ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak
OŽUJAK 2018. | BROJ 12. | GODINA II.
kućice tulara, 17 – 22 mm
Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. obrubljeni kozak, 27 – 35 mm
vodeni kornjaš, 14 – 18 mm
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin Naslovnica:
Jerolim Miše (1890. – 1970.), Ženski portret (Portret gospođe Nikolić), 1941., ulje/platno, GMV GS 289 Sponzor Varaždinskog muzealca
Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: Miran Bojanić Morandini | Urednici: Miran Bojanić Morandini i Anita Peričić Naklada: 1000 primjeraka | Tiskara: Praxa
veliki tresetar, 32 – 39 mm
UZ 22. OŽUJKA
SVJETSKI DAN VODA Piše: Antica Bregović, muzejska savjetnica na Entomološkom odjelu GMV-a
U kopnenim tekućicama i stajačicama nalazimo raznoliku faunu vodenih kukaca, koji mogu poslužiti kao indikatori kakvoće vode za tzv. biomonitoring. Predstavnici vodenih staništa su: vretenca, vodencvjetovi, obalčari, vodene stjenice, dvokrilci, tulari i vodeni kornjaši, od kojih su svi redovi zastupljeni u zbirkama Entomološkog odjela GMV-a. Zbog njihove raznolikosti i brojnosti predstavit ćemo samo neke. Tulari (Trichoptera), graditelji čudnovatih kućica, naseljavaju kopnene tekućice, a najsrodniji su leptirima. Njihove ličinke najviše borave u vodi i upotrebljavaju različiti građevni materijal za izradu kućica. Vrste koje žive u brzim dijelovima tekućica kao materijal upotrebljavaju kamenčiće, a vrste koje borave u sporijim dijelovima tokova koriste lakši građevni materijal (lišće, komadiće grančica, prazne kućice vodenih puževa). U tuljcima se ličinke zakukulje u slobodne kukuljice, koje iz njega ispužu prije nego što se razvije odrasli kukac. Vodeni kornjaši (Coleoptera aquatica), najmanje jedan stadij životnog ciklusa provedu u vodi. Najpoznatiji vodeni kornjaši dolaze iz porodice Hydrophilidae – vodoljupci, i porodice Dytiscidae – kozaci. Žive u vodi kao odrasli i kao ličinke, ali izlaze često na površinu radi uzimanja zraka. Također mogu letjeti i mijenjati stanište.
vodoljubac, 40 mm
Porodica Hydrophilidae, vodoljupci, većinom su vodeni kornjaši kojima su noge preobražene za veslanje, međutim, plivaju nevješto. Hrane se vodenim biljkama. Ličinke koje su predatorne također žive u vodi, hraneći se vodenim životinjama, najčešće puževima. Vodene muhe plesačice (Empididae) su dvokrilci koji čine važan dio slatkovodnih ekosustava, posebice tekućica. Predatori su i kao ličinke i kao odrasli, ali ličinke žive u vodi, dok su odrasli na kopnu. Važni su sekundarni konzumenti u hranidbenim mrežama vodenih tokova. Njihov životni ciklus sastoji se od triju stadija: ličinke, kukuljice i odraslog oblika. Ličinke i kukuljice dolaze ispod vodene površine na kamenju i prevlakama od mahovina te u sedimentu zone higropetrika. Temperatura vode glavni je faktor koji utječe na vrijeme izlijetanja odraslih jedinki. Vretenca (Odonata) zbog osebujnoga životnog ciklusa povezuju vodena i kopnena staništa. Utvrđivanje 44 vrste vretenaca u okolici Varaždina čini polovicu vrsta poznatih u Hrvatskoj i potvrđuje biološku raznolikost naših staništa. Njihove ličinke većinu života provode u vodi, i to od nekoliko mjeseci do tri godine. Kao odrasli žive jako kratko, do nekoliko mjeseci. Karakterizira ih nepotpuna preobrazba, bez stadija kukuljice. Grabežljive ličinke žive na dnu tekućih ili stajaćih voda. Za lovljenje hrane imaju hvatalo, tzv. krinku od povećane donje usne. Neka vretenca poduzimaju velika putovanja. Dobri su letači, jer pri njihovu letu svaki par krila radi zasebno. Pare se preko posebnoga dodatnog uređaja na trbušnoj strani mužjaka.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.
7. 3. 2018. IV. BIJENALE SLIKARSTVA / PREGLED SUVREMENE HRVATSKE LIKOVNE SCENE / otvorenje izložbe
14. 3. 2018. RUDOLF HORVAT O POVIJESTI GRADA VARAŽDINA / predavanje
21. 3. 2018. DIMNJAČARSTVO I VARAŽDINSKI DIMNJAČARI / predavanje
28. 3. 2018. PLATON I MATEMATIKA / predavanje
IV. BIJENALE SLIKARSTVA / PREGLED SUVREMENE HRVATSKE LIKOVNE SCENE / otvorenje izložbe SRIJEDA, 7. 3. 2018. 19 sati, Palača Sermage Gradski muzej Varaždin, u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, nakon prošlogodišnje izložbe održane u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu, prvi put ugošćuje ovu, četvrtu po redu, značajnu kulturnu manifestaciju. Kroz radove trideset i osmero umjetnika, u Varaždinu se u suženom odabiru predstavljaju dosezi aktualne kvalitete hrvatskog slikarstva, koja se očituje u bogatstvu različitosti struja, stilova i poetika. Širok spektar djelovanja suvremene hrvatske slikarske scene obuhvaća produkciju dvogodišnjeg razdoblja najeminentnijih suvremenih hrvatskih autora.
5 Na izložbi sudjeluju sve generacije slikara, od članova HAZU-a do najmlađe generacije. Bijenale ukazuje na važnost slikarstva kao medija likovnog izražavanja, koje je uvijek zadobivalo pozornost posjetitelja, pa se ovakvom prezentacijom žele ojačati veze između suvremenog slikarstva i njezina promatrača. Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine. Za sudjelovanje se raspisuje javni natječaj, a radove odabire stručni ocjenjivački sud. Za izlaganje na IV. bijenalu to su bili: Tomislav Buntak, Željko Marciuš, Melinda Šefčić, Robert Šimrak i Josip Zanki. Suorganizator: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
RUDOLF HORVAT O POVIJESTI GRADA VARAŽDINA / predavanje
SRIJEDA, 14. 3. 2018. 19 sati, Palača Herzer Najopsežnije i zasigurno najcitiranije djelo o povijesti »grada baroka« epitet je kojim se nesumnjivo može opisati Povijest grada Varaždina renomiranoga hrvatskog povjesničara Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. 3. 1873. – Zagreb, 25. 5. 1947.). Njegovim se tiskom namjeravalo dostojno obilježiti proslavu jubileja 700. obljetnice grada Varaždina (1909.), ali nije. Ostalo je u rukopisu sve do 1993. godine, kada je tiskano u sunakladništvu Gradskog muzeja Varaždin i Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Prošle se godine navršilo sedam desetljeća od piščeve smrti. Ove će se godine – na dan predavanja – navršiti 125 godina od piščeva rođenja, a u prosincu četvrt stoljeća od tiska knjige. Podacima iz pregršt dokumenata pohranjenih u varaždinskom i krovnom Državnom arhivu upotpunjuju se saznanja o njezinu nastanku. Koji su gradski zastupnici izglasali izradu knjige? Tko ju je trebao ocijeniti? U priči o rukopisu svoju ulogu odigrali su i poznati kulturnjaci: Krešimir Filić, Adolf Wissert, Artur Krajanski, Lujo Pihler, Ljudevit Jurinac, Julije Janković, Stjepan Leitner, Valent Morandini, Nikola Pečornik, Stjepan Belošević, itd. Na koji je način pisac zamislio njezin sadržaj? Što su on i zastupnici mislili o visini honorara? Na tome je rukopisu R. Horvat radio nepuna tri desetljeća – predao ga je u dijelovima, a posljednji dio tek 1938. godine. Odgovore na ova pitanja i ostale nedavno otkrivene zanimljivosti doznajte na predavanju. Predavačica: Ana Kaniški. Suorganizator: Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.
DIMNJAČARSTVO I VARAŽDINSKI DIMNJAČARI / predavanje
SRIJEDA, 21. 3. 2018. 19 sati, Palača Herzer Povijest dimnjačarstva, varaždinski dimnjačari i njihovo obrazovanje u Varaždinu cjeline su kojima će se kroz predavanje ocrtati razvoj dimnjačarskog zanimanja i pružiti uvid u još jedan segment bogate varaždinske prošlosti. Tom prigodom bit će riječi o prvom dimnjačarskom Statutu Grada Varaždina iz 1897. godine, kao i o drugim propisima vezanima uz tu djelatnost, a povijest varaždinskog dimnjačarstva ilustrirat će se i podacima o najznačajnijim ovdašnjim dimnjačarima, i to kroz osvrt na njihovo obrazovanje i radni vijek. O svemu tome govorit će Željka Lukačević Dominko, autorica nedavno objavljene knjige Dimnjačarstvo i dimnjačari, s posebnim osvrtom na grad Varaždin, koja je jedinstven primjer u hrvatskoj literaturi s obzirom na to da do pojave spomenute publikacije u njoj nije bilo radova s tom temom obrađenom takvim specifičnim pristupom. U dosadašnjim izdanjima obrađivale su se teme vezane ili uz tehničku stranu dimnjačarstva ili uz one u književnoj baštini, odnosno pjesme, bajke, drame… gdje se lik dimnjačara prikazuje kao osoba koja donosi sreću. Dimnjačari danas pripadaju u deficitarna zanimanja, pa se i ovim predavanjem želi ukazati na stalnu potrebu školovanja i zapošljavanja u dimnjačarskoj struci, a o tome kakav je to posao i što danas znači obavljati ga s publikom će svoja iskustva iz prve ruke podijeliti i nekoliko varaždinskih dimnjačara.
7
PLATON I MATEMATIKA / predavanje
SRIJEDA, 28. 3. 2018. 19 sati, Palača Herzer U Platonovoj filozofiji matematika se bavi područjem između onoga osjetilno opažljivoga i onoga mislivoga i kao takva omogućuje uspon od prolaznoga do onoga što istinski jest. Od matematike u kojoj se računa (a neku drugu uglavnom ne poznajemo), Platon nas uzdiže do matematike, koja omogućuje promišljanje duševnoga kretanja – kretanja koje samo sebe pokreće, a osobito okreta duše kao porijekla istinskog filozofiranja. Možemo je nazvati eidetskom matematikom. Bez nje mišljenje je svedeno na računanje, a življenje na nezasitnu žudnju za užitkom. U njoj se otvara prostor koji nije kontejner za različite sadržaje, već majka prihvateljica i njegovateljica, koja svemu u njemu pokazujućem omogućuje da bude vidljivo u svojoj punoj istini. U njoj se ujedinjuje strogi poredak razuma i čudesna logika sna. U svom su je djelu iskusili i nama posredovali slikari poput El Greca i Salvadora Dalíja. Predavač: mr. sc. Ćiril Čoh. Suorganizatori: Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije i Varaždinski filozofski krug Hrvatskoga filozofskog društva.
PREDMETI MJESECA
Križni put Pripremile: Ivana Drožđek, kustosica na Kulturnopovijesnom odjelu GMV-a i Petra Marincel, dokumentaristica u GMV-u
Isus nosi križ, 19. st.; papir, grafika, proboj, GMV-KPO 5555
Đ. Seder, Krist i Marija, 1980.; ulje na platnu, GMV-45747
I. Dulčić, 9. postaja križnog puta, 1972.; tempera na papiru, GMV-42839
C. Marrata / B. Thiboust, Isus pada pod križem, 17. st.; papir, bakrorez, GMV-65483 S. Kregar, Raspeće, 1959.; ulje na platnu, GMV-42878
9 Korizma je razdoblje od 40 dana u kojem se katolici pripremaju za najvažniji katolički blagdan Uskrs. To je vrijeme posta, odricanja i žrtvovanja kojima se vjernike navodi na promišljanje o ultimativnoj žrtvi koju je Krist podnio za dobro čovječanstva. U umjetnosti, a i općenito, križ je jedan od najraširenijih simbola Kristove muke. U počecima, kršćani su izbjegavali prikazivati križ, jer su smrću na križu bili osuđivani samo najgori zločinci, izdajice i pripadnici najnižih društvenih slojeva, pa su zbog određenog stupnja stida prvi kršćani Kristovu žrtvu prikazivali drugim simbolima, najčešće janjetom ili sidrom. Tek s carem Konstantinom, koji križ oblaže dragim kamenjem, biserjem i zlatom, pretvarajući ga u nešto što se nikako više ne može povezati sa sramotom, proširuje se upotreba i prikaz križa kao simbola Kristove muke i samim time cijeloga kršćanstva. U vrijeme korizme kroz križ i križni put vjernici se snažno podsjećaju na Kristovo žrtvovanje, što im pomaže u molitvi i promišljanju o vlastitoj grešnosti. U Gradskome muzeju Varaždin čuva se nekoliko cjelovitih ciklusa križnog puta i nekoliko pojedinačnih postaja, izrađenih u raznim tehnikama i materijalima.
Šimun Cirenac pomaže Kristu nositi križ, 2. pol. 19. st.; papir, škarorez, GMV-KPO 11192/7 J. Žnidarić, Raspeće u staklenoj boci, kraj 19. st.; drvo, pozlaćena folija, pozamanterija, voštani papir, staklo, GMV-KPO 2647
O. Mujadžić, Pietà, 1985.; ulje na kartonu, GMV-58239
8. postaja križnog puta 2. pol. 20. st.; tombak, tiještenje, GMV-81064/8 Pučki slikar, Isusov grob, 19. st.; oslikano staklo, drvo, GMV-E -1484
IZLOŽBA
ŽENE??? – ŽENE!!! Multimedijska izložba (projekcije, printevi, crteži, trodimenzionalni objekti od različitih materijala) GMV Palača Herzer, 16. 3. – 8. 4. 2018. Otvorenje: petak, 16. 3. 2018. u 19 sati. Šest umjetnica kroz multimedijske radove propituje pojam žene, suprotstavljajući svoje stvarno iskustvo bivanja ženom nametnutima medijskim slikama ''idealne žene''. U našoj kulturi stvoren je psihofizički jaz između onoga što žene stvarno jesu u realnosti i nedostižne mentalne predodžbe onoga što bi željele biti ili postati, prema medijski nametnutim standardima. Stvarajući u različitim medijima, autorice izražavaju svoje iskustvo bivanja ženom, promišljaju ustaljene stereotipe i sve uloge koje ta ''titula'' sa sobom nosi te nadilaze medijske i osobne ''okvire'' uvjetovane kulturom, odgojem i očekivanjem drugih. Na taj način žele premostiti jaz između stvarnosti i privida, generacijski jaz, odvojenost izazvanu šutnjom, potiskivanjem osjećaja, stidom, osjećajem osamljenosti… odnosno žele potaknuti zajedništvo, razumijevanje i međusobnu podršku u realnom svijetu u kojem živimo. Autorice: Ana Detoni, Mateja Rusak, Monika Rusak, Ivana Stepan Kauzlarić, Smiljana Šafarić i Vida Sačić.
11
MUZEJSKE PRIČE
Žumanjak
neprocjenjive Piše: Daša Suhić-Hižak, restauratorica u GMV-u
Fascinantna je činjenica da je kokošje jaje zaslužno za nastanak brojnih vrijednih slikarskih djela. Prije pojave uljanih boja u 15. stoljeću, jajčana tempera bila je uobičajeni medij u slikarstvu. Djelo nepoznatog autora pod nazivom „Žitna Madona“, dio galerijskoga stalnog postava starih majstora GMV-a, primjer je istoimene tehnike. Poznato je da su je koristili i Egipćani, a spominje se i u mnogim starim zapisima zbog dobrih tehnoloških osobina i simbolike novog života. Iako neobična, ova ideja je vrlo inteligentna jer je žumanjak savršena prirodna emulzija koja sadrži žuti pigment lutein, čiji intenzitet ovisi od ishrane kokoši. Prvi potpuni recept jajčane tempere osmislio je Cennino d'Andrea Cennini, govoreći da je bolje u slikarstvu koristiti jaje gradske kokoši jer je njezin žumanjak svjetliji. Njegova tempera d'uovo koristila se u štafelajnom i zidnom slikarstvu, uz dodatak smokvinog mlijeka, koje djeluje kao konzervans i ne mijenja boju. Tratteggio (crtice) i punteggio (točke) tehnike bile su način nanošenja tempere kistom jer se boja teško razmazivala.
vrijednosti
Jajčana tempera i u moderno doba zauzima prvo mjesto među svim vrstama tempera, a jedna klasična receptura za izradu jajčane tempere sastoji se od jednog jaja, dviju kapi vode, dviju-triju kapi lanenog ulja te pigmenta po želji. Žumanjak odvojen od bjelanjka kotrljamo po mekoj krpici kako bi njegova opna postala suha. Tekući žumanjak istisnemo u posudicu i kistom pomiješamo s ostalim sastojcima. Stoga, bezvremensko pitanje, kokoš ili jaje? Uopće nije bitno. Važno je da se kokoš zdravo hrani!... rekli bi stari majstori.
ožujak 2018.
STARI GRAD
Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca
PALAČA HERZER
Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760
Izložba Varaždinske glagoljske pergamene i „Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške“ Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 24. 1. – 11. 3. 2018. godine.
Izložba Žene??? – Žene!!!
Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 16. 3. – 8. 4. 2018. godine.
PALAČA SERMAGE
Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172, 659 173
Izložba IV. bijenale hrvatskog slikarstva
Organizatori: HDLU i GMV. Izložba je postavljena za razgled 7. 3. – 8. 4. 2018. godine.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! 7. 3. 2018. 14. 3. 2018. 21. 3. 2018. 28. 3. 2018.
IV. BIJENALE HRVATSKOG SLIKARSTVA / otvorenje izložbe RUDOLF HORVAT O POVIJESTI GRADA VARAŽDINA / predavanje DIMNJAČARSTVO I VARAŽDINSKI DIMNJAČARI / predavanje PLATON I MATEMATIKA / predavanje
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin