K_1:K_1.qxd
05.09.2011
19:40
Page 1
K_2:K_2.qxd
05.09.2011
19:43
Page 1
DA LI STE ZNALI? • Svakih 14 sati svakog dana novi Rotari klub osniva se u jednoj od preko 150 zemaqa u kojima je Rotari prisutan. • Svakog sata, svakog dana u godini negde se u svetu odr`ava Rotari sastanak. Kada biste prisustvovali jednom sastanku dnevno, bilo bi vam potrebno 75 godina da posetite svih 27.000 Rotari klubova na svetu, a do tada bi sigurno izraslo na hiqade novih. • Od samog po~etka Rotarija ~lanovi su bili na per tu. S obzirom da su li~na poznanstva i prijateqstvo kamen temeqac Rotarija, bilo je prirodno da su mnogi klubovi prihvatili obi~aj da se u me|usobnom komunicirawu, zvani~ne titule ostave po strani.
• Nijedan rotarijanac ne mo`e da bude ~lan Rotari Interne{enela! ^lan Rotari Interne{enela mo`e biti iskqu~ivo Rotari klub! Rotarijanac je deo kluba, a klub je deo Rotari Interne{enela! Zato Predsedni{tvo Rotari Interne{enela zahteve za ispuwavawem obaveza kao i privilegije, adresira na klubove, a ne na rotarijance kao pojedince. • Neki Rotari klubovi koriste zastavu kao stonu zastavicu za vreme sastanaka. U ovakvim slu~ajevima, preporu~uje se da se re~i ROTARI KLUB od{tampaju iznad zup~anika, zajedno sa imenom grada ili dr`ave ispod amblema. • Va`no je zapamtiti da je osnovni ciq ~lanstva u Rotariju taj da se svakom ~lanu pru`i mogu}nost da slu`i drugima i da ~lanstvo ne treba koristiti kao sredstvo za li~nu dobit ili posebne privilegije. (Preuzeto iz „ABECEDE ROTARIJA” Klifa Doktermana, u izdawu rotarijanca Vojislava Milovanovi}a)
ROTARI KLUB SMEDEREVO U julu mesecu borave}i na Kipru, u Limasolu sam posetio RC LIMASOL AMATHUSIA i bio na sastanku ~lanova Kluba. U klubu ima pedesetak ~lanova, ali je bilo pristuno 15, {to je ka`u, tamo normalno u letwim mesecima. U avgustu imaju tri nedeqe pauze. Sastanak po~iwu molitvom, a ve~era je pre sastanka, {to sam, iskreno, prvi put video. Imaju raznih akcija, a od ~lanarina formiraju nov~ani fond koji obr}u i prihod daju na dobrotvorne akcije. Interesantan je
sastav dr`ava wihovog Distrikta, jer je tu dosta arapskih zemaqa, ~ak i Egipat, koji je od ove godine poseban Distrikt. Kipar je mala zemqa (880.000 stanovnika), posledwa ta~ka zapadnog sveta, pa je mo`da i logi~na takva Rotari organizacija. Svi znaju dosta o Srbiji, znaju za na{u politi~ku situaciju (i oni imaju deo zemqe pod turskom upravom) i {aqu ISKRENE PRIJATELJSKE POZDRAVE. Na fotografiji sa sastanka mo`e se osetiti deo te prijateqske atmosfere, ali i videti zastavica Rotari kluba Beograd koja ve} dugo stoji u vitrini Kluba RC LIMASOL AMATHUSIA! * Slobodan Boba Mani} RK Smederevo * U saradwi sa RC Limasol Amathusia, Kipar, RK Beograd obavio je distribuciju kupqenih ku}nih aparata, fri`idera i {poreta u vrednosti od 4.000 DM, kao pomo} ovog prijateqskog Kluba za izbeglice sa Kosova sme{tene pod Avalom u periodu od 1997. do 2000. godine.
NA POSLEDNJOJ STRANI
NA NASLOVNOJ STRANI
MASLINA NA ZAKINTOSU
VODOPAD PRSKALO PRSKALO je jedna od najneobi~nijih prirodnih pojava na Ku~aju, kupasta formacija sagra|ena od bigrenih naslaga koje je tokom vekova natalo`ila voda, koja te~e uskim kanali}em po samom vrhu i survava se sa najisturenije ivice. Vodopad PRSKALO je dokaz na{e netaknute prirode. On nije dovoljno poznat i nalazi se u dolini reke Nekudovo na Ku~ajskim planinama u isto~noj Srbiji na 13 km od mesta Resavica, sme{ten u izuzetan prirodni ambijent me{ovitih {uma i prostranih livada i jedan je od naj`ivopisnijih prirodnih okru`enja na prostoru Ku~ajskih planina. Samo okru`enje vodopada je izuzetno mirno i lepo, utonulo u bujno zelenilo, daleko od bilo kakvih urbanih sadr`aja í Snimila Katarina Savi}
2
Najstarije masline u Evropi nalaze se: na Mirovici kod Bara u Crnoj Gori, maslina, ka`u, stara vi{e od tri i po hiljade godina nalazi se u gradi}u Maljano u Toskani i ovo, tre}e po starosti drvo masline u Evropi koje je snimio Had`i Du{an Glu{ac, nalazi se na Zakintosu, ostrvu maslina i staro je vi{e od 2.000 godina í
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
K_3:K_3.qxd
05.09.2011
19:45
Page 1
IMPRESUM (latinski IMPRESSUM), {tampana stvar po zakonu obavezno ozna~avawe imena izdava~a i urednika odgovornih za sadr`inu
DA NIJE
BILO BI
☺
BROJ 7 i 8 SEPTEMBAR / OKTOBAR 2011. GODINA I (LææVIII) Distrikt 2483 Ovaj ~asopis je nekomercijalan i spada u domen nematerijalne kulture. Izdr`ava se od oglasa i donacija. Podr`ite ga.
„AMAZON” - ameri~ka firma, koja preko interneta prodaje kwige, CD, DVD itd., ~esto dobija od ~italaca komentare o pro~itanim kwigama
Osniva~: Rotari klub Beograd Za osniva~a: Veselin Kova~evi} E. po{ta: rotarÚbg¿rotarÚ.org.rs Mi smo uredili jesewi broj SRPSKOG ROTARA: Zoran Zdravkovi} Mirjana Milivojevi} Trivko Ti}a Savi} Haxi Du{an M. Glu{ac ^edomir Petriwac Elektronski prelom lista: Zorica Milo{evi}
Tira`............................................................1300 Rukopisi {tampani........}irilicom i latinicom Pismo.................................................. helvetika Hartija.........................taba~ni blok 110 grama Korice............................. kunstdruk 160 grama [tampa......................... grafi~ki ateqe „KUM” 11222 Beograd, Olge Joji} 4 B Oglasi se dostavqaju u Photoshopu, 300 piksela po in~u, na e-mail ili CD. PUN FORMAT OGLASA JE: 1/1 26,5 h 20 cm - K2, K3, K4 ............. 300 evra 1/1 unutra{wa strana........................ 250 evra 1/2 20 h 13 cm – horizontalno.......... 150 evra 1/4 20 h 6,2 cm – horizontalno .........100 evra 1/8 9,7 h 6,3 cm – horizontalno ..........70 evra 1/2 26,5 h 9,7 cm – vertikalno 1/4 13 h 9,7 cm – vertikalno 1/8 13 h 4,5 cm – vertikalno
Tako je jedan ameri~ki ~italac adresovao svoje pisamce direktno autoru „Zlo~ina i kazne”, pa ka`e:
„Vi, g-ne Dostojevski, ste nesumwivo pisac koji mnogo obe}ava i ja sam o vama ve} ~uo puno lepih kritika. Ali, ako `elite da imate uspeha kod ameri~ke publike, poslu{ajte moj savet: Nazivajte va{e heroje malo prostije jer wihova imena ne mogu ni da se zapamte ni da se izgovore. Si`e bi mogao da se uradi malo `ivqe, va{a dela obiluju dubokim razmi{qawima i kojekakvom filozofijom. To ~itaoci naravno preska~u, od svega toga se znatno gubi u poredjewu sa ostalim krimi}ima. Ne treba da radwu ograni~avate takvim egzoti~nim mestima kao Peterburg, Rusija; ~itaocima }e biti mnogo lak{e ako se radwa va{eg slede}eg romana bude de{avala na nekom poznatijem mestu!”
Za oglase uplatiti u dinarima po sredwem kursu NBS na dan uplate. PIB 103557058 Ra~un 255-0037390101000-41 otvoren kod Privredne banke Beograd a.d. NE ODGOVARAMO ZA SADR@INU OGLASA.
Fjodor Mihajlovi~ Dostojevski ruski pisac (1821– 1881)
RE[EWE KVIZA 1. B, 2. A, 3. V, 4. A, 5. B, 6. V, 7. B, 8. A, 9. V, 10. u tekstu nedostaje slovo A SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
31
K_4:K_4.qxd
05.09.2011
19:48
Page 1
REACH ÝITHIN TO EMBRACE HUMANITÙ!
URONITE I IZ DUBINE PRIGRLITE ^OVE^ANSTVO!
Da li je ISTINITO? Da li je PO[TENO prema svima? Da li }e proiste}i DOBRA VOQA i PRIJATEQSTVO? Da li }e biti KORISNO za sve?
Rot03:Rot03.qxd
05.09.2011
19:50
Page 1
THE R I PRESIDENT’S MONTHLÙ MESSAGE
PORUKA PREDSEDNIKA R I AVGUST 2011.
AUGUST 2011. MÙ DEAR BROTHERS AND SISTERS IN ROTARÙ, There is an old saÚing in India: „Ýhen Úou help Úour neighbor's boat across the Þater, Úou find that Úour oÞn has reached the shore.” BÚ helping others, Ýe often find that Þe have helped ourselves as Þell. Each of us came to RotarÚ to serve - and found the joÚs and satisfactions of friendship and felloÞship. In August, the month Þe dedicate to membership and development, Þe focus on spreading the message of RotarÚ. BÚ serving Þell, Þithout hiding our RotarÚ light under the proverbial bushel, Þe find ourselves closer to our oÞn goal: a stronger, more vibrant RotarÚ for generations to come. Public image and membership go hand in hand. Too manÚ people - intelligent, educated, involved people - simplÚ have no idea Þhat RotarÚ is. This is something Þe need to confront. Ýe have heard again and again about communities Þhere, despite all the good Þork that RotarÚ clubs do, manÚ people are unaÞare that those clubs even eØist. This is not the ÞaÚ forÞard for our organization. Serving Þell is the essential first step but it is onlÚ the beginning. Ýe have to raise our profile Þith all the tools that are available to us, and there are more tools todaÚ than there ever Þere. Ýe have to use social media such as TÞitter and Facebook, and Þe have to be sure our clubs have an online presence. Having a Þebsite is not enough; it must be up to date, it must be appealing, it must reflect the Þork Þe are doing. And it must offer a ÞaÚ for prospective members, once theÚ see Þhat Þe do and become interested, to take the neØt step. RotarÚ has so much to offer. It is up to us to let others knoÞ Þhat a fantastic organization Þe have, and to shoÞ people hoÞ theÚ can integrate RotarÚ into their lives. Service does reÜuire time, and time is something nobodÚ has enough of these daÚs. So Þe need to ensure that all the time Þe spend Þith RotarÚ is ÞorthÞhile - that it is reÞarding and never Þasted. Ýhen Þe reach Þithin ourselves and our clubs, Þhen Þe learn Þhat Þe are capable of and harness that poÞer, Þe Þill elevate our communities as never before - and elevate RotarÚ as Þell í KalÚan Banerjee President R I
DRAGA BRA]O I SESTRE U ROTARIJU, U Indiji postoji jedna stara izreka: „Kad poma`e{ da kom{ijin ~amac pre|e reku, shvati{ da je i tvoj stigao do obale.” Poma`u}i drugima, tako|e poma`emo sami sebi. Svi smo u RotarÚ do{li da slu`imo - i otkrili radost i zadovoqstvo prijateqstva i dru`ewa. U avgustu, mesecu koji je posve}en ~lanovima i rastu ~lanstva, na{a pa`wa bi}e usmerena na {irewe rotarijanske ideje. Slu`e}i dobro, bez skrivawa na{e rotari svetlosti iza poslovica, nalazimo se bli`i na{em ciqu: ja~i i `ivqi RotarÚ za generacije koje dolaze. Slika u javnosti i ~lanstva idu ruku podruku. Previ{e je qudi inteligentnih, obrazovanih, aktivnih koji jednostavno nemaju pojma {ta je RotarÚ. To je ne{to s ~ime treba da se suo~imo. ^esto slu{amo o zajednicama u kojima, uprkos svim dobrim delima koje RotarÚ klubovi rade, mnogi qudi nisu svesni da oni ~ak i postoje. To nije put napred za na{u organizaciju. Slu`iti dobro je esencijalno prvi korak, ali to je samo po~etak. Moramo da podignemo svest o na{em postojawu svim sredstvima koja su nam dostupna, a danas ih ima vi{e nego ikada. Moramo da koristimo dru{tvene medije, kao {to su TÞitter i Facebook, i moramo biti sigurni da su na{i klubovi prisutni na internetu. Nije dovoqno imati samo Þeb stranu, ona se mora stalno a`urirati, ona mora da bude privla~na, ona mora da odra`ava posao koji radimo. Ona mora da bude privla~na potencijalnim ~lanovima, da kada shvate {ta radimo postanu zainteresovani da nam se pridru`e. Rotari ima toliko toga da ponudi. Od nas zavisi da drugi shvate koliko je fantasti~na na{a organizacija i da po`ele da Rotari postane deo wihovog `ivota. Slu`ewe tra`i vreme, a vreme je ne{to ~ega niko od nas nema dovoqno. Stoga, moramo biti sigurni da vreme koje posvetimo Rotariju bude utro{eno na najboqi na~in - da se isplati i ne bude uzalud utro{eno. Kada postanemo svesni sebe i svojih klubova, kada shvatimo {ta sve mo`emo, te upregnemo tu snagu, uzdi}i }emo na{e zajednice kao nikada pre - a time uzdi`emo i Rotari í Kalian Baner|i Predsednik R I
REKLI SU... ^OVEK SE RA\A SLOBODAN, ALI GA SVUGDE VE@U LANCIMA.
^OVEK JE ZBIR SVOJIH DELA, NI[TA VI[E. Mahatma Gandi indijski filozof i dr`avnik (1869–1948)
@an-@ak Ruso francuski filozof i pisac (1712–1778)
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
3
Rot04-07:Rot04-07.qxd
05.09.2011
19:51
Page 1
MESECOSLOV
SEPTEMBAR 2011.
Septembar je u Rotariju mesec OMLADINSKIH AKTIVNOSTI. Rotari klubovi {irom sveta obra}aju posebnu pa`wu na mnogobrojne Rotari programe za decu i omladinu. Tokom ovog meseca mnogi klubovi organizuju posebne aktivnosti vezane za razmenu omladine.
DANI EVROPSKE BA[TINE
1666. U Londonu je izbio 1805. Seqaci Ostru`nice katastrofalni po`ar i su sklopili ugovor sa Nikolom Nikolajevi}em 1961. U Beogradu je po~ela vatrena stihija je za pet 1844. Osnovan je Narodni kojim se ovaj u~iteq Prva konferencija {efova dana gotovo uni{tila muzej u Beogradu. grad, ukqu~uju}i 97 obavezuje da }e im decu dr`ava i vlada crkava me|u kojima i podu~avati za godi{wu nesvrstanih zemaqa, koja je platu od 400 gro{a. trajala do 6. septembra, a katedralu Svetog Pavla. bilo je prisutno 25 zemaqa. (klizni datum u septembru)
1
1923. Ro|en je kraq Jugoslavije Petar II Kara|or|evi}, prvoro|eni sin Kraqa Aleksandra i Kraqice Marije.
1997. U Kalkuti, Indija, umrla Majka Tereza (Agneza Gonxa Bojaxi), dobitnica Nobelove nagrade za mir, 1979. godine.
2 3 4 5
1812. U Borodinskoj bici - u 1157. Ro|en je engleski kojoj je rusku vojsku od 117.000 qudi predvodio kraq Ri~ard I Plantagenet „Lavqe srce”, heroj feldmar{al Mihail sredwovekovnih legendi, Kutuzov, a francusku od 133.000 vojnika car Napoleon jedan od vo|a u Tre}em krsta{kom ratu. I - Francuzi su imali 50.000 Vladao od 1189. godine mrtvih, ukqu~uju}i 23 do smrti 1199. godine. generala, a Rusi 44.000.
1526. Sulejman I Veli~anstveni posle pobede na Moha~u zauzeo je Budim koji je bio sedi{te Budimskog pa{aluka narednih 150 godina..
6 7 8 9 10 1776. Uveden je kao zvani~an naziv SAD.
1219. srpska pravoslavna crkva postala je 1842. Aleksandar 1916. u bici na Somi autokefalna. Bio je Kara|or|evi} progla{en prvi put su upotrebqeni to sudbinski zna~ajan za kneza Srbije. tenkovi. doga|aj za srpski narod i dr`avu.
11 12 13 14 15
1971. umro je Nikita S. Hru{~ov, sovjetski dr`avnik.
DAN ZA[TITE OZONSKOG OMOTA^A
1916. zapo~ela je bitka na Kajmak~alanu.
RK [ABAC ^IVIJA[KI DANI 2011. 1889. Povodom 500godi{wice Kosovske bitke ustanovqen je „Orden kneza Lazara”, koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolonaslednik. Likovno re{ewe, neobi~no rasko{no, izradio je poznati srpski umetnik Mihajlo Valtrovi}.
RK SUBOTICA BERBANSKI DANI
16 17 18 19 20
1745. ro|en ruski vojskovo|a general – feldmar{al Mihail Ilarionovi~ Kutuzov.
EVROPSKI DAN BEZ AUTOMOBILA
DAN GEOLOGA
1851. iza{ao prvi broj dnevnog lista „Wujork tajms’’.
1928. prvi put je prikazan crtani film Volta Diznija „Miki Maus’’.
1519. Fernando Magelan isplovio iz Seviqe na put oko sveta.
1909. u pariskom Gran Paleu odr`ana je me|unarodna vazduhoplovna izlo`ba koja je trajala do 17. oktobra.
21 22 23 24 25 ME\UNARODNI DAN MIRA
1792. zba~ena je monarhija u Francuskoj.
1904. otvoren je Vojni muzej u Beogradu, na Kalemegdanu.
1893. pu{tena je u rad prva elektri~na centrala u Srbiji.
1228. umro je Stefan Prvoven~ani, srpski kraq.
26 27 28 29 30
DAN ^ISTIH PLANINA
1371. Poraz srpske vojske protiv Turaka na reci Marici.
DAN TURIZMA
1947. osnovan je Informbiro.
1864. u Londonu je osnovana Prva internacionala.
4
1918. kapitulacija Bugarske u Prvom svetskom ratu.
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
1876. ro|en je Milan Raki}, srpski pesnik.
Rot04-07:Rot04-07.qxd
05.09.2011
19:54
Page 2
THE R I PRESIDENT'S MONTHLY MESSAGE
PORUKA PREDSEDNIKA RI
SEPTEMBER 2011.
SEPTEMBAR 2011.
MY DEAR BROTHERS AND SISTERS IN ROTARY!
We have a color for the 2011-12 Rotary year, and that color is green. Why green? Because green is the color of spring, of new life, of bright leaves bursting forth from spreading branches. And there is no doubt that it is time to "green" Rotary - to lift our deepening pallor of gray and replace it with brighter shades of green. Overall, in Rotary, only 11 percent of our members are under the age of 40, while 68 percent are over 50 and 39 percent are over 60. It's not too hard to see where this will lead us in 10, 20, and 30 years down the line, if we don't do something about it now. It is not enough to simply bring in new members. We need to bring in younger members, who will breathe new life and new vigor into our organization. How can we be more attractive to younger members, who are so different in so many ways from the young professionals of a generation or two ago? We have to come to them where they are - and for most young people, where they are is on the Internet, on Facebook, on Twitter and email, and on their smartphones. A club that doesn't have a presence on the Internet simply doesn't exist as far as they are concerned. A club's website is its public face - and it has to be a good one. More than anything, I believe we need to bring back the idea of the family of Rotary. We need to look at all of Rotary as one family: Rotarians, their families, and also Rotaractors, Interactors, Youth Exchange students and alumni, Foundation alumni, and so on. And we need to consider retention as an idea that applies not just to Rotarians, but to the entire family of Rotary. Too often, we look outward to find new members, and we do not see our own young generation, waiting to be called upon. We must look to them to find the capable and enthusiastic new members who will be the club presidents, the district governors, and the RI senior leaders of tomorrow. We owe it to our Rotary family - past, present, and future - to make sure that our generation of Rotarians is not the last. We must, in a very real sense, reach within - to embrace our Rotary family, so that we can better embrace all of humanity í Kalyan Banerjee President R I
DRAGA BRA]O I SESTRE U ROTARIJU! Boja koja obele`ava 2011-12 rotarijansku godinu je zelena. Za{to zelena? Zato {to je zelena boja simbol prole}a, novog `ivota, mladog li{}a koje buja iz razgranatog drve}a. Bez sumnje do{lo je vreme da ,,ozelenimo" Rotari - da odbacimo na{u bledo sivu boju i zamenimo je svetlim nijansama zelene. Svega 11% ~lanova Rotari organizacije je ispod 40 godina, 68% je preko 50, a 39% je iznad 60 godina. Nije te{ko zaklju~iti gde }e nas to dovesti za 10, 20 i 30 godina, ako sada ne preduzmemo ne{to oko toga. Nije dovoljno samo dovesti nove ~lanove. Moramo privu}i mla|e ~lanove, koji }e udahnuti novi `ivot i snagu na{oj organizaciji. Kako privu}i mla|e ~lanove, koji su toliko razli~iti od mladih profesionalaca predhodnih generacija? Mi ih moramo na}i tamo gde se nalaze - a ve}ina mladih je na internetu, fejsbuku, twiteru, e-mailu ili mobilnim telefonima. Klubovi koji nisu na internetu, jednostavno ne postoje za njih. Ýeb stranica kluba je njegovo lice i mora da bude dobra. Vi{e od svega, verujem da moramo vratiti ideju o rotari porodici. Neophodno je da sve koji ~ine Rotari, smatramo jednom porodicom: rotarijance, njihove porodice, rotaraktovce, interaktovce, studente iz programa razmene mladih, predhodne ~lanove, i tako dalje. Neophodno je da ideju odr`avanja ne primenjujemo samo na ~lanstvo, ve} na Rotari kao porodicu. Pre~esto nove ~lanove tra`imo na drugim mestima, a ne vidimo na{e mla|e generacije, koje ~ekaju da ih pozovemo. Moramo se okrenuti njima da na|emo sposobne, pune entuzijazma, nove ~lanove koji }e postati predsednici klubova, distrikt guverneri i RI seniori sutra{njice. To dugujemo na{oj Rotari porodici - pro{lost, sada{njost i budu}nost - kako bi obezbedili da mi nismo poslednja generacija rotarijanaca. Ýe oÞe it to our RotarÚ familÚ - past, present, and future to make sure that our generation of Rotarians is not the last. Mi moramo, stvarno da upoznamo sebe - da bi prigrlili na{u Rotari porodicu, kako bismo bolje prihvatiti ~itavo ~ove~anstvo í Kalian Baner|i Predsednik R I
REKLI SU... KADA POKLANJATE MATERIJALNO VLASNI[TVO, SKORO DA NI[TA NE DAJETE. SAMO KADA DAJETE SAMI SEBE, TO JE PRAVO DAVANJE!
MORA[ IMATI POVERENJE I VEROVATI LJUDIMA, INA^E ]E TI @IVOT BITI NEMOGU]! Anton Pavlovi~ ^ehov (1869–1904) ruski pisac
Halil Xubran ameri~ki pesnik libanskog porekla (1883–1931) SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
5
Rot04-07:Rot04-07.qxd
05.09.2011
19:54
Page 3
MESECOSLOV
OKTOBAR 2011.
1792. Klod @ozef Ru`e De Lil napisao je „Ratnu pesmu Rajnske armije” ili „Pesmu Marseqanaca” koja je postala himna Francuske Republike, poznata kao „Marseqeza”.
1
Oktobar je u Rotariju mesec SLU@EWA U PROFESIJI. U ovom periodu klubovi isti~u va`nost poslovnog i profesionalnog `ivota svakog rotarijanca. Specijalne aktivnosti organizuju se radi promovisawa profesionalne AVENIJE SLU@EWA.
1807. u Zagrebu je na nema~kom jeziku prikazana prva drama o Kara|or|u pod nazivom „Hrabri Srbi„ (Die tarpferen Servier) od barona Johana fon Kulmera, vojnog zapovednika Zagreba.
DAN ZA[TITE @IVOTIWA / DAN STANI[TA
ME\UNARODNI DAN PRAVA DETETA
2 3 4 5 6
EVROPSKI DAN POSMATRAWA PTICA 1870. Rim progla{en za prestonicu Italije.
1945. u Beogradu je osnovan FK PARTIZAN.
1928. u Beogradu, na Kalemegdanu, Gorwi grad, postavqena je 1912. Napadom Crne Gore 1892. ro|en je Ivo Andri}, na{ pisac, dobitnik na Skadar po~eo je skulptura „Pobednik” Nobelove nagrade za Prvi balkanski rat. vajara Ivana Me{trovi}a kwi`evnost 1961. godine. u ~ast desetogodi{wice proboja Solunskog fronta.
Manifestacija RADOST DECE EVROPE 1915. po~etak proboja Solunskog fronta.
DAN ZA[TITE STANI[TA
1914. po~eo je napad Austrougarske na Srbiju.
7 8 9 10 11 1913. izgra|en je Panamski kanal.
1579. ubijen je turski veliki vezir Mehmed pa{a Sokolovi}.
DAN ZDRAVE HRANE
12 13 14 15 16 1894. Beograd je dobio prvi tramvaj na kowsku vu~u.
1582. Po~etak ra~unawa vremena po gregorijanskom kalendaru.
1872. U Novom Ju`nom Velsu u Australiji na|en je „Holtermanov grumen”, plo~a {kriqca te`ine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najve}a ikad prona|ena koli~ina tog metala.
1728. Po`ar je uni{tio ve}i deo Kopenhagena.
DAN UJEDIWENIH 1921. u Beogradu je osnovan „Srpski NACIJA Aero-Klub” koji }e 14.maja 1911. izvr{en je prvi 1922. prerasti u DAN AKCIJE PROTIV ratni let avionom u toku KLIMATSKIH PROMENA „Aero – Klub Kraqevine italijansko - turskog Srba, Hrvata i Slovenaca” rata u Libiji. a kasnije u Kraqevski 1853. Josif Pan~i} aeroklub „Na{a krila”, odr`ao prvi ~as iz zoologije. prete~u JAT-a.
1881. ro|en je u Malagi {panski slikar Pablo Ruis Pikaso, jedan od najzna~ajnijih umetnika 20. veka.
1863. u @enevi je osnovan Crveni krst.
DAN HRAWEWA PTICA
DAN CRNOG MORA
1492. Kristofor Kolumbo je otkrio Ameriku.
1884. Grini~ je usvojen kao nulti meridijan.
1837. Srpski kwaz Milo{ Obrenovi} ukinuo je kuluk - besplatan rad seqaka koji su koristili seoski kmetovi, nahijske stare{ine i sve{tenstvo.
17 18 19 20 21 DAN PE[A^EWA
1813. na beogradskoj pijaci nu|ena je prodaja 1800 robova (`ena i dece).
1964. u Beogradu je otvoren Dom omladine Beograda.
1879. prona|ena je sijalica.
22 23 24 25 26 1914. ro|en je Xon Edvard Salk, ameri~ki bakteriolog, pronalaza~ vakcine protiv de~je paralize. (zajedno sa Pjerom Lepinom, francuskim lekarem).
27 28 29 30 31
1933. pu{ten je u saobra}aj Pan~eva~ki most preko Dunava u Beogradu.
1321. umro je u Nerodimqu srpski kraq Stefan Uro{ II Milutin.
6
1720. najstariji sa~uvani klavir (pijano forte) napravqen je u Firenci. Konstruisao ga je Bartolomeo Kristoferi iz Padove.
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
ME\UNARODNI DAN [TEDWE
1984. ubijena je Indira Gandi, indijski politi~ar, premijer i dr`avnik.
Rot04-07:Rot04-07.qxd
05.09.2011
19:56
Page 4
DA SE NE ZABORAVI
SRPSKA ZASTAVA NA BELOJ KU]I Predsednik Vudro Vilson 28. jula 1918. godine izdao je slede}e saop{tewe ameri~kom narodu. Pro~itano je u crkvama {irom zemqe i objavqeno u skoro svim uticajnim dnevnim novinama. Srpska zastava je podignuta iznad Bele ku}e kao i u svim zgradama javnih institucija u glavnom gradu SAD. Poruka je glasila:
Predsednik SAD Vudro Vilson (ÝoodroÞ Ýilson)
objavom rata Austrougarske bio pozvan da brani svoju zemqu i svoja ogwi{ta od neprijateqa re{enog da ga uni{ti. Plemeniti je taj narod odgovorio. Tako ~vrsto i hrabro oduprli su se vojnim snagama zemqe deset puta ve}e po broju stanovni{tva i vojnoj Jedan od plakata mo}i, i tek kada su tri puta kao apel za pomo} m proterali Austrijance i nakon srpskom narodu toko ta. {to su Nema~ka i Bugarska Prvog svetskog ra pritekle u pomo} Austriji, bili su primorani da se povuku preko Albanije. Iako je wihova zemqa bila opusto{ena i wihovi domovi razoreni, duh srpskog naroda nije bio slomqen. Mada nadja~ani nadmo}nijim silama, wihova qubav prema slobodi ostala je neumawena. Brutalna sila nije uticala na wihovu sna`nu odluku da `rtvuju sve za slobodu i nezavisnost. Primereno je da narod Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, privr`en o~iglednoj istini da je pravo naroda svih dr`ava, malih i velikih, da `ive sopstvenim `ivotom i da biraju svoje vlade, prise}aju}i se da su na~ela za koja se Srbija vite{ki borila i propatila ista ona na~ela za koja se zala`u Sjediwene Dr`ave, povodom ove godi{wice izrazi na adekvatan na~in saose}awe sa ovim potla~enim narodom koji se tako herojski odupirao te`wama germanske nacije da dominira svetom. U isto vreme, ne bismo smeli zaboraviti ni istorodne narode velike slovenske rase – Poqake, ^ehe i Jugoslovene, koji sada pod vladavinom tu|inaca, ~eznu za nezavisno{}u i nacionalnim jedinstvom. Ovo se ne mo`e obele`iti na vi{e prikladan na~in do u na{im crkvama. I, zato, pozivam narod Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, svih vera i veroispovesti, da se okupe na svojim mesnim bogoslu`ewima, u nedequ 28. jula, u ciqu iskazivawa saose}awa sa ovim podjarmqenim narodom i wihovim istorodnicima u drugim zemqama, i da prizovemo blagoslov svemogu}eg Boga za wih same kao i za ciq kojem su se posvetili í
Narodu Sjediwenih Dr`ava: U nedequ 28. jula navr{ava se ~etvrta godi{wica od dana kada je odva`ni srpski narod, pre nego da se izlo`i lukavom i nedostojnom progonu pripremqenog neprijateqa,
Vudro Vilson predsednik Bela ku}a, jul 1918.
REKLa je... BUDU]NOST PRIPADA ONIMA KOJI VERUJU U LEPOTU SVOJIH SNOVA! Eleonora Ruzvelt (1884–1962) supruga ameri~kog predsednika Franklina D. Ruzvelta. Va`i za najaktivniju prvu damu, `enu koja je bitno uticala na odluku da SAD u|u u Drugi svetski rat. Bila je predsednica odbora zadu`enog za sastavqawe Deklaracije o qudskim pravima koju je predstavila u Ujediwenim nacijama 1948. godine. SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
7
Rot08-11:Rot08-11.qxd
05.09.2011
20:02
Page 1
AKTIVNOSTI
PISMO GUVERNERA D-2483
ROTARI KLUB SMEDEREVO SEPTEMBAR 2011. DRAGA BRA]O I SESTRE U ROTARIJU, DRAGI PRIJATEQI, Vekovima unazad ~ovek je ~uvao svoje blago sakrivawem od drugih qudi. Nama je poklowen Rotari kao blago koje moramo da sa~uvamo za nove generacije. Kako }emo to u~initi, sakrivawem? Upravo suprotno, tako {to }emo Rotari u~initi dostupnim {irokoj javnosti, jer jedino na taj na~in mo`emo da zainteresujemo mlade qude da nam se pridru`e. Ritam `ivota, kriza koja nas ne zaobilazi, ne ostavqaju mnogo slobodnog vremena, posebno mladim qudima koji stvaraju sopstvene porodice i bore se istovremeno za poslovne pozicije. Kako da u svemu tome prona|u vremena za Rotari. To je dilema koju moramo zajedno da re{imo i da u~inimo sve da postanemo atraktivni u toj meri da oni odlu~e da nam se pridru`e. Kako ka`e na{ predsednik „treba da ozelenimo” Rotari i da tragamo za novim generacijama prvenstveno na Internetu. Rotari portal je sa takvom namerom i postavqen. Poruka je jasna: tu smo, pogledajte {ta radimo i pridru`ite nam se. Ali, to nije dovoqno. Zamor ideja se le~i jedino novim idejama. Budu}nost se ~uva u sada{wosti. Koliko dobrog u~inimo sada, toliko mo`emo da o~ekujemo od dana i godina koje slede, od generacija koje dolaze posle nas i u ~ije ruke treba da predamo Rotari i da budemo spokojni - da znamo da je Rotari na dobrom mestu. Svako od nas ima u svemu tome svoju posebnu ulogu, jer svako od nas i svesno i nesvesno promovi{e pripadnost ili nepripadnost Rotari ideji. Rotari je porodica koja zahteva od nas da joj se posvetimo i da u~inimo ne{to za sve nas. Dobro mo`emo da o~ekujemo samo ako su nam namere dobre. Dobre namere se prepoznaju ne po izgovorenom, ve} po u~iwenom. Spremnost da se kritikuje, ne poma`e nikome, ali spremnost da se u~ini ne{to, da se li}no anga`uje, poma`e svima nama. Na{ Rotarakt i Interakt su neiscrpno blago,koje se nalazi blizu nas, koje je na stepenik do Rotarija. Budu}nost je pored nas, ali samo od nas zavisi da li }e na{i putevi da se ukrste, da li }e iskustvo i mladost da se sliju u jedno, u budu}nost Rotarija. Ako danas ulo`imo u Polio Plus, sutra }emo imati zdravu decu, ako danas ulo`imo u opismewavawe, sutra }emo imati edukovane generacije, ako danas posegnemo unutar sopstvenog bi}a, sutra }emo mo}i da prigrlimo ~ove~anstvo.... Dragi prijateqi, svako od nas mo`e da prona|e dobru ideju, koja treba da nam poka`e put do Rotarija koji pripada nama, al i do Rotarija koji ne zavr{ava svoju misiju sa nama. Potrebno je da samo malo dubqe zavirmo u sopstveno bi}e, jer one su tamo i ~ekaju da se iznesu i poka`u svima nama í Va{a u Rotariju, DG Vesna Baltezarevi}
8
@IVOT JE RAZONODA
TVR\AVA TEATAR Smederevo je stara srpska prestonica, poznato po najve}oj ravni~arskoj tvr|avi Evrope, trouglastog oblika, na u{}u re~ice Jezave u Dunav. Wena povr{ina je skoro 11 hektara, a wen tvorac je despot \ura| Brankovi}. Gra|ena je u periodu od 1428-1439. godine. Ve} 1459. cela Srbija, a i smederevska tvr|ava sa dvorom Brankovi}a pada u ruke Osmanlija. Tek 1805. do{la je sloboda u Smederevo. Tema ovog kratkog ~lanka nije sled istorijskih doga|aja, ve} samo podse}awe da je ona te{ko stradala u Prvom i Drugom svetskom ratu, a posledwih decenija u ovim oskudnim vremenima, vr{i se wena sanacija, tako da ova grandiozna qudska tvorevina koja predstavqa jedno od postoqa civilizacije nalazi se pred prijemom u UNESCO. Na dvoru \ur|a Brankovi}a, koji se nalazi u severnom delu Tvr|ave, tre}u godinu za redom odr`ava se festival pozori{ta iz zemqe i inostranstva. Prelepi ambijent nikoga ne ostavqa ravnodu{nim. Ove, 2011. godine, nizale su se predstave i prate}i sadr`aji od 1120. avgusta. Pojedini ~lanovi Rotari kluba Smederevo su anga`ovani u ovom poduhvatu, bitnom za kulturu Srbije: direktor Tvr|ava teatra je Dragoqub Marti}, a predsednik Skup{tine Festivala autor ovog teksta. (Potpune informacije o festivalu Tvr|ava teatar mo`ete pogledati na sajtu ÞÞÞ.tvrdjavateatar.rs) Podse}amo prijateqe u Rotariju da se tradicionalna manifestacija Smederevska jesen ove godine odr`ava od 5 -11. septembra, {to nudi jo{ jednu ideju za lep izlet i posetu Tvr|avi. Oduvek su Smederevci tvrdili da je `ivot razonoda í Tomislav Stevanovi} SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot08-11:Rot08-11.qxd
05.09.2011
19:59
Page 2
DISTRIKT 2483
ROTARI KLUB BEOGRAD
GODINE, GODINE… Ove rotarijanske godine Klub }e proslaviti 20 godina postojawa. 14. oktobar 1928. godine Ovo je va`an datum u istoriji Rotari kluba Beograd, jer su tada na redovnom sastanku svi ~lanovi doneli odluku o osnivawu kluba.
1929. godina ^arter proslava RK Beograd zajedno sa RK Zagreb, odr`ana je na Vidovdan, 28. juna 1929. godine, na Plitvi~kim jezerima. ^arter povequ predsedniku Ferdinandu Granbergu uru~io je Jozef [ulc i ovim ~inom Klub je zvani~no uveden u R I.
1928–1941. godina Kada se pogleda lista svih ~lanova Rotari kluba Beograd, koja u ovom periodu sadr`i 76 imena, mo`e se zakqu~iti da se oko Rotari ideje okupio veliki broj zna~ajnih li~nosti iz svih oblasti politi~kog, privrednog, kulturnog, nau~nog i umetni~kog `ivota predratnog Beograda. Pored ostalih, wegovi ~lanovi su bili: - Ivo Andri}, pisac i diplomata - Frawo Bajloni, vlasnik pivare „J. Bajloni i sinovi” - Ferdinand Granberg, vlasnik fabrike ma{ina SARTID-a i suvlasnik rudnika Bor - Adolf Minh, vlasnik rudnika ugqa „Rtaw” - Quba Stanojevi}, poznati glumac toga vremena - Mihajlo Petrovi} Alas, nau~nik, matemati~ar - Dragutin Prica, admiral i komandant kraqevske mornarice - Milan Radosavqevi}, guverner Narodne banke - Tadija Sondermajer, direktor „Aeroputa” - Dobrivoje Sto{evi}, ministar prosvete
1989. godina Prva zna~ajna aktivnost radi reosnivawa rotarijanstva kod nas preduzeta je 26. septembra formirawem Inicijativnog odbora za osnivawe Rotari kluba Beograd. Odbor su sa~iwavali: Dragan Brajer, Branko Danilovi}, Jovan Zdravkovi}, Dimitrije Xambazovi}, kao i Sava An|elkovi} i Petro – Pop Stefanija, koji nisu postali rotarijanci.
1991. godina Od februara meseca redovni sastanci na{eg Kluba odr`avaju se ~etvrtkom u novobeogradskom hotelu HÙATT sa po~etkom u 20,30h. Guverner Hubert Papou{ek 24. juna potpisuje EØtension SurveÚ (Izve{taj o {irewu), kojim zapo~iwe zvani~na procedura za osnivawe Kluba. Nedeqne informativne novine – NIN, u dva broja u julu mesecu objavquju da je u toku osnivawe prvog Rotari kluba u na{oj zemqi posle Drugog svetskog rata.
stala eskalacijom me|unacionalnih sukoba na teritoriji Kosova i Metohije. Zna~ajan sastanak odr`an je 17. marta u Pri{tini, na kome su, osim na{e organizacije, u~estvovali: MOH, SZO, UNICEF, humanitarna organizacija „MAJKA TEREZA”, „LEKARI BEZ GRANICA”, „LEKARI SVETA”, brojni zdravstveni radnici i drugi. Osim ~lanova Jugoslovenskog nacionalnog komiteta za borbu protiv de~je paralize, tom sastanku prisustvovao je i predsednik Evropskog Polio Plus komiteta PDG Mario Grasi. Na sastanku je uo~eno da }e se vakcinacija obavqati u ote`anim uslovima, ali je jednoglasno oceweno da se akcija mora sprovesti, jer je postojao visok stepen rizika od uno{ewa divqeg polio virusa iz Albanije. Prisustvo PDG Marija Grasija iskori{}eno je i za druge brojne susrete sa pojedincima i organizacijama zna~ajnim za vakcinaciju, {to je nesumwivo bilo od velike koristi, budu}i da je re~ o li~nosti ~ije su anga`ovawe tokom prethodne dve godine svi akteri izuzetno visoko ocenili. Prvi krug vakcinacije planiran je za 10. 11. i 12. april, a drugi za 8. 9. i 10. maj 1998. godine. Uprkos ka{wewu novca, na{ klupski deo zadatka izvr{ili smo potpuno i blagovremeno. Sav propagandni materijal za prvi krug vakcinacije (peti, ra~unaju}i od 1996. godine), ukqu~uju}i i izdawe specijalnog broja lista „Shendeti” i proizvodwu i distribuciju 110.000 komada poklon paketi}a, bio je izra|en i distribuiran u odre|enim koli~inama na 474 punkta {irom teritorije obuhva}ene vakcinacijom, najve}im delom zahvaquju}i ugledu, koji je na{a organizacija tokom prethodnih godina stekla, ali i zalagawu i li~nim sredstvima pojedinih rotarijanaca.
1997–2000. godina POMO] IZBEGLICAMA SA KOSOVA SME[TENIM POD AVALOM Ovaj projekat je trajao tri godine i podrazumevao je pomo} u hrani, ode}i, obu}i i lekovima za 75 porodica izbeglih sa Kosova. Pored ovoga, pomo} im je pru`ana i prilikom {kolovawa dece i stipendirawa mladih, privremenog zapo{qavawa, za nabavku gra|evinskog materijala, kupovinu ku}nih aparata. U realizaciji ovog projekta pomagali su nam i klubovi iz Italije i humanitarna organizacija MACEDONIAN OUTREACH, ~iju pomo} je u vrednosti 1.500 USD doneo wihov ~lan Paul Hebert, koji je u vreme boravka u Beogradu pose}ivao sastanke RK Beograd. U saradwi sa RC Limasol Amathusia, Kipar, obavqena je kupovina ku}nih aparata, fri`idera i {poreta u vrednosti od 4.000 DM, adaptacija i opremawe kupatila sa bojlerima i ve{ ma{inama u saradwi sa RC Stemboat Colorado, SAD.
2002. godina
1992. godina Lista ~arter ~lanova Rotari kluba Beograd za 1992. godinu zakqu~ena je sa 29 imena i poslata u Cirih, s tim {to je ubrzo dopuwena prijateqima Zoranom Kosti}em, Vladislavom Popovi}em (RC Limasol, Kipar), \or|em Laj{i}em i Nikolom Obradovi}em (RK Beograd Metropoliten).
1998. godina POLIO PLUS U realizaciji vakcinacije tokom 1998. godine bilo je znatnih pote{ko}a, zbog veoma delikatne politi~ke situacije, koja je naSEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rotari klub Beograd podr`ao je osnivawe prvog INNER ÝHEEL CLUBA BEOGRAD na ovim prostorima. Inicijativa za osnivawe prvog IÝC u Beogradu pokrenuta je 16. januara. Inicijativnu grupu predvodila je Vesna Brajer sa grupom dama - supruga rotarijanaca Rotari kluba Beograd i ostalih Rotari klubova u Beogradu. Klub je zvani~no registrovan 02. aprila, dok je datum registracije u IIÝ, 22.01.2003. godine. Trenutno klub broji 26 ~lanica, supruga ili sestara rotarijanaca iz svih beogradskih klubova i RK Kragujevac. Pre IÝC Beograd u na{oj zemqi je osnovan IÝC Zrewanin.
9
Rot08-11:Rot08-11.qxd
05.09.2011
20:04
Page 3
2008. godina
2003. godina DO^EKALI SMO I POZDRAVILI PRVO ROTARIJANSKO ZVONO Globalni istorijski Rotari projekat – prema Konvenciji iz Brizbejna, stogodi{we zvono otpo~iwe svoje putovawe do svih „PRVIH STO KLUBOVA” sa namerom da se pridru`i Konvenciji u ^ikagu, SAD, 2005. godine. Ovu ~ast su imali svi prvoosnovani klubovi u zemqama gde postoji Rotari pokret. Kao prvom osnovanom Rotari klubu na ovim prostorima, Rotari klubu Beograd pripala je ~ast da prilikom obele`avawa sto godina od osnivawa Rotarija, do~ekamo, pozdravimo i u rukama dr`imo kopiju prvog rotarijanskog zvona.
2003. i 2004. godina
Na molbu Rotaract kluba sa Krfa, da pomognemo postradalim selima od po`ara, koji su pro{log leta harali Gr~kom, Rotari klub Beograd u saradwi sa Rotarakt klubom Beograd, organizovao je humanitarni koncert pod nazivom „GR^KOJ OD SRCA”. Koncert je odr`an 14. marta u Kristalnoj dvorani hotela HÚatt RegencÚ u Beogradu s po~etkom u 20:00 h. Prikupqeno je oko 3.000,00 evra. Ostvaren prihod je namewen i posredstvom Gr~ke ambasade u Beogradu, dostavqen postradalim stanovnicima Gr~ke. HUMANITARNE AKCIJE
HUMANITARNI KONCERT U saradwi sa Austrijskom ambasadom i Austrijskim kulturnim centrom, a pod direktnim nadzorom na{eg ~lana W.E. Hansa Poriasa, dve godine za redom, 2003. i 2004. u beogradskom paviqonu „Cvijeta Zuzori}” organizovana su dva koncerta klasi~ne muzike. Prihod od kupovine karata namewen je deci, ratnim siro~i}ima o kojima se stara organizacija „Na{a Srbija”. Decembra 2004. godine organizovali smo jo{ jedan dobrotvorni koncert u zgradi Beogradske filharmonije, ovoga puta u ~ast ispra}aja na{eg ~lana W.E. Hansa Poriasa, ambasadora Austrije, ~iji se mandat u na{oj zemqi zavr{avao. Prihod od ovog koncerta uru~en je maloj Milevi, ratnom siro~etu, kao pomo} u wenom daqem {kolovawu. Posebnu ~ast, svojim prisustvom na koncertu, ovom prilikom ukazala su nam W.K.V. princ Aleksandar i princeza Katarina.
2004. godina ORGANIZOVALI SMO PROSLAVU 99. RO\ENDANA ROTARÙ INTERNATIONAL 21. februara Rotari klub Beograd organizovao je proslavu 99. ro|endana Rotari organizacije za sve rotarijance na{eg Distrikta 2480. U prepunoj Kristalnoj dvorani beogradskog hotela HÙATT okupilo se skoro 400 rotarijanaca iz na{eg Distrikta, predvo|enih tada{wim guvernerom Kostom Kotsisom, dolaze}im guvernerom Kal~om Hinovim, mnogim PDG i drugim zvani~nicima iz Gr~ke, Bugarske, Makedonije i naravno, na{e zemqe. Posebnu ~ast ukazali su nam W.K.V. princ Aleksandar i princeza Katarina Kara|or|evi}, koji su i pored brojnih obaveza odvojili malo vremena i jednim delom prisustvovali ovoj proslavi. Uru~ene su ~arter poveqe novim Rotari klubovima: Pan~evo, Vr{ac, Pali}, Sremska Mitrovica i Beograd – Metropolitan. Odr`ani su brojni govori, pozdravi i izre~ene ~estitke, a na kraju je poslu`ena i ro|endanska torta koju je zamesio, umesio, ispekao, nafilovao i doneo Ki}a Stefanovi}, rotarijanac iz Subotice.
2004–2005. godina MATCHING GRANT – POMO] SLEPOJ DECI Sa RC Ricone catolica iz Riminija u Italiji, realizovali smo MG u vrednosti od 23.700 ameri~kih dolara. Sredstva su bila namewena da 100 u~enika {kole za slabovidu decu „Veqko Ramadanovi}” u Zemunu, cele {kolske godine dobija besplatan doru~ak. Kao poseban bo`i}ni poklon klub je, iz svojih sredstava, {koli poklonio i jedan kompjuter sa reza~em. Odlukom Upravnog odbora, klub je preuzeo obavezu da permanentno vodi brigu o ovoj deci, pa smo tokom ove rotarijanske godine prikupili i odneli poklone u vrednosti od 194.000,00 dinara. Sredstva su prikupqena iz li~nih donacija ~lanova. Posebno isti~emo donacije na{ih ~lanova Milana Pe{i}a koji je donirao 1.000 ameri~kih dolara i PPr Qubomira Haxi - \or|evi}a koji se odrekao priznawa Pol Haris (1.000 ameri~kih dolara), nagrade za uspe{no vo|ewe kluba u wegovom predsedni~kom mandatu.
10
AMBULANCE PLUS U saradwi sa Rotari klubovima iz [vajcarske, a najve}im delom zahvaquju}i na{em dokazanom prijatequ rotarijancu Peteru Gutu (PDG D 1910) na{a zemqa dobila je vi{e od 40 ambulantnih vozila sa punom opremom. Od dobijenih vozila na{ klub je darovao dva vozila i to: jedno za Hitnu Pomo} Beograd i jedno za bolnicu u Kur{umliji. PROJEKAT „THE GIFT OF LIFE”
•
U saradwi sa RC MorristoÞn, SAD, operisana su tri deteta sa uro|enim sr~anim manama. Tro{kovi jedne operacije su pribli`no 60.000 dolara, {to je bio doprinos rotarijanaca iz RC MorristoÞn, a na{ klub je nadoknadio putne tro{kove za decu i ~lanove wihovih porodica.
• [est invalidskih kolica pokloweno je Savezu obolelih od MSa. Kolica su dobijena od nema~ke humanitarne organizacije. • Na{ ~lan Branko Danilovi} poklonio je u ime kluba 100 }ebadi i dvoje invalidskih kolica za potrebe nehigijenskog romskog naseqa u Rakovici. •
Medicinski instrumenti koje je obezbedio na{ provereni prijateq Peter Gut iz [vajcarske, a mi smo bili zadu`eni da odredimo mesto kome su isti najpotrebniji.
• PPr Mi}a Stanojkovi} u saradwi sa na{im Zoranom Radoi~i}em i RK Kru{evac, dodelili su ove instrumente kru{eva~koj bolnici.
• ^lan kluba Nikola Mandi} je svojim anga`ovawem obezbedio donaciju od 700 evra za {tampawe kwige profesora Predraga \or|evi}a kao i 2.350 evra za {tampawe monografije na{eg poznatog grafi~ara i ~lana kluba prof. Branka Miqu{a. • ^lan Milan Kne`evi} je poklonio 250 novogodi{wih paketi}a za romsku decu iz Rakovice. • Li~na donacija Milana Pe{i}a sa 500 ameri~kih dolara za slabovidu decu i 500 ameri~kih dolara za decu obolelu od Daunovog sindroma. • Dragan Brajer i Milan Kne`evi} li~no su donirali po 200 evra Rotarakt klubu Beograd.
• Poslali smo pet omladinaca i tri hendikepirane osobe u letwe kampove u Nema~koj i nadoknadili putne tro{kove u visini od 500 evra. • Na osnovu na{eg pisma podr{ke, mlada Mirjana Raji} je dobila Rotari stipendiju za Master Class u Nema~koj í SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot08-11:Rot08-11.qxd
05.09.2011
20:00
Page 4
PET PITAWA ZA: MILANA MARKOVI]A predsednika ROTARAKT KLUBA BEOGRAD za rotarijansku 2011 / 2012. godinu
1
KO... Rotarakt, klub Beograd, pokreta~ ideje Rotarakta u Srbiji, dosledan u po{tovawu rotarijanskih principa, predstavqa spoj modernog i tradicionalnog, odnosno homogenu grupu mladih qudi spremnih da pomognu u zajedni~koj misiji stvarawa pozitivnih promena u na{em dru{tvu. Oni su, kao iskreni prijateqi okrenuti jedni drugima, uvek u pokretu, kreativni u planirawu i efikasni u realizaciji humanitarnih akcija kroz koje postaju generator pozitivnih promena u dru{tvu. Za ~lanove Rotarakt kluba Beograd, potarakt predstavqa sponu koja ih dr`i slo`ne u nameri da ostanu boqi deo dru{tva. U Srbiji generaciju koja je aktivna u potaraktu, ~ine mladi qudi starosti od 18 do 30 godina studiraju, rade kao ekonomisti, advokati, lekari, piloti, stomatolozi, umetnici, informati~ari, farmaceuti, menaxeri, grafi~ki dizajneri, prevodioci... Najboqi me|u wima ~lanovi su Rotarakt kluba Beograd.
akciju kojom se prikupqaju sredstva za decu obolelu od raka? Kako izgleda posetiti stara~ki dom, organizovati tombolu i posmatrati bake i deke koje su se posebno obukle za tu priliku? Kako izgleda jednoj od baka koja „{tekuje” sedam ma~i}a u domu, jer se ma~ka neplanirano omacila, pomo}i da udomi ma~i}e, oti}i u dom konspirativno, spakovati ma~i}e i odvesti ih studentima Veterinarskog fakulteta koji im se raduju (baka me je ~astila belim gro`|em, neprskanim)? Lepo. Wima je lak{e. ABOVE SELF
5
ZA[TO... Biti gost Rotarakt kluba Beograd jeste {ansa. Biti ~lan je ~ast. Biti predsednik – obaveza. Biti rotarijanac – na~in `ivota. Zato {to je istinito, Zato {to je po{teno prema svima, Zato {to dovodi do dobre voqe i prijateqstva me|u qudima, Zato {to je korisno za sve.
2
GDE... U srcu Beograda, u Skadarliji, pored Ku}e \ure Jak{i}a, svakog utorka sastaju se ~lanovi Rotarakt kluba sa najdu`om tradicijom u Srbiji, 17 godina. Skadarlija je stara srpska ulica. U woj su jedan „Zlatni bokal”, „Dva bela goluba”, ,,Dva jelena”, „Tri {e{ira”, sve ~uvene beogradske kafane u kojima konobari vi{e govore engleski nego srpski jezik, ali i jedini ugostiteqski objekat ~ije ime nije na srpskom jeziku. Iznad ulaza stoji tabla na kojoj pi{e Hotel Le Pettit Piaf. Na plo~ici na stubu pored ulaza pi{e ROTARAKT KLUB BEOGRAD. ^lanovi Rotarakt kluba Beograd ro|eni su u Aran|elovcu, Beogradu, Kraqevu, Ni{u, Somboru, neki su na privremenom radu u inostranstvu, neki su se vratili. Utorkom uve~e svi su Beogra|ani i svi su gra|ani sveta.
3
KADA... Predsednik kluba udari ~eki}em u zvono i ozna~i kraj sastanka, ~esto nastavimo dru`ewe do kasnih ve~erwih sati. Nekada ostanemo u restoranu hotela, nekada odemo u neku od skadarlijskih kafana, neki odu ku}i jer sutra treba ustati za posao, neke ~ekaju devojke, nekima se ba{ ne ide ku}i pa ostanu do jutra sa drugarima iz kluba. Slavimo ro|endane, polo`ene ispite, diplome, zaposlewa, unapre|ewa. Tako postajemo prijateqi. Prepoznali smo se po ne~emu {to ne znamo da opi{emo re~ima.
4
KAKO... Kako izgleda biti predsednik Rotarakt kluba Beograd? Kako izgledaju putovawa na zajedni~ka dru`ewa sa drugim Rotarakt klubovima u Novom Sadu, Subotici, Pan~evu, Ni{u, Bawa Luci, Zagrebu? Kako izgledaju izlasci u grad sa dru{tvom iz kluba? Kako je u~estvovati u organizaciji REM-a (Sastanka evropskih rotaraktovaca) na kome je bilo 500 qudi? Lepo i naporno. Kako izgleda voditi klince iz doma za nezbrinutu decu u zoo vrt i ~astiti ih slatki{ima? Organizovati SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Milan Markovi} ukratko: Datum ro|ewa – 11. april 1982. Mesto ro|ewa – Beograd, Srbija Nacionalnost – srpska Srpski – materwi Engleski – odli~no znawe Nema~ki – povr{no znawe Fakultet za finansijski menaxment, Univerzitet „Singidunum’’ Peta ekonomska {kola „Rakovica’’, Beograd, 2001. ^lan Rotaract Cluba Beograd, jun 2008. Potpredsednik za 2009–2010. godinu Izabrani predsednik za 2011–2012. godinu. ^lan Komore mladih Beograda, jun 2005. Potpredsednik za 2007. godinu Predsednik za 2008. godinu Interesovawe za: Nove tehnologije Sport – fudbal, plivawe, teretana Putovawa Ýeb design Zaposlewe: Perutnina Ptuj d.o.o. Beograd, rukovodilac sektora maloprodaje E- mail: milanmarkovic_ffm¿Úahoo.com
11
Rot12-13:Rot12-13.qxd
05.09.2011
20:05
Page 1
AKTUELNOSTI
Pi{e Nikola Obradovi} DGE 2012/2013
SAVEZ ROTARI KLUBOVA DISTRIKTA 2483
O
vih dana, sa meni dragim Had`i Du{anom imao sam stalne kontakte. Tekst koji sam obe}ao, a sada je pred vama, uop{te nije izgledao ovako. ^ak ni tema nije bila ova. Odluku da pi{em o na{em budu}em Savezu Rotari klubova Distrikta 2483 - Srbija i Crna Gora, doneo sam upravo u no}i pred sastanak Leadership tima koji je odr`an u nedelju, 4. septembra 2011. godine. Svojevremeno, pre ta~no ~etiri meseca, u majskom broju ovog ~asopisa, dodirnuo sam se ove teme. Da podsetim, tada sam napisao: Jedan od prvih poslova koji je pred nama je da na{ novi Distrikt uspostavimo kao legalni subjekt u okviru dr`ava u kojima deluje (Srbija i Crna Gora). Za{to je to
`u svojom adresom, direktorom, pe~atom, bankovnim ra~unom, ... Jedino Distrikt nema sve ovo! Nema, ako ne shvatamo va`nost i ne organizujemo na{ Distrikt kako to Rotari i predvi|a (RotarÚ District Incorporation uz po{tovanje 11 odredbi RI). Ova registracija se obavlja u Agenciji za privredne registre kao jedan od vidova udru`enja gra|ana ili NGO (asocijacija, fondacija, ...). Nije na odmet spomenuti da su druga dva ranije pomenuta Distrikta to ve} obavili. U me|uvremenu, u~injeni su odre|eni napori da se formuli{e Statut budu}eg na{eg Saveza. Klubovi su pozvani da daju svoje mi{ljenje, sugestije, primedbe... tokom leta, od 25. jula do 5. septembra. Mi{ljenja sam da je potreban du`i rok, ne ba{ tokom leta, sa `eljom da ni{ta ne lomimo preko kolena. Ako ve} 20 godina nismo imali takav pravni entitet, koji nam je jako neophodan, mo`emo da budemo jo{ malo strpljivi, mudri i tolerantni da do|emo do forme Satuta koji }e va`iti du`e vreme. A za{to nam je ovaj Savez potreban? pripremi kao izabrani Guverner za rotarijansku 2012-2013. godinu svakodnevno ~itam pregr{t materijala dobijenih od RotarÚ International. Rotari pru`a ogromne mogu}nosti i niz programa delovanja koje u pro{losti nismo bili u prilici da koristimo. Ako `elimo da realizujemo projekte tipa: Group StudÚ EÚchange, RotarÚ Ùouth EÚchange, Ambassadorial Scholarships, RotarÚ Peace FelloÞs, RotarÚ FelloÞships, a ima ih jo{, nailazimo na nepremostive probleme. U `ivom se}anju su mi te{ko}e koje je imao Rotari klub Valjevo i Miodrag Maksimovi} u organizovanju letnjih kampova za mlade. A problemi su nastajali u nedostatku vlastitog bankarskog ra~una, pe~ata, memoranduma, adrese i svih drugih atributa koji su deo registrovanog Saveza Rotari klubova - Distrikta 2483. Rotari je u svetu „first class partner” u mnogim projektima, njega pozivaju i institucije i kompanije. Za takav vid delovanja moraju oba partnera da budu pravno kvalifikovana, a to zna~i da na{ Distrikt kroz svoj Savez Rotari klubova to i postaje. Samo mogu da pretpostavim koje te{ko}e su imali blagajnici na{eg distrikta Ruben Daj~, Nikola Mandi}, Zoran Mati} u operativnom radu sa sredstvima na{eg Distrikta koja su se prikupljala i tro{i-
U
izuzetno va`no? Pored preporuke koju sugeri{e i RotarÚ International, potrebno je da na pravi na~in, a to zna~i legalno po svim aspektima delovanja, sprovodimo RotarÚ misiju. Ako nakratko analiziramo hijerarhiju na{e organizacije, vide}emo da na vrhu postoji RotarÚ International Central Office, One RotarÚ Center kao HeadÜuater u Evanstonu, Illinois. Zatim imamo regionalni centar - RotarÚ International Zurich Office - Zone 20 (Europe/ Africa) na {ta se „naslanjaju” Distrikti u zoni, a u okviru svakog Distrikta pojedini Rotari klubovi. d svih pomenutih entiteta jedino Distrikt nije nigde registrovan. Nekako „visi u vazduhu”! Za sve druge, od RI, preko Zone 20B pa sve do Rotari kluba imamo registraciju, {to zna~i da raspola-
O
12
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot12-13:Rot12-13.qxd
05.09.2011
20:05
Page 2
la sa podra~una pojedinih klubova koji su nam iza{li u susret. snovna ideja RotarÚ International za formiranje distriktne organizacije data je u dokumentu „District Incorporation”. U njemu je jasno navedeno da RI ovla{}uje Distrikt da pod odre|enim uslovima ovo i sprovede. Ukratko re~eno, cilj je osnivanje pravnog lica za Distrikt koje }e olak{ati operativni rad Rotari klubova u Distriktu. To nikako ne zna~i da ta organizacija sme i mo`e da poni{ti osnovne definicije, skupove i tela koja u svojim dokumentima defini{e RotarÚ International. Konkretno, to zna~i da Konferencija Distrikta i Skup{tina Distrikta moraju da budu formirane, organizovane i sprovedene na na~in na koji to defini{e RotarÚ International, po{tuju}i pravila o na~inu glasanja, broju glasova pojednih Rotari klubova, izboru i mnogim drugim. Isto va`i i za prerogative koji su u isklju~ivoj ingerenciji Board Directors RotarÚ International kao {to je izbor Guvernera, Guvernera Elekt, trajanje i po~etak mandata, ga{enje Rotari klubova,... Nikakav Statut na lokalnom nivou za taj Savez Rotari klubova u Distriktu 2483, registrovan u APR-u, ne mo`e time da se bavi.
O
a druge strane organizacija Saveza pred lokalnim organima je zami{ljena da bude operativno telo u vidu neprofitnog udru`enja, a koja }e olak{ati funkcionisanje i Rotari klubova ali i samog Distrikta. Prirodno je da svaka organizacija mora da ima i svoja tela, zastupnika, i sli~no. Jasno je definisano u Zakonu o udru`enjima da je Skup{tina udru`enja najvi{e telo osniva~a, da je predsednik udru`enja i njegov zastupnik, da udru`enje bira svoja tela, da ... Iz svega re~enog jasno je da Skup{tina Distrikta prema RotarÚ International i Skup{tina Saveza nisu i ne mogu da budu isti pojmovi i skupovi. Isto va`i i za druge pojmove kao {to su izbori, glasanje, odluke,... Skup{tina Distrikta prema RotarÚ International tako|e se odvija jedanput godi{nje, prethodi Konferenciji Distrikta a u organizaciji je Guverner Elekt. Osnovna svrha je edukacija novih predsednika i rukovode}ih timova svih Rotari klubova u Distriktu tokom jednodnevnog seminara sa punim radnim vremenom. District Conference - Konferencija Distrikta: U 2010 manual of Procedure na str. 53-54 jasno se defini{e svrha, preduslovi, trajanje, preporuke, predstavnik predsednika RI i drugi elementi za odr`avanje konferencije. U RI BÚlaÞs u Article 15.040 u detalje se defini{e ova materija, a priru~nik District Conference Manual 800en.pdf je od posebne koristi u organizaciji konferencije.
S
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
itna osobenost distriktne Konferencije je da se obezbedi {to ve}a prisutnost. Pored {to ve}eg broja rotarijanaca iz svih klubova, pozivaju se i ~lanovi Interakta, Rotarakta, rotarijanski partneri, javne li~nosti, predstavnici kompanija i organizacija koje podr`avaju Rotari i prijatelji. Konferencija ima za cilj da promovi{e ciljeve Rotarija, prezentira dostignu}a klubova i Distrikta i kroz prijateljsku i relaksiraju}u atmosferu slavi Rotari. District AssemblÚ - Skup{tina Distrikta: Skup{tina se defini{e (MoP 51, BÚlaÞs 15.020. i District AssemblÚ Leaders Guide 828en.pdf) kao seminar za dolaze}e lidere u Rotari klubovima. Na Skup{tini se predvi|a prisutnost svih izabranih predsednika i njihovih leadership timova. Seminar se odvija kao niz Þorkshop-a sa case studÚ. Smatram da nam je neophodna registrovana organizacija na nivou na{eg Distrikta 2483, ali u skladu sa svim pravilima RotarÚ International. Mislim da se gornje nedoumice mogu jednostavno otkloniti mudrim i dalekose`nim odlukama. Predla`em da se budu}a organizacija organizuje kao Savez, ali da se tela u istom nazivaju imenima kao {to su: Skup{tina Saveza, Predsedni{tvo Saveza. U tom slu~aju izbegava se konfuzija sa Skup{tinom Distrikta, dok na Konferenciji Distrikta je mogu}e organizovati i poslovni deo koji se odnosi na Savez, kao Skup{tina Saveza. Za Konferencijom Saveza u tom slu~aju nema potrebe da postoji, dok se Skup{tina Saveza mo`e organizovati i kao redovna i kao vanredna.
B
nedelju, 4. septembra je odr`an sastanak Leadership tima na{eg Guvernera Vesne Baltezarevi}, kome su pored ostalih prisustvovali i DGE Nikola Obradovi} i DGN Velimir Baltezarevi} i mnogi drugi. Rezultat sastanka je pre svega dobra volja i tolerancija da se izgradi organizacija Saveza na principima po{tovanja RotarÚ International. To zna~i dodatno vreme za primedbe i sugestije Rotari klubova, po{tovanje procedure RotarÚ International i jo{ pone{to o ~emu }e klubovi biti obave{teni redovnim putem. I za kraj, ja sam ube|en i verujem da mo`emo da krenemo putem izgradnje jedne stabilne organizacije za na{ novi Distrikt 2483 - Srbija i Crna Gora koja nas ni u ~emu ne}e sputavati. Ja }u svu svoju energiju, dobru volju i toleranciju prineti kao moj doprinos tom cilju! í
U
13
Rot14-15:Rot14-15.qxd
05.09.2011
20:07
Page 1
NOBLESSE OBLIGE! PLEMENITOST OBAVEZUJE! NES COMMUNICATIONS I UNIVERZITET U BEOGRADU POTPISALI UGOVOR O POSLOVNO – TEHNI^KOJ SARADNJI
„OBJEDINJENI” FAKULTETI
Kompanija NES Communications i Univerzitet u Beogradu potpisali su u petak, 15. jula ove godine ugovor o poslovno – tehni~koj saradwi, po kome }e Univerzitet dobiti na kori{}ewe najsavremeniju opremu {to }e omogu}iti me|usobno umre`avawe svih fakulteta ovog Univerziteta, ali i povezivawe sa fakultetima drugih univerziteta u Srbiji i inostranstvu. Re~ je o
14
najnovijoj verziji OPENSCAPE UC servera i prate}oj opremi u vrednosti od 35.000 evra, koju proizvodi kompanija Siemens, ~iji je generalni distributer NES Communications. Ova platforma }e omogu}iti video konferenciju, veb saradwu, pristup internetu i razgovore mobilnim telefonom bez tro{kova GSM i rominga, a jedna od kqu~nih prednosti bi}e u~ewe na daqinu – studenti }e sa bilo koje lokacije mo}i u realnom vremenu da prate predavawa i prezentacije i da diskutuju sa profesorima i kolegama s drugih fakulteta. Ugovor su potpisali rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kova~evi} i Nenad Sakovi}, generalni direktor NES Communications d.o.o. Beograd. NES Communications d.o.o. Begrad je zvani~an partner najvi{eg ranga – premier distributor i glavni kontakt kompanije Siemens enterprise commnications (SEN) za poslovawe u Srbiji i Crnoj Gori, ovla{}en da plasira celokupan portfolio, da pru`a tehni~ku podr{ku i servise i da podr`ava postoje}e i nove korisnike, partnere i preprodavce. Siemens enterprise communications je prvi u Evropi u oblasti korporativne telefonije i objediwenih komunikacija. Ima 1,2 miliona poslovnih korisnika {irom sveta, obezbe|uje komunikaciju na vi{e od 42 miliona radnih mesta i 2,5 miliona radnih stanica kroz Managed service ugovore. ^ak 150.000 telefonskih poziva svakog minuta ostvari se preko SEN-ovih telefonskih prikqu~aka í SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot14-15:Rot14-15.qxd
05.09.2011
20:07
Page 2
UNIVERZITETA U BEOGRADU
President & MD, Nenad Sakovi},* dipl. ing. MBA. ve}inski je vlasnik i predsednik Skup{tine dru{tva. Odgovoran je za strategiju korporacije, razvoj poslova, finansije i prodaju, HR i druge poslove. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu 1994. godine na smeru elektronika i telekomunikacije, a MBA diplomu Univerziteta Sheffield UK (Finance Track) stekao je 2010. godine. U Siemens-u je radio od 2003. a od 2006. do 2010. je bio CEO Siemens enterprise communications d.o.o. Beograd. Pre toga je devet godina radio u DP GIT Komunikacije, gde je pro{ao put od in`ewera servisa, R&D i IT in`ewera, preko in`ewera prodaje do direktora marketinga i prodaje ~ime je stekao veliko iskustvo u radu cele organizacije. Vreme provedeno u Siemensu pomoglo mu je da menaxersko iskustvo produbi i usavr{i i da zatim nastavi karijeru kao vlasnik biznisa i kao investitor u NES Communications Ă. * Nenad Sakovi} je ~lan Rotari kluba Beograd SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
15
Rot16-19:Rot16-19.qxd
05.09.2011
20:11
Page 1
AKTUELNOSTI
[TA JE TO BONTON? R
e~ bonton je francuskog porekla, na francuskom Bon Ton zna~i dobar naPi{e Dejan ^ikara ~in. Prva knjiga na temu bontona RK BEOGRAD napisana je u 16. veku, a autor je STARI GRAD bio monah, monsinjor Delakaza. Naravno, kako je vreme teklo, menjala su se i pravila bontona. Danas postoji vi{e definicija {ta je to bonton, na primer: Bonton je kodeks pona{anja kojeg bi trebao da se pridr`ava svaki ~lan dru{tva. Bonton nas u~i kako se treba pona{ati, izra`avati, izgledati, komunicirati ili gestakulirati u gotovo svakoj situaciji. Bonton najstro`e osu|uje vre|anje, psovanje i fizi~ko obra~unavanje. Postoje i specijalizirani bontoni ~iji je sadr`aj usmeren na pojedinu situaciju, npr. Bonton u restoranu ili Bonton u pozori{tu, a danas postoji i pojam Internet Bonton. Me|utim, pravila pona{anja nisu ista u svim regionima sveta, pa stoga nisu ni svi bontoni isti. Odre|eno lepo pona{anje u jednom kulturnom okru`enju ne mora biti po bontonu u drugom. Ali u svakom dru{tvu va`i da osobe koje ne poznaju bonton, ili ga se ne pridr`avaju, nisu rado vi|ene i prihva}ene, pa se smatraju nepristojnim, odnosno lo{e vaspitanim. Druga definicija ka`e da: Bonton ~ini skup pravila pona{anja i opho|enja prema drugima u odre|enom dru{tvu. Mo`e se kratko definisati kao eti~ki kodeks i kao lepo pona{anje. Ponekad ljudi znaju re}i da stalna kontrola pona{anja nema smisla i da je va`no opustiti se i biti spontan. Konflikt izme|u spontanosti i truda da se dr`imo bontona i u~inimo komunikaciju kvalitetnijom nastaje obi~no kada ne procenimo koji stepen opu{tenosti u konkretnoj situaciji mo`emo ili smemo sebi da dozvolimo. U tom smislu latinska izreka: Est modus in rebus dobija svoj pravi smisao.
dolazi po pozivu je gost kluba, obi~no sedi pored predsednika i treba mu ukazati pa`nju. Po pravilu treba planirati samo jedno predavanje na jednom sastanku. Ukoliko u redovnu posetu dolazi guverner distrikta, na taj sastanak ne treba pozivati druge goste. Uloga ceremonijara (Sergant at Arms) je veoma va`na. On, kao ~uvar protokola, vodi ra~una da sala i regalije budu pripremljene na vreme i da se sastanak odvija po predvi|enoj agendi. Ali, ceremonijaru nije dopu{teno da iznosi svoje komentare ili da prekida govornike i predava~a. Ovi prerogativi pripadaju samo predsedniku i on ne sme da dozvoli da u bilo kom trenutku ima sekundarnu ulogu na sastanku. U nekim klubovima sastanci po~inju himnom. Zvani~na Rotari himna je prearan`irani mar{ iz uvertire za operetu Egmont, Ludviga Van Betovena i tom prilikom treba ustati. Puno trajanje himne je oko 2. minuta. Neki klubovi, posebno u SAD i Kanadi upra`njavaju intoniranje dr`avne himne i/ili „nemu molitvu” na po~etku sastanka. Faksimil kodeksa pona{anja RK Beograd-Singidunum (1998. godina)
BONTON U ROTARIJU
BONTON NA REDOVNOM SASTANKU
Svaki Rotari klub mora da organizuje svoje redovne sastanke i druge manifestacije u skladu sa pravilima koje nala`e RotarÚ BulaÞs, ali i pravila lepog pona{anja. Cilj protokola je da se omogu}i nesmetano odvijanje sastanka, ali i da se uka`e po{tovanje, ljubav i uva`avanje svih prisutnih, ~lanova kluba, gostiju, eventualno prisutnih funkcionera Rotari Internacionala i drugih. Neki na{i Rotari klubovi, me|u kojima je prvi bio Beograd-Singidunum, imaju sopstvene kodekse pona{anja. Kod nekih klubova zvani~nom delu sastanka predhodi dru`enje, tzv. Ýellcome Drink, koje se obi~no de{ava u predvorju sale za sastanke. Sam sastanak treba da po~ne uvek u ta~no zakazano vreme. Oficijelni deo sastanka po~inje tako {to predsednik blago udari ~eki}em o sto, ceremonijar pozove sve prisutne da zauzmu svoja mesta, a potom udarcem o zvono, predsednik otvara sastanak. Broj gostiju prisutan na sastanku ne treba da bude veliki, osim u posebnim, prigodnim situacijama (Charter ceremonija, Ladies Night, godi{njice, slava i sli~no), a gosti treba unapred da budu najavljeni sekretaru kluba. Gost predava~, koji
Redovni sastanci Rotari kluba odr`avaju se uvek na istom mestu i u isto vreme, a termin odnosno mesto sastanka mogu biti promenjeni najvi{e tri puta u jednoj godini. Svi ~lanovi kluba moraju biti blagovremeno obave{teni o toj izmeni ili eventualnom otkazivanju sastanka. Predsednik kluba otvara sastanak i stoji sve vreme dok traje oficijelni deo. Ostali govornici tako|e ustaju kada su dobili re~. Za vreme trajanja predavanja, prikaza nekog filma i sli~no, predsednik mo`e da sedne i prati izlaganje.
16
Dnevni red ima slede}i sadr`aj: – otvaranje sastanka; – pozdravljanje gostiju; – po{ta i saop{tenja; – eventualni izve{taji predsednika, sekretara ili klupskih odbora; – eventualni nezavr{eni i novi poslovi i projekti; – predavanje ili neki drugi program; – zatvaranje sastanka. Zvani~ni deo redovnog sastanka po pravilu traje 60. minuta i bonton nala`e da se toga dr`imo. Na sastanku nisu doSEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot16-19:Rot16-19.qxd
05.09.2011
20:11
Page 2
zvoljene polemike, a posebno ne sva|e i sukobi. Potsetimo se da se na redovnom sastanku ne donose nikakve odluke, pa nema ni stvarnog razloga za polemike. Odluke se donose na sednicama upravnog odbora kluba, ili na skup{tini kluba koja odlu~uje o izboru predsednika i upravnog odbora, odnosno po `albama kao drugostepeni organ. Gosta ili gosta predava~a predstavi}e klubu njegov doma}in ili eventualno predsednik kluba. Na po~etku sastanka predava~u treba na kratko dati re~ da se predstavi, pozdravi skup i najavi temu o kojoj }e govoriti. Predava~u, stoji na raspolaganju 15 - 20 minuta da iznese ono {to je pripremio i svaki produ`etak, osim ako je unapred dogovoreno, predstavlja odstupanje od bontona. Ako je predava~ gost - nerotarijanac, njegov doma}in treba da ga upozna sa satnicom i da ga zamoli da se toga pridr`ava. Ukoliko predava~ produ`i svoje izlaganje preko 30. minuta, a da to predhodno nije dogovoreno, predsednik treba blago da ga upozori na proteklo vreme i da predlo`i da se rasprava o temi nastavi u neformalnom delu, tokom ve~ere i dru`enja. Sednice upravnog odbora se odr`avaju bez gostiju, a prisustvo ~lanova kluba, koji nisu ~lanovi upravnog odbora je dozvoljeno. Na sednicama se treba pridr`avati bontona koji je uobi~ajen za poslovne sastanke. Pravilno rangiranje i predstavljanje rotarijanaca i gostiju na redovnom sastanku kluba je va`an deo kulture i tradicije na{e organizacije. Rotari protokol predvi|a da predsednik na po~etku sastanka prvo pozdravi prisutne ~lanove kluba, potom goste rotarijance, a na kraju ostale goste. Ukoliko sastanku prisustvuju funkcioneri Rotari Internacionala ili drugih klubova redosled pozdravljanja je slede}i: – Guverner distrikta, – Asistenti guvernera, – Sekretar i rizni~ar distrikta, – ^lanovi distriktnih komiteta, – Predsednici drugih klubova, – Podpredsednici, sekretari, rizni~ari, ceremonijari i ostali oficiri drugih klubova, – Past guverneri distrikta – Rotarijanci, – Rotaraktovci, – Ostali gosti, i ~lanovi porodica rotarijanaca.
OBLA^ENJE - DRESSING CODE Iako mnogi misle da ovo pitanje nije regulisano Rotari propisima, RI je precizno definisao obla~enje kroz Priru~nik o Rotari protokolu koji se mo`e na}i na Internet adresi: rotarÚ3450.org/neÞs/manuals/HandbookofProtocol.pdf. Protokol predvi|a slede}e: Povod
Dame
Gospoda
Formalni sastanak
Duga ili kratka koktel haljina
Crno ili tamno odelo
Neformalno dru`enje
Haljina pogodna za restoran ili pozori{te
Poslovno odelo
Izleti i sli~no
Pantalone, haljina ili suknja u skladu sa vrstom aktivnosti
Pantalone, sportska majica, d`emper,...
Ove odredbe imaju karakter preporuke i mnogi distrikti {irom sveta prihvatili su opu{teniji kodeks obla~enja. To je posebno prisutno u Rotari klubovima koji se nalaze u tropskom podru~ju, posebno onda kada klubovi odr`avaju sastanke u vreme pauze za ru~ak. Treba naglasiti da rotarijanci uvek na odelu nose zna~ku (Badge) Rotarija. Na{i Rotari klubovi, uglavnom, nemaju pisane pravilnike o obla~enju, ali se ve}ina pridr`ava preporuka Rotari Internacionala. Posebno striktan je prvoosnovani klub, RK Beograd, koji zahteva od svojih ~lanova da na redovnom sastanku nose tamno odelo i kravatu.
POSETA DRUGOM KLUBU Posete mogu biti grupne i individualne. Grupne posete drugim klubovima organizuju se prilikom njihovog Charter-a, nekog jubileja ili proslave, klupske slave, bratimljenja i sli~no. Takve posete su unapred najavljene i organizovane. Uobi~ajeno je de se klubu doma}inu preda prigodan poklon, a pokloni mogu da se uru~e i pojedinim ~lanovima (predsednik, DGSR u procesu osnivanja kluba, itd.). Kao {to je dobro poznato, rotarijanci, kada borave u nekom drugom gradu, imaju „pravo i obavezu” da, ukoliko je mogu}e, posete lokalni klub. Bonton nala`e da se poseta prijavi sekretaru (ili predsedniku) kluba i da sa na sastanak do|e na vreme. Ako dolazite u nepoznati klub, na ulasku poka`ite svoju ~lansku kartu sekretaru (ili ceremonijaru, odnosno tehni~kom sekretaru) i odmah reguli{ite svoje eventualne finansijske obaveze vezane za obrok ili pi}e. Kada vam predsednik dâ re~, pozdravite prisutne (Gospodine predsedni~e, dragi prijatelji rotarijanci, uva`eni gosti,...), zatim predstavite sebe, potom svoj klub i na kraju, predajte predsedniku zastavicu va{eg kluba ili neki drugi poklon (bro{ura o klubu, poslednji broj va{eg klupskog biltena ili sli~no). U neoficijenom delu sastanka uklju~ite se u klupsko dru`enje, razmenite vizitkarte, itd. Po`eljno je da imate posebne Rotari vizit karte na kojim se nalazi logo Rotarija, podaci o va{em klubu i naznaka va{e Rotari funkcije, ako je imate (eventualno i ranije funkcije). Na kraju sastanka, sekretar kluba }e vam predati potvrdu da ste bili u poseti (karton „Visiting Rotarian”), kojim pove}avate va{ procenat Karton „Visiting Rotarian” prisustvovanja sastancima.
POSETA GUVERNERA
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Guverner distrikta du`an je da bar jednom u svom mandatu poseti svaki klub. Poseta guvernera je poseban doga|aj koji prati odre|eni protokol. Pre posete guvernera, ADG }e se sastati sa rukovodstvom kluba i usaglasiti termin posete. Poseta mora biti dogovorena najmanje mesec dana pre dolaska guvernera. Ukoliko je potrebno klub }e organizovati sme{taj za guvernera, a tro{kove sme{taja snosi RI.
17
Rot16-19:Rot16-19.qxd
05.09.2011
20:12
Page 3
29. 10. 2009. – Susret guvernera D 2481 Dragana Brajera sa ~lanovima Upravnog odbora Rotari kluba Beograd
7. 4. 2011. – Poseta guvernera D 2481 Arisa Zahosa beogradskim Rotari klubovima
Uobi~ajeno je da se pre redovnog sastanka guverner sastane sa ~lanovima upravnog odbora i treba planirati oko dva sata za ovaj sastanak. ADG po pravilu prisustvuje ovom sastanku. Guverner je gost kluba. Prilikom njegove posete ne treba planirati druge sadr`aje na sastanku, a predsednik treba da obezbediti najmanje 30. minuta za njegovo obra}anje ~lanovima ili eventualnu prezentaciju svog programa. Poseta guvernera je posebna prilika i pru`a mogu}nost ~lanovima, posebno novim ~lanovima, da saznaju vi{e o Rotariju. Stoga je potrebno da prisutnost bude velika, da ~lanovi do|u na vreme i da aktivno u~estvuju u radu. Dobra praksa je da se novi ~lanovi prime ba{ na tom sastanku, ili da se promovi{u novi Paul Haris FeloÞs, odnosno Rotari stipendisti. Pokloni za guvernera nisu uobi~ajeni, a RI preporu~uje da se ta sredstva iskoriste za neki klupski projekat ili Polio +. Eventualni sitni pokloni, koji }e ostati kao uspomena na posetu klubu, su dozvoljeni i prepu{teni odluci kluba.
onemogu}ava ispunjenje obaveza prema klubu (npr. sastanci istog dana u isto vreme). Rotarijanac koji `eli da se pridru`i drugim organizacijama treba da tra`i odobrenje upravnog odbora svog Rotari kluba. (RCP 4.020.). Upravni odbor kluba mo`e da isklju~i bilo kog ~lana koji ne ispunjava obaveze prema klubu zbog ~lanstva u drugim organizacijama. (RCP4.020.1.).
OSTALO Pu{enje Zbog dokazanog toksi~nog i kancerogenog delovanja na ljudsko zdravlje zahteva se uzdr`avanje od pu{enja na sastancima i drugim Rotari programima. (RIB 2.040.) Alkoholna pi}a RI nema nikakvu instrukciju vezanu za ovo pitanje i svaki klub samostalno odlu~uje da li }e se na sastancima slu`iti alkoholna pi}a. Ako se klub opredeli da se pred sastanak (Ýellcome Drink) ili u toku obroka poslu`i alkohol, to treba da bude u razumnim koli~inama. Molitva Rotari klubovi {irom sveta imaju ~lanove sa razli~itim religioznim opredeljenjima. Svaki Rotari klub je autonoman da po{tuju}i principe tolerancije eventualno obavi molitvu na po~etku sastanka. U slu~aju da su ~lanovi razli~itih veroispovesti primenjuje se „nema molitva”. ^lanstvo u drugim organizacijama Priru~nik o na~inu postupanja (Manual of Procedures) navodi da rotarijanci ne treba da budu ~lanovi drugih organizacija (diskretna bratstva, klubovi slu`be, itd.), ukoliko to smanjuje mogu}nost njihovog anga`ovanja u Rotari klubu ili ~ak
18
Ro|endani Ro|endani ~lanova, oni koji su datumski pali izme|u dva sastanka, se navode u klupskom biltenu, javno ~estitaju na sastanku, a zdravica se di`e za slavljenika. Smrtni slu~ajevi Smrtni slu~ajevi ce komemori{u na posebnim sednicama, a prisustvovanje sahrani preminulog rotarijanca je obaveza svakog ~lana. Telefoni i e-mail Uvek se javite na telefonski poziv, ako vidite da vas tra`i va{ klupski drug. Ukoliko to nije mogu}e, odgovorite na poziv, ~im budete mogli. Tako|e, odgovorite na primljeni e-mail u najkra}en mogu}em roku. Na sastanku kluba obavezno isklju~ite mobilni telefon. Obra}anje Stavovi po ovom pitanju se razlikuju. Neki klubovi se zala`u da se u javnoj komunikaciji ~lanovi jedni drugima obra}aju uvek sa „Vi”, a u neformalnom razgovoru onako kako stepen njihovih uzajamnih odnosa diktira. Drugi smatraju da me|usobno obra}anje treba da bude neformalno, a to podr`ava i poznata knjiga Abeceda Rotarija (autor Klif Dokterman, predsednik RI 92/93 god.). ^esto se koriste i nadimci, naro~ito u Americi i Aziji. Rotarijanci, koje u obi~nom `ivotu oslovljavaju sa doktor, profesor, gospodin ili va{a ekselencija, za ostale ~lanove kluba su jednostavno Miki, Zoki, \ole, ^arli ili Pera. Nadimci su ~esto izvor dobro}udnog zadirkivanja i znak prijateljstva, ali uvek treba biti oprezan, pozitivan i voditi ra~una o integritetu li~nosti. Obra}anje sa „Brate” ili „Sestro” nije svojstveno Rotariju, iako je to bio na~in obra}anja me|u ~lanovima predratnih (1928-1941.) srpskih Rotari klubova. Neki predsednici RI insistirali su na me|usobnom obra}anju sa Felow Rotarian, a aktuelni predsednik, Kalian Baner|i, obra}a se ~lanstvu sa Draga bra}o i sestre… í SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot16-19:Rot16-19.qxd
05.09.2011
20:12
Page 4
AKTIVNOSTI ROTARI KLUB ZREWANIN TRADICIONALNO DRU@EWE ROTARIJANACA SRBIJE NA OBALI TISE
SPREMILI KWIGE ŠKOLARCIMA Rotari klub Zrewanin po~etkom juna po 11. put bio je doma}in velikog dru`ewa rotarijanaca Srbije. Tokom takozvanog „Golf dana”, gosti Zrewaninaca su po tradiciji u`ivali u golferskom takmi~ewu na terenima Golf centra „Centar”, a najviše wih opredelilo se ipak za dru`ewe i rekreaciju na igralištima za odbojku, košarku i pikado u dvorištu vikendice porodice Dragi}. Tu, na levoj obali Tise, nedaleko od `abaqskog mosta, u`ivali su rotarijanci iz svih krajeva Srbije. Neko je izbrojao da ih je sa najmilijima, bilo ukupno 230, iz ~ak 23 rotari kluba. Doma}in Mom~ilo Dragi}, uz veliku podršku kolega iz Rotari kluba Zrewanin, dakako, nijednom gostu nije dozvolio da se ne ose}a privilegovanim što je prihvatio da bude deo ovog prelepog doga|aja. Ne misli se pri tom samo na ov-
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
dašwe specijalitete, pi}e i i}e, koje su doma}ini „Golf dana” izneli pred goste. Bila je to i odli~na organizacija rekreativnih turnira, vo`wa splavom po Tisi, svirka melena~kog tamburaškog orkestra „Melemi”, a pre svega vredni doma}ini na ~elu sa Mom~ilom Dragi}em koji su imali vremena da pozdrave i po`ele dobrodošlicu svakom, ama baš svakom gostu. Naravno, po tradiciji srpski rotarijanci su i ovog puta iskazali humanost. Sakupili su kwige koje su oni i wihovi uku}ani pro~itali i odlu~ili da ih poklone ovdašwoj Osnovnoj školi „Vuk Karayi}”. Pored kwiga, prikupqena je i nov~ana pomo} koju su zrewaninski rotarijanci namenili materijalno najugro`enijim sugra|anima, odnosno gradskim institucijama koje o wima treba da brinu í Z.D.
19
Rot20-21:Rot20-21.qxd
05.09.2011
20:14
Page 1
AKTIVNOSTI
AKTUELNOSTI
ROTARI KLUB [ABAC
^IVIJA[KI DANI 2011. Po{tovani, Povodom tradicionalnih ^ivija{kih dana, pozivamo Vas na rotarijansko dru`ewe u subotu, 17.09.2011. u okviru kojega planiramo slede}e aktivnosti: 10-11:30 do~ek uz kafu i osve`ewe. 11:30 -13:00 Promocija Istre i Kvarnera, Nastup benda Kanta, dodela nagradnih putovawa i degustacija istarskih vina i hrane. 14:00 re~ dobrodo{lice; kratko upoznavawe sa gradom [apcem; ekolo{ka tribina; Kulturno umetni~ki program; zakuska sa `ivom muzikom. 17:30 ^ivija{ko kolo-gradski trg. 18:00 Koncert Cubalcanica. 18:30 Polazak me|unarodne karnevalske povorke. 21:00 Nastavak koncerta Cubalcanice i vatromet. 21:40 Progla{ewe ~ivija{kog predsednika i koncert na glavnom trgu. O~ekujemo goste iz susednih distrikta, Hrvatske, Slovenije i severne Italije. Va{ u Rotariju Vladimir Markovi} sekretar RK [abac
ROTARI KLUB SUBOTICA
BERBANSKI DANI Dragi prijateqi, kao i prethodnih godina Rotari klub Subotica, je u mogu}nosti da organizuje akciju pod nazivom „Plodovi humanosti” koja }e se odr`ati u okviru manifestacije „Berbanski dani”, na obali jezera Pali}. Pozivamo Vas da se ukqu~ite u tradicionalnu 14. humanitarnu akciju Rotari kluba Subotica i budete sa nama, 17. septembra 2011. (subota) na Pali}u. Ove godine suboti~ki rotarijanci }e na vi{e puntova slu`iti hranu i pi}e posetiocima manifestacije, a kompletan prihod bi}e usmeren u humanitarne svrhe: - stipendije za u~enike sredwih {kola i fakulteta - deci zaostaloj u razvoju - mladim talentima u oblasti kulture i sporta - ustanovama u oblasti kulture, zdravstva i socijalne za{tite U~e{}e u manifestaciji je jednostavno! Kupovinom bonova za hranu i pi}e postajete donator akcije, a bonove mo`ete iskoristiti na nekoliko {tandova gde ugledate poznata rotarijanska lica. Cena bona za hranu je 160,00 dinara Cena bona za pi}e (sok, voda, kafa) je 70,00 dinara Cena seta bonova je 230,00 dinara Cena kotizacije za rotarijance je 2500,00 dinara Cena kotizacije za rotarakt ~lanove i decu od 7 godina je 1000,00 dinara Kotizacije nema za mla|e od 7 godina. I ovog puta pru`amo Vam mogu}nosti uplate preko Ugovora o donatorstvu, gde sami odre|ujete visinu uplate. Pru`amo Vam priliku da u`ivate u lepom ambijentu i dru`ewu, a da pri tome pomognete onima kojima je to neophodno. U okviru programa je i razgledawe grada, obilazak zoolo{kog vrta i krstarewe Pali}em. Uradimo zajedno dobru stvar za na{u lokalnu zajednicu. Vidimo se na Pali}u, 17. septembra 2011 godine od 9 do 17 ~asova. Srda~no Vas o~ekujemo! Cveji} Radovan Predsednik 2011-2012
20
ROTARI FONDACIJA JE U SLU@BI NA[EG SLU@ENJA U proteklih par meseci, Lorna i ja smo prisustvovali na tri Rotari konvencije. Na programu svake bilo je govora o nekoliko aktivnosti koje pokriva Rotari fondacija, kao {to su Ambassadorial Scholars, RotarÚ Peace FelloÞs, Group StudÚ EÚchange teams, ali su u~e{}e uzeli i korisnici brojnih odli~nih projekata koje su zajedni~ki sproveli rotarijanci i RF. Ovo je dokaz koliko je na{a Rotari fondacija utkana u teksturu na{ih Rotari usluga. Nakon ovih konferencija, prisustvovao sam sastanku Future Vision komiteta. Jedan od na{ih RI senior mena`era, koji je u proteklom periodu ispitao proceduru podno{enja molbe za ostvarivanje RF global grantova pomo}i, je obavestio Komitet da je ova procedura previ{e komplikovana. Tako|e smo diskutovali o osnovnoj obuci ~lanova za oblasti koje je RI postavila u fokus svog interesovanja u narednom periodu, mogu}nosti strate{kog partnerstva, i obuci ~lanova u onim distriktima koji nisu prijavljeni kao pilot distrikti. Bilo je govora i o mnogim drugim stvarima, ali ove pominjem samo da bih pokazao da ima velikih i malih problema kojima moramo posvetiti pa`nju tokom ovog probnog perioda. Svi nailazimo na neke frustriraju}e situacije na na{em putu izgradnje Fondacije za budu}nost. Tri godine, koliko }e trajati ovaj probni period, mnogima izgleda vrlo duga~ak, ali mi trenutno oblikujemo ne{to {to bi ubudu}e trebalo da nam pomogne da efikasnije slu`imo ~ove~anstvu i ideja nam je da taj na~in dobro proverimo. Pravo s ovog, prisustvovao sam sastanku Finansijskog komiteta gde smo radili dan i po na bud`etu, kako bi {to vi{e smanjili operativne tro{kove, a da pru`imo ono {to je potrebno za va{e kvalitetno slu`enje. Cilj nam je da maksimalne sume utro{imo na na{e programe. To je na{a Rotari fondacija, i kao {to vidite, mnogo ljudi na razli~ite na~ine radi, kako bi podr`ali va{e rotarijansko slu`enje í Bill BoÚd Foundation Trustee Chair SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot20-21:Rot20-21.qxd
05.09.2011
20:14
Page 2
ROTARI FONDACIJA Najjednostavnija definicija rotarijanstva je da je to dru`ewe i slu`ewe. Kada govorimo o Rotari Fondaciji onda mislimo na slu`ewe ili dobro~instvo. Svaki rotarijanac svoje slu`ewe, svoj dobrotvorni rad, obavqa na nekoliko nivoa: – pomo} porodici, ro|acima, prijateqima, susedima, lokalnoj zajednici, itd. – dobrotvorni rad i pomo} kroz Rotari klubove. – pomo} kroz Rotari Fondaciju. Definicija Rotari Fondacije je da je ona dobrotvorno sredstvo Rotari Internationala i da se zasniva iskqu~ivo na dobrotvornim sredstvima rotarijanaca i prijateqa Rotari fondacije. Kroz fondacijske pakete pomo}i (grant), rotarijanci {ire dobru voqu i mir, razumevawe u svetu, poboq{avaju zdravstvenu za{titu, poma`u osnovno obrazovawe i smawuju siroma{tvo. Paketi pomo}i (grant) Rotari Fondacije mogu biti distriktni i globalni. Tako|e, globalni paketi mogu biti klupski i distriktni, sa jedne strane ili ciqani (packaged), sa druge strane. Da bi se u~estvovalo u dodeli globalnih paketa pomo}i, projekti moraju imati dugoro~no dejstvo (sustainable activities) i moraju imati uticaj na bar jednu (a po`eqno je na vi{e wih) misiju ili ciq dejstva Fondacije: – mir i re{avawe konflikata – zdravqe u svetu – snabdevawe i pre~i{}avawe vode – zdravqe majki i dece – osnovno obrazovawe – razvoj lokalne zajednice Ovo su samo uvodne naznake o Rotari Fondaciji. Obiqe informacija se mo`e na}i na Þeb strani Rotari Internationala http://ÞÞÞ.rotarÚ.org/en/AboutUs/TheRotarÚFoundation/
– Lo{a ekonomska situacija u zemqama na{eg Distrikta, a samim tim i u na{em pokretu. Ne bih `eleo da {irim listu izazova pred kojima je na{a Fondacija, pa }u pre}i na lep{u stranu medaqe. Za proteklih 20 godina su svi na{i klubovi pomagali lokalnu zajednicu. Lepe primere smo imali prilike da pro~itamo u na{em listu, „Srpskom Rotaru”, od kada je ponovo po~eo da se {tampa. Uradili smo i nekoliko Global grantova, da pomenem grantove Rotari kluba Beograd Centar i Rotari kluba Beograd, verovatno ih je bilo jo{ a i bi}e ih. Za rad Rotari Fondacije su najva`niji dobra voqa i nesebi~no zalagawe i naj~e{}e je to va`nije od finansijske podr{ke. Dobar primer rada na humanim projektima je ve} vi|en, nekoliko godina unazad, kroz projekte ostvarene uz zajedni~ki rad beogradskih klubova. Pro{le rotarijanske godine se ova inicijativa pro{irila na nivo svih srpskih klubova putem projekta za pomo} postradalima u Kraqevu. Naravou~enije na{e zajedni~ke akcije je da kada postoji me|usobna saradwa, dobru voqu je lako na}i medju nama. Po mom mi{qewu, neophodni uslovi za uspe{an rad na{e Fondacije su: – Pravna i finansijska regulativa. – Transparentan rad na{e Fondacije. Ra~uni Fondacije moraju biti odvojeni od glavnih ra~una kako klubova, tako i distrikta. – Jasna struktura i na~in odlu~ivawa Fondacije. – Komunikacija se mora poboq{ati kako medju ~lanovima Fondacije tako i izmedju Fondacije i klubova. – Aktivan rad predsednika i regionalnih predstavnika mora da se poboq{a da bi se ostvarila komunikacija izmedju Fondacije i klubova. Na{ list je `eleo ovim tekstom da zapo~ne ovu vrlo va`nu temu za rotari pokret u Srbiji i Crnoj Gori. Ne zaboravimo da je Rotari Fondacija glavno sredstvo kojim mo`emo da ostvarimo na{e humanitarne ciqeve. Samo zajedni~kim radom smo u mogu}nosti da zaista u~inimo ne{to korisno i vidqivo za na{u zajednicu. Nadam se da }e ovaj tekst izazvati pozitivne reakcije kod svih vas prijateqa u rotariju i da }ete va{im primedbama i sugestijama doprineti da pobol{amo rad na{e Rotari Fondacije í
ROTARI FONDACIJA U DISTRIKTU 2483 Mi rotarijanci slavimo ove godine 20 godina od reosnivawa rotarijanstva u Srbiji. Pro{li smo kroz 20 lepih ali i te{kih godina dru`ewa i slu`ewa. Imali smo dosta te{ko}a da ubedimo Rotari centralu da nas ponovo prime u dru{tvo. Nakon toga su do{le godine ekonomskih, politi~kih i ratnih neprilika. Posledwu deceniju karakteri{e period tranzicije koji jedva da je i po~eo i kome se kraj ne vidi. Ipak smo za ovih 20 godina uspeli da porastemo do broja od oko 1300 ~lanova u Srbiji i oko 350 ~lanova u Crnoj Gori. Ima nas u oko 60 klubova na{eg novog Distrikta 2483. Kao i u svetu, i na ovom prostoru, mi smo verovatno najve}a nevladina organizacija. Rotari Fondacija na{eg distrikta bi trebalo da bude glavno sredstvo na{eg zajedni~kog slu`ewa, me|utim, ona trpi posledice svega napred navedenog. Osnovni izazovi pred kojima se susre}e na{a Fondacija su: – Neregulisan pravni status Rotari pokreta na{eg Distrikta 2483, a samim tim i na{e Rotari Fondacije. – Neregulisan finansijski status Rotari Fondacije, a sa time i neadekvatan nivo finansijskih sredstava. – Dosada{wa lo{a (srpsko i na{e) praksa primopredaja du`nosti bez javne primopredaje zavr{nih finasijskih ra~una. – Lo{a me|uklupska komunikacija kada je fondacija u pitawu. – Jedan ceremonijalni sastanak godi{we je nedovoqan za razvoj i rad Fondacije. SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Zoran Zdravkovi} Rotari Klub Beograd Budu}i predsednik i predsednik Fondacije / President Elect ^lan redakcije lista „Srpski Rotar”
21
Rot22-23:Rot22-23.qxd
05.09.2011
20:17
Page 1
[ETA(J)MO SRBIJOM!
LEPOTE ZA KOJEILNI SAMI NE ZNAMO I KAKO DA OSTANETE DUGO MLADI Istinita je misao onog starog pisca, koji je rekao da je „prosto neverovatno koliko brzo qudi postaju tu|ini u svojoj domovini, ~im zavr{imo {kolu zaboravimo gde najbli`a varo{ le`i�. S godinama kao da izgubimo onu de~ju radoznalost i istra`iva~ki duh koji smo kao deca imali i zaboravimo kakvu nam je radost predstavqalo kada smo u okolini rodnog grada otkrivali, pe}ine, tajanstvene ru{evine, ili samo lepa mesta za koje se vezuje neka pri~a. Ja se, recimo, se}am koliko sam puta sa drugarima tra`ila grob Kraqevi}a Marka u okolini moje varo{i i koliko smo prekrasnih poto~i}a pri tom istra`ivawu na{li. Ali sada smo odrasli i pravdamo se godinama, umorom i besparicom, pa za takve avanturisti~ke izlete nemamo vremena. Ipak putujemo u inostranstvo i prepri~avamo lepote i ~udesa koja smo tamo videli, ne razmi{qaju}i kako ni svoju domovinu nismo potpuno upoznali i da ru{evina mo`da ima i kod nas. A u Srbiji lepota, nestvarnih prizora i ~udesa, ima koliko volite i to tu, pored nas. I nije {to je na{e, ali nekako je sve to lep{e. E sad, ima tu jo{ ne~eg osim lewosti, besparice, briga i umora, a to je neznawe. Za kr-
starewa po Mediteranu, gr~ka ostrva, turska i egipatska letovali{ta, piramide i hramove znaju svi, ali za kawon Vratne, klisuru Jerme, homoqska vrela i tajanstvene hramove poput Tr{ke crkve, Vitovnice i Pustiwe samo malobrojni i odabrani. Turisti~ke i izletni~ke destinacije u na{oj zemqi predstavqaju neke bawe, malobrojne planine, nekoliko jezera i poznati sredwovekovni manastiri poput Studenice, @i~e, Ravanice i Manasije. A toliko toga jo{ ima, a da mi i ne znamo. Da razjasnimo odmah, besparica mu~i i mene, ali ja sam se ipak pre desetak godina izborila da mojoj porodici izlet vikendom postane obavezna aktivnost. Moje geslo je bilo: ako nemamo novca da otputujemo u Ju`nu Ame-
Manastir Vitovnica
Natpis na kamenu
riku i istra`ujemo Kordiqere mo`emo da vidimo {ta ima na Beqanici, Ku~aju i Fru{koj gori. I ne}ete verovati {ta smo sve na tim izletima otkrili. Ne}u sada pisati o problemati~noj Turisti~koj organizaciji Srbije, koja, kao vojnu tajnu, od turista ~uva kako da do|u do lepih mesta u Srbiji, ni o lo{im putevima bez oznaka, jer svaki izlet za mene predstavqa izazov, a za razliku od Roraime u Venecueli, ovde znamo bar jezik. I verujte posle svakog putovawa, bez obzira na neprijatna iznena|ewa, ose}ali smo se boqe, potpunije, zadovoqnije i mla|e. Jedan od najzagonetnijih sakralnih objekata na tim na{im izletima bio je manastir Vitovnica. I ne samo {to
Tr{ka crkva
Kameni grifon iznad ulaza
22
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot22-23:Rot22-23.qxd
05.09.2011
20:16
Page 2
je zagonetan s istorijske strane nego je bilo i veoma te{ko na}i put do wega, a nalazi se oko 150 kilometara od Beograda, na putu za @agubicu. Kao i svi srpski manastiri i Vitovnica je sklowena s glavnih puteva i sme{tena u prelepoj okolini, koja omogu}ava duhovni mir. Nalazi se na malom uzvi{enom platou na obali istoimene reke, koja ba{ kod manastira izlazi iz klisure. Iz stene na drugoj obali izbija lekovita voda. To je izvor svetog Jovana Prete~e, ~iji je lik predstavqen u mozaiku iznad izvora. Manastir se nalazi izme|u dva brda, ispod vrha Sumorovac. Mo`da nepun metar od crkve di`e se okomita stena koja je nadvisuje i ujutru dugo pravi senku. Na toj steni, koja po Joakimu Vuja}u, „manastiru za obgradu slu`i” ima mnogo poru{enih zidina, ka`u i kapelica. Na vrhu se nalazi jedna mala pe}ina, koju qudska ruka nije doterivala i ukra{avala, a u woj su se po predawu podvizavali monasi. Danas veliki krst obele`ava to mesto. Vi-
Izvor Grze
tovnica je bila i ostala jedan od najzna~ajnijih hramova u ovom delu Srbije, iako se nalazi na veoma ste{wenom prostoru. Sigurnih podataka o vremenu izgradwe nema, jer nedostaju ktitorski natpis, poveqa ili ktitorska kompozicija, ali se pretpostavqa da je ovo posle Tr{ke crkve najstariji hram u Brani~evu. Dvojezi~ni: starosrpsko - jermenski natpis na kamenu uzidanom u severni zid dozidanog dela crkve govori o crkvi svetih apostola Petra i Jakova, koju je 1218. podigao Vlado sin Babutov. Ovaj zapis name}e brojna pitawa na koja postoje razli~iti odgovori, a prvo je odakle poti~e kamen? Kasnija tradicija u okolnim selima i samom manastiru, vezuje Vitovnicu za srpskog kraqa Milutina, koji je ove prostore kona~no pripojio Srbiji, pobediv{i bugarske odmetnike Drmana i Kudelina. U jednom zapisu iz 19. veka stoji da je manastir „sazdan poveqom blago~astivog kraqa srpskog Milutina’’, pa je sasvim mogu}e da je taj veliki zadu`binar obnovio staru crkvu ili dao povequ da se gradi nova, s obzirom na to da i osnova crkve u obliku krsta upu}uje na wegovo vreme. Manastirska crkva, posve}ena Uspewu presvete Bogorodice, nosi na sebi trag bar tri obnove, SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
{to je najvidqivije na fasadama. Originalnost crkve sa~uvana je samo u temequ i oltaru, koji je svakako originalan. Spoqa petostrana oltarska i prostrane pevni~ke apside koje su iznutra polukru`ne, tako|e pokazuju srodnost s nekim crkvama iz Milutinovog vremena. Crkva je zidana od tesanog kamena, koji je re|an naizmeni~no sa redovima cigle. Isto je zidan i dozidani deo, ali bez reda u upotrebi materijala. Najzna~ajnije restauracije dogodile su se u 19. veku, a tada su bra}a Ivan i Milija Markovi} uradili `ivopis i slikanu dekoraciju ikonostasne pregrade. U sredi{wem delu hrama nalazi se grob nepoznatog monaha sinaita, jednog od mnogih koji su u doba kneza Lazara i despota Stefana Lazarevi}a, do{li u Srbiju pred najezdom Turaka. Za ovaj manastir neraskidivo je vezano ime i delo arhimandrita Tadeja. Na putu za @agubicu, koji vodi dolinom Mlave, ima jo{ lepih i tajanstvenih stvari, ali neka to ostane za drugi put, a sada }emo skoknuti do podno`ja planine Ku~aj i fenomenalno lepog izvora re~ice Grze. Do vrela Grze sti`e se malo jednostavnije, putem koji vodi prema ^estobrodici. Na sedamnaestom kilometru puta Para}in – Zaje~ar, skrene se desno i posle nekoliko kilometara vo`we dobrim putem i jo{ nekoliko kilometara lo{im putem sti`e se u ovo, veoma interesantno izleti{te, koje rado pose}uju gra|ani obli`weg Para}ina. Vrelo reke Grze, odakle kristalno ~ista voda bukvalno kqu~a u velikim mlazovima I penu{a preko zelenih kaskada, dva ve{ta~ka jezera, okolne {ume i pa{waci predstavqaju svojevrstan zeleni raj. Ribolovci }e se ovom mestu posebno obradovati. Doma}e stanovni{tvo, nesumwivo zaqubqeno u ovu re~icu hvali svoju veli~anstvenu Grzu u zelenom ramu i ka`e da je ona praznik za o~i i du{u. Kao i druga vrela u isto~noj Srbiji i ove vode imaju plavo-zelenu boju. Odblesak sunca u woj stvara iluziju da je voda zlatno-zelena, jer kada se zagledate u wu ~ini se kao da po povr{ini svetlucaju mali zlatnici. Put je mestimi~no lo{ i odrowen, ali Grza nas mami svojim zlatno-zelenim tajnama, koje moramo da otkrijemo. Pred lepotom vrela i dva ve{ta~ka jezera niko ne ostaje ravnodu{an, pa shvatamo da se trud isplatio. ^ini nam se da nigde takva priroda i ti{ina ne postoje, kao u podno`ju Ju`nog Ku~aja, pored re~ice Grze, ali }emo se predomisliti ve} na slede}em odredi{tu. Ovaj kraj je ina~e poznat po izuzetno o~uvanoj prirodi i ~istom vazduhu. S desne i leve strane puta ugwezile su se vikendice sa malim bajkovitim prozorima. Jo{ jednom nas je iznenadila i o~arala priroda isto~ne Srbije. Na kraju ono {to je najlep{e, za ovakve izlete ne treba mnogo para, za benzin i skromniji ru~ak. A mo`ete i poneti sendvi~e od ku}e, kao kad ste bili mladi. Kad se to uporedi sa u`ivawem i do`ivqajima na putu, shvati}ete da nije mnogo. I nemojte da zaboravite ni ovu pametnu misao: „Dobro bi bilo {to vi{e dana obi~nih u~initi neobi~nim, jedan drugom nesli~nim, da bi se pamtili, naro~ito po dobru.” Ako se svega pridr`avate, du`e }ete ostati mladi, zaboravi}ete na neda}e koje vas prate i, ko zna mo`da probudite dete u sebi, a sigurno }ete boqe upoznati svoju zemqu í UMESTO VAS [ETA(LA) DUDA SAVI]
23
Rot24-25:Rot24-25.qxd
05.09.2011
20:21
Page 1
JEDNA SLIKA HIQADU RE^I ROTARI KLUB BEOGRAD
LETWA [EMA ^lanovi Rotari kluba Beograd, tokom leta, tradicionalno, svoje letwe sastanke ~etvrtkom uve~e, organizuju doma}inski na drugoj adresi, uz muziku, i}e i pi}e, bez odela i kravate, ali uz obaveznu rotarijansku zna~ku. Ovoga leta koje je ve} na zalasku, bili smo zajedno s prijateqima iz Rotari kluba Beograd
^UKARICA, Rotari kluba Beograd SKADARLIJA, dru`ili se sa gostom iz Italije i RK \enova, a imena kao što su IVAWICA, RADMILOVAC, BISER, IMA DANA, brod ADMIRAL na Dunavu, ŠEŠIR MOJ, SRBIJAŠUME u Rakovici, LM, su prijatna mesta naših okupqawa i dru`ewa í
„BISER” „IMA DANA”
„BISER”
„[E[IR MOJ”
24
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot24-25:Rot24-25.qxd
05.09.2011
20:21
Page 2
„SRBIJA[UME”
„SRBIJA[UME”
„BISER”
„ADMIRAL”
„IMA DANA”
„RADMILOVAC”
„IMA DANA”
Rot26-27:Rot26-27.qxd
05.09.2011
20:24
Page 1
KRHKO JE ZNAWE... PROVERITE GA
MOJ PESNI^E, MALINE TI XIPOM VOZE...
3
Prvu fabri~ki proizvedenu pisa}u ma{inu na svetu, u SAD je prodalo preduze}e „Remington” 1873. godine, ali ipak, prvu pisa}u ma{inu napravio je Amerikanac Vilijem Ostin Bert 1829. godine koja je cela bila od:
A) ~elika B) ~elika i plastike V) drveta
1
Pol P. Haris bavio se razli~itim zanimawima. Bio je kauboj, glumac, mornar, prodavac mermera, pa vo}a... A 1905. godine okupio je prijateqe u ^ikagu, Ilinois, da bi im preneo svoju viziju rotarija. Tada je bio: A) hotelski slu`benik B) advokat V) sudija
2
5 6
Eti~ki kodeks rotarijanstva, test ^ETIRI PITAWA od 24 re~i na engleskom jeziku, sastavio je rotarijanac Herbert J. Tejlor:
A) 1921. godine B) 1932. godine V) 1943. godine
4
1212. godine je po~eo: A) De~ji krsta{ki rat B) Prosja~ki krsta{ki rat V) Krsta{ki rat besposlenih
1945. godine u San Francisku, 49 rotarijanaca pomoglo je u osnivawu:
ENIAK (ENIAC – Electronic Numerical Integrator And Computer) jedan od prvih ra~unara proizveden u SAD, koji je re{io prora~une za hidrogensku
bombu i druge vojne i nau~ne prora~une, bio je te`ak: A) 30 kilograma B) 300 kilograma V) 30 tona
A) Organizacije Ujediwenih nacija B) Me|unarodnog Olimpijskog komiteta V) Me|unarodnog Crvenog krsta
ODGOVORI SU NA STRANI 31
26
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Rot26-27:Rot26-27.qxd
05.09.2011
20:27
Page 2
10 Ne{to je neobi~no u ovom tekstu:
7
Po kome je i danas omiqeno vozilo „xip” dobilo ime?
A) prema inicijalima konstruktora vozila „Xej-Ar-Pia” B) prema nazivu jedne zver~ice iz stripa o mornaru Popaju V) prema zvuku koji je to vozilo pravilo kada se pretovareno kretalo uzbrdo
Moj pjesni~e, vjere mi, ti ne mo`e{ dobro pro}i. Evo zime, snijeg je zemqu prekrio, u ku}i ti studen, sqeme ti se od bijede ru{i, brkove ti iwe obijelilo, no ti uvijek istu pjesmu poje{: - Nemoj zimu zimi kleti, prokuni je ti u qeti! - Beri vo}e u proqe}e! - S jeseni se cvije}e me}e! - U qeti se studen sveti! i sve u tom ludom stilu. - Ej, pjesni~e nesretni~e, ~udnih rije~i posjedni~e i zle kobi miqeni~e, dobro po~uj: i u prozi bdije ~udo. Nemoj re}i: - cio `ivot mene voze od groze do proze...
MOJ OTAC KADA SAM IMAO 4 godine Moj tata mo`e sve! 5 godina Moj tata zna puno toga. 6 godina Moj tata je pametniji od tvog tate. 8 godina Moj tata ne zna ba{ sve. 10 godina Vreme u kome je moj tata odrastao bilo je druga~ije. 12 godina Pa dobro sad! Prirodno, moj tata ne zna ba{ sve s tim u vezi. Star je da bi se se}ao svog detiwstva. 14 godina Ne obra}aj pa`wu na mog oca. On je tako staromodan. 21 godina On? Bo`e moj, totalno mu je pro{ao rok upotrebe!
Nedostaje...
25 godina Tata zna pone{to o tome, a to je zbog toga {to ima ne{to malo iskustva. 30 godina Mo`da da pitamo tatu {ta bi nam on savetovao.
8
35 godina Ne}u u~initi ni{ta a da se prethodno ne dogovorim sa tatom.
Svetskom prestonicom malina smatra se: A) Ariqe, grad u zapadnom delu Srbije B) Azov, grad u Rostovskoj oblasti Rusije V) Ajtos, grad u isto~nom delu Bugarske
40 godina Pitam se kako je tata izlazio na kraj sa tim. Bio je tako mudar i pun iskustva.
9
50 godina Dao bih sve samo da mi je moj tata sad ovde pa da me savetuje u vezi sa svim.
Kurajber je:
Velika je {teta {to nisam vi{e cenio wegovu mudrost.
A) vrsta zanatlije B) {aqivi naziv za kaplara u austrougarskoj vojsci V) ime za ~etrnaesto mu{ko koleno u rodoslovu SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
Mogao sam mnogo toga da nau~im od wega.
27
Rot28-29:Rot28-29.qxd
05.09.2011
20:28
Page 1
NA[A PRI^A VA[E ^ITANJE
ULICA DIVLJIH KESTENOVA ospodine, da li biste znali da mi ka`ete gde se nalazi Ulica divqih kestenova? Ne se}ate se? A mora da je negde ovde, imena se vi{e i ne se}am. Ali znam pouzdano da je negde ovde. [ta ka`ete, nema ovde nigde ulice s drvoredom kestenova? A ja znam, gospodine, da ona tu mora da postoji, nemogu}e je da uspomene toliko varaju. Da, jo{ pre rata... Na uglu se nalazila {kola, a pred {kolom arteski bunar. Ne mislite, vaqda, da sam sve to izmislio. U toj {koli sam i{ao u prvi razred, a pre toga u zabavi{te. U~iteqica se zvala gospo|ica Fani. Mogu vam, gospodine, pokazati jednu fotografiju gde smo svi na okupu: gospo|ica Fani, na{a u~iteqica, da, taj {to sedi pored we, to sam ja, Andreas Sam, moja sestra Ana, Fredi Fuks, vo|a na{e bande... Da, gospodine, odli~no, sada sam se setio. Ulica mora da se zvala Bemova ulica, jer ja sam bio borac u bandi ~uvenih bemovaca, ~iji je vo|a bio Fredi Fuks (zvani Aca Dugowa), Folksdoj~er. Sjajno gospodine, da nije bilo ovog na{eg razgovora, ja se uop{te ne bih setio da se ta ulica zvala Bemova ulica, po ~uvenom poqskom generalu, ~etrdesetosma{u. Da li vam, mo`da, gospodine, to ime govori ne{to: Bem, Bemova ulica. O, da, izvinite, naravno vi se ne mo`ete setiti, ukoliko niste tu `iveli pre rata, no bar biste mogli znati da li ima tu negde neka ulica s drvoredom divqih kestenova?
G
i su kestenovi cvetali s prole}a, tako da je cela ulica mirisala pomalo otu`no i te{ko, osim posle ki{e.Tada je, izme{an sa ozonom, miris divqeg kestenovog cveta lebdeo svuda naokolo.
T
Oh, ja sam se zapri~ao, oprostite, mora}u da pitam jo{ nekog, mora da ima nekog ko }e se setiti te ulice, pre rata se zvala Bemova, a bila je zasa|ena drvoredom divqih kestenova. Zar se ne se}ate, gospodine? Ni vi? Eto, sve {to jo{ mogu da vam ka`em, to je da je na uglu bio jedan bunar, arteski, ispred {kole. U blizini je bila kasarna, levo, iza ugla, na drugom kraju ulice. Mi, deca, dotle smo smeli da odlazimo. Tu saobra}aj nije bio `iv. A na uglu, kod kasarne, po~iwale su {ine (mali `uti i plavi tramvaji). Da, gospodine, zaboravio sam vam re}i da je pored drvoreda kestenova, s desne strane, bilo uo~i rata iskopano skloni{te, u cikcak. Tu je boravila na{a banda. Da vam, mo`da, taj podatak ne}e pomo}i da se setite: bilo je iskopano veliko skloni{te. aravno, svuda je bilo skloni{ta, ali dobro se se}am da divqih kestenova nije bilo osim u na{oj ulici. Naravno, sve su to detaqi, no ho}u samo da vam ka`em da se sasvim pouzdano se}am da je ta ulica bila zasa|ena divqim kestenom, a ovo, gospodine, ovo je bagrem, a bunar nigde ne vidim, pa ipak mi se ~ini da je to nemogu}e, mo`da ste vi pogre{ili, mora da se neka druga ulica zvala Bemova, ova mi se ~ini premala. Uostalom, hvala vam, proveri}u. Zakuca}u na neka vrata i pita}u: Da li se ova ulica pre rata zvala Bemova ulica, jer sve mi je to vrlo sumwivo, gospodine, ne verujem da bi tolika kestenova stabla nestala, makar bi jedno ostalo, drve}e, vaqda, ima du`i vek, kestenovi, gospodine, ne umiru tek tako. Eto, ne verujem, gospo|o, svojim o~ima. Niko nije u stawu da mi ob-
N
28
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
jasni gde su nestali ti kestenovi, i da nije vas, ja bih posumwao da sam sve to izmislio ili sawao. Jer, znate, tako je to sa uspomenama, ~ovek nikad nije siguran. Veliko vam hvala, gospo|o, idem da potra`im ku}u u kojoj sam `iveo. Ne, hvala vam, vi{e bih voleo da budem sam. nda on pri|e jednim vratima, mada to nisu bila ona vrata, i pritisnu zvonce. Izvinite, re~e sasvim obi~nim glasom, da li tu stanuje Andreas Sam? Ne, ne, re~e `ena, zar ne umete da ~itate? Ovde stanuje profesor Smerdel. Da li ste sigurni, ponovi on, da ovde ne stanuje Andreas Sam? Pre rata je stanovao ovde, znam pouzdano. Mo`da se se}ate wegovog oca? Eduard Sam, s nao~arima. Ili se, mo`da, se}ate wegove majke. Marija Sam, visoka, lepa, vrlo tiha. Ili wegove sestre, Ana Sam, uvek s ma{nicom u kosi. Eto, vidite, onde gde je ona leja s lukom, tamo je bio wihov krevet. Vidite, gospo|o, ja se sasvim dobro se}am. Tu je stajala {iva}a ma{ina wegove majke, Marije Sam. Bila je to singer ma{ina, s no`nom pedalom. O, ni{ta ne brinite, gospo|o, samo evociram uspomene, znate, posle toliko godina sve nestaje. Eto, vidite, na mom je uzglavqu izrasla jabuka, a singerica se pretvorila u bokor ru`a. Od kestenova pak, gospo|o, vidite, nema ni traga. To je zato, gospo|o, {to kestenovi nemaju svoje uspomene. ^uli ste, ku}e nema. Na mom je uzglavqu izrasla jabuka. Jedno kvrgavo, povijeno stablo bez ploda. Soba mog detiwstva pretvorila se u leju s lukom, a na mestu gde je stajala singerica moje majke – bokor ru`a. Pored ba{te se uzdi`e nova
O
Rot28-29:Rot28-29.qxd
05.09.2011
20:29
Page 2
NEKE ZNA^AJNE GODINE IZ ISTORIJE RI trospratnica, u woj stanuje profesor Smerdel. Kestenove su posekli, rat, qudi ili prosto – vreme. evo {ta se tu zbilo, u Bemovoj dvadeset sedam. Pre dvadesetak godina, koje sam hteo da presko~im jednim lirskim skokom unapred. Ulazi moj otac, dva – tri meseca po na{em odlasku, u ku}u broj 27 u Bemovoj i izosi na{e stvari: dva ormara, dva kreveta, singericu moje majke. Kad su izneli i posledwi deo name{taja, a to je bio onaj otoman u kojem pevaju federi, evo – gospo|o Smerdel, ja jo{ uvek s vama govrim – {ta se zbilo: ,,Kada smo izneli i posledwi deo name{taja, draga moja Olga, a to je bio onaj otoman u kojem pevaju federi, ku}a se sru{ila kao kula od karata. Ne znam ni sam kakvim sam ~udom uspeo...’’ (Iz pisma Eduarda Sama, moga oca, svojoj sestri Olgi Sam – Urfi).
A
Sada je tu posa|en luk, lepi zeleni praziluk, gospo|o... í
1979.
1943. RotarÚ International zvani~no usvaja Test 4 pitanja kao osnovno `ivotno i profesionalno na~elo svakog rotarijanca. Tvorac je Herbert Tejlor (Herbert J. TaÚlor), ~lan RC ^ikago, koji }e slu`iti i kao predsednik RI za period 1954-55.
Da li je ISTINITO? Da li je PO[TENO prema svima? Da li }e proiste}i DOBRA VOQA i PRIJATEQSTVO? Da li }e biti KORISNO za sve?
1955.
1987.
RotarÚ proslavlja svoju zlatnu godi{njicu sa 8.500 klubova iz 89 zemalja. RI konvencija je odr`ana u ^ikagu. Ri~ard Nikson, podpredsednik SAD, je odr`ao govor.
Danilo Ki{ je ro|en 22. februara 1935. u Subotici. Detiwstvo je proveo u Ma|arskoj, a gimnaziju je u~io na Cetiwu. Bio je lektor za srpskohrvatski jezik na univerzitetima u Bordou, Lilu, Strazburu. Ova pri~a je iz wegove zbirke novela RANI JADI. Umro je 15. oktobra 1989. u 54. godini u Parizu.
RotarÚ Foundation finansira prvi od projekata poznatih pod nazivom 3-H, {to podrazumeva borbu za zdravlje (na englsekom Health) protiv gladi (na engleskom Hunger) i za humanost (na engleskom HumanitÚ): vakcinaciju 6 miliona filipinske dece protiv de~ije paralize. RI predsednik James Bomar je potpisao ugovor sa filipinskom vladom o pomo}i i ubrizgao prvu vakcinu.
2005.
1962. RI upravni odbor odobrava Interakt program. Naziv Interakt je dobijen kombinacijom re~i „(inter)national”, i „(act)ion”. Ciljna grupa su mladi srednjo{kolskog uzrasta. Prvi klub je osnovan u Melburnu, Florida, SAD.
Ogla{avajte se u listu SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.
nakon dugutrajne i `estoke borbe, RotarÚ International otvara vrata i `enskom polu.
29
Proslavljen 100-i ro|endan RotarÚ International.
Rot30:Rot30.qxd
05.09.2011
20:30
Page 1
AKTIVNOSTI ROTARI KLUB ZAJE^AR
PESNIK PEVA POSLE DE@URSTVA Ninoslav Jovanovi} ro|en je 17. oktobra 1979. godine u Zaje~aru, gde `ivi sa suprugom Sla|anom i dvoje dece, Lukom i Jovanom. Sredwu elektrotehni~ku {kolu zavr{io je u Zaje~aru 1998. godine kada se upisuje na Vi{u {kolu unutra{wih poslova u Zemunu. 2002. godine diplomira i postaje pravnik unutra{wih poslova. Od 2003. godine zaposlen je u MUP-u Republike Srbije gde radi kao oficir policije u Odeqewu policije u Policijskoj upravi u Zaje~aru. Krajem 2003. godine nastavqa daqe {kolovawe i upisuje Fakultet za menaxment koji zavr{ava 2008. godine i dobija zvawe diplomiranog ekonomiste. Ninoslav je mlad ~lan Rotari kluba Zaje~ar. MOLITVA Pesniku se mo`ete javiti na mobilni telefon: +381 64 6779 730 ili mu pisati na elektronsku adresu nino1710多open.telekom.rs Kleknuv{i na kolena, Pognute glave i spojenih Umno`imo trenutak sada{wosti Tople uspomene ostaju, dlanova, u kojem `elimo provesti ali samo to, Tvorio je budu}nost, da li nam je to dovoqno, neprolazne, budu}nost }e tada svakako biti ono {to zaista vredi, Sebi i Gospodu na{a sada{wost, I{~ezlo je ! ugodne re~i. lepa, iskusna, puna qubavi i zdrave voqe. Ono {to je vredelo Crna mantija, Vi{e nije izme|u nas, Odavala je setu Zakoni prirode upozoravaju, Izme|u tebe i mene, i `al, na ravnote`u pomra~ewa i Ono {to nas je nekada spajalo Za `rtvu svanu}a, sada nas rastavqa. koja je podneta na sklad zlo~ina i kazne, Za sve nas. na sud koji je oko nas, Volite se, pokazujte to danas, na sud koji }e tek do}i. Jer }e sutra ve} biti kasno. I danas, nakon Nemojte dozvoliti sebi svega da ve} slede}eg jutra za tim ne okre}e glavu TAJNE SU SVUDA `alite. od nas OKO NAS Vreme }e ve} nekako zale~iti a to se ve} te bolne rane na srcu, odavno Sedim na jednoj tro{noj stolici ali u du{i }e ostati tama. zaslu`ilo. i razmi{qam o svom postojawu, mirna i tiha no} bila mi je drug. Oprosti, bi}e tvoja prva naredna Nije mario za ovaj `ivot, izgovorena re~, pojio je an|eoske melodije, Nebeski svod posut srebrnim nekom drugom koji }e pre ili cvoje srcu i du{u ukrasima od zvezda, kasnije predao je Wemu. mamio mi je pogled u visine u}i u `ivot tvoj, u visine jo{ neotkrivenih tajni. jer tada ne}e znati pro{lost tvoju, Zvuk manastirskih zvona jer znati ne}e `ivot tvoj, {irio se poqima, Jo{ je mnogo tajni za nas jer grehe tvoje znati ne}e. uz pomo} prole}nog vetra neke su se samo preslikale dopreo je i do posledwih na tako mirno more seoskih ku}a. koje je kao kroz stid stvaralo SADA[WOST Molitvom se pribli`ava{ Tvorcu, talase ILI BUDU]NOST kroje}i misli pozitivnih tonova, otkrivaju}i tako svoju pravu }ud. Molitvom otvaramo kapije Tren sada{wosti, ve} sada je na{ih srca No qudi, duboko je to more, uveliko pro{lost, za dobre qude, Ne znamo {ta ono u dubini svojoj Duga pro{lost koja je iza nas. za pozitivne vibracije, nosi, za Wega ! mo`emo samo naslu}ivati Ta pro{lost sabrala je mno{tvo ali i tada nam se ne}e otkriti trenutaka, i tada ne}emo znati Koji su nekada bili sada{wost. PORUKA U BOCI da li je ono od nas sakrilo tajne Vrednujte i po{tujte druge, ili smo samo osu|eni Budu}nost zami{qamo, budu}nost ~uvajte ono {to imate, da takve tajne na ovom svetu `elimo jer ve} sutra mo`da toga biti ne}e. i ponekad je sawamo. nikada ne spoznamo.
30
SEPTEMBAR OKTOBAR 2011.