Varaždinski muzealac by Tanja Bunjevac

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak

LIPANJ 2018. | BROJ 15. | GODINA II.

Martin Stier, Prvi crtež Varaždina, 1660., ÖNB, Beč, Codex 8608

Johannes Ledentu, Varaždin, 1639., ÖNB, Beč, Codex 8622, folio 36 Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja u Zagrebačkoj katedrali, Zagreb, 1624.

Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin Naslovnica: Toma Bakač Erdödy (Karl Weingärtner, Unter Habsburgs Banner, Heldenbuch – Bildnisse und biographische Skizzen, Buchhandlung für Militär-Literatur, Karl Prochaska, Teschen, 1882., GMV 1 3656) Sponzor Varaždinskog muzealca

PREDMET MJESECA

DVOJNI GRB PLEMIĆKIH OBITELJI UNGNAD I ERDÖDY Piše: Petra Marincel, dokumentaristica u GMV-u

Dvojni grb plemićkih obitelji Ungnad i Erdödy, Varaždin, 1591., GMV KPO 5048

Martin Hilger, Top falkauna (Gušter), Graz, 1586., GMV KPO 3377

Sisačka bitka, koja se odvijala od 15. do 22. lipnja 1593., prva je velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga protiv osmanske vojske. Bila je to prekretnica u ratu koja je oduševila cijelu kršćansku Europu. Kršćanske snage predvodio je hrvatsko-slavonskodalmatinski ban Toma II. (Bakač) Erdödy (1558. – 1624.). Taj najistaknutiji član obitelji Erdödy dolazi u posjed varaždinske tvrđe oženivši Ungnadovu kćer Anu Mariju 1584. godine, iste godine kada je uveden u čast hrvatskog bana, što je postao 1583. godine. O tome svjedoči kameni dvojni grb plemićkih obitelji Ungnad i Erdödy (GMV KPO 5048) iz 1591. godine, koji se nalazi u stalnom postavu Gradskog muzeja Varaždin, u gotičkoj kuli Staroga grada. Otad pa sve do 1925. godine članovi obitelji Erdödy bili su vlasnici varaždinske utvrde, a od 1607. godine nasljedni župani i kapetani grada Varaždina. Ubrzo nakon ženidbe, čim je postao vlasnik tvrđe, Toma Erdödy započinje s popravcima i pregrađivanjima. Često se žalio na nedostatak prostora. Tako je početkom 1587. godine pisano zamolio štajerske staleže, koji su očito još koristili dio utvrde za vojne potrebe, da isprazne nekoliko soba u kojima su bile pohranjene municija i hrana, jer je tvrdio da nema dovoljno prostora za smještaj supruge, punice i njihove pratnje. U to vrijeme rodilo im se tek dvoje od ukupno devetero djece, petorice sinova i četiriju kćeri. S obzirom na velik broj soba u Starom gradu, izgleda da je Toma prvenstveno želio da vojska u potpunosti izađe iz prostora utvrde radi njegova vlastita komfora i mira. (A možda i zbog toga da punicu može smjestiti u što udaljeniju kulu tvrđe.)

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.

6. 6. 2018. VATROSLAV JAGIĆ (1838. – 1923.) FILOLOG SVJETSKOGA GLASA / predavanje

13. 6. 2018. TJEDAN PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI / predstavljanje

