ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak
LISTOPAD 2017.
|
BROJ 8. | GODINA I.
VILIN DVOPJEG
TRČAK
Uz Svjetski dan zaštite životinja Fotografije: Marko Stančin
Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin Naslovnica: Jelenak (Lucanus cervus), foto: Marko Stančin Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: Miran Bojanić Morandini | Urednici: Miran Bojanić Morandini i Anita Peričić Naklada: 1000 primjeraka | Tiskara: Praxa
VRETENCE, ZELENDJEVICA
MALA PRELJEVALICA
Na konvenciji ekologa, u Firenci 1931. godine, ustanovljen je Svjetski dan zaštite životinja, posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, s posebnim naglaskom na odnos čovjeka prema životinjama i važnosti svih njih za život na Zemlji. Kao dan obilježavanja odabran je 4. listopada, kada je svetkovina sv. Franje Asiškog, kršćanskoga sveca koji je posebno suosjećao sa životinjama: propovijedao je pticama, izbavljao iz mreža ribe, iz zamke zeca, pjevao je sa cvrčkom, prijateljevao sa sokolom i vukom... U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, ali se pretpostavlja da ih je zapravo stotinu puta više. Prema procjenama stručnjaka, svaki dan izumire od 50 do 150 vrsta, a među najistaknutijima kojima prijeti izumiranje su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Razlog tim poražavajućim činjenicama je gotovo isključivo utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš. Hrvatska je još uvijek jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti, i to ponajprije zbog očuvanih staništa. No i u nas postoje vrste koje su izumrle ili im je ugrožen opstanak, pa Državni zavod za zaštitu prirode izrađuje registre ugroženih vrsta. Zaštita prirode, posebice divljih vrsta, uređuje se i zakonskom regulativom, kojom se za kršenje zakona propisuju i visoke novčane kazne. U crvenom popisu DZZP-a navedeni su ugroženi kralješnjaci, leptiri, vretenca, špiljska fauna, obalčari i trčci; ne možemo, nažalost, reći da je popis konačan. Među ugroženim kukcima s našega područja
je npr. jelenak te alpinska i velika četveropjega strizibuba, za koje, ako ih snimite i s podacima o tome gdje ste ih vidjeli i snimili pošaljete na DZZP, možete dobiti i nagradu! Kako nam je navela muzejska savjetnica Antica Bregović, u fundusu Entomološkoga odjela GMV-a su zbirke različitih redova kukaca, koje je prof. Franjo Košćec prikupio u prvoj polovici 20. stoljeća. Iz njih se crpe biocenološki, ekološki i entomofaunistički podaci, koji dokumentiraju stanje faune na području sjeverozapadne Hrvatske u proteklom stoljeću, ali su i dragocjen izvor za analizu i bilježenje promjena nastalih u njezinu sastavu i izgledu. Tako u zbirkama nalazimo markantne primjerke europske entomofaune poput jelenka, ali i brojnih vrsta koje čak nemaju ni specifičan hrvatski naziv, a poznate su kao važne biondikatorske vrste s različitim stupnjem ugroženosti, a to su: danji leptiri, osa biljarica, vretenca, biljne stjenice porodice Miridae, obalčari i trčci. Entomološke zbirke u GMV-u neprocjenjivo su vrelo za istraživače, a stalni postav Svijet kukaca, kako kažu naši posjetitelji a i stručnjaci, jedan je od najljepših i najdojmljivijih, čak i izvan hrvatskih granica; no, kukci su ipak najljepši kad su u svojemu prirodnome okruženju, pa ako ćete se užasnuti kad vam oko glave preleti vretence ili kojim slučajem u šumi „naletite“ na jelenka, sjetite se da možete biti jedan od posljednjih sretnika koji ih je imao prilike uživo vidjeti.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.
4. 10. 2017. GRGUR AKRAP / otvorenje izložbe
11. 10. 2017. VARAŽDINSKA BISKUPIJA / projekcija dokumentarnog filma uz izložbu Trag dobrote
18. 10. 2017. SUTONSKI ŠETAČ IZ VARAŽDINA / predavanje uz izložbu Hommage à Miljenko Stančić
25. 10. 2017. POVIJEST I FILOZOFIJA ZNANOSTI / predavanje
GRGUR AKRAP / otvorenje izložbe
SRIJEDA, 4. 10. 2017. 19 sati, Galerija Zlati ajngel Kada na kraju svih ludih zabava i bančenja po Rimu, blazirani i otupjeli protagonist Fellinijeve Dolce Vite završi na jednoj plaži, tamo prisustvuje okupljanju ljudi oko neke nemani koju je izbacilo more, oko gadne ribetine. Njezina mrtva i nakazna naplavina predstavlja sve što preostaje od uzbudljivoga života tog mondenog novinara, života punog čulnih užitaka i divnih senzacija. Slične vodene nemani vidimo na novim slikama Grgura Akrapa. Likovi prikazani na njima bave se ribolovom. Oni strpljivo čekaju svoj ulov, čije izvlačenje zahtijeva puno vještine, zbog čega se njihov zanat može usporediti s onim umjetnika. Grgur te morske, riječne ili jezerske grdosije slika u izuzetno bogatom i materičnom potezu, sočno i gusto, pa se čini da su one žive, da se još trgaju na udicama, ili da pomiču svoja glatka tijela pod površinom vode. Autor nam scene ribolova predstavlja
5 poput mističnih rituala. Ljepota postignuta na njegovim slikama, stoga, zrači osjećajem uzvišenosti i prisutnošću više spoznaje, što je iskazano eklatantno slikarski: u masi boje i u ekspresivnom potezu. Kao da je riječ o svetim zapisima koji nisu predstavljeni pisanim jezikom, nego slikarstvom. Dakle, ne samo slikom, već slikarskom umjetnošću. U rječniku koji daje na kraju knjige eseja iz 1935. Evropa danas, M. Krleža piše o vodenim čudovištima čija je ukazanja od Loch Nessa do obala Visa tih godina pratila štampa. Komentirajući površni senzacionalizam koji prati monstrume iz dubina, on pokušava ukazati na slijepilo medija i društva pred realnim problemima (tada nadolazećim ratovima i neobrazovanošću mase), te na neki način time anticipira spomenutu Fellinijevu metaforu, zaključujući: „Živimo u doba morskih nemani, kada se novinske patke pretvaraju u legende. Naše je vrijeme mitsko“. U današnjem svijetu inflacije i devalvacije ideja i misli u likovnoj umjetnosti slikarstvo poput Akrapovog, koje inzistira na samoj artikulaciji fizičke materije, dopušta nam da vidimo bit likovnosti duboko ispod njezine raspričane površine, da posvjedočimo tišini i samoći u kojima se odvija lov na morske zvijeri. Našemu vremenu i suvremenom slikarstvu on uistinu vraća mitsku dimenziju. (iz predgovora Feđe Gavrilovića). Suorganizator: Galerija Zlati ajngel.
VARAŽDINSKA BISKUPIJA
/ projekcija filma uz izložbu Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije
SRIJEDA, 11. 10. 2017. 19 sati, Palača Herzer Dugometražni dokumentarni film „Varaždinska biskupija“ na informativan način govori o toj crkvenoj instituciji, koja upravo obilježava 20. obljetnicu svojega postojanja. U filmu je prikazana povijest nastanka Varaždinske biskupije, ali i sve vjerske i kulturne posebnosti i znamenitosti, kao i prirodne ljepote područja na kojima se Biskupija prostire. U filmu su prikazani i neki povijesni momenti, poput materijala o uspostavljanju Varaždinske biskupije, o čemu su govorili prvi varaždinski biskup mons. Marko Culej i kardinal Franjo Kuharić, zatim proslava 600. obljetnice čuda u Ludbregu, kada je kao Papin izaslanik stigao kardinal Jozef Tomko, kao i ustoličenje mons. Josipa Mrzljaka, na kojemu je, uz novoga biskupa, govornik bio i kardinal Josip Bozanić. Posebni dio filma odnosi se na sjećanja biskupa Mrzljaka o kardinalu Stepincu, njegovu ujaku, s kojim se često viđao tijekom Stepinčeva zatočeništva u Krašiću. Film traje 55 minuta i sniman je najsuvremenijom tehnikom. Redatelj: Jakov Sedlar, tekst: Hrvoje Hitrec, interpret teksta: Joško Ševo, producent: mons. Josip Mrzljak. Suorganizator: Varaždinska biskupija.
SUTONSKI ŠETAČ IZ VARAŽDINA
/ predavanje uz izložbu Hommage à Miljenko Stančić
SRIJEDA, 18. 10. 2017. 19 sati, Palača Herzer Miljenko Stančić već je na svojoj prvoj izložbi pokazao da će poeziju svojega slikarstva pronalaziti u vedutama Varaždina i u intimnim interijerima sredine iz koje vuče vlastito podrijetlo. Danas, 40 godina od njegove smrti, vidimo da su Stančićeve slikarske zamisli u svojoj osnovi uvijek aktualizirane. Uz neke elemente barokne tradicije, na njegovim slikama uvijek pronalazimo znakove recentnijih stilskih strujanja. U ovom našem prastarom gradu od sedam tornjeva i lijepih palača, Stančić pronalazi obilje tišine i svoju motiviku. U dijelu oko stare utvrde i njezinih travom obraslih bedema sačuvana je jezgra
7 slikareva mikrokozmosa, u kojemu je zauvijek ukorijenjeno i njegovo slikarstvo. Kada je u prosincu 1959. godine, kao 33-godišnjak, Stančić svoje slike pokazao pariškoj publici, bilo je jasno da Hrvatska ima sjajnog mladog umjetnika; njegove slike kritika je doživjela kao Viziju tišine. U časopisu „Arts“ Luce Hoction piše: „Platna slikara Stančića prikazuju kuriozne situacije, prizore u skraćenju okupane u svjetlosti žutoj ili zelenkastoj, koji osciliraju između čudnovatog i okrutnog. To su djela opsesivnog karaktera i zaista potpuno osebujna...“ O životu i radu Miljenka Stančića, s nekim detaljima iz njegova djetinjstva i školovanja, kao i o galerijskoj likovno-dokumentarnoj zbirci, govorit će muzejska savjetnica Mirjana Dučakijević, autorica aktualne izložbe u palači Sermage u povodu 90. godišnjice Stančićeva rođenja i 40. godišnjice smrti, koja je ovom velikom hrvatskom i varaždinskom slikaru posvetila značajan dio svoje profesionalne karijere u GMV-u.
POVIJEST I FILOZOFIJA ZNANOSTI / predavanje
SRIJEDA, 25. 10. 2017. 19 sati, Palača Herzer Iako se danas na mnogo mjesta i na razne načine govori o znanosti i njezinim dosezima, u javnosti je relativno malo riječi o prirodi same znanosti i o njezinoj metodologiji. Znanost o znanosti, znanost u kontekstu ostalih intelektualnih djelatnosti, te društveni utjecaj znanosti, neka su od pitanja kojima se, između ostalog, bavi filozofija znanosti. Posebno treba istaknuti ispreplitanje konkretnih znanstvenih paradigmi i filozofskih razmišljanja: kako znanost mijenja filozofiju i kako filozofija mijenja znanost. Struktura znanosti, nastajanje znanstvenih koncepata, metodologija, kriticizam, sociologija znanosti, sve su to teme koje su do određene mjere sadržaj filozofije znanosti. Znanstvena metoda, razvoj misli i stvaranje teorijskih sustava kao sadržaj filozofije znanosti neodvojive su od povijesnog razvoja. Na taj način nije moguće govoriti o znanstvenoj metodi a da se ona ne razmatra u povijesnom kontekstu. Kroz predavanje će se nastojati pokazati i kako se na temelju poznavanja razvoja znanosti mogu prosuđivati i mnogi društveni fenomeni, osobito oni vezani za kulturu i školske sustave. Predavač: prof. dr. sc. Hrvoj Vančik, Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator: Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
IZLOŽBA
TRAG DOBROTE: 20 GODINA VARAŽDINSKE BISKUPIJE Otvorenje: GMV Palača Herzer, nedjelja, 1. 10. 2017., 16 sati.
Ustoličenje prvog varaždinskog biskupa mons. Marka Culeja
Blagoslov Pastoralnog centra "Bl. Alojzije Stepinac" u župi Svete obitelji u Adjarri u Beninu koji je sagrađen sredstvima vjernika Varaždinske biskupije. (23. 8. 2002.)
Blagoslov kamena temeljca Caritasovog centra Varaždinske biskupije u gradskom naselju Banfica, 27. 9. 2016.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Varaždinu, 26. 4. 2008. Milenijska fotografija Šime Strikomana
Dana 5. srpnja 1997. godine Varaždin postaje biskupskim gradom. Zahvaljujući prvom biskupu mons. Marku Culeju te sadašnjem pastiru Varaždinske biskupije mons. Josipu Mrzljaku, ali i njihovim suradnicima svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i brojnim vjernicima laicima, nastojalo se na prostoru sjeverozapadne Hrvatske predanije promicati evanđeoske vrijednosti. Tijekom dosadašnjih 20 godina Biskupija djeluje organizirajući pastoralnu, karitativnu i misijsku djelatnost, osniva nove župe, gradi centralne ustanove, ustanovljuje pojedine urede, otvara knjižnicu, ali i duhovne centre, i sve to čini s namjerom širokog djelovanja za dobro ljudi. Na prigodnoj izložbi, priređenoj u povodu ovoga jubileja, predstavljaju se svi čimbenici koji svojim zalaganjem, kako ističu u Biskupiji, ostvaruju poslanje povjereno im od Boga, nastojeći ostaviti male tragove dobrote. Organizator: Varaždinska biskupija; suorganizator: GMV.
VIJESTI
9
MIŠ U ŠKOLSKOJ GODINI 2017./2018. U školskoj godini 2017./18. u edukacijskom programu GMV-a MIŠ – Muzej i škola obuhvaćeno je 6854 učenika, koji će uz posebne iskaznice imati prilike besplatno koristiti sadržaje u varaždinskome muzeju. Među njima je 3679 učenika iz varaždinskih osnovnih škola, za koje sudjelovanje sufinancira Grad Varaždin. Suradnju kroz program MIŠ nastavile su i neke varaždinske srednje škole, i to: Gospodarska škola, Druga gimnazija, Privatna varaždinska gimnazija s p. j. te Glazbena škola, a u ovoj školskoj godini njima su se priključile i osnovne škole iz Beletinca, Petrijanca i Radovana te varaždinska Prva gimnazija. Kupnju iskaznica, uz povoljni popust GMV-a, financirali su sami učenici tih škola.
MUZEJSKA SAVJETNICA MIRJANA DUČAKIJEVIĆ U MIROVINI Nakon 31 godine rada u GMV-u u mirovinu je otišla muzejska savjetnica Mirjana Dučakijević. Od 1986. godine, kao kustosica zbirki Galerije starih i novih majstora, nastavljajući se na rad svojih prethodnika, bavila se inventiranjem, istraživanjem i prezentacijom umjetnina iz fundusa, kojih je danas u tome muzejskom odjelu više od sedam tisuća. Autorica je nekoliko galerijskih stalnih postava u palači Sermage GMV-a, kao i brojnih tematskih izložbi iz fundusa i izložbi predstavljanja hrvatskih likovnih autora. Posebno je pratila i istraživala rad varaždinskih likovnih umjetnika, među kojima ponajprije Miljenka Stančića. Uz obilježavanje 50. godišnjice osnutka Galerije GMV-a 1989. priredila je veliku izložbu donacija suvremenih likovnih umjetnika, zahvaljujući kojoj je u muzejski fundus prispjelo 73 djela, koja je za tu svečarsku prigodu poklonilo 60 autora, tada najvećih hrvatskih slikara, kipara i grafičara. Posljednjih nekoliko godina najvrjednija djela hrvatskih autora 20. i 21. stoljeća iz galerijskoga fundusa izdvojila je za izložbu, s kojom je GMV predstavio dio hrvatske moderne i suvremene likovne baštine u Beču, Budimpešti, Bratislavi i Sofiji. Prije negoli je došla raditi u Muzej, bila je nastavnica na tadašnjoj varaždinskoj srednjoj školi MEC i, koliko i danas čujemo od njezinih bivših učenika, bila je omiljena profesorica koja je u „električarima“ i „strojarima“ itekako znala pobuditi zanimanje za umjetnost. Premda je u mirovini, sigurni smo da neće samo zasluženo „mirovati“, jer već ovaj mjesec je pripremila zanimljivo predavanje za Srijedu u Muzeju; u svakom slučaju, Muzej na Mirjanu „računa“ i dalje.
POBJEDA „MUZEJSKE KUHAČE“ Na natjecanju u pripremanju kotlovine, održanog uz Dan varaždinskog placa 16. rujna ove godine, prema prosudbi stručnog ocjenjivačkog povjerenstva na čelu s Reneom Bakalovićem, prvo mjesto od prijavljenih dvadesetak ekipa osvojili su Varaždinski muzealci. Muzejske „kuhače“ držali su djelatnici GMV-a: Slavko Stančin, Neven Sudec i Marko Stančin, uz potporu ravnatelja GMV-a Mirana Bojanića Morandinija. (foto: K. Đurić)
IZ MUZEJSKIH ČUVAONICA
Lepoglavska čipka Piše: Ljerka Albus, muzejska savjetnica na Etnografskom odjelu GMV-a
Jedinstven i vrlo vrijedan proizvod narodnog rukotvorstva je čipka rađena tehnikom klepanja ili kako Lepoglavčanke kažu klemplanja. Tradicija izrade čipke ovom vrlo složenom tehnikom izrade ograničena je na vrlo uskom prostoru Varaždinske županije, na Lepoglavu te sela i zaselke u njezinom najužem okruženju, zbog čega je i nazvana lepoglavska čipka. Porijeklo izrade čipke na tom prostoru najčešće se povezuje s davnom 1400. godinom i dolaskom pavlina u Lepoglavu. Kao proizvod umjetničkog narodnog stvaralaštva, ova čipka kao dekorativna tvorba nije našla svoju primjenu u narodnom tekstilu, već je isključivo rađena za potrebe imućnijih građanskih društvenih slojeva. Etnografski odjel GMV-a u Zbirci ostavštine Danice Bröessler sadrži niz primjeraka umjetničkih čipkarskih radova izrađenih oko 1937. godine, u vrijeme njezinog djelovanja u čipkarskoj školi u Lepoglavi, kao i nekih primjeraka iz ranijeg razdoblja. Tabletić kružnog oblika klepan je od vrlo finog, tankog konca, na predlošku otisnutom na papiru. Floralnog je motiva povezanog vitičastim ukrasima. Cvjetne glave ispunjavaju sitniji cvjetni ornamenti, a cijelu kompoziciju povezuje mreža (inv. br. E-496).
11 PREDMET MJESECA
PORTRET LEOPOLDA EBNERA Uz 248. godišnjicu rođenja varaždinskoga skladatelja
Piše: Ana Škriljevečki, djelatnica na stručnom osposobljavanju na radnom mjestu kustosa u GMV-u
Leopold Ignacije Ebner, čije skladbe često možemo čuti na Varaždinskim baroknim večerima, rođen je u Varaždinu 22. listopada 1769. godine. Kao orguljaš župne crkve svetog Nikole, učitelj glazbe u djevojačkom konviktu Uršulinskog samostana, dirigent, pijanist te posebice skladatelj, Ebner je dao nemjerljiv doprinos varaždinskoj glazbi. Uz Ivana Wernera i Jana Křtitela Vaňhala čini Varaždinski skladateljski krug na kraju 18. stoljeća. Umro je u rodnom gradu 11. prosinca 1830. godine. Sačuvano je pedesetak njegovih skladbi, većinom crkvenih, od kojih je od posebne važnosti glasovita Sonata u C-duru, nastala 1811. godine, prva autorska glasovirska sonata u hrvatskoj glazbi. Najveći broj Ebnerovih rukopisa čuva se u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu te u glazbenoj zbirci Uršulinskoga samostana u Varaždinu. Portret Leopolda Ebnera nepoznatog autora, nastao oko 1805. godine, dio je stalnog postava Kulturnopovijesnog odjela, stoga neka vas ove jeseni melodiozni zvuci barokne glazbe doprate do Starog grada, gdje će vas s notnim tekstom u ruci dočekati jedan od najznačajnijih varaždinskih glazbenika.
listopad 2017.
STARI GRAD
Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela
Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca PALAČA HERZER
Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760
PALAČA SERMAGE
Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172
Galerija ZLATI AJNGEL Gajeva 15 tel. 042 212 702
Izložba Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije Organizator: Varaždinska biskupija; suorganizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 1. 10. – 22. 10. 2017.
Izložba Hommage à Miljenko Stančić
Organizatori: GMV i Umjetnički paviljon. Izložba je postavljena za razgled 10. 8. – 29. 10. 2017.
Izložba Grgur Akrap
Organizatori: GMV i Galerija Zlati ajngel. Izložba je postavljena za razgled 4. 10. – 22. 10. 2017. Otvoreno: radnim danom 18.00 – 20.00 sati, subotom i nedjeljom 10.00 – 12.00 sati. Ponedjeljkom zatvoreno.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! 4. 10. 2017. GRGUR AKRAP / otvorenje izložbe 11. 10. 2017. VARAŽDINSKA BISKUPIJA / projekcija dokumentarnog filma uz izložbu Trag dobrote 18. 10. 2017. SUTONSKI ŠETAČ IZ VARAŽDINA / predavanje uz izložbu Hommage à Miljenko Stančić 25. 10. 2017. POVIJEST I FILOZOFIJA ZNANOSTI / predavanje
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin