tekst: Vitomir Spasović, ilustracije: Matija Dražović
Prema jednoj priÄ?i, Olimpijske
igre osnovao je grÄ?ki junak nad junacima Heraklo, Zeusov
sin, ili Herkules, kako su ga zvali Rimljani. Heraklo je bio poznat po nadljudskoj snazi i nepobjedivosti.
Često je izazivao svoju braću da se natječu s njim u snazi i u trčanju, te ih je nakon njihovih neuspješnih pokušaja da ga pobijede nagrađivao vijencem divlje masline.
Grci su obožavali svog heroja i odlučili su njemu u čast prirediti Olimpijske igre.
Smatra se da su prve Igre održane još 776. godine prije Krista, a popis imena prvih olimpijskih pobjednika sastavio je Hipija iz Elisa, započevši ga imenom Koreba, pobjednika u trčanju, koji je inače bio kuhar.
Stari Grci smatrali su Igre vrlo važnima, čak su i godine računali po njima. Održavale su se ljeti, za puna mjeseca.
Osim natjecatelja, na Igre su dolazili i umjetnici, obrtnici, govornici, političari, mudraci, trgovci, zabavljači, posluga i robovi. Bilo je tu zabave za svakoga. Najuvaženije među njima birali su za suce koji su utvrđivali jesu li prijavljeni atlete dovoljno uvježbani, jesu li dostojni sudjelovanja na Igrama, odgovara li dob natjecatelja propisima, je li zaista svaki od njih Grk, slobodnjak i neokaljane časti.
Oni su odlučivali o načinu natjecanja, prevarante su isključivali iz igre, pa čak i kažnjavali šibanjem. Osobito su se kažnjavali pokušaj podmićivanja sudaca ili natjecatelja i kršenje svetog mira. Suci su bili
strogi, ali pravedni.
Natjecanja su se odrĹžavala na
stadionu, na koji sa zvukom trube dolaze natjecatelji i natjeÄ?u se svaki u svojoj disciplini.
Sve vrvi od uzbuđenja i
glasnih povika gledatelja.
Sigurno se čudite kako se još pamte sve te priče. Za to su zaslužni umjetnici, koje su Igre nadahnjivale. No, umjetnici su kao i danas bili vrlo osjetljiva bića, pa su znali i pretjerati u opisima. Tako je njihova točnost katkad upitna. Za trkače su znali govoriti da postaju nevidljivi i da im noge ne dotiču tlo, a za hrvače da su toliko snažni da bi konju iščupali rep, i to trzajem jedne ruke.
Antičke Olimpijske igre 776. pr. Kr. – 393. pr. Kr.
Igre su se održavale od 776. do 393.
odrasle u trčanju i borilačkim spor-
godine pr. Kr. u svetištu Olimpiji, u
tovima. Četvrti su se dan odvijale
čast Zeusa, vrhovnog boga u staro-
konjičke utrke, pentatlon (peto-
grčkoj mitologiji. Kako su se odr-
boj) i utrka hoplita (vojnika pje-
žavale svake četiri godine, najjači
šaka opremljenih kratkim mačem,
i najspretniji Grci hrlili su da među-
kopljem i štitom). Zadnjeg, petog
sobno na sportskom natjecanju
dana ovjenčavani su pobjednici uz
odmjere snage i dokažu svoje spo-
velika slavlja i žrtvovanja njima u
sobnosti.
čast.
Sportaši su mogli bili isključivo
Žene nisu sudjelovale na natjeca-
grčki muškarci iz polisa (gradova
njima. Dapače, nisu smjele biti ni
država) razasutih po cijeloj Grčkoj
gledatelji na olimpijskom stadionu.
i grčkim kolonijama u današnjoj
Bio im je dopušten posjet konjič-
Španjolskoj, Italiji, Libiji, Turskoj i
kim utrkama na hipodromu.
na Crnome moru. Za svake Igre određivano je deset sudaca koji su Uz povećanje sportskoga programa Igara, širio se i
slali glasnike po svim grčkim polisima pozivajući na
krug sudionika sportskih natjecanja, a uvođenjem
Igre. Poziv na svečanost ujedno je značio poziv na
natjecanja za mladiće trajanje Igara produljilo se
sveti mir (ekeheiriju), kako bi se omogućio slobo-
na pet dana. Prvog su se dana natjecali trubači,
dan prolaz i sudjelovanje svih sportaša na Igrama
drugoga mladići, a treći je dan bilo natjecanje za
i njihov povratak kući.
ProÄ?itajte i ostale slikovnice serijala Olimpijske priÄ?e...
ISBN 978 – 953–7981– 00 – 6
9 789537 981006