine jedem kuvana jela od povrća? Možda sam preveden na engleski kao “Apocalypse” 1230 god.) ili makrobiotičar pošto uživam i tu vrstu kuhinje? Da “Otkrovenje” po Viklifu 1380 god. li sam pušač ako ponekad na proplanku sa idiličnim Generalni osećaj u srednjovekovnom engleskom je vidikom zapalim cigar duvana? Jesam li alkoholičar uvid, vizija, halucinacija - što znači da je “kataklizmični ako preteram u piću nekoliko puta godišnje kada se događaj” moderno značenje. nađem sa dragim ljudima?

Sada je vreme Otkrovenja, Revelacije. Zar to nije Da li me svaštojedstvo pretvorilo u spiritualno prase fantastično? Dostojno pokliča? koje obožava da guta redove Bhagavad Gite, koje se Dajte te apokalipse malo češće…

13

Dragi čitaoci, Pozivamo Vas da pomognete objavljivanje magazina Nova Svest i za uzvrat dobijete sva naša PDF izdanja.

Jednokratnom donacijom od 1.000

rsd, dobićete sva dosadašnja objavljena izdanja, kao i svako buduće izdanje.

Gledajte na ovo kao na doživotnu pretplatu, jer ćete svaki novi broj redovno dobijati na svoju email adresu.

Svoja PDF izdanja možete čitati offline gde god da se nalazite, možete ih nositi sa sobom na usb memoriji, ili čak odštampati ukoliko to želite.

Pomozite nam da nastavimo sa širenjem informacija koje uzdižu svest i bude transformaciju!

Vaš Nova Svest tim Poručite PDF izdanja

ONOSTRANO U NAMA

ANALIZA I TUMAČENJE SNOVA Autor: Dr Mirjana Đurđević, analitičar snova www.alteraintegrativa.com Postoje istorijski podaci koji govore da se tumačenju snova, ma kako to danas izgledalo nestručno i neobjektivno, pristupalo još u vreme života ljudi u primitivnim plemenskim zajednicama. Svi članovi plemena ujutru bi se okupljali i pričali pred ostalima šta su sanjali, počevši od poglavice pa do najmlađeg člana.

Smatralo se da su snovi od neprocenjivog značaja za svakog člana zajednice.

Kasnije, sa razvojem prvih civilizacija, većina vladara u Egiptu, Kini, Indiji kao i u staroj Grčkoj i Rimskom carstvu, uglavnom je imala sopstvene tumače snova čiji je rad bio za dobrobit čitave zemlje. Snovi su nekada ukazivali na greške u politici koju je sprovodio vladar, kao i na elementarne katastrofe koje su pretile društvu, pa su služili kao upozorenje da se izbegnu ratovi, glad i katastrofe. I u Bibliji postoji zapis o snu kojeg je jednom sanjao faraon i koji je, dobro protumačen od tumača koji je imao uvaženo mesto na dvoru, spasao Egipat od gladi koja je nastupila u narednim godinama.

Međutim, naučnom objašnjenju sanjanja pristupilo se tek posle radova velikog psihijatra Sigmunda Frojda, i to posle izlaska njegovog kapitalnog dela “Tumačenje snova”, 1900. godine. Ni tada se još uvek nije znalo kako tačno nastaju snovi, u fiziološkom smislu, ali se, zahvaljujući Frojdu, saznalo da psiha čoveka nalikuje na ledeni breg koji pluta morem.

Oko 90 - 95 procenata leda je sakriveno ispod površine

vode (nesvesni sadržaji), a tek 5 – 10 odsto je iznad, i vidljivo je (svesni sadržaji). Od neobičnog je značaja poznavanje nesvesnog, koje ima sveobuhvatniji pogled na život pojedinca, zna i vidi mnogo šire, bolje i jasnije od svesnog dela čovekove ličnosti. Tumačenje snova je upravo jedan od načina da se do tih nesvesnih poruka dođe i da se ti sadržaji iskoriste za potpuniji uvid u sopstveni život.

Frojd je uveo u psihijatriju pojam INDIVIDUALNO NESVESNOG (nesvesni sadržaji koji potiču iz individualnog životnog iskustva svake osobe) i smatrao je da se ono nalazi u 95 procenata ledenog brega (nesvesne psihe) ispod nivoa mora.

Karl Gustav Jung, psihijatar i veliki mistik XX veka, sledbenik Frojda ali i njegov neistomišljenik po mnogim pitanjima, dopunio je i proširio tehniku analize snova kroz teoriju o postojanju KOLEKTIVNO NESVESNOG (nesvesni sadržaji čitavog čovečanstva pohranjeni u psihi svakog pojedinca). Današnja analiza snova uglavnom počiva na njegovim postavkama. Najzad, švajcarac Leopold Sondi, autor teorije o FAMILIJARNO NESVESNOM (porodični nesvesni sadržaji pohranjeni u nesvesnoj psihi svake osobe), doprineo je da savremena analiza snova ima TRODIMENZIONALNI pristup - analizira sadržaje individualno, kolektivno i familijarno nesvesnog.

Prilikom analize snova, nesvesni sadržaji, puni značajnih informacija koje do tada nisu prodirale u našu svest, izlaze na površinu, mi ih razmatramo, korigujemo dotadašnje svesne stavove i najzad, preduzimamo u realnom životu konkretne korake donosimo prave odluke jer se naša nesvena psiha ponaša kao naš najbolji prijatelj i savetnik.

15

Saznanja o fiziološkoj osnovi snova nastala su relativno kasno, uglavnom šezdesetih godina prošlog veka, ispitivanjima rađenim u SAD. Utvrđeno je da ne samo čovek već i životinje, neprestano sanjaju, celog života, tj. da se oko četvrtina spavanja provede u sanjanju.

Po toj računici, prosečan čovek usni oko 2000 snova godišnje. Međutim, neki se ljudi uopšte ne sećaju ili se slabo sećaju svojih snova, pa imaju utisak da ne sanjaju.

Razlozi zbog kojih im se to dešava mogu biti različiti i višestruki, ali u prvi plan izbija njihova psihološka struktura ličnosti i nespremnost da se suoče sa svojim nesvesnim sadržajima koji izviru iz snova. Međutim, kada osoba reši da ‘’radi na sebi’’ i da analizira svoje snove, kada počne da vodi dnevnik snova, po pravilu počne više da sanja odnosno da pamti svoje snove.

Nažalost, iako danas u XXI veku poznajemo i fiziološku i psihološku pozadinu snova, a takođe imamo istorijske zapise o verodostojnosti poruka iz snova koje su uticale čak i na tok istorije, kao da još uvek, iz nekog nepoznatog razloga, današnje društvo pa čak i stručni medicinski krugovi, ne pridaju dovoljan ili čak nikakav značaj snovima.

U knjižarama se i dalje može naići na veoma veliki izbor sanovnika koji za tumačenje snova nemaju nikakvu vrednost osim zabavne.

16

Naime, analiza snova je strogo individualna, obavlja se kroz razgovor snevača i analitičara i predstavlja nekada vrlo složen i dugotrajan proces, jer se zaključci nikako ne smeju izvoditi samo na osnovu jednog sna, već kroz seriju snova (više snova koji se analiziraju jedan za drugim, kako ih snevač sanja).

Takođe, sanjane sadržaje uvek moramo porediti sa događanjima koji osobu prate u realnom životu jer je san reakcija nesvesne psihe na neki svestan, realan događaj, kako su govorili i Frojd i Jung.

Dakle, ako bi se desilo da više osoba sanja potpuno isti san, kroz razgovor analitičara sa njima, tumačenjem bi se utvrdilo sasvim različito značenje za svakog od snevača. Samim tim, sanovnici gube na značaju.

Kakvu pomoć nam snovi konkretno nude?

1. Poruke iz snova pomažu da korigujemo naše svesno viđenje i doživljavanje svakodnevnih situacija, ljudi koje srećemo i sa kojima smo manje ili više bliski, ali i da bolje upoznamo sami sebe, da bolje sagledamo i potencijale i mane koje posedujemo. Na taj način izbegavamo mnoge zablude i konflikte u komunikaciji sa okolinom, postajemo uspešniji i zadovoljniji životom jer ga bolje razumemo.

2. Snovi nas pripremaju, u psihološkom smislu, za važne životne događaje, promene i prekretnice, kako pozitivne tako i negativne. Tako trošimo mnogo manje psihičke energije kada takvi periodi naiđu u realnom životu, jer se psihološka obrada već desila u manjoj ili većoj meri, kroz snove.

7. Nekada snovi u bukvalnom smislu proriču neki događaj koji nailazi, bilo da je on prijatan ili neprijatan, manje ili više bitan.

8. Snovi dece posebno ukazuju na probleme koji se javljaju u godinama njihovih važnih životnih događaja (polazak u vrtić, u školu, ulazak u adolescenciju, itd.), 3. U kriznim životnim situacijama kroz snove dobijamo a prvi san iz detinjstva kojeg se osoba seća nekada podršku, pa čak i konkretne savete o koracima koje u može da ukaže na čitavu dalju sudbinu tog čoveka. realnom životu tada možemo da preduzmemo.

9. U kliničkoj praksi, kroz snove se može predvideti 4. Snovi koji se ponavljaju, tj. imaju iste ili slične neko oboljenje i više godina unapred (pa se zato može sadržaje, ako se pravilno protumače, daju uvid u preduzeti adekvatna prevencija), ili se može pratiti životnu situaciju ili problem koji osoba na svesnom uspešnost terapije i očekivati mogući ishod. Ovo se nivou očigledno ne razume pa već duži životni period odnosi kako na duševne tako i na telesne bolesti. ponavlja iste greške.

10. Kroz snove koje osoba godinama zapisuje i analizira 5. Košmarni snovi ukazuju na gorući životni problem može se videti psihološko sazrevanje, tj. individuacija koji snevač ne uspeva da reši jer nema celokupan uvid te osobe kao i zastoj u tom procesu, i mogu se otkriti u sve okolnosti problema, a čije razrešenje zahteva konkretni konflikti koji taj proces koče.

Ti sadržaji su dragoceni za nastavak procesa hitnost.

6.Snovi mogu da daju konkretno i jasno upozorenje individuacije koji je od životnog značaja. osobi da joj preti opasnost pa blagovremeno tumačenje i razumevanje ovakvih snova pomaže da 11. Snovi mogu biti izvorište naučnih i umetničkih dela snevač izbegne rizične i nepredvidljive događaje u i osobi doneti inspirativne sadržaje koje ona može na javi bukvalno pretočiti u svoje stvaralaštvo. životu.

17

17

Većina ljudi, kada razmišlja o svojim snovima, pretpostavlja da njihov sadržaj ima isti značaj kao i bilo koji vid proricanja. Zbog toga smatraju da će se analizom sna doći do nekakve vrste vidovitosti, tj. da san govori šta će se desiti u budućnosti. Međutim, funkcija snova je mnogo, mnogo veća od pukog proricanja i zapravo, samo određena vrsta snova, koja nije tako česta, spada u ovu grupu. Među ovakvim snovima se mora napraviti razlika i sprovesti njihova tačna i precizna klasifikacija te možemo posebno govoriti o PREDVIĐAJUĆIM (snovi koji daju procenu šta bi moglo da se dogodi), o PROROČANSKIM (snovi koji najavljuju događaj koji će se ostvariti), i o TELEPATSKIM snovima (snovi koji se skoro istovremeno javljaju kad i događaji u realnosti) gde svaka grupa ima svoje specifične karakteristike i značaj).

Analizom snova dolazimo do sadržaja koje osoba poseduje u nesvesnom delu svoje psihe i koji joj mogu biti veoma dragoceni kao izvorište različitih korisnih

18

informacija. Međutim, da bi svesni deo ličnosti pravilno prihvatio i integrisao te sadržaje, neophodno je da postoji izvesna psihička zrelost i stabilnost kako ‘’oslobođeni’’ nesvesni sadržaji ne bi ugrozili i dezintegrisali snevačev trenutni mentali sklad, u psihološkom smislu.

Deca i adolescenti (do dvadesete godine uglavnom) još uvek nemaju potrebnu zrelost psihe te se ne preporučuje analiza njihovih snova, jer bi se pojačanim prodorom nesvesnih sadržaja samo usporilo stvaranje tzv.EGO granica i njegovo formiranje. Isto važi i za osobe lečene od duševnih bolesti i osobe sklone samoubistvu, jer se psihoterapijom upravo i želi jačanje i formiranje oslabljenog mentalnog sklopa, a prodor nesvesnih sadržaja iz snova bi delovao suprotno.

Međutim, to ne znači da (i kod jednih i kod drugih) ne treba stimulisati zapisivanje snova i njihovo pričanje, već naprotiv, jer kada se dođe do faze kada je psiha formirana i čvrsta, dnevnik snova će biti dragocena zbirka ,,ličnih pripovedaka’’.

Primeri snova iz analitičke prakse: SAN O BEZVREDNOM NOVCU - primer sna koji koriguje svesni stav i pomaže donošenje odluke

i čudan osećaj da joj u utrobi gori vatra. Jezičci plamena uskoro izbijaju iz njene utrobe na površinu kože i ona se budi sa strahom.

Tumčenje sna: Na grupnoj analizi snova ovaj san je Devojka, 25 godina, u vezi sa mnogo starijim bio protumačen metaforično, kao postojanje besa muškarcem koji ima preko 50 godina, zaljubljena i u ovoj osobi, a povodom nerazrešenih porodičnih srećna, sanja neočekivano sledeći san: problema koji su tih dana bili aktuelni u njenom Zaljubljeno šeta gradom sa jednim muškarcem koji je životu. Međutim, nekoliko dana kasnije, naglo joj je ujedno i poznata javna ličnost u Srbiji, ali kojeg osoba pozlilo i hitno je bila operisana zbog zapaljenja žučne u realnosti lično ne poznaje, i ne želi ni da oda njegov kese koja je pretila da perforira. Vatra u trbuhu je identitet, pričajući san. Oni dolaze u neki kafić gde simbolično najavljivala zapaljenje, ali se nije obratila naručuju grožđe. Uživaju jedući sočne plodove ali, pažnja na takav način tumačenja jer pacijentkinja nije u trenutku kada treba da plate i krenu, njen partner nikad imala slične tegobe. Uostalom, prema kineskoj vadi novčanice od 10 i 20 dinara koje, očigledno, nisu tradicionalnoj medicini, bolesti jetre i žučne kese dovoljne da pokriju račun, a koje su još i nagorele, svakako su povezane sa emocijom besa, ali je šteta oštećene te time i nevažeće. Muškarac pokušava što se ovakvom tumačenju na vreme nije ozbiljnije da njima plati račun a uopšte ne primećuje da je to pristupilo. neadekvatno. Zato je devojka prinuđena da plati iako to nije planirala. Kraj sna.

SAN O POLITIČKOJ PROGNOZI - primer proročanskog sna Tumačenje sna: Tokom razgovora sa devojkom saznajemo da poznati muškarac sa kojim je u snu u Žena, 47 godina, politički aktivna, uoči ranijih emotivnoj vezi, odgovara po godinama i po profesiji parlamentarnih izbora u Srbiji, sanja: njenom partneru sa kojim je u vezi u realnosti, i sa Nalazi se u šinobusu pretrpanom ljudima. Mrak je jer kojim je srećna i zadovoljna uprkos velikoj razlici u je osvetljenje veoma slabo, gotovo ga i nema. Šinobus godinama. Međutim, nesvesni deo njene ličnosti se veoma sporo kreće i nikako da izađe iz tunela, čak se registrovao je da nije sve tako bajno kako na javi ne vidi ni izlaz. Zagušljivo je i njoj je veoma neprijatno izgleda, i da ta osoba ipak nema dovoljno potencijala, u oronulom vagonu, stisnutoj među ljudima gde mora snage a ni kapaciteta da udovolji njenim željama. S sve vreme da stoji. U sledećoj sceni, odmah zatim, obzirom da nesvesno pokušava da joj saopšti ovu sanja lidera svoje političke opcije ali kao dečaka od neprijatnu informaciju, ono je na neki način i štiti tako nekih desetak godina, i to kako ga majka hrani tepajući što ne dodeljuje ulogu stvarnoj osobi, već ublažuje mu, iako to ne odgovara njegovom uzrastu. situaciju zamenjujući njenog stvarnog partnera drugim muškarcem, koji mu je sličan ali sa kojim ona nema Tumačenje sna: Oronuli šinobus koji se ‘’klacka’’, kao veze u realnosti pa joj i sam sadržaj sna “lakše pada”. i nedostatak svetlosti na kraju tunela jasno govore U svakom slučaju, njen stvarni partner, iako ona to o socijalnom stanju društva u kojem žena živi, kao i još ne primećuje, ipak nije u mogućnosti da odgovori o neuspehu njene političke opcije na predstojećim na njene životne i partnerske zahteve jer poseduje izborima. Druga slika daje dalje objašnjenje zašto nevažeći novac, naime, on ne može da plati, tj. uloži će se to dogoditi korekcijom njenog svesnog stava potrebnu životnu energiju, te to mora ona da učini o uspešnosti lidera partije kojoj pripada. Naime, što na neki način predstavlja i žrtvu. Grožđe devojku nasuprot njenom svesnom stavu o političkim asocira na uživanje i unošenje energije u organizam, s vrednostima i zrelosti ovog čoveka, njen nesvesni deo obzirom da je ono veoma sočno i slatko i predstavlja je percepirao da se iza uspešne persone krije infantilna za nju najomiljenije voće. i nedorasla osoba, nesposobna čak i za osnovne egzistencijalne radnje, što je pokazao i kasniji izborni SAN O VATRI U STOMAKU - primer sna koji može da se krah. Zahvaljujući ovom snu, žena je porazne rezultate koristi u kliničkoj praksi kod somatskih oboljenja kao izbora lakše podnela. pomoć u dijagnostici i blagovremeno upozorenje Žena, 53 godine, zdrava, bez ikakvih simptoma bolesti, sanja sledeći san: oseća se veoma neprijatno, a zatim počinju i jaki bolovi u njenom stomaku. Ima autentičan 19

UMESTO UVODNIKA DUHOVNA PRAKSA

Knjiga mudrosti starih Tolteka

Četiri sporazuma Odlomci iz knjige “Knjiga mudrosti starih Tolteka - Četiri sporazuma” Autor: Don Miguel Ruiz Priredio: Milan Bojić Ono što ovog trenutka vidite i čujete nije ništa drugo nego san. Vi sanjate upravo sada, ovog trenutka.

Sanjate iako je vaš mozak u budnom stanju.

San je glavna funkcija uma, i um sanja dvadeset i četiri sata na dan. Sanja kada je mozak u budnom stanju, a isto tako i kada je mozak u stanju sna. Razlika je u tome što, onda kada je mozak u budnom stanju, postoji materijalni okvir koji čini da stvari opažamo linearno.

Kada utonemo u san, taj okvir nestaje, i san ima težnju da se neprestano menja.

Naše urođene sposobnosti omogućavaju nam da naučimo da sanjamo, a oni koji su počeli da žive pre nas uče nas kako da sanjamo društveni san. Pravila spoljašnjeg sna su tako brojna da, čim se jedno novo ljudsko biće rodi, mi skrećemo pažnju tog deteta i uvodimo ta pravila u njegov ili njen um. Spoljašnji san koristi roditelje, školu i religiju da nas nauči kako da sanjamo. Pažnja je naša sposobnost da razlikujemo stvari i usredsredimo se samo na one koje želimo da opažamo. Možemo da opažamo milione stvari istovremeno, ali uz pomoć pažnje, možemo da održimo ono što želimo da opažamo, šta god to bilo, u prvom planu svojih misli. Odrasli su privukli našu pažnju i neprestanim ponavljanjem ubacili informacije u naš um. Sve što znamo naučili smo na taj način. Koristeći svoju pažnju naučili smo čitavu stvarnost, čitav san. Naučili smo kako da se ponašamo u društvu; u šta treba da verujemo i u šta ne treba da verujemo; šta je prihvatljivo a šta nije; šta je dobro a šta loše; šta je lepo a šta ružno; šta je ispravno i šta je pogrešno. Sve je to bilo unapred pripremljeno – sva ta znanja, sva pravila i koncepti o tome kako treba da se ponašamo u svetu. Dok ste išli u školu, sedeli ste u klupi usmeravajući svoju pažnju na ono što učitelj govori. Kada ste išli u crkvu, usmeravali ste pažnju na ono što je govorio sveštenik ili pop. Isti sistem postoji sa majkom i ocem, braćom i sestrama; svi su oni pokušavali da privuku vašu pažnju.

20

Takođe smo naučili i to kako da mi privučemo pažnju drugih ljudi, pa smo tako razvili potrebu za pažnjom koja može da dovede do velikog rivalstva. Deca se takmiče u tome da privuku pažnju svojih roditelja, svojih nastavnika, svojih prijatelja. “Pogledaj me!

Pogledaj šta radim! Hej, ovde sam!” Potreba za pažnjom postaje veoma izražena i nastavlja se i kada odrastemo.

Kao deca, nismo imali priliku da izaberemo svoja verovanja, ali smo se složili sa informacijama koje su nam preko drugih ljudi prenesene iz planetarnog sna.

Jedini način da sačuvamo informacije jeste sporazum.

Spoljašnji san nam može privući pažnju, ali ukoliko se mi s tim ne složimo, mi ne prihvatamo informaciju. Čim se složimo, mi počnemo da verujemo, i to se naziva poverenje. Imati poverenja, znači bezrezervno verovati. Eto kako učimo kao deca. Deca veruju u sve što im odrasli kažu. Mi se slažemo sa njima i naše poverenje je tako snažno da naš sistem verovanja kontroliše čitav naš životni san. Mi nismo birali ta verovanja, i možda smo se i bunili protiv njih, ali nismo bili dovoljno snažni da u svojoj pobuni pobedimo.

Posledica toga je da smo se prepustili tim verovanjima i sklopili sopstveni sporazum.

Ja ovaj proces nazivam pripitomljavanjem ljudi.

Prilikom tog pripitomljavanja mi učimo kako da živimo i kako da sanjamo. U pripitomljavanju ljudi, informacije iz spoljašnjeg sna prenose se u unutrašnji san, oblikujući čitav sistem naših verovanja. Dete najpre uči nazive stvari: mama, tata, mleko, flašica.

Dan za danom, kod kuće, u školi, u crkvi, i na televiziji, govore nam kako treba da živimo, kakvo ponašanje je prihvatljivo. Spoljašnji san nas uči kakvi kao ljudi treba da budemo. Mi imamo čitav koncept o tome šta znači biti “žena” i šta znači biti “muškarac”. A takođe učimo i da procenjujemo: procenjujemo sebe, procenjujemo druge, procenjujemo svoje bližnje.

UMESTO UVODNIKA Sve naše prirodne težnje gube se u procesu pripitomljavanja. A kada dovoljno odrastemo da možemo da shvatamo, mi naučimo reč ne.

Odrasli kažu: “Nemoj da radiš ovo ili ono.” Mi se bunimo i kažemo: “Ne!” Bunimo se zbog toga što branimo svoju slobodu. Želimo da budemo ono što jesmo, ali mi smo veoma mali, a odrasli su veliki i jaki. Posle određenog vremena počinjemo da se plašimo jer znamo da ćemo svaki put kada uradimo nešto loše biti kažnjeni. U izvesnom periodu našeg života pripitomljavanje postaje tako snažno da nam više nije potreban niko drugi da nas pripitomljava. Nisu nam potrebni majka ili otac, škola ili crkva da bi nas pripitomljavali. Toliko smo dobro obučeni da počinjemo da pripitomljavamo sami sebe.

Postali smo životinje koje se same pripitomljavaju.

Sada možemo da pripitomljujemo sebe u skladu sa istim onim sistemom verovanja koji smo prihvatili, i uz upotrebu istog sistema nagrada i kazni. Mi kažnjavamo sebe onda kada se ne ponašamo u skladu sa svojim sistemom verovanja; nagrađujemo sebe onda kada smo “dobri dečaci” ili “dobre devojčice”.

U čitavom vašem životu niko vas nije zlostavljao više od vas samih. A granica ovog samozlostavljanja upravo je ista ona granica koju smo spremni da trpimo od nekoga drugog. Ako vas neko maltretira malo više nego što vi maltretirate sami sebe, verovatno ćete napustiti tu osobu. Ali ako vas neko maltretira malo manje nego što vi maltretirate sebe, vi ćete verovatno ostati u vezi s tom osobom i beskonačno dugo je trpeti.

Početak novog sna Postoje hiljade sporazuma koje ste sklopili sami sa sobom, sa drugim ljudima, sa svojim snom o životu, sa Bogom, sa društvom, sa svojim roditeljima, sa svojim mužem ili ženom, sa svojom decom. Ali najvažniji sporazumi su oni koje ste sklopili sa sobom. U tim sporazumima rekli ste sebi kakvi ste, šta osećate, u šta verujete i kako treba da se ponašate. Rezultat toga je ono što nazivate svojom ličnošću.

U tim sporazumima kažete: “Ovo sam ja. Ovo su stvari u koje verujem. Neke stvari mogu da uradim, a neke ne mogu. Ovo je stvarnost, a ono fantazija; ovo je moguće, ono nemoguće.”

Jedan jedini sporazum ne predstavlja veliki problem, ali mi imamo mnoge sporazume zbog kojih patimo, zbog kojih nemamo uspeha u životu.

21

UČITELJI GOVORE Ekskluzivno!

Prvi ketering presne hrane u Srbiji vam nudi izbor već dobro poznatih jela nacionalnih kuhinja iz celog sveta u okviru dnevnih menija: pice, falafel, takosi, suši, burgeri… kao i veoma zanimljive čorbe, salate, a o čarobnim tortama i kolačima da i ne govorimo, jer oni su posebna priča za sebe.

“Prava sreća je učiniti druge ljude srećnima.” – reči su velikog duhovnog Učitelja.

Ova izreka jeste naš moto – pripremajući hranu u posebnoj atmosferi sa velikom posvećenošću, radošću i začinjenoj ljubavlju, želimo da oplemenimo Vašu svakodnevicu, jer duboko verujemo da hrana upija energije i vibracije uz koje je pripremana.

Probaje i uverite se da je presna hrana vrlo ukusna i da su predrasude da su to samo salate i voće! Svi koji su probali naša jela su oduševljeni i iznenađeni šta sve može da se pripremi uz vrlo prefinjene ukuse i bez kuvanja, prženja i pečenja.

Sirova (živa, presna) hrana je po najnovijim naučnim istraživanjima najzdravija ishrana na svetu!

Ono što jedemo 70% utiče na naše zdravlje! Živa hrana u kojoj su očuvani enzimi, vitamini, minerali daće Vam mnogo više energije, pročistiti Vas od toksina, uliti Vam novi entuzijazam, radost, užitak…

Broj osoba koje se hrane presno u celom svetu je u najvećem porastu – budite u najzdravijem trendu današnjice, ali i povratku korenima čovečanstva!

Dobrodošli u čudesni svet ukusa koji će raznežiti Vašu dušu i profiniti Vaša čula! www.soulfoodcatering.rs Za sms poručivanja: 069/789-759 Najbržem čitaocu magazina Nova Svest koji 18. februara u 13h pošalje mejl sa kontakt podacima na adresu novasvestmagazin@gmail.com, Soulfood Catering poklanja jedan dnevni meni!

21 21

UMESTO UVODNIKA Ako želite da živite srećno i zadovoljno, morate imati dovoljno hrabrosti da raskinete te sporazume koji su zasnovani na strahu i oduzimaju vam snagu. Takvi sporazumi koji potiču iz straha teraju nas da rasipamo ogromnu energiju, ali sporazumi koji potiču iz ljubavi pomažu nam da sačuvamo energiju, pa čak i da je uvećamo.

Ukoliko uviđamo da su naši sporazumi ono što određuje naš život, a nismo zadovoljni svojim životnim snom, moramo promeniti te sporazume.

Kada konačno budemo spremni da promenimo svoje sporazume, sklopićemo četiri veoma moćna sporazuma koji će nam pomoći da raskinemo one sporazume koji potiču iz straha i oduzimaju nam snagu. Svaki put kada poništite jedan sporazum, sva snaga koju ste upotrebili da ga stvorite vraća se vama.

Ako usvojite ova četiri nova sporazuma, oni će vam dati dovoljno lične snage da možete da promenite čitav sistem svojih starih sporazuma.

Potrebna vam je jaka volja da biste prihvatili ova četiri sporazuma - ali ako možete da počnete da živite sa ovim sporazumima, vaš život će se čudesno izmeniti. Videćete svojim očima kako ponor pakla nestaje. Umesto da živite u paklenom snu, stvorićete nov san - svoj sopstveni rajski san.

22

PRVI SPORAZUM Besprekorno koristite svoju reč Prvi sporazum je i najvažniji, a takođe i najzahtevniji.

On je veoma važan jer ćete već samo uz pomoć tog prvog sporazuma biti u stanju da se uzdignete na onaj nivo egzistencije koji ja nazivam rajem na zemlji. Prvi sporazum glasi besprekorno koristite svoju reč. On zvuči vrlo jednostavno, ali je veoma, veoma moćan.

Zašto baš reč? Vaša reč predstavlja vašu kreativnu moć. Vaša reč je dar koji potiče direktno od Boga. U Jevanđelju po Jovanu, u Bibliji, koje govori o stvaranju svemira, kaže se: “U početku beše reč, i reč beše sa Bogom, i reč beše Bog.” Uz pomoć reči vi izražavate svoju kreativnu snagu. Sve iskazujete rečima. Bez obzira na to kojim jezikom govorite, vaša namera manifestuje se pomoću reči. O čemu sanjate, šta osećate, i kakvi ste zapravo vi, sve se to manifestuje rečima. Reč nije samo zvuk ili pisani simbol. Reč je sila; to je vaša sposobnost izražavanja i komunikacije, mišljenja, a samim tim, i stvaranja događaja u vašem životu. Vi imate moć govora. Koja još životinja na planeti ima moć govora? Reč je najmoćnije oruđe koje kao ljudsko biće posedujete; ona je magijsko oruđe. Ali kao i mač sa dve oštrice, vaša reč može stvoriti najlepši san, ili uništiti sve oko vas. Jednu oštricu predstavlja

UMESTO UVODNIKA zloupotreba reči, koja oko sebe stvara pakao. Druga oštrica je besprekorna upotreba reči, pomoću koje možemo stvoriti samo lepotu, ljubav i raj na zemlji.

Zavisno od toga kako je upotrebite, reč vas može osloboditi, ili vas baciti u najstrašnije ropstvo. Sva magija koju posedujete zasnovana je na vašim rečima.

Vaša reč je čista magija, a zloupotreba reči predstavlja crnu magiju.

koja oni izražavaju u skladu su sa sporazumima koje oni imaju u sopstvenom umu. Njihovo gledište zasniva se na programiranju koje su oni primili tokom pripitomljavanja. Ako neko izrazi svoje mišljenje i kaže vam: “Hej, baš si debeo”, nemojte to shvatati lično, jer istina je zapravo da se ta osoba bavi sopstvenim osećanjima, verovanjima i mišljenjima. Ta osoba pokušava da vam pošalje otrov, i ako vi to shvatite lično, onda ćete primiti taj otrov i on će postati vaš.

