Biblija u kulturi hrvatskog naroda

BIBLIJA U KULTURI

HRVATSKOG NARODA

Ruža Jozić, knjižničarka

Gimnazije Sesvete

veljača 2023.

BIBLIJA – Sveto Pismo, sveta knjiga: Stari i Novi zavjet;

BIBLIJA i kultura hrvatskog naroda

• Biblija se kao nijedna druga knjiga ugradila u vjersku, kulturnu, književnu i društvenu povijest hrvatskog naroda.

• Biblija se ugradila u cjelokupni duhovni život Hrvata, koji se ne bi mogao razumjeti bez uvida u Sveto Pismo.

Biblijska metaforika, biblijske slike i uzrečice, simboli i alegorije, ušle su u hrvatski jezik, kako onaj kojim govori puk, tako i u onaj kojim se pišu knjige, duhovnog i svjetovnog nadahnuća. • Duhovnost hrvatskog naroda izvire iz biblijskog

poimanja povjerenja i odanosti Bogu te uloge

svakog pojedinca i naroda u povijesnom trajanju.

( J. Bratulić, Rječnik biblijske kulture, 256. str.)

Biblija je izvorno napisana na tri jezika:

- hebrejski: većina knjiga Staroga zavjeta

- aramejski: neka poglavlja Staroga zavjeta

- grčki: cijeli Novi zavjet i 2 knjige Staroga zavjeta

Pokrštavanje Hrvata

• Dolaskom Hrvata u današnju domovinu u VII. stoljeću, Hrvati su se pokrstili i primili su kršćanstvo

• Primivši kršćanstvo upoznali su se sa životom Kristovim, kako je zapisano u evanđelju.

• Stara hrvatska riječ krst od istoga je korijena kao i Kristovo ime.

• Latinske tekstove svećenici su prevodili puku na hrvatski jezik.

• Dolaskom braće Konstantina Ćirila i Metoda 863. god. iz Bizanta (Carigrada) među moravske Slavene, oni su preveli za slavensku crkvu temeljne tekstove Staroga i

Novoga zavjeta.

Hrvati su kao i ostali Slaveni prihvatili uz latinsku

Bibliju i ćirilometodski prijevod Biblije.

Počeci hrvatske književnosti i Biblija

• Hrvatska se književnost začinje prvim biblijskim prijevodima u doba pokrštavanja, u 7. i 8. st.

• Sačuvani latinski natpisi na oltarnim pregradama i starohrvatskim crkvama, na krstionici kneza Višeslava i grobnici kraljice Jelene.

• Iako su mnogi natpisi uništeni sačuvan je na hrvatskom jeziku, na Bašćanskoj ploči, s kraja 11. stoljeća.

• S njim i njegovim zazivom “V ime Otca i Sina i Svetoga Duha “ započinje povijest hrvatskoga književnoga

jezika i cjelokupne hrvatske književnosti.

• S tom je kršćanskom invokacijom naša književnost

nastavila u religioznom duhu, a srednjovjekovno je razdoblje puno vjerskih tekstova i svetačkih legendi.

Natpis na nadgrobnoj ploči kraljice Jelene iz Solina, 976. god. i Bašćanska ploča iz 1100. godine, u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške, Krk; nije najstariji glagoljski tekst, ali je najopsežniji i navodi se kao simbol početka hrvatske književnosti, barem one na hrvatskom jeziku.

Prijevodi Biblije na hrvatski jezik

• U hrvatskim krajevima biblijski tekstovi tijekom povijesti prevođeni su na tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko.

• Pisani su glagoljicom, latinicom, bosančicom i ćirilicom. • Najstariji biblijski termini s hrvatskim osobinama jesu bilješke iz XI. i XII. st., na marginama Radonove Biblije, koju je donio prvi zagrebački biskup Duh (porijeklom Čeh). • Najraniji hrvatski biblijski tekstovi priređivani su za lekcionare – biblijska čitanja za liturgiju.

Hrvati su u XIII. st. imali liturgijske glagoljske knjige, a u XIV. i XV. stoljeću nastali su lekcionari s dijalektalnim i alfabetskim osobitostima.

• Korčulanski lekcionar iz XIV. st. na čakavskom najstariji je rukopis neke knjige uopće na hrvatskom jeziku.

PRVI BIBLIJSKI TEKSTOVI

• Prvi zagrebački biskup

Duh, porijeklom Čeh, donio je Radonovu

Bibliju koja ima na rubu

ispisane slavenske riječi

uz latinske izraze.

• Na slici koja je nekada

bila na oltaru Zagrebačke

katedrale, danas se čuva

u Muzeju grada Zagreba:

biskup Duh predaje

krunu kralju Ladislavu.

(11. st.)

Ćirilometodska Biblija

• Staroslavenski prijevod Biblije koji su napisali Sveta braća Ćiril

i Metod, iz IX. stoljeća bio je prihvaćen i među hrvatskim svećenicima

glagoljašima.

Latinska Biblija

Vulgata – Sv. Jeronima

• Bibliju pod imenom

Vulgata pripisujemo

velikom filologu,

Sv. Jeronimu, koji

je rođen u Stridonu,

gradiću na granici

Panonije i Dalmacije, dakle današnje Hrvatske

(suvremena istraživanja

kažu da je to u današnjoj

Istri oko Kastva, neki

istraživači navode

Međimurje i sl.?).

Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483.

godine

• Prva hrvatska tiskana

knjiga glagoljski je Misal po zakonu rimskoga

dvora iz 1483. koji uz

molitve sadrži izbor biblijskih

tekstova.

• Latinički lekcionari nastali su na temelju glagoljaške tradicije:

Korčulanski lekcionar, Zadarski lekcionar, Ranjinin lekcionar i mnogi drugi.

Lekcionar Bernardina Splićanina

Ovim Lekcionarom na čakavskom - Hrvati dobivaju 1495. prvu tiskanu latiničnu knjigu na hrvatskome jeziku, tiskana u Veneciji, a N. Ranjina iz Dubrovnika pripremio je 1508. prvi lekcionar na štokavskom narječju.

Glagoljaši u 15. st. i biblijski tekstovi • Liturgijske knjige, brevijari, misali, homilijari, postile (propovijedi za blagdane)

Svećeničke knjige, apokrifi (o biblijskim osobama i zbivanjima ), crkvena prikazanja

Plačevi Marijini – brojne varijante koje su vjernici znali napamet, pjevali su ih kroz godinu, identifikacija s tugom Djevice Marije.

Glagoljaši su potakli cjelovit prijevod Biblije, koja se čuvala u Omišlju na Krku, ali je u mnogim ratovima i požarima uništena.

Biblijska tematika u renesansnom

razdoblju hrvatske književnosti

• Iako su se humanistički i renesansni književnici okrenuli svjetovnim temama, svjesno su slijedili religiozni duh.

• Najrevniji čitatelj Biblije na prijelazu iz XV. u XVI. st., bio je Marko Marulić (1450.-1524.).

• On je svojim djelima Juditom i Suzanom, postao ocem hrvatske književnosti, a svojim latinskim moralističkim djelima, kojima je Biblija nadahnuće, on je postao svjetski popularan pisac.

• Njegovo djelo Davidijada, nažalost nije tiskano za njegova života.

• U novije vrijeme tiskan je njegov opsežan biblijski leksikon, na latinskom jeziku – karakterologija osoba Staroga zavjeta.

Marko Marulić – djela s biblijskom tematikom: Judita, Suzana, Davidijada

Pjesnička djela Jakova Bunića s biblijskom tematikom

• Na prijelazu iz XV. u XVI. st. tiskana su dva djela Jakova

Bunića (1469.-1534.):

O otmici Kerbera i

O životu i djelima

Kristovim

Mavro Vetranović (1482. – 1576.)

• Marulićev suvremenik – Mavro Vetranović, koji bolno proživljava antikršćansko raspoloženje svog vremena, potpuno je uronjen u svijet Biblije.

• Njegova su djela: Posvetilište Abramovo, Od poroda

Jezusova, Tužba kralja Davida, Prikazanje kako bratja prodaše

Jozefa.

XVI. stoljeće – hrvatski protestanti i cjeloviti prijevod Biblije na narodni jezik

• Katolička Postila

Antuna Vramca –

kajkavski jezik

• Matija Vlačić Ilirik, borac za evanđeosku

istinu, istraživač Biblije, napisao je studiju o razumijevanju biblijskih

tekstova i enciklopediju

biblijskih osoba pod

naslovom Ključ

Svetoga Pisma.

Razdoblje HRVATSKE BAROKNE

književnosti

• U razdoblju baroka biblijska je tematika u službi obnove Crkve (protureformacije ili katolička obnova), a Biblija je u središtu zanimanja naših književnika.

• Gundulićeve Suze sina

razmetnoga, najpopularnija i najljepša religiozna poema naše književnosti

• Psalmi pokorni i spjevovi o pokornici Magdaleni - Ivan

Bunić, Ignjat Đurđević i dr.

