TRAVANJ 2017. | BROJ 4. | GODINA I.
ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak
Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: Miran Bojanić Morandini | Urednici: Miran Bojanić Morandini i Anita Peričić Naklada: 1000 primjeraka | Oblikovanje: Forte studio | Tiskara: Praxa Naslovnica: Uskrsna čestitka, Hrvatska, 1926., karton, kolorirani tisak, inv. br. GMV 87028 Sponzor Srijede u Muzeju u 2017. godini
OBIČAJI
USKRSNI OBIČAJI U VARAŽDINSKOME KRAJU / Vuzmenke Piše: Ljerka Albus muzejska savjetnica na Etnografskom odjelu GMV-a
Kalvarija nepoznati autor, okolica Varaždina, 19. st., slika na poleđini stakla, inv. br. E-1492
Blagdan Uskrsa, u našim krajevima u narodu zvan VUZEM, prožet je crkvenim i narodnim tradicijama koje se kroz čitavo uskrsno razdoblje isprepliću, stvarajući cjelinu religijskog i narodnog svetkovanja. Narodni običaji vezani uz ovaj blagdan su molitve, post, uskrsni krjesovi, procesije, blagoslov cvjetnih buketića i uskrsnog jela, obredna hrana, blagoslov kućnih ognjišta, bojanje jaja, uskrsno darivanje i čestitanje. Među brojnim uskrsnim narodnim tradicijama zadržat ćemo se na značaju vatre, kojoj se pridavao magijski izvor moći, prizivalo zdravlje, plodnost i napredak, kao i pobjeda svjetla nad tamom. Prva tradicija veže se uz posvetu kućnog ognjišta na Veliku subotu, kada se posvećenom gubom pali kućno ognjište. Tim se postupkom priziva zdravlje i napredak ukućana i cjelokupnog domaćinstva. Paljenju uskrsnog krijesa, u narodu zvanog VUZMENKA, VUZELNICA, VUZEMNICA, pridaje se apotropejska moć obrane od vještica i demona. VUZMENKA, oblika visokog stošca, palila se u noći s Velike subote na Uskrs ili pred uskrsnu zoru, na istaknutom mjestu u prirodi. Vjerovalo se da zle sile neće imati moć niti vlast na prostoru gdje dopire njezina svjetlost i dim.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.
5. 4. 2017. ZNAČAJ OPG-a I LOKALNE PROIZVODNJE HRANE / predavanje
12. 4. 2017. IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI – Začetnik hrvatskog identiteta / otvorenje izložbe
19. 4. 2017. GLAS IZ SAHARE / predavanje
26. 4. 2017. TITANIC – Kronologija jedne legende / predavanje
ZNAČAJ OPG-a I LOKALNE PROIZVODNJE HRANE / predavanje
SRIJEDA, 5. 4. 2017. 19 sati, Palača Herzer Unatrag 20-ak godina ideja o potrebi razvoja domaćeg prehrambenog sektora, odnosno lokalne proizvodnje hrane uzela je zamah u svijesti potrošača. Lokalna hrana podrazumijeva održivost, a uz to i sigurnost, što su ključni pojmovi zbog kojih se mora inzistirati na jačanju njezine proizvodnje. Ne postoji neka općeprihvaćena definicija za pojam lokalne hrane koja se često naziva i domaća hrana; u užem smislu radi se o hrani koja se proizvodi neposredno uz mjesta gdje se i prodaje, i to uglavnom na izravan način od strane samih proizvođača, dakle bez posrednika u prodaji. U širem smislu lokalna hrana podrazumijeva proizvodnju hrane na lokalnom i regionalnom području za veću populaciju stanovništva, koja se može i lokalno prerađivati. Lokalnu hranu povezuje činjenica da se proizvodi na području koje nam je poznato, na kojemu živimo i gdje poznajemo i susrećemo same proizvođače, pa nam
5 je dostupan i uvid u samu proizvodnju. Kao poželjno pravilo ističe se i činjenica da se radi o hrani koja se izravno prodaje od proizvođača, i to svježa ili prerađena na tradicionalan način. U vrijeme velike gospodarske krize, ali i sve učestalijih klimatskih i okolišnih promjena, lokalna proizvodnja hrane sve više dolazi u prvi plan, jer doprinosi sigurnosti stanovništva u pogledu dostatne samoopskrbe hrane za koju znamo odakle dolazi, kao i njezinoj kakvoći. Osim pozitivnih socijalnih,
okolišnih i gospodarskih čimbenika, lokalna proizvodnja hrane utječe i na suzbijanje monopola u trgovini hranom, a o svim navedenim aspektima ove teme, aktualne koliko u našoj zajednici toliko i na svjetskoj razini, bit će govora na predavanju dr. sc. Miljenka Ernoića, direktora Razvojne agencije Sjever, koji je velik dio svojega stručnog i znanstvenog rada posvetio održivom razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora te očuvanju naših pasmina domaćih životinja.
IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI – ZAČETNIK HRVATSKOG IDENTITETA Uz 200. godišnjicu rođenja / otvorenje izložbe SRIJEDA, 12. 4. 2017. 19 sati, Palača Sermage Nakon što je održana u Zagrebu, izložba o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, priređena uz 200. godišnjicu njegova rođenja, otvara se i u Varaždinu. Izložba se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog povijesnog muzeja, kao i na predmetima posuđenima iz privatnih zbirki te srodnih arhivskih i drugih muzejskih institucija. Kroz deset tematskih cjelina prezentira se Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča. Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina prvi je započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu“. Shvaćajući važnost institucija , a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, vjerujemo da se Kukuljevića s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta. Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Njegov predan rad, potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda, otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana. Organizatori: Gradski muzej Varaždin i Hrvatski povijesni muzej.
GLAS IZ SAHARE / predavanje
SRIJEDA, 19. 4. 2017. 19 sati, Palača Herzer Varaždinac Damir Vujnovac u proljeće 2016. godine bio je sudionik Saharskog maratona koji se održava između izbjegličkih kampova naroda Saharawi, u pustinji, na četveromeđi Alžira, Mauritanije, Zapadne Sahare i Maroka. Saharci tamo već četrdeset godina čekaju na povratak u svoje domove u Zapadnoj Sahari, ovisni o dostavi osnovnih namirnica za preživljavanje. Boraveći među njima, Vujnovac je upoznao njihov način preživljavanja, organizaciju života u izbjeglištvu te kulturnu i prosvjetnu notu koje, unatoč dugogodišnjem bivanju usred okrutne pustinje, u njima nisu zamrle. Po povratku je pokrenuo projekt "Dječji glas iz Sahare" te serijom putopisnih predavanja, medijskih nastupa i
humanitarnih događaja hrvatskoj javnosti približio je priču o malom narodu iz najveće svjetske pustinje. Prikupljenim sredstvima iz te akcije tiskana je trojezična knjiga literarnih radova saharskih školaraca "Glas iz Sahare" (na arapskom, engleskom i hrvatskom jeziku), čije je primjerke ove godine odnio Saharcima za popunu njihova siromašnog knjižnog fonda, donijevši im i školski pribor, dar učenika Prve gimnazije Varaždin. Damir Vujnovac putovanjima spaja tri svoje strasti: otkrivanje novoga, upoznavanje ljudi i pisanje. Divljina ga nadahnjuje jednako kao i urbana sredina, u gradovima pronalazi ljude, a u pustinjama sebe. Penjanje pustinjskim stijenama i život s Beduinima u Jordanu, sudjelovanje u maratonu među izbjegličkim naseljima Zapadne Sahare i lutanja Bliskim istokom podjednako ga inspiriraju kao i skriveni dijelovi višemilijunskog Londona ili Atene. Upravo se vratio sa svojega drugog puta u Saharu, a svoja iskustva i emocije ponovnog susreta s ljudima na koje je svijet zaboravio podijelit će s nama na predavanju.
TITANIC
Kronologija jedne legende / predavanje
SRIJEDA, 26. 4. 2017. 19 sati, Palača Herzer Titanic, „nepotopiv brod iz snova“, još je i danas, 105 godina nakon tragedije koju je doživio, tema mnogih istraživača, predložak za brojne filmske, literarne i umjetničke uratke, mračni predmet žudnje lovaca na potonula blaga... Njegovo ime postala je istoznačnica za veliku katastrofu, ali priča (još uvijek) ide dalje, a istina i legenda o sudbini toga broda stalno se isprepliću. U tome ozračju govorit će se i na našem predavanju, koje prati razvoj događaja od početka gradnje broda u Belfastu 1909. godine, preko njegova isplovljavanja u Southamptonu 10. travnja 1912. godine prema New Yorku, kamo nikada nije doplovio, i dramatičnoga potonuća u sjevernom Atlantiku samo nekoliko dana kasnije, 14. travnja, o čemu će biti najviše riječi. Osvrnut ćemo se i na vrijeme pronalaska njegove olupine 1985.
7 godine, na dubini od 3800 metara, kao i na najnovija otkrića. Poseban naglasak bit će i na hrvatskoj strani priče s obzirom na to da je na njemu bilo i tridesetak hrvatskih iseljenika, a na brodu Carpathia, koji je spašavao preživjele, bilo je više od 80 hrvatskih pomoraca, članova posade. Ukratko, na predavanju donosimo nepoznate detalje o najpoznatijemu brodolomu, opovrgavamo neke općepoznate no neistinite ili poluistinite informacije o toj temi, ali i doznajemo kakve spone cijelu priču povezuju s Rijekom. Predavanje je pripremio Slobodan Novković, autor brojnih članaka na temu Titanica, objavljenih u zemlji i inozemstvu, suradnik vodećih svjetskih Titanic-stručnjaka (kao što su Günter Bäbler, Claes Göran Wetterholm, Brigitte Saar i Phil Gowan) te dopredsjednik Udruge „Titanic 100“, koja u Hrvatskoj organizira niz aktivnosti vezanih uz održavanje spomena na Titanic. Suorganizator: Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
MUZEJSKE PRIČE
Terensko-istraživački rad Franje Košćeca kroz fotošetnju starim Varaždinom Piše: Antica Bregović, muzejska savjetnica na Entomološkom odjelu GMV-a
Najvažniji dio ostavštine Franje Košćeca su zbirke prirodoslovne građe, s herbarijem i entomološkim materijalom, koje je prof. Košćec sakupio tijekom dugogodišnjih terenskih istraživanja (od 1903. do 1962. godine), i to najprije u rodnom Paukovcu kraj Donje Zeline, a zatim na lokalitetima u okolici Varaždina. Paralelno s botaničkom građom prikupljao je i zbirke kukaca na kojima je profiliran Entomološki odjel GMV-a. Iako nikada (osim tri manja rada) nije uredio i objavio rezultate svojih istraživanja, njegova terenska ostavština i cjelovitost očuvane građe i danas su važan izvor mnogim entomolozima i drugim istraživačima. Franjo Košćec uvijek je birao isti put kroz grad kojim je gotovo svakodnevno odlazio na terenska istraživanja do Drave. Ovdje ga rekonstruiramo povijesnim fotografijama i usput, pomalo s nostalgijom, gledamo vizure Varaždina kojih danas više nema
do meteorološkog stupa pa prečicom kroz haustor kod Šambarekovih
do Opatičke livade kraj Drave
pokraj Gimnazije
nekoliko sati rada na terenu i povratak istim putem u
9
Izlazak iz Draškovićeve 6
prolazak Školskom ulicom
ispod balkona milostive Kolander
preko Dućanske i Habdelićeve
pored restorana Janje
... Draškovićevu.
VIJESTI MUZEJ PLANINARSTVA IVANEC (1. faza) U Ulici Rudolfa Rajtera 5, u Ivancu, u petak, 24. veljače ove godine, otvoren je manji dio (1. faza) budućeg Muzeja planinarstva, čime je započeto ostvarenje ideje tamošnjih stanovnika da u takvoj instituciji predstave svoje kulturno-povijesno nasljeđe kraja podno Ivančice, odnosno bogatu arheološku, rudarsku, fotografsku, etnološku i drugu kulturnu baštinu iz svoje prošlosti.
HOMMAGE MILJENKU STANČIĆU Umjetnički paviljon u Zagrebu i Gradski muzej Varaždin organizatori su izložbe Hommage Miljenku Stančiću, priređene u povodu 90 godina od njegova rođenja i 40 godina od njegove smrti. Umjetnički paviljon, 18. ožujka - 7. svibnja GMV Palača Sermage, 9. kolovoza - 29. listopada
EU PROJEKT „IRON-AGE-DANUBE“ U Arheološkom muzeju u Zagrebu je 28. veljače ove godine predstavljen EU projekt „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja Iron-AgeDanube“. Na području Hrvatske projekt će se provoditi na arheološkim lokalitetima u Jalžabetu i u Požeško-slavonskoj županiji na Kaptolu od 1. 1. 2017. do 30. 6. 2019. godine.
NASTAVA U MUZEJU Ovih tjedana učenici trećih razreda osnovne škole s područja Varaždina i okolice dolaze u razgled stalnog postava Kulturnopovijesnog odjela u Starome gradu, gdje na licu mjesta mogu vidjeti predmete vezane uz povijest našega zavičaja o kojoj uče u školi, a također i doznati još poneku zanimljivost iz prošlosti našega grada. Učenici sedmih razreda osnovne škole i drugog razreda gimnazije, i to s područja Varaždinske i Međimurske županije, svoja znanja o kukcima, o kojima u školi uče na satovima biologije, upotpunjuju u prirodoslovnim radionicama, koje se održavaju u stalnom postavu Entomološkog odjela „Svijet kukaca“ u palači Herzer.
11 PREDMET MJESECA
Povijesna i rodoslovna skica obitelji Kukuljević aliter Bassani de Sacci Geschichtliche und genealogische Skizze der Familie Kukuljević aliter Bassani de Sacci Inv. br. GMV 59183
Piše: Ljerka Šimunić, muzejska savjetnica na Kulturnopovijesnom odjelu GMV-a
Povijest obitelji Kukuljević Sakcinski pod nazivom Geschichtliche und genealogische Skizze der Familie Kukuljević aliter Bassani de Sacci napisao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1862. ili 1863. godine, kao što i navodi na naslovnici. Primjerak je 24. kolovoza 1864. darovao svom bratiću Vladislavu Kukuljeviću Sakcinskom, kako piše u posveti na prvoj stranici. Na koricama je pozlaćeni naslov FAMILIE KUKULJEVIĆ, sadržaj je pisan crnom tintom na njemačkom jeziku i umnožen u litografskoj tehnici, sadrži 98 stranica i četiri tablična prikaza genealogije Bribir Bassani, Kukuljević Bassani de Sacci, hrvatske i njemačke linije. Na pisanje obiteljskog rodoslovlja Kukuljević se odlučio jer je ono, uz grb i grbovnicu, autentični dokaz plemstva s prikazom izravne veze s pretkom koji je dobio plemstvo. Obitelj Kukuljević Sakcinski pripada među najstarije hrvatske plemićke obitelji; potekla je od hrvatsko-venecijanske loze Kukuljević – Bassani de Sacci. Prema rodoslovlju Kukuljevići potječu iz zapadne Hercegovine (Posušje) čiji su se članovi doselili u Senj i početkom 17. stoljeća povezali se s plemićkom obitelji Bassani de Sacci. Primjerak je pohranjen u čuvaonici Gradskog muzeja Varaždin, a trenutačno je izložen na velikoj izložbi priređenoj uz 200. godišnjicu rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog (Varaždin, 29. V. 1816 – Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 1. VIII. 1889.), najprije postavljenoj u Zagrebu, a od 12. travnja do 30. srpnja ove godine i u Varaždinu.
Travanj 2017.
STARI GRAD
Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399
PALAČA HERZER
Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela
Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca Izložba Modnim tragovima Varaždina – Krojačica Katica Seglin
Izložba je postavljena za razgled do 23. 4. 2017. godine.
PALAČA SERMAGE
Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172
Gostovanje GMV-a Pokrajinski muzej Ptuj Ormož, Slovenija
Izložba Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta
Organizatori: GMV i Hrvatski povijesni muzej. Izložba je postavljena za razgled do 30. 7. 2017. godine.
Lov i plemstvo na varaždinskom području Fragment izložbe Varaždin pod krunom Habsburgovaca Organizatori: Pokrajinski muzej Ptuj Ormož i GMV. Izložba je postavljena za razgled do 5. 5. 2017. godine.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan. 5. 4. 2017. 12. 4. 2017. 19. 4. 2017. 26. 4. 2017.
ZNAČAJ OPG-a I LOKALNE PROIZVODNJE HRANE / predavanje IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI – Začetnik hrvatskog identiteta / otvorenje izložbe GLAS IZ SAHARE / predavanje TITANIC – Kronologija jedne legende / predavanje
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin