Varaždinski muzealac by Tanja Bunjevac

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak

TRAVANJ 2018. | BROJ 13. | GODINA II.

Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin Naslovnica: Krešimir Filić, jedan od osnivača, prvi kustos i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, GMV-69448 Sponzor Varaždinskog muzealca

PREDMETI MJESECA

GLINENE LULE

IZ FUNDUSA ARHEOLOŠKOG ODJELA GMV-a Piše: Jere Drpić, kustos na Arheološkom odjelu GMV-a

U Arheološkom odjelu GMV-a čuva se više glinenih lula za pušenje koje su pronađene tijekom arheoloških istraživanja u gradu Varaždinu, ali i na širem prostoru Varaždinske županije. Iako na prvi pogled nekome možda nevažni i potrošni, pokazalo se da su upravo ovi predmeti odigrali značajnu ulogu u prošlosti Varaždina. Običaj pušenja glinenih lula proširio se na europsko tlo nakon otkrića Amerike, posredstvom mornara koji su ga preuzeli od Indijanaca. Iako popularno već od 16. stoljeća, pušenje glinenih lula u Europi doživljava procvat od 18. stoljeća. Od tada pa sve do pojave cigareta početkom 20. stoljeća, one postaju i ostaju (zbog mogućnosti jeftine masovne produkcije u kalupima) dostupne širokim masama pušača. Masovnom produkcijom razvijaju se i razni oblici lula. Većina naših lula dolazi iz srednjoeuropskih, a tek manji broj iz istočnih radionica. Ako danas kontekstualiziramo ove lule unutar teme o velikom požaru u Varaždinu u 18. stoljeću, kada se „dečko“ iz Sračinca pušeći spotaknuo i žarom zapalio slamu te tako izazvao katastrofalni požar koji je dramatično utjecao na povijest našega grada, možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije pušio glinenu lulu, možda upravo neku od onih koje se čuvaju u fundusu Gradskog muzeja Varaždin. Ovom pričom bilježimo crticu iz varaždinske prošlosti, povezanu s tradicijom pušenja, uz napomenu: pušenje šteti (i) zdravlju!

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.

4. 4. 2018. LAV PARIPOVIĆ / otvorenje izložbe

11. 4. 2018. VLAHO BUKOVAC I ŽIVOTINJE / predavanje

LAV PARIPOVIĆ / otvorenje izložbe

18. 4. 2018. SVIJET KUKACA KROZ OBJEKTIV IVE PERVANA / otvorenje izložbe

25. 4. 2018. POVIJESNI NATPISI GRADA VARAŽDINA / predstavljanje knjige Krešimira Filića

SRIJEDA, 4. 4. 2018. 19 sati, Galerija Zlati ajngel U suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel, u sklopu koje je unatrag nekoliko godina realizirano više izložbenih projekata, održava se izložba Lava Paripovića, akademskog slikara mlađe generacije, na kojoj autor predstavlja djela iz svoga najnovijeg ciklusa. Lav Paripović (r. 1989.) diplomirao je 2015. godine slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, s pohvalom, u klasi prof. Zoltana Novaka. Godine 2017. završio je i stručno usavršavanje u slikarni (scenskoj proizvodnji) HNK u Zagrebu. Još kao student izlagao je na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a kao akademski slikar i na tri samostalne izložbe. Dobitnik je Nagrade HDLU-a za mladog umjetnika te pohvale žirija na III. bijenalu slikarstva, a boravio je i umjetničkoj rezidenciji „GloArt“ u Belgiji. Suorganizator: Galerija Zlati ajngel.

5 SRIJEDA, 11. 4. 2018. 19 sati, Palača Herzer Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.) je hrvatsku likovnu kulturu obilježio opsežnom galerijom ljudi koji su prošli kroz njegov život. Njihove je portrete zaogrnuo novim dahom francuskog impresionizma i plenerizma koji je donio na naše prostore. Njegovi se portreti nalaze diljem svijeta po galerijama, muzejima i privatnim zbirkama. Mnoge je, međutim, zamelo vrijeme, a neki su njegovi ostvaraji još uvijek malo poznati. Među njima su i prvi mladenački likovni radovi – zidni oslici u njegovoj rodnoj kući u Cavtatu. Oni su otkriveni prije petnaestak godina i potpuno su nepoznati široj javnosti jer se doimaju nerazumljivima. Za razliku od portreta i egzotičnih ambijenata, koji su ovjenčali slavom našeg slikara u Parizu, najvećoj umjetničkoj prijestolnici, cavtatski oslici prikazuju životinje. Zašto se oni nalaze u njegovoj kući i kakvu priču donose, moguće je razotkriti jedino pomno čitajući njegovu autobiografiju Moj život, koja otkriva mnoge jezične, književne i etnološke zanimljivosti s kraja 19. stoljeća. Kroz Bukovčevu autobiografiju iščitavamo slikarevu znatiželju i empatiju prema životinjama. Predavačica: prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš. Suorganizator: Francuski klub u Varaždinu.