Novozavjetna tematika u središtu interesa naših

književnika 16. i 17. stoljeća

• Svjetsku i domaću povijest u stihovima, po uzoru na Bibliju napisao je

Jerolim Kavanjin, nazvavši je

Bogatstvo i uboštvo.

• Andrija Vitaljić opisao je Kristov životopis u 10 pjevanja u svom djelu pod nazivom Ostan

Božje ljubavi.

Juraj Baraković – svjetska povijest po uzoru na Bibliju

• Juraj Baraković napisao je pored Vile Slovinke, povijest svijeta po tumačenju Biblije u djelu koje je nazvao Jarula (1618.).

Bartol Kašić (1575. – 1650.)

• Isusovac, preveo na hrvatski jezik cjelokupnu Bibliju, čije su tiskanje spriječili biskupi iz glagoljaške sredine, koji su željeli sačuvati jedinstvo s pravoslavnim Slavenima.

• Ritual rimski – obrednik za čitav hrvatski narod •

Umjesto Kašićeve Biblije njezinu je ulogu preuzela

knjiga Ivana Bandulavića Pištole i evanđelja.

XVIII. stoljeće

Andrija Kačić Miošić prikazao je svjetsku povijest prema

Bibliji “Od porođenja Isusova do 1760.” u svojoj knjizi

Korabljica Pisma Svetoga.

Matija Petar Katančić (1750.-1825.) potpuno je preveo

Sveto Pismo, ali nije dočekao prvi tiskani prijevod

Biblije, 1831. u Budimu.

Hrvatska književnost do kraja XIX. st.

• Stilovi i motivi u hrvatskoj književnosti kroz stoljeća su se mijenjali, prihvaćane su nove ideje i stvarala se nova književna razdoblja.

• Biblijska polazišta i vjerska nadahnuća bila su značajna

ili su se razvijale u obzorju religioznih povjerenja i nada. • Glavni nositelji naše literarne baštine nakon Marulića:

Ivan Gundulić, Ivan Bunić-Vučić, Ivan Belostenec, Junije

Palmotić, Juraj Habdelić, Andrija Kačić-Miošić, Matija

Antun Relković, Matija Petar Katančić, Ivan Mažuranić, Petar Preradović, August Šenoa, Ante Kovačić, Ksaver

Šandor Đalski, bez obzira koliko se tematski i stilski

razlikuju, u religioznom svjetonazoru slijedili su Marka Marulića.

Biblija i hrvatska književnost XIX. st.

• Hrvatska književnost 19. st., iako zahvaćena nacionalnim i državnim problemima, okreće se i Bibliji.

• Kod pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908.), Biblija je snažno prisutna kao nadahnuće i poticaj za promišljanje o sudbini čovjeka i društva.

• O tome govore naslovi njegovih

pjesama: Zadnji Adam, Mojsije, Eli! Eli! Lama azavtani, Golgota.

Hrvatska književnost XX. stoljeća

• Dvadeseto je stoljeće posegnulo i za drugim gledištima, osobito pojavom avangardnih i novih stilova u književnosti.

• Kulturološki i duhovni okviri nisu se bitno mijenjali.

• Vjerska (kršćanska) supstanca, ostala je trajnim biljegom i raskrižjem, od kojeg se polazilo, i u čijem obzoru se razmišljalo.

• Poštivala su se tradicionalna gledišta, uvažavala biblijska baština i prihvaćao Bog, a s druge strane uvodile su se pozitivističke i liberalne ideje te unosile ateističke sumnje.

• Uz religiozna gledišta pojavljuje se sumnja, skepsa, agnosticizam, nihilističke vizije i ateistička opredjeljenja.

• Cijeli krug slojevitih tema i motiva, odnosno religijskoreligioznih stanja, egzistencijalnih problema, do etičkih polazišta – našlo je svoje mjesto i u književnosti XX. stoljeća.

Biblijska tematika u književnosti XX. stoljeća

• Iako je svijet ovih pisaca pretežno svijet bez Boga, na djelu je ateizam, ali za mnoge je pisce Biblija izvor pjesničkih poticaja.

• I najveći psovač hrvatske

književnosti, Janko Polić Kamov, u svojim pjesmama: Mojsije, Job, Pjesma nad pjesmama i drugim tekstovima koristi izričaj i ritam

psalama, uzima biblijske motive, kako bi iskazao svoje duševne i egzistencijalne nemire.

Biblijske teme u hrvatskoj književnosti XX. st.

• Osebujan je biblijski opus

pjesnika Vladimira Nazora (1867.-1949.), koji se u svom

radu često vraćao Bibliji kao

vrelu poticaja za svoje

književno stvaralaštvo

• U mladosti je napisao Biblijske

legende po uzoru na starozavjetne

motive, među kojima se ističe

Ruta Moapka i Ahasver

• Među novozavjetnim temama

od posebnog je značaja poema

Via crucis, te Prosjak, Vjesnik, Božić, Uskrs, Žene Galilejke i dr.

Hrvatska književnost

XX. stoljeća i biblijska tematika

• Miroslav Krleža (1893. –

1981.) iako je bio pristalica

komunista i ateističkog pogleda na svijet, u svom književnom radu

često je koristio biblijske teme i motive: Legenda - govori o Isusu

Kristu, Saloma - o Herodijadi i

Ivanu Krstitelju;

• drame Golgota (čiji je svijet tužan i beznadan), Adam i Eva (vječni problem sukoba muškarca i žene)

• I književnik Fran Galović piše dramu Marija Magdalena, po uzoru na biblijsku grešnicu i obraćenicu.

• Petar Šegedin piše roman

Djeca Božja, određen

religijskom tematikom.

Čitanje i ispisivanje Biblije Nikole Šopa (1904.-1982.)

u pjesničkim zbirkama Isus i moja sjena, Sa mojim Isusom, Za kasnim stolom, franjevačkom jednostavnošću razgovara s Isusom kao prijateljem koji suosjeća s ljudima i životinjama.

Poziv dragom Isusu

O Isuse, kako bih volio, kada bi se Udostojo da uđeš u moj stan.

Gdje sasvim obične o zidu stvari vise

Gdje se u oknima rano ugasi dan.

Pričao bih ti, kako svjetiljku mutnu palim…

Pričao bih ti o ljudskoj kući …

Pričao sam ti uz dim obične cigare…

I kako imam sedam brižnih dana…

O lezi, zaspi na postelji ovoj, Koju čovjek svaki dan otkupi…

Književnici iz razdoblja MODERNE

(od Matoševe smrti 1914.) do Drugog svjetskog rata

• Književnici ovoga razdoblja bili su otvoreni novim kretanjima, ali svijet su doživljavali religiozno i u svojim djelima (izuzev Kamova i Krleže).

• Tu su svakako: S. S. Kranjčević, A. G. Matoš, M. Begović, V. Nazor, Tin Ujević, D. Domjanić, V. Vidrić – književnici koji se često koriste biblijskim temama u svojim djelima. • Nakon moderne, tri naša najuglednija književnika toga

doba zalaze u religiozni svijet: Tin Ujević, Miroslav

Krleža i Antun Branko Šimić, svatko na svoj osoban

način: duhovni nemiri, prijepori, religiozne sumnje, vjerske upitnosti, promišljanja i sl.

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti

Pjesnik Antun Branko Šimić (1898.- 1925.), u svojim

pjesmama često ima motiv Boga: Nađeni Bog, Mjesečar, Bog i moje tijelo i druge…

Tin Ujević (1891.- 1955.), kao i dijalektalni pjesnici:

Dragutin Domjanić, Nikola Pavić, Pere Ljubić, Mate Balota i Drago Gervais, inspirirani su vjerskim događajima svojih krajeva i religijskim motivima.

Biblija je često prisutna u izričaju suvremenih hrvatskih pjesnika:

• Tin Ujević – Riđokosi Mesije

• Ivan Goran Kovačić – Na Badnju večer

• Ivan Raos – Pjesam Nikodemova

• Vlado Gotovac – Lazareva pjevanja

• Josip Pupačić – Stvaranje svijeta

• Ivan Slamnig – Evanđelisti

• Nikola Milićević – Kad bih znao

• Milivoj Slaviček – Moj Isus Krist

• Rajmund Kupareo – Kristov pohod, Njegova zvijezda …

• Slavko Mihalić – Božićna noć 1971.; Staše mati

• Mak Dizdar – Kameni spavač, Sunčani Hristos

• Vinko Nikolić – Molitva za moju Hrvatsku …

• Viktor Vida ; Ivan Golub, Zlatko Tomičić, Vladimir

Pavlović, Luko Paljetak, Božica Jelušić, Stjepan Lice, Ivan Tolj, Davor Šalat i mnogi drugi.

Josip Pupačić ( 1928.- 1971.)

Moj Bog

Našao sam ga i

On je našao mene

Moj Bog koji me voli

Našli smo se tražeći

jedan drugoga

I našao sam ga u sebi

Jer živi u meni i za me

I ja se u njemu radujem.