Ljudski um je kao plodno tlo na koje neprestano Lično shvatanje stvari učiniće da postanete lak plen tih padaju semenke. Te semenke su mišljenja, ideje i grabljivaca, crnih magova. Oni mogu lako da skrenu koncepti. Kada posadite jedno seme, jednu misao, vašu pažnju samo jednim svojim mišljenjem i da vas ona počinje da raste. Reč je kao semenka, a ljudski nahrane bilo kakvim otrovom, i zbog toga što sve um je tako plodan! Jedini problem je u tome što on to shvatate lično, vi ćete ga progutati. Vi gutate sav isuviše često postaje plodno tlo za seme straha. Svaki njihov emocionalni otpad, i sada to postaje vaš otpad. ljudski um predstavlja plodno tlo, ali samo za onu vrstu Ali ukoliko to ne shvatite lično, vi možete biti imuni čak semena za koju je pripremljen. Važno je imati u vidu za i ako se nalazite usred pakla. Otpornost prema otrovu kakvu vrstu semena je spreman naš um, i pripremiti ga usred pakla dar je ovog sporazuma. da prihvati seme ljubavi.

DRUGI SPORAZUM Ništa nemojte shvatati lično Sledeća tri sporazuma zapravo proizilaze iz prvog sporazuma. Drugi sporazum glasi ništa nemojte shvatati lično. Šta god da se desi u vašoj okolini, nemojte to shvatati lično. Da upotrebimo raniji primer, ako vas sretnem na ulici i kažem: “Hej, baš si glup”, a da vas pri tome čak i ne poznajem, to ne govori ništa o vama; to govori nešto o meni. Ako to shvatite lično, onda ćete možda poverovati da ste glupi. Možda ćete pomisliti: “Odakle on to zna? Je li on to vidovit, ili možda svi mogu da vide koliko sam glup?”

Vi to shvatate lično zbog toga što se slažete sa onim što je rečeno, ma šta to bilo. Čim se složite, kroz vas počinje da teče otrov, i vi ste zarobljeni u paklenom snu. Ono što vas drži zarobljene to je ono što nazivamo ličnom važnošću. Lična važnost, ili lično shvatanje stvari, izraz je maksimalne sebičnosti zbog toga što mi pretpostavljamo da se uvek radi o “meni”. Tokom perioda našeg obrazovanja, ili našeg pripitomljavanja, naučli smo da sve shvatamo lično. Mi mislimo da smo mi za sve odgovorni. Ja, ja, ja, uvek ja! Ništa od onoga što drugi ljudi rade nije zbog vas. Oni to rade zbog sebe. Svi ljudi žive u sopstvenom snu, u sopstvenom umu; oni se nalaze u potpuno drugačijem svetu od onoga u kojem mi živimo. Kada nešto shvatimo lično, mi stvaramo pretpostavku da oni znaju kako je u našem svetu, i mi pokušavamo da njima nametnemo svoj svet. Čak i kada se čini da je neka situacija sasvim lična, čak i kada vas drugi direktno vređaju, to nema nikakve veze s vama. Ono što oni kažu, što oni čine, i mišljenja 23

TREĆI SPORAZUM Nemojte stvarati pretpostavke Treći sporazum glasi nemojte stvarati pretpostavke.

Skloni smo tome da o svemu stvaramo pretpostavke.

Problem u stvaranju pretpostavki je taj što mi verujemo da su one istinite. Mogli bismo se zakleti da su istinite. Mi stvaramo pretpostavke o onome što drugi rade ili misle - mi ih shvatamo lično - a zatim krivimo njih i reagujemo tako što šaljemo emocionalni otrov preko svojih reči. To je razlog zbog kojeg stvarati pretpostavke, znači tražiti probleme. Mi stvorimo pretpostavku, pogrešno shvatajući stvari, shvatimo ih lično, i završimo tako što ni iz čega napravimo strašnu dramu. Sve nedaće i drame koje ste doživeli u svom životu proizašle su iz toga što ste donosili pretpostavke i lično shvatali stvari. Razmislite za trenutak o istinitosti ove tvrdnje. Čitava sfera kontrole među ljudima zasniva se na stvaranju pretpostavki i ličnom shvatanju stvari. Čitav naš pakleni san zasnovan je na tome. Veliki deo emocionalnog otrova nastaje samo zbog toga što stvaramo prepostavke i shvatamo ih lično, jer mi najčešće počinjemo da tračarimo na osnovu svojih pretpostavki. Setite se, tračarenje i ogovaranje su način komuniciranja među ljudima u paklenom snu i način prenošenja otrova od jednog čoveka ka drugom. Zbog toga što se plašimo da postavimo pitanje i razjasnimo stvari, mi stvaramo pretpostavke; zatim branimo svoje pretpostavke i pokušavamo da dokažemo da neko drugi nije u pravu. Uvek je bolje postaviti pitanje nego stvoriti pretpostavku, zato što pretpostavke predstavljaju preduslov patnje.

23

UMESTO UVODNIKA ČETVRTI SPORAZUM

što možete da učinite neće biti dovoljno dobro. Kada se previše naprežete, slabite svoje telo i radite protiv sebe, i tada će vam trebati više vremena da postignete Učinite sve što možete. svoj cilj. Ali ako činite manje od onoga što je - sve što vi Postoji samo još jedan sporazum, ali taj jedan možete, izlažete sebe frustracijama, samoosuđivanju, sporazum nam omogućava da ostala tri postanu osećaju krivice i kajanju. Jednostavno učinite sve što duboko ukorenjene navike. Četvrti sporazum govori možete - u bilo kakvim okolnostima u svom životu. o sprovođenju prva tri: Uvek učinite sve što možete. Nije važno da li ste slabi ili bolesni, ako uvek dajete Pod bilo kojim okolnostima, uvek učinite sve što sve od sebe nikada nećete morati sebe da krivite. A možete, ništa manje i ništa više. Ali imajte na umu ako ne krivite sebe nikada nećete morati da patite da ono sve što možete da uradite neće biti isto u zbog osećaja krivice, stida, i da kažnjavate sami sebe. svakom trenutku. Sve oko vas je živo i neprekidno se Ako uvek budete činili sve što možete, razbićete veliku menja, tako da će ono najbolje što možete da uradite čaroliju kojom ste bili začarani. ponekad biti visokog kvaliteta, a drugi put neće biti tako dobro. Kada se ujutro probudite osveženi i puni *** snage, najbolje što možete da uradite biće više od onoga što možete noću kada ste umorni. Najbolje što možete da uradite razlikovaće se kada ste zdravi i kada ste bolesni, ili trezni, odnosno pijani. Najbolje Kada budete poštovali sva ova četiri sporazuma, što možete da učinite zavisiće od toga da li se osećate više nikada nećete živeti u paklu. Nikada više. Ako divno i srećno, ili ste uznemireni, ljuti, ili ljubomorni. besprekorno koristite svoju reč, ako ništa ne U vašem svakodnevnom raspoloženju najbolje što shvatate lično, ako ne stvarate pretpostavke, ako možete da učinite može se menjati iz trenutka u uvek činite sve što možete, onda ćete imati predivan trenutak, iz sata u sat, iz dana u dan. Ono najbolje život. Vi ćete imati stoprocentnu kontrolu nad svojim što možete da učinite takođe će se menjati tokom životom. Ova četiri sporazuma predstavljaju suštinu vremena. Kada izgradite navike na osnovu četiri nova majstorstva transformacije, jedne od veština Tolteka. sporazuma, najbolje što možete da učinite postaće Vi ćete transformisati pakao i pretvoriti ga u raj. bolje nego što je bilo ranije. Bez obzira na kvalitet, Planetarni san će se transformisati u vaš sopstveni uvek učinite sve što možete - ništa manje i ništa više rajski san. Takvo znanje postoji; ono samo čeka da ga nego što je - sve što možete. Ukoliko se suviše trudite vi upotrebite. Četiri sporazuma su tu; vi samo treba da da učinite više od onoga što možete, utrošićete više usvojite te sporazume i da poštujete njihovo značenje energije nego što je neophodno i na kraju ono najbolje i snagu.

24

DAH INSPIRACIJE

ŠTA JE SUŠTINSKI LJUDSKO?

Autor: Vladimir Madić www.esotheria.com

Sve više vas je svakim danom svesnije u kakvom složenom, uzbudljivom trenutku živimo; periodu bitnom ne samo na ovoj planeti nego i u kosmičkim razmerama.

Pred našim očima se lome i sukobljavaju pozitivne i negativne tendencije koje nas mogu odvesti ili u nezamislivo veličanstvenu budućnost (šta god da zamislimo kao moguće, realnost će to prevazići), ili vratiti na početak.

Izdvajanje bitnih kockica mozaika iz cunamija informacija koje nas svakodnevno zatrpavaju, postaje neophodan uslov ako želimo da naš brod po burnim morima dovedemo do jedinog duhovnog cilja koji je sudbina svih nas: spoznaj samog sebe.

Neću previše pominjati „zle“ elite, „zle“ vanzemaljce, ili pak iluzije našeg uma – nije bitno ko hoće da vas porobi, bitno je da na bilo koji dostupan način srcem pronađete skrivenu Stazu ka slobodi. A putokaza na Stazi je mnoštvo, ko zna da ih prepozna. Takvi putokazi u mozaiku sveta me i podstiču da pišem ove stranice.

Ovde smo da pomognemo jedni drugima, jer to ceo Univerzum očekuje od nas u ovom trenutku. Naišao sam nedavno na hrvatski duhovni blog u kome se autor požalio višim sferama da je prošlo godinu dana od famoznog datuma 21. 12. 2012., kada su mnogi očekivali da se nebesa otvore i odvedu nas u predivnu utopijsku budućnost. Ključna primedba je, eto, manjina je duhovno spremna za promenu, uzdizanje svesti, ulazak u Novo Zlatno Doba čovečanstva, ali manjina mora da čeka većinu da se duhovno probudi. U tome je autor bio u pravu - zaista su promene odložene da bi se pružilo više vremena duhovnim tragaocima da počiste smetlište nesvesnog (u tome je srž svake duhovnosti), i da se pruži šansa ogromnom broju ljudi koji su nesvesni duhovnih svetova i mogućnosti van čulnog sveta, da se priključe duhovno osvešćenoj manjini, kako bi što više takvih ljudi ostalo na ovoj predivnoj planeti da zajedno grade Zlatno Doba, saučestvujući u božijoj Kreaciji.

26

Autor tog bloga zaboravlja da pomene osnovni postulat duhovnosti, koji su današnje elite (porobljene egoizmom i materijalizmom) zaboravile: Elita služi većini, ne vlada njom. Više služi nižem, to je istinska hijerarhija na kojoj se zasnivaju svi kosmički zakoni.

Arhanđeli, duhovni Učitelji, oni koji su proširili svoju duhovnu viziju na mnogo širi pejzaž od naše ograničene svesti, pomažu nama da se uzdignemo do njih. U višim sferama je sve obrnuto od današnjeg iskrivljenog shvatanja elitizma na ovoj planeti. Treba deliti darove elite, a ne sve sebično zadržavati za sebe i grčevito se držati stečenih pozicija. Nasuprot tome, treba pomoći nižnjima svojim iskustvom i vođstvom, da svi prođemo kroz opasnosti duhovne Staze kojom su Učitelji već prošli.

U ovom trenutku istorije i prenaseljenosti planete, kosmos od nas zahteva zajedništvo više nego ikada.

Izrastamo u novu vrstu u kojoj će međusobno pomaganje biti jedno od prvih pravila.

Jedno od obeležja današnjih kolektivnih trendova je sve veći strah od tehnologije, koji ljude tera da joj okreću leđa i tragaju za onim što je suštinski ljudsko.

Sve ima dobru i lošu stranu u ovom dualnom svetu.

Dobra strana tehnologije je mnoštvo mogućnosti koje nam pruža, olakšava život i biva produžena ruka nas samih. A postoji i kontra reakcija na negativne strane tehnologije (dehumanizaciju, otuđenje), u vidu našeg vraćanja samima sebi.

Jedna od najlepših osobina ljudskog roda je što u svemu projektujemo sebe (personifikujemo sile prirode pretvarajući ih u bogove) i tražimo ljudsku stranu (životinje i predmeti počinju da govore u filmovima, i ceo svet oživljava i pretvara se u bajku).

Roboti postaju fizički nalik ljudima, čak žele da imaju i emocije. Dok god smo takvi, loše strane tehnologije (otuđenje među nama) teraće nas da se još više

zbližimo međusobno i pomognemo jedni drugima na zajedničkom Putu.

Internet i Fejsbuk tako postaju priprema za kolektivnu telepatsku mrežu unutar nas, kada nam tehnička pomagala više neće biti potrebna da budemo umreženi.

ljude kroz prizmu njihovih želja uma, koje rađaju zlo i egoizam (kao i većinu „grehova“ - pohlepu, požudu...) postaćete mizantrop, kakvih je, doduše, bilo puno među velikanima književnosti i filozofije. Ljude zaista nekada nije lako voleti. Za razliku od nas, životinje imaju samo prirodne želje (nagone za hranom, snom, produženjem vrste...) i zato se danas mnogi od nas Put ka tome je spuštanje svakodnevne kolektivne okreću ljubavi ka životinjama, jer su tako čiste i nevine, svesnosti u kolektivno nesvesno, koje je jedinstvena poput novorođenog deteta. mreža cele Prirode. Zaboravili smo sami sebe i sada Čarolija toga da smo kapi Okeana u ljudskim telima, pomažemo jedni drugima da se setimo ko smo i zašto vraća nas iznova samima sebi - shvatamo da je sve povezano, deo smo kosmičkog holograma Ljubavi smo ovde i sada. koja drži sve na okupu. A jedan vaš malecki pomak u Najlepši i nama najrazumljiviji prikaz odnosa Boga i svesti, mali korak u razumevanju ko smo i zašto smo ljudskog roda je da je Bog beskrajni Okean, a mi kapi ovde, „u ovom trenutku istorije“, biva nagrađen sa deset koraka kojima nam kosmos pomaže u spoznaji tog Okeana. sebe. Jer naše ljudske snage su male da bismo izrasli Kapi su zaboravile da su deo Okeana, iz malenog ljudskog bića u ogromno prosvetljeno kosmičko biće. Potrebna nam je pomoć celog jer im je svest u procesu evolucije kosmosa, svih Božijih anđela i samog Boga. A početak kroz biljne i životinjske oblike, i u i kraj tog ogromnog putovanja je u svesti.

milionima inkarnacija u ljudskom obliku, postala obavijena mehurom impresija (karmom) koje čine um.

Živeti u sadašnjosti takođe eliminiše strahove i brige.

Kako nastaje strah? Plašite se budućeg trenutka. Kada ste u sebi, u telu, sada i ovde, ne u umu, znajući da vas ceo kosmos podržava u tome, parališući strah nestaje.

Ali kapi su i dalje kapi, iako toga nisu svesne i misle da U filmu „Nakon Zemlje“ (After Earth) junak kaže su ego, telo, čula, a misli su te koje i dalje održavaju doslovno sledeće: “Opasnost je realna, strah je iluziju. Često volim da posmatram ljude kao kapi iluzija.” Sve je više knjiga, filmova, produkata današnje Okeana – ako tako posmatrate ljude oko vas postaćete kulture, u kojima možete pronaći novu paradigmu najveći filantrop, volećete sve oko sebe toplom i kolektivne svesti: Svi smo povezani u Jednu Celinu, nesebičnom ljubavlju. Nasuprot tome, ako posmatrate a cilj je biti u svesti i delovati u sadašnjem trenutku.

27

Odlika ljudskih bića je potpuno razvijena svesnost.

Celokupna evoluirajuća priroda nas podržava u tome, sve zvezde i planete, sva biljna i životinjska carstva. Živeli smo na mnogim drugim planetama u nekom zabitom kutku svemira, ali svi moramo da se rodimo na planeti Zemlji da bismo spoznali sebe, da bismo krenuli putem ka samima sebi/ka Bogu, usmeravajući svetlost svesti, taj tanani snop svetlosti svesnosti, ka mraku svog unutrašnjeg nesvesnog, putem involucije svesti.

Kada ste svesni da ste na planeti koja je duhovni epicentar svemira, i znate da se nalazite na njoj u trenutku velike duhovne promene koja će uticati na ceo svemir, postajete mirni i bez straha. Osećate se zaštićeni od strane mnogo veće sile od vas. Svaku trunku vašeg napora da spoznate sebe i pomognete drugim ljudskim bićima u tom naporu (koji i nije napor, samo se treba opustiti i prepustiti toku) podržava ceo kosmos, sva bića bez fizičkog tela, duhovi prirode, anđeli, celolupna Priroda, jer to je svrha našeg postojanja na ovoj svetoj planeti, zato smo ovde.

Ono što nas kao ljudska bića izdvaja su emocije, duhovnost, empatija i saosećanje, i naravno Ljubav koja obuhvata sve. Živimo na planeti na kojoj je ljubav najizraženija, čak i životinje nas svaki dan podsećaju na to - „svrha psa je da vam preda svoje srce“.

Postalo nam je tesno na planeti, i sve više ljudi shvata da put ka spolja vodi ka unutra, ta tanka staza koja nas vodi ka spoznaji sebe. Autori filma „Matriks“ su svesno stvorili parabolu da duhovni svet vlada materijalnim, i zato su stavili na vrata Proročišta antički moto „Spoznaj sebe“.

Dodatna tendencija buđenja je da više odraslih dodaje igru u svoj život kako bi podstakli maštu, inovaciju i stvaralaštvo.

A Balkan je igralište starih duša koje su se rodile ovde da bi iskusile suprotnosti materije i ograničenja, da Jedna od meni lepših strana ljudske prirode je naša bismo kroz otpor materije duhovno i duševno ojačali. iracionalnost, nepredvidljivost – u tome nikada ni Toliko toga smo videli u mnoštvu života, mi stare duše jedna mašina neće moći da nas kopira niti dosegne. na Balkanu. Sve nas je vodilo ka ovom trenutku iluzije Nepredvidljivost, i kada činimo i dobro i zlo, je zbir vremena, ka spoznaji svoje svrhe. Odjednom, sve hiljada naših ranijih pojedinačnih života i kolektivne teškoće u kojima smo bili, ekonomske krize, ratovi svesti naše rase, i zato ni jedan naučnik ne može na Balkanu, frustracije materijalnim siromaštvom, da nasluti kako će bilo ko od nas reagovati na neko nesrećama, sve nam izgleda kao sredstvo povratka nama samima. Zato se rađaju duhovne zajednice, iskustvo, podražaj ili podsticaj. povratak prirodi, nova oduhovljena poljoprivreda, Ponoviću moj omiljeni citat Dostojevskog iz veganstvo - svest da ni jedno Božije biće ne treba da „Karamazovih“: „Ljudska priroda je previše široka, umre da bismo mi živeli.

Uživajte u ovom trenutku i na ovoj planeti voleći sve trebalo bi je malo suziti.“ Sa otporom prema tehnologiji, prebrzom toku života oko sebe – jer ovakva predstava se ne ponavlja. Svi i drugim posledicama savremenog života, počeo je smo mi glumci i režiseri, a kraj priče znate, mora biti povratak suštinskom ljudskom. happy end.

Poklon najbržem čitaocu!

Magazin Nova Svest i izdavačka kuća “Esotheria” poklanjaju knjigu Psihičko biće - Šri Aurobindo i Majka Prvi mejl sa kontakt podacima koji stigne 18. februara u 12h, na adresu novasvestmagazin@gmail.com biće nagrađen ovom divnom knjigom.

Pišite nam, čitajte nas, razvijajte se!

28

UMESTO UVODNIKA

MUDROST ŽIVOTA

Šri Santa Svami lord Soulbury Izvor: www.aryasangha.org Prevod: Marko Maoduš Velika duša, Šri Santa Svami Džejms, koji je bio jedan od najbližih učenika Siva Yogasvamija, apsorbovan je u lotosova stopala Boga i dosegao samadi 13. decembra 2004. godine, u Engleskoj. Imao je preko 90 godina kada je preminuo.

Susunga Verapurema seća se Santasvamijeve priče o tome kako je jednom prilikom, na vrhuncu svoje prvobitne sadane sa Yogasvamijem, njegov otac lord Soulbury bio veoma uznemiren što njegov sin želi da živi životom „vreća i pepela“. Njegovo čelo bilo je namazano pepelom („vibuti“) i nosio je belu „kadi Santasvami je bio najpoznatiji na Šri Lanki kao stariji vešti“. Živeo je životom potpunog odricanja – teško sin pokojnog lorda Soulbury-ja, poslednjeg engleskog da bi takav mogao postati engleski aristokrata i budući viskonta i prvog generalnog guvernera Šri Lanke. Po član Doma lordova! smrti svog oca, nasledio je njegovu titulu viskonta i postao član Doma lordova Engleske. Tražio je Nezadovoljstvo njegovog oca prenelo se i na odobrenje od učitelja Yogasvamija da se odrekne Santasvamija, pa je njegov um bio nemiran. svoje titule viskonta u korist svog mlađeg brata, ali Kada je stigao u Yogasvamijevu kolibu, bio je u Yogasvami to nije dozvolio. Umesto toga, Yogasvami rastrojenom stanju. Istog trenutka, Svami je naglasio ga je inicirao i dodelio mu ime Santasvami. ove reči: Mladi Džejms Remsbotom upoznao je Yogasvamija 1953. godine, kada je došao iz Oksforda da poseti svog oca. Preselio se u Šri Lanku te godine i živeo u gradu Džafna, nedaleko od svog gurua.

„Uzmi Boga za svog oca, Boga za svog guvernera, Boga za svog generala.“ 29

Santasvami je rekao da su te reči ostavile dubok utisak na njega, rešile sve njegove konflikte i smirile njegov uzburkani um.

Yogasvami mu je pružio sklonište i potom nagledao duhovni razvoj svog učenika.

Po savetu Yogasvamija, Santasvami je proveo mnogo godina u ašramu Šivatondan u Čenkaladi. Citiramo nekoliko isečaka iz njegovih pisama, koje je Santasvami napisao mladom čoveku sa Zapada, koji se raspitivao o svrsi farme.

Ideja je da sve što radite treba da bude u duhu odvezivanja od cilja, posvećivanja svog rada Bogu i ostavljanja rezultata njemu – radite zarad rada!

U ovom trenutku mi radimo sa iznajmljenom radnom „Osnovna svrha farme je proizvodnja hrane pri kojoj snagom. Ali, i to je dobro, pošto u ovom periodu se ne umanjuje plodnost tla. Poljoprivreda i religija dobijamo neophodno iskustvo i učimo da i sami su dva različita aspekta koji formiraju jednu celinu – postanemo dobri poljoprivrednici. U pravom trenutku prirodni život čoveka. Veoma je važno očuvati staru, doći će pravi ljudi i to će biti veoma dobro; a čak i da, tradicionalnu strukturu društva. Upravo je poljoprivreda iz nekog razloga ne dođu, takođe će biti dobro. Jer ne predstavljala osnovu drevnog, tradicionalnog života postoji, niti može postojati bilo šta pogrešno, bilo gde.“ tamilskog naroda, u kome danas živimo.

Pesme koje je spontano pevao Yogasvami na tamilskom su objavljene kao „Natčintani – Dobre misli“. Svamijeve besede su takođe objavljene kao „Reči učitelja“. Santasvami i još nekoliko ljudi su preveli besede na engleski i potom ih objavili pod pokroviteljstvom Šivatondan Nilajam iz Džafne.

Kada je lord Soulbury preminuo i Santasvami nasledio Ime „Šivatondan“ nastalo je od „Šiva“ imena Boga i titulu svog oca, Yogasvami ga je poslao nazad u „tondan“ što znači sluga ili podanik. Dakle, „Šivatondan“ Englesku da obavlja svoju dužnost, uz reči „Vrati se u znači „podani sluga Boga“ ili „onaj čiji je rad posvećen Englesku i budi lord!“ Ove reči, kao i sve Yogasvamijeve Bogu“. To nije neka nova ideja i ona je suština učenja misli, bile su pune značenja. Dosetka na engleskom je u značenju reči „lord“ – koja može značiti i Bog – „onaj Bhagavad Gite. koji nema gospodara osim samog sebe“.

Rad je obožavanje – poznata je izreka i mi smo je prihvatili.

pozivamo vas na seminar

Put Oslobađanja Svesti februar 2014 Naučite kako da se oslobodite negativnih emocija i postignete mir Pročitajte opširnije: www.putoslobadjanjasvesti.blogspot.com

ŽIVOT UČITELJA

O NAJPROSVEĆENIJEM MONAHU Odlomak iz knjige “Duhovne pouke srpskom narodu” Autor: Željko Šešum Za Oca Tadeja sam prvi put čuo sredinom 80-tih godina na jednom predavanju na Teološkom fakultetu u Beogradu, a od strane našeg čuvenog psihijatra i psihoterapeuta Vladete Jerotića, profesora pastirske psihologije na istom fakultetu. U jednoj od digresija tokom predavanja, profesor Jerotić je za Oca Tadeja rekao da je verovatno najprosvetljeniji monah koga imamo u Srbiji. Prirodno je da sam odmah poželeo da posetim i upoznam „najprosvetljenijeg monaha u Srbiji”.

Saznao sam da se taj monah nalazi u manastiru Vitovnica kod Petrovca na Mlavi u istočnoj Srbiji i jednog majskog dana 1993. godine krenuo sam sa nekoliko poznanika koji su već duže vreme odlazili ocu Tadeju, put Vitovnice. Dok smo polako prilazili manastiru, kroz glavu mi je prolazilo puno priča koje sam čuo o ovom monahu, o brojnim izlečenjima, o savetima i poukama koje daje, a posebno je budilo znatiželju pričanje mojih saputnika o njihovim ličnim susretima sa igumanom Tadejem.

Kada smo stigli u manastir, bilo je to u vreme početka večernje službe, zatekli smo ispred konaka jednog blagog starog monaha u staroj monaškoj haljini koji nas je dočekao sa dobrodošlicom.

Nisam znao ko je taj monah, i nije bilo prilike da pitam, svi smo prišli i poklonivši se celivali mu ruku. Na moje iznenađenje „starac” je svakoga od nas četvorice poljubio u teme i blagoslovio nas a potom nam je preporučio da je najbolje da pođemo u Hram jer je liturgija već počela. Na kratko iza nas ušao je iguman manastira - to sam jasno znao po odeći i nekom oreolu autoriteta koji se osećao najviše u hodu. Po završetku službe, rekli su mi da je to zaista Otac Tadej - iguman manastira.

Prišao sam i celivao mu ruku moleći za blagoslov.

Pojma nisam imao da je to isti monah koga smo sreli i pozdravili kada smo došli. Meni nije ličio ni malčice na onog skromnog i blagog monaha. Sada je ispred mene stajao, rastom nevelik, ali izuzetan, čvrst i snažan autoritet.

U manastiru smo proveli tri dana. Ustajali smo rano i pravo iz kreveta na zvuk zvona išli smo na jutarnju službu. Čistoća vazduha i mesta savršeno je delovala na nas gradske ljude. „Starac” nam je govorio da se šetamo i da „dišemo vazduh”, smeškajući se sve vreme. Posmatrali smo šta se događa sa nama: prvog dana našeg boravka, u glavama smo imali po stotinu pitanja. Drugoga dana, po tri. A trećeg dana ostalo je jedno jedino pitanje. Mi smo se stišali i smirili. Subjektivni osećaj je bio samo da smo se lišili briga, osim što je u manastiru bilo lepo boraviti.

Trebalo mi je par godina, i više dolazaka u Vitovnicu da shvatim važnost smirenja uma.

Naša poseta se zbila u vreme rata u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini. Trajale su ekonomske sankcije Ujedinjenih nacija, posla je bilo malo, pretila je glad i nemaština svake vrste. Ljudi su bili uznemireni i uplašeni, naročito oni koji su imali malu decu, a slabe prihode. Postojala je opasnost od eskalacije sukoba na Srbiju, a mi u gradovima kao što su Beograd i Novi Sad strahovali smo, činilo nam se, još više nego drugi.

Najviše od svega mučila nas je neizvesnost. A jedan od najvažnijih razloga dolaska mnogih ljudi u ovaj manastir bio je da od oca dobiju odgovor na njihova 31

pitanja ili bar nagoveštaj neke izvesnosti. Pričalo se među ljudima da je Otac Tadej „prozorljiv” i da ima Božiji dar da vidi prošlost i budućnost.

Mnogi su hrlili, čuo sam, da postave brojna pitanja ovom monahu: i seljaci i građani, prosti i neobrazovani ljudi, kao i visoko školovani, verujući, a i oni zbunjeni kojima nije jasno u šta veruju, kao i oni neverujući takođe. I kažu, da otac nikoga nije odbio, već je sve primao i blagoslovio sa ljubavlju na rastanku. Biti u „ozračju” Oca Tadeja značilo je okrepljenje i umiljenje.

Sa njega je na nas prelazila neka nevidljiva tvar koje čovek nije svestan dok je ne izgubi ili se bar ne udalji od oca. Jer našao sam da biti u miru i ljubavi sa sobom i sa celim svetom jeste naše prirodno stanje - ali ne od ove, pale prirode, već od večne, Božanske koja je u nama sazdana prema slici Gospodnjoj.

Dan za danom bivali smo mirniji i opušteniji, a pitanja u nama su negde polako nestajala. Otac je zračio mirom i ljubavlju i u našim razgovorima osećao sam kao da se na nevidljivom uzburkanom moru penjemo ocu na leđa da ne potonemo. Povremeno bi u razgovoru osetili iz dubine njegovog govora istinsku izvesnost vere, i same Istine koja je čista, iskustvena.

Jer kada otac govori to nije kao kad drugi ljudi govore „iz svoje ljudske pameti”. On govori iz dubine čistog iskustva.

Otac nije propuštao u razgovorima da naglasi važnost ‘misli’. To je možda i centralna tema oko koje se

32

spiralno kreće njegovo učenje. U svesci oca Tadeja u kojoj je pisao prevode tekstova hrišćanskih svetitelja, našao sam sledeće redove : Pazi na svoje misli Sve potiče iz misli, i dobro i zlo, Misao prethodi delu.

Zemaljski zakoni ne kažnjavaju misli, već samo dela Nebesni zakon kažnjava i misli, ne samo dela, Pazi na svoje misli.

Ako je izvor čist i voda će biti čista Ako su ti misli čiste i svetle i zdrave, sve što radiš biće blagosloveno.

Pazi na svoje misli.

Sam otac, kao da je čitao naše misli, pričao je kako dugo nije shvatao koliko su misli jaka sila, i šta se sve može sa mislima. Kada se koncentrišu na pravi način kao svetlost kroz sabirajuće sočivo, deluju velikom snagom. Na njih ne deluje distanca kao prepreka niti materija u bilo kom obliku. Misao je brža i od svetlosti, (a i ‘tahioni’ su brži od svetlosti dodaje ovaj umni čovek). Čovek zapravo i ne zna šta se može učiniti snagom misli. Otac Tadej nas je upućivao da gajimo dobre misli u svom ‘srcu’ i da se smirujemo.

