More kamen grad

MORE

KAMEN

GRAD

Cetinje, 7–28. juna 2011.

Podgorica, 1–15. jula 2011.

MORE, KAMEN, GRAD Narodni muzej Crne Gore, Cetinje Centar savremene umjetnosti Crne Gore Muzej grada Rijeke Za izdavače / mr. Pavle Pejović / Milenko Damjanović / mr. Ervin Dubrović Autorica izložbe / Jelena Dunato, Muzej grada Rijeke Saradnici u pripremi izložbe / Ljiljana Zeković, Ana Ivanović / Ljiljana Karađzić / Jasna Milinković Tehnički suradnici / Igor Pali / Novica Vuković / Safet Baštrakaj Fotografija / Aleksandar Berkuljan Grafički dizajn / Branka Vujović Lektura i korektura / Gordana Ožbolt Štampa / DPC – Podgorica Grafotisak Tiraž / 500 Cetinje, Podgorica, jun – jul 2011.

Izložbu su sufinansirali / Grad Rijeka Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb Primorsko-goranska županija, Rijeka Ostvarenju izložbe doprinijeli su Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka Ljubo Radović, Rijeka

UVOD

Izložba More, kamen, grad iz fonda Muzeja grada Rijeke, koja se prezentuje u Narodnom muzeju Crne Gore Cetinje, osim respektabilnog kulturološkog značaja, predstavlja dokaz uspješne saradnje dva muzeja koja je započeta 2009. godine izložbom Sto godina hrvatske umjetnosti u fondovima Narodnog muzeja Crne Gore održanoj u Muzeju grada Rijeke.

Iako su radovi na tematskoj izložbi More, kamen grad vezani za prostorni areal Hrvatskog primorja, oni su nam svojim motivskim specifičnostima bliski i podsjećaju nas na crnogorske prostore koje zapljuskuje isto more, nadvisuje kamen i krase stari i novi gradovi. Dva grada i dva muzeja imaju što da ponude jedan drugom, i da pronađu puteve nove saradnje koja će nam, putem razmjene, pružiti uvid u bogate tezauruse duhovne i materijalne kulture Hrvatske i Crne Gore.

Direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore Ljiljana Zeković

MORE, KAMEN, GRAD

Izložba More, kamen, grad uzvratna je izložba kojom se Muzej grada Rijeke odužuje Narodnom muzeju Crne Gore, Umjetničkom muzeju Crne Gore i Muzeju Kralja Nikole u Cetinju za izvanredno zanimljivu izložbu Stotinu godina hrvatske umjetnosti iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore, predstavljenu u riječkom Muzeju u lipnju i srpnju 2009. godine. Probran izbor djela moderne hrvatske umjetnosti iz crnogorskih zbirki započet je znamenitim hrvatskim umjetnicima koji su krajem devetnaestoga stoljeća boravili i radili na dvoru kneza Nikole na Cetinju, a dovršen umjetničkim djelima nastalim stotinu godina poslije, radovima suvremenih umjetnika, koji također pripadaju antologijskim ostvarenjima hrvatske umjetnosti.

Izložba kojom se “odužujemo” prijateljskim crnogorskim muzejima, More, kamen, grad, posve je drukčijega karaktera, zavičajno je i zemljopisno intonirana, ali ujedno i s namjerom da bude univerzalna i zanimljiva izvan zavičajnog konteksta.

I naša izložba prikazuje slikarstvo istoga razdoblja, djela kojima je također obuhvaćen raspon od stotinu godina, od kraja devetnaestog do kraja dvadesetoga stoljeća.

No u ovom je slučaju uz umjetničku vrijednost slika važna i njihova “ilustrativna” dimenzija, kojom uz podneblje i krajolik, na neki način, predstavljamo i svoju povijest i kulturni ambijent.

Zavičajnost nam ipak nije glavna vodilja. Kada govorimo o moru, nipošto ne pomišljamo samo na lokalni vidokrug, nego, naprotiv, više na daleka prostranstva koja more povezuje i spaja.

