LIPANJ 2017. | BROJ 6. | GODINA I.
ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak
Detalji s čaše s posvetom Ljubici Pisačić rođ. Kukuljević
Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Tijekom održavanja Špancirfesta, 18. 8. – 27. 8. 2017. godine, svi izložbeni postavi otvoreni su svaki dan, osim ponedjeljka, od 10 do 20 sati.
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin Naslovnica: Miljenko Stančić, Mala obitelj, 1961., ulje na platnu, inv. br. GMV GS 633 Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: Miran Bojanić Morandini | Urednici: Miran Bojanić Morandini i Anita Peričić Naklada: 1000 primjeraka | Oblikovanje: Forte studio | Tiskara: Praxa
S izložbe Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta izdvajamo dva predmeta iz fundusa GMV-a vezana uz Ljubicu Pisačić, Kukuljevićevu sestru (podaci su preuzeti iz kataloga izložbe).
ČAŠA S POSVETOM LJUBICI PISAČIĆ rođ. KUKULJEVIĆ
Beč, oko 1840., bezbojno staklo prevučeno modrim, brušeno, matirano, pozlata, inv. br. GMV KPO 1138
PREDMET MJESECA
PORTRET LJUBICE PISAČIĆ rođ. KUKULJEVIĆ Matija Brodnik, Hrvatska, 1840. – 1842., ulje na platnu, inv. br. GMV GS 209
Ljubica (Amalija) Pisačić Hižanovečka (1813. – 1842.) kći je Antuna i Antonije rođ. Labaš i starija sestra Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Za Fridrika Pisačića udala se 1838. godine. Slovenski slikar Matija Brodnik dva puta ju je portretirao. Osobito uspjeli portret u ružičastoj haljini čuva se u Gradskom muzeju Varaždin, a onaj u bijeloj haljini, istovjetnoga oblika i kroja, s razlikama u nakitu i boji šala obavijenoga oko ramena, nalazi se u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu. Taj drugi portret, u bijeloj haljini, vjerojatno je naručio netko iz obitelji nakon njezine smrti, s obzirom na to da nema živost i dovršenost prvoga, varaždinskog portreta.
Poligonalno podnožje čaše ukrašeno je rozetama i tordiranim prstenom. Na kupi je pozlaćena traka s prigodnim tekstom: „SIE REGEN OHNE ENDE, DIE FLEISSIGEN HÄNDE, UND FÜGEN ZUM GUTEN, DEN GLANZ UND DEN SCHIMMER UND RUHEN NIMMER“ (One rade neprekidno, te marljive ruke, i doprinose dobroti, sjaju i blistavosti, i nikad ne miruju).
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! Ulaz na sve programe je besplatan.
KERAMEIKON Hrvatsko keramičarsko udruženje
Zbirka suvremene svjetske keramike / predavanje / predstavljanje
SRIJEDA, 7. 6. 2017. 19 sati, Palača Herzer Prije petnaest godina grupa entuzijasta, umjetnika, pa i Gustav Weiß, keramičarska legenda iz Njemačke, osnovali su KERAMEIKON, Hrvatsko keramičarsko udruženje. U neprofitnoj organizaciji keramičara, lončara, likovnih stručnjaka, galerista, institucija i svih drugih zainteresiranih za promociju keramike kao vrste umjetnosti, okupile su se snage koje su sebi postavile visoke ciljeve: razvijanje širokoga spektra aktivnosti vezanih uz keramiku, poticanje suradnje umjetnika unutar Hrvatske i na međunarodnome planu, poticanje suradnje umjetnika i galerista, likovnih stručnjaka, ljubitelja i sakupljača keramike, kao i njegovanje iskustava i
1
