strana 10
MAGAZIN
Groznica sezonskih sniženja
strana 12
Konfekcija za osobe punijeg stasa
strana 30
Tržište bezglutenskih proizvoda
Točak maloprodaje i inovativni formati trgovine
Svi ukusi sireva strana 20
Poznati brend ... SMF IT - Partner strana 24
strana 8
retail magazin
broj 6 jul 2012.
E Č ŠA O TR PO ZA e vc o g tr Za
www.retail.rs
Intervju
strana 15
Mirjana Milivojev
vlasnica radionice slatkiša „Bombonica”
Časopis za trgovce i potrošače
RETAIL MAGAZIN
Retail Magazin
reč urednika
Za Vas, pripremili smo i šesto izdanje Retail Magazina. U ovom broju, pisali smo o segmentima trejd marketinga, o inovativnim formatima trgovine, o ulozi ambalaže u promociji proizvoda, o pijacama širom planete, o sirevima, o sniženjima i euforiji kupaca, o „modi za sve”, kao i o nepravedno zapostavljenom tržištu bezglutenskih proizvoda. Uprošćeno gledano, trgovinske šeme podsećaju na osmosmerku. Pojedina rešenja su vertikalna. Druga su, pak, horizontalna. Ovo nužno zahteva ukrštanje, povezivanje i koncentraciju. Trgovina može se odvija i kroz sistem dijagonalne kumulacije porekla robe. I u trgovini, potezi mogu da se povlače s leva na desno, s desna na Maja Drobnjaković levo, od dole na gore, od gore prema dole. Zatim, neophodno je strpljenizvršni urednik Retail Magazina je i intelektualna „kondicija”. Neophodna je brzina, kao i ispravna logika i kombinatorika. Oštro oko i precizna ruka, te pažljiva selekcija reči. Posmatranje iz različitih perspektiva, unapred, unazad i naglavačke. Razgovori sa samim sobom, konsultacije sa ljudima iz okruženja i razmena mišljenja. I najzad, višestruki proces kontrole. Dakle, na trgovačkom tržištu, između kupaca i prodavaca može da postoji čitav spektar uzajamnih odnosa. Odnosi pozicionirani na kontinuumu koji počinje od obične transakcije, preko statusa preferiranog dobavljača, dugoročnih odnosa, partnerstava, do strategijske alijanse kao apsolutnog vida saradnje. Udaljavanje od čiste transakcije uključuje niz srednjoročnijih odnosa između kupaca i prodavaca, gde je svaka strana svesna međusobne zavisnosti, stoga teži maksimiziranju obostrane koristi, kao što su pouzdan kvalitet, trajna sigurnost i niži troškovi. Poznavanje suštinskih karakteristika svake od ovih vrsta odnosa između kupaca i prodavaca predstavlja „bazu” za razvijanje efikasnih poslovnih i marketing planova i strategija. A da bismo nešto mogli da razumemo, potrebni su nam inputi u obliku preciznih i pravovremenih informacija. U tome, pomaže Vam upravo Retail Serbia Portal. Uvek Vama na usluzi. Do narednog čitanja,
www.retail.rs
Retail Magazin Tim
jul 2012.
3
RETAIL MAGAZIN
SADRŽAJ
03 04
REČ UREDNIKA VESTI IZ TRGOVINE
08 10 12
Točak maloprodaje i inovativni formati trgovine
15
INTERVJU
Groznica sezonskih sniženja Konfekcija za osobe punijeg stasa “Radionica slatkiša koja je proslavila 110. rođendan”
www.retail.rs
MIRJANA MILIVOJEV, VLASNICA RADIONICE SLATKIŠA “BOMBONICA”
18 20 24
“EST” model kao koncept trejd marketinga
26 28 30 32 36 38
Kreativno predstavljanje pomoću (ne)obiČne ambalaže
Svi ukusi sireva Poznati brend... SMf IT - Partner
Pijaca - koncentrat trgovine Tržište bezglutenskih proizvoda Noviteti Najave dogadaja Pravilnik o deklarisanju i označavanju upakovanih namirnica Izdavač EPOS PS - agencija za konsultantske usluge, 21242 Novi Sad - Budisava
Tel: 062 8 772 114, E-mail marketing@retail.rs Žiro račun: 265-2010310005643-07 Raiffeisen Banka AD, Beograd, PIB: 106773818 MB: 62255889 Retail Magazin redakcija: grafički urednik: Aleksandar Jandrić, izvršni urednik: Maja Drobnjaković, project manager: Milan Muždeka
2
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
Početkom jula, „Bosch” počinje izgradnju fabrike u Pećincima
Nemački „Bosch” ne odustaje od investiranja u Srbiji. Naime, kompanija „Bosch” početkom jula počinje prvu fazu izgradnje fabrike u Pećincima, u kojoj će se proizvoditi sistemi za brisače na automobilima. Planira se da izgradnja ovog objekta od 22.000 kvadratnih metara bude završena za oko godinu dana, da će probna proizvodnja krenuti krajem 2013. godine, dok će početak prave proizvodnje početi u januaru 2014. godine. Za tu prvu fazu, predviđeno je zapošljavanje oko 70 radnika. U drugoj fazi izgradnje, koja se planira za 2016. godinu, fabrika će se proširiti na 40.000 kvadratnih metara proizvodnog kapaciteta. Završetak komletne investicije i radova očekuje se 2019. godine i tada bi trebalo da bude zaposleno oko 620 radnika. Ovom investicijom od ukupno 70 miliona evra, kompanija „Bosch” će biti svrstana u pet najvećih nemačkih investitora u Srbiji.
VESTI
Jordansko trgovinsko preduzeće „Aman” preuzima objekte „SOS marketa”
Jordansko trgovinsko preduzeće „Aman” saopštilo je da je od trgovinskog preduzeća „Jabuka” zakupilo „SOS markete”, a prvih pet otvoreno je još 30. juna. Ime i namena „SOS marketa” će ostati nepromenjeni. Dakle, zadržaće se niske marže i povoljne cene, a planirano je da se svake subote otvaraju novi objekti. Plan je da sve 33 prodavnice „SOS marketa” budu otvorene zaključno sa 15. avgustom. Vlasnik trgovinskog preduzeća „Aman” je Jordanac Nedal Khalil, a radnje ovog trgovinskog lanca su do sada pretežno bile smeštene u perifernim beogradskim opštinama. Useljavanjem u „SOS markete”, „Aman-u se omogućuje da razvije posao i u centru našeg glavnog grada.
Američka pivara „Molson Coors” preuzela „Starbev”
www.retail.rs
Kompanija „Knjaz Miloš” predstavila nove ambalaže Kompanija „Knjaz Miloš” predstavila je novi dizajn i boju pakovanja za asortiman voda koja su u ponudi ovog brenda odnosno istoimene mineralne vode. Od sada, standardna gazirana „Knjaz Miloš” voda pakuje se u novoj flaši zelene boje, dok se blaže gazirana pakuje u flaši novog dizajna u plavoj boji. „Knjaz Miloš” voda sa ukusom limuna pakuje se u flaši žute boje.
4
“Jedna od najvećih pivara na svetu „Molson Coors”, koja posluje u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, preuzela je „Starbev”, u čijem sastavu je i „Apatinska pivara”. U okviru kompanije „Molson Coors” posluje 9 kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi, među kojima je i „Nikšićka pivara”. Kako se navodi u saopštenju „Molson Coors”-a, akvizicija uključuje „Staropramen”, brend koji se prodaje u više od 30 zemalja širom sveta. „Molson Coors Centralna Evropa” ima oko 4.100 zaposlenih i prodaje vodeće brendove na tržištima u Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Slovačkoj.
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
VESTI
Austrijanci i Nemci hoće ulje iz Kruševca „Fabrika ulja” iz Kruševca i jedna austrijska kompanija potpisale su ugovor o proizvodnji ulja. Početak izvoza očekuje se krajem juna. Rade Antić, predsednik fabričkog Samostalnog sindikata, rekao je da je predviđeno da kruševačka fabrika od austrijskog partnera dobije bankarsku garanciju na 500.000 evra, za koje bi fabrika mogla da napuni oko 500.000 litara ulja. Kruševačka „Fabrika ulja” privatizovana je još 2004. godine, a otkupljena je na trećem tenderu za 30.000 evra, od strane Božina Milićevića, jednog privrednika iz tog grada. Tada je naziv ove fabrike promenjen u „Plima M”, a prvobitni naziv ponovo je vraćen nakon što je ugovor o privatizaciji raskinut 2011. godine. Za sada, fabrika funkcioniše na taj način što nabavku sirovina obezbeđuje od bankarskih garancija koje daju kupci. Trenutno, u fabrici se puni ulje za partnera iz Makedonije, na čemu je angažovano 50 od postojećih 160 radnika. Ukoliko bi saradnja sa austrijskom kompanijom ostala dugoročna, moguće je da bi ta kompanija omogućila dva miliona evra za nabavku sirovina, od čega bi moglo da se proizvodi 10 miliona litara ulja godišnje, a fabrika bi time bila upošljena narednih šest do sedam meseci..
Kompanija „Metro Cash & Carry” nastavlja projekat „Moja radnja”
„Nektar” otkupio preostale akcije slovenačke kompanije „Fructal”
Otvorena je još jedna prodavnica u okviru velikog projekta „Moja radnja“, koji je pokrenut još 2009. godine od strane kompanije „Metro Cash & Carry”. Naime, radnja se nalazi u centru novosadskog naselja Detelinara, u ulici Milenka Grčića 6a. Ovaj 31. po redu objekat je površine 550 kvadratnih metara, a samim tim je i najveći u Novom Sadu koji posluje u okviru programa pod nazivom „Moja radnja“. Projekat „Moja radnja“ pokrenut je sa ciljem da pomogne vlasnicima malih nezavisnih trgovinskih radnji da poboljšaju svoju konkurentnost, postanu atraktivniji krajnjim kupcima i tako opstanu na tržištu. „Metro Cash & Carry” kroz ovaj projekat obezbeđuje trgovcima savete o izgledu radnje, sastavu i pozicioniranju asortimana. Takođe, „Metro Cash & Carry” trgovcima pruža snažnu marketinšku podršku u vidu redovnih reklamnih kataloga, reklamnog materijala i web sajta, kao i treninge i obuku za vlasnike i zaposlene u trgovinama uključenim u ovaj program.
„Nektar”, koji je prethodne godine kupio 93,73 odsto akcija „Fructal”-a, odlučio je da otkupi i preostale akcije te kompanije, i to po ceni od 5,03 evra. Ovu kupovinu „Fructal”-a odobrile su institucije za konkurenciju u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Pivara „Union”, koja je bila vlasnik „Fructal”-a, prodala ga je iz razloga što je imala velike dugove u bankama. Posle prodaje „Fructal”-a, pivara „Laško” koja je vlasnik pivare „Union” vratila je dugove u vrednosti od 48 miliona evra. Isplata akcija biće obavljena najkasnije u roku od 15 dana nakon upisa o prenosu akcija na glavnog akcionara u sudski registar.
Nemački internacionalni diskontni lanac „Lidl”, koji posluje u sastavu „Schwarz Group”, obezbedio je nekoliko lokacija u Srbiji na kojima planira da otvori svoje trgovine, ali još uvek se ne zna kada će tačno početi sa radom. Kako eksperti procenjuju, niže cene i bolje ponude u marketima možemo da očekujemo po dolasku jake konkurencije, koja će uzdrmati kompletno tržište i zbog koje će se domaći trgovci zamisliti da li će umanjiti marže i ponuditi proizvode po povoljnijim cenama. Naime, veliki trgovinski lanci kao što je „Lidl” posluju na taj način što ne šire asortiman na 50 vrsta čokolada, već u ponudi imaju dve ili tri, i to uglavnom svoju robnu marku, koje potom nabavljaju u velikim količinama, stoga im dobavljači daju niže cene. Tako i potrošači dobiju proizvode po nižim cenama. U „Lidl”-u, 90 odsto robe čine proizvodi trgovačke marke, dok preostalih desetak odsto čine poznate marke.
jul 2012.
5
www.retail.rs
Dolazak „Lidl”-a oboriće cene u Srbiji
RETAIL MAGAZIN
VESTI
„Imlek” kupio „Natura Vitu” iz Teslića Početkom juna u Banja Luci, „Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice koji posluje u okviru vlasništva kompanije „Imlek“ i kompanija „Imlek“ potpisali su kupoprodajni ugovor o kupovini preduzeća „Natura Vita“ iz Teslića. U cilju daljeg širenja prepoznatljivosti brendova u regionu, kao i konsolidacije tržišta mleka u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, u investiciju je uloženo 8 miliona evra. Potpisnici ugovora bili su Rankica Marelj, predsednik Upravnog odbora kompanije „Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice, Slobodan Petrović, generalni direktor „Imlek”-a i Vlado Đurić, direktor i vlasnik „Natura Vite“. „Kupovinom „Natura Vite”, „Imlek” je nastavio sa ekspanzijom i najavljenom regionalnom konsolidacijom. Spajanjem ovih kompanija dobili smo, posle „Imlek”-a u Srbiji, drugog najvećeg prerađivača mleka u ovom regionu. „Mlijekoprodukt” i „Natura Vita” oko 50 odsto svojih proizvoda izvoze u Hrvatsku i time prave balans u proizvodnji mleka u regionu. „Natura Vita” proizvodi između 100 i 120.000 litara mleka dnevno. Ovim spajanjem kompanija, farmeri će u „Imlek”-u dobiti stabilnog partnera koji će pratiti njihov razvoj”, rekao je Slobodan Petrović, generalni direktor kompanije „Imlek”.
„Delhaize Group” planira da uloži 400 miliona evra u tržište Srbije David Vander Skuren, generalni direktor kompanije „Delhaize“ za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, rekao je kako ova kompanija namerava da uloži 400 miliona evra u tržište Srbije. Kako je najavio, ova kompanija planira da uloži novac u otvaranje novih i rekonstrukciju postojećih objekata. Takođe, spomenuta je i izgradnja velikog distributivnog centra u Srbiji, čiji se početak gradnje očekuje krajem ove godine, a završetak radova krajem 2013. godine. Pored nedavno otvorenih objekata u Čačku i Pančevu, sledi i otvaranje novog objekta u Šidu, a potom se planira otvaranje još 20 novih objekata i rekonstrukcija 40 postojećih objekata. David Vander Skuren je posebno naglasio kako je značajno da se mreža zaposlenih stalno širi, a to se postiže upravo otvaranjem novih objekata i širenjem tržišta. Trenutno, belgijski „Delhaize” u Srbiji ima oko 10.600 zaposlenih radnika, a sa svakim novootvorenim objektom ovaj broj će biti veći.
Hrvatska „Podravka” zainteresovana da ulaže u Srbiju Hrvatska kompanija „Podravka“ pokazala je zainteresovanost da investira u Srbiji, a najviše zbog njenih sporazuma o trgovini sa Rusijom i Turskom. Ova kompanija zainteresovana je za ulaganja u nove fabrike, ali takođe i za preuzimanje već postojećih. Sporazum koji Srbija ima sa Turskom i Rusijom veoma su važni za tako velikog proizvođača, iz razloga što bi mu to omogućilo da na velika tržišta izvozi robu pod povoljnim uslovima. Zvonimir Mršić, koji je predsednik Upravnog odbora te kompanije, rekao je da je pored prodaje svojih proizvoda, zainteresovan i za greenfield investicije i kupovinu nekih srpskih kompanija, ali za sada nije precizirao koje bi to kompanije mogle da budu. Kompanija „Podravka” postoji skoro osam decenija i svoje proizvode trenutno izvozi u više od 40 zemalja sveta. Poznata je po proizvodnji raznih vrsta vegeta, supa iz kesice, dečije hrane, suhomesnatih proizvoda, ribljih konzervi, kao i mnogih drugih proizvoda.
www.retail.rs
Start izgradnje tržnog centra „Delta Planet” na Autokomandi na proleće 2013. godine Kompanija „Delta Real Estate”, članica „Delta Holdinga”, u proleće 2013. godine započeće gradnju do sada najvećeg i najekskluzivnijeg tržnog centra u Srbiji pod imenom „Delta Planet”. Tržni centar, ukupne površine od oko 200.000 kvadratnih metara, nalaziće se na beogradskoj Autokomandi, uz autoput E-75, u pravcu Niša. Projekat je vredan 200 miliona evra, što će biti najveća investicija kompanije „Delta Real Estate“ u narednom periodu, ali i druga po veličini investicija u oblasti nekretnina u Srbiji u periodu od 2000. godine do danas. Na gradnji objekta biće angažovano oko 5.000 radnika iz većeg broja domaćih firmi, a završetak šoping mola će omogućiti i otvaranje više od 5.000 novih radnih mesta.
6
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
„Točak maloprodaje“ i inovativni formati trgovine
www.retail.rs
Trgovina zauzima značajno mesto u ukupnoj privredi. Trgovačka delatnost svakodnevno se konfrontira sa turbulentnim kretanjima i ogromnim izazovima, kao što su mundijalizacija, silovita i nemilosrdna konkurencija, akvizicije i koncentracija, te tehnologizacija. Prirodno, rađaju se i novi, derivativni formati maloprodaje. Prisutna je kategorizacija maloprodaje po formi vlasništva, podela prema asortimanu, klasifikacija po broju nivoa usluga, razgraničavanje na osnovu cenovne strategije, podela prema veličini prodajnog objekta i obimu prodaje, razvrstavanje po geografskoj lokaciji i razuđenosti prodajne mreže, kao i podela po načinu funkcionisanja. „Točak maloprodaje” neprekidno se okreće, a u lidere globalne maloprodaje i veleprodaje ubrajaju se „Wall - Mart” iz Sjedinjenih Američkih Država, „Ikea” iz Švedske, „Marks & Spencer” iz Velike Britanije, „Cora” iz Francuske i „Metro” iz Nemačke. Upravljanje maloprodajom dinamičan je proces, baziran na razvijanju odnosa sa krajnjim potrošačima. Maloprodajni sistemi više nisu u podređenom položaju, prepušteni autoritetu brendova koji „diktiraju” ponašanje potrošača prilikom kupovine. Maloprodajni sistemi maksimalno su se približili krajnjim kupcima, a ta blizina pruža im samopouzdanje. Danas, svet institucija maloprodaje nepregledan je i kompleksan. Svaka maloprodajna organizacija prolazi kroz tri „životne” faze, a to su ulazak na tržište, jačanje trgovinskih aktivnosti i nastajanje „fragilnosti”. Obrtanje „točka maloprodaje” otvara novim maloprodavcima prostor za ulazak na tržište. Isto tako, rotiranje „točka maloprodaje” omogućilo 8
je prelaz od tradicionalnih trgovačkih formata ka inovativnim formatima trgovine, od nesofisticirane trgovine do tehnološki intenzivne trgovine, od usitnjene i neuticajne trgovine do trgovine koja presudno utiče na globalno tržište. Darvinova „teorija prirodne selekcije” može da se primeni i u kontekstu institucionalnih promena u sektoru maloprodaje. Maloprodajne institucije ekonomske su „jedinke” i one se suočavaju sa sredinom, koju čine mušterije, konkurenti i fluktuirajuća tehnologija. Frazom „najsposobniji preživljavaju” jednostavno se objašnjava uspeh jednih i neuspeh drugih vrsta maloprodajnih institucija. jul 2012.