Od iskona bili smo skupa

I do konca bit će mi pratilac

Moj Bog.

Hrvatska književnost XX. stoljeća i duhovnost

• Dvadeseto je stoljeće u književnosti stilski i tematski vrlo složeno i slojevito.

• I u religioznom je smislu vrlo raznoliko.

• Književnost je svjedok duboke vjere, ali jednako tako očite skepse, svjesne nevjere, ateizma, vjerske ravnodušnosti, neprihvaćanje Božje uloge u svijetu.

• Koliko se religiozni svijet raslojavao, toliko su novi svjetonazori potiskivali ne samo vjerske, nego i tradicionalne građanske vrijednosti.

• Ali kad se čovjek svede na slučajnost i prolaznost, bez etičkih sustava i moralnih doktrina, onda je ljudska

etika bez Boga nestalna, besadržajna i besmislena.

(D. Šimundža: Bog u djelima hrvatskih pisaca, str. 69.)

Kraj XX. stoljeća

“Konačno Zagrebačka Biblija, izdana 1968., na neki je način kodificirala i hrvatski književni jezik, nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, s jasnom spoznajom da je hrvatski jezik poseban sam po sebi, a ne prema nekom drugom jeziku. Raširena u brojnim izdanjima, i kao knjiga za liturgijsku uporabu, i kao djelo svjetske književnosti, ali i kao djelo koje afirmira hrvatsku duhovnost, kulturu i jezik; dakle, Biblija potvrđuje da je kao tekst, od ćirilometodskih do naših dana bila prethodnicom ne samo snažnih jezičnih, nego i društvenih i političkih pokreta i promjena u hrvatskom narodu.” (J. Bratulić u: Rječnik biblijske kulture, str. 255.)

Zagrebačka Biblija 1968. godine

Biblija: Stari i Novi zavjet

Ovo je osmi hrvatski cjeloviti prijevod Biblije, četvrti cjelovito tiskani. Prevelo ju je više prevoditelja, bibličara i književnika, a uredili Jure Kaštelan i Bonaventura Duda. Nakon toga bilo je više izdanja Biblije i Svetoga Pisma: ilustriranih izdanja, zatim izdanja za mlade, za djecu i sl.

• Važnost Biblije prelazi okvire njezine vjerske upotrebe.

• Biblija – enciklopedija židovske religije, povijesti, filozofije, književnosti.

• Biblija s kršćanstvom i helenizmom dobiva svjetsko značenje

• Preko Biblije su hebrejski, grčki i latinski jezik, oblikovali europske jezike, pojmove, estetiku i moral europskih naroda.

• Biblijski prijevodi postali su plodno tlo za razvoj pismenosti i književnosti mnogih naroda, pa tako i hrvatskog naroda.

• Hrvatsku kulturu, kao i ostale europske kulture, osobito likovne umjetnosti i književnost, nemoguće je razumjeti bez poznavanja bogatstva biblijskog sadržaja.

• Korijeni hrvatske kulture usko su povezani s Biblijom i kršćanstvom.

• Biblija i danas zaokuplja mnoge naše književnike svojim temama i motivima, kao Miru Gavrana (ciklus romana: Judita, Krstitelj, Poncije Pilat i dr.)

1. Bratulić, Josip; Damjanović, S. 2005. Hrvatska pisana kultura, sv. 1. Veda. Križevci-Zagreb.

2. Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske. 1987. ur. Katičić, R. i S. P. Novak. SNL. Zagreb.

3. Grgat, Matija. 2012. Književnost i duhovnost. Naklada Bošković. Split.

4. Rječnik biblijske kulture. 1999. ur. Čović, Bože. AGM. Zagreb.

5. Slavić, Dean. 2016. Biblija kao književnost. Školska knjiga. Zagreb.

6. Šimundža, Drago. 2004. Bog u djelima hrvatskih pisaca, sv. 1-2. Matica hrvatska. Zagreb.

Biblija je najviše prevođena knjiga na svijetu, do danas

prevedena na više od 2000 jezika, knjiga s najviše izdanja.

Biblija je važna jer sadrži Božju objavu čovjeku. Zato naše

čitanje Biblije mora biti s poštovanjem i ljubavlju jer ona nije

obična knjiga. Ona je sveta knjiga koja sadrži Božji govor nama.

Biblija je veličanstveni spomenik kulture, najstarija sačuvana

knjiga, temelj europske i svjetske kulture i civilizacije.