Varaždinski muzealac by Tanja Bunjevac

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak

VELJAÄ&#x152;A 2018. | BROJ 11. | GODINA II.

Milivoj Uzelac: Dvoje, 1933., kolorirana litografija, GMV-62060

Rudolf Labaš: Par, 1980., akril/platno, GMV-GS 604

Bračni par Platzer, oko 1900., fotografija, GMV-86638

Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin Naslovnica: Ivan Lovrenčić: Mladenci, 1966., ugljen/papir, GMV-65499

Sponzor Varaždinskog muzealca

Bračni par Leitner, 1897., fotografija, GMV-76247

F. Boucher/R. Gaillard: Ljuljačka, 18. st., bakropis, GMV-64730

Omer Mujadžić: Ljubav, 1925., ulje/drvo, GMV-GS 161

Kad bih imao dar prorokovanja, i znao sva otajstva i sve spoznaje; i kad bih imao svu vjeru, da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam! Sv. Pavao, 1. poslanica Korinćanima, 13, 2

Premda o njemu ne postoji odviše pouzdanih povijesnih podataka, za kršćanskog sveca Valentina, rimskog svećenika/biskupa iz 3. stoljeća, može se reći da je sigurno jedan od najomiljenijih svetaca, o čemu svjedoči štovanje koje mu već sedamnaest stoljeća iskazuju vjernici u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, i to posebno na njezinu sjeverozapadu. O njegovu životu malo se zna, ali su se zato tijekom dugih stoljeća pojavile brojne legende iz kojih doznajemo da je bio cijenjen i među kršćanima i nekršćanima, da je volio cvijeće, osobito ruže, da je izliječio mnoge bolesnike, da je vratio vid jednoj slijepoj poganskoj djevojčici, da je potajno, unatoč zabrani rimskog cara, vjenčavao mladiće i djevojke… S vremenom se blagdan sv. Valentina, 14. veljače, počeo slaviti kao dan zaljubljenih, pa je danas taj svetac tako postao i planetarno popularan, doduše uglavnom sa svjetovnim obilježjem njegova spomendana, a romantika vezana uz Valentinovo i nije baš vezana i uz njegov život, koji je skončao mučenički i s odrubljenom glavom. Prema pučkoj meteorologiji sv. Valentin prvi je proljetni svetac, s kojim se počinje buditi priroda, kako to kaže i poslovica Došao je blagdan sv. Valentina i svaka ptica već svoju pticu družicu ima. U našim krajevima s tim je povezana i izreka ftičeki se ženiju i, nažalost, već gotovo potpuno iščezli pučki običaj potrage za „crvenim čizmicama“. Taj dan bi se ispekli kolačići u obliku ptičica, koji su se uz jabuke i druge skromne slatkiše sakrili u dvorištu, a djeca bi ih bosonoga tražila. Nazeble dječje nožice same su postale „crvene čizmice“, ali pronađeni slatki darovi sigurno su bili dostatni razlog za ublažavanje ne baš ugodne potrage, koja je ipak završila veseljem. Kakve god bile inačice vezane uz sv. Valentina, svima je poveznica ljubav – ona ipak jedina stvarno pokreće svijet.

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.

7. 2. 2018. RUSKI EMIGRANTI U KONTEKSTU RAZVOJA HRVATSKE ZNANOSTI I KULTURE / predavanje

14. 2. 2018. O DIJALOGU IZMEĐU NOVOG I STAROG GRADA / predavanje

21. 2. 2018. KONJ I ČOVJEK – NEKAD I DANAS / predavanje

RUSKI EMIGRANTI U KONTEKSTU RAZVOJA HRVATSKE ZNANOSTI I KULTURE / predavanje

28. 2. 2018. O HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIŽNOJ BAŠTINI / predavanje uz izložbu Varaždinske glagoljske pergamene i Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške

SRIJEDA, 7. 2. 2018. 19 sati, Palača Herzer Društvena previranja koja su zadesila Rusiju početkom 19. stoljeća i koja su naposljetku rezultirala Oktobarskom revolucijom – državnim prevratom i korjenitim, revolucionarnim društvenim i političkim promjenama, dovela su do Građanskog rata, koji je trajao od 1918. do 1922. godine. Rat je to koji je odnio mnogobrojne živote (više od 5 milijuna poginulih) i doveo do egzodusa oko 2 milijuna stanovnika nekadašnjega Ruskog Carstva. Izbjegli pred boljševicima i Crvenom armijom, ruski su emigranti potražili svoje utočište i novi dom u gotovo svim krajevima svijeta, a njih oko 40.000 prihvatila je tadašnja

5 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako je na području Kraljevine SHS već bilo nekoliko tisuća ruskih ratnih zarobljenika, većina izbjeglica počela je pristizati 1919. godine, uglavnom preko luka Boke kotorske, Dubrovnika, Splita i Bakra. Raseljeni su po cijelom teritoriju tadašnje Kraljevine, pa tako i u Hrvatskoj. O doprinosu ruskih emigranata razvoju hrvatske znanosti i kulture te o povijesti njihova naseljavanja i današnjem statusu u Hrvatskoj govori mr. sc. Andrej Čebotarev. Suorganizator: Udruga „Vernisaž“. Realizaciju programa pomogla je Zaklada solidarnosti Grada Varaždina.

O DIJALOGU IZMEĐU NOVOG I STAROG GRADA / predavanje

SRIJEDA, 14. 2. 2018. 19 sati, Palača Herzer "Živimo u društvu konflikata, a ne spontanih konsenzusa", rekao je jednom prilikom talijanski arhitekt De Carlo, koji se još u drugoj polovici 20. stoljeća zalagao za suvremene intervencije u povijesnim gradovima koje uspostavljaju dijalog s prošlošću, ali s konačnim ciljem uspostave dijaloga između prostora i njegovih korisnika. Nemoguće je, stoga, planirati i projektirati gradove bez interdisciplinarnog pristupa i participacije korisnika, baš kao što je i uputno težiti projektima koji dozvoljavaju slobodu alternativnih načina korištenja i doživljaja prostora. Prikazom primjera iz teorije i prakse, od De Carlovih do suvremenih primjera grupe OMA i promišljanja arhitekta Koolhaasa na temu novog pristupa zaštiti baštine u suvremenom kontekstu, kroz predavanje će se pokušati ukazati na zajedničko u pristupu projektiranju u povijesnim gradovima poput Varaždina i Splita, koji bi uz kvalitetnu strategiju urbanističkog projektiranja mogli osigurati harmoniju staroga i novoga i postići stabilnost potrebnu za svoj razvoj. Predavačica dr. sc. Ana Šverko, dobitnica Nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata "Neven Šegvić" za knjigu Grad (ni)je kuća, fokusirat će se na fenomen adaptacije baštine u današnjoj arhitekturi i urbanizmu i na značaj povezanosti cijeloga grada putem kontinuiranoga javnog prostora i sustava gradskih komunikacija. Suorganizator: Društvo arhitekata Varaždin.

KONJ I ČOVJEK – NEKAD I DANAS / predavanje

SRIJEDA, 21. 2. 2018. 19 sati, Palača Herzer Smatra se da su konja pripitomili i udomaćili nomadski narodi u stepama južne Rusije i Perzije prije 4000 do 5000 godina. Čovjek je prvobitno u korištenju osobina konja odabiranjem potencirao njegove transportne i radne sposobnosti. Budući da su konji ispunjavali sve navedene uvjete, čovjek je postupno od lovca na konje (zbog mesa i kože) postao uzgajivač konja (koristeći ih za rad i transport). Onog trenutka kada ga je uzjahao i upregnuo u kola, razvoj ljudske civilizacije naglo je ubrzan. Nažalost, konj je poslužio i za ratna osvajanja. Može se reći da su pod njegovim kopitima nastajala i nestajala carstva i kulture. Kako je konj postupno izgubio svoj značaj u poljoprivredi i vojsci, promijenila

se i njegova uloga u službi čovjeka, pa su neke njegove druge vrijednosti došle u prvi plan. Tako je konj i treći put u svojoj dugoj povijesti promijenio svoju namjenu u službi čovjeka i opet mu se pokorio: od hrane, preko ratnoga i radnog druga postao je partner u sportu, rekreaciji, prijatelj u samoći, antistresni faktor urbanoga i frustriranog života, odnosno doticaj čovjeka s prirodom i onime što je čovjek nekada bio. Osim toga, konj čovjeka i izravno liječi: kobilje mlijeko koristi se u medicini, farmaciji i kozmetici, a sam konj i u terapijske svrhe. I tako je konj i danas našao razlog opstanka uz čovjeka, potvrđujući davno poznatu izreku da je povijest ljudske civilizacije ispisana na leđima konja. Zato ga je čovjek oduvijek više smatrao partnerom, drugom u bitci ili sportu, pa čak i članom obitelj negoli običnom domaćom životinjom. Usprkos mnogobrojnim promjenama kroz povijest, konji su i danas ostali simbol moći, snage i slobode. Predavač: dr. sc. Miljenko Ernoić.

7 O HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIŽNOJ BAŠTINI / predavanje uz izložbu Varaždinske glagoljske pergamene i Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške SRIJEDA, 28. 2. 2018. 19 sati, Palača Herzer Na predavanju vezanom uz izložbu o hrvatskoglagoljskoj knjižnoj baštini, i to u rodnom gradu velikog slavista i jezikoslovca Vatroslava Jagića, akademkinja Anica Nazor govorit će o značenju otkrića varaždinskih glagoljskih pergamena, čiju je konzervaciju i restauraciju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, kao tadašnja ravnateljica Staroslavenskog instituta, upravo ona pokrenula. Tom prigodom osvrnut će se i na novootkrivenu minijaturnu biblioteku rimskih Propagandinih izdanja glagoljskih liturgijskih knjiga, među kojima su npr.: Levakovićev misal, izdan 1631. godine, kao

i Paštrićev iz 1706., Karamanov iz 1741., Parčićev iz 1893. i Vajsov iz 1927. godine. Ovim izdanjima glagoljskih liturgijskih knjiga, pronađenima u kapucinskom samostanu u Karlobagu, dakle u području pod izravnom jurisdikcijom rimske Propagande (Sacrae Congregatio de Propaganda Fide, Rim 1622. – 1909.) nakon njegova oslobođenja od Turaka 1689. godine, akademkinja Anica Nazor posvetila je niz iznimno važnih objavljenih znanstvenih radova. Suorganizatori: Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije i Staroslavenski institut u Zagrebu.

Detalj s Varaždinskog dvolistnog hrvatskoglagoljskoga misala FgVar1: 1. pol. 15. st

2017.

Još jedna uspješna godina U RADU GRADSKOG MUZEJA VARAŽDIN Među najvećim izložbenim projektima realizirane su izložbe Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta (1) / uz 200. obljetnicu Kukuljevićeva rođenja (u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom) i Hommage à Miljenko Stančić (2) / u povodu 90. obljetnice slikareva rođenja i 40. obljetnice smrti (u suradnji s Umjetničkim paviljonom). Ostale likovne i tematske izložbe: Matko Vekić: Orijenta(liza)cija (u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt), Ljubomir Levačić: Monografska izložba (u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu), Kruno Martinović: Izbor 1966. – 2017., 7. gardijska brigada „Puma“ (u suradnji s Udrugom veterana 7. gardijske brigade „Puma“), Ratni fotozapisi Mladena Genca, Trag dobrote (u suradnji s Varaždinskom biskupijom), likovne izložbe Borisa Zaplatila, Margarete Lekić i Grgura Akrapa (u suradnji s Galerijom Zlati ajngel), Modnim tragovima Varaždina – Modna krojačica Katica Seglin (u sklopu Mjeseca varaždinskog šnajderaja), Podzemna fauna NP Krka (u suradnji s JU Nacionalni park „Krka“) i Priča o leptirima (u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom). Za publiku su osobito zanimljive bile izložba Ljepota lažnog sjaja (3) (s krivotvorinama iz fundusa Muzeja policije) i putujuća izložba Japanske lutke (4) (realizirana u suradnji s Veleposlanstvom Japana u RH i Japan Foundation), koja je u Hrvatskoj predstavljena jedino u Varaždinu, i to između gostovanja u Ukrajini i Rusiji. Veliki hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća / iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a Nakon Beča (2014.), Budimpešte i Bratislave (2015.), izložba je održana u Sofiji. Realizirana je u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, Veleposlanstvom RH u Bugarskoj, Ministarstvom kulture RH i Nacionalnom galerijom u Sofiji. Razgledalo ju je više od 7300 posjetitelja (5). (1)

(2)

(3)

(4)

(5)

9 Lov i plemstvo na varaždinskom području Fragment izložbe Varaždin pod krunom Habsburgovaca (2015./2016.) predstavljen je u Grajskoj pristavi u Ormožu, u suradnji s Pokrajinskim muzejom Ptuj-Ormož.

Održana su tradicionalna sudjelovanja u nacionalnoj Noći muzeja (8) (siječanj; GMV je ponovno bio među najposjećenijim muzejima, s 4740 posjetitelja) i Europskoj noći muzeja (svibanj).

Održano je 35 Srijeda u Muzeju (6), među kojima su predavanja širokoga tematskog spektra, otvorenja izložbi, projekcije dokumentarnih filmova, predstavljanja publikacija i drugih programa, realiziranih samostalno i/ili u suradnji s nizom institucija, udruga i pojedinaca.

Od siječnja smo počeli objavljivati Varaždinski muzealac (9), besplatno mjesečno glasilo GMV-a, jedinstveno u hrvatskoj muzeološkoj praksi, koje izlazi tijekom devet mjeseci godišnje, a donosi informacije i aktualnosti o našem radu.

U edukacijskom programu za učenike MIŠ – Muzej i škola (7) održane su radionice uz stalni postav Svijet kukaca te izložbe Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta i Hommage à Miljenko Stančić, a realizirano je i nekoliko stotina vodstava kroz izložbene postave. Učenici III. a i III. b razreda iz varaždinske V. osnovne škole za najviše dolazaka u Muzej tijekom šk. god. 2016./17. nagrađeni su prigodnim izletom. U šk. god. 2017./18. u program su uključeni učenici iz 22 škole, njih 8401, iz: 9 varaždinskih osnovnih (za koje program sufinancira Grad Varaždin) i 6 osnovnih škola iz Varaždinske županije te 7 varaždinskih srednjih škola (kupnju iskaznice, uz popust, financiraju učenici sami).

Sudjelovali smo u produkciji dugometražnoga dokumentarnog filma Varaždinska Regina angelorum, u okviru projekta Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine, realiziranog pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, kulturu i umjetnost Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Objavili smo i javno predstavili monografiju Židovska zajednica u Varaždinu (10), postumno izdanje autorice Magdalene Lončarić, umirovljene muzejske savjetnice u GMV-u. Nastavljen je projekt DETOX – Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine, koji se provodi uz financijsku pomoć Fonda za regionalni razvoj, u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014–2020.

(6)

(8)

(7)

(10)

(9)

MUZEJSKE PRIČE

društva, među kojima su Hrvatsko pjevačko društvo „Vila“, Hrvatsko radničko pjevačko društvo „Vienac“ i Radničko-naobrazbeno društvo „Sloboda“. Šaljivi listovi „The Zmotarian“, „Fašinski list“ i „Fašenska metla“, koji su izlazili isključivo povodom fašnika, dokazuju da je zdrav humor i jetku satiru mogao izbjeći rijetko koji Varaždinac. Ipak, najljepše uspomene sačuvane su na fotografijama. Tako fotografija (GMV 73270) pokladne kočije Štefanije Milčetić, supruge jezikoslovca Ivana Milčetića, oslikava djelić maškarade na pokladni utorak 27. veljače 1906. godine, dočaravajući nam obilje fašničkog veselja kojim je nekada prštao svaki kutak Varaždina.

FAŠNIK U VARAŽDINU Piše: Ana Škriljevečki, djelatnica na stručnom osposobljavanju na radnom mjestu kustosa u GMV-u

Plesovi pod maskama, pokladne povorke i prigodne humoristično-satirične novine obilježile su fašničko vrijeme u Varaždinu tijekom prve polovice prošlog stoljeća. Da su tadašnji Varaždinci bili skloni dobroj zabavi i šali, potvrđuju mnogobrojni predmeti u našim muzejskim čuvaonicama. Cifrane pozivnice svjedoci su raskošnih kostimiranih plesova koje su priređivala varaždinska GMV-54456

11 Zahvaljujući, ponajprije, sredstvima Ministarstva kulture RH (250.000,00 kuna) te sredstvima Grada Varaždina (100.000,00 kuna) i sredstvima iz vlastitih prihoda GMV-a, završeni su radovi na uređenju sanitarnog čvora i prijemnog prostora za posjetitelje u Starom gradu. S obzirom na to da je posljednji sličan zahvat realiziran krajem 80-ih godina prošlog stoljeća prilikom opsežne obnove Staroga grada, ovo uređenje svakako će utjecati na kvalitetu prijema, ali i zadovoljstvo muzejske publike, kojemu će pridonijeti i planirani značajniji iskorak u ponudi suvenirskog programa GMV-a.

VIJESTI

Ove sove ušare, koje posljednjih nekoliko godina u zimskim mjesecima „dremuckaju“ na drveću u kompleksu Staroga grada, vjerojatno ste već vidjeli u medijskim objavama, ali nama su se toliko svidjele da ih moramo objaviti i u Muzealcu. Uostalom, prirodnih ljepota nikad previše.

Veljača je (barem tako još uvijek volimo misliti) „mjesec mačaka“, pa donosimo i priču o ovome „mujceku“ koji je nekoliko mjeseci bio „stanar“ u Starom gradu. Bio je vrlo društven i susretljiv prema našim posjetiteljima, pa smo ga već počeli smatrati svojom malom muzejskom atrakcijom i maskotom. No, zadesila ga je drukčija, ali nedvojbeno ljepša sudbina – mačka je udomio naš kolega Rade Miletić i, koliko smo obaviješteni, sada u svome novom domu uživa u mačjim povlasticama. Mačak se zove Grof – primjereno „plemenitaškome, grofovskome“ miljeu iz kojeg je došao.

veljača 2018.

STARI GRAD

Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399

PALAČA HERZER

Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760

PALAČA SERMAGE

Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172, 659 173

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela

Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca Izložba Varaždinske glagoljske pergamene i „Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške“ Organizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 24. 1. – 11. 3. 2018. godine.

Izložba Sunčanica Tuk: Retrospektiva

Organizator: GMV, Dom HDLU-a, HDLU i Muzej grada Koprivnice. Izložba je postavljena za razgled 17. 1. – 18. 2. 2018. godine.

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin!

7. 2. 2018. RUSKI EMIGRANTI U KONTEKSTU RAZVOJA HRVATSKE ZNANOSTI I KULTURE / predavanje

14. 2. 2018. O DIJALOGU IZMEĐU NOVOG I STAROG GRADA / predavanje 21. 2. 2018. KONJ I ČOVJEK – NEKAD I DANAS / predavanje 28. 2. 2018. O HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIŽNOJ BAŠTINI / predavanje

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu  GMVarazdin