RETAIL MAGAZIN ficijentom obrta, kao i porast broja velikih šoping centara. Postoji još jedan argument za objašnjenje višestrukih promena u sferi maloprodaje. Čuveni Karl Marks zastupao je „teoriju evolucije”, koja tvrdi da ništa nije fiksno i statično odnosno da je sve podložno transformaciji. Ova teorija, takođe, može da se tumači i u kontekstu maloprodajne delatnosti. Postojeći maloprodavac je „teza”, maloprodavac novopridošlica je „antiteza”, a revidirani format maloprodaje je „sinteza”, koji kombinuje najbolje od „teze” i „antiteze”. Ova „sinteza” može da se manifestuje na različite načine. Da postojeći maloprodavci odlučno čuvaju prvobitan koncept poslovanja, da ipak prilagođavaju dotadašnji model poslovanja ili da nove maloprodajne organizacije integrišu unosne komponente poslovanja postojećih maloprodavaca.
U nastavku, navešćemo samo neke od najistaknutijih podvrsta u maloprodaji. To su maloprodaja po principu „samoizbora”, a najbolji predstavnik ove grupe su robne kuće, zatim maloprodaja po principu „samousluživanja”, što je i najrasprostanjeniji vid maloprodaje. U ovu podvrstu maloprodaje ubrajaju se superete, supermarketi, hipermarketi, veleprodajni klubovi, „skladišne” prodavnice, „box stores”, „superstore”, dragstori, te diskontne kuće. Dalje, tu su i maloprodajni objekti bez stalne lokacije, gde spada „ambulantna” trgovina odnosno pokretne prodavnice, kiosci, trgovački putnici, kolporteri, prodavci na tezgama, zatim direktna prodaja odnosno prodaja „od vrata do vraAnalitičari maloprodaje konstatovali su da su se ta” i prodaja putem prezentacija, zatim naručivanje potrošači prvo snabdevali u univerzalnim odnosno putem pošte, kao i prodaja putem kataloga. Danas mešovitim prodavnicama, potom u specijalizo- sve popularnija, tu je i elektronska maloprodaja. vanim prodavnicama, te ponovo u prodavnicama Međutim, iz dana u dan, nastaju novi maloprodajni mešovite robe. U analizi maloprodajnih institucija, „hibridi”, koji će svoje mesto zasigurno pronaći u neovaj kružni tok naziva se „maloprodajna harmoni- kim budućim klasifikacijama. ka”. Brojne su tendencije uticale na ovakav redosled zbivanja, a to su sjedinjavanje komplementarnih pripremila: Maja Drobnjaković asortimana, zatim „creaming” odnosno preuzimanje „bezbednih” artikala odnosno artikala koji imaju „najbolju prođu”, „scrambling” odnosno preuzimanje rizičnih artikala sa visokom maržom i niskim koejul 2012.
9
www.retail.rs
Dakle, revolucionarni proces u sektoru maloprodaje može da se nazove i “kreativnom destrukcijom”. Inovatori najpre startuju sa niskim cenama, ograničenim asortimanom i minimalnom promocijom. Međutim, nakon određenog vremena, ove institucije poboljšavaju kvalitet svojih proizvoda i podižu nivo usluge. Sada, one teže da privuku grupacije potrošača sa srednjim i višim dohotkom odnosno nastoje da izgube raniju „etiketu” niskog statusa. Paralelno sa unapređivanjem, raste i njihova „ranjivost” odnosno svaka sledeća, naprednija forma poslovanja osetljivija je od prethodne, već opšte poznate i ustoličene. Primeri okretanja „točka maloprodaje” su pojava supermarketa tridesetih godina prethodnog veka, zatim pojava diskontnih prodavnica pedesetih godina prethodnog veka, te pojava hipermarketa sedamdesetih godina prethodnog veka. Postavlja se pitanje, zašto pojedine „zrele” institucije gube na svojoj efikasnosti? Jedno od objašnjenja ovog fenomena jeste da je inovacija rezultat „svežine” odnosno početnog entuzijazma. Nove tipove maloprodajnih institucija uvode samo smeli preduzetnici, koji hrabro prihvataju rizik. Međutim, onog trenutka kada taj isti preduzetnik stabilizuje sopstvenu poziciju, on „relaksira” svoju kreativnost i stiče averziju na rizik. Dakle, nedostatak kreativne i pokretačke energije menadžmenta može da prouzrokuje okretanje „točka maloprodaje” u nepovoljnom smeru.
www.retail.rs
RETAIL MAGAZIN
Za pojedine kupce, šoping je „ad hoc” proces. Međutim, kupci koji šopingu pristupaju promišljeno i sistematično ipak su u množini. U kojim intervalima i na koji način kupci najradije kupuju? Većina kupuje mudro i etapno, u periodima kada su sezonska sniženja, impresivni popusti i „2 u 1” akcije. Njihov motiv jeste da spoje lepo, korisno i isplativo. Kada je leto, oni po povoljnijim cenama unapred kupuju za zimu. S druge strane, čim nastupe hladniji dani, kupci kreću u nabavku za leto, razume se, po nižim cenama. U pitanju su kupci koji, pored emocija, u razmišljanje o šopingu uključuju i racio. Za njih, stepen korisnosti kupljenih proizvoda mora da bude na višem nivou od iznosa plaćene cene. Kvalitetne promotivne aktivnosti treba da uvažavaju kupce, one treba verodostojno da reprezentuju predmet prodaje i da osiguravaju određeni bonus. Dakle, kvalitetna promocija ne sme da bude manipulativni „trik” i da obmanjuje kupce. Međutim, kao 10
Groznica sezonskih sniženja i u svim drugim profesijama, i u trgovini postoji opasnost od zastranjivanja odnosno od pojave „predatorske” prodaje.
zonskih sniženja. Sniženja predstavljaju izvanrednu priliku za „osvežavanje” kako garderobera, tako i pokućstva. Ukoliko kupac kvartalno osmisli i skicira adekvatan plan za kupovinu, on može da smanji nužne izdatke ili čak da ih prepolovi. Kada se kupuje odeća i obuća, ušteda se postiže ukoliko se redovno obilaze mesta „rasprodaje”, a kada se kupuju prehrambeni proizvodi, ušteda se postiže ukoliko se ređe ide u obimnije nabavke.
Nedavno, na jednom butiku istaknuta je reklama u obliku saobraćajnog znaka „STOP”, na kojem je pisala sledeća rečenica: „Oprez! Sniženje i do 50 odsto.“. U manjini su oni koji su u potpunosti rezistentni na „upozorenja” ovakvog, benignog i poželjnog tipa. Ogromni plakati intenzivno jarkih boja, koji su strateški postavljeni u izlozima radnji odnos- Prva sniženja na garderobu starno koji su „u krupnom kadru”, u tuju u junu mesecu, u letnjoj sefunkciji su najave neodoljivih se- zoni, i u decembru mesecu, u
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
obavlja nezavisno od godišnjeg doba. „Kontrastna” kupovina pruža posebnu satisfakciju. Primera radi, kupovina kupaćeg kostima za vreme ledenih dana i velikih snegova. Taj kupaći kostim možda će morati najpre da „miruje” šest meseci u plakaru, međutim, kada dođe njegovih „pet minuta” koje je strpljivo čekao, sa zahvalnošću ćete se setiti pređašnje kupovine. Takođe, prolećna kupovina toplog, vunenog pulovera, smatra se provereno dobrom investicijom. I još samo jedna stvar. Kada planirate da idete u kupovinu, razgledanje treba započeti odmah u jutarnjim časovima, kada je apsolutni mir, kada nema gužvi, kada su artikli uredno složeni odnosno kada nema međusobnog guranja i haotičnog „preturanja” po stvarima. Isto tako, prednost
jutarnjih kupovina jeste i to što su kabine za probavanje prazne, a nema ni dugačkih redova na kasama. Kada je u pitanju šoping u inostranstvu, despresijacija deviznog kursa odnosno slabljenje dinara u odnosu na evro podstiče domaće potrošače da kupuju „preko granice”, jer je tamo sve gotovo dvostruko jeftinije. Navešćemo samo neke od najpopularnijih evropskih outlet centara. Na 50 kilometara od Beča, nalazi se trgovinski centar „Pandorf”. Zatim, tu je i outlet centar „Palmanova”, u blizini Venecije. U gradu Istanbulu, postoji velika robna kuća koja nosi ime „Morava”. U poslednjih deset godina, Budimpešta je dobila brojne šoping centre. Najveći među njima jeste „Arena Plaza”, a nalazi se odmah pored železničke stanice Keleti. Kada je u pitanju šoping u inostranstvu, kvalitetnija garderoba i niže cene nisu jedini razlozi za putovanje. Tu su i interesantne šetnje i obilasci gradova, gustiranje nacionalnih pića i specijaliteta regionalne kuhinje, te učenje stranih jezika i obogaćivanje fonda opšte kulture. Da kratko sumiramo, šoping nije samo obaveza, već je i „primenjena inteligencija” odnosno osećaj za „tajming”, te ritual i uživanje, kult. pripremila: Maja Drobnjaković
www.retail.rs
zimskoj sezoni. Na krajevima sezona, u avgustu i februaru, cene odevnih artikala padaju i do 70 odsto. S druge strane, popusti na hranu i kućnu hemiju obično su skromniji, oni se kreću u rasponu od 10 do 20 odsto, stoga ušteda može da se postigne ukoliko se kupac pridržava disciplinovane „kupovine po spisku”, uz poštovanje izvesnih aksioma „štedljivosti”. Primera radi, jeftinije je kupiti jedno veće pakovanje, nego više manjih. Zatim, pojedini marketi nude kupone i vaučere za kupovine koje prevazilaze određeni novčani iznos, a njih naknadno treba iskoristiti u pravom momentu. Dalje, brojne su prodavnice koje organizuju akcije „poklon uz kupovinu”. Ovim gestom, prodavci nagrađuju odane kupce. Kada su sniženja u pitanju, postoje određena „zlatna pravila” kupovine. Gledajte u budućnost. Pre nego što pođete u kupovinu, zapišite datume rođendana bliskih osoba, godišnjica, te raznih proslava i svečanosti, na koje ćete sigurno biti pozvani. Poklone možete i „prevremeno” da kupite, dok traju sezonska sniženja. Na taj način, možete da kupite kvalitetniji poklon, po znatno pristupačnijoj ceni od standardne, prosečne cene koju biste platili van sezone sniženja. Drugo pravilo jeste da kupovina treba da se
jul 2012.
11
RETAIL MAGAZIN Modni biznis menja se kroz vreme, u „talasima”, ciklično. Proaktivne maloprodaje prepoznaju značaj i ulogu kreiranja unikatnog „doživljaja šopinga”. Nezaboravno „iskustvo kupovine” za tili čas može da preobrazi usputne posetioce u ponovljene, zadovoljne kupce. Ne bi li uspešno izgradili „jedinstvenu vrednost” za što veći broj kupaca, prodavci moraju efektno da prezentuju proizvode, ali moraju i da oblikuju idealan asortiman koji bi bio „po meri” kupaca odnosno u skladu sa njihovim specifičnim očekivanjima i potrebama. Kada je u pitanju srpska „moda za punije”, osobe kojima standardni konfekcijski brojevi ne odgovaraju muku muče sa odabirom željene garderobe. Preuske čizme, tesan džins, nestrukirani sakoi, te nepostojanje svečanih i elegantnih haljina većih brojeva. Širom sveta, sve je više novootvorenih prodavnica koje u svojoj ponudi imaju zastupljene i modele većih konfekcijskih brojeva. Internet portal Torrid.com posvećen je„XXL” modi, a naručeni proizvodi mogu da se šalju u države duž svih meridijana. Takođe, i čuveni modni
Konfekcija
www.retail.rs
za osobe punijeg stasa dizajneri prilagodili su aktuelne modne krojeve, te ponudili specijalne linije garderobe za dame sa viškom kilograma. Za osobe punijeg stasa, sve češće kreiraju poznati modni dizajneri, kao što je to učinio Britanac Antonio Berardi. Isto tako, italijanska modna kuća „Gucci” plasirala je kupaće kostime u „plus veličini”, a švedski modni brend „H & M” kreirao je liniju za punije dame, pod sloganom „Big is Beautiful”. Još ranije, za vreme modnog festivala u Sidneju, australijski šoping centar „Myer” organizovao je reviju pod parolom „Veliko je lepo”, za koju je angažovao i manekenke sa oblinama. Ekstravagantna britanska modna dizajnerka, Sandra Rodes, osmislila je šarenoliku i razigranu kolekciju koja nosi moto „Simply Be”. Ovim potezom, punijim damama pružila je priliku da biraju mod12
ele u okviru bogatog asortimana i izaberu onaj odgovarajući, te tako diskretno prikriju određene nesavršenosti. Kreatorka Sandra Rodes sarađivala je i sa „zvučnim” klijentima odnosno sa princezom Dajanom, sa rok pevačem Fredijem Merkjurijem, kao i sa omiljenom damom Amerike Džeki Kenedi Onazis. Modna linija „Simply Be” novi je izazov ove kreatorke, koja je osmislila kolekciju koja uključuje i modele konfekcijskih veličina od 40 do 56. Kako se gojazni ljudi više i znoje, britanski modni brend „Marks & Spencer” proizveo je košulju „Dri - Guard”, s posebnom tehnologijom inteligentnih vlakana koja upijaju znoj i obezbeđuju jul 2012.
RETAIL MAGAZIN centru „Delta City”. Modna kuća „Afrodite Mode Collection” otvorila je specijalizovani lokal, namenjen isključivo prodaji linije „Lady plus”. U ovom lokalu, prodaju se odevni artikli u konfekcijskim veličinama od 44, pa naviše. Zaštitno lice modne linije „Lady plus” je Bisera Veletanlić, naša poznata pop i džez pevačica. U grupi prodavnica koje nude konfekciju i trikotažu za punije, ali i za trudnice, nalaze se i butici „Donna”, „Bartollo fashion”, „Spomenak”, „Diadema”, „Eleni”, „Dendi”, „Nb collection”, te „Bla Bla Fashion”. S druge strane, prodavnica obuće „Veliko stopalo” nudi ženske patike, cipele i čizme u brojevima od 42 do 45, a za muškarce, obuću u brojevima od 47 do 53. Isto tako, moderna italijanska obuća većih brojeva može da se pronađe i u prodavnici „Guliver”. Dakle, trećemilenijumska „modna” maloprodaja slavi telo žene u obliku zaobljenog peščanog njegovo isparavanje. Inteligentna sata odnosno različite proporcije vlakna košulje „Dri - Guard” odbi- U Srbiji, damama koje vole inter- i neobične krojeve. jaju vlagu i sprečavaju formiranje nacionalne brendove dostupni tamnih krugova. Španski brend su modeli poznate modne kuće pripremila: Maja Drobnjaković „Mango” takođe poseduje liniju „Marks & Spenser”-a, u tržnom za punije žene, međutim ona još uvek nije stigla do Srbije. Dizajnerski dvojac „Clements Ribeiro” odnosno bračni partneri Suzan Klements i Inacio Ribeiro, kreirali su kolekciju „Swan” koja je nosiva u svim konfekcijskim veličinama. Oni su uspeli da sruše tvrdoglavo ukorenjene modne stereotipe da haljine za dame punijeg stasa nužno moraju da budu u obliku balona ili džaka, da dame punijeg stasa ne obraćaju pažnju na modne detalje, kao i da dame punijeg stasa ne prate tekuće modne trendove odnosno da su ženstvene forme, upadljivi koloriti, vodoravne pruge i prozračne suknje predviđeni isključivo za devojke „asketske” građe. Svoju kolekciju za žene punijeg stasa jul 2012.
13
www.retail.rs
„Swan”, poznati modni duo „Clements Ribeiro” dizajnirao je u koorganizaciji sa „Evans”-om, modnim brendom čija je odeća namenjena upravo ženama punijeg stasa. I „Marc Jacobs” prionuo je na dizajniranje odeće za punije. Ukoliko zbog estetike kreatori pružaju otpor da u jednakoj meri dizajniraju i garderobu većih konfekcijskih brojeva, onda će sigurno da ih stimuliše potencijalni veći obim prodaje i viši profit. Međutim, kao jedno od rešenja za osobe punijeg stasa nameće se i kataloška prodaja. „Quelle” i „Neckermann” sukcesivno uvećavaju asortiman garderobe i intimnog veša za punije osobe.
Ubrzaj Svoj Posao
Ubaci u 5-u
www.barkodcitaci.com Rešenja i tehnologije koje unapreduju Vaš posao
RETAIL MAGAZIN
Radionica slatkiša koja je proslavila 110. rodjendan
Vlasnica radionice slatkiša „Bombonica”
Reč „bombona” potiče od francuske reči „bon”, što u prevodu znači „nešto dobro”. Kroz istoriju, bombone su bile neizostavan deo venčanja, čina diplomiranja, proslava rođendana, te gradskih i seoskih sajmova i vašara. Tržište bombona ima i svoje redovne kupce, udvarače. U periodu pre Drugog svetskog rata, u našoj prestonici postojalo je 120 bombondžijskih radnji. Danas, u čitavoj Srbiji, opstalo ih je svega nekoliko. Industrijska masovna proizvodnja bacila je senku na tradicionalne zanate.
www.retail.rs
Mirjana Milivojev
Kako je nastala „Bombonica“? Predstavite nam Vaš poslovni put. U Čurugu sto deset godina postoji proizvodnja, čije majstore popularno zovu ”alvari”. Alva (kretoš, ćeten, tahan) je samo jedan od proizvoda, ali tako nekako najlepše zvuči. Sećanje seže do Riste Đorđevića, još od pre Velikog rata, ali prava priča počinje kada deda Rista usvaja malo melenačko siroče Slavka, koji će čitavog veka kao nadimak nositi dedino ime. Slavko „Rista” Milivojev, bio je i ostao legenda vojvođanskog poslastičarstva, a radeći na selu to i nije bilo lako. Čurug, međutim, nije obično selo, pa ni ono što je Rista proizvodio nije moglo da se zadrži na prostoru uz Mrtvu Tisu. U ta vremena, njegova poslastičarnica u centru, bila je jedno od kultnih mesta, njegova kolica sa sladoledom krstarila su selom, ali glavni autoritet sticao se na vašarima, seoskim slavama i sličnim događanjima na kojima se svet najlepše provodio. Risti nikada jedna šatra nije bila dovoljna, jer je potražnja za njegovim poslasticama nadmašivala uobičajena merila. Vremena su se menjala, kafići su potiskivali poslastičarnice, sve brojniji konditorski proizvođači „novog doba”, doneli su jeftinije slatkiše na trgovačke tezge, a mali proizvođači su počeli da prodaju industrijske bombone, neretko prošvercovane iz Turske ili neke druge zemlje. Ne i Čuružani. Istina, poslastičarnica nije opstala. Prodata je tradicionalnim Gorancima, ali je zato proizvodnja održavana, onoliko koliko su Slavko i njegova Đurđa mogli da organizuju i postignu. Jer, deca su se razišla za svojim sudbinama, Jelica u građevince, pa u trgovinu u Apatinu, Negovan u automehaničare (jedan od najboljih Ciginih učenika, stari
U ovom broju Retail Magazina, razgovaramo sa Mirjanom Milivojev, vlasnicom radionice slatkiša „Bombonica” iz Čuruga. Za nju, „Bombonica” je istinska ljubav, nepresušni izvor inspiracije, ali i neprekidna borba, te prevazilaženje prepreka. jul 2012.
15
RETAIL MAGAZIN tradicionalni način ishrane, domaći pekmez, te zimnicu. Upoznajte čitaoce Retail Magazina sa Vašim proizvodnim asortimanom. Naš proizvodni asortiman izuzetno je bogat, međutim prvenstveno radimo svilene bombone, dražirane bombone, žele bombone, orasnice, susam, kretoš, krompir šećer, karamelu, gumene bombone, medenjake, praline, lizalice, bir štangle, kikiriki u susamu, zimski sladoled, kao i jabuke u šećeru. Osim maloprodajom, da li se bavite i veleprodajom? Isključivo se bavimo maloprodajom.
www.retail.rs
Novosađani znaju šta to znači), a Živan u vodoinstalatera. Đurđina je otišla prva, nedugo potom i Slavko. Na ovim prostorima, najčešće posle toga, kuća opusti, a naslednici je prodaju, ako mogu i budzašto, jer hiljade seoskih domaćinstava u Vojvodini doživljava sličnu sudbinu. Ristini naslednici razmišljali su drugačije. Porodični dogovor brzo je postignut. Nega prodaje kuću u Apatinu i sa suprugom Mirjanom, koja u međuvremenu i formalno završava poslatičarski zanat, vraća se u Čurug. Od tog momenta počinje priča zvana „Bombonica“. Naša svilena bombona ima preko stotinak vrednih nagrada i priznanja, od škola do bolnica širom Srbije, a posebno mesto u našem domu zauzima zahvalnica jednog monaha sa Hilandara. Svake godine za Svetog Savu, svim crkvama u okolini šaljemo bombone da mogu da ih podele deci koja učestvuju u školskim programima. „Bombonica” planira uskoro da otvori i Etno kuću, u kojoj želi da gostima ponudi
Prodajni vašari prisutni su i na brojnim turističkim manifestacijama. Da li ste povezani sa turističkim organizacijama? Na sve manifestacije koje se odvijaju širom Srbije rado se odazivamo i svuda smo rado viđeni. Što se tiče saradnje sa turističkim organizacijama, za sada je nemamo, iz razloga što većina možda i ne zna za nas. Međutim, otkad smo izradili internet stranicu, ljudi polako počinju da nam se javljaju. Koji Vaši proizvodi su najtraženiji? Sve bombone su veoma primamljive i svaka na svoj način kao da „govori”, u svaku od njih unosimo svu našu ljubav i energiju. Ipak, najtraženiji proizvodi su zelena mentol bombona, orasnice, susam, kretoš, lizalice, te čokoladne bombone. Da li izrađujete slatkiše i prema specijalnim porudžbinama odnosno zahtevima kupaca, određenog oblika, ukusa ili boje? Naravno, bombone pravimo i po posebnim željama kupaca, dodajemo razne mirise po njihovoj želji, oblike, i slično. Na kojim sve domaćim prodajnim sajmovima učestvujete? Da li je to Vaš najčešći način promocije? Najčešće učestvujemo na Novosadskom proleću i Novosadskoj jeseni, na Novosadskom sajmu, Loristu, Festivalu meda, Festivalu vina, kao i na mnogobrojnim slavama i vašarima. Da, to je naš najčešći način predstavljanja javnosti. Da li učestvujete i na inostranim prodajnim sajmovima? Kako stranci reaguju na Vaše proizvode? Nažalost, ne učestvujemo na stranim sajmovima,
16
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN Stari zanati kao da izumiru. Da li je u pitanju nedostatak podrške? Koje su otežavajuće okolnosti u Vašem poslovanju i na koji način ih rešavate? Nažalost, stari zanati se postepeno gase. U vreme kada smo moj suprug i ja bili deca, postojale su kazandžije, sajdžije, popravljali su se kišobrani. Toga sada ima sve manje i manje. U svemu, pa i u ovakvom poslu, izuzetno je značajna podrška. Nažalost, mi je imamo jako malo. Nama je najveći problem sirovina. Radimo onoliko koliko šećera možemo da kupimo i „obrnemo” određenu količinu bombona. Kako biste opisali svoj odnos prema kupcima? Odnos sa kupcima, ili kako mi to u našem zanatu kažemo odnos sa mušterijama, izuzetno je dobar. Stalni kupci, koji se trude da nas obiđu na svakom vašaru gde gostujemo, zajedno sa nama se raduju svakom novom proizvodu, a kupuju onoliko koliko im njihove lične finansije dozvoljavaju. Mnogi nemaju uvek para da kupe bombonu, ali zato sa našeg štanda nikad ne odu bez nje.
Da li su Vaši kupci pretežno deca? Uglavnom da, ali kako mi volimo da kažemo, bombone starije podsećaju na mladost, a decu pobuđuju na nešto lepo, razdragano, vedro. Za njih, svaka lizalica pravi je doživljaj.
Stariji znaju za Vas. Kako informišete mlađe generacije o svojim uslugama? Predstavljanjem naših proizvoda na raznim manifestacijama, mnoge generacije imaju priliku da nas upoznaju. Inovacija ili tradicija? Ili i jedno i drugo? Da, tradiciju poštujemo, ali uvek se trudimo i da uradimo nešto novo. U tome, veliku pomoć pruža nam naša ćerka Danijela, jer su njene ideje zaista fantastične, a ruke još vrednije. Tu je i naš sin, koji takođe marljivo nastavlja našim stopama. Koji su najlepši trenuci u ovoj profesiji? Najlepši trenuci u ovom našem zanatu su to što radimo i istrajavamo, što posedujemo entuzijazam da stalno osmišljavamo nove proizvode i da ih plasiramo na tržište, što znamo da će naši proizvodi da izazovu širok osmeh na licima mnogih. Da li je „Bombonica“ postala najprepoznatljiviji brend Čuruga? U Čurugu jeste, međutim „Bombonica” bi trebalo da bude i brend Vojvodine, iz razloga što postoji preko sto deset godina na ovim prostorima, a nadamo se da će da traje još dugo, dugo. pripremila: Maja Drobnjaković
jul 2012.
17
www.retail.rs
mada bismo jako voleli, međutim ekonomska situacija nije niti malo laka, tako da sebi ne možemo da priuštimo jedan takav događaj. Naši proizvodi stigli su u mnoge domove širom sveta, bili su nošeni i za radost i za žalost, kako bi naši stari rekli. Posedujemo sertifikat za izvoz van naše zemlje, imamo HACCP, pratimo sve standarde, međutim nedostaje nam „odskočna daska”, kako bismo mogli da plasiramo naše proizvode i u inostranstvu. Na mnogim dvorovima širom Evrope, služene su upravo naše bombone.
RETAIL MAGAZIN
“EST”model kao
koncept trejd marketinga Iz godine u godinu, poslovanje u sektoru trgovine sve je teže. Krajnjim kupcima nudi se širok i raznolik spektar proizvoda i usluga, što ih čini izuzetno probirljivim, kada je u pitanju izbor mesta kupovine. I veliki trgovački lanci, i sitni trgovci, predano i posvećeno se bore za lojalnost istog profila kupca, koji je dobro informisan, zahtevan, ponekad čak i hirovit. Kako opstati i trijumfovati u tom bespoštednom takmičenju? Kako izbeći „crnu rupu zaborava” i kako biti najbolji?
www.retail.rs
Šta je „crna rupa”? Tako se oslovljava objekat čije je gravitaciono polje toliko snažno da niti jedan oblik materije ili radijacije ne može da se otisne od njega, uključujući i svetlost, zbog čega prilikom posmatranja taj objekat izgleda mračno. Poslednjih godina, broj trgovaca koji je upao u „crnu rupu zaborava” povećao se. A zašto do toga uopšte dolazi? Objašnjenje leži u nesposobnosti pojedinih trgovaca da blagovremeno, ali i na adekvatan način, reaguju na iznenadne promene u okruženju. Za pasivne trgovce, karakteristično je da ni u čemu nisu najbolji odnosno da ne neguju osobenost, ne poseduju harizmu, kao ni precizno definisanu ponudu. Rukovodeći se „EST” modelom, kao konceptom trejd marketinga, proces 18
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN ci očekuju bogat ponudbeni asortiman, a pod tim se podrazumeva raznovrsnost, funkcionalnost i estetika. Podrazumeva se, kupci očekuju jeftinu uslugu, a za prodavca to znači da mora strateški da isplanira nabavku robe, da transportne troškove mora da drži na minimumu i da mora da upravlja zalihama. Najzad, kupci očekuju inovacije i „magiju”, a za prodavca to znači da „popularne” proizvode treba da nabavlja u velikim količinama onda kada se očekuje najveća potražnja za njima i da ih eliminiše iz asortimana onda kada oni uđu u „opadajuću” fazu. Primera radi, beogradska pekara „Hleb & kifle” pretvorila Kupci očekuju jednostavnu us„EST” model identifikuje pet lugu, a pod tim se podrazumeva je prodaju standardnih peciva, ključnih oblasti, a to su usluga ljubazno i edukovano osoblje, koja su siguran put do preko(„easy - est” odnosno najjednos- personalizovan pristup i razume- merne težine, u prodaju zdravih tavnije), efikasnost („quick - est” vanje, logičan raspored proizvoda i ukusnih odnosno „fit & trendy” odnosno najbrže), asortiman na trgovačkim policama, čitljivi proizvoda, u prijatnom ambijen(„big - est” odnosno najveće), cena natpisi, uočljive cene, ali i posto- tu. Međutim, pekara „Hleb & kifle” („cheap - est” odnosno najjeft- janje obližnjeg parkinga i ben- nije zanemarila ni kupce klasičnih, inije), moda („hot - est” odnosno zinske stanice. Bez sumnje, kupci belih hlebova, kifli, te krofni. najpopularnije), te luksuzna roba očekuju brzu i dostupnu uslugu. Pekara „Hleb & kifle” proširila je („fine - est” odnosno najkvalitetni- Kompanija „McDonald‘s” tipičan sopstveni asortiman, te uvela je). Ipak, mišljenje kupca značajno je primer „Quick - est” trgovca, sveže salate i integralne pekarske se razlikuje od mišljenja prodav- fokusiranog na brzinu, koji štedi proizvode, kao što su ražani hleb ca. Doživljaj sebe ne mora nužno kupčevo dragoceno vreme. Koliko sa suncokretom, kukuruzni hleb, da se poklapa sa slikom kako nas je brzina značajna potvrđuje i sve mini ćabata sa maslinama, štapići drugi doživljavaju. Iz tog razloga, frekventnije uvođenje RFID kasa sa belim lukom, te štanglice od prodavac mora da se povinuje u supermarkete, kao i „drive - in” žitarica upakovanih u sjajnu, modkupčevim željama. prodaje u apotekama. Zatim, kup- ernu ambalažu. Dakle, reč je o trgovcu koji prati tržišne trendove i osluškuje potrebe potrošača. Trgovci, ukoliko ste najbolji u jednoj od ovih pet ključnih oblasti, velika je verovatnoća da ćete uspeti da nadmudrite i prestignete konkurenciju. Svakako, to ne znači da ostale elemente trgovačkog miksa treba da zapostavite. Isto tako, ne treba zaboraviti ni to da u Vašem gradu žive ljudi drugih nacionalnosti, vere i kulture, stoga prodajni asortiman treba i njihove potrebe da zadovolji. pripremila: Maja Drobnjaković jul 2012.
19
www.retail.rs
definisanja trgovačke ponude može znatno da bude olakšan. „EST” model nastao je devedesetih godina prethodnog veka, a naziv „EST” zapravo potiče od engleske reči „best”, što u prevodu znači „najbolji”. Za trgovca, bolje je da bude konkretan, a ne „svaštar”. Za trgovca, bolje je da osmisli najbolju ponudu za specifičnu grupaciju kupaca, nego da pokušava da u svemu bude najbolji i da svima udovolji. Trgovci u širokom luku treba da izbegavaju epitet „zadovoljavajući” jer, biti u sredini znači da ste prešli tek polovinu puta.
RETAIL MAGAZIN
www.retail.rs
Svi ukusi sireva Pre 8000 godina, na planinama u blizini ušća reka Eufrat i Tigar, dogodila se „poljoprivredna revolucija”. Meštani su počeli da pripitomljavaju goveda i da eksploatišu mleko, tako je i nastao prvi sir. Sirevi su oduvek zauzimali značajno mesto u ishrani, a do rane afirmacije sirarstva dolazi u srednjem veku, kada su se po manastirima i na velikim feudalnim imanjima sirevi ručno pravili od zgrušanog mleka. Početkom hrišćanske ere, na improvizovanim tezgama rimskih pijaca izlagane su unikatne vrste sireva iz brojnih država. Sve do XX veka, izrada sira smatrana je običnim zanatom. Industrijsko sirarstvo razvija se počev od 1860. godine, kada je otvorena prva mlekara. Kasnije, uvedene su nove, savremene linije za prerađivanje mleka, što je proširilo mogućnosti za proizvodnju sireva. Danas, izrada vrhunskih sireva smatra se umetnošću.
iznedrilo sirarsku tehniku i klasifikaciju osnovnih tipova sireva, nije nestalo. Klasičan sirarski asortiman obuhvata sveže, mlade sireve, zatim salamurene sireve, polutvrde i tvrde sireve, specijalne sireve, te topljene sireve. Najpoznatiji sveži sir je „švapski” sir odnosno „urda”. Od ovog sira, pravi se i slovački „liptauer“ namaz odnosno sir sa mirođijom, cimetom i biberom. Salamureni sirevi karakteristični su za područje Balkanskog poluostrva. U našoj zemlji, to je srpski beli
meki sir. Najpoznatiji srpski beli sirevi su pljevaljski, sjenički, zlatarski, te svrljiški. U Rumuniji, to je sir „brinza”. U Grčkoj, to je čuveni „feta” sir. Polutvrdi sirevi nazivaju se još i „holandski” sirevi. Najpoznatiji predstavnici ove grupe sireva dobili su nazive po gradovima iz kojih se izvoze još od XVII veka. To su sirevi Gauda, Edam, kao i Trapist. U grupu tvrdih sireva spadaju kačkavalj, ementaler, čedar, kao i parmezan. Parmezan je krte teksture, stoga je pogodan za rendanje. Ukus mu je oštar i
Tradicionalno sirarstvo, koje je 20
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
pažnje je merenje potrošnje preko 70 proizvodnih kategorija, u 1.500 domaćinstava širom Srbije. Sve ono što je kupljeno za potrebe korišćenja van domaćinstva ne ulazi u predmet ovog istraživanja. Za detaljnije informacije, posetite internet portal www.gfk.rs. GfK statistička analiza pokazuje da je 82 odsto domaćinstava u Srbiji kupilo sir u periodu januar - oktobar 2011. godine. Pretpostavka je da je baza domaćinstava koja konzumiraju sir još veća, ukoliko se uzmu u obzir i ruralne sredine, gde se sir proizvodi za sopstvene potrebe. Gotovo jedna trećina od ukupnog broja domaćinstava kupuje sir od privatnih proizvođača. Beli sirevi zauzimaju najveći deo na tržištu sireva, 83 odsto. Tu spadaju sveži, mladi, mocarela i feta sirevi. Sveži sirevi imaju tržišno učešće od 62 odsto na uk-
upnom tržištu sireva, dok na feta sir odlazi 17 odsto ukupnih kupljenih količina sira u posmatranom periodu. Polutvrdi sirevi osvojili su 15 odsto ukupnog tržišta sireva u periodu januar - oktobar 2011. godine. Procesirani sirevi drže oko 2 odsto količinskog dela na ovom tržištu. Ostala dva segmenta, tvrdi i plemeniti sirevi, još uvek su nerazvijena na srpskom tržištu. Najznačajniji kanal za prodaju sireva su pijace, sa 36 odsto tržišnog učešća. Potom, slede supermarketi sa 16 odsto. Kupovine u kući i minimarketi imaju približno isti značaj na ovom tržišu, 12 odsto. Na ovom tržištu, tradicionalne prodavnice zauzimaju tek petu poziciju, sa udelom od 9 odsto. Prodavnice mlečnih proizvoda imaju 5 odsto tržišnog učešća, a hipermarketi 4 odsto. U skladu sa ovakvom prodajnom „arhitekturom“, kao i velikim
www.retail.rs
rezak. Parmezan je dobio ime po svojoj postojbini, italijanskoj regiji oko Parme. Ovo je jedan od najomiljenijih i najprodavanijih sireva na planeti Zemlji. Po pravilu, parmezan ne sme da bude mlađi od 12 meseci, a pravi gurmani jedu ga tek nakon perioda zrenja od 18 meseci. Srbija uvozi nekoliko vrsta parmezana. Među njima, nalazi se i „Parmegiano Reggiano”, od italijanskog proizvođača „Granarolo”. U Italiji, to je drugi po prodaji parmezan, što potvrdno govori o reputaciji proizvoda. U specijalne sireve, ubrajaju se kamamber sirevi, kao i bri sirevi, koji potiču iz Francuske, a prepoznatljivi su po belim plemenitim plesnima po površini. Takođe, u grupu specijalnih sireva spadaju i sirevi prožeti plavom plesni odnosno francuski rokfor i italijanska gorgonzola. Topljeni sirevi nisu pravi sirevi, jer se ne dobijaju direktno od mleka. Oni se dobijaju topljenjem različitih sireva, te pravljenjem određene mešavine. Maskarpone je italijanska vrsta sira, poreklom iz lombardijskog grada Lodi. On je kremast i blag, a pravi se od slatke pavlake. Pretežno, maskarpone se koristi kao sastojak za pripremu kolača i filova za torte. S obzirom na to da lako „upija” okolne mirise, preporuka je da se drži u zatvorenoj posudi. Maskarpone može da se kupi u dobro snabdevenim marketima, međutim jednostavan je i za samostalno pravljenje. Krema za poznatu, „slojevitu” tortu „San Gaudencio“ priprema se upravo od maskarponea pomešanog sa specijalnom blagom, kremastom vrstom gorgonzole. Izvor: Panel domaćinstava za period januar - oktobar 2011. godine GfK Panel domaćinstava je standardizovano istraživanje koje u našoj zemlji kontinuirano traje od novembra 2002. godine. U centru jul 2012.
21
www.retail.rs
RETAIL MAGAZIN
učešćem pijaca i prodaje u kući, kupovine sira na promociji imaju manju važnost od prosečne, sa učešćem od 6 odsto. Slična je situacija i sa učešćem trgovačkih marki, koje je ispod proseka na ovom tržištu, i iznosi svega 2 odsto. Još jedna od karakteristika na ovom tržištu jeste velika zastupljenost prodaje na meru. Rinfuzni oblik prodaje zauzima 78 odsto tržišta sira, dok prodaja sireva u fabričkim pakovanjima zauzima ostatak od 22 odsto. Inovacije na tržištu sireva su prisutne i vodeći industrijski proizvođači na ovaj način izlaze u susret svojim potrošačima i njihovim rastućim potrebama i očekivanjima. Primera radi, mladi sirevi su se poslednjih godina pojavili i u fabričkim pakovanjima. Od nedavno, uveden je i novi segment sireva na tržištu, funkcionalni sir. Ovo je vrsta sira sa posebnim probiotskim kulturama i svojstvima koja organizmu omogućavaju lakše varenje. Razvoj maloprodaje i ulazak novih, stranih maloprodavaca na naše tržište mogu da pogoduju ovakvom trendu inovacija. Raznovrsnija ponuda, naročito uvoznih sireva, mogla bi da podstakne i domaću konkurenciju na dalje proširivanje asortimana proizvoda. U Barnaulu, prestonici Altajske 22
pokrajine, Međunarodni festival „Praznik sira” održava se već šest godina unazad. Redovno ga posećuju ruski i francuski sirari, kao i stručnjaci iz Italije, Rumunije, Indije, Kazahstana, Jermenije, ali i desetine hiljada obožavalaca sira. Festival „Praznik sira“ uvek počinje demonstracijom sirnih specijaliteta, kao što su knjige od sira, sir visine 2 metra, ruska zastava od sirnih niti, te sirevi sa punjenjem od skupocenih metala. Malobrojni su ruski regioni koji mogu da se pohvale obimom proizvodnje sira koji imaju Altajci. Godišnje, u ovoj pokrajini proizvede se preko 70 hiljada tona sira, među kojima se nalaze i pojedine elitne sorte. Elitne sorte sireva izrađuju se od najkvalitetnijeg mleka, koje daju
krave koje pasu na livadama sa specifičnim izborom trava. Altajski sir upisan je čak i u Ginisovu knjigu rekorda, a njegov ukus visoko su ocenili i iskusni poznavaoci ovih proizvoda odnosno Francuzi. Što se tiče internacionalnog tržišta sireva, potrošač uvek zahteva nove proizvode i nove arome. Primera radi, dimljene sireve, zatim „trule” sireve sa larvama, te sireve sa neobičnim dodacima. Danas, impozantan je broj različitih sireva u svetu. Poslednjih godina, u većini zemalja prisutan je trend rasta proizvodnje sira. Najveći proizvođači sira su Sjedinjene Američke Države, Nemačka i Francuska, a potom slede Italija i Holandija. U najveće proizvođače sira svrstavaju se i Brazil, Poljska, Argentina i Egipat. Do nedavno, najskuplji sir proizvodio se u Švedskoj. U pitanju je sir od mleka losa, on poseduje minimalne količine masnoće, a njegova cena iznosi 500 dolara po kilogramu. Međutim, titulu najskupljeg sira preuzeo je sir koji se proizvodi u našoj Srbiji, u mestu Zasavica kod Sremske Mitrovice. U pitanju je sir od magarećeg mleka. Njegova cena iznosi 1000 evra po kilogramu, a „opravdanje“ za impresivnu cenu jeste to što je za proizvodnju jednog kilograma ovog sira potrebno čak 25 litara mleka. Po skupoći, drugi sir na svetu jeste britanski sir napravljen od belog „Stilton“ zlata, a sadrži kombinaciju jestivih listića pravog zlata i likera od zlata. Njegova cena iznosi 608 funti po kilogramu. Kompanija „Clawson Stilton Gold“ želela je da stvori nešto jedinstveno, limitiranu seriju „zlatnog” sira za vreme proteklih Božićnih praznika, ne bi li potrošače više zainteresovala za običan „Stilton” sir. pripremila: Maja Drobnjaković
jul 2012.
Ubrzaj Svoj Posao
Ubaci u 5-u
www.barkodstampaci.com Rešenja I tehnologije koje unapreduju Vaš posao
Poznati brend... SMF IT-PARTNER SMF IT-PARTNER je konsultantska kompanija koja u oblasti IT tehnologija, svojim savetima, učešćem u projektima i vođenjem projekata, obezbeđuje prednost klijentima u korišćenju IT tehnologija, kao i optimizaciju i modernizaciju procesa u „Retail“ industriji. Posebno fokusirana na mreže benzinskih stanica, mreže modne i prehrambene industrije i ugostiteljskih objekata, naša kompanija je garant sigurnosti uspešne implementacije novih IT rešenja, kao i optimizacije postojećih procesa. Naš razvojni tim, radeći na najsavremenijim tehnološkim okruženjima, nudi razvoj univerzalnih web i desktop poslovnih aplikacija na zahtev klijenta. SMF IT-PARTNER je u ovom momentu jedini ogranak na Balkanu, nemačke konsultantske kuće SMF KG Dortmund, koja na tržištu Zapadne Evrope uspešno posluje više od 25 godina sa preko 100 zaposlenih konsultanata i istorijom od više hiljada uspešnih projekata, kao i velikim brojem zadovoljnih klijenata. Zahvaljujući zajedničkim naporima iskusnog i visoko obučenog tima, SMF Srbija je pripremljena za suočavanje sa novim izazovima i prevazilaženje stalno rastućih potreba svojih klijenata. Osnivanjem SMF IT-PARTNER d.o.o., SMF Grupa sada može optimalno da zadovolji rastuću potražnju tržišta za pružanjem stručnih IT konsultantskih usluga.
Groz
Najčešće zahtevana podrška naših klijenata vezana je za procese: upravljanje promenama, strategija razvoja, organizaciona dijagnostika, procesno orijentisano upravljanje projektima, definisanje procesa za „Front End“ i „ERP“ sisteme, konsalting prilikom implementacija novih rešenja, konsalting u maloprodaji za sprečavanje gubitaka, i slično.
Kao novinu ističemo da je SMF Grupa u maju 2012. godine napravila sporazum sa softverskom kompanijom „Itim“ iz Velike Britanije, o distribuciji „Itim“-ovog softverskog paketa za maloprodaju na teritoriji Balkana. Itim „Chameleon“ POS aplikacija biće dostupna na srpskom tržištu već u toku 2012. godine, po konkurentnim cenama za ovo područje.
„Chameleon“ je POS aplikacija koja već više od 15 godina odgovara zahtevima dinamičnog tržišta stalnim razvojem i optimizacijama u industriji maloprodaje i pokriva segmente poslovanja kao što su: supermarketi, „discounter“-i, knjižare, prodavnice cipela, modna industrija, trgovinski lanci optičkih radnji, zlatara i prodavnica nakita, brze hrane, prodavnica igračaka i mnogih drugih. Naše iskustvo, stručnost kao i mnogobrojni zadovoljni klijenti, garancija su našeg uspeha i siguran znak da ćemo i ubuduće biti jak oslonac našim klijentima u razvoju njihovog poslovanja.
smf-it-partner.rs
znica sezonskih sni탑enja
RETAIL MAGAZIN
Kreativno predstavljanje pomoću (ne)obične ambalaže Primarna uloga ambalaže jeste da „brani” proizvod od spoljašnjih uticaja sa kojima se susreće u transportu i logistici, a danas, zaštitna funkcija ambalaže samo je jedna u nizu njenih mnogobrojnih funkcija. Vremenom, ambalaža je dobila i vodeću marketinšku ulogu u vizuelnoj identifikaciji proizvoda. „Čudne” ambalaže postale su značajno neverbalno sredstvo komuniciranja sa krajnjim potrošačima. Neuobičajene ambalaže možda čak i presudno utiču na konačnu odluku o kupovini. Ambalaža „novog doba” uvek ima „svoju priču”, ona se trudi da bude „cool” i u trendu, ume da bude intelektualno škakljiva, golica maštu, razigrana je i duhovita, voli da bude originalna, ponekad i da šokira, kao i da osvaja prve nagrade na kreativnim takmičenjima. „Balon je najbolji dokaz da ambalaža prodaje čak i vazduh“, jednom prilikom izjavio je Saša Selaković iz beogradskog dizajn studija „Aha!”, koji je specijalizovan za kreiranje ambalaža za robu široke potrošnje. Ambalaža se izborila za svoju poziciju u sferi prodajnog marketinga. Na afirmaciju značaja dizajna ambalaže uticali su bogata ponuda, distribucija sadržinski i cenovno sličnih proizvoda, novi materijali, te savremene informacione tehnologije. Pojava hipermarketa i trgovinskih centara pokrenuli su proces „oplemenjivanja” funkcije ambalaže, od početne zaštitne funkcije, do prefinjenije funkcije oblikovanja imidža i brenda proizvoda. Istraživanja pionira marketinga, Filipa Kotlera, pokazuju da prosečan potrošač prođe pored 300 proizvoda u jednom minutu, kao i da više od 50 odsto realizo-
vanih kupovina poseduje crtu impulsivnosti. Jedinstvena ambalaža sadrži u sebi moć snažne sugestije, ona podsvesno „prodaje” proizvod. Neretko, kupci su spremni da plate i višu novčanu sumu, ukoliko pakovanje „progovara” uverljivo i superiorno. Kao svojevrstan magnet, interesantno pakovanje privlači fokus kupca, „legitimiše” i zastupa konkretni proizvod, te akcentuje njegova korisna svojstva. Ambalaža treba da „pevuši” i da privlači pažnju, a ne da se krije, „utapa” u sredinu i bude praktično nevidljiva, kao što to čini kameleon. Osim oblika i boje, bazični elementi ambalaže su i tekstualna poruka, font slova, kao i prikladne ilustracije. Adekvatno izabrana boja može da izazove veću zapaženost i izdvajanje od konkurenata, dok tekst na ambalaži treba da bude kratak, razumljiv i istinit.
www.retail.rs
Ambalaža je „spojna” tačka između proizvođača i potrošača, a naročito je relevantna kod proizvoda široke potrošnje. U uslovima današnjeg, brzomenjajućeg poslovanja, kada smo svakodnevno suočeni sa sve agresivnijom konkurencijom, kako na domaćem, tako i na globalnom tržištu, ambalaža kao neizostavan činilac proizvodnih i marketinških aktivnosti sve više se unapređuje. Vrhunska ambalaža predstavlja sinergijski rad na poljima razvoja ambalaže, ambalažnih materijala, konstrukcije i oblikovanja ambalaže, istraživanja tržišta, oglašavanja, strateškog upravljanja, ali i psihologije. Skraćivanjem životnog veka proizvoda, trgovačke kompanije sopstveno poslovanje usmeravaju na plasiranje novih proizvoda i promociju sve inovativnijih ambalaža i načina pakovanja, pokušavajući da “ugode” sve zahtevnijim 26
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN potrošačima i njihovim različitim preferencijama. Međutim, u pojedinim kompanijama, još uvek preovladava stav da je sam kvalitet proizvoda dovoljan, da su troškovi ambalaže zapravo nepotrebni, suvišni troškovi odnosno da način pakovanja ne može značajno da doprinese povećanju obima prodaje.
Na fotografiji je prikazano kako se na vizuelan način prati rok trajanja proizvoda. Nakon isteka roka trajanja, barkod na etiketi postaje nečitljiv, te je proizvod nemoguće prodati. jul 2012.
fizičko čuvanje proizvoda, i to je bilo vreme malobrojne konkurencije, vreme prodaje preko pulta i vreme zadovoljavanja osnovnih potreba kupaca. Danas, 39 godina kasnije, od ambalaže se očekuje neuporedivo više. U samouslužnim marketima, proizvodi gusto poređani na trgovačkim rafovima prepušteni su sami sebi, stoga ambalaža umesto prodavca mora da bude slatkorečiva, elokventna, zanimljiva i da kupce najpre „uvuče u dijalog”, a potom i u „odnos privrženosti”. S druge strane, svaka ambalaža podložna je „osvežavanju”. Redizajniranje ambalaže treba da predstavlja njenu nadgradnju i da ojača identitet datog proizvoda, a ne da izazove konfuziju i unazadi proces pozicioniranja proizvoda. Dakle, s krupnim promenama ipak treba biti obazriv. Međutim, uspešno redizajniranje pruža „veštačko disanje”, ono vraća „stari sjaj” proizvoda, a posledično, utiče i na multiplikaciju profitne marže. Matematička kalkulacija potvrđuje da se, primera radi, za jedan prehrambeni proizvod koji se prosečno dobro prodaje na srpskom tržištu, novac investiran u dizajn pakovanja vraća prodajom proizvoda u roku od samo dva sata. Upravo se malim proizvođačima savetuje da koriste dobro dizajniranu ambalažu, kao osnovni alat za pozicioniranje na tržištu i povećanje prodaje, jer za razliku od onih velikih, sebi ne mogu da priušte skupe oglasne kampanje. Atraktivna ambalaža možda ne može da im garantuje da će prestignuti one koji u reklamiranje ulažu milione, međutim može da im pomogne da opstanu u neravnopravnoj utakmici u kojoj učestvuje svega nekoliko igrača i u kojoj sudija ne sudi pošteno. pripremila: Maja Drobnjaković 27
www.retail.rs
www.retail.rs
Još 1973. godine, James Pilditch napisao je knjigu čiji je naslov „Tihi prodavac” postao sinonim za alternativan pogled na fenomen ambalaže. Ambalaža, kaže Pilditch, kreativan je prodavac. Ona treba da budi emocije i snove, a da prodaje stvarnost. U prošlosti, ambalaža je služila isključivo za
RETAIL MAGAZIN
Pijaca
koncentrat trgovine Trgovina u Srbiji bila je razvijena još u srednjem veku, međutim duh istočnjačke pijace donose Turci. U svojim pisanijima, turski putopisac Evlija Čelebija opisuje Bit - pazar odnosno beogradsku „buvlju” pijacu koja se nalazila na Kalemegdanu. Prva uređena pijaca u Beogradu otvorena je davne 1824. godine, na današnjem Studentskom trgu, a nazvana je Velika pijaca. Brojna su naselja na Mediteranu koja su nastala upravo okolo pijaca. Pijace su mesta na kojima lokalni poljoprivrednici izlažu svoje proizvode, kako bi ih direktno prodavali potrošačima. Za razliku od samoposluga, na pijacama ljudi mogu da upoznaju proizvođače hrane i da razgovaraju sa njima. Pijace su „puls” svakog grada.
Gotovo iščeznule kao „prevaziđeni“ oblik plasiranja prirodnih namirnica, pijace doživljavaju ponovni uspon i reafirmaciju u poslednjih nekoliko godina. Primera radi, 1997. godine u Engleskoj nije postojala niti jedna „farmerska“ pijaca, a sada ih ima čak preko 200, kako u ruralnim, tako i u gradskim sredinama. One ostvaruju godišnji finansijski obrt od približno 67 miliona funti, te su iz tog razloga signifikantan potencijal lokalnih ekonomija. Identičan trend evidentan je i u Sjedinjenim Američkim Državama, gde ih ima oko 2.000. Eksperti za razvoj procenjuju da su ulaganja u pijace zapravo investicija u infrastrukturu budućnosti. Takođe, postojanje obližnjih pijaca usporava opštu ekološku kontaminaciju, redukujući korišćenje saobraćajnica i udaljena putovanja radi nabavke hrane. Slabije razvijena područja, sa malom gustinom mreže maloprodajnih objekata, najčešće su ciljne lokacije za otvaranje pijaca. Danas, bez pijaca nije moguće zamisliti svakodnevan život. Neke pijace postale su prepoznatljivo „turističko blago”, izvorište nacionalnih obeležja, te lokacije za istraživanje i avanturu. Ipak, pored ekonomije, ima nešto i u geografiji. Klima se nalazi u osnovi primorske verzije pijace, gde se prodaja odvija pod otvorenim nebom, a sezona traje tokom cele godine.
www.retail.rs
„Zelena“ pijaca pretežno je namenjena za trgovinu svežim prehrambenim proizvodima, od patlidžana do gljive bukovače. „Riblja“ pijaca ili peskarija namenjena je za trgovinu ribom, dagnjama, ostrigama, lignjama, škampima, te ostalim morskim, ali i rečnim, organizmima. „Buvlja“ pijaca rezervisana je za „sve i svašta“, za knjige, polovnu garderobu, in28
jul 2012.
toima, neretko se organizuju i glumačke predstave, plesni performansi, porodične manifestacije, višednevni festivali, te muzički koncerti. U savremenim, „osvešćenim“ državama, eksterijeru i enterijeru pijaca posvećuje se izuzetna pažnja. Pijace su „matična ćelija“ svakog pojedinačnog društva, esencija određenog stila življenja, te verna refleksija temperamenta i karaktera. Narod uživo. Zumiran Otkad postoje trgovi, postoje i kupac i prodavac. Na pijacama pijace. Trg Pjaca Navona u Rimu. ništa nije sakriveno, ništa nije Trg Placa Major u Madridu. Staro- retuširano. Cenkanja. Mlevenje mesni trg u Pragu. Godišnje, ove kafe. Specifični mirisi i boje. Metrgove poseti nekoliko desetina renje na vagi. Užurbano pakomiliona ljudi. U inostranstvu, pi- vanje. Šuškanje kesa. Vuča kolica. jace predstavljaju srž kulture. Radoznalost. Razdragani žamor. Na prostranim pijačnim pla- Na „svetskim“ pijacama mogu da
www.retail.rs
teresantne detalje za uređenje doma, rukotvorine i raznorazne antikvitete, auto - delove, čak i komade nameštaja. Na „cvetnim“ pijacama prodaju se cvetni buketi i aranžmani, čajevi i lekovito bilje, sadni materijal, oprema za baštovanstvo, ukrasne zemljane saksije, kao i praktični priručnici za gajenje cveća u plastenicima. „Cvetne“ pijace simbol su i vesnik proleća, šarenila i obilja.
se pronađu nepoznate i egzotične vrste voća i salata, lokalni specijaliteti, te mistične amajlije i talismani. Najpoznatija „neobična” pijaca nosi ime Damnoen, čiji obilazak uključuje redovna turistička ponuda Tajlanda. Na rečnim kanalima plutaju čamci, koji su ispunjeni prodajnom robom. Zatim, scene lokalaca koji zadovoljno grickaju paukove nožice uobičajene su u Kambodži. Insekti predstavljaju značajan segment njihove kuhinje, a najukusniji mogu da se pronađu na pijaci koja nosi naziv Skuon. Najviše preporuka dobija začinjena pržena tarantula. Iako se ne čini niti malo primamljivo, turisti tvrde da je ukus fantastičan. U Džogdžakarti, indijskom gradiću, postoji čak i pijaca crne magije. Kapali čaršija u Turskoj jedna je od najstarijih pijaca na svetu. Preživela je dvadeset zemljotresa i nekoliko požara. Na ovoj pijaci, prodaju se predmeti od zlata, kože, ali i začini, džezve za kafu, nargile, te oprema za trbušne plesačice. Pijaca na trgu Džema - el - Fna u Marakešu, nekadašnjoj prestonici Maroka, jedna je od najživopisnijih pijaca na planeti Zemlji. Svetski putnici Marakeš smatraju „Mekom” za šoping. Najpoznatija pijaca suvenira na svetu Vernisaž nalazi se u istočnom delu Moskve. U tamošnjim dućanima, turisti mogu da kupe Faberžeova jaja, drvene babuške, istorijsko oružje, balalajke, ikone, šahovske ploče, dekorativne tanjire, kao i šubare sa znakom petokrake. Pariska pijaca Rinžis postoji devet vekova, a površinski je veća i od Kneževine Monako. Lezale, deo grada u okviru kog je ta pijaca smeštena, francuski romanopisac Emil Zola nazvao je „stomakom Pariza”. pripremila: Maja Drobnjaković
jul 2012.
29
www.retail.rs
RETAIL MAGAZIN
RETAIL MAGAZIN
Tržište
BEZGLUTENSKIH
proizvoda
Osobe kod kojih je dijagnostifikovana celijakija, u svoj organizam ne smeju da unose prehrambene namirnice koji sadrže gluten. Pod pojmom “funkcionalna hrana” podrazumeva se hrana koja uključuje komponente koje, osim što zadovoljavaju nutritivne i energetske potrebe, pozitivno deluju na regulaciju i normalizaciju vitalnih funkcija. Iako je zainteresovanost potrošača za funkcionalnu hranu u konstantnom porastu, na domaćem tržištu usko je ograničen broj funkcionalnih proizvoda. U Srbiji, malobrojni su proizvodi koji su precizno označeni kao “bezglutenski”, a neretko su i cenovno krajnje nepristupačni.
Sveukupno čovekovo zdravlje, njegova radna produktivnost, kreativnost, te raspoloženje, direktno su zavisni od kvalitetne selekcije namirnica za svakodnevnu upotrebu, kao i od načina življenja. Zdrava ishrana ekstremno je važan preduslov za pravilan telesni i mentalni razvoj. Onakvi smo kakvu hranu uzimamo. Ishrana osoba intolerantnih na gluten ne sme da sadrži niti jedan molekul glutena. Dakle, izbalansirana bezglutenska ishrana treba da uključuje pojedine žitarice i skrobne namirnice, mahunarke, voće i povrće, zatim nemasna mesa, samonikle plodove prirode, zimnicu, te začine, podrazumeva se, bez primesa glutena i njemu srodnih sastojaka.
www.retail.rs
„Centroproizvod” prvi je proizvođač bezglutenske hrane u našoj zemlji. U okviru svog ponudbenog asortimana, ova kompanija nudi bezglutenske bujone sa tri ukusa, u pitanju su Povrtna, Goveđa i Kokošija kocka. Takođe, „Centroproizvod” nudi i bezglutenski senf sa tri ukusa, Delikates, Pikant i Senf sa renom. U njihovoj paleti bezglutenskih proizvoda, nalaze se i Cipiripi krem i tabla, kao i kečap sa tri ukusa odnosno Pizza, Blagi i Hot ketchup. Ove dijetetske namirnice specijalno su prilagođene, s ciljem da zadovolje posebne potrebe osoba alergičnih na gluten, ali i svih onih kojima je zdrava ishrana prioritet. „Pretti - organica” specijalizovani je uvoznik i distributer organske, ekološke, makrobiotičke odnosno bezglutenske hrane globalno renomiranih proizvođača. Švajcarska kompanija „Dr. Schär” uživa ogromnu internacionalnu reputaciju, kao lider u proizvodnji visokokvalitetnih bezglutenskih prehrambenih proizvoda. Njen visokoedukovani kadar zaposlen u sektoru za Istraživanje i razvoj permanentno radi na osmišljavanju novih bezglutenskih proizvoda, ne bi li popunili tržišne „praznine” i zado30
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
voljili aktuelne i buduće potrebe kupaca. Svi proizvodi kompanije „Dr. Schär” izrađuju se od „gluten - free” sirovina, a na taj način osigurava se da dati proizvodi prirodno ne uključuju gluten. Među poznatijim nacionalnim proizvodno - trgovinskim preduzećima koja se bave programom zdrave hrane su i „Beyond”, „BioŠpajz”, te „BioOrganic”. U pekari „Simić” iz Sremske Mitrovice proizvode se bezglutenske testenine, bezglutenski keks, te bezglutenski grisini. I u pekari „Bez glutena”, koja je smeštena u samom centru grada Novog Sada, proizvode se bezglutenski pekarski proizvodi odnosno bezglutenski hleb, kifle, slani štapići, perece, kao i bezglu-
tenske mini - pizze. S obzirom na to da se bliži toplo leto i sezona rashlađivanja, korisna je informacija da brojni „Frikom” sladoledi ne sadrže gluten, a u pitanju su sladoledi Sneško, Rumenko, Hijavata, Cmok, Šarenko, Strauss vanila, Kapri, te Bla bla čokolada i Bla bla karamel. Od slatkiša, originalna „Kinder jaja” i „Pez” bombonice takođe su bez glutena. Na srpskom tržištu, postoje dve vrste pirinčanih pahuljica bez glutena, a u pitanju su Nestle Riža i Podravka Rižolino. Zatim, u novosadskom restoranu koje nosi ime „Fish & Zeleniš”, jelo „Sicilijanska taraba” ne sadrži gluten i posno je. Dalje, prodavnica „AMG Sport Nutrition” nudi Dymatize proteinske suplemente koji ne sadrže glutein, a oni mogu da budu čak i zamena za obrok. I u hipermarketima „Mercator”, „Univerexport”, „Metro Cash & Carry”, te u hipermarketu „DM”, pažljivo su kreirane i izdvojene police koje obuhvataju isključivo proizvode bez glutena.
toje. U Engleskoj, standardi za bezglutensku hranu „labaviji” su u poređenju sa standardima za bezglutensku hranu u Australiji. Primera radi, u Engleskoj, namirnica može da bude označena kao bezglutenska ukoliko sadrži manje od 0,3 odsto glutena. S druge strane, u Australiji, namirnica može da bude označena kao bezglutenska tek ukoliko sadrži manje 0,003 odsto glutena. Najzad, zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih Država najrigKratko upozorenje. Sastav istog proizvoda može da se oroznije je odnosno bezglutenske razlikuje od jednog proizvođača namirnice ne smeju ni u tragu da do drugog. Dakle, kada je reč sadrže gluten. Stoga, pre odlaska o zakonskoj regulativi koja se u inostranstvo, nužno je informiodnosi na obeležavanje bezglu- sati se o pomenutim standarditenskih namirnica, varijacije pos- ma u etiketiranju bezglutenskih prehrambenih proizvoda u zemlji odredištu.
www.retail.rs
pripremila: Maja Drobnjaković
jul 2012.
31
RETAIL MAGAZIN
PILS PLUS RADLER PIVO „Pils Plus Radler“ potrošačima pruža dvostruko osveženje kombinacijom piva i soka od limuna. Prepoznatljiv ukus „Pils Plus“ piva u kombinaciji sa osvežavajućim sokom limuna i sniženim procentom alkohola od 2 odsto predstavlja odličan izbor tokom letnjih dana. „Pils Plus Radler“ novi je član porodice brendova u asortimanu kompanije „Ujedinjene srpske pivare“, članice „Heineken Grupe“. Proizvodnja: „Ujedinjene srpske pivare Zaječarsko” a.d. Zaječar
pivo 365 „Delhaize Srbija” donosi nam novi proizvod - pivo privatne robne marke „365“. Ovo pivo proizvodi se prema belgijskoj recepturi osmišljenoj da odgovara ukusu svih ljubitelja piva. Osnovni sastojci su voda, ječmeni slad, pšenica, ekstrat hmelja i 4,7 odsto alkohola, a kalorijska vrednost je slična kao kod punomasnog mleka. Pivo „365” pripada grupi pilsnera, a dodavanje hmelja daje mu bogatu, svežu biljnu aromu. Pakuje se u limenci od 0,5 litara, koja svojim jednostavnim dizajnom jasno poručuje da je njen sadžaj ono što je izdvaja iz mase - pivo koje nosi je ono što je važno. Pivo „365“ prodaje se samo u „Maxi”-ju i „Tempu”. Distribucija: „Delhaize Srbija” d.o.o. Beograd
www.retail.rs
GUARANA CRANBERRY ENERGETSKO PIĆE Kompanija „Knjaz Miloš” sa svojim brendom „Guarana” nastavlja da obogaćuje svoj asortiman i izlazi u susret svojim mladim i energičnim potrošačima. „Guarana Cranberry” sa aromom brusnice novi je proizvod omiljenog energetskog pića, izuzetnog kvaliteta i ukusa. „Guarana Cranberry” pravi je izbor za sve one koji traže dodatnu energiju za svoje svakodnevne aktivnosti. „Guaranna Cranberry” jaka je, ali istovremeno i prefinjena, te intrigantna. Namenjena je mladim i ambicioznim ljudima koji se ne zadovoljavaju prosečnim. Ona nudi dodatnu dozu energije i inspiracije za svakodnevne ambicije i izazove. Proizvodnja: „Knjaz Miloš” a.d. Aranđelovac
32
NOVITETI JELEN STRONG PIVO Iz „Apatinske pivare” stiže još jedna inovacija za sve ljubitelje „Jelen Piva”, jako pivo odnosno „Jelen Strong”. Odlikuje ga prepoznatljivi ukus „Jelen Piva” prijatne gorčine sa povišenim procentom alkohola (7,3 odsto). Ovo jako pivo proizvodi se od najkvalitetnijih sastojaka, veoma je pitko i osvežavajuće, a posluženo uz jela punog ukusa, pruža potpuno uživanje. „Jelen Strong” nosi kvalitet i tradiciju viševekovnog iskustva u pivarstvu, namenjen je onima koji su spremni da uživaju u prepoznatljivom ukusu „Jelen Piva” iz sve snage. Proizvodnja: „Apatinska pivara Apatin” d.o.o. Apatin
JELEN FRESH GREJPFRUT PIVO Nakon fantastičnih rezultata i velike popularnosti „Jelen Fresh Limuna” na tržištu, „Apatinska pivara” pripremila je za sve svoje verne potrošače još jedno iznenađenje - novi brend „Jelen Fresh Grejpfrut” odnosno osvežavajuće pivo sa ukusom grejpfruta i nižim procentom alkohola (2 odsto). Na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih istraživanja tržišta, ova kompanija se potrudila da izađe u susret aktuelnim trendovima i raznovrsnim želјama lјubitelјa piva. Prepoznatlјivi ukus „Jelen Piva” u kombinaciji sa osvežavajućim grejpfrutom i sniženim procentom alkohola predstavlјa odličan izbor za sve lјubitelјe piva sa ukusima i onih koji nisu pivski tipovi, ali su svakako u potrazi za idealnim osveženjem i novim ukusima koji donose zabavu. „Jelen Fresh Grejpfrut” je pivo za sve prilike i za sve sezone, odlično gasi žeđ i predstavlјa izbor koji će da zadovolјi potrebu za uživanjem u jedinstvenom i sasvim novom ukusu piva koji pokreće zabavu. Proizvodnja: „Apatinska pivara Apatin” d.o.o. Apatin LAV TWIST CRVENI GREJPFRUT I POMORANDŽA PIVO Kompanija „Carlsberg Srbija” i ovog leta brine o potrošačima koji tragaju za brzim i efikasnim rešenjem za žeđ. Iz tog razloga, za predstojeće vrele letnje dane pripremila je dva nova ukusa za savršeno osveženje. „Lav Twist” crveni grejpfrut i „Lav Twist” pomorandža će, od ovog leta, biti nerazvojni prijatelji za dobro druženje kod kuće, na plaži, bazenu ili u bašti nekog kafića. Egzotični ukusi spojeni u mešavinama, savršeno odmerenih snaga piva i soka pomorandže i grejpfruta, sa samo 2 odsto alkohola, naročito osvajaju one koji ne oklevaju da probaju novitete na tržištu pića. Oba nova ukusa na tržištu su dostupna od juna meseca. Proizvodnja: „Carlsberg Srbija” d.o.o. Čelarevo
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
Nova linija sadrži „Fa Natural & Power“ dezodoranas sa prirodnim ekstraktom bambusa i pruža fantastičan osećaj suve kože bez zatvaranja osetljivih pora pazuha. Vlakna bambusa sadrže celulozu, lignin i silicijum odnosno sastojke koji u kombinaciji deluju kao snažan prirodni apsorbujući kompleks. Takođe dostupna u vidu deospreja, nova „Fa Naturel & Power“ sa mirisom belog grožđa čini da koža diše, istovremeno pružajući pouzdanu deo zaštitu do 48 sati. Nova linija dostupna je i u segmentu za kupanje i pranje ruku, koja uključuje gel za tuširanje i čvrsti sapun. „Natural & Care“ linija obogaćena je mlekom jojobe, bademovim uljem i proteinima mleka, te smiruje i štiti kožu od isušivanja. Poreklom iz pustinja Kalifornije, Arizone i Meksika, mleko dobijeno iz biljke jojobe pomaže da se obnovi nivo vlažnosti, a koža zaštiti i učini glatkom, dok je formula „Fa Natural & Care“ linije 100 odsto bez parabena. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
PERSIL BLACK EXPERT TEČNI DETERDŽENT Crna boja je modni trend koji nikada neće izbledeti, međutim, crna odeća često izbledi tokom pranja. Bez obzira da li se radi o omiljenoj pamučnoj crnoj majici ili pantalonama, niko ne voli kada crna odeća počne da bledi već nakon nekoliko pranja. Crna i tamna odeća čine više od jedne trećine nedeljne količine veša u svakoj porodici. Sada će crna definitivno ostati lepa, zahvaljujući kompaniji „Henkel“ i novom „Persil Black Expert“ tečnom deterdžentu za pranje odeće. Sa svojom fantastičnom Black Fix formulom, novi „Persil Black Expert“ tečni deterdžent pruža izvanrednu zaštitu crnoj i tamnoj odeći, istovremeno otklanjajući tvrdokorne fleke i obezbeđujući potpunu čistoću. Nova formula sadrži inhibitor prenošenja boja sa jedne tkanine na drugu, koji sprečava da se tamne nijanse isperu iz materijala, dok se specijalni enzimi brinu o tamnim nijansama, kako bi tamna odeća zadržala intenzitet boje, bez obzira na broj pranja. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
EUROVAFEL GOLD Asortiman vafla upotpunjen je sa dva nova ukusa. Dobro poznati „Eurovafel” oplemenjen je kakao prelivom i posipom od kore pomorandže i lešnika i posipom od kikirikija. Dva izvanredna ukusa koji pripadaju novoj „Gold” porodici dostupna su u pakovanju od 115 grama i poklon - pakovanju od 230 grama. Neuobičajene kombinacije ukusa i sastojaka ove proizvode čini jedinstvenim. Ova, dugo iščekivana poslastica, prikladna je za sve prilike, a kao ekskluzivan dezert pogodna i za poklanjanje Proizvodnja: „Swisslion - Takovo” d.o.o. Beograd
jul 2012.
DR PLANT MAMMY MELEM ZA BRADAVICE „Dr Plant Mammy” melem za bradavice ublažava bolne i ispucale ragade na bradavicama dojilja, koje brže zarastaju zahvaljujući biljnim uljima i pantenolu, sastojcima koji su bezbedni i za mamu i za bebu. Bioadhezivna podloga sa lutrolom obezbeđuje duži i bolji kontakt delujućih supstanci i površine kože, što rezultira bržom epitelizacijom i prijatnim osećajem nakon nanošenja. Kontinuiranom primenom u trudnoći ovaj melem sprečava pucanje bradavica, do kog može da dođe usled naglog rasta dojki za vreme trudnoće i na početku dojenja. Melem sadrži birani kompleks prirodnih ulja koja pomažu u prevenciji oštećenja bradavica i održavanju kože zdravom, vitalnom i nežnom. Distribucija: „Esensa” d.o.o. Beograd
SCHAUMA CREAM & OIL LINIJA ZA NEGU KOSE „Schauma“ portfolio proizvoda za negu kose može da se pohvali paletom proizvoda za celu porodicu, a od maja meseca dobila je sasvim novu, unapređenu formulu. Uz tehnologiju koja neguje kosu bez opterećivanja i dopunjava izgubljene proteine u vlasi, „Schauma“ nudi proizvode za negu kose cele porodice. Za žene, tu je nova „Schauma Cream & Oil“ za suvu i oštećenu kosu koja je sklona iskrzanim krajevima. Za muškarce, tu je nova „Schauma Mint Fresh“ koja rešava problem masne kose sa efektom svežine koji traje do 48 časova. A za decu, tu su tri nova ekstra blaga šampona koji peru kosu bez suza: jedan za devojčice, jedan za dečake i jedan za bebe. Formula ne sadrži veštačke boje koje mogu da iritiraju osetljivu kožu i izazivaju suze, tako da pranje kose pretvaraju u zabavu za celu porodicu. „Schauma“ linija za decu dostupna je za devojčice u obliku šampona i balsama, za dečake u obliku šampona i gela za tuširanje, bez parfema i boja, i za najnežniju negu beba od 0 do 3 godine. Nova „Schauma“ linja za žene dostupna je u vidu šampona, balsama, balsama u spreju i kutiji, a kombinuje regenerativne moći dragocenog arganovog ulja i cveta vanile u kremastoj, luksuznoj formuli koja jača kosu iznutra i pomaže u sprečavanju lomljenja kose. Nova „Schauma“ linija za muškarce kombinuje ekstrakt limuna i mente, a razvijena je specijalno da jača kosu muškaraca i vraća joj svež izgled. Svi proizvodi iz novog „Schauma“ asortimana sadrže inovativne Tailored Protein Refill tehnologije, jer se više od 90 odsto kose sastoji od proteina koji se stalno gube pranjem kose, kao i usled napora svakodnevnog života. Dodatno, „Schauma“ proizvodi dobili su i novi izgled kako bi poboljšanu formulu predstavili kroz luksuzniji i moderniji dizajn. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
33
www.retail.rs
FA NATURAL & POWER LINIJA
RETAIL MAGAZIN PERWOLL BRILLIANT TEČNI DETERDŽENT Nova linija „Perwoll“ tečnih deterdženata pobrinula se za to da odeća ne mora nužno da izbledi nakon pranja, već može da izgleda očuvano duže vreme. Poboljšani „Perwoll Brilliant“ asortiman tretira odeću bez obzira da li je obojena, crna ili bela, tako da i nakon višestrukog pranja izgleda kao potpuno nova. Najnoviji „Perwoll“ može da se pohvali specijalnom formulom, koja je posebno dizajnirana za moderne i brilijantne boje. Novi „Perwoll Brilliant“ nežno čisti odeću, dok substanca za sprečavanje prenosa boja u deterdžentu hvata sve čestice boja koje se oslobađaju tokom procesa pranja i sprečava lepljenje čestica na druge boje u veš mašini. Dokazani obnavljajući efekat „Perwoll“-a, ne samo da štiti boje da ne izblede, već uklanja i sva sivkasta vlakna koja odeći daju iznošen izgled. Nova linija „Perwoll Brilliant“ obuhvata „Perwoll Brilliant Color“, koji čini da boje na odeći ostanu jarke kao nove, zatim „Perwoll Brilliant Black“, te „Perwoll Brilliant White“, kojima se postiže efekat obnavljanja boje za tamnu i belu odeću. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
SORAYA BIO REPAIR LINIJA Izuzetno efikasni preparati za borbu protiv bora sa crnim biserom, za osetljivu kožu, sklonu alergijama. Jedina dnevna krema protiv bora, sa mikronizovanim crnim biserom i BIO + EKO kompleksom, sa snažnim i naučno dokazanim dejstvom. Ekskluzivni, mikronizovani crni biser iz Francuske Polinezije, bori se protiv znakova starenja kože i savršeno ublažava iritaciju. Obnavlja glatkost, elastičnost i blistav izgled kože. 0% konzervansa, parabena, silikona, alkohola 0% mineralnih ulja i PEG-a 0% sastojaka koji dolaze iz genetski modifikovanie poljoprivredne proizvodnje. Preparati su skoro bez mirisa, jer ne sadrže 26 mogućih mirisnih alergena, na koje smo osetljivi. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
SALVEQUICK FLASTERI Danas, pola veka od pronalaska prvog flastera, 1947.,pa do prvog individualno pakovanog flastera 1953., Salvequick i dalje radi na kvalitetu svog asortimana. Cilj svega je u stvari, da se osigura jednostavno korišćenje i uzimanje flastera iz kutije, brzo i lako plasiranje na ranu, dozvoljavajući joj da zaraste na što brži i nežniji način! Flasteri su dostupni u raznim varijantama i dizajnu – od tradicionalnih tekstilnih, preko plastificiranih vodootpornih, pa dečjih flastera, do sofisticiranih flastera za specijalne namene, kao flasteri za golfere, vodene sportove, za žuljeve i tzv ‘’kurje’’oči... Alca trgovina i ove godine svoj asortiman pravi dostupnim krajnjim potrošačima. Posebnu pažnju skrećemo na noviju generaciju hidrokoloidnih flastera za negu stopala, Foot Care – koji oslobađaju bola, ubrzavaju zarastanje žuljeva i plikova. Takođe, vrlo efikasni flasteri su i oni za tretman ‘’kurjih’’ očiju, koji su naišli na odlične kritike potrošača. Vaše noge nikada nisu bile u boljim rukama... Distribucija: „Alca Trgovina” d.o.o. Dobanovci SOMAT MULTI - PERFECT TABLETE ZA PRANJE SUDOVA Očekivanja od novih tehnologija sve su veća, jer nema ničeg neprijatnijeg nego kada izvadimo posuđe iz mašina za pranje sudova i otkrijemo da nije savršeno čisto. Međutim, pomoć stiže zahvaljujući novim, efikasnim „Somat Multi - Perfect” tabletama. Nova generacija „Somat” tableta, jednog od popularnijih brendova tableta za pranje sudova u regionu, deluje snažnije zahvaljujući novom otkriću - formuli Express Power. Novi „Somat” rastvara se brže u poređenju sa prethodnim „Somat Multi - Perfect” tabletama, a brzina rastvaranja poboljšava učinak od samog početka ciklusa pranja, dajući čisto i blistavo posuđe. Budući da formula Express Power deluje na tvrdokorne fleke od samog početka ciklusa pranja, novi „Somat” daje perfektne rezultate i u kratkim i ekološkim programima pranja. Dakle, nove „Somat Multi - Perfect” tablete, ne samo što posuđe čine čistim, već i štede novac i čuvaju životnu sredinu, kroz smanjenje potrošnje energije i vode. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
www.retail.rs
TAFT LOOKS V12 POWER SPEED GEL Muškarci su se oduvek divili brzim kolima i brzom životu. Korišćeni u moto - sportovima, turbo motori V12 u obliku slova V imaju 12 moćnih cilindara koji garantuju impresivne performanse. Inspirisan njima, „Taft Looks“ iz kompanije „Schwarzkopf“ kreirao je potpuno novi trovremenski gel za kosu pod nazivom „Taft Looks V12 Power Speed“ gel koji muškim frizurama donosi isti moćni učinak. Zahvaljujući ovoj jedinstvenoj tehnologiji brzog oblikovanja, novi „Power Speed“ gel ubrzava vreme sušenja kose i omogućava muškarcima da oblikuju kosu u najekstremnije i najmodernije frizure za vrlo kratko vreme. Namenjen zaljubljenicima u brzinu, ovaj gel svojim atraktivnim crvenim dizajnom i efikasnošću privlači aktivne muškarce koji žele da im, uz minimalan napor, kosa izgleda odlično u svakom momentu. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
34
VADEMECUM PRO MEDIC LINIJA Za siguran osmeh, oni koji brinu o svojim zubima traže pastu za zube koja nudi pouzdanu zaštitu protiv karijesa i mrlja na zubima. Inovacija iz „Henkel“-ovog segmenta proizvoda za oralnu higijenu, „Vademecum Pro Medic“ sa jedinstvenom formulom tečnog kalcijuma, zubima pruža efikasnu zaštitu, a preporučuje ga i Udruženje stomatologa Srbije. Eksperti za oralnu higijenu su jedinstvenu Vademecum formulu tečnog kalcijuma sa fluoridom i Protexyl tehnologijom, sa antibakterijskim delovanjem. Zahvaljujući toj kombinaciji, kalcijum se lakše apsorbuje, pomaže jačanju zuba, pružajući efikasnu zaštitu protiv karijesa, naslaga i mrlja na zubima, problema sa desnima i lošeg zadaha. Novu „Vademecum Pro Medic“ liniju čine dve paste za zube i tečnost za ispiranje usta. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN
U pitanju je visokokvalitetan napitak za decu sa voćnim sadržajem (minimum 10 odsto voćnog udela i 10 vitamina). Dizajn boce zaštićen je patentom u Zavodu za intelektualnu svojinu. Postoji „Cokić na eksić” sa ukusom jabuke, kao i sa ukusom borovnice. Flašica u centru ima otvor u kom je stavljena kapsula sa specijalnim poklonom za decu - NaEksić drugari (gumice za brisanje u 16 različitih oblika: Pandić NaEksić, Žirafić NaEksić, Hrčkić NaEksić, Autić NaEksić, Prasić NaEksić, Kravić NaEksić, Motorčić NaEksić, Konjić NaEksić, Vatrogasić NaEksić, Slonić NaEksić, Medić NaEksić, Helikopterić NaEksić, Bagerić NaEksić, Kamiončić NaEksić, Žabić NaEksić i Patrolić NaEksić). Proizvodnja: „Bahus” d.o.o. Paraćin
NESTLÉ SLADOLEDI Teško je odlučiti se šta više osvežava, sladoled ili koktel. Da ne bi bilo dileme, „Nestlé” je spojio ova dva osveženja u jedan - novi „TOPGUN” koktel sladoled (Pina Colada). Sladoled sa ukusom ananasa i kokosa, sa rum sirupom i lešnik dražejom na vrhu, dočarava i ukus i izgled pravog koktela. Ovo je samo jedan deo noviteta koje je kompanija „Nestlé” pripremila za predstojeću toplu letnju sezonu. Tu su još i intrigantni sladoledi „BEST Angel” i „BEST Devil”, „ALOMA Jagode sa Šlagom” i „ALOMA Tricolore”, zatim „PIRULO Jungly”, „SPIDERMAN”, te „ALOMA Happy Time”. Distribucija: „Nestlé Adriatic” d.o.o. Beograd
ARGETA DELIGHT PAŠTETE
Nova linija namaza „Argeta Delight” napravljena je bez aditiva i sadrži 30 odsto manje masti i soli. Namazi iz nove linije „Argeta Delight” prevashodno su namenjeni osobama koje vole zdrav način života i koje vode računa o tome šta jedu. Nova linija namaza „Argeta Delight” uključuje tri različita ukusa, i to: kokošiji namaz, ćureći namaz i namaz od tunjevine. Paštetu „Argeta Delight” mogu da jedu i srčani bolesnici, osobe koje imaju problema sa holesterolom, kao i osobe koje pate od prevelike telesne težine, iz razloga što nova „Argeta Delight” sadrži 30 odsto manje soli i masti. Distribucija: „Atlantic Group” d.o.o. Beograd
jul 2012.
FRUCTAL NATURA SOKOVI Novi „Fructal Natura” sok od cvekle ukusan je i pun vitalnih materija i vitamina. Sadržaj ovog soka bogat je mineralima fosfora i kalijuma, te pruža podršku svim fiziološkim funkcijama organizma. Sok od cvekle odlično je sredstvo za poboljšanje krvne slike, za pročišćavanje jetre, bubrega i žuči. Takođe, stimuliše i rad limfnog sistema, a i ubrzava izbacivanje nečistoća iz organizma. Normalizuje ćelijsko disanje i podstiče otpornost organizma kod gripa i prehlada. Čaša soka od cvekle dnevno može da učini mnogo za zdravlje i raspoloženje. Stoprocentno prirodan sok od grožđa i brusnice poboljšava funkcionisanje bešike i urinarnog trakta. Preporučuje se jedna čaša ovog soka na dan, minimalno. Na prvi pogled, čini se da voće i povrće ne idu zajedno kao kombinacija, međutim to nije istina. Ukoliko zatvorite oči, možete jasno da osetite i uživate u svežini pomešanih ukusa šargarepe, jabuke i sočne pomorandže. Od sada, možete da uživate i u soku od šljive. Distribucija: „Nectar“ d.o.o. Bačka Palanka
FA SPORT DOUBLE POWER LINIJA Trčanje ujutru pre posla i vežbanje u teretani uveče moderna su definicija zdravlja. Za mnoge ljude sport je značajan deo života, stoga je kreirana nova linija za negu tela za muškarce i žene sa dvostrukim efektom, pod nazivom „Fa Sport Double Power”. Nova linija sastoji se od antiperspiranata koji nude i do 72 časa deo zaštite, po prvi put i za žene, tri gela za tuširanje i losion za telo čiji izotonični mineralni kompleks neguje i revitalizuje kožu nakon sportskih aktivnosti. „Fa Sport Double Power” antiperspirant sadrži duo - mikrokapsule koje apsorbuju vlagu i neutrališu bakterije iz okruženja. Istovremeno, ne sadrže alkohol i blagi su prema koži. „Fa Sport Double Power” antiperspirant dostupan je u dva mirisa: aktivni, cvetni Sporty Fresh i sportski, rashlađujući Cool Fresh, dok je Power Boost antiperspirant za muškarce nežan, osvežavajući, sportski i pikantan, muževan miris. „Fa Sport Double Power” gelovi za tuširanje vraćaju koži potrebnu hidrataciju i negu, dubinski je osvežavajući. Formula sa izotoničnim mineralnim kompleksom sa magnezijumom, kalcijumom i solima natrijuma aktivno podržava regeneraciju kože nakon sportskih aktivnosti. „Fa Sport Double Power” losion za telo sa ureom i taurinom hidrira kožu i podržava proces obnavljanja ćelija, vraćajući izotonični balans napetoj koži. Brzo se apsorbuje i pruža intenzivnu negu koži i do 72 časa. Distribucija: „Henkel Srbija” d.o.o. Beograd
www.retail.rs
COKIĆ NA EKSIĆ MULTIVITAMIN
35
RETAIL MAGAZIN
Najava događaja ISPO BIKE - Međunarodni sajam biciklizma 16.08. - 19.08.2012
„Ispo Bike 2012” će prikazati celokupnu sliku biciklističkog tržišta. Cilj organizatora ovog sajma jeste da proširi međunarodni domen sajma biciklizma. Sajam „Ispo Bike” održaće se u Minhenu, a pratiće se želje i potrebe proizvođača i trgovaca. Na ovom sajmu biće prikazan urbani biciklizam, gde će posetioci moći da pronađu kompletnu opremu za bicikle, od odeće, preko delova za bicikle, do najsitnijih aksesoara. „Ispo Bike 2012” će omogućiti bogatu radnu atmosferu i neverovatno iskustvo, kako izlagačima, tako i svim posetiocima.
CARAVAN SALON DÜSSELDORF - Međunarodni sajam kamp opreme i vozila 24.08. - 02.09.2012.
Prethodne godine, dizeldorfski sajam kamp vozila i opreme dokazao je da putujuće kuće imaju svoju vernu publiku. Uprkos krizi, najveće evropske fabrike poradile su na luksuzu, što se pokazalo kao dobar potez, ali su i manji proizvođači zadovoljno trljali ruke, jer posla je, kažu, bilo za sve. Tradicionalno, najveće fabrike u Evropi izložile su svoje modele vozila. Međutim, bilo je i puno manjih proizvođača koji su imali svoje „konje za trku” i koji nisu ostali nezapaženi. Opšti utisak je da su se vodeći proizvođači okrenuli luksuznijim modelima za kupce koje svetska kriza nije sprečila da uživaju putujući u svojim kućama na točkovima. Ipak, svako je mogao da nađe vozilo u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima. Ove godine, najveći sajam kamp vozila i propratne opreme održaće se od 24. avgusta do 02. septembra u Dizeldorfu.
SPOGA + GAFA - Međunarodni sajam baštovanstva
www.retail.rs
02.09. - 04.09.2012.
36
Prethodne godine, Međunarodni sajam baštovanstva u Kelnu privukao je oko 1.750 izlagača i preko 36.000 stručnih posetilaca iz čitavog sveta na prostoru od 202.000 kvadratnih metara. Sve proizvode, nezavisno od toga da li su namenjeni za konstruisanje ili pak za održavanje, negu, ulepšavanje vrtova ili uživanje u vrtovim, nesumnjivo ćete pronaći u jednoj od pet oblasti sajma „Spoga + Gafa”: Garden creation, Garden living, Garden car, Garden excellence i Garden basic.
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN T.I.F. - Međunarodni sajam robe široke potrošnje 08.09.-16.09.2012.
Sajam „T.I.F” koji se održava u Solunu u Grčkoj jedan je od najznačajnijih sajmova jugostočne Evrope. Najviše kompanija obično bude iz poljoprivredne i prehrambene industrije, metalne i hemijske industrije, te iz oblasti proizvodnje plastike. Pored predstavljanja privrednih potencijala zemalje, na ovom sajmu promovišu se i turistički i investicioni potencijali, kao i kulturne manifestacije i kulturna saradnja između zemalja.
FAST FASHION EXHIBITION - Međunarodni sajam mode 11.09. - 13.09.2012.
Sajam „Fast Fashion Exhibition” koji se održava u Poznanju, u Poljskoj, najveći je međunarodni sajam mode, koji predstavlja most između velikih i malih proizvođača tekstilne industrije sa distributerima i uvoznicima. Sajam “Fast Fashion Exhibition” obuhvataće sledeće izlagačke grupe proizvoda: mušku i žensku konfekciju i trikotažu, dečiju odeću i obuću, kožnu galanteriju i veš.
CE & HA - Međunarodni sajam potrošačke elektronike i kućnih aparata 13.09. - 16.09.2012.
„CE & HA” sajam će se održati u okviru Beogradskog sajma i predstaviće najnovija dostignuća u oblasti IT industrije, telekomunikacija, audio, video i foto - tehnike, kućne zabave, Interneta, video igara i kućnih aparata. Na „CE & HA” sajmu će biti predstavljeni najnoviji modeli i rešenja najpoznatijih svetskih kompanija. Robne grupe koje će biti zastupljene su: audio tehnika, tehnika za automobile, motore, kamione i slično, zatim kompjuteri i softveri, digitalni fotoaparati i tehnologije, video igrice, bela tehnika i kućni aparati, tehologija namenjena zabavi i životnom stilu, Internet poslovanje i trgovina, telekomunikacije, mobilna telefonija, satelitska navigacija, kao i ostala zabavna elektronika za kućnu i ličnu upotrebu.
KIND + JUGEND - Međunarodni sajam dečijeg asortimana 13.09. - 16.09.2012. Najveći sajam na svetu za dečiju opremu koji se održava u Kelnu, 2011. godine je privukao 940 izlagača i oko 21.200 posetilaca. U zoni za inovacije možete direktno da se susretnete sa najboljim inovacijama u branši - Online Matchmaking. Ova berza kontakata omogućava da se povežete sa izlagačima još pre početka sajma, kao i da pronađete proizvode koje želite.
18.09. - 23.09.2012.
jul 2012.
„Orgatec” je vodeći svetski sajam za opremanje i uređenje kancelarija i objekata, koji se održava u Kelnu. U 2012. godini, ponovo će postaviti standarde za budućnost i dati podsticajne impulse. Na ovogodišnjem sajmu će se kao izlagači naći proizvođači iz oblasti planiranja objekata, građevinskog planiranja, izgradnje objekata, vođenje objekata, opremanja kancelarija i objekata, prezentacionih sistema, ukrasa, softvera i uslužnih delatnosti. Posetioci ovog sajma će biti arhitekti, planeri, dizajneri, specijalizovani prodavci kancelarijskog materijala, specijalizovani prodavci nameštaja, stručni savetnici za kancelarije i objekte, ponuđači facility menadžmenta, investitori i korisnička preduzeća. 37
www.retail.rs
ORGATEC - MEĐUNARODNI SAJAM KANCELARIJSKOG NAMEŠTAJA
RETAIL MAGAZIN
PRAVILNIK O DEKLARISANJU I OZNAČAVANJU UPAKOVANIH NAMIRNICA
I OSNOVNE ODREDBE Član 1.
www.retail.rs
Ovim pravilnikom propisuju se deklarisanje i označavanje upakovanih namirnica (u daljem tekstu: namirnice) u prometu koje su bez dalje prerade namenjene potrošaču ili objektima javne ishrane. Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na namirnice koje se pakuju u prisustvu potrošača i namirnice čije je deklarisanje uređeno propisima o vinu. Član 2. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje: - deklarisanje je slovna oznaka, robni znak, zaštitni znak, grafička oznaka ili simbol koji se odnosi na namirnice, a nalazi se na ambalaži, etiketi, dokumentu, alkici, privesku ili omotu namirnice; - upakovana namirnica je pojedinačna namirnica u celini ili delimično unapred upakovana u ambalažu tako da se njena sadržina ne može promeniti dok se ambalaža ne otvori ili ne ošteti; - objekat javne ishrane je objekat namenjen snabdevanju potrošača hranom (restoran, ugostiteljski objekat, škola, dečiji vrtić, bolnica i sl.); - potrošač je lice koje nabavlja namirnicu za sopstvenu upotrebu bez namere da je dalje prerađuje, prodaje i sl.; - zbirno pakovanje je pakovanje koje sadrži dve ili više po količini i sadržini istih pojedinačnih namirnica; - nutritivna izjava je tvrdnja da namirnica ima određena nutritivna svojstva; - protein je sadržaj proteina izračunatog korišćenjem formule: protein = ukupni azot po Kjeldahlu x faktor; - ugljeni hidrati su svi ugljeni hidrati koji se metabolišu u ljudskom organizmu; 38
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN - šećeri su svi monosaharidi i disaharidi; - masti su svi lipidi uključujući fosfolipide; - zasićene masne kiseline su masne kiseline bez dvostrukih veza; - mono-nezasićene masne kiseline su masne kiseline sa jednom cis dvostrukom vezom; - poli-nezasićene masne kiseline su masne kiseline sa cis, cis-dvostrukim vezama između kojih se nalazi metilenska grupa; - vlakna su ugljeni hidrati i lignin biljnog i životinjskog porekla koji se ne digestuju u ljudskom organizmu.
II NAČIN DEKLARISANJA
Član 3. Deklaracija na namirnici je na srpskom jeziku, jasno uočljiva, čitka, nepromenljiva i ne može biti prekrivena drugim rečima ili oznakama. Naziv namirnice, neto količina, rok upotrebe i procenat alkohola moraju biti označeni u istom vidnom polju (tegle, limenke, boce i sl. u obliku valjka imaju dva vidna polja i to telo i poklopac ambalaže jer dno nije vidno polje, četvrtasta ambalaža ima pet ili šest vidnih polja, u zavisnosti da li ima dno ili ne, i sl.). Na namirnice pakovane u ambalaži čija je površina vidnog polja manja od 10 cm2 mogu se navesti samo podaci iz člana 8 tač. 1, 3 i 4 ovog pravilnika. Na namirnici u zbirnom pakovanju pojedinačne neto količine do 100 g ili ml mogu se navesti samo podaci iz člana 8 tač. 1, 3 i 4 ovog pravilnika, pod uslovom da su ostali podaci navedeni na zbirnom pakovanju. Namirnice iz uvoza moraju imati deklaraciju na srpskom jeziku. Član 4. Podaci na deklaraciji ne mogu biti takvi da potrošača dovode u zabludu u pogledu porekla, sastava, neto količine, roka upotrebe, načina izrade ili proizvodnje namirnice. Namirnici se ne mogu pripisivati svojstva ili osobine koje ona nema. Deklaracijom se ne može sugerisati da namirnica ima naročite osobine ako ih ima svaka namirnica iste vrste. Odredbe ovog člana odnose se i na reklamiranje namirnica. Član 5. Namirnica koja je obrađena jonizujućim zracima ima oznaku “tretirano jonizujućim zracima”. Član 6. Namirnica kojoj je trajnost produžena upotrebom gasova za pakovanje ima oznaku “pakovano u zaštitnoj atmosferi”.
www.retail.rs
Član 7. Kod namirnica u zbirnom pakovanju koje su namenjene prodaji na veliko ili objektima javne ishrane navode se podaci iz člana 8 ovog pravilnika na zbirnom pakovanju i u propratnoj dokumentaciji koja se dostavlja istovremeno sa pošiljkom ili pre, ako su na pojedinačnom pakovanju navedeni podaci iz člana 8 tač. 1, 3, 4 i 7 ovog pravilnika.
III SADRŽINA DEKLARACIJE
Član 8. Deklaracija na namirnici sadrži sledeće podatke: 1) naziv pod kojim se namirnica prodaje i trgovačko ime ako ga namirnica ima; 2) spisak sastojaka, a kod sastojaka iz člana 16 ovog pravilnika navodi se količina; 3) neto količina; 4) rok upotrebe; jul 2012.
39
RETAIL MAGAZIN 5) uslove čuvanja i skladištenja namirnice, gde je to potrebno; 6) serija (šarža, partija ili lot) namirnice; 7) naziv i sedište, odnosno adresu proizvođača i subjekta koji namirnicu pakuje ako to nije proizvođač, kod uvoznih namirnica naziv i sedište, odnosno adresu uvoznika, zemlju porekla (“proizvedeno u...”) i zemlju iz koje je namirnica uvezena (“uvezeno iz...”); 8) uputstvo za upotrebu, gde je to potrebno; 9) količinu alkohola kod pića koja sadrže više od 1,2% v/v; 10) kategoriju kvaliteta ili klasu proizvoda ako namirnica po posebnim propisima podleže kategorizaciji ili klasifikaciji; 11) druge podatke od značaja za potrošača u skladu sa posebnim propisima za pojedine vrste namirnica. Član 9. Naziv namirnice određuje se tehničkim propisima o kvalitetu za pojedinačne grupe, odnosno kategorije namirnica. Ako naziv namirnice nije određen propisima iz stava 1 ovog člana, namirnica se označava: 1) nazivom uobičajenim u Srbiji i Crnoj Gori; 2) opisnim nazivom tako da potrošač može da je razlikuje od drugih sličnih namirnica. Naziv namirnice sadrži i podatak o njenom fizičkom stanju ili posebnom postupku obrade (u prahu, kondenzovana, dimljena, sušena, pasterizovana, brzo smrznuta i sl.) ako izostavljanje takvog podatka potrošača može da dovede u zabludu. Naziv namirnice ne može se zameniti robnim znakom, zaštitnom markom ili popularnim imenom. Član 10. Sastojak je svaka komponenta, uključujući i aditive, koja se upotrebljava u proizvodnji ili u pripremi namirnice i prisutna je u namirnici kao takva ili u izmenjenom obliku. Pod sastojkom iz stava 1 ovog člana ne smatraju se: 1) sastavni delovi sastojka koji se u toku proizvodnog procesa izdvoje i opet vrate u proporciji koja nije veća od prvobitne; 2) preneseni aditivi, odnosno aditivi koji su u namirnicu došli preko jednog ili više sastojaka, a u samom proizvodu nemaju tehnološku funkciju; 3) pomoćna sredstva u proizvodnji, uključujući rastvarače i enzimske preparate, 4) supstance koje se u određenim količinama koriste za dispergovanje, standardizaciju ili rastvaranje aditiva ili aroma.
www.retail.rs
Osnivanje udruženja i osnivački akt
Član 11. Spisak sastojaka uključuje sve sastojke namirnice po opadajućem redosledu u odnosu na njihovu masu u trenutku upotrebe u proizvodnji namirnice. Spisku sastojaka prethodni reč “sastojci”. U spisku sastojaka navode se na sledeći način: 1) voda i isparljive materije po opadajućem redosledu u odnosu na njihovu masu u gotovoj namirnici. Količina dodate vode izračunava se tako što se od ukupne količine namirnice oduzme ukupna količina drugih upotrebljenih sastojaka. Navođenje vode nije obavezno: - ako količina dodate vode ne prelazi 5% mase gotove namirnice; - ako se voda u pripremi namirnice upotrebljava samo za rekonstituisanje određenog koncentrovanog ili dehidriranog sastojka; - ako se radi o tečnom sredstvu u smislu člana 22 ovog pravilnika; 2) sastojci upotrebljeni u koncentrovanom ili dehidriranom obliku, koji su u procesu proizvodnje rekonstituisani, redosledom po masi koju su imali pre koncentrovanja ili dehidracije; 3) sastojci u rekonstituisanoj namirnici po opadajućem redosledu kod koncentrovanih ili 40
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN dehidriranih namirnica koje se pre upotrebe rekonstituišu dodavanjem vode ako spisak sastojaka sadrži oznaku “sastojci rekonstituisane namirnice” ili “sastojci namirnice pripremljene za upotrebu”; 4) sastojci proizvoljnim redosledom kod mešavina voća ili povrća gde količina određenog voća ili povrća značajno ne preovlađuje ako spisak sastojaka sadrži oznaku “u promenljivom odnosu”; 5) sastojci proizvoljnim redosledom kod mešavina začina i biljaka gde količina nijedne značajno ne preovlađuje ako spisak sastojaka sadrži oznaku “u promenljivom odnosu”. Član 12. Sastojci se označavaju svojim specifičnim nazivom u skladu sa članom 11 ovog pravilnika, osim sastojaka kategorije namirnica iz sledeće tabele koji se kada su sastavni deo druge namirnice označavaju nazivom te kategorije. Tabela br. 1 Kategorije sastojaka koje umesto specifičnog naziva mogu da se označavaju imenom kategorije kojoj pripadaju Oznaka “Biljno ulje” ili “životinjsko ulje” (Oznaka njihovog specifičnog biljnog ili animalnog porekla) Oznaka“hidrogenizovan” mora da stoji samo na hidrogenizovanim uljima. Rafinisane masti “Biljna mast” ili “životinjska mast” (Oznaka njihovog specifičnog biljnog ili animalnog porekla) Oznaka“hidrogenizovan” mora da stoji samo na hidrogenizovanim mastima. Mešavina brašna sastavljena od dve ili više vrsta “Brašno” praćeno listom žitarica od kojih je žitarica napravljeno po opadajućem redosledu zavisno od težine Skrob i modifikovani skrob “Skrob” Sve vrste ribe gde je riba jedan od sastojaka druge “Ribe” namirnice, a vrsta ribe se ne pominje u nazivu namirnice. Sve vrste sira gde je sir ili mešavina sira jedan od “Sir” sastojaka druge namirnice a vrsta sira se ne pominje u nazivu namirnice. Svi začini koji ne prelaze 2% težine namirnice “Začini” ili “mešavine začina” Sve biljke ili delovi biljaka koji ne prelaze 2% “Biljke” ili “biljne mešavine” težine namirnice Sve vrste gumenih preparata korišćenih u proiz“Gumena baza” vodnji gumene baze za žvake Sve vrste mrvljenih pekarskih proizvoda od “Mrvljeno” žitarica Saharoza “Šećer” Anhidrovana dekstroza ili monohidratna dekstroza “Dekstroza” Glukozni sirup ili anhidrovani glukozni sirup “Glukozin sirup” Svi tipovi mlečnih proteina (kazein, kazeinati i “Mlečni proteini” proteini surutke) i njihove mešavine Presovani, ceđeni ili rafinisani kakao maslac “Kakao maslac” Kandirano voće koje ne prelazi 10% težine namir- “Kandirano voće” nice jul 2012.
www.retail.rs
Kategorija Rafinisana ulja, osim maslinovog
41
RETAIL MAGAZIN Mešavine povrća koje ne prelaze 10% težine “Povrće” namirnice Meso sisara i ptica gde sadržaj ukupne masti i “Meso” vezivnog tkiva ne prelazi 25%, a sastojak je druge namirnice Izuzetno od stava 1 ovog člana, kategorija sastojaka koja nosi opštu oznaku “skrob” uvek se dopunjava navođenjem njegovog specifičnog biljnog porekla, ako skrob može da sadrži gluten (skrob dobijen iz pšenice, raži, ječma i ovsa).
www.retail.rs
Član 13. Aditivi se označavaju na deklaraciji navođenjem kategorije i naziva aditiva ili njegovog E broja (konzervans - natrijum-benzoat ili konzervans E 211). Osim kod kategorije “modifikovani skrob” iza koje nema naziva aditiva niti E-broj, ali se dopunjava navođenjem njegovog specifičnog biljnog porekla kada modifikovani skrob može da sadrži gluten (skrob dobijen iz: pšenice, raži, ječma i ovsa). Za aditiv koji pripada kategoriji kiselina, a u svom nazivu sadrži reč kiselina dovoljno je navesti samo naziv aditiva bez kategorije. Član 14. Arome se označavaju navođenjem reči “aroma” ili specifičnim nazivom ili opisom arome. Oznaka “prirodna” koristi se samo za aromu čije se aromatične komponente sastoje isključivo od: 1) prirodno aromatičnih supstanci tj. supstanci određenog hemijskog sastava koje imaju aromatična svojstva, a koje se dobijaju odgovarajućim fizičkim (uključujući destilaciju i ekstrakciju rastvaračima), enzimskim ili mikrobiološkim postupcima iz materijala biljnog ili životinjskog porekla u sirovom obliku ili posle prerade za humanu upotrebu tradicionalnim postupcima za pripremanje hrane (uključujući sušenje, torefakciju i fermentaciju); 2) aromatičnih preparata tj. proizvoda izuzev aromatičnih supstanci bez obzira da li su koncentrovani ili ne i imaju aromatična svojstva, a dobijaju se odgovarajućim fizičkim (destilacijom i ekstrakcijom rastvaračima), enzimskim ili mikrobiološkim postupcima iz materijala biljnog ili životinjskog porekla u sirovom obliku ili posle prerade za humanu upotrebu tradicionalnim postupcima za pripremanje hrane (uključujući sušenje, torefakciju i fermentaciju). U opisu arome koji ukazuje na određenu namirnicu ili biljno ili životinjsko poreklo oznaka “prirodna” koristi se samo ako je aromatična komponenta izolovana odgovarajućim fizičkim, enzimskim, mikrobiološkim ili tradicionalnim postupcima za pripremanje hrane isključivo ili gotovo isključivo iz navedene namirnice ili biljne ili životinjske sirovine. Izuzetno od stava 1 ovog člana, kinin i kofein kada se koriste kao arome u namirnici označavaju se nazivom u listi sastojaka uz reč “aroma”. Na deklaraciji pića koja su u prometu u obliku u kome se konzumiraju ili u obliku posle rekonstrukcije iz koncentrovanog ili osušenog proizvoda a sadrže i kofein iz bilo kog izvora u sadržaju većem od 150 mg po litru, oznaka “visok sadržaj kofeina” ističe se na deklaraciji u istom vidnom polju u kome je i naziv proizvoda. Uz ovu oznaku navodi se sadržaj kofeina izražen u mg/l. Odredbe stava 4 ovog člana ne odnose se na pića na bazi kafe ili čaja i ekstrakta kafe ili čaja kad naziv pod kojim se namirnica prodaje sadrži reč kafa ili čaj. Član 15. Kad sastojak namirnice sadrži dva ili više sastojaka, smatra se mešavinom sastojaka koja može biti uključena u spisak sastojaka pod sopstvenim nazivom i izražena ukupnom masom, ako je neposredno prati spisak njenih sastojaka po opadajućem redosledu. 42
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN Navođenje spiska iz stava 1 ovog člana nije obavezno: 1) ako mešavina sastojaka čini manje od 25% gotove namirnice, osim aditiva koji se navode kad u namirnici imaju tehnološko svojstvo; 2) ako je mešavina sastojaka namirnica za koju, u skladu sa odredbama ovog pravilnika, nije obavezno navođenje sastojaka. Član 16. Količina sastojka označava se u spisku sastojaka namirnice: 1) ako je sastojak ili kategorija sastojka navedena u nazivu namirnice; 2) ako je sastojak ili kategorija sastojka izražena na deklaraciji rečima, slikom ili grafikom; 3) ako sastojak ili kategorija sastojka suštinski određuje karakter namirnice, odnosno opis namirnice po čemu se ona razlikuje od drugih namirnica sa kojima se može zameniti. Izuzetno od tačke 2 stava 1 ovog člana isticanje slike voća zastupljenog u osvežavajućem bezalkoholnom piću, sirupima i praškovima za osvežavajuće bezalkoholno piće nije dozvoljeno. Član 17. Navođenje količine sastojka iz člana 16 ovog pravilnika nije obavezno za: 1) sastojak čija je neto količina označena u skladu sa članom 23 ovog pravilnika; 2) sastojak koji se upotrebljava u malim količinama za aromatizovanje; 3) sastojak koji je naveden u nazivu namirnice, a nije opredeljujući faktor za potrošača; 4) sastojak čija promena količine suštinski ne menja karakter namirnice; 5) zaslađivače ili šećere, bez obzira na to da li u nazivu sadrže oznaku “sa zaslađivačem” ili “sa šećerom”. Član 18. Navođenje sastojaka nije obavezno kod: 1) svežeg voća i povrća koje nije oljušteno, iseckano ili na sličan način obrađeno; 2) sirćeta dobijenog fermentacijom isključivo od jedne sirovine koja se navodi u nazivu proizvoda pod uslovom da mu se ne dodaje nijedan drugi sastojak; 3) sira, maslaca, fermentisanog mleka i povlake, pod uslovom da nisu dodati drugi sastojci osim mlečnih proizvoda, enzima i kultura mikroorganizama neophodnih za proizvodnju ili soli koja je potrebna za proizvodnju sira osim svežeg sira i topljenog sira; 4) namirnice koje sadrže samo jedan sastojak ako je njegovo trgovačko ime identično sa imenom sastojka; 5) pića koja sadrže više od 1,2% v/v.
www.retail.rs
Član 19. U sklopu naziva namirnice ističe se natpis: - “sa zaslađivačem” odnosno “sa zaslađivačima” ako namirnica sadrži jedan ili više zaslađivača; - “sa šećerom i zaslađivačem” odnosno “sa šećerima i zaslađivačima” ako je namirnici dodat jedan ili više šećera i jedan ili više zaslađivača; - “stoni zaslađivač na bazi...”, pri čemu se navodi E broj ili naziv upotrebljenih zaslađivača u opisu ispod naziva stonog zaslađivača; - “sadrži izvor fenilalanina” ako namirnica sadrži zaslađivač aspartam (E591); - “prekomerna upotreba može da izazove laksativni efekat” ako namirnica sadrži više od 10% dodatih poliola. Član 20. Neto količina namirnica označava se jedinicima mase ili zapremine: 1) za tečne namirnice u: litrima, decilitrima ili mililitrima; 2) za namirnice koje nisu u tečnom stanju u: kilogramima ili gramima; jul 2012.
43
RETAIL MAGAZIN 3) za viskozne namirnice zapreminom ili masom. Član 21. Kod namirnica u zbirnom pakovanju navodi se neto količina pojedinačnog pakovanja i broj pojedinačnih pakovanja u zbirnom pakovanju. Podaci iz stava 1 ovog člana ne navode se ako je ukupan broj pojedinačnih pakovanja jasno vidljiv i može se prebrojati i ako se vidi oznaka neto količine na pojedinačnom pakovanju. Ako se zbirno pakovanje sastoji iz dva ili više pojedinačnih pakovanja koji nisu predmet prodaje neto količina se deklariše kao ukupna neto količina zbirnog pakovanja. Član 22. Ako se čvrsta namirnica nalazi u tečnom sredstvu čiji sastav nije opredeljujući faktor za potrošača, na deklaraciji se navodi neto količina čvrste namirnice. Pod tečnim sredstvom iz prethodnog stava podrazumeva se: voda, vodeni rastvori soli, raso, vodeni rastvori prehrambenih kiselina, sirće, vodeni rastvori šećera i ostalih zaslađivača, voćni ili biljni sokovi u slučaju da se radi o voću ili povrću. Tečno sredstvo može biti i u smrznutom stanju. Član 23. Navođenje neto količine iz člana 21 ovog pravilnika nije obavezno: 1) za namirnice koje se prodaju na komad, a mogu se prebrojati ili je broj komada naveden na deklaraciji; 2) za namirnice čija je neto količina manja od 5 g ili 5 ml, osim kada je reč o začinima ili začinskim mešavinama; 3) za namirnice koje značajno gube masu ili zapreminu i koje se prodaju na komad ili se mere u prisustvu kupca.
www.retail.rs
Član 24. Rok upotrebe namirnica je datum do kog namirnica zadržava svoja specifična svojstva, ako je uskladištena i čuvana na odgovarajući način. Datum se sastoji od dana, meseca i godine u nekodiranom hronološkom redosledu (xx dan, xx mesec, xx godina). Rok upotrebe se označava sa: 1) “upotrebljivo do ...” kada datum uključuje naznaku dana; 2) “upotrebljivo do kraja ...” u ostalim slučajevima. Za proizvode sa rokom trajanja do tri meseca navodi se dan i mesec, od tri meseca do osamnaest meseci - mesec i godina, a za duže od osamnaest meseci dovoljno je navesti godinu roka upotrebe. Ako rok upotrebe nije moguće utisnuti na samoj deklaraciji zbog tehnološkog postupka, na deklaraciji se navodi informacija gde je i na koji način utisnut rok upotrebe. Uz rok upotrebe navode se i uslovi čuvanja i skladištenja namirnice, kad je to potrebno. Član 25. Navođenje roka upotrebe nije obavezno kod: 1) svežeg voća i povrća koje nije oljušteno, iseckano ili na sličan način obrađeno; 2) pića, koja sadrže deset ili više volumen procenata alkohola; 3) hleba i peciva koji se zbog svog sastava upotrebljavaju dvadeset četiri sata od momenta proizvodnje; 4) sirćeta; 5) kristal šećera; 6) poslastičarskih proizvoda dobijenih od šećera i aroma ili obojenih šećera; 7) žvakaćih guma ili sličnih proizvoda za žvakanje.
44
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN Član 26. Pod serijom (šarža, partija ili lot) podrazumeva se grupa namirnica u prometu koje su proizvedene, prerañene i pakovane u istovetnim uslovima. Serija se označava jasno, neizbrisivo i vidljivo slovom L i brojem serije koji omogućavaju identifikaciju namirnice. Član 27. Oznaka serije ne stavlja se na: 1) namirnice čija je najveća površina vidnog polja ambalaže manja od 10 cm2; 2) pojedinačno pakovanje sladoleda, sladoledni dezert, smešu za sladoled, funkcionalni sladoled, funkcionalni sladoledni dezert, gde je serija navedena na zbirnom pakovanju; 3) ambalažu ako je naveden rok upotrebe ili datum punjenja koji sadrži dan, mesec i godinu. Član 28. Sadržaj alkohola utvrđuje se na temperaturi od 20 Co i označava se u volumenskim procentima na jednu decimalu preciznosti kod pića koja sadrže više od 1,2% v/v. Ispred ove oznake stavlja se reč alkohol ili alk. Kod označavanja sadržaja alkohola dozvoljena su sledeća odstupanja: - kod piva koje sadrži najviše 5,5% v/v 0,5% v/v; - kod piva koje sadrži više od 5,5% v/v 1,0% v/v; - kod pića koja sadrže ekstrahovano voće ili biljke 1,5% v/v; - druge vrste pića 0,3% v/v.
IV OZNAČAVANJE NUTRITIVNE VREDNOSTI
Član 29. Pod označavanjem nutritivne vrednosti podrazumeva se tabelarno prikazivanje energetske vrednosti i sadržaja sledećih sastojaka: proteina, ugljenih hidrata, masti, vlakana, natrijuma kao i vitamina i minerala navedenih u Tabeli br. 2.
jul 2012.
www.retail.rs
Član 30. Označavanje nutritivne vrednosti obavezno je kada deklaracija sadrži jednu ili više navedenih nutritivnih izjava: - Niska energetska vrednost - kada je energetska vrednost manja od 170 kJ (40 kcal)/100 g, ili manja od 80 kJ (20 kcal)/100 ml; - Smanjena energetska vrednost - kada je energetska vrednost smanjena najmanje 30% u odnosu na energetsku vrednost iste ili slične namirnice; - Bez energetske vrednosti - kada je energetska vrednost manja od 17 kJ (4 kcal)/100 ml. U slučaju namirnica koje su prirodno bez energetske vrednosti, za izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”. - Nizak sadržaj masti - kada je sadržaj masti manji od 3 g/100 g, ili manji od 1,5 g/100 ml; - Bez masti - kada je sadržaj masti manji od 0,5 g/100 g ili 100 ml; - Nizak sadržaj zasićenih masnih kiselina - kada je sadržaj zasićenih masnih kiselina manji od 1,5 g/100 g ili 0,75 g/100 ml, pri čemu u oba slučaja zasićene masne kiseline ne smeju da obezbeñuju više od 10% energetske vrednosti; - Bez zasićenih masnih kiselina - kada je sadržaj zasićenih masnih kiselina manji od 0,1 g/100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje prirodno ne sadrže zasićene masne kiseline za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Nizak sadržaj šećera - kada je sadržaj šećera manji od 5 g/100 g ili ml. U slučaju namirnica čiji je sadržaj šećera prirodno nizak za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Bez šećera - kada je sadržaj šećera manji od 0,5 g/100 g ili ml. U slučaju namirnica koje prirodno ne sadrže šećer za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; 45
www.retail.rs
RETAIL MAGAZIN - Bez dodatka šećera - kada namirnica ne sadrži dodate mono- ili disaharide ili druge namirnice slatkog ukusa u svrhu zaslađivanja; - Nizak sadržaj natrijuma (soli) - kada je sadržaj natrijuma manji od 0,12 g/100 g ili 100 ml, odnosno ekvivalentne vrednosti za kuhinjsku so (NaCl) u 100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje prirodno imaju nizak sadržaj natrijuma za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Veoma nizak sadržaj natrijuma (soli) - kada je sadržaj natrijuma manji od 0,04 g/100 g ili 100 ml, odnosno od ekvivalentne vrednosti za kuhinjsku so (NaCl) u 100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje prirodno imaju veoma nizak sadržaj natrijuma za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Bez natrijuma ili bez soli - kada je sadržaj natrijuma manji od 0,005 g/100 g ili 100 ml, odnosno od ekvivalentne vrednosti za kuhinjsku so (NaCl) u 100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje su prirodno bez natrijuma za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Izvor vlakana - kada je sadržaj vlakana najmanje 3 g/100 g ili najmanje 1,5 g/100 kcal. U slučaju namirnica koje su prirodan izvor vlakana za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodan”. - Visok sadržaj vlakana - kada je sadržaj vlakana najmanje 6 g/100 g ili najmanje 3 g/100 kcal. U slučaju namirnica koje prirodno imaju visok sadržaj vlakana za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”. - Izvori proteina - kada se najmanje 12% energetske vrednosti namirnice obezbeđuje iz proteina. U slučaju namirnica koje su prirodan izvor proteina za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodan”; - Visok sadržaj proteina - kada se najmanje 20% energetske vrednosti namirnice obezbeđuje iz proteina. U slučaju namirnica koje prirodno imaju visok sadržaj proteina za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Izvor vitamina i/ili minerala - kada je sadržaj vitamina i/ili minerala najmanje 15% preporučene dnevne količine (RDA) navedene u Tabeli br. 2 ovog pravilnika u 100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje su prirodan izvor vitamina i/ili minerala za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodan”; - Obogaćeno vitaminima i/ili mineralima - kada je sadržaj vitamina i/ili minerala najmanje 15% preporučene dnevne količine (RDA) navedene u Tabeli br. 2 ovog pravilnika u 100 g ili 100 ml; - Visok sadržaj vitamina i/ili minerala - kada je sadržaj vitamina i/ili minerala najmanje 30% preporučene dnevne količine (RDA) navedene u Tabeli br. 2 ovog pravilnika u 100 g ili 100 ml. U slučaju namirnica koje imaju prirodno visok sadržaj vitamina i/ili minerala za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Sadržaj (naziv hranljivog sastojka) - kada sadržaj hranljivog sastojka odgovara svim primenjivim zahtevima iz stava 2 ovog člana. U slučaju namirnica koje prirodno sadrže navedeni hranljivi sastojak za ovu izjavu o hranljivoj vrednosti može se koristiti prefiks “prirodno”; - Povećan sadržaj (naziv hranljivog sastojka) - kada sadržaj hranljivog sastojka odgovara zahtevima za izjavu o hranljivoj vrednosti “izvor (naziv hranljivog sastojka)”, a njegov sadržaj je povećan najmanje 30% u odnosu na istu ili sličnu namirnicu; - Smanjen sadržaj (naziv hranljivog sastojka) - kada je sadržaj hranljivog sastojka smanjen najmanje 30% u odnosu na istu ili sličnu namirnicu; - Light (ili lite) - kada sadržaj hranljivog sastojka odgovara zahtevima za izjavu o hranljivoj vrednosti “smanjen sadržaj (naziv hranljivog sastojka)” pri čemu ova izjava mora da bude dopunjena navoñenjem podataka koje namirnici daju ovo svojstvo. Član 31. Označavanje nutritivne vrednosti vrši se na jedan od sledećih načina: 1) Energetska vrednost: 46
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN - količine proteina, ugljenih hidrata i masti. 2) Energetska vrednost: - količina proteina, ugljenih hidrata, masti, šećera, zasićenih masnih kiselina, vlakana i natrijuma. Označavanje nutritivne vrednosti može da sadrži podatak o količini jednog ili više sledećih sastojaka: skroba, poliola, mononezasićenih masnih kiselina, polinezasićenih masnih kiselina, holesterola, minerala i vitamina. Tabela br. 2 Vitamini i minerali koji se mogu deklarisati i njihov preporučen dnevni unos (PDU)* Vitamin A Vitamin D Vitamin E Vitamin C Tiamin Riboflavin Niacin Vitamin B6 Folacin
mg mg mg mg mg mg mg mg mg
800 5 10 60 1,4 1,6 18 2 200
Vitamin B12 Biotin Pantotenska kis. Kalcijum Fosfor Gvožđe Magnezijum Cink Jod
mg mg mg mg mg mg mg mg mg
1 0,15 6 800 800 14 300 15 150
* Količina vitamina ili minerala koja se deklariše je ona kojom se sa 100 gr ili 100 ml ili po pakovanju namirnice obezbeñuje najmanje 15% preporučenog dnevnog unosa vitamina ili minerala navedenog u Tabeli br. 2. Kad deklaracija o nutritivnoj vrednosti sadrži količine polinezasićenih masnih kiselina, odnosno mononezasićenih masnih kiselina, odnosno holesterola, obavezno se navodi i količina zasićenih masnih kiselina iako one nisu pomenute u nutritivnoj izjavi. Član 32. Energetska vrednost i sadržaj nutrijenata ili njihovih komponenti izražava se numerički na pojedinačnom ili zbirnom pakovanju u sledećim jedinicama: - energija u kJ i kcal na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - proteini u g na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - ugljeni hidrati u g na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - mast u g na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - vlakna u g na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - natrijum u g na 100 g ili ml po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - holesterol u mg na 100 g ili ml ili po pakovanju ako pakovanje predstavlja jednu porciju; - vitamini i minerali u jedinicama navedenim u Tabeli br. 2.
V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
www.retail.rs
Član 33. Ambalaža originalnog pakovanja proizvedena pre stupanja na snagu ovog pravilnika može se koristiti posle stupanja na snagu ovog pravilnika, i to: 1) staklena ambalaža sa trajno utisnutom deklaracijom - do pet godina; 2) metalna ambalaža sa trajno utisnutom deklaracijom - najdocnije do 1. maja 2006. godine; 3) etikete i ostala ambalaža - najdocnije do 1. maja 2006. godine. Član 34. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe odredbe koje se odnose na deklarisanje i označavanje upakovanih namirnica u sledećim pravilnicima: - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za aditive i njihove mešavine za prehrambene proizvode (“Službeni list SCG”, br. 56/2003); jul 2012.
47
www.retail.rs
RETAIL MAGAZIN - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za jestivo biljno ulje i masti, margarin i druge masne namaze, majonez i srodne proizvode (“Službeni list SRJ”, br. 54/99 i 20/2000); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za jestivo maslinovo ulje i jestivo ulje komine masline (“Službeni list SRJ”, br. 54/99); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za sirovu kafu, proizvode od kafe i surogate kafe (“Službeni list SRJ”, br. 35/2001 i 49/2001); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za senf (“Službeni list SRJ”, br. 3/2001); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za osvežavajuća bezalkoholna pića, sirupe i praškove za osvežavajuća bezalkoholna pića i soda vodu (“Službeni list SRJ”, br. 3/2001, 3/2002, 10/2002, 22/2002, 35/2002, 53/2002 i 58/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za kuhinjsku so i so za prehrambenu industriju (“Službeni list SRJ”, br. 39/2001); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za pekarski kvasac (“Službeni list SRJ”, br. 9/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za sirće (“Službeni list SRJ”, br. 17/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za mleko, mlečne proizvode, kompozitne mlečne proizvode i starter kulture (“Službeni list SRJ”, br. 26/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, školjkaše, morske ježeve, morske krastavce, žabe, kornjače, puževe i njihove proizvode (“Službeni list SRJ”, br. 6/2003); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za jestive pečurke i proizvode od jestivih pečuraka (“Službeni list SCG”, br. 31/2003); - Pravilnik o kvalitetu voća, povrća i pečurki (“Službeni list SFRJ”, br. 29/79 i 53/87); - Pravilnik o kvalitetu začina, ekstrakata začina i mešavina začina (“Službeni list SFRJ”, br. 4/85 i 84/87); - Pravilnik o kvalitetu belančevinastih proizvoda i mešavina belančevinastih proizvoda za prehrambenu industriju (“Službeni list SFRJ”, br. 41/85 i 56/87); - Pravilnik o kvalitetu kakao proizvoda, proizvoda sličnih čokoladi, krem proizvoda i bombonskih proizvoda (“Službeni list SFRJ”, br. 2/88, 23/88, 63/88, 36/89 i 21/90); - Pravilnik o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja (“Službeni list SFRJ”, br. 55/89); - Pravilnik o kvalitetu piva (“Službeni list SFRJ”, br. 91/91 i “Službeni list SRJ”, br. 7/92 i 88/94); - Pravilnik o kvalitetu šećera (“Službeni list SFRJ”, br. 7/92); - Pravilnik o kvalitetu kakao proizvoda i čokolade (“Službeni list SRJ”, br. 41/93); - Pravilnik o kvalitetu supa, sosova, dodataka jelima i srodnih proizvoda (“Službeni list SRJ”, br. 41/93); - Pravilnik o kvalitetu proizvoda od mesa (“Službeni list SFRJ”, br. 29/74, 13/78 i 41/80); - Pravilnik o kvalitetu proizvoda od mesa pernate živine (“Službeni list SRJ”, br. 55/91); - Pravilnik o kvalitetu proizvoda od voća, povrća i pektinskih preparata (“Službeni list SFRJ”, br. 1/79, 20/82 i 74/90); - Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa (“Službeni list SRJ”, br. 52/95); - Pravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda sličnih keksu (“Službeni list SFRJ”, br. 68/78 i 63/79); - Pravilnik o kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda i metodama za kontrolu kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda (“Službeni list SFRJ”, br. 4/85 i “Službeni list SRJ”, br. 7/92); - Pravilnik o kvalitetu voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova, voćnih nektara, voćnih sokova u prahu i srodnih proizvoda (“Službeni list SRJ”, br. 33/95); - Pravilnik o kvalitetu skroba i proizvoda od skroba za prehrambene svrhe (“Službeni list SRJ”, br. 33/95); - Pravilnik o kvalitetu prirodne mineralne vode (“Službeni list SRJ”, br. 45/93); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za enzimske preparate za prehrambene proizvode (“Službeni list SRJ”, br. 12/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za arome za prehrambene proizvode (“Službeni list SRJ”, br. 52/2002); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za pomoćna sredstva u proizvodnji prehrambenih 48
jul 2012.
RETAIL MAGAZIN proizvoda (“Službeni list SRJ”, br. 62/2002); - Pravilnik o kvalitetu kafe i surogata kafe, čaja, začina, pekarskog kvasca, praška za pecivo, praška za puding, dijetetskih proizvoda i aditiva (“Službeni list SFRJ”, br. 13/78, 20/80, 41/80, 45/81, 52/86, 33/89, 39/89 i “Službeni list SRJ”, br. 7/93 i 68/93); - Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za jaka alkoholna pića i ostala alkoholna pića (“Službeni list SRJ”, br. 4/2003).
www.retail.rs
Član 35. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu SCG”.
jul 2012.
49