20. 6. 2018. ARBORETUM OKOM ŠUMARA / predavanje

VATROSLAV JAGIĆ (1838. – 1923.) filolog svjetskoga glasa / predavanje

SRIJEDA, 6. 6. 2018. 19 sati, Palača Herzer Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), znameniti filolog i najvažniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrti 20. stoljeća, proveo je u rodnom Varaždinu kratak dio svoga životnoga i radnog vijeka. Unatoč tome, kontakte s domovinom održavao je cijelog života, a prikazima i kritikama javno je reagirao na mnoga pitanja u društvenom, kulturnom i političkom životu Hrvatske. Pred smrt Jagić je dovršio svoju opsežnu biografiju na njemačkom (Erinnerungen aus meinen Leben) i hrvatskom jeziku (Spomeni mojeg života). Bazirana na sjećanjima o događajima iz profesionalnoga i osobnog života, kao i na bogatoj korespondenciji sa suradnicima i prijateljima, biografija nas upoznaje s ljudima i običajima u sredinama u kojima je živio i radio, a to su Varaždin, Zagreb, Odesa, Berlin, Sankt-Peterburg i Beč, i s prijateljima kao što su Rački, Mažuranić, Kukuljević Sakcinski, Kurelac, Daničić, Miklošić. Rođen u Varaždinu, u obrtničkoj obitelji, školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Započeo je jezikoslovna istraživanja u arhivima i zbirkama rukopisa i uključio se u rasprave o standardima hrvatskog jezika. Kao i mnogi njegovi suvremenici bio je žrtva političkih događaja nakon Nagodbe i mađarizacije te je 1870. dobio otkaz i bio prisiljen napustiti domovinu. Kao profesor slavistike predavao je na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču. Objavio je više od 700 radova, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie (Arhiv za slavensku filologiju), koji je uređivao 45 godina.

Franz Stigl, V. Jagić, Beč, 1860. - 1870., albuminska fotografija, GMV 69245

Grbovnica Vatroslava Jagića, Beč, 1908., pergament, GMV KPO 2508

Otkrivanje spomenika V. Jagiću povodom 100. obljetnice rođenja, Varaždin, 1938., GMV 43013

Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču. Tijelo mu je preneseno u Varaždin, gdje je uz počasti sahranjen 12. kolovoza 1923. godine. Jagićeva kći Stanka Rešetar i sin Nikola darovali su nakon očeve smrti dio njegove ostavštine varaždinskomu Muzealnom društvu za fundus budućeg Muzeja. Danas zbirka ima 665 predmeta. Sastavljena je od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta i umjetničkih djela. Jagićeva unuka Sonja Budak rođ. Rešetar Muzeju je 1961. darovala djedove obiteljske fotografije, povelju za novije plemstvo cara i kralja Franje Josipa I. te brončanu plaketu s Jagićevim likom, rad kipara Rudolfa Valdeca. Hrvatskog velikana Vatroslava Jagića prisjećamo se na prigodnom predavanju priređenom uz 180. obljetnicu njegova rođenja i 95. obljetnicu smrti. Predavačica: Ljerka Šimunić.

TJEDAN PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI / izložba / predstavljanje

SRIJEDA, 13. 6. 2018. 19 sati, Palača Herzer Udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Varaždina i Gradskim muzejom Varaždin svoje djelovanje predstavlja kroz Tjedan primijenjenih umjetnosti. Nastavak je to manifestacije koju su članovi ULUPUH-a pokrenuli prije tri godine s ciljem približavanja rada primijenjenih umjetnika i dizajnera široj javnosti. Osim u Varaždinu i Zagrebu, ove godine slični se programi organiziraju i u Rijeci, Jakovlju te na otoku Visu. Tjedan primijenjenih umjetnosti u Varaždinu se održava kroz prigodnu izložbu u palači Herzer GMV-a, koja se otvara u ponedjeljak, 11. lipnja, u 19 sati i bit će postavljena za razgled do 17. lipnja, a svoje djelovanje, projekte, ideju i program manifestacije članovi ULUPUH-a pobliže će predstaviti i u okviru Srijede u Muzeju koja je na rasporedu 13. lipnja. U programu sudjeluju: Danijela Pičuljan, Snježana Pokos Vujec i Hrvoje Selec. Autori radova na izložbi: Snježana Pokos Vujec, Lidija Kambar Boševski i Danijela Pičuljan (keramika), Sanja Pribić (ilustracija/grafika), Margareta Peršić (lutke), Carlos Ignacio Bellante (nakit), VANIMA (animirani film osmero autora s temom Varaždina povodom Europske godine kulturne baštine), Živko Toplak (fotografija), Ivana Stepan Kauzlarić (objekti od gline i papira), Mateja Rusak (fotografija), Lila Herceg (svjetlosna tekstilna instalacija), Suzane Bernat (svjetlosno-kinetička instalacija), Vesna Pleše (tekstil).