A kada govorimo o kamenu i krškom krajoliku, pomišljamo i na blisko podneblje i slične predjele južnog i sjevernog Jadrana, pa i na srodnu graditeljsku baštinu hrvatskog i crnogorskog primorja, povezanu i zajedničkim kulturnim krugom. Čak ni vlastiti grad – Rijeku – trgovački, lučki i industrijski grad, ne zamišljamo i ne predstavljamo u izričito domaćoj intonaciji, nego mnogo više u općim i mitskim vizurama, i onima stranih slikara koji tragaju za slikovitostima i egzotikom, kao i domaćih vedutista, zaljubljenika u svoj grad i ovdašnji krajolik.

Uvjereni smo da i ova izložba pridonosi uzajamnom učvršćivanju muzejskih odnosa i kulturnih dodira koji se nesumnjivo pokazuju plodnima i uspješnima.

Ervin Dubrović ravnatelj Muzeja grada Rijeke

[4/5]

More, Kamen, Grad izložba je primorskih i riječkih veduta iz fundusa Muzeja grada Rijeke. Obuhvaća pedesetak slika – uglavnom ulja na platnu ili lesonitu, uz poneku kombiniranu tehniku. Slike su nastale u rasponu od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća.

Autori su uglavnom lokalni slikari, uz ponekoga slučajnog prolaznika kroz naše krajeve.

Među njima ima i vrlo kvalitetnih umjetnika koji su ostavili snažan pečat na likovnoj sceni Rijeke i šire, poput Romola Venuccija, Carla Ostrogovicha ili, Mile Kumbatović, Mate Solisa i Antuna Žunića. Uz njih, tu su autori koji su samo dijelom svog opusa vezani uz primorski kraj, kao što su Hans Printz i Jean d’Alheim, a nekoliko je i međunarodno afirmiranih autora, poput Lee von Littrow.

Muzej grada Rijeke je mlad muzej, nema ni dvadeset godina kako je osnovan, i njegova se likovna zbirka ne može natjecati s institucijama čija povijest i tradicija prikupljanja sežu desetljećima u prošlost. Pa ipak, to ne znači da nema mo što ponuditi publici, pogotovo publici s kojom nas, iako je „strana“, zapravo vežu dijelovi zajedničke povijesti, preklapanje kulturnih krugova, srodnost jezika, a i zemljopisna pripadnost istočnoj obali Jadrana.

Ova je izložba, kao što i sam naslov govori, podijeljena u tri cjeline. To nikako ne treba shvatiti strogo, – uostalom, jasno je da u ovom kraju između mora, kamena i grada nema strogih granica, svi se elementi neprestano isprepleću. Međutim, možda će gledatelju ipak biti jasnije i vizualno preglednije ako postoji neka, makar i fiktivna, razdjelnica.

Pa su tako u dio o moru ušle marine, slike brodova i – da krajolik ne bi bio posve lišen ljudi – dvojica mornara i jedan neobičan par kupača nudista koji podsjećaju na to da more nije nužno samo rad i muka, nego i užitak i zabava.

U dio o kamenu ušle su vedute primorskih gradića i sela, krajolik gromača i maslinika u kojem se, kao kakav izdvojeni ton, našao prikaz novoga turističkog mjesta, Malinske, gdje je kamen ustupio mjesto betonu.

Zanimljivo je i zapravo tragično što je betonski mastodont na kraju mjesta koji se jasno vidi na toj slici – slavni hotelski kompleks Haludovo – u međuvremenu propao i što je danas od njega ostala tek ruševina, dok se drevni kameni gradići s ostalih slika i dalje u miru sunčaju na vrhovima svojih brežuljaka.

I dio posvećen gradu ima slatko-gorki prizvuk.

Slavna industrijska prošlost Rijeke i njezin razvojni zamah istrošio se u posljednjim godinama 20. stoljeća i novo je vrijeme otpuhalo staru slavu.

Ironičnim se čini podatak da je dobar dio slika na ovoj izložbi nekada pripadao riječkom brodaru Croatia Lineu (nekada slavnoj Jugoliniji) od kojega je danas ostala tek poneka šalica i značka s dobro poznatim logom te slike koje su preživjele sve užase tranzicijskog kaosa.

Umjetnost je preživjela, a preživjet će i grad koji ovdje predstavljamo ne samo prizorima luke i rafinerije, već i vrevom njegovih ulica, obrisima stare gradske jezgre i slikama njegovih stanovnika. Prošlost grada je zabilježena, budućnost tek treba odrediti, proživjeti, naslikati i prikazati na nekoj budućoj izložbi.

Jelena Dunato

MORE

Navigare necesse est, vivere non est necesse, govori stara misao o plovidbi koju ljudi iz primorskih krajeva žive i onda kada je ne znaju citirati. Život Hrvatskog primorja neraskidivo je vezan uz more, naposljetku i ime samog kraja, Primorje, ne govori o zemlji samoj, nego o njezinu položaju. Stoljećima su Primorci živjeli kao pomorci, brodari, ribari i kalafati, vezujući svoju egzistenciju uz hirovit i često okrutni medij mora.

Mnogo je toga ostalo zapisano u pjesmama i pričama ovog kraja. Mnogo je ostalo i u vjerovanjima; mornari se i danas zavjetuju Gospi Trsatskoj – Kraljici Jadrana i Zvijezdi Mora. U slikarstvu je, međutim, situacija drukčija.

More i brodovi, kao dokazi ljudske prisutnosti na pučini, češće služe kao dekoracija nego kao zapis života. Lijepe marine obasjane suncem ili uzbudljivi prizori valova koji se razbijaju o stijene malo govore o samom kraju koji je inspirirao umjetnika da ih naslika. Pa ipak, ne može se poreći da su prizori mora i brodova očaravajući.

Kroz platna na ovoj izložbi otvaraju se prizori Kvarnera, njegovih otoka i obale, kroz oči domaćih slikara koji su intimno poznavali ovaj kraj, kao i kroz oči došljaka koji su poželjeli zabilježiti dio njegove ljepote. Stijene, valovi i odraz sunca na njima, šarena jedra brodica i elegantne linije velikih brodova, apstraktni doživljaji plovidbe i lica mornara svjedoče da su oči ovog kraja uprte uvijek u istom smjeru – prema pučini.

more [6/7]

E. ADAM Parobrod Etelka, oko 1905. ulje na platnu, 60 x 90 cm inv. br. MGR-D-288

ETELKA je bila prvi i jedini tanker austrougarske trgovačke mornarice, koji je prevozio naftu za potrebe riječke rafinerije.

LEA VON LITTROW Ribarska lučica u Slatini ili Voloskom, oko 1900. ulje na platnu, 56 x 94 cm inv. br. MGR-D-259

LEA VON LITTROW (katkad potpisana i kao Leo) slikala je uglavnom krajolike i marine. Bila je kći austrijskoga mornaričkog časnika i riječkoga lučkog kapetana Heinricha von Littrowa. Rođena je 1860. u Trstu, a umrla 1925. u Opatiji.

Slikarsku naobrazbu stekla je kod Jeana d’Alheima u Parizu, a izlagala je na mnogobrojnim skupnim i samostalnim izložbama u Beču, Münchenu, Salzburgu, Opatiji i Rijeci. Bila je članica Udruženja likovnih umjetnika Austrije.

GIOVANNI BUTCOVICH Portret dječaka u mornarskom odijelu, 27. 10. 1920. ulje na platnu, 103 x 77,5 cm inv. br. MGR-12940

JOHN JANKO LEARD Portret austrougarskog mornara, 1915. ulje na platnu, 100 x 77 cm inv. br. MGR-D-273

GIOVANNI BUTCOVICH (?–1930) jedan je od najboljih riječkih slikara s početka 20. stoljeća, iako je danas gotovo nepoznat.

Nekoliko je njegovih slika u Rijeci, od kojih je najpoznatija La Fata di Fiume, prihvaćena kao simbol riječkog autonomaštva.

Posljednjih godina neki od njegovih radova pojavili su se u javnosti – uglavnom portreti i figure manjeg formata, ali i jedan prikaz riječke tržnice, koji se danas nalazi u Rimu.

JOHN JANKO LEARD (1871–1935) živio je i djelovao u Rijeci.

Slikao je krajolike, marine i vedute s motivima Rijeke i okolice.

Izlagao je na skupnim izložbama u Rijeci. Ovaj je portret mornara netipičan za njegov opus. more [8/9]

PAVEL KLODIČ S/S Mrav – pred lukom Trst, 1920. ulje na platnu, 55 x 75 cm inv. br. D-813

Tršćanin PAVEL KLODIČ (1887–1961) radio je u Pomorskoj upravi u Trstu, a poslije u lučkoj upravi. Zadnjih godina radio je u Pomorskome muzeju u Trstu. Bio je slikar marina i brodova, a more mu je i životna preokupacija i poziv.

PAVEL KLODIČ Brod na pučini – S/S Radium, 1920. ulje na platnu, 55 x 75 cm inv. br. D-814

CARLO OSTROGOVICH Mama, 1925–1935. ulje na platnu, 86,5 x 67 cm inv. br. MGR-D-740 JOSIP MORETTI-ZAJC Školj sv. Marko, 1930. ulje na platnu, 65 x 90,5 cm inv. br. MGR-D-223

CARLO OSTROGOVICH (1884–1962) jedan je od istaknutih predstavnika riječkoga slikarstva dvadesetih godina 20. stoljeća. Učio je slikarstvo u ateljeu Giovannija Fumija, ali nikada nije nastavio formalno umjetničko obrazovanje. Sudjelovao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložaba u Rijeci, Trstu i Milanu. U Ostrogovichevu opusu pronalazimo uglavnom krajolike, portrete, marine i gradske vedute.

Riječki slikar JOSIP MORETTI ZAJC (1882–1933), inače rođeni Bakranin, ostavio je iza sebe opus koji se sastoji gotovo isključivo od pejzaža i marina. Svoje slikarsko obrazovanje započeo je kod poznatoga riječkog slikara Giovannija Fumija, a nastavio ga na venecijanskoj Akademiji na kojoj je proveo dvije godine, ali nije diplomirao. Živio je i radio u Rijeci i Bakru, a kretao se u venecijansko-tršćansko-riječkim likovnim krugovima. U njegovim se radovima vidi i utjecaj Mencija Clementa Crnčića kojega je Moretti vjerojatno i osobno poznavao.

more [10/11]

OSCAR KNOLLSEISEN Morske hridi, 1943. ulje na lesonitu, 43 x 52 cm inv. br. MGR-12471 KNOLLSEISEN je samouki slikar iz riječkih krugova, koji je slikao krajolike i marine.

Izlagao je na skupnim međunarodnim izložbama.

Umro je u Voloskom 1944. godine.

NEPOZNATI AUTOR Ribari na brodu (On-Kok?) 1954. ulje na platnu, 78 x 100 cm inv. br. MGR-D-822

NEPOZNATI AUTOR (K. Vukelić?)

Bez naziva, 1950-ih ulje na lesonitu, 76 x 121, 5 cm inv. br. MGR-D-793

more [12/13]

MILA KUMBATOVIĆ Školj sv. Marko u kiši, 1974. ulje na kartonu, 65 x 100 cm inv. br. MGR-D-234

MILA KUMBATOVIĆ, hrvatska slikarica i kiparica, rodila se 1915. u Omišlju, a umrla je 2004. u Zagrebu. Slikarstvo je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirala 1939. godine. Izlagala je na dvadesetak samostalnih i više od dvjesto skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Inspiraciju za svoje slike često je pronalazila u krajolicima rodnog otoka Krka.

Ova vizura otočića Sv. Marka, baš kao i ona koju je više od četrdeset godina prije naslikao Moretti-Zajc, svjedoči o prizoru koji više ne postoji. Maleni je otočić, smješten u tjesnacu između Krka i kopna, u međuvremenu postao točka u kojoj se spajaju divovski lukovi Krčkog mosta.

ANTON DEPOPE Dnevnik mornara I, 1976. ulje na platnu, 55 x 69 cm inv. br. MGR-D-807 ANTON DEPOPE rođen je 1926. na Krku, a umro je 1990. u Rijeci. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, a na Pedagoškom fakultetu u Rijeci bio je docent za slikarstvo. Izlagao je na nekoliko samostalnih i sudjelovao na više od 70 skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu.

JOSIP DERANJA Nemir mora, 1980-ih ulje na platnu, 70 x 90 cm inv. br. MGR-D-792 JOSIP DERANJA (1934–2006) rođen je nedaleko od Novog Vinodolskog. Diplomirao je likovnu umjetnost na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Sudjelovao je na pedesetak samostalnih i više od 200 skupnih izložaba. Slike su mu uglavnom inspirirane primorskim krajolikom.

more [14/15]

MATE SOLIS Bez naziva, 1980-ih akrilik na platnu, 106 x 69 cm inv. br. MGR-D-837 Rođen je 1935. u Zadru, a 1962. je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Cresu.

Sudjelovao je na mnogim skupnim i samostalnim izložbama u Rijeci, Parizu i Hamburgu. Na njegovim su slikama, osim apstraktnih kompozicija i aktova, vrlo čest motiv barke.

NEVEN KRALJ Bez naziva, 1986. ulje na platnu, 50 x 70 cm inv. br. MGR-D-794

Rođen je 1954. u Varaždinu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama.

more [16/17]

RIKARD ŽIC Škver, 1990-ih ulje na platnu, 69 x 89 cm inv. br. MGR-D-839

RIKARD ŽIC (1924–2000) diplomirao je na Filozofskom fakultetu i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radio je kao kustos i direktor Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, a retrospektiva mu je priređena 1997. u Muzeju grada Rijeke. Slikao je uglavnom portrete i krajolike.

RIKARD ŽIC Omišalj, 1997. ulje na platnu, 75 x 100 cm inv. br. MGR-D-270

KAMEN

Veliki čakavski pjesnik Drago Gervais dao je možda najljepši opis primorskog kraja u stihovima: Pod Učkun kućice bele, miće, kot suzice vele.

Beli zidići, črjeni krovići na keh vrapčići kantaju (…)

U tih nekoliko redaka Gervais je destilirao vizure Primorja: škrta zemlja kojom dominira kamen, izbijeljen od sunca i soli i osušen burom. Sve kao da je umanjeno, kuće, polja, vinogradi i maslinici, s ponekim crkvenim tornjem koji se uzdiže na brijegu. A opet, malo koji krajolik svjedoči o tako golemom trudu ljudi koji su živjeli od te zemlje: stotine kilometara suhozida i vrtoglavo strme terase urezane u obronke tvore jedinstven, fantastični raster tako dobro poznat sa slika Otona Glihe.

Slike na ovoj izložbi prikazuju gradiće Hrvatskog primorja – one u blizini Rijeke, poput Kastva, Grobnika i Kraljevice, kao i one rasute po kvarnerskim otocima.

Sve ih povezuje bijeli kamen, crveni krovovi i vrlo slična topografija – baš kao i krajolik koji ih okružuje, prepoznatljivi su na prvi pogled, ali ujedno i pridruženi matrici svih primorskih mjesta koja se protežu cijelom dužinom istočne obale Jadrana.

kamen[16/17] [18/19] more

MILA KUMBATOVIĆ Kuće iz Jurandvora, 1957. ulje na platnu, 60 x 80, 1 cm inv. br. MGR-D-790

ANTUN ŽUNIĆ Kastav, 1950-ih ulje na platnu, 69 x 109 cm inv. br. MGR-D-798

ANTUN ŽUNIĆ rođen je 1914. u Trstu, a umro je u Zagrebu 1999. godine. Diplomirao je slikarstvo 1936. na Visokoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu.

Radio je u mnogim kazalištima kao scenograf, ali je povremeno nastupao i kao operni pjevač i dramski glumac.

U Rijeku je došao 1948. i do mirovine je radio u HNK Ivana pl. Zajca gdje je izradio više od 200 scenografija.

Izlagao je na 14 samostalnih i više od pedeset skupnih izložaba. Slikao je mrtve prirode, primorske motive i portrete.

ANTUN ŽUNIĆ Kamene kućice, 1960-ih ulje na lesonitu, 85 x 65 cm inv. br. MGR-D-840

kamen [20/21]

VLADIMIR POTOČNJAK Bez naziva, 1960-ih ulje na šperploči, 46, 5 x 69, 5 cm inv. br. MGR-D-789

VLADIMIR POTOČNJAK rođen je u Strugi kraj Ludbrega 1924., ali je ljeta provodio u Novom Vinodolskom, a kao učitelj je radio na Pagu i Rabu prije dolaska u Rijeku 1949. godine.

Izlagao je na mnogim samostalnim izložbama u Rijeci, Ljubljani, Varaždinu i Bologni, a sudjelovao je i na pedesetak skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Umro je 1997. godine.

VLADIMIR POTOČNJAK Primorski motiv, 1960-ih ulje na lesonitu, 61 x 81 cm inv. br. MGR-D-796

VLADIMIR POTOČNJAK Primorski motiv, 1964. ulje na lesonitu, 43 x 63 cm inv. br. MGR-D-797

Bez naziva, 1964. ulje na lesonitu, 48 x 68 cm inv. br. MGR-D-823

Kraljevica, 1960-ih ulje na lesonitu, 54 x 74 cm inv. br. MGR-D-799

Primorski motiv, 1964. ulje na šperploči, 40 x 58 cm inv. br. MGR-D-824

kamen [22/23]

ANTUN DEPOPE Grobnik grad, 1963. ulje na platnu, 60 x 80 cm inv. br. MGR-D-804

Grobnik grad, 1963. ulje na platnu, 87 x 98 cm inv. br. MGR-D-803

Kostrena, 1963. ulje na platnu, 60 x 80 cm inv. br. MGR-D-805

Malinska, 1960-ih ulje na platnu, 73 x 100 cm inv. br. MGR-D-806

EMIL BOBANOVIĆ-ĆOLIĆ Bez naziva, 1980-ih komb. tehnika na platnu, 48 x 68 cm inv. br. MGR-D-802

Rođen je u Kuni na Pelješcu 1926. godine. Diplomirao je slikarstvo na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Izlagao je na mnogim samostalnim

izložbama u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Umagu i Labinu te na više od 200 skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.

kamen [24/25]

JOŠKO BAICA Mrtva priroda, 1986. ulje na šperploči, 87 x 215 cm inv. br. D-800

Rođen je u Dubrovniku 1923., umro u Zagrebu 2010. Po zanimanju je liječnik, a slikarstvo je učio u privatnoj školi Koste Strajnića u Dubrovniku 1940/1941. godine.

Slika krajolike Dubrovnika, mrtve prirode i portrete. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Dubrovniku, Vukovaru, Opatiji, Milanu, Beogradu i drugdje.

GRAD

Iako smještena u srcu Kvarnera, Rijeka se svojim povijesnim razvojem, kao i svojim izgledom, razlikuje od mjesta koja je okružuju. Grad koji je prije svega izrastao na industriji, krajem 19. i tijekom čitavog 20. stoljeća, kao i grad koji je krajem Drugoga svjetskog rata pretrpio razorna bombardiranja, ne nudi pitoreskne mediteranske vizure niti privlačni spoj bijelog kamena i crvenog crijepa.

A zbog Rafinerije nafte i luke, Rijeka je grad koji, iako se proteže uz more, s tim morem ima vrlo malo dodira. Ne postoji u Rijeci riva s palmama i cvijećem po kojoj bi građani mogli šetati i sjediti na suncu, baš kao ni gradsko kupalište. Riječani u more gledaju preko obrisa rafinerijskih postrojenja i lučkih dizalica. Urbano srce Rijeke kuca na Korzu koje je glavna pješačka zona grada. Tek na izlazima iz grada, na Pećinama i Kantridi, Rijeka se ponovno sastaje s morem.

Dio slika na ovoj izložbi ipak prikazuje susret grada s morem, ali na poseban način – kroz prizore brodova u riječkoj luci.

grad [26/27]

JEAN D’ALHEIM Panorama Rijeke s Trsata, 1880-ih ulje na platnu, 120 x 196 cm inv. br. MGR-14251

JEAN D’ ALHEIM (1840–1894) podrijetlom je iz Rusije, ali je boravio u mnogim europskim gradovima, naročito u Veneciji i Parizu, i bio omiljeni slikar veduta. Ova je slika jedna od najreprezentativnijih veduta Rijeke s kraja 19. stoljeća.

HANS PRINTZ Romantična vila kod Rijeke, 1900. ulje na platnu, 78 x 137 cm inv. br. MGR-12929

HANS PRINTZ (1865–1925) bio je cijenjeni bečki slikar s prijeloma stoljeća poznat po krajolicima, genre-scenama i brojni ilustracijama austrougarskih vojnika. Ova monumentalna marina jedan je od rijetkih riječkih prizora iz toga razdoblja, koje se mogu podičiti takvom kvalitetom.

Zanimljivo je i da je ovo prikaz jedne od rijetkih gradskih plaža do koje se može pješice stići iz središta grada i koja je i dandanas omiljena među Riječanima.

grad [28/29]

JOSIP MORETTI-ZAJC Pogled na Trsat, 1913. ulje na platnu, 106 x 138 cm inv. br. MGR-13065

CARLO OSTROGOVICH Noćni prizor, 1908. ulje na kartonu, 40 x 44 cm inv. br. MGR-13069

grad [30/31]

CARLO OSTROGOVICH Porinuće, 1925–1928. ulje na platnu, 63 x 45 cm inv. br. MGR-D -741

CARLO OSTROGOVICH Tombola, 1920–1930. ulje na platnu, 153 x 100 cm inv. br. MGR-D-1069

CARLO OSTROGOVICH Časna sestra, 1918–1920. ulje na platnu, 90 x 138 cm inv. br. MGR-D-1070

grad [32/33]

ANTON KIRINČIĆ Riječka luka, 1954. ulje na platnu, 55 x 75 cm inv. br. MGR-D-812 ANTON KIRINČIĆ (1912.–1981.) rođen je u Puli, a studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Slikao je portrete, mrtve prirode i krajolike – posebice krajolike otoka Krka gdje je proveo dio života.

VLADIMIR POTOČNJAK Gradska veduta (Mlaka, Rijeka), 1956. ulje na šperploči, 61 x 82, 5 cm inv. br. MGR-D-825 Prizor riječke Rafinerije nafte, nekad jedne od industrijskih žila kucavica grada, a danas kompleksa koji se polako gasi i odlazi u prošlost.

MILA KUMBATOVIĆ Riječka luka, 1960. tempera na papiru, 70 x 100 cm inv. br. MGR-D-819

ROMOLO VENUCCI Stari grad, 1970. ulje na platnu, 55 x 70 cm inv. br. MGR-D-225

ROMOLO VENUCCI (1903–1976) rođen je u Rijeci, a studirao je na Likovnoj akademiji u Budimpešti.

U Rijeku se vratio 1927. godine.

Slikao je gradske vedute, ali i zapažene avangardističke kompozicije.

Godine 1972. dobio je Nagradu Grada Rijeke.

RIKARD ŽIC Stari grad, 1975. ulje na platnu, 65 x 85 cm inv. br. MGR-D-224

ANTUN HALLER Riječki Korzo, 1995. ulje na platnu, 70 x 90 cm inv. br. MGR-D-188 ANTUN HALLER (1923–2010) rođen je u Splitu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1950. godine. Živio je i radio u Rijeci kao likovni pedagog i profesor metodike likovnog odgoja i crtanja.

Izlagao je na 25 samostalnih i dvadesetak skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu, a 2005. primio je Nagradu Grada Rijeke za životno djelo.

grad [36/37]

ANTUN ŽUNIĆ Riječka obala, 1980-ih ulje na lesonitu, 70 x 100 cm inv. br. MGR-D-795

ANTUN ŽUNIĆ Iz luke, 1994. ulje na platnu, 70 x 100 cm inv. br. MGR-D-189

MIOMIR MILOŠEVIĆ Motiv iz luke, 1995. komb. tehnika, 140 x 100 cm inv. br. MGR-D-190 MIOMIR MILOŠEVIĆ rođen je 1940. godine. Diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu gdje je završio i poslijediplomski studij. Od 1958. živi u Rijeci.

grad [38/39]

MIOMIR MILOŠEVIĆ Luka, 1995. komb. tehnika, 100 x 140 cm inv. br. MGR-D-191