Debljina Bolest stila života
9
Predgovor
Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta. Hrvatska se po učestalosti debljine nalazi pri vrhu zemalja zahvaćenih pandemijom debljine. Radi se o kroničnoj bolesti koja nije praćena značajnijim smetnjama, ali koja postupno i neprimjetno kroz dulji niz godina uzrokuje razvoj brojnih komplikacija i skraćuje trajanje života. Oni koji boluju od ove “podmukle” bolesti, najčešće ne razumiju zbog čega su se udebljali. Pogrešno su uvjereni da su se udebljali slučajno i da će lako smršavjeti ako više pripaze na prehranu. Većina nije svjesna da je uzrok bolesti uglavnom izvan njih i da je jači od njihove volje. Mnogi nisu svjesni ni da se radi o bolesti. Oni koji su toga svjesni, najčešće nisu svjesni težine bolesti, niti njene prognoze, zbog čega se najveći dio ne liječi. Kada se i odluče liječiti, najčešće ne znaju kome se obratiti za pomoć. Ako se i jave liječniku, najčešće to nije od velike koristi, jer najveći broj liječnika nije educiran za liječenje debljine. Uglavnom se daju nekorisni općeniti savjeti da se manje jede i više kreće. Često se propisuju niskokalorijske dijete, koje su dugoročno potpuno neučinkovite, pa liječenje završava još jačim debljanjem i yo-yo efektom. U medijima prevladavaju popularni savjeti medicinskih amatera zasnovani na pogrešnim uvjerenjima i nerealnim očekivanjima, koji su štetni i potencijalno opasni. Ljekarne su pune beskorisnih dodataka prehrani koji se agresivno i nezakonito reklamiraju kao čudotvorna sredstva koja liječe debljinu. U javnosti, nažalost, prevladavaju predrasude, pogrešna uvjerenja i stavovi koji ometaju uspješnu prevenciju i liječenje ove bolesti. To je i bio poticaj da
JJ-Debljina_KB.indd 9
11.08.14 16:02:34
10
Jozo Jelčić
napišem ovu knjigu, s ciljem da pomognem onima koji pate od debljine i olakšam snalaženje u bespućima ove teme svima koji su za nju profesionalno vezani. Mnogima nije jasno zbog čega je uopće potrebno liječiti debljinu. To je nužno jer je to kronična i opasna bolest. Masno tkivo je velika, vrlo aktivna endokrina žlijezda koja u cirkulaciju izlučuje velik broj aktivnih proteina i hormona. U debljini je u masnim stanicama pohranjeno više energije nego što to dozvoljava njihov fiziološki kapacitet. Ta suvišna energija uzrokuje poremećaj metaboličke i endokrine funkcije masnih stanica. S obzirom da je masno tkivo dio endokrinog sustava i sudjeluje u brojnim fiziološkim funkcijama, poremećaj njegove funkcije uzrokuje razvoj patofizioloških procesa i brojnih komplikacija. To narušava kvalitetu života i skraćuje njegovo trajanje. Komplikacije debljine mogu se javiti na svim tkivima i organima. To su razlozi zbog kojih treba liječiti debljinu, i to u što ranijoj fazi. Koji su uzroci debljine i može li se na njih utjecati? Znanstvena istraživanja su pokazala da je debljina bolest stila života koji je produkt današnje civilizacije. Unatoč tome većina živi u uvjerenju da je debljina bolest prehrane, jer tako na prvi pogled zaista i izgleda. Međutim, to je zabluda. Poremećaj prehrane zaista postoji i jest jedan od neposrednih pokretača debljine (no nije jedini), ali je on samo krajnja i najuočljivija posljedica složenog poremećaja stila života. To je tek vrh sante leda, dok su ispod površine skrivene snažne sile koje uzrokuju nezdrav stil života, a on uzrokuje nezdravu prehranu, smanjenje tjelesne aktivnosti i spavanja. Debljina nikad ne nastaje slučajno. Nastaje spontano, ali ne prolazi spontano, jer su njeni uzroci trajno prisutni. Ona nastaje interakcijom sila iz društva i gena. Osnovni uzrok debljine je nezdrav stil života koji stvara današnji svijet, a osobe s genetskom predispozicijom udebljat će se brže i više od ostalih. Kako su uzroci debljine u današnjoj civilizaciji i genima, nije ih moguće ukloniti. To je osnovni uzrok neuspjeha dosadašnjih pokušaja prevencije debljine i zaustavljanja njene pandemije. Iz istih razloga su i rezultati liječenja debljine skromni, a liječenje je zahtjevno i dugotrajno (najčešće doživotno). Centralni problem debljine je stil života i njegova povezanost s prehranom, spavanjem i tjelesnom aktivnošću. Zato sam najveću pažnju posvetio prikazu i analizi društvenih uzroka debljine, jer se u njima kriju i mogući odgovori na brojna pitanja o njenoj prevenciji i liječenju. Za razumijevanje utjecaja društva na nastanak debljine važno je razumijevanje povezanosti kulture i stila života i njihovog utjecaja na prehranu, tjelesnu aktivnost i spavanje. Zbog toga sam dao iscrpan prikaz razvoja kulture, stila života, fizioloških procesa i prehrane i njihove međusobne “komunikacije”. Tijekom povijesti nije samo čovjek stvarao civilizaciju, nego je i civilizacija stvarala njega. Od isključivo biološkog bića koje je živjelo u
JJ-Debljina_KB.indd 10
11.08.14 16:02:34
Debljina Bolest stila života
11
prirodi, formiralo se inteligentno biće koje živi u društvu i svoje fiziološke potrebe zadovoljava na potpuno nov, društveno zadan način. Pod utjecajem kulture došlo je do socijalizacije fizioloških procesa. Višetisućljetna interakcija gena i društva je pomoću kulture i stila života utjecala na formiranje umjetnog oblika prehrane zasnovanog na kuhanju i društveno određenim obrascima hranjenja, na što je utjecala i ljudska psiha. Na taj način je formiran ekonomičan obrazac ljudske prehrane koji istovremeno zadovoljava fiziološke, društvene i psihičke potrebe. Slično se dogodilo i s tjelesnom aktivnošću i spavanjem, koji su zajedno s prehranom uključeni u regulaciju tjelesne težine. U posljednjih pola stoljeća dogodile su se krupne promjene kulture i stila života koje su uzrokovale nesklad u zadovoljavanju tih potreba. Naglašeno je zadovoljavanje društvenih potreba na štetu psihičkih i fizioloških, što uzrokuje današnju pandemiju debljine. Iako uklanjanje uzroka bolesti nije moguće, liječenje ipak jest. Nažalost, u javnosti prevladavaju pogrešni stavovi zasnovani na uvjerenjima, a ne na činjenicama, što otežava liječenje. Uvriježen je stav o individualnoj odgovornosti pojedinca za nastanak debljine. Takvu individualizaciju društvenih uzroka sociolog Melvin Kohn naziva subjektifikacijom socijalne strukture. To za posljedicu ima izbor neadekvatnih metoda prevencije i liječenja, što je uzrok njihove neučinkovitosti. U javnosti prevladava uvjerenje da je za debljinu odgovoran pojedinac, da je to bolest prehrane, da se ljudska prehrana može mijenjati po volji i da se debljina liječi dijetama. Vjeruje se da dijete i različiti dodaci hrani imaju “čudotvoran” učinak u liječenju i da učinak ovisi o snazi volje koju treba uložiti u pridržavanje dijeta, a neuspjeh liječenja se pripisuje slabosti karaktera. Međutim, ništa od toga nije točno! Činjenice su sasvim drugačije. Dijete nemaju nikakvu dugotrajnu korist u liječenju debljine, jer predstavljaju krajnje dehumaniziran, “robotiziran” način prehrane, koji je dugotrajno neizdrživ. Zato nikakva snaga volje ne pomaže u dugotrajnom pridržavanju dijeta. Ljudska prehrana je spontana i automatizirana. Ona nije pod značajnijim utjecajem kognitivnih funkcija, nego pod utjecajem okoline i navika, a dijelom je i impulzivna. Promjene prehrane su moguće, ali ne toliko kroz neposredan utjecaj snage volje, nego kroz promjene okolnosti koje utječu na nju. Među njima važno mjesto ima vremenska struktura dana. Da bi se postigle učinkovite i održive promjene prehrane, koje se sastoje u promjeni “kuhinje” i obrasca hranjenja (čime se smanjuje unos energije), nužno je učiniti promjene vremenske organizacije dana. Tek nakon toga su izvedive i održive promjene stila života. One predstavljaju osnovni preduvjet uspješnih promjena složene strukture ljudske prehrane i trajnog smanjenja unosa energije. Samo ako su promjene stila života i prehrane provedene tako da omogućuju skladno
JJ-Debljina_KB.indd 11
11.08.14 16:02:34
12
Jozo Jelčić
zadovoljavanje društvenih, psihičkih i fizioloških potreba, može se očekivati pretvaranje novoformiranih obrazaca u nove, zdravije automatizme (rutine i navike). One predstavljaju osnovnu garanciju uspješnog dugotrajnog održavanja niže tjelesne težine. Isto vrijedi i za promjene tjelesne aktivnosti i spavanja. Uzrok vraćanja starim obrascima nije u nedostatku želje i motiva, niti u slaboj snazi volje, nego u zadržavanju nezdrave vremenske strukture dana, koja onemogućuje provođenje i opstanak planiranih promjena. Zato je reorganizacija dnevnog vremena početna i nezaobilazna mjera u liječenju debljine. Promjene prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja koje treba učiniti su zapravo privlačne i lako izvedive, ako se prije toga promijeni vremenska struktura dana, odnosno stil života. Njihovom provođenju pomažu promjene mikrosredine, čiji povratni utjecaj na ponašanje treba iskoristiti u liječenju. Razumijevanje i podrška obitelji i prijatelja su dragocjeni. U knjizi sam nastojao pojasniti uzroke i mehanizme nastanka debljine, patofi ziološke mehanizme koji se pri tome razvijaju, komplikacije, prevenciju i liječenje, te prepreke i opasnosti koje stoje na tom putu. Koristeći se dugogodišnjim iskustvom u liječenju debljine i znanstvenom argumentacijom, nastojao sam približiti kompleksnost ovog problema što širem krugu čitatelja. Nadam se da sam u tome i uspio.
JJ-Debljina_KB.indd 12
11.08.14 16:02:34
Debljina Bolest stila života
13
1. Debljina – vodeći javnozdravstveni problem današnjeg svijeta
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je debljinu jednim od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta zbog njenog epidemijskog karaktera, brojnih komplikacija, povećane smrtnosti i visokih troškova. Pandemija debljine je počela u SAD-u sredinom 20. stoljeća, a ubrzo se proširila na Europu, pa na cijeli svijet. U većini zemalja od debljine boluje 15-30% stanovništva, a još 30-50% ima prekomjernu tjelesnu težinu (težinu u rasponu između normalne i debljine). U tim zemljama samo manji dio stanovništva ima normalnu tjelesnu težinu. Debljina je povezana s razvojem brojnih komplikacija. Gotovo nema organskog sustava na kojem se ne javljaju komplikacije debljine. Najčešće kronične nezarazne bolesti suvremenog svijeta, koje predstavljaju oko 60% uzroka smrti danas, povezane su s debljinom. Debljina utječe na skraćenje predviđenog trajanja života. Predviđa se da će u SAD-u zbog debljine doći do skraćenja predviđenog trajanja života za 4-6 mjeseci.1 Sama debljina je uzrok oko 7% smrti (2-15%). Očekivano trajanje života izrazito debelih ljudi je značajno skraćeno (10-15 godina). Osim toga, narušena je i kvaliteta života.
JJ-Debljina_KB.indd 13
11.08.14 16:02:34
14
Jozo Jelčić
Liječenje debljine povezano je s vrlo visokim troškovima. Samo u SAD-u ukupni godišnji troškovi liječenja debljine za 2008. procijenjeni su na 147 milijardi dolara.2 Troškovi su se u desetogodišnjem periodu 1998-2008. gotovo udvostručili (1998. iznosili su 78,5 milijardi dolara), dok se u isto vrijeme učestalost debljine povećala za 37%. Po mišljenju dr. Erica Finkelsteina, autora studije koju je naručila vlada SAD-a, “ovaj porast troškova rezultat je porasta troškova nastalih liječenjem bolesti koje uzrokuje debljina”, što ukazuje na ekonomsku korist od prevencije i ranog liječenja debljine, prije nego se razviju komplikacije. To su sve razlozi zašto je debljina tako velik javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija ne samo da je proglasila debljinu jedim od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta, nego je jasno naznačila da se radi o “društvenoj bolesti”, koja nastaje zbog prevladavajućeg stila života, i istaknula obvezu društva da se brine o prevenciji i liječenju ove bolesti. Pri tome je posebnu pažnju posvetila prevenciji debljine u djece. Tako je SZO na 63. Generalnoj skupštini održanoj 21. svibnja 2010. u Ženevi zadužio svoje zemlje članice da u skladu s njegovim preporukama reguliraju reklamiranje namirnica namijenjenih djeci. Posebno se ističe reguliranje reklamiranja namirnica bogatih šećerima, zasićenim mastima, trans-masnim kiselinama i soli. O tome su države dužne izvještavati svake dvije godine. Dosad se tih preporuka najsavjesnije pridržava Švedska.
JJ-Debljina_KB.indd 14
11.08.14 16:02:34