ARBORETUM OKOM ŠUMARA

Uz Dan hrvatskog šumarstva / predavanje

SRIJEDA, 20. 6. 2018. 19 sati, Palača Herzer U Hrvatskoj egzistiraju tri arboretuma. Po mnogima, jedan od najljepših i najvrednijih u Europi bio je onaj kraj Opeke. No vrijeme je učinilo svoje: višedesetljetna nebriga i maćehinski odnos prema dvorcu i zelenilu doveli su do njegova propadanja naočigled mještana i svih posjetitelja. I nebitno je tko je vlasnik, a tko šeće njegovim livadama i šumovitim sjenama. Bitno je da nestaje svima pred očima i da je u današnje vrijeme velika sramota zapustiti takvu baštinu. To dovodi do zaključka da današnje generacije stručnjaka ne znaju sačuvati stoljetne vrijednosti, a pitanje je kako onda od njih očekivati da će znati stvoriti i nešto novo – tako najavljuje svoje tematsko predavanje dr. sc. Miroslav Benko, koji će nam za tu prigodu možda dati i neka rješenja za ovu problematiku.

GMV U EU PROJEKTIMA

Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine – „DETOX“ Piše: Nataša Mihinjač, kustosica na projektu „DETOX“

Eleonora M. Rosalia von Liechtenstein, Granat-Apffel, 1709., GMV B 812

U sadržajno raznovrsnom fondu knjižnice obitelji Bombelles zastupljene su i medicinske knjige iz područja anatomije, kirurgije i farmaceutike. Posebno je zanimljivo rijetko izdanje iznimno popularne knjige o narodnoj medicini iz ostavštine obitelji Drašković Freywillig aufgesprungener GranatApffel des christlichen Samariters [...] autorice Eleonore Marije Rosalije (1647. – 1704.), lihtenštajnske princeze i vojvotkinje od Troppau i Jägerndorfa. Granat-Apffel je jedna od najpopularnijih i najuspješnijih medicinskih knjiga i kuharica baroknog razdoblja. Brojna izdanja od prvoga objavljenoga 1695. u Beču svjedoče o važnosti i popularnosti

ove knjige, a primjerak u posjedu GMV-a izdan je 1709. godine u Leipzigu. Knjiga sadrži više od 1750 recepata za domaće ljekovite pripravke za sve vrste bolesti, a posebnu pozornost zaslužuje prilog te knjige – kuharica s 531 receptom za pripremu raznovrsnih i hranjivih jela od mesa i ribe, pašteta, gulaša, kolača i pita. Granat-Apffel je imao ogroman utjecaj na narodno liječenje i kuhanje u kućanstvima u razdoblju od gotovo dvjesto godina i predstavlja važan izvor o medicinskoj praksi u 17. i 18. stoljeću, kada je biljnu medicinu prakticiralo ne samo plemstvo već i niži slojevi društva.

MUZEJSKE PRIČE

Iz terenskog dnevnika STJEPANA VUKOVIĆA Piše: Jelena Koprek, djelatnica na stručnom osposobljavanju na radnome mjestu kustosa u GMV-u

Skupljajući arheološku i paleontološku građu, Stjepan Vuković često je prolazio raznim mjestima našega kraja, susrećući ljude od kojih je dobivao zanimljive informacije vezane uz vjerovanja i običaje. Tako se u dokumentaciji s njegovih terenskih arheoloških istraživanja mogu pronaći i zapisi kao što je jedan iz 1928. godine u kojem Vuković bilježi susret sa siromahom Metodom Kuzminskim iz Vrbna kraj Bednje, koji je nosio neolitsku kamenu sjekiru na vrpci ispod košulje. Tijekom razgovora doznao je da ovaj nosi sjekiru stalno oko vrata jer ga štiti od „kaštiga Božjih“. Zahvaljujući Vukovićevim zapisima, u arheološkoj dokumentaciji GMV-a našlo se još takvih podataka. Osim što su ljudi nosili sjekire oko vrata, imali su ih i uzidane u zidove kuće i ugrađene u pragove. Svi su mu rekli da kamene strele štite njih i njihove kuće od udara groma. Osim što su štitile od udara groma, kamene sjekire, odnosno kamene strele, su se po narodnim vjerovanjima primjenjivale i u liječenju stoke od raznih bolesti i jalovosti. Na fotografiji su prikazani primjeri kamenih sjekira iz lokaliteta u Varaždinskoj županiji koji su dio Zbirke prapovijesne građe Arheološkog odjela GMV-a (inv. br. GMV AO 1329, AO 1623, AO 3982, AO 3983, AO 3984, AO 3994).

Isječak iz bilješki Stjepana Vukovića

Mr. IVAN MESEK novi ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin

Odlukom varaždinskoga Gradskog vijeća mr. Ivan Mesek imenovan je ravnateljem Gradskog muzeja Varaždin, na mandatno razdoblje 8. svibnja 2018. – 8. svibnja 2022. S obzirom na to da je kao javna osoba i djelatnik dobro poznat u varaždinskim, a i hrvatskim (kulturnim) krugovima, ovom prilikom, uz kraće biografske podatke, donosimo najvažnije odrednice iz njegova prijedloga programa rada GMV-a u iduće četiri godine, na temelju kojega ga je i Muzejsko vijeće GMV-a predložilo kao najboljega kandidata u natječajnom postupku za izbor ravnatelja te ustanove. Ivan Mesek (r. 1971., Varaždin) diplomirao je na Nastavničkom odjelu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nakon čega je završio poslijediplomski studij Bildnerisches Gestalten und Therapie na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, stekavši zvanje magistra. Radio je kao nastavnik na školi, stručni suradnik za kulturu u Gradu Varaždinu, a od 2010. godine bio je ravnatelj Galerijskog centra Varaždin. Od 2005. do 2009. godine obnašao je dužnost zamjenika varaždinskoga gradonačelnika. Pokrenuo je nekoliko likovnih manifestacija kao što su Dani hrvatskog performansa, Bijenale

modne fotografije, Umjetnik u gradu i dr. Aktivni je multimedijalni umjetnik koji se bavi slikarstvom, instalacijama, urbanim intervencijama, performansom, grafičkim dizajnom, fotografijom i eksperimentalnim filmom. U svom programu istaknuo je koncepciju budućeg rada Muzeja, koja se bazira na strukturnim definiranjima uloge i zadaće te ustanove za duže razdoblje s ciljem jačanja uloge Muzeja, koji bi trebao biti inicijator dinamičnog iskoraka na području kulture Varaždina i regije, čime bi se podignula i razina njihove atraktivnosti. Definiranje vizije i strategije Muzeja izradio bi tim nacionalnih i međunarodnih stručnjaka, u suradnji sa stručnim djelatnicima Muzeja. Gradski muzej Varaždin trebao bi se spojiti s Galerijskim centrom Varaždin (GCV), čime bi se stvorio snažan galerijskoizlagački segment unutar Muzeja. U stalnim postavima Kulturnopovijesnog odjela u Starom gradu i Entomološkog odjela u palači Herzer prezentacija bi se trebala upotpuniti sadržajima suvremene tehnologije, koji bi pridonijeli njihovoj atraktivnosti, a na tom tragu trebalo bi uvrstiti i sadržaje preostaloga muzejskog fundusa, osobito arheološkog i etnološkog, koji trenutačno

11 nemaju stalne postave. U palači Sermage, uz postojeći fundus, trebalo bi prezentirati i potencijalne nove akvizicije, Zbirku Stančić, kao i ustanoviti suvremeni izlagački prostor, i to stavljanjem u funkciju potkrovlja, dijela podruma, izložbenog salona u prizemlju, pa i moguće izgradnje-interpolacije u dvorištu palače. U zgradi Žitnice, nakon završetka i uvida u rezultate istraživačkih radova koji su na tom objektu u tijeku, jedna od mogućih namjena je smještanje postava Avangardne umjetnosti iz kolekcije Marinko Sudac, a istodobno bi to bio i prostor za iniciranje novih „avangardi“, pa bi unutar „klasičnog“ muzeja postojao i „anti-muzej“ kao mjesto stalnog propitivanja i „rušenja“ tradicije. Za ostvarenje ciljeva važan je ljudski potencijal, a kao prioritet ističe se angažiranje osobe zadužene za marketing, koja bi trebala doprinijeti i financijskom poslovanju Muzeja. Prihod Muzeja planira se povećati i pripajanjem sredstava GCV-a iz gradskog proračuna sredstvima Muzeja, a intencija je i veće financijsko uključivanje Varaždinske županije, Ministarstva kulture RH, kao i sredstava iz europskih fondova. Također, muzejski prostori i ostali resursi trebali bi se više ustupati za komercijalne sadržaje, ne narušavajući pritom primarnu i zakonom definiranu muzejsku djelatnost. Ovo su tek kratke naznake predstojećeg rada Muzeja prema zamisli novoimenovanog ravnatelja mr. Ivana Meseka, koji u realizaciju svoga predloženog programa planira uključiti i vanjske stručnjake i suradnike, s ciljem stvaranja muzeja za 21. stoljeće, kao važnoga varaždinskoga i hrvatskoga kulturnog brenda.

Muzejska savjetnica Ljerka Albus u mirovini

Od 17. travnja ove godine u mirovini je muzejska savjetnica Ljerka Albus, koja je kao voditeljica zbirki Etnografskog odjela radila u Gradskome muzeju Varaždin od 1983. godine. Tijekom svog rada realizirala je nekoliko autorskih izložbi, među kojima su Sakralna zbirka Etnografskog odjela GMV-a, Vidovečka narodna nošnja te izložbe vezane uz Božić i neke tradicijske obrte. Suautorica je i više izložbi nastalih u suradnji s kolegama u GMV-u, kao i u drugim hrvatskim muzejima, od kojih je posebno zapažena bila izložba o lepoglavskoj čipki, s kojom je varaždinski muzej gostovao u Košicama, Bratislavi i Ravensburgu. Sudjelovala je na brojnim etnološkim skupovima, često i s izlaganjima vezanima uz etnografsku baštinu varaždinskoga kraja. Kao muzejska etnologinja bavila se i terenskim istraživanjima o božićnim običajima, nekim starim zanatima i narodnim nošnjama s varaždinskog područja, gdje je, obilazeći okolna sela, razgovarala s tamošnjim žiteljima, istodobno upoznajući i dijalektalnu govornu raznolikost našega kraja. Kao rođena Osječanka, štokavka, uspješno je svladala i taj segment nematerijalne kulturne baštine, što je razvidno u narodnim izrazima koje je zabilježila u svojim terenskim zapisima, člancima i tekstovima u katalozima izložbi. Kao što je običaj s našim muzejskim umirovljenicima, vjerujemo da će prostora za daljnju suradnju biti i s našom novom umirovljenicom Ljerkom Albus.

lipanj 2018. STARI GRAD

Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399

PALAČA HERZER

Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela

Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca Izložba Svijet kukaca kroz objektiv Ive Pervana Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 18. 4. – 7. 6. 2018. godine.

Izložba Tjedan primijenjenih umjetnosti

Organizatori: ULUPUH, TZ Grada Varaždina i GMV. Izložba je postavljena za razgled 11. 6. – 17. 6. 2018. godine.

PALAČA SERMAGE

Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172, 659 173

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin!

Stalni postav starih majstora

6. 6. 2018. 13. 6. 2018. 20. 6. 2018.

VATROSLAV JAGIĆ, FILOLOG SVJETSKOGA GLASA / predavanje TJEDAN PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI / predstavljanje ARBORETUM OKOM ŠUMARA / predavanje

Uživajte u ljetu!

inskog muzealca S novim brojem Varažd jnu. uzeju nastavljamo u ru i novim Srijedama u M

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin