OŽUJAK 2017. | BROJ 3. | GODINA I.
ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak
Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: Miran Bojanić Morandini | Urednici: Miran Bojanić Morandini i Anita Peričić Naklada: 1000 primjeraka | Oblikovanje: Forte studio | Tiskara: Praxa Naslovnica: detalj s lustera u palači Sermage, Murano (kraj Venecije), kraj 19. stoljeća, obojeno staklo, tehnika millefiori, 140 x 120 cm, inv. br. GMV 78151 Sponzor Varaždinskog muzealca
PREDMET MJESECA
Grafike u djelu Theatre de la milice etrangere Martina Engelbrechta s prikazima graničara i pandura Piše: Ljerka Šimunić
muzejska savjetnica na Kulturnopovijesnom odjelu GMV-a
Između 1742. i 1746. godine grafičar Martin Engelbrect izdao je u Augsburgu seriju koloriranih bakroreza pod imenom Theatre de la milice etrangere s prikazom odora pripadnika različitih vojnih postrojbi stacioniranih na granici s Turcima i onih koji su sudjelovali u sedmogodišnjem ratu. Zanimljivost ovih grafika je u tome što je vidljivo da, unatoč naporima vlasti Habsburgovaca za ujednačavanjem odora graničara i njihovim objedinjavanjem s ostalim rodovima carske i kraljevske vojske, to ipak nije bilo u potpunosti provedeno na području vojne granice u našim krajevima.
Varaždinski graničar u odori za loše vrijeme
Na grafikama se može zapaziti utjecaj i prisutnost tradicionalne odjeće domaćih ljudi. Upravo u vrijeme nastanka ovih bakroreza provodilo se preuređenje krajiških jedinica u Hrvatskoj koja je bila u sastavu Habsburške Monarhije u graničarske pukovnije. Odora graničara dobila je jedinstveni kroj uz neke sačuvane tradicionalne elemente ranije odjeće. Varaždinski graničar u odori za loše vrijeme zaogrnut je plaštom s kapuljačom za zaštitu od kiše, snijega i hladnoće. Na nogama ima obuću sličnu opancima hrvatskih seljaka. U rukama drži pušku. Prikazan je kako stoji usred pustog krajolika s pokojim drvetom. U daljini se vide planine, na jednoj od planinskih litica s desne strane prikazan je udaljeni dvorac. Vjerojatno je riječ o varaždinskom graničaru na straži. Tekst na njemačkom jeziku ispod grafičkog prikaza govori o teškoj službi graničara.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.
1. 3. 2017. BORIS ZAPLATIL – Izložba iz zbirke Petera Žule / otvorenje izložbe 8. 3. 2017. JURAJ SLOVINAC I LOUIS LEGER – Francuski promicatelji hrvatske pisane riječi / predavanje 15. 3. 2017. VARAŽDINSKA REGINA ANGELORUM / projekcija filma 22. 3. 2017. MODNIM TRAGOVIMA VARAŽDINA – Krojačica Katica Seglin / otvorenje izložbe 29. 3. 2017. NUMIZMATIČKA TOPOGRAFIJA VARAŽDINSKOG PODRUČJA / predavanje
BORIS ZAPLATIL
Izložba slika iz zbirke kolekcionara Petera Žule / otvorenje izložbe
SRIJEDA, 1. 3. 2017. 19 sati, Galerija Zlati ajngel Izložba akademskoga slikara Borisa Zaplatila pregled je autorovih djela u vlasništvu kolekcionara iz Maribora Petera Žule. Osim umjetničke vrijednosti slika, kao i visoko pozicionirane uloge umjetnika na suvremenoj slovenskoj likovnoj sceni, povod izložbi je i nedavno objavljena monografija Umjetnik i galerist, koja upućuje na povezanost stvaraoca i mecene, danas sve rjeđi odnos, što u mnogočemu osiromašuje umjetnost. Peter Žula građevinski je poduzetnik, ali i agilni galerist i promotor slovenskih autora, koji je u dugogodišnjem bavljenju kolekcionarstvom prikupio reprezentativnu
5 zbirku suvremene slovenske umjetnosti, a s Borisom Zaplatilom, čija djela ovom prigodom predstavljamo, surađuje još od 1995. godine. Boris Zaplatil (r. 1957. g.) u Varaždinu izlaže prvi put, no on je dvadesetsedmi slovenski autor koji se predstavlja u Zlatom ajngelu, počevši od 2003. godine, od kada se u programskoj aktivnosti te varaždinske galerije kontinuirano prezentira slovenska likovna umjetnost. Početkom 80-ih godina prošloga stoljeća Boris Zaplatil bio je vodeći umjetnik slikarske generacije diplomanata ljubljanske Akademije za likovno umetnost, koji su ozračju tadašnje slikarske „renesanse“, u okviru tzv. nove stvarnosti i novog ekspresionizma ustanovili svjež i
izvorni uzorak modernističkog slikarstva u Sloveniji. S kolegama iz skupine zaobišao je dominantne trendove „ispražnjenog“ visokog modernizma i s drugačijim poimanjem apstraktnog, pod kojim se u pravilu osjećao realizam, nadovezao se na zapuštene enformelsko zgusnute slikarske fakture i napunio ih novom energijom i izrazom kako to u monografiji navodi povjesničar umjetnosti Marko Košan. Boris Zaplatil do sada je izlagao na više od 130 skupnih izložbi, a ovo mu je 74 samostalna. Sudjelovao je i na više od 40 likovnih kolonija, završio poslijediplomski studij i za svoj rad primio desetak nagrada i priznanja. Suorganizator: Galerija Zlati ajngel.
JURAJ SLOVINAC I LOUIS LEGER Francuski promicatelji hrvatske pisane riječi / predavanje
SRIJEDA, 8. 3. 2017. 19 sati, Palača Herzer U ovom predavanju predstavljamo povezanost rada dvaju francuskih intelektualaca u rasponu od četiri stoljeća, i to Jurja Slovinca ili Georgesa d'Esclavonie, glagoljaša školovanoga na Sorbonnei i Louisa Legera, francuskog filologa i slavista koji je važan dio svoga rada posvetio hrvatskoj starijoj književnosti: radovima Jurja Slovinca i Reimskom evanđelistaru. Tako se sprijateljio i s Vatroslavom Jagićem te postao važan istraživač hrvatske srednjovjekovne kulture u Francuskoj na razmeđi 19. i 20. stoljeća. Na predavanju ćemo slijediti njihove tragove i upoznati se s mjestima gdje su živjeli i radili.
Predavanje je pripremila prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, znanstvenica u Institutu za etnologiju i folkloristiku i redovita profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, čiji su znanstvena područja: Hrvatski glagolizam (paleoslavistička, filološka te književno-povijesna istraživanja), Hrvatska baština sv. Martina biskupa u kontekstu zapadnoeuropske martinske tradicije i Kulturna animalistika (životinje iz srednjovjekovnih književnih izvora). Do sada je objavila deset knjiga, među kojima su tri autorske monografije, dvije knjige s nekoliko suradnika te pet uredničkih knjiga. Autorica je i 90-ak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima te sudionica stotinjak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Suorganizator: Francuski klub u Varaždinu.
VARAŽDINSKA REGINA ANGELORUM Mariološka baština Varaždinske biskupije / projekcija filma
SRIJEDA, 15. 3. 2017. 19 sati, Palača Herzer Znanstveno-obrazovni film Varaždinska Regina angelorum prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Varaždinskoj biskupiji, te predstavlja kulturološki putopis kroz istaknuta, ali i pojedina nedovoljno poznata svetišta Varaždinske biskupije: Lepoglavu, Purgu Lepoglavsku, Kamenicu, Višnjicu, Veternicu, Bednju, Radovan, Remetinec, Ludbreg, Koprivnicu, Močile, Molve, Kloštar Podravski, Đelekovec, Drnje, Legrad, Donji Vidovec, Kotoribu, Sv. Mariju (Međimurje), Prelog, Malu Suboticu, Belicu, Donji Hrašćan, Sv. Juraj u Trnju, Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec, Mursko Središće, Štrigovu, Biškupec, Varaždinske Toplice te Čakovec i Varaždin. Kroz multidisciplinarni presjek baštine naglasak je stavljen na impresivna dostignuća baroknog perioda u arhitekturi, književnosti i likovnoj umjetnosti, a posebice je obuhvaćena djelatnost Ivana Rangera i njegovih učenika te Varaždinca Blaža Grubera. U filmu su snimljene rijetke knjige i stihovi na
starom hrvatskokajkavskom književnom jeziku (Antun Vramec, Fortunat Švagel, Ivan Belostenec, Nikola Benger, Andrija Eggerer, Ivan Krištolovec, Hilarion Gašparoti, Josip Bedeković, Nikola ml. Zrinski i Petar Zrinski, Katarina Zrinski, Katarina Patačić, Baltazar Milovec, Gregur Kapucin, Juraj Lehpamer). Prisutni su i stihovi suvremenih pjesnika Ivana Goluba i Ernesta Fišera, a ljepota podravskog pejzaža prikazana je kroz odraz hrvatskoga naivnog slikarstva. Osobita pozornost posvećena je vrijednim eksponatima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin. Kroz film upoznajemo izvornu etno građu okolice Varaždina, Podravine i Međimurja te posebno arhaične međimurske folklorne sakralne napjeve. U ozračju brojnih baroknih anđela i slikovitih veduta grada slušamo i baroknu glazbu koja je prepoznatljivi znak Varaždina. Voditeljica projekta, redateljica i scenaristica: dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. Produkcija: Udruga Prosoli Zagreb, Real Media d. o. o. Zagreb, GMV.
7 MODNIM TRAGOVIMA VARAŽDINA
Krojačica Katica Seglin / otvorenje izložbe
SRIJEDA, 22. 3. 2017. 19 sati, Palača Herzer Kroz bogate modno-povijesne tragove ovoga prostora već nas je proveo Gradski muzej Varaždin cjelinom Kultura odijevanja od 18. do sredine 20. stoljeća autorice Ljerke Šimunić, kojom je prije nekoliko godina dopunjen stalni postav u Starome gradu. Tom muzeološkom cjelinom stvorena je čvrsta okosnica za razumijevanje kako modnih mijena tako i temelja na kojima počiva modno oblikovanje druge polovice 20. stoljeća. Put otkrivanja te valorizacije povijesnomodnih obilježja se nastavlja, ovaj put doprinosom modne krojačice Katice Seglin. Njezin opus obuhvaća artefakte od 1960-ih godina pa sve do danas, te daje uvid u osobni arhiv, zatim u odjevni predmet kao memorijski zapis i pokazatelj društveno-kulturnog života. Katica Seglin istaknula se po neizmjernoj ljubavi spram modnog obrta, poznavanju tehnika izrade odjevnih predmeta od kože i tkanine, kao i tehnika kukičanja, pletenja i vezenja. Ovom izložbom predstavit će se njezinih četrnaest modela, koji stilski odgovaraju periferijskom izrazu (umjetnički termin koji je 1963. g. popularizirao Ljubo Karaman). Varaždin, poput Zagreba,
smješten je na periferiji “modnih” središta (Pariza, Londona, Milana). Stoljetna kultura odijevanja naših prostora inspirirala se većim modnim centrima, no pod utjecajem tradicijske kulture, zatim onodobnog društveno– političkog uređenja koji propagira jednostavnost i funkcionalnost, oblikovao se je autohtoni odjevni kod, a u slučaju gospođe Katice Seglin jedinstven stil. Kako izložba tematizira kronološki pregled modnih izraza od 1955. do 1990-ih godina, valja istaknuti da je najkvalitetniji svjedok modnih impulsa grada Varaždina tadašnja ulična fotografija. Naime, stilovi uhvaćeni u prolazu pokazatelji su “stvarne” (nosive) mode, koju promoviraju onodobni modni žurnali, a svojim umijećem u život prenose vješte ruke krojačica. Autorica stručne koncepcije izložbe: doc. dr. sc. Katarina Nina Simončič.
8 NUMIZMATIČKA TOPOGRAFIJA VARAŽDINSKOG PODRUČJA / predavanje
SRIJEDA, 29. 3. 2017. 19 sati, Palača Herzer O bogatom i raznovrsnom načinu života ljudi tijekom prošlosti na varaždinskom području govore i stari novci. Oni su bili predmet sabiranja prvih privatnih zbirki i na našem području, gdje je u Trakošćanu Nikola Drašković još 1630. godine u obiteljski kalendar za 1630. godinu zapisao nabavu 204 komada različitog starog novca. Numizmatičke zbirke nastajale su i kod drugih stanovnika ovog područja, ali i u muzejskim institucijama. Na prostoru Varaždinske županije, bilo da je riječ o skupnim ili pak pojedinačnim nalazima, pronađeni novci nam govore o ljudima i njihovim trgovačkim navikama te predmetima plaćanja koji su se koristili od 1. stoljeća prije Krista pa do suvremenog doba. Dio numizmatičkih nalaza čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, poput barbarskih tetradrahmi iz Križovljana (Vinica) i Banjščine ili pak novaca 17. stoljeća pronađenog 1913. godine u varaždinskom Franjevačkom samostanu. U Gradskom muzeju Varaždin pohranjeni su skupni nalazi iz 3. i 4. stoljeća iz Vindije, Zbelave, Petrijanca i Humščaka te niz pojedinačnih nalaza s različitih lokaliteta Varaždinske županije. Skupni nalaz novca i nakita iz Petrijanca pronađen 1805. godine danas se djelomično čuva u muzejskim ustanovama u Beču i Budimpešti. Predavačica: Spomenka Težak, muzejska savjetnica u GMV-u. Suorganizator: Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
Lepeza
MUZEJSKE PRIČE
Piše: Melita Krnoul viša restauratorica na Konzervatorsko-restauratorskom odjelu GMV-a
19. STOLJEĆE GMV KPO 1301
Lepeza je omiljeni ženski predmet prohujalog vremena koja mijenja oblik zajedno s modom. Primjerak koji predstavljamo napravljen je od kornjačevine, a proizveden je oko 1825. godine u Austriji, u razdoblju kada se izrađuju lepeze manjih dimenzija, vrlo ženstvene i nježne, od svile, sedefa, kosti i drveta. Otvorene lepeze tog vremena oblikuju puni polukrug. Naša lepeza sastavljena je od 23 pojedinačna rebra dužine 15,5 cm. Rebra od kornjačevine ukrašena su strojno na proboj vegetabilnim elementima. Na donjem kraju spojena su mjedenim čavlićem. Gornji dio rebara završava šiljato i povezan je svilenom vrpcom, provučenom kroz jedan otvor na svakom rebru. Lepeza je oslikana temperom, s motivom cvjetne girlande koja uokviruje košaru sa šarenim cvijećem.
Lepeza je prije konzervatorskorestauratorskog postupka bila u prilično lošem stanju; u nekom ranijem zahvatu svilena vrpca lijepljena je na podlogu, a taj postupak sprečavao je zatvaranje lepeze, zbog čega su pregibi na svilenoj vrpci popucali. U konzervatorsko-restauratorskom postupku fragmenti svilene trake skinuti su vlaženjem. Mnogi dijelovi svilene vrpce nedostaju i zamrljani su ljepilom koje se nije dalo skinuti, pa je kao nadomjestak korištena svila obojana u istu nijansu. Krojena je kao traka koja povezuje dva i dva rebra prstenasto. Svileni prstenovi lijepljeni su nanošenjem adhesiva vrhom igle na sam rub svile. Nakon ovih zahvata lepeza se ponovno može otvarati i zatvarati, a sada je izložena i u cjelini Kultura odijevanja od 18. do sredine 20. stoljeća, u stalnom postavu u Starome gradu.
VIJESTI
NOĆ MUZEJA petak, 27. 1. 2017.
Usprkos velikim temperaturnim minusima, i ove godine Noć muzeja, tradicionalno održana u koordinaciji Hrvatskog muzejskog društva, u Gradskom muzeju Varaždin protekla je (opet!) u znaku velike posjećenosti. Izložbeni postavi u Starome gradu te palačama Herzer i Sermage bili su besplatno otvoreni od 18 sati do ponoći, a obišlo ih je 4740 posjetitelja, i to svih dobnih skupina; neki su „potegnuli“ u Muzej i iz okolnih krajeva, a za mnoge je to bio i mali noćni obiteljski izlazak. U naslovu jednog novinskog članka primijećeno je da je taj dan bilo 34 puta više posjetitelja negoli je to ostalih dana u godini – no, kad bi tako bilo svaki dan, Gradski muzej Varaždin doista bi bio fenomen u svjetskim okvirima: od ukupno 200-tinjak hrvatskih muzeja varaždinski muzej tada bi sâm godišnje„požnjeo“ trećinu svih posjetitelja u Hrvatskoj. Za sada baš i nije izgledno, ali – uvijek postoji nada.
11
LOV I PLEMSTVO NA VARAŽDINSKOM PODRUČJU Pokrajinski muzej Ptuj Ormož / Grajska pristava Ormož Otvorenje izložbe: srijeda, 8. 2. 2017. Gostujuća izložba Gradskog muzeja Varaždin u ormoškome odjelu Pokrajinskog muzeja Ptuj Ormož rezultat je višegodišnje, prijateljske suradnje dvaju muzeja. Posebno smo počašćeni što su slovenske kolege otvorenje upriličili na Prešernov dan, središnji kulturni i državni praznik u Republici Sloveniji. Prigodom otvorenja, u kojemu su sudjelovali ravnatelji varaždinskih i ptujskih muzejskih ustanova Miran Bojanić Morandini i dr. sc. Aleksandar Lorenčič, zatim voditeljica ormoškoga muzejskog odjela Nevenka Korpič i zamjenik ormoškoga gradonačelnika Mirko Novak, istaknuto je kako ovakvi programi oplemenjuju narode i zbog njih postajemo bolji ljudi koji se žele zbližiti, a ne podizati zidove i čelične ograde. Dojmljiv nastup s nekoliko slovenskih skladbi izvela je pijanistica Darija Žganec Horvat, a nakon svečanog otvorenja nazočne je po izložbi provela muzejska savjetnica u GMV-u Spomenka Težak, autorica stručne izložbene koncepcije. Po običaju, Muzej je i za ovu prigodu organizirao autobus za svoje djelatnike i umirovljenike, kao i novinare iz nekoliko redakcija i prijatelje Muzeja.
Ožujak 2017.
STARI GRAD
Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399
PALAČA HERZER
Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela
Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca Izložba Podzemna fauna NP „Krka“ Organizatori: JU Nacionalni park „Krka“ i GMV.
Izložba Priča o leptirima
Organizatori: Hrvatski prirodoslovni muzej i GMV. Izložbe su postavljene za razgled do 5. 3. 2017. godine.
Izložba Modnim tragovima Varaždina – Krojačica Katica Seglin
Izložba je postavljena za razgled do 23. 4. 2017. godine.
PALAČA SERMAGE
Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172
Galerija ZLATI AJGNEL Gajeva 15 tel. 042 212 702
Gostovanje GMV-a Pokrajinski muzej Ptuj Ormož, Slovenija
Izložba Matko Vekić: Orijenta(liza)cija
Organizatori: Muzej za umjetnost i obrt i GMV. Izložba je postavljena za razgled do 26. 3. 2017. godine.
Izložba Boris Zaplatil – Iz zbirke kolekcionara Petera Žule
Izložba je postavljena za razgled do 19. 3. 2017. godine. Otvoreno: radnim danom 18.00 – 20.00 sati, subotom i nedjeljom 10.00 – 12.00 sati. Ponedjeljkom zatvoreno.
Lov i plemstvo na varaždinskom području Fragment izložbe Varaždin pod krunom Habsburgovaca Organizatori: Pokrajinski muzej Ptuj Ormož i GMV. Izložba je postavljena za razgled do 5. 5. 2017. godine.
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin