Papirni teatar

Papirni teatar

gostuju}a izlo`ba Muzeja grada Novog Sada

Rijeka. 6. - 29. travnja 2006.

Papirno kazali{te S

P

tvaranje stalnih gra|anskih kazali{ta diljem Europe, uvo|enje sustavne kazali{no-dramske kritike, kao i konstantno {irenje repertoara, bile su potpuno nove dru{tvene pojave od velikog utjecaja ne samo na javni, ve} i na privatni `ivot pojedinaca tijekom XIX. stolje}a. Najo~itiji dokaz tog utjecaja predstavlja papirni teatar, minijaturni kazali{ni svijet, koji je u ku}noj atmosferi, na fascinantan na~in, ponavljao igru, sliku i zvuk “velikog” kazali{ta.

roces izrade i montiranja papirnog teatra izvo|en je u ku}nom ambijentu. Pritom je sudjelovala cijela obitelj. Sjeckanje, lijepljenje i bojenje radila su djeca, montiranje o~evi, a u samoj predstavi mogli su svi sudjelovati. Nju je ~esto pratila glazba, kao i specijalni efekti. O tim predstavama, kao i o njihovom utjecaju na dje~ju psihu pisali su mnogi slavni pisci XIX. stolje}a (Charles Dickens, Thomas Mann, Goethe, Schiller, Andersen itd.).

P

D

apirni teatar jedan je od najljupkijih i najljep{ih vrsta efemeralne publikacije XIX. stolje}a. Kao tipi~an plod bidermajerske i romanti~arske epohe predstavlja ogledalo cjelokupne kulture svog vremena. Temelji se na golemoj strasti koju je bur`oazija gojila prema kazali{tu. To je bila neka vrsta minijaturnog izdanja tada{njeg kazali{ta, teatar modela koji se u opremi pozornice, repertoaru i scenskoj tehnici svjesno oslanjao na kazali{te XIX. stolje}a. Zato je papirni teatar vrlo va`an izvor za istra`ivanje povijesti kazali{ta. On nije odslikavao samo veliko stolje}e teatra, ve} se na temelju tih publikacija mogu izvu}i zanimljivi sociolo{ki zaklju~ci. Istovremeno, on je i dru{tveni dokument, svjedo~anstvo lagodnog `ivota gra|anskih obitelji, kao i novog polo`aja djece unutar njih.

K

ao objekt popularne umjetnosti, listovi s kulisama za papirno kazali{te pripadaju tradiciji dje~jih ilustracija u knjigama ranog XIX. stolje}a. Me|utim, njegovo se porijeklo mo`e tra`iti i u ranijim razdobljima. Fenomen papirnog teatra, kao grafi~ke ilustracije i likovne kopije “velike” pozornice, treba promatrati i prou~avati u okviru razvoja grafi~kih disciplina i njihovog tematskog sadr`aja. Bez razumijevanja okolnosti u kojima je grafika u Europi do`ivjela toliku popularnost, po~ev{i od XV. stolje}a, ne mo`e se objasniti ni pojava fantasti~ne vrste ilustracija kakve su bile kulise za minijaturno kazali{te. U tom smislu treba istaknuti va`nost nastanka popularne svjetovne ilustracije u tehnici drvoreza i bakroreza, uspon tiskarskih i grafi~kih vje{tina, pronalazak litografije, odnosno op}i razvoj izdava~ke industrije. To su bili osnovni tehni~ki preduvjeti za razvoj papirnog teatra.

Najve}u ulogu u popularizaciji likovne umjetnosti odigrali su mnogobrojni grafi~ki otisci, popularni ilustrirani ~asopisi i knjige, tiskani od druge polovice XVIII. stolje}a. Obitelj i obiteljski moral kao gra|anski ideal iznjedrio je poseban tip ilustriranih periodi~nih publikacija koje su u doba sentimentalizma s po~etka XIX. stolje}a do`ivjele pravi procvat, predstavljaju}i jedan od glavnih oblika dru{tveno-kulturnog sredstva za masovnu propagandu. Knji`evni i zabavni ~asopisi toga vremena bili su usmjereni na `ensku i dje~ju publiku. Brojni grafi~ki otisci obra|ivali su raznovrsne sadr`aje, od slika svakodnevnog `ivota do nacionalne povijesti i egzoti~nih predjela. Listovi za izrezivanje, lijepljenje i oblikovanje razli~itih objekata bili su vrlo sli~ni papirnom teatru, kao i brojni oblici trodimenzionalnih opti~kih naprava i panorama. Zajedni~ka crta svih ovih minijaturnih modela, osim {to su bili izra|eni od papira, jest da su predstavljali temu postavljenu tako da sasvim odgovara realnosti, da su dani u tri dimenzije i da im se sadr`aj mogao mijenjati. Ipak, najva`niji trenutak za stvaranje papirnog teatra odnosio se direktno na kazali{ni `ivot, odnosno na stvaranje listova koji su ilustrirali aktualne predstave i glumce. Za kopiranje scenografije i kostima anga`irani su slikari, a nakladnici su tiskali listove koji su ubrzo postali ku}na igra. Kada su likovima i kulisama bili dodani i okviri u obliku proscenija, stvorena je kona~na fizionomija minijaturnog kazali{ta od papira.

iljem Europe su tijekom XIX. stolje}a niknule brojne izdava~ke ku}e koje su objavljivale listove s kulisama. Najve}a i najranija produkcija zabilje`ena je u Engleskoj, Njema~koj i Austriji, a kasnije i u Francuskoj, Danskoj, [panjolskoj, Italiji, itd. Od 1811. godine pa do Drugog svjetskog rata u Engleskoj objavljuju William West, J. K. Green, Skelt, William Cole, John Redington, Benjamin Pollock i mnogi drugi. Najva`nija njema~ka kazali{ta objavili su J. C. Wickelmann, Friedrich Campe, J. B. Kühn, Oehmigke i Riemschneider, J. Scholz, A. Engel i, svakako najpoznatiji, J. F. Schreiber. Oni su bili utemeljitelji

izdava~kih ku}a koje su tiskale papirni teatar tijekom cijelog XIX. stolje}a. Pod njema~kim utjecajem bili su i drugi europski nakladnici, ali su s vremenom stvorili i produkciju koja se oslanjala na vlastitu kazali{nu tradiciju. Takav je slu~aj s Danskom, Francuskom i [panjolskom.

P

apirni teatar nije se zasnivao na originalnosti ve} je u potpunosti slijedio scenska i dramska pravila “velikog� kazali{ta. Od samog nastanka papirnog teatra djeca su bila prihva}ena kao promatra~i, ali na po~etku ove epohe nisu postojali kazali{ni komadi namijenjeni isklju~ivo djeci. Tek od druge polovine XIX. stolje}a, osim edukativne uloge teatra, uva`avaju se i njegovi kreativni aspekti u kontaktu s djecom, pa je papirno kazali{te postalo igra~ka namijenjena djeci. Zapravo, repertoar papirnog teatra to~no je odra`avao kazali{ni repertoar zemlje u kojoj je nastao. Najve}u popularnost u`ivali su komadi povijesnog sadr`aja: Shakespeareove, Scottove, Goetheove i Schillerove drame; bajke, narodne pri~e, mitovi i legende; opere i pan-

tomime; predstave s egzoti~nom tematikom. Uz svaku predstavu prodavana je i knji`ica s dijalogom prilago|enim duhu moralnih na~ela gra|anskog dru{tva XIX. stolje}a.

S

vi prou~avatelji papirnog teatra sla`u se u tome da njegova osnovna karakteristika le`i u kopiranju velike scene, pa time on postaje i njezin va`an dokument. Tehni~ka postava ku}nog teatra u potpunosti je ponavljala detalje dekora, kostima i scenskih strojeva ra|enih za kazali{ta tijekom vi{e stolje}a. Ponekad su to bili amaterski poku{aji kopiranja, ali ~esto su se za crtanje kulisa papirnog teatra anga`irali i vrlo poznati scenografi i slikari dekorateri XIX. stolje}a. Za potrebe izrade papirnog teatra kori{teni su razni likovni izvori, mape i albumi poznatih scenografa, predlo{ci za dekoratere i obrtnike, publikacije s ilustracijama kostima itd. Krajem XIX. stolje}a razvili su se i specijalizirani ateljei za izradu kazali{nih kulisa koji su tiskali kataloge, a tiskane su i brojne periodi~ne publikacije u kojima su davana razra|ena rje{enja za izradu pozornica. Sve ove izvore koristili su i izdava~i papirnog teatra.

K

ada su u pitanju likovni sadr`aji, najve}i broj izdava~a tiskao je odre|eni fond koji se mogao koristiti za ve}i broj predstava.

Slike gradskih ulica, seoskih trgova, gra|anskih salona, seoskih koliba, srednjovjekovnih dvoraca, parkova, {ume ili mora, pokrivale su najve}i broj predstava ponu|enog repertoara. Pregled sadr`aja kulisa papirnatog teatra zahtijeva neku vrst klasifikacije kori{tenih `anrova i otkrivanje ne samo likovnih uzora, ve} i utjecaja knji`evnosti, filozofije, povijesti i zemljopisa, odnosno svih podru~ja koja su formirala gra|anski ukus i likovnu umjetnost XIX. stolje}a.

Ljiljana Lazi}

IZLO@ENI RADOVI F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider PROSCENIJ I KAZALI[NA ZAVJESA Neu Ruppin, oko 1850.

28,7 x 34,9 cm A. Engel [UMA Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

35,7 x 41,3 cm J. F. Schreiber PROSCENIJ U ROKOKO STILU Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, 1888.

43,5 x 72,4 cm

K. Schwager LUKA Dresden, 2/3 XIX. st.

33,5 x 42 cm

J. F. Schreiber PLANINSKI PREDIO Esslingen, oko 1890.

34,4 x 43 cm

J. F. Schreiber MORSKA OBALA Esslingen, oko 1890.

34,7 x 42 cm

Nepoznati izdava~ PARK S DVORCEM Njema~ka 3/3 XIX. st.

30 x 39 cm

Nepoznati izdava~ [ATOR Njema~ka, 2/3 XIX. st.

34,3 x 42 cm A. Engel GRAD Berlin, oko 1890.

34,5 x 42,3 cm

A. Engel SALON Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

33,5 x 40 cm

J. F. Schreiber OLUJNO MORE Esslingen, oko 1890.

36 x 42,7 cm A. Engel UMECI ZA SCENU Berlin, oko 1890.

34,5 x 43 cm

Nepoznati izdava~ VITE[KA DVORANA Njema~ka 2/3 XIX. st.

29,5 x 42 cm

J. F. Schreiber [UMA Esslingen, oko 1890.

35,4 x 43,3 cm

J. F. Schreiber BRODSKA PALUBA Esslingen, oko 1890.

34 x 40,9 cm

J. F. Schreiber GRAD Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, oko 1890.

34,2 x 41 cm

J. F. Schreiber KLASICISTI^KI PROSCENIJ Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, 1888.

43,3 x 73 cm

J. F. Schreiber PARK Esslingen, oko 1890.

30 x 40,8 cm

Nepoznati izdava~ ULAZ U DVORAC Njema~ka, 3/3 XIX. st.

30,5 x 37,8 cm

Nepoznati izdava~ (A. Engel?)

SEOSKA SOBA Njema~ka, 3/3 XIX. st.

32 x 37,5 cm

J. F. Schreiber STARONJEMA^KI GRAD Esslingen, oko 1890.

35,8 x 43,2 cm

F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider VU^JI KLANAC Neu Ruppin, oko 1850.

36,2 x 43,2 cm

A. Engel VITE[KA DVORANA Berlin, oko 1890.

37 x 43 cm

J. F. Schreiber VU^JI KLANAC Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,2 cm J. F. Schreiber KAZALI[NE ZAVJESE Esslingen, oko 1890.

36 x 43 cm Nepoznati izdava~ SELO Njema~ka, 2/3 XIX. st.

33 x 39 cm F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider A. Engel KAZALI[NE ZAVJESE Neu Ruppin, oko 1850.; Berlin, oko 1890.

33,2 x 39,5 cm J. F. Schreiber SELO Esslingen, oko 1890.

34,8 x 43,3 cm F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider DVORAC U PARKU Neu Ruppin, oko 1850.

32 x 36,2 cm F. J. Oehmigke i A. H. Reimschneider GRADSKA LUKA Neu Ruppin, oko 1850.

32,3 x 41,9 cm Nepoznati izdava~ DVORSKI PARK Njema~ka, 2/3 XIX. st.

31,5 x 36 cm

J. F. Schneider SEOSKA PROSTORIJA Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,2 cm

A. Engel CRKVA Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

33 x 38,5 cm

A. Engel [UMA Esslingen, oko 1890.

33,4 x 38,7

A. Engel WALLENSTEINOV LOGOR Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

34,3 x 40,3 cm

J. F. Schreiber KUHINJA Berlin, oko 1890.

36,2 x 43 cm

J. F. Schreiber UNUTRA[NJOST CRKVE Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,5 cm

Nepoznati izdava~ PLANINSKI PREDIO Njema~ka, 2/3 XIX. st.

29,3 x 40 cm

J. F. Schreiber VITE[KA DVORANA Esslingen, oko 1890.

36 x 43 cm

A. Engel GRAÐANSKA SOBA Po crte`u R. Meinhardta Berlin, oko 1890.

33 x 40 cm

Nepoznati izdava~ GRAÐANSKA SOBA Njema~ka, 2/3 XIX. st.

34 x 42 cm

J. F. Schreiber ZIMSKI PEJZA@ Esslingen, oko 1890.

37 x 43 cm J. F. Schreiber ROKOKO SALON Esslingen, oko 1890.

36 x 43,2 cm

A. Engel TROPSKI PEJZA@ Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

35 x 40,8 cm F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider SOBA Neu Ruppin, oko 1850.

32,2 x 38,2 cm

J. F. Schreiber TROPSKA [UMA Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,3 cm A. Engel GRAÐANSKA SOBA Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

33 x 40 cm A. Engel INDIJSKI HRAM Esslingen, oko 1890.

36,5 x 43 cm A. Engel EGIPATSKI HRAM Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

34,5 x 43 cm J. F. Schreiber UMECI ZA SCENU - ZAVJESE Esslingen, oko 1890.

33,5 x 41,7 cm J. F. Schreiber EGIPATSKI HRAM Esslingen, oko 1890.

33,7 x 42 cm J. Scholz LIKOVI IZ OPERE OBERON I POPULARNIH PRI^A Meinz, oko 1890.

32 x 41,7 cm J. F. Schreiber INDIJSKA PALA^A Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,2 cm J. Scholz LIKOVI IZ OPERE VALKIRA I SUMRAK BOGOVA Meinz, oko 1878.

32 x 41,8 cm J. F. Schreiber VILINSKI VRT Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, oko 1890.

36,5 x 43 cm G. Kühn [UMARSKA KU]A; KU]A ZA LUTKE, KU]A, KUTIJA, TORANJ Neu Ruppin, 1878.

34 x 42 cm

F. J. Oehmigke i A. H. Riemschneider DVORAC Neu Ruppin, oko 1850.

32,5 x 42 cm A. Engel ZIMA U GRADU Berlin, oko 1880.

36,2 x 43,3 cm A. Engel DVORAC U PARKU po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1890.

A. Engel LOV; EKSPEDICIJA NA SJEVERNI POL Berlin, oko 1880.

33,5 x 42,5 cm J. F. Schreiber DVORI[TE DVORCA Esslingen, oko 1890.

36,5 x 43,2 cm A. Engel KONJU[NICA; CRKVA I CITADELA Berlin, oko 1880.

35 x 43 cm J. F. Schreiber HEIDELBER[KI DVORAC Esslingen, oko 1890.

36,5 x 43,2 cm A. Engel; J. F. Schreiber KRISTOVO ROÐENJE Po crte`u R. Meinharta Berlin, oko 1880; Esslingen, oko 1880.

35 x 43 cm J. F. Schreiber VITE[KI DVORAC Esslingen, oko 1890.

34,2 x 41 cm J. F. Schreiber KNJI@ICA S DIJALOZIMA I LIKOVIMA ZA PREDSTAVE SNJEGULJICA I SEDAM PATULJAKA, DOKTOR FAUST I TRNORU@ICA Tekst adaptirao Ernst Siewert Esslingen, München, oko 1878.

36 x 42,8 cm J. F. Schreiber PRODAVAONICA IGRA^AKA Po crte`u Theodora Guggenbergera Esslingen, oko 1890.

36,2 x 43,2 cm MAPA PREDLO@AKA ZA IZRADU KAZALI[NIH KULISA Leipzig, kraj XIX. st.

Izdava~: Muzej grada Rijeke Za izdava~a: mr. sc. Ervin Dubrovi} Urednik: Mladen Grguri} Autor izlo`be: Ljiljana Lazi} Grafi~ki desigen: Vesna Rro`man Lektura i korektura: Marijana Malovoz Tisak: Zambelli, Rijeka

J. F. Schreiber OBLACI Esslingen, oko 1890.

Rihard Hese PREDLO[CI ZA IZRADU KAZALI[NIH KULISA I DEKORACIJA IZ ^ASOPISA DIE MAPE München, kraj XIX. st.

REKLAMNI LISTI]I ATELJEA ZA IZRADU KAZALI[NIH DEKORACIJA I KULISA Neu Ruppin, Düsseldorf, oko 1900.

MAKETE TRNORU@ICA Proscenij i kulise: J. F. Schreiber INDIJSKI HRAM Proscenij i kulise: J. F. Schreiber FAUST Proscenij: Oehmigke i Riemschneider Kulise: Gustav Kühn Likovi: J. F. Schreiber OBERON Proscenij: J. F. Schreiber Kulise: A. Engel Likovi: J. Scholz EGIPATSKI HRAM Proscenij: J. F. Schreiber Kulise: A. Engel SNJEGULJICA I SEDAM PATULJAKA Proscenij i zavjesa: J. F. Schreiber Kulise: A. Engel, J. F. Schreiber Likovi: J. Scholz NIBELUNZI Proscenij i kulise: J. F. Schreiber Likovi: J Scholz GRAÐANSKA SOBA I. Proscenij i kulise: J. F. Schreiber GRAÐANSKA SOBA II. Proscenij: Oehmigke i Riemschneider Kulise: nepoznati izdava~ PARK Proscenij, zavjesa i likovi: Oehmigke i Riemschneider