unapređenje hrvatske lončarske tradicije. Udruženje svoje ciljeve ostvaruje organiziranjem tečajeva, seminara, škola, kolonija, radionica i drugih oblika edukacije, s posebnim naglaskom na mlade, kao i organiziranjem domaćih i međunarodnih izložbi. Zahvaljujući suvremenoj komunikacijskoj tehnologiji, Udruženje je danas povezano s gotovo cijelim svijetom, što mu omogućuje da umjetnost u keramici približi široj kulturnoj javnosti, kao i da informaciju o aktivnostima hrvatskih keramičara putem svoje mrežne stranice globalno pronosi. Zbog svega ostvarenoga, 2015. godine KERAMEIKON je kao grupni član primljen u prestižno članstvo IAC-a, Međunarodne akademije za keramiku, sa sjedištem u Ženevi. Udruženje se posebno dokazalo
5
1 Paula Bastiaansen, Bez naslova, 2016., Nizozemska 2 Eriko Inazaki, Theremin, 2012., Japan 3 Ann van Hoey, Growing, 2009., Belgija 4 Marjan de Vogt, Porc-Epic Ballon, 2009., Nizozemska
2
3
4
uspješnom organizacijom već tradicionalnog Međunarodnog festivala postmoderne keramike, koji ponajprije obilježava izložba CERAMICA MULTIPLEX, okupljajući na natječaju za sudjelovanje velik broj sudionika iz cijeloga svijeta. Djelovanje KERAMEIKONA i Zbirku suvremene svjetske keramike predstavit će Blaženka Šoić Štebih, predsjednica Udruženja i članica ULUPUH-a i IAC-a, Međunarodne akademije za keramiku. Suorganizator: KERAMEIKON, Hrvatsko keramičarsko udruženje.
RATNI FOTOZAPISI MLADENA GENCA SRIJEDA, 14. 6. 2017. 19 sati, Palača Herzer Iz fotografskog opusa varaždinskoga novinara Mladena Genca predstavljamo reprezentativni izbor fotografija snimljenih u Domovinskome ratu. Mladen Genc u to je doba radio kao novinar-urednik na Radio Ivancu te kao suradnik Hrvatskoga radija i Večernjeg lista. Put ratnoga izvjestitelja započeo je izvještajima o ratu u Sloveniji da bi u drugoj polovici 1991. g., najprije kao akreditirani novinar Večernjeg lista, a zatim i kao dragovoljac Domovinskoga rata, svojim fotografskim aparatom bilježio događaje na hrvatskim ratištima. U svojstvu novinara najprije odlazi na pokupsko bojište, a u jesen 1991. g. kao hrvatski dragovoljac našao se na pakračko-lipičkom bojištu. Tijekom 1992. g. bio je i na novljanskom ratištu, gdje na području Starog Grabovca nastaju fotografije koje dokumentiraju svakodnevicu hrvatskih bojovnika na tome prostoru. Te iste godine bio je i na istočnoslavonskome bojištu, na posljednjoj crti obrane Osijeka.
/ otvorenje izložbe
U zimi 1992./1993. g. nastaju fotografije na ličkome bojištu, ponajviše u Gospiću i na prvim crtama bojišnice. Naposljetku, Mladen Genc dolazi i na južnodalmatinsko bojište, gdje fotoaparatom bilježi kulturocid počinjen nad tamošnjom sakralnom i profanom baštinom. Gencove fotografije amalgam su novinarskoga profesionalizma i dragovoljačkog srca; on pedantnošću novinarskoga profesionalca bilježi svakodnevicu hrvatskoga vojnika, stradanja hrvatskoga civilnog stanovništva i razaranja hrvatskih naselja i kulturne baštine. No, Genc nije samo fotograf, on je i novinar, pa njegove fotozapise prati i dojmljiva, riječima zapisana priča. Glavna odlika ove izložbe jest uspješan spoj dokumentarne fotografije i njihov kvalitetni opis, čime se, i nakon više od dva desetljeća od tih događaja, u ratnim zapisima Mladena Genca čuvaju vrlo živa sjećanja iz Domovinskoga rata. Izložba je postavljena za razgled do 9. 7. 2017. godine. Organizator: Državni arhiv u Varaždinu. Suorganizator: GMV.
OBLJETNICE
70 GODINA GALERIJE STARIH I NOVIH MAJSTORA GMV-a U PALAČI SERMAGE Galerija starih i novih majstora unutar Gradskog muzeja Varaždin osnovana je 1939. godine. Od 15. lipnja 1947. godine smještena je u palači Sermage, jednome od najljepših varaždinskih baroknih zdanja. Maksimilijan Vanka (Zagreb, 1889. – Vallorta (Meksiko), 1963.), hrvatski slikar i kipar, slikarstvo je studirao u Zagrebu i Bruxellesu. Predavao je na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu do 1934. godine, kada odlazi u SAD. U Hrvatskoj je slikao folklorne i religiozne motive, krajolike i portrete, a u svojim djelima naglašavao i socijalnu tematiku. Posebno se ističu njegovi akvareli zagrebačke okolice i Korčule. U Americi se bavio i skulpturom. Hrvatska crkva u Pittsburghu oslikana je njegovim izuzetno uspjelim freskama.
7
Maksimilijan Vanka, Portret pomajke Josefine Peternel, 1917., ulje na platnu, inv. br. GMV GS 92
Pismo u kojemu hrvatski slikar Maksimilijan Vanka 1936. godine poklanja portret svoje pomajke Gradskom muzeju Varaždin, koji tada djeluje tek desetak godina.
HOMMAGE à MILJENKO STANČIĆ
San (Ljubavnici), 1963.
Palača Sermage, 10. 8. – 29. 10. 2017. Otvorenje izložbe: četvrtak, 10. 8. 2017. u 20 sati. Umjetnički paviljon i Gradski muzej Varaždin organizatori su izložbe Hommage à Miljenko Stančić, priređene u povodu 90. godišnjice njegova rođenja i 40. godišnjice smrti, koja će nakon predstavljanja u Zagrebu biti postavljena i u Varaždinu. Izložba obuhvaća osamdesetak slika, posuđenih iz nekoliko ustanova i privatnih varaždinskih i zagrebačkih zbirki, koje prate Stančićeve slikarske faze i otkrivaju interese i domete njegova likovnog opusa. Miljenko Stančić (Varaždin, 1926. – Zagreb, 1977.) prve poduke iz slikarstva dobio je tijekom školovanja na varaždinskoj gimnaziji od Ladislava Kralja Međimurca, akademskog grafičara i slikara, što je bio temelj za njegovo daljnje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1949. godine. Uz slikarstvo, bavio se ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom. O njegovu slikarstvu pisali su vrsni književnici, među kojima i Miroslav Krleža, kao i mnogi povjesničari umjetnosti,
primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, Saša Vereš, Antun Vrdoljak i Igor Zidić te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg. Likovni kritičari Stančićev rad povezuju uz magični realizam, metafizičko, fantastično ili fantazmagorično slikarstvo, što upućuje na posebnost njegove likovne poetike, prožete snažnim autobiografskim i psihološkim nabojem. U Gradskom muzeju Varaždin, u Zbirci Miljenka Stančića, čuva se stotinjak njegovih djela, kao i prikupljena dokumentacija s osvrtima o njegovu stvaralaštvu. Zbirka još uvijek nema svoje mjesto u stalnome postavu, pa je ova izložba još jedna izuzetna prigoda da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz Miljenka Stančića, podsjeti na toga nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti. Posebnost ove monografske izložbe su i neka Stančićeva djela iz privatnih zbirki koja se do sada nisu javno izlagala. Autorica izložbe je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju. Izložba je postavljena za razgled do 29. 10. 2017. godine.
9
NAJAVLJUJEMO
9
Ljepota lažnog sjaja Palača Herzer, 11. 8. – 24. 9. 2017. Otvorenje izložbe: petak, 11. 8. 2017. u 20 sati. Ovo nije izložba o umjetnosti u slikarstvu i kiparstvu. To je izložba o prijevarama lakovjernih ljudi posredstvom umjetnosti, o beskrupuloznosti crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih ali neupućenih kupaca, odnosno to je izložba o jednom specifičnom obliku kriminala. Njome se želi pridonijeti osvješćivanju građana na nužan oprez pri kupnji skupocjenih umjetnina svih vrsta i borbi protiv crnog tržišta. Zbirka Muzeja policije počela se stvarati prije desetak godina sporadično prikupljenim krivotvorinama koje su samoinicijativno, po pravomoćnosti sudskih presuda, dostavile neke policijske postaje. Sustavno prikupljanje započelo je 2009. godine, kada se, posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije, kod sudova uspjelo ishoditi da se po pravomoćnosti sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već da se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije. Danas ovu podzbirku Kriminalističke zbirke predmeta čini šezdesetak izložaka, od kojih se najveći broj odnosi na ulja na platnu i nekoliko skulptura. Najviše je krivotvorina radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića i Mersada Berbera, a u manjem broju su radovi Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana,
Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića, Dragice Cvek Jordan i Nikole Reisera. Tu su i tri krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i jedna Vojina Bakića, a od stranih autora u Zbirci su i krivotvoreni radovi Salvadora Dalija i Paula A. Renoira. Prvotno predstavljanje ove specifične izložbe u Zagrebu 2016. godine imalo je izuzetan odjek u medijima i kod javnosti, pa se veliko zanimanje očekuje i na njezinom drugom predstavljanju, na gostovanju u Varaždinu. O crnom tržištu krivotvorinama bit će riječi i na prigodnome predavanju, koje će se uz izložbu održati u rujnu, u sklopu Srijede u Muzeju. Suorganizator: Muzej policije.
Na „meti“ krivotvoritelja su i radovi Miljenka Stančića
EX LIBRIS BIBLIOTHECA
WOOGIANA
MUZEJSKE PRIČE DETOX – Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine naziv je dvogodišnjega projekta u kojemu GMV, s još nekoliko partnera, sudjeluje od 1. listopada 2016. godine. Projekt se provodi uz financijsku pomoć Fonda za regionalni razvoj (EFRR), u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014-2020. Jedna od aktivnosti GMV-a u sklopu projekta odnosi se na restauriranje knjižnog fonda iz obiteljske biblioteke grofa Bombellesa i digitalizaciju najvrjednijih primjeraka. U fundusu GMV-a čuva se oko 20.000 primjeraka starih vrijednih knjiga, od čega je, prema dosad obrađenim podacima, više od 3.000 iz knjižnice Bombelles. S obzirom na to da GMV nikada do sada nije imao zaposlenu osobu za sustavnu stručnu obradu knjižnoga fonda, projekt Detox izuzetna je prilika za provedbu toga važnog segmenta u njegovoj djelatnosti. Za pretpostaviti je da knjižnica GMV-a krije mnoge dragulje iz svijeta tiskarstva, koji će se tek otkrivati u narednome razdoblju, a na jedan od njih ukazala nam je Nataša Mihinjač, kustosica na projektu Detox.
Riječ je o knjizi objavljenoj 1730. g. u Amsterdamu, pod naslovom Abrégé chronologique de l'histoire d'Angleterre, autora Jean-Guillaume de Chevrièresa, s vrlo zanimljivim ex librisom. Knjiga je u prvoj polovici 18. stoljeća pripadala drezdenskom pastoru Moritzu Carlu Christianu Woogu, koji je posjedovao veliku knjižnicu (Bibliotheca Woogiana). Umjetnici koji su radili na izradi ex librisa su drezdenski slikari Anna Maria Werner i Christian Friedrich Boetius. Nepoznato je kako je svezak završio u knjižnici grofa Bombellesa. Ex libris spomenute knjige prikazuje vrlo mračan prizor, s alegorijskim prikazom smrti. U gornjem medaljonu upisan je tekst „Bibliotheca Woogiana“, a u donjem tekst na latinskom „Nominor a libra: libratus ne levis unquam Inveniar, praesta pondere, Christe, tuo“, u kojemu Woog objašnjava porijeklo svojega prezimena i moli Boga za blagonaklonost na posljednjem sudu. Ex libris (latinski: iz knjiga) je izraz za otisnuti natpis ili dekorativnu oznaku koja se stavlja na knjige, najčešće na unutarnju stranicu korica, kao oznaka vlasništva. Ex libris obično sadrži ime i prezime, monogram ili grb vlasnika te predstavlja važan izvor o povijesti posjeda pojedine knjige i pojedinih knjižnica. Stil ukrašavanja je često eraldički, fantastičan i sadrži alegorijske simbole koji pričaju priču i prenose snažne poruke, te predstavlja važan izvor o povijesti posjeda pojedine knjige i pojedinih knjižnica. Uz funkciju označavanja vlasništva ex libris ima i umjetničku vrijednost, jer njegova izrada zahtijeva i slikarsko umijeće, zbog čega danas u svijetu ex librisi predstavljaju kolekcionarski predmet.
11 VIJESTI
DAVOR PUTTAR Napustio nas je Davor Puttar (13. 7. 1949. – 13. 5. 2017.), koji je u Gradskom muzeju Varaždin, sve do umirovljenja, radio kao fotograf 35 godina. Iza njega su ostale stotine tisuća fotografija muzejskih predmeta, izložbi, događanja iz suvremenoga života Varaždina, interijera i eksterijera, ljudi..., a nezaobilazni su i njegovi dokumentarni i umjetnički fotozapisi u brojnim publikacijama o Varaždinu.
Svake godine, od travnja do sredine lipnja, Svijet kukaca i Stari grad odredište su brojnih školskih ekskurzija, koje u Varaždin dolaze iz cijele Hrvatske. Tih dana nerijetko se mogu vidjeti i ovakvi prizori čekanja u redu, ali ne da bi se kupilo najnovije izdanje mobitela ili karta za neki filmski blockbuster, već da bi se pogledali poznati „varaždinski kukci“.
Izložbu Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta posjetile su brojne grupe učenika osnovnih i srednjih škola s našega područja. Neki od njih izložbu su razgledali uz stručno vodstvo, dok je dio sudjelovao i u posebno pripremljenim edukacijskim radionicama.
S lipanjskim izdanjem našega glasila Varaždinski muzealac završili smo i programske aktivnosti kroz Srijedu u Muzeju za prvu polovicu ove godine. Nova druženja srijedom, s novim brojem „Muzealca“, nastavljamo u rujnu. Želimo vam dugo, toplo (ne prevruće) ljeto, u kojemu ipak neće nedostajati muzejskih događanja, jer uz naše stalne postave u Starome gradu i palači Herzer, u kolovozu otvaramo i dvije zanimljive izložbe!
U subotu, 20. 5. 2017. g. održana je 13. po redu Europska noć muzeja. U stalnom postavu u Starome gradu tom smo prigodom imali i male muzealce-vodiče iz III. c razreda I. osnovne škole u Varaždinu, koji su sa svojom učiteljicom Sonjom Tušek-Podobnik za posjetitelje pripremili zanimljive priče o povijesti Varaždina.
Lipanj - srpanj - kolovoz 2017.
STARI GRAD
Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca
PALAČA HERZER
Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760
Izložba Ratni fotozapisi Mladena Genca
Organizator: Državni arhiv u Varaždinu. Suorganizator: GMV. Izložba je postavljena za razgled 14. 6. – 9. 7. 2017.
Izložba Ljepota lažnog sjaja
Organizatori: Muzej policije i GMV. Izložba je postavljena za razgled 11. 8. – 24. 9. 2017.
PALAČA SERMAGE
Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172
Izložba Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta
Organizatori: GMV i Hrvatski povijesni muzej. Izložba je postavljena za razgled 12. 4. – 30. 7. 2017.
Izložba Hommage à Miljenko Stančić
Organizatori: GMV i Umjetnički paviljon. Izložba je postavljena za razgled 10. 8. – 29. 10. 2017.
Gostovanja GRADSKOG MUZEJA VARAŽDIN
Izložba Velikani hrvatske umjetnosti 20. stoljeća Sofija, Nacionalna galerija, 30. 5. – 27. 8. 2017.
Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin! 7. 6. 2017. KERAMEIKON I ZBIRKA SUVREMENE SVJETSKE KERAMIKE / predavanje/predstavljanje 14. 6. 2017. RATNI FOTOZAPISI MLADENA GENCA / otvorenje izložbe -------------------------------------------------------------------------10. 8. 2017. HOMMAGE à MILJENKO STANČIĆ / otvorenje izložbe (20 sati) 11. 8. 2017. LJEPOTA LAŽNOG SJAJA / otvorenje izložbe (20 sati)
Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu GMVarazdin