VLAHO BUKOVAC I ŽIVOTINJE / predavanje

SVIJET KUKACA KROZ OBJEKTIV IVE PERVANA / otvorenje izložbe

SRIJEDA, 18. 4. 2018. 19 sati, Palača Herzer Entomološke zbirke GMV-a, čija vrijednost je neupitna u znanstvenom kontekstu, ovog puta su se našle u središtu pozornosti renomiranoga, višestruko nagrađivanog autora fotografija Ive Pervana. Tako pojedini primjerci kukaca, predstavljeni makrofotografijom, otkrivaju jedan novi pogled na te vrste, koje se ponekad nađu u našem vidokrugu a da nismo ni svjesni njihove savršene građe, složenih struktura, boja i oblika. Specifičnost građe glave, očiju, usnih organa, krila, nogu i drugih organa pojedinih vrsta, posredovane makroobjektivom, dokumentiraju uspješne prilagodbe nastale u dugom filogenetskom razvoju i evoluciji kukaca, koja se zbiva više od 400 milijuna godina. Kako svojim cjelokupnim opusom, osebujnom i kvalitetnom fotografijom Ivo Pervan vrednuje i naglašava prirodnu i kulturnu baštinu naše zemlje, tako i ovom izložbom, koristeći građu iz muzejskog fundusa, ističe vrijednost njegovih prirodoslovnih, točnije entomoloških zbirki. Konačni je naglasak na prirodne forme i oblike te nepresušnost predložaka, koje znatiželjnom oku podastire skupina (razred) kukaca ili Insecta. Izložbu čini 35 ispisa fotografija na platna velikih formata, izrađenih u DIGITAL FOTO ART tiskarskom studiju Dragutina Škreblina, čiju realizaciju je financijski potpomoglo Ministarstvo kulture RH.

POVIJESNI NATPISI GRADA VARAŽDINA / predstavljanje knjige Krešimira Filića

SRIJEDA, 25. 4. 2018. 19 sati, Palača Herzer U ostavštini profesora Krešimira Filića, prvoga kustosa i ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin, nalazi se nekoliko desetaka njegovih neobjavljenih rukopisa. Svojom zanimljivošću ističu se četiri bilježnice pod nazivom Poviesni nadpisi grada Varaždina (I-IV), nastale u najvećoj mjeri 1944. godine, koje su kasnije i nadopunjavane. Šećući Varaždinom, Filić je bilježio natpise na hrvatskom, latinskom ili njemačkom jeziku u gradskim samostanima, crkvama, kućama, groblju itd. Tako ih je sačuvao za budućnost, jer su neki u međuvremenu i nestali. Objavljivanjem ovog rukopisa u nakladi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu i Gradskog muzeja Varaždin, Varaždincima i zainteresiranim čitateljima približit će se dio varaždinske povijesne baštine, od one koja se u gradu još uvijek nalazi in situ do one koja je danas samo dio muzejskog fundusa. Knjiga je tiskana zahvaljujući financijskoj pomoći Minstarstva kulture, Grada Varaždina, Gradskog muzeja Varaždin i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predstavljači knjige: recenzent knjige akademik Josip Bratulić, konzervatorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Varaždinu Ivana Peškan, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini, v. d. ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin Spomenka Težak i upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu Vladimir Huzjan. Suorganizator: Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.

GMV-69432

MUZEJSKE PRIČE

O Krešimiru Filicu

Piše: Ana Škriljevečki, djelatnica na stručnom osposobljavanju na radnome mjestu kustosa u GMV-u