“Tako se čovek usavršava”, kaže.

“Kakve misli imamo, takav nam je život.”

I dalje: „Ljudi i ne znaju šta na sebi nose. U kontaktu između dva čoveka sve se lako prenosi sa jednog na drugog. Često nas jedan razgovor sa nekim iz neobjašnjivih razloga potpuno iscrpi, izvuče iz nas svu energiju. I ne samo to. U naše misaono polje tokom razgovora se usele razne ružne stvari i misli. Ne znajući postajemo priključeni na neko misaono polje čije ishodište mi ne znamo (a mislimo da znamo). Takođe ne znamo i čega sve tu još ima, u tom polju koje je proizvelo određeni misleni sled i određenu akciju.”

Otac Tadej još kaže: „Telo se hrani hranom, a duh mislima”.

Najvažniji (za čoveka) su mir i radost! Mir kao smirenost duha, mirna opuštenost i veselost. To se manifestuje i kao dobro raspoloženje. Briga nije dobra, jer ne samo da troši našu energiju već nas mnogostruko upliće u klupko samovažnosti, gordosti, i neverja.

I zaista ovakav stav je nemoguć bez ‘skoka u veru’ a razumevanje nemoguće bez iskustva, najpre u kontaktu sa odista verujućim čovekom, a onda naročito kada otvorimo prozore na svojoj sopstvenoj kući da u nju uđe svetlost. Nije samo duh Zapada ‘zaslužan’ da danas dobrim delom verujemo da je Gospod napustio Svet, već su i strašni događaji, naročito ratovi, i masovna zastrašujuća ubijanja na gotovo svim tačkama sveta u tužnom XX veku, pa evo i na početku novog veka, doprineli gubitku vere čak i tradicionalnih hrišćana. U znatno manjem broju su oni kao Viktor Frankl koji je kroz strašno logorsko iskustvo našao smisao i svetlost na kraju. Mi stalno moramo da se podsećamo da je Gospod stvorio Adama u slobodi i ljubavi, i da je svoj savez sa čovekom obnovio posle Pada (Stari zavet) - i kao akt najveće ljubavi: poslao svoga Sina na svet. Nije Bog taj koji uzmiče, već nas naša ogrehovljena priroda odvlači od Njega. Danas se Gospod malo (i premalo) zaziva. Svet se zabavio samim sobom. Pokatkad nas velika muka natera da potražimo smisao dublje u nama („Bez nevolje nema bogomolje”), pa opet uviđamo da se plamen vere teško održava jer razni vetrovi sveta duvaju da ga ugase. Tokom jedne zajedničke posete manastiru sedeli smo u konaku manastira sa ocem razgovarajući o raznim temama.

Jedan od naših prijatelja je upitao da li da se moli za svoje bližnje? „Možeš da se moliš, ali pripremi dobro leđa” - odgovori otac, naginjući se napred u fotelji kao da nešto teško nosi na leđima. „Ti ne znaš šta drugi nosi na sebi, a hoćeš da primiš njegov teret. Moraš dobro da gledaš da bi znao kakav teret nosi ta osoba i koliko ti možeš da poneseš.

Ako hoćeš da se moliš i pored toga, a ti dobro pripremi leđa. Želeći dobro nekome, čovek treba dobro da gleda i da promišlja da u njegovom nastojanju, i iz njegovog nastojanja - ne proistekne Zlo umesto Dobra. Tako, želeći dobro, čovek može mnogo da postrada ako nije dostigao određeni stepen duhovnog razvoja. Kada se neko u to upušta svesno, on onda zna šta će morati da izdrži i da pretrpi” - završi otac.

Videli smo da je odgovor iznenadio našeg prijatelja, ali i sve nas. Ja lično sam se osećao kao na prvim časovima fizike kada smo učili o zakonu spojenih sudova. „Bio jedan bogat čovek koji je došao u jedan veliki manastir, pa ga lepo primiše”, nastavi otac.

“On dade na rastanku svakom monahu po jedan dukat da se za njega moli, i svi primiše po dukat. Jedan monah koji je takođe primio novac nije se ipak molio za bogataša, i posle nekog vremena usni san da se nalazi na velikom polju punom trnja i korova. I ču Glas kako govori ‘Šta čekaš? Prioni na posao!’ Ovaj san mu se toliko često vraćao da je odlučio da se obrati svom duhovnom ocu za savet.

‘Pa ti si primio onaj dukat od bogataša a ne moliš se za njega’ , reče mu duhovnik. ‘To je njegova livada koja ima da se očisti, a ti si primio svoju platu, i ništa ne radiš. ‘ Sledeći put kada bogataš navrati u manastir ovaj monah mu priđe pa mu vrati onaj dukat i reče ’Hvala lepo tebi, ali uzmi ti nazad tvoj dukat’.” , završi otac smejući se kao da je ispričao najbolju šalu.

Neki od naših prijatelja koji su dolazili u ovaj manastir duže vremena pričali su nam da otac ponekad naizgled bez ikakvog razloga započinje neke priče i primere, da bi kasnije neko od prisutnih rekao da je otac pričao baš o njegovom slučaju i da je od oca dobio odgovor na pitanje koje je tražilo odgovor. Većina nas je imala doživljaj da je opet ispred svog roditelja koji ga neizmerno voli i razume, kome se mora poveriti naš greh i naša muka. Pekla je savest i užasno smo se stideli samih sebe kao da je došao sam čas istine gde nema uzmaka, i onda, kao da su se otvarala neka vrata da nas pripuste iz tamnog ćoška u neki bolji i čistiji svet.

Ja lično moram priznati u tim trenucima nisam imao utisak da to što dolazi od tog monaha, oca Tadeja, dolazi samo od njega već da se iza njega, iznad njega, otvaraju neka vrata dalje u bezvremeni Kosmos u stvarnost koja nadilazi ovu našu titrajuću i maglovitu realnost.

Nekim čulom shvatamo da tamo istinski pripadamo. I ne samo to, nego da je to mesto naše pravo izvorište i naše odredište.

33

UČITELJI GOVORE

DREMEŽ VULKANA Izvor: www.mohandji.wordpress.com Prevod i obrada: Biljana Vozarević Nakon večnosti kontemplacije, Šiva je krenuo da udara u bubanj čiji se ritam postepeno pojačavao i pretvarao u intenzivan unutrašnji zvuk zujanja pčele – u intenzivno i dugo AUM…AUM…AUM. Ekstatičko brujanje duboko iznutra potisnulo je sve spoljašnje zvuke i usisalo sva osećanja, um, intelekt i ego. Intenzitet i pritisak su se uvećavali, a ritam Šivinog bubnja je bio sve jači. Nekrećući se on je igrao unutrašnji ples postojanja! Svaki korak tresao je okolnu materiju koja je konačno eksplodirala i raspršila se na delove. Vrelina je sve istopila i sve iznutra se od vreline i pritiska zacrvenelo. Šiva je još jače udarao bubanj sve dok nije počela da se trese svaka ćelija Univerzuma.

Otkucaji su bili sve glasniji, a zujanje je postalo zaglušujuće. Cela materica se tresla i po prvi put sam iskusio kretanje. A onda se desila eksplozija – i svetlost!

Svuda sam video sebe. Rodio sam se!! To je bio prvi put da sam primetio ono što nazivamo prostorom.

Uslovljenost i kreacija hodale su jedna uz drugu. Šiva je delovao srećno i ohrabrivao je nastajanje. Pomogao sam mu celim srcem. Svakog trenutka nešto je nastajalo!!! Šiva je samo posmatrao i smešio se.

Kada su se u potpunosti istopili svi identiteti, plamenovi i pepeo su buknuli kroz vulkansku glavu.

Dok je lava neprekidno tekla kroz vulkan, duša se ponovo ujedinila u Šivinoj materici. Desilo se potpuno rastvaranje, ništavilo i iscrpljenost.

U početku sam bio radoznao. Voleo sam da dotaknem, osetim, poljubim, pomirišem, zagrizem, okusim i oslušnem. Sve sam bio ja i sve što sam mogao da vidim bili su svuda moji odrazi u ogledalu. Ostajući van sebe, koristeći relativnost, mogao sam sve da uradim. Prostor mi je omogućavao još opcija – različite uspone i padove, različite oblike i boje i različite teksture postojanja. I sve sam ih voleo. A bio sam toliko preokupiran svojim lutanjima, da sam zaboravio svoj dom, ali i to je bilo u redu, jer sve je moje i ja sam sve. Svuda sam bio kod kuće, jer zapravo ne postoji prostor koji nije moj dom.

Počeli smo da se obraćamo jedni drugima različitim imenima, što je osnažilo dualnost i otuđenje. Istina o našem jedinstvu brisala se iz naših umova. Onda sam otkrio da su neki delovi mene, koji su ličili na mene iako su se zvali drugim bićima radi vežbanja uslovljenosti, počeli sakupljati rasute delove koji su im bili zanimljivi.

Nisam razumeo zašto to moraju da rade kada smo mi sve i sve je naše? Niko ništa ne može oduzeti i kome se zapravo bilo šta oduzima kada smo svi jedno? Zašto nešto moramo sačuvati samo za sebe?

”Ja” više nije postojalo, a to je označavalo povratak kući, praznih ruku, bez ikakvog pripadanja.

Istopljena energija prodrla je u zemlju, vodu i vatru i buknula duboko u nebo Osvrnuo sam se… bio sam u Šivinoj materici. Mir i spokoj trajali su dugo, dugo. U jednom trenutku počeo sam da osećam isti pritisak iznutra. Bilo je vreme da se rodim. Dok sam bio unutar materice nisu postojali vreme i prostor da izmere postojanje. A onda sam ponovo čuo poznati zvuk i duboko AUM… AUM…AUM, koje je nadjačavalo sve ostale zvukove, i nepogrešivi ritam otkucaja Šivinog srca.

Malo nas je shvatilo da je On stvaralac, a ne mi.

35

UMESTO UVODNIKA

Kada sam saznao da sve što sam ja voleo vole i drugi, i ja sam počeo sebično sakupljati sve što volim i zvati to mojim. Video sam da su neki delovi mene počeli krasti od mene i od drugih i to je izazvalo poseban šok. Mrzeo sam to, plakao i pitao zašto to moraju da rade. Posedovanje je vodilo do posesivnosti, nestala je radost igre, a nastali su takmičenje, svađe, rat, različita mišljenja i prisilna evakuacija. Prostor koji je svima pripadao bio je pocepan.Video sam da su moji sopstveni delovi počeli da uništavaju moje druge sopstvene delove. Video sam mnogo odrubljenih glava i uništenih tela. Mnogo masakra u ime posedovanja ili čak samo ponovnog pokazivanja snage. A nije bilo vredno toga.

Od apsolutnog blaženstva - Šiva energije, došli smo do apsolutnog neznanja i gubitka. Ništa nisam želeo da radim povodom toga, puštajući one koji hoće da se bore i osvajaju da to i rade. Odlučio sam da spakujem kofere i vratim se u Šivinu matericu. Nije bilo kofera jer ništa nije vredelo nositi i znao sam da mi ništa neće nedostajati.

36

Kada se sva poistovećivanja razlože, ništa nije odvojeno od nas samih.

Uronio sam u sebe tražeći svog oca. Intuitivno sam tumarao kroz tminu dok nisam dosegao otvor vulkana. Pitao sam se da li da uskočim ili da se vratim?

Iznenada, spoznao sam postojanje slobodne volje.

Skok bi značio potpuno uništenje svih mojih identiteta.

Potpuno uništenje moga postojanja u relativnosti.

Potpuno poništavanje. Okrenuo sam se iza sebe i video zaslepljujuću tamu. A ispred mene je bio užareni vulkan i glasno sam rekao: ”Oče, jesi li me napustio?”

Ne čekajući odgovor uronio sam u bazen istopljene lave. Nisam osećao nikakvu vrelinu ili bol. Video sam sebe kako se rastvaram, a onda sam čuo najpoznatiji zvuk očevog bubnja. To me je umirilo i utešilo da stižem na svoje boravište. Osetio sam erupciju i zaslepljujuću svetlost!

Bio sam kod kuće... i svuda je odjekivalo “Dobrodošao kući… ovde si voljen…bez očekivanja… bez diskriminacije.”

MOJ POGLED NA SVET

Jedinstvena sposobnostili kanal Univerzuma

Autor: Marko Maoduš

Još jednom na početku teksta citiram velikog mislioca. Ovog puta je to Konfučije: „Izaberite posao koji volite, i nećete morati da radite nijedan dan do kraja života.“ Danas, više od 2500 godina od njegove smrti, pronalazimo razne izgovore da ne poslušamo ove mudre reči. Rezultati brojnih istraživanja kažu da oko 90 odsto ljudi na planeti Zemlji radi posao koji ne voli. Najčešće radimo ono što mislimo da je praktično i isplativo, misleći da će nam to doneti srećniji život. A kako donosimo odluku čime ćemo se baviti? Uticaji i strahovi su veliki i dolaze sa svih strana.

Roditelji, društvo, politička situacija... a odgovor se ne nalazi na bilo kom od tih mesta, već, u nama samima.

U poslednje vreme volim da posmatram svaku temu iz više uglova, jer mislim da samo tako možemo postati mudri. Prvo ćemo se pozabaviti ovim pitanjem sa naučne strane. Šta je vaša jedinstvena sposobnost? Da li ste ikada sebi postavili ovo pitanje? Američki autor, Den Saliven (Dan Sullivan), u svojoj knjizi „Unique ability“ („Jedinstvena sposobnost“) pokušava da nam pomogne. Posle mnogo godina upornog istraživanja, zaključio je da je baš svako od nas ima. Dakle, svako, bez izuzetka. Samo, kako je pronaći? Ovo su četiri rečenice o kojima možemo dobro razmisliti, kako bismo došli do našeg odgovora.

3. Kada to radimo, i mi i ljudi oko nas imaju više energije.

4. Kontunirano postajemo bolji u tome, nikada ne ostajući bez mogućnosti da se unapredimo.

Kada pronađemo svoj odgovor, naći ćemo se mnogo bliže našoj svrsi života. Do sada smo skoro svi naišli na bar jedan tekst koji govori o snazi naših misli, vizualizaciji jasnog cilja, što više detalja, itd... Ja sam sve te korake znao, ali, dok nisam naišao na pomenutu knjigu, jednostavno nisam uspevao da vidim tu jasnu sliku. Mislio sam da to mora da ima veze sa mojom fakultetskom diplomom, pa sam pokušavao sebe da zamislim kao vrhunskog programera ili profesora matematike. Međutim, nikakav žar i poboljšanje energije nisam osećao. A onda, kada sam prvi put video ove četiri rečenice i iskreno se zapitao šta je to što drugi ljudi kod mene cene, šta je to što iz dana u dan želim da radim i da u tome napredujem, u kojim situacijama mi raste energija - sve je postalo kristalno jasno. Danas osećam da radim ono što je u skladu sa mojom prirodom.

A sad, da vidimo šta o ovoj temi možemo da kažemo sa duhovne strane. Još jedna autorka koju veoma poštujem, Šakti Gavejn (Shakti Gawain) u knjizi „Živeti u svetlosti“ (kojom sam bio toliko oduševljen da ne mogu dovoljno da je preporučim), govori o nama kao kreativnim kanalima Univerzuma. Šta je sad to? Nije baš da se o tome uči u školama. Ukratko, naša intuicija ili unutrašnji glas, stalno nam šalje potrebne informacije i ako je slušamo, radićemo upravo ono što želimo, u svakom trenutku. Biti kanal znači živeti radosno i 1. To je posebna sposobnost, koju drugi ljudi primećuju strasno, igrati se, raditi, stvarati, imati duboke, iskrene i cene. odnose sa ljudima, uživati u svemu što nas okružuje, 2. Strastveni smo kada je ta sposobnost u pitanju i biti ono što jesmo u potpunosti. Ona kaže da je svaki želimo to da radimo što je više moguće. kreativni genije bio kanal. Tesla, Mocart, Ajnštajn i 37

drugi pažljivo su slušali Univerzum, jer velika dela ne kreira ego. No, u ljudskoj istoriji, obično su kreativni ljudi funkcionisali kao kanali samo u jednoj oblasti, bez ideje kako bi to primenili u ostalim delovima života, jer su to činili nesvesno. Šakti nam kaže nešto slično što i Den, da smo svi geniji, na neki sebi svojstven način.

Prirodu svoje genijalnosti možemo spoznati tek kada prestanemo da se usklađujemo sa postojećim modelima i dozvolimo svom prirodnom kanalu da se otvori. Ali, kako živeti kao kanal Univerzuma u svakom trenutku? U današnjem svetu, najčešće negiramo postojanje intuicije, ili njen glas ne možemo prepoznati zbog mnoštva informacija koje nam dolaze sa svih strana.

Kada postanemo svesni da ona postoji i da je uz nas u svakom času, preostaje nam da pokušamo da je čujemo i sledimo njen glas, a da budemo gluvi za sve ostalo. Moje iskustvo kaže da to nije tako lako.

Prvo treba zaista da poverujemo da taj unutrašnji glas postoji i da nam želi dobro u svakom trenutku, a zatim da mu se predamo i čvrsto se obavežemo svom životu.

Ako odlučimo da živimo na ovaj način, treba održavati kanal čistim i dozvoliti da kroz njega energija neprestano protiče. Kako to postići?

Kada god imamo neku dilemu, možemo se osamiti na neko vreme, umiriti misli i postaviti svom unutrašnjem glasu pitanje.

Odgovor nam često neće doći istog trenutka, ali treba da ostanemo otvoreni da ga čujemo u bliskoj budućnosti. Može se javiti u obliku misli, sna, povezanih slučajnosti... Na početku nam neće biti lako da odlučimo i imamo poverenja, posebno zato što nam neki odgovori neće biti logični. Nekada možemo dobiti odgovor da napustimo posao koji nam donosi dobru zaradu, napustimo neku osobu ili prestanemo da jedemo hranu koju volimo. Kada odgovor dobijemo, onda treba da delujemo u skladu sa njim. Što više to činimo, snažimo svoju veru i čistimo kanal. Međutim, bar meni, nekada nije lako da budem potpuno uveren u odgovor istog trenutka. Rečenica koja se pojavi pred očima ili sasvim jasna slika koja nudi odgovor je prilično retka pojava, posebno na početku. I pošto u današnjem društvu nije lako očistiti um od mnoštva drugih misli, moje zlatno pravilo kada je u pitanju intuicija je kako se osećam i šta se dešava sa mojom energijom, pošto delujem u skladu sa odgovorom? Da li sam radosniji ili ne? Da li je moja energija porasla ili opala? Naša osećanja nas vode i pomažu da prepoznamo.

Ipak, kako reče Šakti Gavejn u jednom intervjuu: „Kada bismo proveravali sa svojom intuicijom 38

redovno ono što nam je potrebno isto koliko proveravamo naš telefon ili mejl, svi bismo stekli apsolutno poverenje u nju.“ Evo i nekoliko primera iz mog ličnog iskustva. Do pre nekoliko godina voleo sam da jedem sve i svašta, mislio da se relativno zdravo hranim, gledao razne kuvare na televiziji i mislio kako sam i ja talentovani kulinar amater. Onda sam naišao na iskustva nekih ljudi sa sirovom hranom i pomislio da način na koji pripremamo hranu možda i nije dobar. Ipak, trebalo mi je dosta vremena da shvatim da hrana koju jedem nije optimalna za moj organizam. Navikao sam da spremam izuzetno ukusne obroke, ali najčešće bi mi se vrlo brzo posle njih prispavalo. Znam da je većini nas to uobičajeno, ali ako jedemo da bismo se dopunili energijom, tu nešto ozbiljno nije u redu. Konačno sam odlučio da jedem drugačije i sve što bih pojeo, zapisivao bih u dnevnik. Zatim bih sačekao nekoliko sati da se hrana svari i napisao bih kako se osećam.

Nije mi trebalo mnogo vremena da shvatim koliko je moja energija na višem nivou.

Slično je i sa odnosima sa ljudima, našim poslom, fizičkim aktivnostima. Ukoliko se posle susreta sa nekim ljudima redovno osećamo ispražnjeno i umorno, možda je vreme da sebi priznamo da oni nisu pravo društvo za nas. Ako sa posla krećemo kući kao da nas je pregazio voz, možda je vreme da razmislimo o promeni, ma koliko to delovalo nemoguće. Kada očistimo naš prostor, Univerzum će nam poslati čaroliju koja će ga vrlo brzo popuniti na bolji način.

Za razliku od većine ljudi, imam sreću da se sa posla često vraćam sa više energije i raspoloženiji nego što sam ranije bio. Kada završim tekst za ovaj magazin, osećam da se moj rezervoar energije još malo proširi i da još malo svetla uđe u moj život.

I za kraj, ono što mi se najviše svidelo u knjizi „Živeti u svetlosti“. Do sada je u istoriji čovečanstva, određeni broj ljudi, dostigao prosvetljenje. Mnogi duhovni majstori su se odlučivali na osamljivanje, sedeli u pećinama na Tibetu ili nekom drugom mestu, meditirali neprestano decenijama, činili razna čuda, prevazišli svoje nagone i telo. Ali, da li se naša planeta promenila na bolje? Meni se čini da je danas pravi izazov raditi na rastu svoje svesti i pritom živeti u ovom svetu, sa svime što on podrazumeva. Verujem da kada sledimo svoj unutrašnji glas i delujemo u skladu sa njim, sve što se dešava ispadne kao najbolje za nas, ali i čitav Univerzum.

Joga centar

ÄŒasovi joge na Karaburmi

e-mail: marija.hatha.joga@gmail.com telefon: 064/ 268 45 72 www.yogasavezsrbije.com Foto:Dalibor Danilović 39

UMESTO UVODNIKA

42

WHY WE GET MAD WHEN OTHERS CHALLENGE WHAT WE BELIEVE IN

44

HOW TO MEDITATE: 6 METHODS THAT CAN GET ANYONE MEDITATING

46 40

HOW TO REALIZE GOD

UMESTO UVODNIKA

INTERVIEW WITH ANITA MOORJANI

49

RABINDRANATH TAGORE

54

THE DANCE OF SHIVA

41

56 41

Why We Get Mad When Others Challenge What We Believe In T

By Joe Martino www.collective-evolution.com

housands of years ago the Earth was the center of the universe. Hundreds of years ago the Earth was flat. Today, we know both of these things to be false given what we have discovered about our world and the solar system. However, when people first started bringing the idea forward that what people believed about the Earth being flat or the center of the universe was false, they were met with extreme resistance and were considered to be crazy. Regardless of the fact that today we might laugh at these ideas because we know them to be false, back then it was so heavily believed and engrained into people’s minds. You could say there is a striking resemblance between what was happening during those times and what is happening now with those who are awakening to what is really going on here on Earth.

Truth passes through three phases: First it is ridiculed. Second it is fiercely and violently opposed. Third, it becomes self - evident.

(Arthur Schopenhauer) 42

Arthur Schopenhauer’s quote perfectly brings light to the truth of how humans often operate when beliefs or world views are challenged. Simple ridicule to brush off new ideas is often phase one, as at this point the new beliefs are not seen as much of a threat.

Then new ideas or beliefs are violently opposed as the weight and truth of them becomes more evident. The idea of having to change ones world view becomes more prominent and fear sets in. Finally, when all is clear and proven beyond any reasonable doubt, the truth that was once so heavily opposed and ridiculed is revealed as self - evident.

Why does this happen?

The Ego To understand this process we have to look no further than the human ego. The word ego is often associated with one’s sense of pride or vanity for themselves. While these characteristics do come from the ego, the ego is more than that.

The ego is a false sense of self that we believe to be who we are. Any idea of identity or concept about who we are, is ego. This means ego often turns up in how we choose to act, think of ourselves and others, how we dress, our emotions etc.

The ego can also be seen as a protective layer that separates us from everyone else. While this protection is not necessary, to the ego it is its means of defending itself from the differences of others. When you look at yourself in the mirror and think you need to change something about your appearance, it is your ego. When you feel you are not worthy of something, it is your ego. When you walk down the street and judge another person for their actions or clothing choices, it is your ego. Many of the thoughts that keep you thinking and out of the moment are a result of our egos.

You might be realizing how this is all relating to our initial statement of why we get mad when others challenge what we believe in. You may have already come to the conclusion that technically, WE do not get mad, our ego does. How do we know it is our ego? It’s simple.

The information presented, or information we believe in, is not us.

Our ego has taken that information and formulated an identity around it. When the information is challenged or attacked, we feel like we are being attacked and so we get upset. This is the egos way of defending itself and in essence, enslaving us. When someone attacks our favorite sports team or

band, we get mad because we have created an identity around being a fan. As we now know, this is not who we truly are and it is not US being attacked. This same understanding can be applied to almost anything including religions, beliefs, clothing, hobbies, information etc. None of these things are us.

Steps to Un-Identifty With Ego 1. Remember that information is not you. When you are feeling attacked, observe your anger or discomfort developing. Observing is a great first step to see how things are working within you. If starting with yourself is tough, observe it in another first. Be sure not to judge them but instead simply observe what happens as emotions take control during the process.

2. Once you have observed how you react, make a conscious effort to notice that you are the observing being beyond the mind, the thoughts and the identity with the information. While this sounds profound, it is a simple realization that you had control over reacting and getting upset. Thus you, a separate entity, had control over the ego, which is not you. This realization is a big step in removing ego identity.

3. Continue to practice remaining conscious during these times without letting the ego take over again. As you continue to remain conscious, you will break the habit of ego identification and will be unfazed while others are challenging or attacking information you might believe in.

Ultimately, this allows you to see truth behind information much more easily than when we are blinded by the ego.

43

How To Meditate: 6 Methods That Can Get Anyone Meditating

By Alanna Ketler www.collective-evolution.com

connecting? Something must be wrong with me. I’m broken.” The Sometimes the weight of the act of ‘trying’ to meditate in itself world can really bring us down was becoming extremely stressful and create un-wanted stress in our and so, for a while, I just gave it up lives. Whether it’s a demanding job completely. with long hours, living up to the expectations of a spouse or family It was until I started learning that member, or going to school we there was no right or wrong can really become frustrated with way to meditate, and to drop our situations. Meditation can be all expectations of what was a great tool to help bring us back ‘supposed to happen,’ that I to our underlying essence and help decided to give it another try. I was us to feel more at peace with our still having a hard time clearing my lives and whatever our current head, completely random things kept popping in, things I wouldn’t situations may be. even normally be thinking about, Personally, I have had some trouble basically anything and everything. with meditation and still do. In the It was as if my ego was just holding past I would hear amazing things on so tightly and did not want to let from people about how they left go and give up. I started to practice their bodies, had amazing bouts different meditation techniques, of clarity and information come to listen to relaxing types of music them or just direct conversations and anything really that I could with their higher-selves about focus on instead of the copious their life path. Needless to say, my amounts of incoming thoughts. expectations going into meditation This has helped me a little bit, but were very high. I would lie down and practice definitely makes perfect. try to clear my mind, this became The more I practice meditation the very effortful to do because I easier it becomes to clear my head, would constantly be thinking, “Ah! and the more I notice the affect it Stop thinking! You’re supposed has on my mental clarity and just to quiet your mind. OK higher self peace in general in my day to day what do you have to tell me? How life. come I don’t feel relaxed? Am I Even to this day I haven’t doing this right? Am I incapable of yet experienced any profound 44

messages coming from a higher power, or guardian angels, or any out of body experiences from meditation but I can safely say that I am definitely feeling more connected.

So anyone who has trouble meditating or who has given up entirely I urge you to give it another chance and see for themselves the difference that this practice can make on your general well-being.

I am inspiring you all to take part in this 7-Day Meditation Challenge with me, and to see the positive affects it has on your life and on reducing stress.

The Challenge: Throughout the 7 Days we will explore some different meditation techniques and practices and play with different time periods and positions. The goal is to find a technique that works well for you.

Day 1: Basic Breath Meditation Sit or lie down, close your eyes and begin to focus on your breath.

You may want to take some deep breaths in and out. You can try breathing in for 3 seconds; (1 Mississippi, 2 Mississippi, 3

Mississippi… ) just relax and keep focusing on your breath. Try and keep your head clear, and don’t pay any attention to the thoughts that come into your head. Just let them float by. If you find yourself getting caught up with a specific thought just go back to focusing on your breath and don’t get angry or upset. Sometimes it can be quite comical to see just how easily we can become completely involved in a thought that really serves no purpose. Do this for about 15 minutes, or longer if you wish.

it. As you go into your meditation keep the intention in the back of your mind and even ask a question to yourself about whatever it is that you are having trouble finding clarity with. You can use the same principles as day one to get into this space. Don’t get attached to hearing a voice tell you the answer, or seeing a vision or anything like that. Sometimes it may come through as a knowing or a feeling.

The answer may not even come to you right away, it may become clear in a few days from now.

Day 2: Guided Meditation Practice There are many different types of guided meditations available for you to try for free. Some of them have different purposes and serve different things. I have provided one here for you to try. I thought the woman’s voice sounded nice, calming and relaxing and the length of the video wasn’t too long. If you would like to find another one based on your own preferences please feel free to do so. Guided practice meditations can be beneficial because you have someone walking you through the entire process so its easier to keep your mind distracted from thinking.

Day 4: Binaural Beats As of right now, this is my personal favorite type of meditation! I’m not exactly sure why, but I find its because it makes me feel really relaxed and peaceful, and the binaural beats just sound like really nice chill music. So it’s just like lying there and getting lost in the music.

Day 3: Focused Intention This type of meditation can be very powerful in assisting you to receive clarity on something that you are unsure of, and what to do about

Day 5: Chakra Balancing Chakra balancing meditations can be great for re-aligning your chakras and providing more balance in your physical and energetic body. These meditations can help to remove blockages and bring up things that need to be addressed. Again there are many different variations that can be found online, I will provide a link but feel free to find your own.

If you are well versed in the chakras and there purpose you can even do your own meditation in relation to them.

Day 6: OM Meditation Om meditations are fun! When you say “om” (ohhhmmm) it creates a vibration that you can feel throughout your body and it helps to clear your head and put you into a relaxed state. Try sitting cross legged and begin to chant “om” hold the om for about 5 seconds and fully finish it before breathing in. Continue to chant until you feel relaxed and your mind is clear.

Then just hold here and continue breathing for as long as you like.

I find these meditations are great to do in a group, if you have a few people and you are all sitting in a circle and chanting “om” at the same time it creates amazing energy! It feels like you are put in a peaceful state of mind instantly.

Day 7: Your Choice Yay! Congratulations! Today is the final, day hopefully you’ve made it this far on the meditation challenge! For this day you can pick whichever style of meditation that you liked the best and give it a go for as long as you wish!

I hope that through this challenge you learned about some of the various styles of meditation and found one or a few that suit you and your lifestyle that resonated with you! Did you achieve some clarity and peace in your life and has your stress level gone down?

I hope this is something that becomes a regular part of your life!

45

UMESTO UVODNIKA

How to Realize God

By Satguru Sivaya Subramuniyaswami Excerpt from book “Merging with Siva�

Bereft of distracting thoughts, ascending the way of kundalini, seeking the Creator that created all, Him that is beauteous light, reaching the mystic moon in union, he becomes one with the Uncreated Being. That, in truth, is samadhi’s tranquility.

Tirumantiram 628 Parasiva, Life's Ultimate Goal Never have there been so many people living on the planet wondering, "What is the real goal, the final purpose, of life?" However, man is blinded by his ignorance and his concern with the externalities of the world. He is caught, enthralled, bound by karma. The ultimate realizations available are beyond his understanding and remain to him obscure, even intellectually. Man's ultimate quest, the final evolutionary frontier, is within man himself. It is the Truth spoken by Vedic rishis as the Self within man, attainable through control of the mind and purification.

It is karma that keeps us from knowing of and reaching life's final goal, yet it is wrong to even call it a goal. It is what is known by the knower to have always existed.

It is not a matter of becoming the Self, but of realizing that you never were not the Self. And what is that Self? It is Parasiva. It is God. It is That which is beyond the mind, beyond thought, feeling and emotion, beyond time, form and space. That is what all men are seeking, looking for, longing for. When karma is controlled through yoga and dharma well performed, and the energies are transmuted to their ultimate state, the Vedic Truth of life discovered by the rishis so long ago becomes obvious.

That goal is to realize God Siva in His absolute, or transcendent, state, which when realized is your own ultimate state -- timeless, formless, spaceless Truth.

That Truth lies beyond the thinking mind, beyond the feeling nature, beyond action or any movement of the vrittis, the waves of the mind. Being, seeing, this Truth then gives the correct perspective, brings the external realities into perspective. They then are seen as truly unrealities, yet not discarded as such.

This intimate experience must be experienced while 46

in the physical body. One comes back and back again into flesh simply to realize Parasiva. Nothing more.

Yet, the Self, or Parasiva, is an experience only after it has been experienced. Yet, it is not an experience at all, but the only possible nonexperience, which registers in its aftermath upon the mind of man. Prior to that, it is a goal. After realization, one thing is lost, the desire for the Self.

Like a Child's Self-Discovery Look at a child standing before a mirror for the first time, feeling its nose and ears, eyes and mouth, looking at itself reflected in the glass. Feeling and seeing what has always been there is a discovery in experience. Parasiva is the same. It is always there in each and every human being on the planet. But involvement in the externalities of material existence inhibits their turning inward. The clouding of the mirror of the mind -- that reflective pond of awareness which when calm sees clearly -- or the ripples of disturbance on the mind's surface distort seeing and confuse understanding. Without a clear mirror, the child lacks the seeing of what has always been there -- its own face. Parasiva is an experience that can be likened to the hand feeling and the eyes seeing one's own face for the first time. But it is not experience of one thing discovering another, as in the discovery of one's face. It is the Self experiencing itself. Experience, experienced and experiencer are one and the same.

This is why it is only registered on the external mind in retrospect.

Most people try to experience God through other people. Disciples see a guru as God. Wives see their husband as God. Devotees see the Deity in the temple as God. But all the time, behind the eyes of their seeing, is God. The Self, Parasiva, can be realized

UMESTO UVODNIKA

only when the devotee turns away from the world and enters the cave within as a way of life through initiation and under vows. We know the Self within ourself only when we fully turn into ourselves through concentration, meditation and contemplation and then sustain the resulting samadhi of Satchidananda, pure consciousness, in hopes of finding, determined to find, That which cannot be described, That which was spoken about by the rishis, Parasiva, beyond a stilled mind, Parasiva that has stopped time, transcended space and dissolved all form.

Defining the Destination How can we know when we're ready to know the Self? How do we know when the soul is spiritually mature? When we begin a journey and clearly define our destination, then we must begin from where we are, not elsewhere. Clearly defining our destination requires knowing where we are, requires determining whether or not we want to go there at this time. We must ask whether we have the means, the willpower, to get there. Are we ready to leave the world, or must we fulfill further obligations in the world and to the world? Have we paid all of our debts? We cannot leave the world with karmas still unresolved. Perhaps we desire something more, some further human fulfillment of affection, creativity, wealth, professional accomplishment, name and fame. In other words, do we still have worldly involvements and attachments?

47

Are we ready for the final journey life has to offer? Are we prepared to endure the hardships of sadhana, to suffer the death of the ego? Or would we prefer more pleasures in the world of "I" and "mine"? It is a matter of evolution, of what stage of life we have entered in this incarnation -- is it charya, kriya, yoga or jnana?

When the soul is spiritually mature, we know when we're ready to know the Self.

When one is bound down by his past karmas, unhappy, confused and not performing with enthusiasm his dharma -- be it born or chosen -- making new karmas as a result, his lethargy results in despair. The camel walks slower with a heavy burden and stops if the burden is still heavier. The burdened have no sense of urgency, no expression of joy. They have stopped.

They are standing on the path holding their troubles in their hands, unwilling and unable to let go.

Worship of Lord Ganesha sets the path of dharma. Go to His Feet. He alone can perform this miracle for you.

He will release the mental and emotional obstructions to spiritual progress. He will remove the burdens of worldliness. To live the perfect life of the grihastha dharma, of family life, brings as its fulfillment the allknowing bliss of Satchidananda, realizing ourself not as formless Parasiva but as the pure consciousness that sustains and pervades all forms in the universe.

Yes, there is a sense of urgency on the path of enlightenment, but only when we are unburdened of karma, only when we are walking the path of dharma.

47

UMESTO UVODNIKA

Only then can true yoga be practiced and perfected.

All Hindus without exception believe in reincarnation.

In each birth we must fulfill more goals leading to the one ultimate goal which after many births well lived will loom before us as the only goal worthy of striving for in this lifetime. All other desires, all other aims and ambitions pale under the brilliance of even the thought of realization of Satchidananda and Parasiva.

In fulfillment of our duties to parents, relations and the community at large, become a good householder, be a good citizen, live a rewarding physical, emotional and intellectual existence. These are the natural goals of many. Once this is accomplished in a lifetime, it is easy in future lives to perpetuate this pattern and evolve toward more refined and more difficult goals, such as gaining a clear intellectual knowledge of the truths of the Agamas and Vedas, most especially the Upanishads, and establishing a personal contact with Lord Siva within His great temples through the fervor of worship.

Harnessing the Energies Still other goals must be met: quieting the energies, the pranas, through pranayama, purifying or refining mind and emotion, quelling the ever-constant movement of the restless, external mind and its immediate subconscious, where memories are stored, preserved memories which give rise to fear, anger, hatred and jealousy. It is our past that colors and conditions, actually creates, the future. We purge the past in the present, and we fashion the future in the present.

All of these emotions are the powerful force that bursts the seals of the psychic chakras, four, five, six and seven. Once harnessed, turned inward and transmuted, this life force drives the spiritual process forward. Ours is the path of not only endeavoring to awaken the higher nature, but at the same time

48

and toward the same end dealing positively and consciously with the remnants of the lower nature, replacing charity for greed and dealing with, rather than merely suppressing, jealousy, hatred and anger.

Most people do not understand that they have a mind, that they have a body and emotions, that what they are is something far more lasting and profound.

They think they are a mind, they presume they are a body and they feel they are a given set of emotions, positive and negative. To progress on the spiritual path, they must learn they are not these things but are, in fact, a radiant, conscious soul that never dies, that can control the mind and directs the emotion toward fulfillment of dharma and resolution of karma.

While living in a normal agitated state of fears, worries and doubts, seeing the deeper truths is impossible. To such a person, there is no doubt about it: "I am fearful.

I am worried. I am confused. I am sick." He says such things daily, thinking of himself in a very limited way.

This wrong identification of who we are must be unlearned. Before we actually begin serious sadhana, we must understand ourselves better, understand the three phases of the mind: instinctive, intellectual and superconscious. This takes time, meditation and study -- study that must culminate in actual experience of the instinctive mind, the intellectual mind and the transcendent subsuperconscious state of the mind. Seeing the mind in its totality convinces the seeker that he is something else, he is the witness who observes the mind and cannot, therefore, be the mind itself. Then we realize that the mind in its superconsciousness is pure. We do not have to purify it, except to carry out its native purity into life, into the intellect by obtaining right knowledge and transmuting the instinctive or animal qualities. This is accomplished from within out. It is not as difficult as it may seem.

UMESTO UVODNIKA

Interview with Anita Moorjani INTERVIEW BY: DIRK TERPSTRA www.supersouls.com Anita Moorjani has become something of an international sensation since her book ‘Dying To Be Me’ hit the New York Times bestsellers list only two weeks after its release in March, 2012. Anita had experienced what most people never have; she ‘crossed over’ and came back to share what she learned. Her remarkable NDE (Near-Death Experience) and subsequent healing from end-stage cancer is one of the most amazing cases ever recorded. When Wayne Dyer first heard about Anita’s near-death experience, he felt irresistibly called to do all that he could to get her compelling message out to the world.

Dyer has also written the foreword in Anita’s book ‘Dying to Be Me’. Here at Super Souls we feel the same and we have experienced our time with Anita as extremely inspiring, refreshing and uplifting.

the years as we go into our physical lives. You get reprimanded, you get put down and get taught fears.

So your soul, your light in fact, becomes smaller, it actually gets suppressed. I can explain it to you with the following example. Imagine a beach ball, like an inflatable beach ball. When you try to push it down in the water, it pushes back, right? So, it’s not that the beach ball gets smaller, but the water pushes and pushes and pushes against it. It’s just like that with the physical you and the outside world. So basically, your soul starts to drown. That beach ball is like being pushed under water all the time and always fighting to come out.My point is that your emotions are really your messenger, they tell you who that beautiful soul is. Every time that you push it down, you’re sending yourself a message that you are not worthy to show Super Souls: Anita, you write that before your near- yourself and that you are not worthy to express who death experience you never really loved yourself or you are. Every time you suppress yourself, you say saw the beauty of your own soul. Can you explain to ‘no’ when you mean ‘yes’, and so on. You are actually us what our soul actually is? making yourself small and give yourself a message: Anita Moorjani: You can reach your soul through “I am not worthy, I am not good enough, that’s why the heart and through your emotions. Your soul is I have to hide, I have to push myself down”. You your essence, it’s who you are and it’s who you came should allow your essence, your emotions to express here to be. It is the real you that is not your physical themselves. Your emotions want to be joyful. That’s body. It’s that light, that baby that you were right what they want. And when you allow your emotions after birth. You were more connected to your soul at to find what is joyful and follow what is joyful, that’s that time. You came here, happy, laughing, wanting when you are in touch with your soul. That’s what to experience life and that light gets diminished by your soul is.

49

49

UMESTO UVODNIKA Super Souls: In your book ‘Dying to be Me’ you explain when you die, unless you follow the right order, the the ‘I am Love’. What does love look, feel and sound right doctrine or have the right values, you are being like to you? punished for eternity and if these are the only reasons Anita Moorjani: That’s a very good question. I think that for following what you follow, you create a hell on we overuse the word love in our society and it becomes earth for yourself. You don’t have to wait until you die very cliche. We say that “we love our car”, “I love my to go to hell. Your life is already one. computer”, you know, we really overuse the word love. But love actually is really who we are in essence.

Try to imagine that you are no longer with your physical body. Your body is gone. You will then realize that you are not your physical body and that inside (and all over) you, somebody is looking out through your eyes. And that somebody doesn’t have a physical body, that somebody has no race, has no specific skin colour and you are no longer a white person and I am no longer a brown person, we don’t have a gender, you are no longer male because that is part of your physical body, you no longer have your culture, because that is a cultural conditioning that your physical body was born into. All of these elements are part of being in the physical. So what is left is just pure essence, that is actually love. Because it has no filters, it has not developed all the layers of conditioning, ego, fear and all these layers because all of that is being built up with the culture, with the race, the gender and all these things. You are just pure essence, pure love. When you can see somebody for their essence and not for their layers and layers of conditioning… that is love!

Super Souls: Wow, that’s the most pure description of love I have ever heard!

Anita Moorjani: It is our root, it’s who we are. It might sound a little complicated, but I believe that love is being able to see someone’s soul. It is also not our intention to hurt other people and believe it or not, even serial killers, murderers and rapists don’t come into the world with the intention of hurting other people. But something goes wrong along the way with their filters. If you can remove all those filters, again all you will find underneath is that pure essence.

But whereas people choose a religion, one where you choose to practice because it makes you strong, because it makes you more loving, because it gives you peace, because it gives you answers about your life and it will give you comfort and it gives you a sense of community, by all means follow it. So my point is, make the choice that is more loving to yourself. Not a choice which makes you more fearful. This counts for every aspect in your life, including religion. That is where I am at. I respect everybody, regardless what they believe.

Super Souls: You have said: “If I’d known the truth of who I actually am, I wouldn’t have gotten cancer.”

Ralph Waldo Emerson once wrote: “To be yourself in a world that is constantly trying to make you something else is the greatest accomplishment.” I believe that this is our biggest challenge. How can we practically achieve this?

Anita Moorjani: Yes, this is our biggest challenge.

And one of the things I also tend to tell people is to be prepared, because when you decide that you are going to be yourself, you will often feel like you are rowing against the current. On the other hand, when you follow your heart, you can surrender to your higher self and allow who you are and allow your heart to lead you. You will lose yourself when you are constantly worried about what other people are thinking and constantly trying to fit in, always having to compete and getting ahead.

We fear failing and not being accepted and so we are constantly worried about that and we make choices based on wanting to appear more successful, appear more accepted and that’s how we lose our authenticity.

You may think that the easier way to follow the heart Super Souls: You meet many people who follow a is doing things for how they appear to be rather for particular religion. You prefer not to talk much about who you are but in actuality you are internally killing it as you believe it can become divisive, but what if yourself, you are going against something inside. people want to truly live your message and also stay So you always have a choice, you either swim against true to the principles of their religion? yourself, your heart, or you swim against the crowd.

Anita Moorjani: I tell people that I have no problem with religion per se but I think that people who believe in anything because of a fear, whether it is religion, cultural values or anything and they choose to believe them because of fear, then they already live a hellish life. That is hell on earth. If you believe that 50

Which one do you surrender to? I actually prefer to go with the flow of my heart. And to get back to your question, I am so grateful that I developed cancer. It was the biggest gift of my life, because it made me understand things so much better and it made me able to better relate to other people as well.

Super Souls: Sometimes it seems that cancer rules our modern world. We have ‘runs for cancer’, foundations like Livestrong and so on. Although the initiatives are very positive, you personally believe this is fear based awareness creation. Besides of spreading your loving message, do you think that you could also contribute in other ways to ‘love based’ cancer awareness and prevention?

because of the system, they don’t have the time, budget etc. It’s not the doctor’s fault at all.

Now if you ask any person what does a healthy person really look and feel like, hardly anybody knows. You know, you go to a doctor, they do blood tests, they check your heart rate, they check all the values and they know that you don’t have diabetes or your heart is fine and they say: “Okay, you are healthy and you can go home.” The doctor will not ask you: “How are you feeling? How are your emotions? Have you gone through a divorce or are you in a bad relationship?

How are things at your work?” The doctor doesn’t care about all that. That’s not the doctor’s fault, but

I like to try an experiment with you. I want you to look around the room that you are in and find anything that is the colour green. It could be anything, drapery, wall pattern etc. and I want you to count them in your mind. Do you see anything green? [yes, I do].Now, I want you to close your eyes and I want you to recall how many things you can think of that were of the colour red? [I have to laugh out loud now, as I feel being tricked]. Okay, open your eyes and look around.

Did you miss a lot? [yes, of course I did]. So when you focus on something, that is all you will see. And by

My point is, health is very different to what we think it is. When a disease shows up in your body it has already been in your energy, in your emotions for a long, long time before you start noticing it physically in your body. Your emotions have been carrying that for a long time before it manifests in cancer for example.

Anita Moorjani: I wouldn’t call it cancer awareness, I So a healthy person is healthy mentally, healthy wouldn’t even touch on cancer awareness. If it was emotionally and physically. Not just having the right up to me I would say more ‘health awareness’ and we numbers on a machine. If we spend as much money, need to define what health actually is. We should think time, research and awareness in teaching people about this. Think of all the money that we spend on: developing tools for health awareness we would have a lot more healthy people than we have today. You a) cancer awareness might have noticed that the numbers haven’t gone b) cancer research down, no matter how much breast cancer awareness or cancer awareness we have. The number of people c) cancer diagnostic tools with cancer is still rising. We are all just being focused d) chemo therapy on how to fight cancer. Nobody is thinking in terms and all the money that is spent not only in the medical of “how do we create health?” Imagine if everybody industry, but in the area of early detection, etc. changed their focus to one of health, what the impact could be.

Everyone is well aware of the impact of cancer.

51

51

system changes our situation is not going to change.

We are going to have people who will go off the rail at times and become murderers, criminals, it’s just one of the fallouts of this society that we together have created.

That’s why I am saying there’s no ‘them and us’, it’s all ‘us’, we have made it possible for this to exist in our society. Until we change this at its roots, which will take a long time, we do need to have prisons because it protects the innocent people. There’s no way around it at the moment. But even with people in prisons I think it’s time for those in power to start to really see why are we building more and more prisons? Why is it that the society is becoming this way? Why is the number of prisoners increasing? Maybe they should start with the prisoners and they need to reverse the whole thing as it is not about hating them, it’s about teaching them love. There’s something lacking in them and it is really about teaching them ‘what is love’ and that ‘there is a better way’. There is a better changing your focus that’s what you will see. Right way of expressing yourself. And everybody does now our whole planet is being focused on cancer and the best that they know how in that moment, this not on health. When we focus on fighting cancer we is all that they have. Even the worst criminals, that’s are not focused on increasing health or promoting all that they have in that moment in which they are expressing themselves. health.

Super Souls: You also describe in your book the following: “So I found myself with nothing but compassion for all the criminals and terrorists in the world, as well as their victims. I understood in a way I never had before that for people to commit such acts they must be really full of confusion, frustration, pain and hatred.” Where lies the solution Anita?

Anita Moorjani: Right now we still have a lot of criminals in our world because we have created a system that is based on fear. From the time that we’re very young we are taught through competitiveness.

We don’t learn to collaborate. We learn from a very young age that you have to get to the top. Nobody wants to be that last one to be picked for their baseball team or basketball team. Everybody knows that in order to get to a good school you have to score higher than everybody else in your class. And so kids learn from a very young age that everybody else is ‘the enemy’ because “I have got to get ahead of them all”. So we don’t really learn to collaborate.

Because of this, for some people it can go wrong somewhere and it can become extreme and become pathological because we have created a world where people compete and see everybody else as the enemy.

We compare externally with the outside world and say “They have this so I have to have more”. Until the 52

This is of course not always easy to accept, because when somebody in your own family gets raped or murdered it would be very, very hard. You would want that rapist or murderer to go behind bars because you don’t want this to happen to somebody else. But my question is: Why have we created such a society that there are rapists and murderers who are doing this? Why are our jails bursting at the seems? There’s something we are doing wrong. And this all starts at the time that we are really young. I see violence as a form of cancer in a person.

“Criminals don’t do things because they hate you, but they do it because they are suffering.”

Super Souls: On the other hand, what are according to you the most positive developments in the world right now?

Anita Moorjani: What has been amazing for me is that I was prepared to get a lot more negative reactions from my story, because I know that for a lot of the people some of the things I say are very controversial.

Especially about religion or about the criminals and although they are controversial I say them from a place of my own heart, from a place of universal love and not from a place of trying to be controversial.

Super Souls: Of course you also made a brave choice to come back to this life.

Anita Moorjani: Yes, that’s true, I wanted to come back and I wanted to be fully engaged in life.

My issue with religion is the fact that it divides us and it causes hate with each other. My point is that we need to realize that when we can see each other’s essence we will notice that we’re not divided by religion or anything, we are of the same essence. Even with the criminals, when you can see their essence, you will see that they didn’t do things because they hate you, but they did it because they are suffering. So I am aware that what I am saying goes against a lot of people’s beliefs and yet the criticism I have had is so minimal and that is a pleasant surprise to me. It gives me a lot of hope that people are ready to change as people are not happy with the way things currently are and they find my message to be very refreshing because they are already disappointed with the way the world is going and what religions are teaching them, so they are ready for something new.

Super Souls: We can actually conclude everything with the inspiring words that you wrote in your book ‘Dying to Be Me’: “It’s unfortunate that we keep searching outside of ourselves for answers, in religion, medicine, scientific study, books and other people. We think the truth is somewhere out there, still elusive. Yet by doing this we’re only getting more and more lost, appearing to move away from who we truly are. The entire universe is within us.” Is it really that simple Anita?

Anita Moorjani: It is, it really is, because when you follow your own heart and you allow yourself to be who you are, then the right teachers, the right book and the right information shows up for you. And when you go out there searching, when you are actually pursuing, actively searching, chasing, you will find that there is much information out there so that you just get more confused. Information conflicts each other and the message that you are sending yourself is that “I don’t have the capacity to know the answer myself”. You are sending yourself that message and the more you chase, the more you need to pursue, the Super Souls: Our sister Debbie Ford who very recently more you are sending your own self the message that passed on, said in an interview with Oprah: ”It is “I don’t know the answer and that’s why I constantly courageous to choose life, when facing a disease”. have to chase for it”. There are also lots of teachers, How would you react if somebody was telling you so which one do you go to? this?

Anita Moorjani: I feel that life is a gift and we are definitely courageous for being here and I think that is a good point that she made because I feel that we don’t give ourselves enough gratitude for being here and we judge ourselves by the wrong standard.

Many of us think that “Oh I need to be like a monk meditating on a mountain top in order to consider myself spiritual. Oh I’ll never be there, I do my best” and we think that the monk who meditates in the monastery for twenty years has to be worshipped, that we are nothing compared to him. I don’t see that as the case. My point is that to fully engage in life, you know, to be out there, even being out there in the workforce needing to make money to pay the bills and pay the rent, even that is very brave. Or being out there sharing whatever you are and who you are is as brave if not more brave than sitting inside a monastery.

53

Only when you go inward and you have this trust that “I have the capacity, I have all the resources I need to navigate this life, I trust”. When you surrender, when you trust and you have that confidence, then the right teacher will show up, the right information will show up. And in the right way. And don’t forget that you don’t have to wait until you die to experience heaven or nirvana. Our true magnificence exists right here, right now.

Super Souls: Anita, we feel truly blessed to have you in our lives and we thank you for sharing your inspiring and loving message with us.

53

Rabindranath Tagore Source: www.schoolofwisdom.com Rabindranath Tagore was born in Calcutta, India into a wealthy Brahmin family. After a brief stay in England (1878) to attempt to study law, he returned to India, and instead pursued a career as a writer, playwright, songwriter, poet, philosopher and educator. During the first 51 years of his life he achieved some success in the Calcutta area of India where he was born and raised with his many stories, songs and plays. His short stories were published monthly in a friend’s magazine and he even played the lead role in a few of the public performances of his plays. Otherwise, he was little known outside of the Calcutta area, and not known at all outside of India.

This all suddenly changed in 1912. He then returned to England for the first time since his failed attempt at law school as a teenager. Now a man of 51, his was accompanied by his son. On the way over to England he began translating, for the first time, his latest selections of poems, Gitanjali, into English. Almost all of his work prior to that time had been written in his native tongue of Bengali. He decided to do this just to have something to do, with no expectation at all that his first time translation efforts would be any good. He made the handwritten translations in a little notebook he carried around with him and worked on during the long sea voyage from India. Upon arrival, his son left his father’s brief case with this notebook in the London subway. Fortunately, an honest person turned in the briefcase and it was recovered the next day. Tagore’s one friend in England, a famous artist he had met in India, Rothenstein, learned of the translation, and asked to see it. Reluctantly, with much persuasion, Tagore let him have the notebook. The painter could not believe his eyes. The poems were incredible. He called his friend, W.B. Yeats, and finally talked Yeats into looking at the hand scrawled notebook.

sentimental beauty of Indian culture were revealed to the West for the first time. Less than a year later, in 1913, Rabindranath received the Nobel Prize for literature. He was the first non-westerner to be so honored. Overnight he was famous and began world lecture tours promoting inter-cultural harmony and understanding. In 1915 he was knighted by the British King George V. When not traveling he remained at his family home outside of Calcutta, where he remained very active as a literary, spiritual and social-political force.

In 1919, following the Amritsar massacre of 400 Indian demonstrators by British troops, Sir Tagore renounced his Knighthood. Although a good friend of Mohandas Karamchand Gandhi, most of the time Tagore stayed out of politics. He was opposed to nationalism and miltiarism as a matter of principle, and instead promoted spiritual values and the creation of a new world culture founded in multiculturalism, diversity and tolerance. He served as a spiritual and creative beacon to his countrymen, and indeed, the whole world. He used the funds from his writing and lecturing to expand upon the school he had founded in 1901 now known as Visva Bharati . The alternative to the poor system of education imposed by the British, combined the best of traditional Hindu education with Western ideals. Tagore’s multi-cultural The rest, as they say, is history. Yeats was enthralled. educational efforts were an inspiration to many, He later wrote the introduction to Gitanjali when it including his friend, Count Hermann Keyserling of was published in September 1912 in a limited edition Estonia. Count Keyserling founded his own school by the India Society in London. Thereafter, both the in 1920 patterned upon Tagore’s school, and the poetry and the man were an instant sensation, first ancient universities which existed in Northern India in London literary circles, and soon thereafter in the under Buddhist rule over 2,000 years ago under the entire world. His spiritual presence was awesome. name School of Wisdom. Rabindranath Tagore led the His words evoked great beauty. Nobody had ever opening program of the School of Wisdom in 1920, read anything like it. A glimpse of the mysticism and and participated in several of its programs thereafter.

54

Rabindranath Tagore’s creative output tells you a lot about this renaissance man. The variety, quality and quantity are unbelievable. As a writer, Tagore primarily worked in Bengali, but after his success with Gitanjali, he translated many of his other works into English. He wrote over one thousand poems; eight volumes of short stories; almost two dozen plays and play-lets; eight novels; and many books and essays on philosophy, religion, education and social topics.

Aside from words and drama, his other great love was music, Bengali style. He composed more than two thousand songs, both the music and lyrics. Two of them became the national anthems of India and Bangladesh. In 1929 he even began painting. Many of his paintings can be found in museums today, especially in India, where he is considered the greatest literary figure of India of all times.

Tagore was not only a creative genius, he was a great man and friend to many. For instance, he was also a good friend from childhood to the great Indian Physicist, Bose. He was educated and quite knowledgeable of Western culture, especially Western poetry and Science. This made him a remarkable person, one of the first of our planet to combine East and West, and ancient and modern knowledge. Tagore had a good grasp of modern post-Newtonian - physics, and was well able to hold his own in a debate with Einstein in 1930 on the newly emerging principles of quantum mechanics and chaos. His meetings and tape recorded conversations with his contemporaries such Albert Einstein and

H.G. Wells, stand as cultural landmarks, and show the brilliance of this great man. Although Tagore is a superb representative of his country - India - the man who wrote its national anthem - his life and works go far beyond his country. He is truly a man of the whole Earth, a product of the best of both traditional Indian, and modern Western cultures. He exemplifies the ideals important to us of Goodness, Meaningful Work, and World Culture.

Beggarly Heart When the heart is hard and parched up, come upon me with a shower of mercy.

When grace is lost from life, come with a burst of song.

When tumultuous work raises its din on all sides shutting me out from beyond, come to me, my lord of silence, with thy peace and rest.

When my beggarly heart sits crouched, shut up in a corner, break open the door, my king, and come with the ceremony of a king.

When desire blinds the mind with delusion and dust, O thou holy one, thou wakeful, come with thy light and thy thunder

55

The Dance of Shiva

Source: www.pkmohan.wordpress.com

In deep silence, in the depth of inner consciousness, the inherent rhythm of life, of heartbeat, reverberates.

The cosmic dance begins. The entire cosmos rejoices and participates in the dance of Shiva. In the depth of extreme being-ness, the need for expression takes place. Shiva Dances, pumping up extreme rajas. Satwa paves way to diverse creativity and shift of energies.

From the base of non-doingness, forms the expression of extreme action. The whole cosmos gets shaken up from inertia. Energy shifts and matter gets formed.

In the silence of beingness, energy gets conglomerated and with the external expression of cosmic dance, matter gets thrown out as a natural process. Extreme rajas destroys tamas – the evil in the path of spiritual evolution and puts everything into an action mode – only to fall back again into the being-ness of inherent guna-less state. External expressions are not remembered then. It is only the internal calmness and absolute peace. It is only the expansion and omni presence. It is only being-ness and nothing else.

When Shiva dances, the nature dances. Nature gets into the vibration of the one who dissolves. Nature echoes the universal heartbeat. Nature expresses the cosmic choreography. Every being dances in perfect rhythm and understanding. Everyone falls into perfect synchronization. There is no fear of dissolution. There is no fear caused by limitedness or limitations. There is only the relief of expansion. There is only the objectivity and peace of being-ness, or the bliss of being one with everything.

In the dance of Shiva, the senses gives way to awareness of music. There is no listening to music, there is only being music.

56

UMESTO UVODNIKA The music becomes the listener and the dancer becomes the dance. There are no dualities. There is only perfect alignment and dissolution. There is no past or future. There is only the present or the present which also contains the past and the future. Nothing is apart from one another.Shiva breaks into extreme rajas to shake up and speed up the creation. Then he dissolves back into being-ness. As easily he broke into extreme action, he retreats into extreme inaction or the state of non-doing. The whole cosmos merges into His consciousness. The heartbeat of the whole universe becomes his inherent rhythm. He carries the universe within himself.

The dance of Shiva is a momentous interlude of maya or illusion in the depth of unity of being-ness or being the truth. The seeker and the sought becomes the dancer and the witness. When the dance ends, there is no dancer and witness as separate entities. Everything becomes one again. The dance is an expression of creativity as well as duality. The dance is an expression of relativity too. The dance is an expression of the bliss of being-ness.The dance is an expression of time and space. The dance also is an expression of vitality and dynamism of creation. The dance is also a reminder of ultimate dissolution. The dance becomes Shiva. Shiva becomes the dance. Dance cannot exist without Shiva and Shiva cannot express without His dance. All beings remain in awe of the immensity of His expression and creation.

Man carries his expression. Man carries his abode. Man cannot exist without his abode. Man cannot express without his abode. Man is the in-dweller and the temple is the abode. Shiva expresses the fundamental dynamism of creation of the universe through his dance. When the whole universe becomes His dance, He is everywhere, but nowhere. His omnipresence gets expressed through His duality as well as dissolution.

The action and inaction are also symbols and signs of life. The being-ness and doing-ness are two sides of the same coin of existence. Without each other, there is no duality – there is no expression-able life.

Life is a continuous stream in the dance of Shiva. Shiva continues His dance, eternally. Before time began, Shiva existed. His Dance continues through the time into the absolute timelessness.

Bless All Love M

57

57

UMESTO UVODNIKA

58

ÄŒitajte Nova Svest magazin na svom Android telefonu

www.novasvest.com

59