Kada bismo Krešimira Filića (1891. – 1972.), prvoga kustosa i ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin, okarakterizirali kao povjesničara, profesora i muzeologa, malo bismo rekli. Već je to dovoljan pokazatelj širine njegova djelovanja. Filićev profesionalni put započinje prosvjetnim radom u varaždinskoj Gimnaziji. Svojom se djelatnošću istaknuo u mnogobrojnim varaždinskim udrugama i društvima. Međutim, nemjerljiv je njegov doprinos u osnivanju varaždinskih kulturnih ustanova, među kojima su Državni arhiv, Glazbena škola i Gradski muzej Varaždin, koji je otvoren 1925. godine. Neumornim radom u prikupljanju, obradi i predstavljanju kulturnopovijesne baštine široj javnosti, Filić pretvara Varaždin u prepoznatljivo kulturno odredište, djelujući ne samo za svoje vrijeme nego uvijek s ciljem da sačuva kulturna dobra za buduće naraštaje. Iza sebe Filić je ostavio gotovo dvjesto objavljenih knjiga, znanstvenih i stručnih radova, prikaza, osvrta, popularnih novinskih tekstova te mnoštvo rukopisa u svojemu muzeju. Njegov posljednji tekst, donedavno u muzejskoj čuvaonici, a sada i u tiskanom izdanju, su Povijesni natpisi grada Varaždina, koje ovaj mjesec predstavljamo u sklopu Srijede u Muzeju. Ovim izdanjem ponovno je potvrđen Filićev neprocjenjiv obol istraživanju varaždinske povijesti.

IV. BIJENALE SLIKARSTVA Vida Meić i Domagoj Rogina, mladi varaždinski perspektivni umjetnici

Piše: Elizabeta Igrec, viša kustosica u Galeriji starih i novih majstora GMV-a

Među brojnim značajnim autorskim imenima na IV. bijenalu slikarstva našlo se i dvoje Varaždinaca – Vida Meić i Domagoj Rogina, koji su svojim slikarskim dosezima izborili mjesto izlaganja na toj renomiranoj kulturnoj manifestaciji. Mladi Varaždinci iza sebe imaju već brojna sudjelovanja na skupnim izložbama, a do sada je oboje realiziralo po tri samostalne izložbe. Sudjelovanje na IV. bijenalu slikarstva najvažniji je trenutak u njihovoj tek započetoj afirmaciji na hrvatskoj likovnoj sceni, kao i valorizacija njihova slikarskog rada. Oboje su diplomirali 2017. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Aktivni su kao slikari, ali i u području širega umjetničkog djelovanja, gdje se Vida ističe u stručnoj pedagoškoj djelatnosti i organizaciji likovnih manifestacija, a Domagoj u sudjelovanju na kolonijama i radionicama.

Vida Meić predstavila se djelom pod nazivom Kompozicija iz 2016. godine, u smirenom koloritu smeđe, okera, zelene i plavičaste; u slojevitim tonskim namazima boje gradi suptilne i nježne lirske amorfne oblike, koji podsjećaju na grafičke otiske, ali i otiske – tragove postojanja. Blago i nježno zabilježene, tek toliko da su tu! Domagoj Rogina predstavlja se slikom pod nazivom 5 (pet) iz 2017. godine, kojom završava ciklus Morski psi i nagovještava novi ciklus djela Monoliti, od kojih i jedni i drugi asociraju na nadmoćnost ljudskog bivanja. Rogina stvara na granici figurativnog, prvotnu formu sintetizira do osnovnih oblikovnih naznaka kako bi stvorio i dobio novi kontekst višeznačnosti i asocijacije prikazanoga. Slikarski zrelo razrađuje materiju slike, kao i suglasje boje i ritma.

VIJESTI

GMV OČEKUJE NOVOG RAVNATELJA/ICU S danom 28. veljače ove godine, na njegov osobni zahtjev, Miran Bojanić Morandini razriješen je dužnosti ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin, na kojoj je bio pet i pol godina. Do izbora njegova nasljednika za v. d. ravnateljice GMV-a imenovana je Spomenka Težak, muzejska savjetnica u GMV-u. Bez obzira na kratak ravnateljski mandat, Miran Bojanić Morandini zaslužan je za neke nove dimenzije u radu Muzeja, koje je uveo nastavljajući se na svoje prethodnike i tradiciju kontinuiranoga i uspješnoga devedesetogodišnjeg djelovanja ove muzejsko-galerijske ustanove. Na tragu ideje „otvorenog muzeja“ osobito se zalagao za približavanje publici, pa je u tom smislu pokrenuo i nekoliko projekata. Među njima je Srijeda u Muzeju, program koji je od samog početka stekao reputaciju varaždinskoga kulturnog brenda, pa i šire, u sklopu kojeg je do danas održano više od 150 događanja, realiziranih s nizom institucija, udruga i pojedinaca. Intenzivirao je i edukacijsku djelatnost, jedan od najvažnijih segmenata suvremene muzejske djelatnosti, i to kroz program MIŠ – Muzej i škola, koji obuhvaća suradnju s osnovnim i srednjim školama na području Varaždina i Varaždinske županije. Pokrenuo je i objavljivanje besplatnoga mjesečnoga glasila GMV-a Varaždinski muzealac, s prilozima o fundusu GMV-a i aktualnostima u radu Muzeja, što je, za sada, iskorak u hrvatskoj muzeologiji. Tijekom njegova mandata realizirano je nekoliko desetaka tematskih i likovnih izložbi, s građom iz muzejskog fundusa te onih nastalih u suradnji s drugim institucijama, od kojih je najopsežnija bila izložba Varaždin pod krunom Habsburgovaca. Posebno su zapažene bile i dvije izložbe za koje je Gradski muzej Varaždin dobio najviše ocjene stručnog povjerenstva Hrvatskoga muzejskog društva, i to Nagradu za najbolju realiziranu izložbu u 2014. godini za Narod u nevolji / Veliki rat na varaždinskom području te Posebno priznanje za najbolju međunarodnu/ međumuzejsku suradnju za projekt Veliki hrvatski majstori 20. stoljeća, s djelima iz fundusa Galerije starih i novih majstora, s kojim je Muzej gostovao u Beču, Budimpešti, Bratislavi i Sofiji. U mandatu Mirana Bojanića Morandinija iznimno uspješna godina u radu Muzeja, kako je to ocijenilo i Muzejsko vijeće GMV-a, bila je 2017., što će sigurno biti dobar temelj za nastavak djelovanja naše ustanove s novim ravnateljem ili ravnateljicom koji/koja će ga naslijediti. (Do zaključenja ovog broja Varaždinskog muzealca natječajni postupak još uvijek je bio u tijeku.)

EDUKACIJSKI PROGRAMI

uz izložbu Varaždinske glagoljske pergamene i „Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške“

Putujuća izložba „Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške“, koja je već gostovala u nekoliko hrvatskih gradova, predstavljena je ove godine i u Gradskome muzeju Varaždin, gdje je dopunjena vrijednim originalnim pergamenama iz knjižnice varaždinskoga kapucinskog samostana, prvi put izloženih u javnosti. Hrvatska glagoljska knjižna baština važan je dio našega kulturnog identiteta, pa je tim povodom Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u suradnji s još nekoliko institucija, ove godine pokrenuo i manifestaciju Dan hrvatske glagoljice, s ciljem popularizacije jednog od najvažnijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture, i to u povodu obilježavanja 22. veljače 1483. godine, kada je tiskana prva hrvatska knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora. Dio hrvatskoglagoljske knjižne baštine imali su prilike upoznati i učenici osnovnih i srednjih škola s područja Varaždina i Varaždinske županije kroz organizirana stručna vodstva i edukacijske radionice uz našu izložbu u palači Herzer, koje je sa suradnicima iz GMV-a pripremila autorica izložbe dr. sc. Anica Vlašić Anić sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Tijekom trajanja izložbe održana je 31 radionica, u kojoj je sudjelovalo više od 700 učenika. Svi su marljivo rješavali postavljene zadatke, a oduševile su ih obrazovne igre na mrežnim stranicama Staroslavenskog instituta. Nastavnici su posebno pohvalili spajanje povijesti sa suvremenim dobom, odnosno približavanje glagoljice učenicima kroz digitalnu tehnologiju.

travanj 2018.

STARI GRAD

Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399

PALAČA HERZER

Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca Izložba Žene??? – Žene!!!

Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 16. 3. – 8. 4. 2018. godine.

Izložba Svijet kukaca kroz objektiv Ive Pervana Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 18. 4. – 13. 5. 2018. godine.

PALAČA SERMAGE

Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172, 659 173

Izložba IV. bijenale slikarstva

Organizatori: HDLU i GMV. Izložba je postavljena za razgled 7. 3. – 8. 4. 2018. godine.

Stalni postav starih majstora (od 24. 4. 2018.) Galerija ZLATI AJNGEL

Gajeva 15, tel. 042 212 702

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin!

Izložba Lav Paripović

Izložba je postavljena za razgled 4. 4. – 22. 4. 2018. godine. Otvoreno: radnim danom 18.00 – 20.00 sati, subotom i nedjeljom 10.00 – 12.00 sati. Ponedjeljkom zatvoreno.

4. 4. 2018. 11. 4. 2018. 18. 4. 2018. 25. 4. 2018.

LAV PARIPOVIĆ / otvorenje izložbe VLAHO BUKOVAC I ŽIVOTINJE / predavanje SVIJET KUKACA KROZ OBJEKTIV IVE PERVANA / otvorenje izložbe POVIJESNI NATPISI GRADA VARAŽDINA / predstavljanje knjige

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin