08.11.2011
20:25
Page 1
D-2483
NOVEMBAR/ DECEMBAR 2011. • GODINA I (LææVIII)
ZIMA NA[EG ZADOVOQSTVA
K_1:K_1.qxd
BROJ 9 i 10
D-2483
ISSN 2217-723æ
K_2:K_2.qxd
08.11.2011
20:27
Page 1
PORUKA PREDSEDNIKA RI
@ELIM SE PONOVO NADATI
NOVEMBAR 2011.
Vaspitan sam po op{tim moralnim principima: Kada sam bio mali, majke, roditeqi, profesori, dedovi, stri~evi, kom{ije su bile osobe vredne po{tovawa i ugleda. Koliko su nam bili bli`i ili stariji toliko su nam vi{e ose}awa davali. Bilo je nezamislivo nevaspitano odgovoriti starijima, u~iteqima ili vlastima. Imali smo poverewe u starije, jer su bili roditeqi, majke ili rodbina sve dece u ulazu, sokaku, ulici. Bojali smo se tek mraka, grdoba ili horor filmova. Bojali smo se da ne u~inimo nekom ne{to na`ao zbog nas samih jer smo se mi tada lo{e ose}ali. Danas sam beskona~no tu`an za sve ono {to smo izgubili, za sve ono ~ega }e se moji unuci jednog dana bojati. Za strah u pogledu dece, mladih, odraslih, starih. Qudska prava za kriminalce? Neograni~ena prava za nastrane? Platiti dugove i biti budala? Amnestija za prevarante? Po{teni su glupi? Ne iskoristiti prednost, zna~i li to biti budala? [ta nam se to doga|a? Profesori pretu~eni u {koli, trgovci prete mu{terijama. Re{etke na na{im prozorima. Svako zatvoren u svom svetu. Kakve su to vrednosti? Auto koji vredi vi{e od zagrqaja, deca koja `ele nagradu, da bi zavr{ila {kolsku godinu. Mobilni u torbama dece, koja su tek iza{la iz pelena. [ta `eli{ u zamenu za jedan zagrqaj? Vi{e vredi jedan Armani od diplome. Vi{e vredi jedan veliki ekran od razgovora. Vi{e vredi skupa {minka od zajedni~kog sladoleda. Vi{e vredi izgledati od biti. Kad nam se to dogodilo? Za{to smo dozvolili da nam se to desi? Za{to to trpimo? Ho}u da mogu da skinem re{etke sa prozora, da tamo stavim cve}e! @elim da sednem na stazu i ostavim otvorena vrata u letwim no}ima. Ho}u po{tewe kao motiv ponosa. Ho}u pravi karakter, ~isto lice i pogled u o~i. Ho}u da postoji i sram i solidarnost. Ho}u nadu, veseqe, poverewe. Ho}u da se vratim stvarnom `ivotu. Obo`avao sam moj jednostavan svet, imati qubav, samilost i solidarnost kao osnovu `ivota, prezir pred nedostatkom etike, morala i po{tovawa. U osnovi: trebamo uvek biti qudi. Izgradimo boqi svet, ispravniji, gde osobe po{tuju osobe.
MOJA DRAGA BRA]O I SESTRE U ROTARIJU! Londonski „Tajms” je 1885. godine objavio seriju ~lanaka u ~ast 100. ro|endana ser Mojsija Montefiore, britanskog finansijera i filantropa, kome je kraljica Viktorija dala titulu viteza. Govorilo se o njegovoj iskrenosti, dare`ljivosti i spremnosti da pomogne svakome u nevolji. Jedna pri~a se posebno prepri~avala. Neko je jednom upitao ser Mojsija, jednog od najbogatijih ljudi njegovog doba, koliko vredi? Na ovo neotesano pitanje, napravio je kratku pauzu, tek da trepne, i kazao cifru - daleko ispod o~ekivanja svog ispitiva~a! Naravno, usledio je prigovor da vredi makar 10 puta vi{e! Ser Mojsija se samo nasme{io i odgovorio: „Mladi ~ove~e, niste me pitali koliko imam. Va{e pitanje je glasilo koliko vredim. Izra~unao sam koliko sam ove godine dao u dobrotvorne svrhe i to je cifra koju sam vam rekao. Vidite, u `ivotu mi vredimo samo onoliko koliko smo spremni da podelimo sa drugima.” Kada izra~unavamo sopstvene vrednosti, da li to radimo u smislu onoga {to imamo, ili kako to koristimo? Kada ka`emo da su sva ljudska bi}a podjednako vredna, da li delom to sledimo? Verujem da biti rotarijanac zna~i posmatrati na{e resurse u razli~itom svetlu. [ta }e dati najve}e dobro, ako mo`emo da biramo {ta da radimo sa onim {to imamo? Koji izbor }e nas, na kraju, u~initi najbogatijim? U Rotariju smo svi svesni ogromnih potreba u mnogim delovima sveta. Svi znamo koliko mo`emo pomo}i preko na{e Rotari Fondacije. Mo`emo da promenimo `ivote, povratimo nadu, izgradimo budu}nost - ako tako izaberemo. U `ivotu je sve zasnovano na izboru. Mo`emo odabrati da ne vidimo potrebe drugih, da zadr`imo ono {to imamo, da probleme drugih proglasimo isklju~ivo njihovim. Ali, mo`emo da odaberemo da gledamo dalekose`no, da prevazi|emo boju, jezi~ke barijere, na~in obla~enja, kulturu i uvidimo da su svi ljudi nalik nama - i odbijemo da se povu~emo í Kalian Baner|i Predsednik R I
Utopija? Ne! Qudi, pa donedavno smo bili takvi. Mi to zaslu`ujemo. Na{a deca to zaslu`uju, a na{i }e nam unuci biti zahvalni zbog toga í
2
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
K_3:K_3.qxd
09.11.2011
15:02
Page 1
ZA ^ITANJE
ZULFIKAR-ZUKO D@UMHUR
HRAM U KOSMAJSKOJ Zulfikar-Zuko Xumhur, hodoqubac, slikar i karikaturista, ro|en je u Kowicu 24. 9. 1920. godine. Objavio je vise od 10.000 karikatura. Sara|ivao je kao karikaturista i ilustrator u „Je`u”, „Borbi”, „Politici”, „Oslobo|ewu”, reviji „Danas”, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditeq serije emisija „Hodoqubqe”. Umro je 27. novembra 1989. godine u Herceg-Novom, a sahrawen u Kowicu.
iqe`im ove reB dove boje}i se da sam jedan
od rijetkih `ivih svjedoka toga davnog dogadjaja u Beogradu. Moj najbli`i ro|ak Abdulah Haxi}, imam beogradske Bajrakli xamije, bio je te{ko bolestan od tuberkuloze i vezan za postequ pa je toga hladnog jutra prvih dana mjeseca decembra (~ini mi se ~etvrtog) 1944. godine ovlastio mene da u ime wegovo prisustvujem tu`noj sve~anosti obnove jevrejskog hrama u Kosmajskoj ulici. U stravi~no unaka`enim prostorijama dugo skrnavqenog Hrama zatekao sam malu grupu uplakanih i izbezumqenih od bola `ena u drowcima. Me|u tim nesretnim `enama bila su samo dvojica ili trojica starijih mu{karaca, jo{ uvijek pometenih od velikih strahova koje su tek pre`ivjeli. To su bili beogradski Jevreji, wihove `ene i rodbina {to su do{li da prisustvuju ovoj tu`noj sve~anosti. Stajao sam me|u wima pognute glave misle}i na strahote kroz koje smo svi, a naro~ito Jevreji, pro{li tih stra{nih ratnih godina nacistickog zla i bezumqa. oja~ana zapomagawa i pla~ skrenuli su mi pa`wu na jednog omaweg ~ovjeka koji je upravo ulazio u Hram. ^oP vjek je bio u partizanskoj bluzi sa opasa~em i partizanskom Spomenicom na grudima. Imao je nao~are i bio veoma utu~en. Oja|ene i uplakane `ene opkolile su ga i dr`ale za ruke i ramena sa svih strana. ^ovjek u partizanskoj bluzi bio je uznemiren i iza wegovih o~ala primjetio sam suze.
Taj omawi ~ovjek me|u ucviqenima u dugo skrnavqenom jevrejskom Hramu u Kosmajskoj ulici bio je Mo{a Pijade. @an Konfino, qekar i kwi`evnik, i Raka Ruben, foto reporter „Politike”, stajali su pred ovim tu`nim skupom i molitvom i govorom otvarali ovaj skoro potpuno uni{teni Hram. Sje}am se dobro, @ak Konfino obu~en u nekakvu izno{enu vojni~ku bluzu govorio je potresno o tu`nim sudbinama milijuna „malih Avrama i Isaka” diqem Evrope koji su pobijeni i spaqeni samo zato {to su se zvali Avrami, Mo{e i Isaci. to, pro{lo je vi{e od ~etiri desetqe}a, a i danas u mome E sje}awu `ivi molitva koju je govorio Raka Ruben i „mali nedu`ni Avrami” koje je u svojoj tu`noj besjedi nekoliko puta spomiwao @ak Konfino toga hladnog i davnog decembarskog prijepodneva u jevrejskom Hramu u Kosmajskoj ulici u Beogradu. Ima nekih stvari koje se nikada u `ivotu ne zaboravqaju. Nikada ne}u zaboraviti ni to hladno jutro u Hramu, jer me i onda i danas podsjetilo na moje djetiwstvo na Dor}olu, na moje drage {kolske drugove Jevreje sa kojima sam se igrao po Zereku i oko Jovanove pijace. Podsjetilo me je, a i sada me bolno sje}a, na moju mladost u Sarajevu, na moje dobre i u~ene profesore Jevreje od kojih sam u gimnaziji u~io higijenu, matematiku, wema~ki jezik i filozofiju, i na drugove sa kojima sam sjedio u istoj klupi, i{ao na utakmice i na |a~ke igranke… Podsjetilo me je i podsje}a i danas na prijateqstvo moga oca muftije i hafiza Abduselama sa velikim rabinom doktorom Alkalajem u ~iju sam ku}u u Jovanovoj ulici na Dor}olu ~esto sa roditeqima odlazio i na wihove dolaske u na{u ku}u pored beogradske Bajrakli xamije. Bili su to Beograd i Sarajevo moga davnog djetiwstva, gradovi u kojima su `ivjeli i Srbi i Muslimani i Jevreji i Cincari i Hrvati i Rusi i Nijemci, i Cigani, a djeca su se igrala. Eh, ti „mali Avrami” @aka Konfina pomenuti prije ~etrdeset qeta i danas `ive u meni í
Iz na{ih {kola su izbacili istorijski deo ~iwenice postojawa SFRJ. Ako je ta zemqa izba~ena, ho}e li i nas izbaciti iz postojawa? Mi smo bili ti, danas oku`eni Jugosloveni, ustajali smo na „Hej Sloveni”, skakali za na{e zlatne ko{arka{e, ~itali Seleni}a, u~ili Miqkovi}a, ne razumeli Krle`u, pevali „Azru”, ogovarali „Bijelo dugme”, pa ipak ~eznuli da ponesemo Selmin kofer li~no, plivali na{im Jadranom, jeli sladoled i {ampite kod Ademija, putovali vozom „Bratstvo-jedinstvo”, vozili par-nepar, {vercovali iz Trsta, i{li u paviqon sa imenom Jugoslavija u Veneciji na bijenale, mi smo mogli sve i nismo `eleli nigde, nego ba{ tu gde smo. I onda smo nestali, kao ta zemqa iz uxbenika na{e dece. I sada vi{e nema {ta da boli. Jer nas nema. Svetozar Cvetkovi} na{ glumac (1958) NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
31
K_4:K_4.qxd
09.11.2011
14:53
Page 1
REACH ÝITHIN TO EMBRACE HUMANITÙ!
URONITE I IZ DUBINE PRIGRLITE ^OVE^ANSTVO!
Da li je ISTINITO? Da li je PO[TENO prema svima? Da li }e proiste}i DOBRA VOQA i PRIJATEQSTVO? Da li }e biti KORISNO za sve?
K_2:K_2.qxd
09.11.2011
13:41
Page 2
GENERALNI SEKRETAR RI I ROTARI FONDACIJE
JOHN HEÝKO John HeÞko je generalni sekretar Rotari Internationale i Rotari Fondacije, {to zna~i da upravlja jednom od najve}ih svjetskih globalnih humanitarnih organizacija, koja broji 34.000 klubova {irom sveta. Za fiskalnu 2010. godi{nji prihodi prelaze 400 miliona USD, Rotari i Rotari Fondacija podr`avaju 1,2 miliona rotarijanaca u njihovim volonterskim naporima da slu`e svojim lokalnim i globalnim zajednicama. Od 2004 do 2009 HeÞko je potpredsednik za operacije i razvoj pri Millennium Challenge Corporation (MCC), agenciji ameri~ke vlade osnovanoj 2004. za isporuku inostrane pomo}i najsiroma{nijim zemljama sveta. U MCC, bio je glavni pregovara~ Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava za ugovaranje inostrane pomo}i sa 26 zemalja u Africi, Aziji, Ju`noj Americi, Bliskom Istoku i biv{em Sovjetskom Savezu. Tokom mandata, zavr{io je pregovore o pomo}i i potpisao sporazume u ukupnom iznosu od 6,3 milijarde dolara sa 18 zemalja za infrastrukturu, poljoprivredu, izgradnju vodovoda i kanalizacije, zdravlja i obrazovanja. Pre dolaska u MCC, HeÞko je bio me|unarodni partner u advokatskoj firmi Baker &McKenzie (B&M), specijalizovanoj za me|unarodne korporativne transakcije na tr`i{tima u razvoju. Pomogao je da B&M osnuje svoju firmu u Moskvi, kao i ispostavu u Kijevu i Pragu. Dok je radio u Ukrajini po~etkom 1990, HeÞko je pomagao u radu stru~nog tima koji je pripremao nacrt novog ukrajinskog, post-sovjetskog ustava i bio charter ~lan prvog Rotari kluba u Kijevu. Bio je predava~ na ÝoodroÞ Ýilson Me|unarodnom centru za nau~nike, pomo}ni profesor prava na Univerzitetu GeorgetoÞn, te viziting predava~ na Carnegie zadu`bini za me|unarodni mir. Njegovi radovi i ~lanci su objavljivani u vode}im ameri~kim i me|unarodnim ~asopisima, u kojima je op{irno govorio o politi~kim i poslovnim pitanjima biv{eg Sovjetskog Saveza, Srednjoj Europi, Africi i Latinskoj Americi. Diplomirao je pravo na Harvardu, magistrirao savremenu istoriju na OØfordu (gdje je studirao kao Marshall stipendista), a ima i diplomu Hamilton koled`a gde je upotpunio svoje znanje o vladi i Sovjetskom Savezu. Govori pet jezika, osim engleskog: ~e{ki, portugalski, ruski, {panski, i ukrajinski. Kao glavni sekretar, HeÞko rukovodi sa skoro 800 slu`benika u Rotari International Svetskom sedi{tu u Evanstonu, me|unarodnim kancelarijama u Argentini, Brazilu, [vajcarskoj, Indiji, Koreji, Japanu i Australiji. On i njegova supruga, Margarita, `ive u Evanstonu. Nosilac je Paul Harris FelloÞ priznanja í
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
NOMINACIJA PREDSEDNIKA RI ZA 2013/14 RON D. BARTON Nominacioni komitet je odabrao Rona D. Bartona (Ron D. Burton), ~lana RC Norman, Oklahoma, SAD, za predsednika RotarÚ International 2013-14. Barton }e zvani~no postati nominovani predsednik 01. oktobra, ukoliko se ne pojave protivkandidati. Barton je 2007. godine oti{ao u penziju s polo`aja predsednika UniversitÚ of Oklahoma Foundation Inc. ^lan je Ameri~ke advokatske komore, kao i Advokatskih komora Klivlend okruga i dr`ave Oklahome. Ima dozvolu za rad u Oklahomi, kao i pred Vrhovnim sudom SAD. „Uzbudqivo je biti rotarijanac danas. Primenom RI Strate{kog plana i Plana vizije budu}nosti, verujem da imamo dobru osnovu da iskoristimo na{e snage na najboqi na~in. Moja vizija je da svakog rotarijanca nau~im da ceni {ta zna~i bitii rotarijanac. Uz ova dva sredstva, mi to mo`emo i da ostvarimo.” Vrlo aktivan u svojoj zajednici, Barton je osniva~ i pro{li predsednik Fondacije Norman Public School, kao i osniva~ i ~lan upravnog odbora Fondacije Norman CommunitÚ. Nosilac je nagrade srebrnog dabra (Silver Beaver
AÞard), bio je potpredsednik Ve}a posledwa granica u organizaciji Ameri~kih skauta (Last Frontier Council of the BoÚ Scouts of America). Barton veruje da je promovisawe visokih eti~kih standarda jedna od osobina koja odvaja RotarÚ od drugih organizacija. „Ovo uverava one koji sara|uju s nama da nam se mo`e verovati. Ve}ina nas se bavi poslovima, koji ve} imaju sopstveni moralni kodeks. Slu`ewe u Rotari organizaciji samo poja~ava ovu odgovornost. Na{a obaveza je da idemo i vi{e od toga, kako bi bili sigurni da su svi na{i postupci van svake sumwe.” Barton je rotarijanac od 1979. godine, podpredsednik je Future Vision Komiteta i ~lan Polio Eradication AdvocacÚ Task Force za SAD. Bio je jedan od direktora RI, ~lan i potpredsednik RotarÚ fondacije, moderator na Internacionalnoj skup{tini, pomo}nik moderatora i distrikt guverner. Izme|u ostalog, pomagao je u radu Vilijama B. Bojda (Ýilliam B. BoÚd) tokom wegovog predsedni~kog mandata RI 2006/07 godine. Za svoj rad u RI Barton je nagra|en sa: Service Above Self AÞard, The RotarÚ Foundation Citation for Meritorious Service, Distinguished Service AÞard i International Service AÞard for a Polio-Free Ýorld. Barton i supruga Xeta (Jetta), imaju dvoje dece i troje unu~adi í
3
Rot 04-05:Rot 04-05.qxd
09.11.2011
13:49
Page 1
R I NAGRADILA ROTARI KLUBOVE U NA[EM DISTRIKTU 2483
PISMO GUVERNERA D-2483
ROTARÙ INTERNATIONAL REÝARDS TO DISTRICT 2483 CLUB’S
NOVEMBAR 2011. DRAGA BRA]O I SESTRE U ROTARIJU, DRAGI PRIJATEQI, Niko od nas ne zna pravi odgovor: Ko smo? Odakle dolazimo? Na{e prisustvo i na{ lik odre|eni su ro|ewem. U tom delu mo`emo samo da prihvatimo sopstveno postojawe, takvo kakvo nam je dato. [ta je sa onim {to mo`emo da promenimo. Da li smo u stawu da poboq{amo svoja dru{tva i da ostavimo generacijama koje dolaze boqi svet od onog koji smo mi zatekli? Jedan od na~ina je tragawe za promenama i ne pristajawe na bezli~nost koja je pretwa qudskom opstanku. Dru{tvo identi~nih, duhovno sterilnih pojedinaca predstavqa dru{tvo bez kreativnosti i bez imena u istoriji. Qudska istorija je svedok borbe svake nove ideje sa zate~enim stawem qudskog duha. Staro, odnosno ve} prihva}eno shvatawe, ukoreweno kao tradicija pokazalo je sposobnost da koristi najokrutnije metode da zaustavi sve {to je novo i {to „miri{e” na promene. Napredna ideja je naj~e{}e bila anatemisana. Ne treba da se vra}amo mnogo unazad da bismo se pogledali „o~i u o~i” sa spravama za mu~ewe, da bi smo osetili qudski gnev usmeren na tvorca nove ideje. Da li je ideja o spa{avawu sveta nova ideja? Da li je dru{tvo kreativnih pojedinaca koji tragaju za sopstvenim mogu}nostima koje `ele da usmere ka pomagawu drugim qudima, novo dru{tvo? Qudi su i danas skloni da prave zavere protiv duha koji donosi ideju koja iskora~uje iz svog vremena. Mo`da je to prisutno i zbog toga {to je potrebno mawe umnog naprezawa za osudu nego za ula`ewe u su{tinu i poku{aj da se razume o ~emu to „krivac” govori. Priznali mi to, ili ne, nad nama se rasprostrla mentalna ravnodu{nost. Umesto da zaroni u dubinu svog bi}a, tra`e}i to sopstveno bi}e, dana{wi ~ovek radije zarawa u fotequ. Okru`en stvarima koje ga uglavnom ispuwavaju, napredak ~ove~anstva mu je nebitan. Ali, sre}om, postoje i takvi qudi kojima mir i nau~eno stawe nisu dovoqni da bi mogli da budu zadovoqni svojom `ivotnom ulogom. Individualno protivqewe postoje}em poretku stvari kroz nauku, umetnost, kwi`evnost ili napor da se ostvari napredak u dru{tvu, obele`je su suvereniteta takvih individua, koje imaju snagu da rekonstrui{u svet. Nama, rotarijancima na{a Rotari mre`a pru`a mogu}nosti da doprinesemo promenama. Na{a Rotari fondacija nam olak{ava takve napore. Ali, da bismo mogli da odgovorimo na zahtev svog vremena, tako da budemo prepoznati kao lideri koji razumeju zna~aj izazova, moramo da uspostavimo harmoniju sa samim sobom, da upoznamo sebe i da budemo zadovoqni onim {to otkrijemo. To je jedini na~in da pomognemo da boqi svet postane realna pri~a í Va{a u Rotariju, DG Vesna Baltezarevi}
4
ThirtÚ-eight (38) RotarÚ Clubs of the eØ-RID-2481 aÞarded bÚ RI for various reasons and significant achievements in the Membership field during the period 2010- 11. From this sum, tÞelve (12) are Serbian RotarÚ Clubs, three (3) are Montenegrin RotarÚ Clubs: AÞard for the highest groÞth rate: RC of Beograd - Dediwe, RC of Beograd - Stari Grad, RC of Kucura Vrbas, RC of Prokupqe, RC of Pqevqa, RC of Podgorica. AÞard for the highest retention rate: RC of Nis-Centar, RC of Novi Sad – Dunav, RC of Palic, RC of Senta, RC of Sombor, RC of Zemun. AÞard for sponsoring a neÞ RotarÚ Club: RC of Beograd International. AÞard for bringing in the most neÞ members: RC of Bar. Recognition for increasing membership to 20 or greater: RC of Krusevac. Kindest rotarian regards and Þarmest cordial Þishes for a successful and prosperous period 2011-12. Vissarion (Aris) N. Zachos RID-2484 IPDG (2010-11) Adviser to DG 2011-12 of RID-2483
OTVORENA ÝEB STRANICA NA[EG DISTRIKTA Po~eo je da radi sajt na{eg distrikta na adresi
ÞÞÞ.rotarÚdistrict2483.com Osnovna uloga portala je da nam prvenstveno omogu}i boqu i neposredniju komunikaciju, kao i razmenu informacija. Sajt je otvoren za sve klubove i predstavqawe svih klupskih projekata, kao i zna~ajnih doga|aja. OUR DISCTRICT ÝEB SITE LAUNCHED Our district Þebsite has been launched at the folloÞing address
ÞÞÞ.rotarÚdistrict2483.com The main role of the Þeb site is primarilÚ to enable us better and more direct communication and information sharing. The site is open to all clubs and presentation of all club projects, and significant events. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 04-05:Rot 04-05.qxd
09.11.2011
13:49
Page 2
ROTARÙ FONDATION CHAIR'S MESSAGE
PORUKA PREDSEDNIKA RI FONDACIJE NOVEMBAR 2011.
NOVEMBER 2011.
Sada je vreme da se upoznamo sa radom Rotari fondacije
NoÞ's the time to learn about Þhat the Foundation does
Novembar je mesec Rotari Fondacije, i nadam se November is RotarÚ Foundation Month, and I da }e te se fokusirati na Fondaciju kroz predavanja hope Úou'll focus on the Foundation Þith Úour i klupske akcije. Kako ina~e, da na{i novi rotarijanci club speakers and programs. HoÞ can our neÞer saznaju {ta je i kako radi Fondacija? Rotarians understand the Foundation if Þe do Mi ~esto ne umemo dobro da komuniciramo not tell them Þhat it is and Þhat it does? u Rotariju, {to je ~udno jer smo lideri u poslu Ýe are often not good communicators in i zajednici. Mo`da zato {to smo RotarÚ, Þhich is strange as Þe are business preoptere}eni informacijama, ili je previ{e and communitÚ leaders. MaÚbe it is sportskih prenosa na TV-u, ali mnogi information overload or too much sport on rotarijanci ne daju prioritet {irenju television, but RotarÚ information is not a high informacija. Na primer, kako biste odgovorili prioritÚ for manÚ Rotarians. For example, na slede}a pitanja: hoÞ Þould Úou ansÞer these questions: Ima li Ambasadorskih stipendija u va{em Is there an Ambassadorial Scholar in our distriktu? district? Ýilliam B. BoÚd Foundation Trustee Chair [ta je Plan vizije budu}nosti, i {ta zna~i za Ýhat is this Future Vision Plan, and Þhat na{ klub? does it mean for our club? Ýhat do Þe need to knoÞ about polio eradication, other [ta treba da znamo o iskorenjivanju de~ije paralize, osim than that it makes us feel good? {to nas ~ini zadovoljnim? Ýhat is the difference betÞeen Group StudÚ EÚchange U ~emu je razlika izme|u programa Grupne razmene and vocational training teams? studenata i Profesionalnih trening timova? I hear the Þords EverÚ Rotarian, EverÚ Ùear. Ýhat is that ^uo sam re~i svaki rotarijanac, svake godine. [ta to zna~i? about? Kako Rotari Fondacija mo`e da podr`i `elju na{eg kluba HoÞ can The RotarÚ Foundation support our club's desire da pomognemo ljudima van na{eg okru`enja? to help people outside our communitÚ? Kako se rotarijanci bore protiv HIV/AIDS, za pitku vodu i Ýhat are Rotarians doing on issues such as HIV/AIDS and sanitarije? Þater and sanitation? Niko u mom klubu ne ~ita godi{nji izve{taj Fondacije. NobodÚ in mÚ club reads the Foundation annual report. Gde odlazi novac? Ýhere does the moneÚ go? Kakav je na{ odnos sa Fondacijom Bil i Melinda Gejts? Ýhat is our relationship Þith the Bill & Melinda Gates Lista ovakvih pitanja mo`e i}i u nedogled, ali pravo pitanje Foundation? glasi: The list of questions could go on, but the real question is, „[ta na{ klub preduzima da saznamo vi{e o na{oj Rotari „Ýhat is our club doing to learn more about our RotarÚ Fondaciji?” Foundation?” If the ansÞer is „not enough,” noÞ might be a Ako je odgovor ne dovoljno, mo`da je sada pravi trenutak verÚ good time to start í da po~nemo í
SE]AWE
OKTOBRI IVE ANDRI]A
@IVOT NAM VRA]A SAMO ONO [TO MI DRUGIMA DAJEMO!
1892 - 9. oktobar - ro|en u Dolcu kod Travnika. 1911 - 30. oktobar - u ~asopisu „Bosanska vila” objavquje svoju prvu pesmu „U sumrak” i proznu pesmu „Blaga i dobra pesmica”. 1919 - po~etkom oktobra po~iwe da radi kao ~inovnik u Ministarstvu vera u Beogradu. 1926 - oktobra postavqen je za vicekonzula Generalnog konzulata Kraqevine Jugoslavije u Marseju, Francuska. 1961 - 26. oktobar - „Za epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemqe” dobija Nobelovu nagradu za kwi`evnost. Ivo Andri} - pisac, rotarijanac, diplomata, nobelovac! O Ivi Andri}u napisana je 221 kwiga. Ivo Andri} ,}utolog'' dao je 174 intervjua. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Fotografije su dobijene dobrotom Zadu`bine Ive Andri}a
5
Rot 06-07:Rot 06-07.qxd
08.11.2011
20:41
Page 1
BITKA ZA BEBE ROTARI POKRET PREDSTAVLJEN U EDICIJI
„LIDERI DRU[TVENE ODGOVORNOSTI 2011”
^UVAMO IDEAL SLU@ENJA U godi{njoj ediciji „Lideri dru{tvene odgovornosti 2011”, koju je pod pokroviteljstvom UNICEF-a objavila kompanija Business Info Group, ove godine je na inicijativu Rotari kluba Beograd predstavljen i Rotari pokret, kao organizacija kojoj je dru{tvena odgovornost utkana u osnovna na~ela postojanja. U ovoj ediciji, predstavnici vode}ih medija, organizacija i kompanija izneli su svoje stavove o korporativnoj dru{tvenoj odgovornosti u vreme krize, primere dobre prakse i govorili o tome kako i u vreme krize treba pomo}i onima kojima je to potrebno. Ono po ~emu je na{a organizacija specifi~na, i kao takva i predstavljena, jeste ~injenica da na{a dru{tvena odgovornost nema pridev „kor porativna”, ve} da je pomaganje drugima zapravo su{tina na{eg postojanja. Termin ,,dru{tvena odgovornost„ novijeg je datuma, ali je su{tina tog termina zapravo misija ~itavog Rotari pokreta: Rotari je me|unarodna humanitarna i servisna organizacija ~iji su ~lanovi poslovni i profesionalni lideri, koji dobrovoljno posve}uju svoje vreme i sredstva da pomognu drugima u lokalnoj zajednici, kao i u celom svetu. Cilj Rotarija je da podr`ava i o~uva ideal slu`enja kao uslov za svaki poduhvat, a upravo to slu`enje u dana{nje vreme se naziva - dru{tvena odgovornost” - deo je teksta u kome je na{ pokret predstavljen, zajedno sa aktivnostima koje su svi na{i klubovi sproveli u poslednjih godinu dana. Edicija je javnosti predstavljena na okruglom stolu „Kompanije i dru{tvena odgovornost - koliko u vremenu krize mislimo na zajednicu”, odr`anom 14. oktobra u Tanjug Press klubu í
6
HEROJI NE MOGU SAMI Jo{ pre dve godine rotarijanci Beograda pokrenuli su akciju i prikupili sredstva za pomo} Institutu za neonatologiju. Sada tu akciju nastavqa TV B92 i Ministarstvo zdravqa Srbije. Inkubatori u Srbiji stari su i po 40 godina. Garancija im je odavno istekla, rezervne delove je gotovo nemogu}e nabaviti, a servisirawe postaje nemogu}a misija. Zastarela oprema ne samo {to ne pru`a bebama adekvatnu negu, ve} dodatno ote`ava wihovu, ionako, prete{ku borbu za `ivot. Smrtnost novoro|en~adi te{ke do 999 grama u Srbiji iznosi 60%, dok je u Evropi 15%. Takvo stawe ne mo`e vi{e da se toleri{e. Problem koji `elimo da re{imo mnogo je ozbiqniji od zastarelosti opreme. Pod ovakvim okolnostima u pitawe je dovedeno osnovno qudsko pravo - pravo na `ivot. Da bi za{titile to pravo, zdravstvenim institucijama u Srbiji potrebno je 100 novih, savremenih, inkubatora. Potpisan je ugovor sa nema~kom firmom „Daeger” za isporuku 100 inkubatora i to: malih (i najpotrebnijih) vrednost po komadu 9.000 evra, sredwih po ceni od 12.900 evra i prenosivih po ceni od 13.700 evra. Dr`ava se sa svoje strane odrekla carine i PDV. Dragi rotarijanci, ho}emo li se ponovo prikqu~iti akciji spasavawa beba? Svi zainteresovani sredstva mogu uplatiti na: Dinarski ra~un: Ra~un 340-36233-65 Erste bank ad Bulevar oslobo|ewa 5 21000 Novi Sad Devizni ra~un: SÞift Code: GIBAATÝG Erste Group Bank AG Ýien, Austria Account of the beneficiarÚ Þith: SÞift code: GIBARS22 Erste Bank A.D. Novi Sad BeneficiarÚ: IBAN RS35340001753974400097 Name: Fond B92 Address: 11070 Beograd, Jevrejska 16, Serbia International PaÚments Department Erste bank a.d.d., Novi Sad
BATTLE FOR BABIES
HEROES ARE NOT ALONE TÞo Úears ago Belgrade Rotarians launched the campaign and help raise funds for the Institute for neonatologÚ. The campaign is noÞ continued bÚ B92 TV station and the MinistrÚ of Health of Serbia. Incubators in Serbia are more than 40 Úears old. Their ÞarrantÚ period has long eÚpired, spare parts are almost impossible to obtain, and repair becomes impossible. Obsolete eÜuipment does not provide adeÜuate care of babies, and additionallÚ aggravates their alreadÚ verÚ difficult fight for life. 999 grams infant mortalitÚ rate in Serbia is 60%, Þhile 15% in rest of Europe. This situation cannot be tolerated anÚ longer. The problem that Þe Þant to solve is much more serious than just the outdated eÜuipment. Under these circumstances, even the basic human right - the right to life - is in danger. In order to protect that right, the health institutions in Serbia need to be donated 100 neÞ and modern incubators. A contract Þas signed Þith the German companÚ „Daeger’’ to deliver 100 incubators: small ones (the most needed) – their price is 9,000 euros per piece, medium ones – priced at 12,900 euros each, and portable ones at a price of 13,700 euros. The government has in turn Þaived customs duties and VAT. Dear Rotarians, Þill Þe rejoin the baby rescue campaign? NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 06-07:Rot 06-07.qxd
08.11.2011
20:39
Page 2
ROTARI FONDACIJA
POMO] ROGU AFRIKE Kao odgovor na humanitarnu katastrofu koja je zadesila delove Etiopije, Kenije i Somalije, Rotari Fondacija je ustanovila poseban FOND ZA POMO] ROGU AFRIKE protiv gladi i za izbegla lica, za projekte koji pokrivaju ugro`ena podru~ja. Su{a kakva nije zadesila Rog Afrike unazad 60 godina je prouzrokovala glad u delovima Somalije. Stotine hiqada qudi be`i u Etiopiju i Keniju tra`e}i spas. Preko 10 miliona qudi je pogo|eno u tim zemqama a od toga je 3,7 miliona na ivici pre`ivqavawa ili smrti usled gladi.Fondacija je odredila da je krajwi rok za donacije: 30. jun 2012. godine. Gotovinske donacije }e se ra~unati za Paul Harris FelloÞ (PHF). (iz RotarÚ International NeÞs – 15. avgust 2011) Napomena: Po{to je ovo nov fond Rotari Fondacije, rotarijanci koji `ele da doniraju mogu se informisati preko zvani~nog sajta R.I.
POMO] ZA SOMALIJU... Rotari klub Beograd Skadarlija predstavlja Srbiju u me|udistriktnoj akciji prikupljanja pomo}i deci Somalije! Apelujemo na ostale Rotari klubove da finansijski podr`e ovu akciju!
... I TURSKU Krajem oktobra, sna`an zemljotres ja~ine 7,20 Rihterove skale pogodio je provinciju Van na krajnjem istoku Turske. Pored velike materijalne {tete, Geolo{ki institut u Kandiliju procenjuje da je u zemljotresu poginulo izme|u 500 i 1.000 osoba. Postradalima je neophodna pomo} u hrani, ode}i, lekovima. Tugrul Yegenaga, Predsednik RC Adana Cukurova, obratio se e-mailom rotarijancima Srbije mole}i pomo}. U ovom trenutku najpotrebnije su vre}e za spavanje, {atori, grejna tela. Donatori se mole da priloge dostave na adresu: The RotarÚ International 2430 District Bank Account is IBAN No: TR73 0004600631888000040511
Drage sestre i bra}o u Rotariju, Danas mi je stigao apel iz Turske i Guvernera RID 2430, a vezano za nedavni katastrofalni zemljotres koji je potresao ovu veliku zemlju. S obzirom da smo svi ~lanovi velike Rotari porodice, predla`em da na nekom od nastupaju}ih sastanaka klubova i Districta razmotrimo mogu}nost organizovanja humanitarne akcije, u cilju doniranja neophodne prve pomo}i. U nastavku mo`ete pro~itati mail, koji mi je upu}en od strane RI District-a 2430. Va{a u Rotariju Lidija Bartu{ Vasiljevi} Sekretar 2011/2012 Rotari Club Beograd Vra~ar D2483 & Public Relation Chair D2483 +381(0) 60 722 4872 +381(0) 64 842 0020 NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
ROTARI KLUB BEOGRAD
O SKORIJOJ ISTORIJI NA[EG KLUBA U jesen 2003. godine, za mog predsedni~kog mandata je odr`an humanitarni koncert austrijskog xez sastava ,,Klik klik'', iz Graca, u Galeriji ,,Cvijeta Zuzori}'' i prikupqeno je 5000 evra za pomo} organizaciji ,,Na{a Srbija'', a pokroviteq manifestacije je bio tada{wi ministar vojni g-din Boris Tadi}, li~ni prijateq ~lana na{eg kluba, Wegove ekselencije Dr Hanesa Porijasa, ambasadora Austrije u Srbiji i Crnoj Gori. Slede}e 2004. godine je takodje odr`an humanitarni koncert na istom mestu, sa istim ~lanstvom, ista suma je upla}ena istoj organizaciji, samo je tada predsednik na{eg Rotari kluba Beograd bio Qubomir Haxi \or|evi}, a pokroviteq sada{wa prva dama Srbije g-dja Tawa Tadi}, uz nastup akusti~nih gitarista iz Austrije.. Pozdrav Dr Mi}a Stanojkovi} predsednik Kluba 2003 - 2004 ROTARÙ CLUB BELGRADE
ABOUT RECENT HISTORÙ OF OUR CLUB In the autumn of 2003, during mÚ presidencÚ, a charitÚ concert bÚ Austrian jazz band „Klick klick” of Graz, Þas held in Cvijeta Zuzoric GallerÚ, and on that occasion 5.000 euros were raised to help the organisation „Our Serbia”. The sponsor of the event Þas the then Defence Minister Boris Tadic, a personal friend of our club member, His EÚcellencÚ Dr Hannes Porias, Austrian Ambassador to Serbia and Montenegro at the time. NeÚt Úear, 2004, a charitÚ concert took place in the same venue, Þith the same members, and the same amount Þas raised for the same organisation, onlÚ this time the President of our RotarÚ Club Belgrade Þas Qubomir Hadzi Djordjevic, and sponsor Þas the current first ladÚ of Serbia, Mrs. Tawa Tadic. The Þhole event Þas additionalÚ enriched due to a performance of acoustic guitarists from Austria. Greetings Dr Mi}a Stanojkovi} Club president 2003 - 2004
7
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
08.11.2011
20:43
Page 1
AKTUELNOSTI
THE ROTARÙ INTERNATIONAL INSTITUT ZONE 20B okom prethodnog meseca, od 10. do 13. oktobra, boravio sam u Kairu i u~estvovao na trening seminaru za izabrane guvernere u na{oj zoni 20B. Ovaj seminar je poznat i pod nazivom Pi{e Nikola Obradovi} GETS (Governor Elect Trainong SeDGE 2012/2013 minar) a deo je celonedeljnog skupa u okviru Instituta na{e zone. Na po~etku ovog ~lanka nije na odmet predstaviti na{u zonu 20B. U svetu postoji sedam me|unarodnih kancelarija RotarÚ International (International Offices). Za na{ Distrikt 2483 ona je locirana u Cirihu i teritorijalno pokriva Evropu i Afriku (ali i Bliski Istok i zemlje biv{eg Sovjetskog Saveza). Sve ukupno 109 dr`ava sa 119 Distrikta, 8.133 Rotari klubova i 304.607 Rotarijanaca. Dalja, finija podela u okviru ove kancelarije prote`e se na devet Zona, od kojih je i na{a 20B.
T
U Zoni 20B nalazi se 26 dr`ava sa osam Distrikta. Zemlje u na{oj Zoni su: Al`ir Jermenija Azarbejd`an Bahrein Bugarska Crna Gora Egipat Gibraltar Gr~ka Gruzija Jordan Kazahstan Kosovo (under UNMIK)
Kipar Kirgistan Liban Maroko Makedonija Mauritanija Palestina Srbija Sudan Tad`ikistan Tunis Turska Ujedinjeni Arapski Emirati
Distrikti u na{oj Zoni 20B su organizovani na slede}i na~in: 2420 Turska 2430 Turska, Tad`ikistan, Azarbejd`an, Kirgistan, Kazahstan 2440 Turska 2450 Kipar, Egipat, Bahrein, Liban, Jordan, Jermenija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Gruzija, Sudan, Palestina 2470 Gr~ka (centralna i ju`na) 2482 Bugarska 2483 Srbija, Crna Gora 2484 Gr~ka (severna) 9010 Maroko, Tunis, Mauritanija, Al`ir ***
Zemlje van distrikta: Gibraltar, Kosovo (under UNMIK), Makedonija
Tokom nedelju dana, Institut Zone 20B, koji se odr`avao u luksuznom hotelu ,,Sofitel’’ na ostrvu Zamalek, obuhvatio je tri celine: • Governor Elect Training Seminar • RotarÚ Coodrinator, Public Image & The RotarÚ Foundation Regional Seminar • RotarÚ Zone 20B Institute
8
Organizacija celokupnog Instituta pripala je Distriktu 2450 koji je na najbolji na~in demonstrirao kako rotarijansko gostoprimstvo tako i sadr`aj, doveo ugledne u~esnike, obezbedio odli~ne uslove za odr`avanje samog Instituta. [TA SAM NAU^IO ? Seminar za budu}e Guvernere osam Distrikta u na{oj zoni bio je odli~na prilika da se u toku skoro tri dana razmene interesantna iskustva. Budu}i Guverner Distrikta iz Maroka (pokriva i Tunis, Mauritaniju, Al`ir) nije bio prisutan iz razumljivih razloga. Pored upoznavanja i li~nog kontakta stekao sam i jasnu sliku o veli~ini pojedinih Distrikta, na~inu delovanja i akcijama koje se sprovode. Kao kratku deskripciju, opisa}u Tursku u rotarijanskom svetlu. U Turskoj postoje tri Distrikta (2420, 2430 i 2440) i svi oni su locirani zapadno od Ankare do Istanbula i na jug do Izmira i Antalije. Ukupno ima Za uspomenu: sa g. Sakui Tanakom i... 7.500 Rotarijanaca u 225 Rotari klubova. Ono {to posebno impresionira je ~injenica da su vrlo dobro organizovani, povezani su sa dr`avom a posebno sa pojedinim Ministarstvima. Pored toga veoma su aktivni u na{oj Zoni 20B gde su biv{i Guverneri na uglednim mestima, od koordinatora do trenera. Po pitanju finansiranja projekata i drugih Rotari aktivnosti, kao i same Rotari Fondacije, raspola`u tako|e zna~ajnim sredstvima. Ovako va`nom skupu prisustvuju i ugledne zvanice. Za mene li~no posebno zadovoljstvo bilo je prisustvo budu}eg Predsednika Rotary International za 2012-2013 godinu g. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
08.11.2011
20:50
Page 2
Sakuji Tanake iz Japana. U toku tri susreta sa njim imao sam priliku da ~ujem i razmenim neke od ideja za nastupaju}u rotarijansku godinu. U jednom od slede}ih izdanja na{eg ~asopisa ,,Rotar’’ objavi}emo ekskluzivni razgovor sa RIPE Sakuji Tanakom, na osnovu odobrenja dobijenog od uredni{tva NeÞsletter Zone 20B, kao i na{e planove za bli`e povezivanje na{eg Distrikta 2483 sa RotarÚ International, InternatiSakuji & KÚoko Tanaka onal Office u Zurich-u i Zonom 20B. Na skupu su bili prisutni i ~lan borda Direktora RI g. Samuel OÞori, koji je istovremeno bio i saziva~ (Convener) Instituta Zone 20B. Ispred Rotari Fondacije bio je prisutan biv{i Direktor borda RI i sada jedan od Trustee TRF Jackson San-Lien Hsieh. Sa svima njima imao sam priliku da razgovaram i saznam korisne informacije o pravcima razvoja Rotary International, a posebno nakon zavr{etka test faze Future Plan-a, u kojoj na{ Distrikt 2483 u~estvuje kao jedan od 100 izabranih Distrikta u svetu. Bilo bi izuzetno va`no da period pred nama efikasno iskoristimo, s obzirom da je test faza Pilot Distrikta po~ela jo{ 2010 i da je ve} protekla polovina vremena za uhodavanje. Na{ Distrikt je u posebnoj prednosti jer }e ostali Distrikti u svetu od 2013 godine imati veoma kratak period za tranziciju. Mi{ljenja sam da je potrebno svakog Rotarijanca i svaki Rotari klub upoznati sa filozofijom i budu}om orijentacijom RotarÚ International u godinama pred nama. Slede}i institut Zone 20B odr`a}e se u Izmiru, Turska a u organizaciji Distrikta 2440. Koliko su temeljne pripreme potrebne svedo~i i web site koji je ve} u funkciji: ÞÞÞ.rotarÚinstitue2012izmir.org. S obzirom da ima toliko tema iz Rotari sveta koje su bitne za efikasno delovanje svih Rotari klubova u Srbiji i Crnoj Gori, a obim jednog ~lanka je ograni~en, to }u prvom slede}om prilikom dati svoj osvrt o {est podru~ja delovanja RotarÚ International i svih klubova u svetu, kao i o oceni odr`ivosti tih projekata. Tako|e `elim da sa vama, dragi Rotarijanci i ~itaoci, podelim ve~itu dilemu: „U ~emu se Rotari klubovi u Srbiji i Crnoj Gori razlikuju od 500 drugih udru`ewa gra|ana koji se bave humanitarnim radom i ostalih 15.200 NGO?” í ... g. Jackson San-Lien Hsieh NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
NOVI ^LANOVI ROTARI KLUBA BEOGRAD
Gospodin Miodrag Trpkovi} novi je ~lan Rotari kluba Beograd. Wegova biografija izgleda ovako: Name of Firm: „DOMAA” d.o.o. Name of Staff: Miodrag Trpkovi} Profession: B.Sc.C.Arch. Date of Birth: MaÚ 31th 1960, Pristina Ùears Þith Firm/EntitÚ: 6 Úears NationalitÚ: Serbian Membership in Professional Societies: • Serbian Chamber of Engineers • Architects Association of Serbia • Belgrade Architects Association Detailed Tasks Assigned: Director í
Gospodin Branko Jovanovi} je na~elnik Uprave za upravqawe rizikom u Sektoru za vanredne situacije MUP-a Srbije. Profesor je Odbrane i najve}i deo poslovne prakse proveo je rade}i na poslovima odbrane, civilne za{tite, ranije u Ministarstvu odbrane i od nedavno u Ministarstvu unutra{wih poslova. Branko Jovanovi} je iz Kragujevca, ali `ivi i radi u Beogradu. Ro|en je 25. decembra (SRE]AN RO\ENDAN!) Ima dvoje dece i iznad svega ceni porodi~ne vrednosti í
Gospodin Petar Vugdragovi} je iz Zemuna. Diplomirao je Visoku ekonomsku {kolu u Beogradu – smer bankarstvo, engleski jezik govori i pi{e, a zavr{io je kurseve za elektronsko poslovawe. Jedan je od osniva~a Societe General Banke-[tedionice, poslovi sa stanovni{tvom, mre`e i ekspoziture. Obavqao je
9
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
08.11.2011
20:50
Page 3
AKTIVNOSTI ROTARAKT KLUB PROKUPLJE poslove i bio je Retail Menager, direktor za Organizaciju i trening, a sada obavqa poslove direktora Slu`be za realizaciju poslova sa pravnim i fizi~kim licima. Gospodin Petar Vugdragovi} ima 35 godina profesionalnog iskustva u bankarstvu i vrhunsko poznavawe bankarskih poslova po standardima Socijete General banke, kao i propisa i regulative u Srbiji. Kao takvog poznavaoca posla, banke su ga prepoznale i predla`u ga i biraju u vi{e navrata za predsednika Odbora poslova sa stanovni{tvom u Udru`ewu banaka Srbije, a izabran je za zamenika predsednika Kreditnog biroa Srbije pri Udru`ewu banaka. Po prvi put predstavio se na{em klubu zapa`enim predavawem na temu poslovawa Societe General Banke u Srbiji, a u okviru poslova koje je radio i sada radi í
Mladi gospodin Ugqe{a Pavi}evi} iz Beograda, je diplomirani pravnik sa polo`enim specijalisti~kim ispitom iz oblasti „Akcije, berze i akcionarska dru{tva – korporativno upravqawe’’. Savetnik je u Ministarstvu finansija Republike Srbije, Uprava za trezor, sektor za normativne i pravne poslove i kontrolu poslovnih procedura. Gospodin Ugqe{a Pavi}evi} predstavio se na{em klubu interesantnim predavawem „Upravqawe deviznim sredstvima buxetskih korisnika Republike Srbije’’ í
U utorak, 18. oktobra, Rotarakt klub Prokupqe je organizovao akciju pod sloganom „Protegni noge!”, u ciqu obele`avawa Me|unarodnog dana {etwe. Zborno mesto je bilo ispred O[ „9. oktobar” u 13 sati, a {etali smo oko 2 km, do galerije „Bo`a Ili}” u centru grada. Nakon {etwe, u gradskoj galeriji je odr`ana kratka prezentacija o blagotvornom dejstvu {etawa i zdrave ishrane, kojom smo dodatno promovisali zdrav na~in `ivota. Istog dana, ne{to ranije, od 9 - 11 ~asova, ispred galerije „Bo`a Ili}”, u glavnoj ulici, bio je postavqen {tand na kome su na{i sugra|ani, uz zdravstvenu kwi`icu, mogli da provere krvni pritisak i nivo {e}era u krvi. Ovaj, prepodnevni deo akcije, je sproveden u ciqu obele`avawa Svetskog dana hrane (16.oktobar). Akciju su podr`ali: Dom Zdravqa u Prokupqu, Narodni muzej Toplice, hotel „Garetov konak” Prolom Bawa, Stomatolo{ka ordinacija „Dr \uki}” i Op{tina Prokupqe í
ROTARI KLUB RUMA
GODI[NJICA Rotari klub Ruma Vas poziva na godi{wicu ~arter ceremonije koja }e se odr`ati u subotu 19. 11. 2011. godine u restoranu Vulin. Na proslavi }e se organizovati aukcija slika ~iji celokupan prihod ide za dve akcije koje smo pokrenuli ~esme u Rumi i obnova francuskog krsta. Kotizacija iznosi 1.500 dinara. Sa po{tovawem, Sekretar Nada [erifovi} +381 64 19 21 469
AKTIVNOSTI 46. ZLATNO PERO BEOGRADA 11. ME\UNARODNI BIJENALE ILUSTRACIJE
46th GOLDEN PEN OF BELGRADE 11TH INTERNATIONAL BIENNIAL OF ILLUSTRATION
Umetni~ki paviqon „Cvijeta Zuzori}” 03-23. novembar 2011. godine
The 46th Golden Pen of Belgrade, The 11th International Biennial of Illustration 2011, Þill be held at the "Cvijeta Zuzori}" Art Pavillion, Kalemegdan, Belgrade, 03-23. November, 2011. For eØhibiting at this prestigious gathering of domestic and foreign illustrators and artists the selection jurÚ of our recognized masters of illustrations, chose Þorks of 126 domestic and 105 international authors, amongst are the Þorks of Haxi Du{an Glu{ac, graphic designer, journalists, a member of ULUPUDS, UNS as Þell as a member of the RotarÚ Club of Beograd í
Me|unarodna izlo`ba ilustracija Zlatno pero Beograda, spada u red najzna~ajnijih i najstarijih me|unarodnih izlo`bi u Srbiji, ~iji po~eci datiraju daleke 1959. godine. Wen kontinuitet i trajawe od preko 50 godina, svedo~i o vrednosti i veli~ini ove manifestacije. Na ovom presti`nom izlaga~kom skupu doma}ih i stranih ilustratora, umetnika, dizajnera, selekcioni `iri sastavqen od na{ih priznatih i poznatih majstora ilustracije koji je izabrao radove 126 doma}a i 105 inostranih autora, iz 26 zemaqa sveta, nalaze se i radovi Haxi Du{ana Glu{ca, dizajnera grafike, novinara, ~lana ULUPUDS, UNS, ~lana Rotari kluba Beograd í
Hayiju ilustrovao Dobrosav Bob @ivkovi}
10
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:01
Page 4
ROTARI KLUB PAN^EVO
[ESTI PUT ZAJEDNO I HUMANO Rotari klub Pan~evo odr`ao je u subotu, 24. septembra 2011. godine {esto dru`ewe PIKNIK – HIPODROM 2011 PAN^EVO, u saradwi sa kowi~kim klubom „Kremen” iz Pan~eva i mladim prijateqima iz Rotarakta Pan~evo.
Prodajom suvenira koje su pripremili mladi iz Rotarakta obezbe|ena su sredstva za adaptaciju {kolskog prostora kowi~kog kluba „Kremen”, a sve u svrhu promovisawa kowi~kog sporta i terapijskog jahawa. Rotarijanski pozdrav! Drago Berginc Predsednik Rotari kluba Pan~evo za 2011 / 2012.
GLASOVI NA RECI Prijateqi u Rotariju do{li su iz Rotari klubova Kikinda, Subotica, Vaqevo, Ni{, iz Rotari kluba Beograd, a s nama su se dru`ili i na{i po{tovani guverneri Distrikta, biv{i i budu}i, Dragan Brajer i Nikola Obradovi}.
HORSKI KONCERT NA MAJNI I DUNAVU U petak, 14. oktobra 2011. godine u Galeriji fresaka u Beogradu odr`an je izvanredan horski koncert ruske, nema~ke i srpske duhovne muzike od 15. do 20. veka. Ispred izvanredne kopije portala trogirske katedrale koji je klesao neimar Radovan, solisti sastava „Rhein
Main Vokalisten” iz Frankfurta i vokalnog sastava „Oktoih” iz Beograda u prepunoj sali, gde se i stajalo, izveli su dela Feliksa Mendelsona, Morica Hauptmana, Johanesa Bramsa, kao i na{ih kompozitora Josifa Marinkovi}a, Stevana Mokrawca, Du{ana Trbojevi}a, kao i Aleksandra Sa{e Spasi}a, dirigenta i osniva~a sastava „Oktoih” koji NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
11
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:02
Page 5
...i SRPSKI ROTAR
je izvanredno dirigovao svoje delo „Svjati Bo`e” i dobio dugotrajan aplauz. Maestro Aleksandar je dugogodi{wi rotarijanac, ~lan Rotari klubova Beograd i Kragujevac í
ROTARI KLUB OPLENAC TOPOLA
PUT VINA
Vino...
RK Oplenac Topola, pokrenuo je humanitarnu akciju za skupqawe nov~anih priloga za kupovinu AUTOKLAV-a za Dom Zdravqa u Topoli. Našim donacijama (preko 1300 evra), obezbedili smo Domu Zdravqa u Topoli normalno funkcionisawe ustanove i pomogli u osavremewavawu zdravstvene zaštite na podru~ju naše Opštine. U okviru akcije organizovali smo donatorsko dru`ewe: PUT VINA „Dan bez vina je kao dan bez sunca!” Sastanak preko 70 u~esnika ove humanitarne akcije iz desetak Rotari klubova bio je na Oplencu, u bašti hotela 15. 10. 2011 u 14.00h
Obišli smo zadu`binski podrum obnovqene Kraqeve vinarije na padinama Oplenca sa degutacijom vina. Tako|e smo obišli vinariju Vrbica nadomak Orašca, uz dru`ewe u prelepom restoranu „Tarpoš”, sa gastronomskim u`itkom i najboqe odabranim vinima uz svako jelo. O ovom lepom i humanom oktobarskom dru`ewu, najboqe govori utisak rotara koji je poznavalac vina: …Pa pravo da ka`em - vrlo dobro! Kasnili smo 5-6 minuta, ali su nas specijalnom pratwom sproveli do podruma kraqevskih gde smo razgledali i degustirali dva vina koja nisu po mom ukusu, previse opori. Odatle odosmo na privatno imawe i kafanu na putu za Aran|elovac, bli`e Orašcu. Tamo nas ugostiše dobro. Bili smo za po~asnim stolom sa doma}inom i elitom! Beše i solidna muzika, oko 62-65 gostiju, dobro belo vino koje podse}a na tokaj furmint poluslatki, dobro jelo, na kraju obi|osmo i doma}inov podrum koji je u izgradwi. Rekao sam mu za belo vino i bio je ponosan i re~e - mnogo hvala! Ovo je još jedan poen za moje dobro razmišqawe o toj beloj lozi. Posle svega vratismo se oko osam ku}i. Sve u svemu bilo je lepo, bilo je dosta gostiju iz drugih klubova… Više o vinariji i restoranu mo`ete pogledati i na stranici ÞÞÞ.vinarijavrbica.rs
ROTARI KLUB SOMBOR
IMA RIBE U BEZDANU Rotari klub Sombor, sa velikim ponosom i zadovoqstvom, obave{tava da je SEDMOM akcijom PORIBQAVAWA uspe{no nastavio aktivnosti na obnavqawu ribqeg fonda.
... gosti ...
12
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:05
Page 6
U subotu, 22. oktobra 2011. godine, na Kanalskoj obali u Bezdanu, pu{teno je preko 500kg atestirane ribqe mla|i kategorije od 150g. Preko stotinu Rotara i wihovih prijateqa pomogli su, prilozima i aktivnostima, da ovo dru`ewe bude izuzetno uspe{no i prijatno. Rotari klub Sombor se zahvaquje gra|anima Bezdana, preduze}u „Vode Vojvodine” i Ekolo{kom udru`ewu Bezdana, bez ~ije pomo}i ova akcija ne bi mogla biti realizovana. Me|unarodna Rotari organizacija smatra da je o~uvawe prirode, a naro~ito briga o vodi u svim oblicima, aktivnost koja je prioritet ovog veka. Vojislav Mi{kov predsednik Rotari kluba Sombor 2011/12 Kontakt za obave{tewa u vezi ovog ekolo{kog poduhvata Aleksandar Dimitrijevi} +381 63 513 478
ROTARI KLUB BEOGRAD SKADARLIJA
ARGONAUTI ZA DE^JA SRCA Dragi prijateqi, ovogodi{we me|udistriktne akcije dru`ewa i jedrewa uspe{no su zavr{ene. Kao {to smo vas ranije obavestili u junu smo oplovili Siciliju i Maltu, a upravo smo se vratili sa Egejskog mora i Severnih Sporada. Mirno more Severnih Sporada, dobrano je izbrazdala flotila, ~etiri lepa jedrewaka, rotarskih posada. Krenuli smo ferijem 10. septembra, iz luke Volos do turisti~ki najpoznatijeg ostrva Sporada, Skiatosa. Tamo smo preuzeli jahte i zapo~eli krstarewe. Prvim kupawem i osve`ewem, posade su krenule ka prvom odredi{tu. Kompasi broda vode nas odmah u divqinu prelepe uvale Limnonari na ostrvu Skopelos. Pripremaju}i putovawe, rezevisana je i ugovorena ve~era u taverni, u kojoj smo, uz prisustvo lokalnih muzi~ara, buzukija i gitare, probali ribu otvorenog mora i doma}a vina, a posade su se na pravi na~in me|usobno upoznale. Uz osmehe, ples i dobro raspolo`ewe, trasirano je i oblikovano sve ono {to nas je na sli~an na~in pratilo narednih deset dana. Jutarwim kupawem, boqe re~eno umivawem u beskrajno ~istoj laguni, dogovaramo se i kre}emo daqe. Bacamo sidra du` lepih i poznatih pla`a Skopelosa. Pla`e su u sezoni prepune turista, ali sredinom septembra slika je potpuno druga~ija; tek po koji kupa~ i mirne pla`e gotovo su u potpunosti bile samo na{e. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Ako se uzme u obzir da je tih deset dana no}na temperatura bila od 22–26 C, dnevna od 30 – 35 C, a temperatura vode od 25–29 C, samo mo`ete da pretpostavite o kakvom zadovoqstvu kupawa se tih dana radilo. Slede}e ostrvo po planiranoj ruti bilo je Alonnisos. Gradi} Patitiri pamti}emo sigurno po slatkom, romanti~nom istoimenom selu ostrva Alonnisos, koje se nalazi na samom vrhu ostrva i odakle se pru`a pogled na gotovo cele Sporade. Plovidbu nastavqamo oko 14.00 h i odlazimo do ostrva Peristera koje se nalazi preko puta, udaqeno svega 2–3 NM. Tu su opet nezaboravne uvale, kupawe, pecawe, sun~awe, igra, gitara... Plovidbu nastavqamo u predve~erje i vra}amo se ponovo na Alonnisos, ovog puta u seoce Steni Vala. Siguran sam da }e mnogi Steni Valu pamtiti ne samo po wegovoj lepoti i miru, nego i po jo{ jednom \okovi}evom finalu. Urlali smo do 03.30h po gr~kom vremenu i radovali se wegovom osvajawu titule na US openu. Ceo doga|aj je pra}en u preporu~enoj i unapred dogovorenoj taverni, ~ija je vlasnica sticajem okolnosti rotarijanka Ksenia. Do svanu}a nije ostalo mnogo, ali uz produ`enu kafu i kona~no pravi huk vetra, di`u}i sidra iz bistrog mora napu{tamo obale sela i kre}emo opet ka divqini i ostrvu Kira Panagia. Vetar je kakav se samo po`eleti mo`e. Sna`an i konstantan, oko 20 ^V, a more mirno, bez talasa. Velika zbijenost ostrva, razbija egejsku plo~u i ne dozvoqava formirawe talasa. To je jedan od razloga {to su Sporadi jedan od najintere-
santnijih arhipelaga u svetu. Ve}ina ostrva u arhipelagu Sporadi pripada nacionalnom parku, pa tako i Kira Panagia. Tamo smo proveli no} u najsigurnijoj uvali ne samo Sporada nego mo`da i celog Mediterana. Iako je van uvale duvao vetar od 20 ^V, u woj nije bilo ni da{ka. Neverovatan mir i spokoj prekidalo je samo ponekad meketawe divqih koza koje naseqavaju ostrvo. Plitka i topla voda zaliva, milioni rasutih zvezda, toplina no}i i ~etiri jahte usidrene jedna uz drugu, ostavili su trag u memoriji svakog od nas. Takav prizor nije mogao da rezultira ni~im drugim no bra~nom ponudom, na{eg prijateqa Petra, upu}enog sad ve} zaru~nici Ani. Naravno da smo svi to proslavili i nazdravili. Podse-
13
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:10
Page 7
}am vas da smo imali i pro{le godine istu situaciju, naravno sa drugim sre}nim i zaqubqenim parovima na ostrvu Santorini. Na ostrvu Kira Panagia `ivi samo jedan monah Doroteus u manastiru Presvete Bogorodice. Monaha Doroteja poznajem od ranije i upozorio sam posade da je wegovo poimawe `ivota i na{ih svakodnevnih navika, malo ili mnogo druga~ije. Dorotej je jedini stanovnik na celom ostrvu, ve} punih sedam godina. Do{ao je sa Svete gore. Grk je, ali je teologiju u~io u Makedoniji. Govori pomalo srpski, makedonski i bugarski, tako da ga je mogu}e razumeti. Ne otvara vrata svakome, ne rukuje se sa posetiocima manastira i ne `eli da naru{ava svoj mir sa svakojakim prolaznicima i znati`eqnima. Iz wegovih o~iju jasno se vide mir, spokoj, toplina, ali i mudrost. Mi smo imali priliku da nas sve primi, pa ~ak i ugosti; poslu`io nas je hladnom izvorskom vodom, uzom, ratlukom... Drago mu je {to vidi Srbe, a ja `elim da verujem da je u nama video i ne{to vi{e od toga, ne{to ~isto, ne{to dobro... Plovimo ka Skirosu, po mnogima mo`da i najlep{em ostrvu koje smo tih dana obi{li. Ostajemo na pla`ama Skirosa dva dana. Sidrimo u selu Linarija gde smo opet bodrili na{e, ovaj put ko{arka{e, koji su izgubili od Rusa. To nam nije pokvarilo raspolo`ewe, ali slede}a situacija sigurno jeste. Tog drugog jutra isplovili smo u cik zore. Punim jedrima dolazimo na divqe, nenaseqeno ostrvo Skantzaura. Sve ide kako treba, u`ivawe u plavoj laguni, kupawe, zalazak sunca, op{te veseqe, `urka na brodu, muzika, ples, dru`ewe... Sve je bilo pra}eno odbleskom sjaja zvezda u vodi, koje su se neverovatnom gustinom nadvile nad nama i projektovale idili~nu scenografiju. Jutro i uzvik – delfin! Delfine smo tih dana sretali ~esto, ali ovaj je do{ao me|u na{e brodove. Iskoristio sam priliku, uzeo masku i zaronio za wim. Bio je samo metar, dva od mene, dovoqno da vidim da }e biti problema. Na dowem delu wegovog tela, ugledao sam na stotine parazita. Popeo sam se na brod rekav{i posadama {ta sam video. Prave}i planove {ta daqe, odjednom je neko iz vode uzviknuo – to su udice! Uzimamo kle{ta, makaze, no`eve i sve {to smo imali pri ruci u poku{aju da pomognemo jadnoj `ivotiwi i oslobodmo je toga. Na `alost, dok smo do{li do wega on je ve} gubio snagu, `ivot. Uzev{i ga u ruke shvatamo da nisu udice, nego ipak paraziti u obliku pijavica. Vezav{i ga konopcima, vu~emo delfina ~amcem do mog broda. Podi`u}i mu glavu da bi do{ao do vazduha odr`avamo ga jo{ u `ivotu. Ja sam okretao telefone ne bih li dobio neku informaciju ili pomo}. Kona~no me spajaju sa okeanografom i veterinarom iz Atine koji mi je rekao da tu nema pomo}i i da je isuvi{e kasno za bilo {ta. Delfin je poku{avaju}i da dobije pomo} od qudi i zavr{io tu svoj `ivot. Odlu~io sam da ga ne ostavqamo u laguni. Izvukli smo ga na otvoreno i pustili u plavetnilo u kom je i ro|en... Nekoliko minuta kasnije moj brod opkoqava jato delfina, kao da su do{li da nam izraze zahvalnost Isko~ili su nekoliko puta i nestali bez traga... Dugo smo }utali, `alili i na posletku shvatili, `ivot je to…
INTERNATIONAL INNER ÝHEEL
UNUTRA[NJI TO^AK ROTARIJA [ta je to Inner Ýheel International Inner Ýheel (IÝ) je me|unarodna organizacija koju ~ine Inner Ýheel Klubovi (IÝ Klub) {irom sveta, koji, ba{ kao i Rotari, promovi{u pravo prijateqstvo, podsti~u ideale slu`ewa zajednici i {ire me|unarodno razumevawe. ^lanstvo IÝ Klubova ~ine iskqu~ivo `ene, koje su starije od 18 godina i koje su u direktnoj ili posrednoj, krvnoj ili tazbinskoj, bra~noj ili drugoj trajnijoj li~noj vezi sa sada{wim ili biv{im rotarijancima, rotaraktovcima, ili ~lanicama IÝ, ukqu~uju}i sada{we ili biv{e rotarijanke, rotaraktovke, kao i devojke i `ene koje su u~estvovale u nekom od programa Rotari Internationala, kao {to je Razmena studenata, ili Ambasadorske stipendije.
Vesna Brajer i Marija Jurukovska iz Skopqa
Za razliku od Rotari klubova, gde je obaveza da se sastaju jedanput sedmi~no, IÝ Klubovi samostalno odlu~uju koliko }e se ~esto sastajati - na~e{}e to je jedan put mese~no. Sastanci klubova, unutra{wa organizacija, na~in izbora i trajawe mandata funkcionera, ~lanarina i druga pitawa ure|eni su po ugledu na Rotari, s tim {to ne va`e pravila o automatskom iskqu~ewu iz ~lanstva zbog neizvr{ewa klupskih obaveza. Kao i Rotari, tako i svaki IÝ Klub ima svoje projekte kojima poma`e lokalnoj zajednici. Ne retko IÝ Klubovi se pridru`uju mesnim Rotari, Rotarakt ili Interakt klubovima, tako {to rade na zajedni~kim projektima i zato nije bez osnova kada se ka`e da svaki Rotari Klub, pored svog Rotarakt i Interakt, treba da ima i svoj IÝ Club. Pored aktivnosti po klubovima, International IÝ, ba{ kao i Rotari International, sprovodi svoje projekte koji su od
NASTAVAK NA STRANI 16
14
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:10
Page 8
Sa decom bez roditeljskog staranja
Sa proslave osnivanja IÝC Beograd
globalnog i me|unarodnog zna~aja i wih prihvataju svi IÝ Klubovi u svetu.
Nekoliko re~i o nastanku
i Kikinde, a ostala dva su u Beogradu i to IÝ Klub Beograd, osnovan 22.januara 2003.godine i IÝ Klub Beograd Singidunum. Specifi~nost IÝ Kluba Beograd jeste u tome {to su ~lanice kluba ne samo iz Beograda ve} i iz Novog Sada i Jagodine. Trenutno postoji inicijativa za osnivawe IÝ Klubova u Jagodini i Ni{u. Svi klubovi aktivni su, na sastancima vlada prijatna atmosfera, a me|u ~lanicama blisko prijateqstvo, koje zna~ajno doprinosi i boqem povezivawu rotarijanaca i wihovih porodica. IÝ Klubovi iz Srbije imaju bliske odnose sa IÝ Klubovima iz okru`ewa: Bawa Luka, IÝ Klub Budapest, IÝ Klub Kecskemet- Hungaru, IÝ Klub Zurich- Pfannenstil, IÝ Klub Basel-Riehen SÞitzerland, IÝ Klub Varna- Bulgaria. Tako je IÝ Klub Zrewanin kumovao prilikom osnivawa IÝ Kluba Beograd; a IÝ Klub Beograd kumovao je IÝ Klubu Skopqe i dru`i se IÝ Klubovima u Makedoniji: Skopqe, Veles i Bitoq. U bliskoj budu}nosti planira se i uspostavqawe veza sa IÝ Klubovima u Sloveniji, Hrvatskoj u kojoj ih ima ~ak 14 (^akovec, Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Prelog, Pula, Rijeka, [ibenik, Slavonski Brod, Split, Vara`din, Zadar, Zagreb i Zagreb Gradec), kao i formirawe prvog zajedni~kog Distrikta IÝ Klubova Srbije sa nekolicinom klubova u okru`ewu, za {ta je potrebno okupiti pet klubova. Sve nove ~lanice su dobrodo{le, jer budu}nost Inner Ýhell-a je u na{im rukama!
Prvi IÝ Klub osnovan je pre 87 godina, 22 godine posle nastanka Rotarija - ta~nije, 10.januara 1927. godine u Man~esteru. Osniva~em smatra se wegova prva predsednica Margarette Golding. Prvi IÝ District formiran je ve} 1928. godine. Maja meseca 1936. godine osnovan je ,,Savez IÝ Klubova Velike Britanije i Irske", {to je prete~a dana{weg ,,International Inner Ýheel". Godine 1970. odr`ana je prva International Konvencija IÝ u Hagu, od kada se redovno odr`ava svake tre}e godine. Slede}a, 15. Konvencija odr`a}e se od 17. do 21. aprila 2012. u Istanbulu. Danas je IÝ prisutan u 103 zemqe sa skoro 100.000 ~lanica koje su organizovane u IÝ klubovima po gradovima i op{tinama, Distriktima i Nacionalnim organizacijama - a svi zajedno ~ine International IÝ.
Vesna Brajer Charter Predsednica IÝ Kluba Beograd
Kontakt: Ul. Kursulina br 14, 11000 Beograd Tel.faÚ: +381 11 2436 522 mob.tel:+381 63 236 790 e-mail: brajer¿brajer.net
Inner Ýhell kod nas U Srbiji danas ima tri IÝ Kluba. Prvi je osnovan u Zrewaninu, 03.februara 1998. godine i okupqa ~lanice iz Zrewanina NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
15
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
09.11.2011
14:15
Page 9
NASTAVAK SA STRANE 14
Plovimo ponovo ka Skopelosu,dolazimo u veliki istoimeni grad. Tu nas do~ekuje predsednik RC Volos Argo, Ioannis Karagiozos. Prijatna ve~era i dogovor o konkretnoj me|uklupskoj i me|udistriktnoj saradwi. Te smo no}i imali priliku da slu{amo dva najboqa svira~a na tradicionalnom gr~kom instrument, buzukiju. Svirali su za svoju du{u, a mi smo uz zvuke instrumenata i wihovih neverovatnih ve{tina i tehnika, do~ekali ponovo zoru. Slede}eg dana uzimamo osam rent-a car vozila i obilazimo ostrvo. Izme|u ostalog i crkvicu iz filma „Mamma mia”. Ostrvo Skopelos, kao i ostali Sporadi, izuzetno je {umovito. Miris borova je nestvarno sna`an, a mnogi tvrde i blagotvoran. Nama je svakako prijala sve`ina borove {ume i hladovina koja nas je ~uvala od mo}nog sunca. Sa Skopelosa kre}emo put Skiatosa i pla`a koje ga svojim zlatnim peskom svrstavaju me|u najlep{a ostrva sveta. Uplovqavamo posledwi put na ovom krstarewu i to u trenutku kad je kazaqka na barometru pojurila ka dowim vrednostima. Vetar je sna`no okrenuo pravac s juga, a iskustvo nam govori da je ki{a upravo ispred nas. Verujte, po~ela je onog momenta kada smo se ferijem vratili u Volos. ^ekala je da Rotari argonauti zavr{e svoje putovawe, bar u ovoj godini...
ROTARI KLUB BEOGRAD SKADARLIJA
POMO] DECI Dragi prijatelji, Rotari klub Beograd Skadarlija koji u ime na{eg distrikta organizuje me|udistriktne akcije dru`enja i slu`enja, upravo ovih dana ponovo neke zapo~inje. Pre svega mislimo da je na{a letnja akcija jedrenja upravo zavr{ena i najlep{i deo letnje akcije je realizovan. 25.10.2011. kada je od finansijskih efekata na{ih dru`enja, kupljena i uru~ena donacija Zavodu za vaspitanje dece i omladine - Beograd na Vo`dovcu. Svim {ti}enicima Zavoda, obezbe|ene su zimske jakne i zimska obu}a. Da li ima i{ta lep{e od toga da od nezaboravnih dru`enja i na{ih zadovoljstava usre}imo de~ija srca? Akcije se nastavljaju! Srda~an pozdrav Rotari klub Beograd Skadarlija D - 2483
---------- ForÞarded message ---------From: Zavod za vaspitanje dece i omladine Beograd <zvdo¿sbb.rs> Date: 2011/11/1 Subject: Zahvalnica To: ramino.doo¿gmail.com
Usu|ujem se da, u ime prisutnih 35 mornara i u~esnika akcije, ka`em da su svi sre}ni i zadovoqni putovawem. Do ovog momenta sam primio mno{tvo poziva i mailova zahvalnosti na{em klubu kao organizatoru ove akcije. Sti`u predlozi za nova okupqawa, razmene iskustava i fotografija sa ovog putovawa. Zadovoqstvo posada je i na{em klubu kona~na potvrda i zahvalnost za utro{eno vreme i trud. @elim da vam do slede}ih jedrewa; junskog morima oko Sardinije i septembarskog od Atine do Mikonosa, u ime svih posada, koje su ~inili ~etiri distrikta i vi{e od 20 klubova, prenesem wihove pozdrave sunca, mora, qubavi i prijateqstva. Od ovih akcija prihodovana su zna~ajna finansijska sredstva koja }e kao {to je to i ranije ura|eno biti usmerena za pomo} deci. Zar ima i{ta lep{e od toga da od na{eg dru`ewa i zadovoqstva, usre}imo i de~ja srca? Upravo smo ovih dana dogovorili detaqe tradicionalne me|udistriktne akcije dru`ewa i skijawa na Jahorini. Ponovo obe}avamo sjajno dru`ewe, odli~an hotel ,,Vu~ko” i naravno cene mnogo ni`e od turisti~kih ponuda. Vidimo se na snegu! Srda~an pozdrav Zoran Dra`eta predsednik Rotari kluba Beograd Skadarlija D 2483
16
Po{tovani, u ime dece i zaposlenih Zavoda za vaspitanje dece i omladine Beograd, najiskrenije se zahvaljujemo ROTARI KLUBU SKADARLIJA, na nesebi~noj podr{ci koju nam pru`a ve} dve godine. Poslednja donacija u ode}i i obu}i je zaista do{la u pravo vreme i pomogla nam da na{oj deci predstoje}a zima ne padne te{ko.Va{e razumevanje na{ih problema i potreba na{e dece je zaista duboko i jo{ jednom vam se zahvaljujem na tome. U nadi da }e se na{a saradnja nastaviti, primite od nas 64 de~ija pozdrava i pozdrave svih zaposlenih Zavoda. S po{tovanjem Direktor Zavoda Dragan Rolovi}
ROTARI KLUB BEOGRAD SKADARLIJA
POZIV NA ME\UDISTRIKTNU AKCIJU DRU@EWA I SKIJAWA Dragi prijateqi u Rotariju, zadovoqstvo nam je pozvati Vas na tre}u me|udistriktnu akciju dru`ewa i skijawa na olimpijskoj planini Jahorina. Dru`ewe }e biti odr`ano od 28. I - 04. II 2012. godine u apart hotelu „Vu~ko” ÞÞÞ.bb-vucko.com U protekle dve godine odazvao se veliki broj u~esnika koji su potvrdili svoje u~e{}e i ove godine. Najavqeni su u~esnici iz Ma|arske, Hrvatske, Slovenije, Bosne, Gr~ke i naravno Srbije. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
08.11.2011
20:53
Page 10
http://picasaÞeb.google.com/lh/sredir?uname=ramino.doo&target=ALBUM&id=5437375840998710945&authkeÚ=Gv1sRgCNPU5f7Pk_bsrAE&feat=email Jahorina je pretpro{le zime pustila u rad nove {estorosede, a pro{le i ove godine postavqeni su sistemi za osne`avawe skija{kih staza. Uz skijawe, sjajan ambijent hotela, fantasti~nu kuhiwu, Þellness centar, slaninijadu, revijalno takmi~ewe u skijawu i mnogo toga, verujemo da }ete provesti nezaboravne zimske trenutke. Napomiwemo da smo zahvaquju}i doma}inima hotela i Rotari klub Beograd Skadarlija obezbedili cene koje su mnogo ni`e od bilo kojeg agencijskog aran`mana. Napomiwemo i to da smo ovo dru`ewe organizovali bez posrednika ili turisti~kih agencija. Zahvaquju}i tome na{ Rotari klub ovom akcijom prikupi}e zna~ajna finansijska sredstva koja su namewena humanitarnom fondu. Srda~an skija{ki pozdrav Rotari klub Beograd Skadarlija D 2483 Predsednik Zoran Dra`eta Kontakt osobe za rezervacije: Melani Milenovi} +381 (0)63 86 99 678 melani_m¿hotmail.com Biqana Jankovi} jankovic.biq¿sbb.rs ROTARI KLUB BEOGRAD DUNAV ROTARI I PRIJATELJI U ROTARIJU
ZIMA, ZIMA, E PA [TA JE… SEDAM DANA ÝELLNESS-a I SKIJANJA A GDE JE… TERME TOPOL[ICA & GOLTE - SLOVENIJA A KAD JE… termin 28. 01. 2012 - 04. 02. 2012. A KOLIKO JE… cena aran`mana po osobi 230 eura podno`ju bre`uqka Lom, gde su nekad U kraqevale visoke topole, iz zemqe uzavrela voda. ^ista kao biser, `iva kao sam `ivot. Termalni izvor u dolini Toplice jo{ od 16. veka privla~io je sve koji postuju vrline i snagu prirode. Tamo na rubu {ume, danas se nalazi moderna bawa ,koja ugadja sa svim blagodetima prirode.Terme Topol{ica krasi zavidqiva tradicija odmora, posledwe moderne usluge oblikuju se u rasko{ni termalno turisti~ki kompleks. Najsavremeniji wellnes programi zadovoqi}e i najzahtevnijeg gosta, bogata i raznovrsna ponuda u Topol{icu privla~i iz godine u godinu sve ve}i broj gostiju. Ukratko, TERME TOPOL[ICA pru`aju sve {to je potrebno za telo i du{u savremenog ~oveka. Qubiteqi rekreacije i sportskog duha mogu dan da ispune raznovrsnim sportskim aktivnostima. U dolaze}oj zimi skija{ki centar GOLTE privla~i skija{e, koji je od Topol{ice udaqen svega 15 kilometara i nudi 75 ha uredjenih povr{ina za zimske sportove. Centar raspola`e sa najsavremenijim `i~arama i razli~itim skija{kim stazama, kao i sne`nim topovima u slu~aju nedostatka kvalitetnog snega. Na stazama se nalaze planinske ku}e u kojima se nude nacionalna jela i pi}a. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
U okolini se nalaze mnogobrojne kulturne, etnolo{ke i istorijske znamenitosti. Ako bi, na kraju, `eleli kratak opis za Terme Topol{ica i planine Golte, onda je to bez sumwe HARMONIJA U@IVANJA U PRIRODI. Hotel Vesna*** u Topol{ici nudi nam u okviru aran`mana: Hotel VESNA
• Sme{taj je obezbedjen u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Sobe su prostrane i savremeno opremeqene. Direktan telefon, televizor sa SAT programom, ve}ina soba je sa balkonom, u hotelu se nalazi aperitiv bar, bistro sa hotelskom terasom, veliki restoran, frizerski salon, prodavnice... • Sedam polupansiona, doru~ak - {vedski sto, ve~era - glavno jelo, poslu`ivawe (tri jela po izboru), salat bar, predjela i dezert po principu {vedskog stola. • Neograni~eno kupawe u termalnim bazenima, od kojih jedan izlazi napoqe, temp. 36 C, zatim olimpijski bazen i ostali mawi bazeni • Kori{}ewe sauna u hotelu Vesna • Opu{tawe i rekreacija u bazenu pod stru~nim vo|stvom, svakodnevno • Jutarwa gimnastika • No}no kupawe petkom i subotom • 1Ø dnevno ulaz u fitnes centar • Poklon kupon od pet eura za usluge Þellnes POPUSTI ZA DECU: • dve odrasle osobe + jedno dete do 11,99.god. - GRATIS koristi pomo}ni le`aj i hranu • dve odrasle osobe + dvoje dece jedno dete do 5,99 god. + drugo dete do11,99 god.oba deteta GRATIS oba deteta koriste pomocni le`aj i hranu • dve odrasle osobe + dvoje dece - jedno dete do 11,99 god. GRATIS, drugo dete 5,99-11,99. god. ima popust 50% oba deteta koriste pomocni le`aj i hranu • dve odrasle osobe + dvoje dece - jedno dete do 11,99.god. GRATIS, drugo dete do13,99.god. ima popust 30% oba deteta koriste pomocni le`aj i hranu • dve odrasle osobe + dvoje dece 11,99-13,99. god. imaju popust po 30% oba deteta koriste pomocni le`aj i hranu • jedna odrasla osoba + dete do 11,99. god. – GRATIS /koristi osnovni le`aj i hranu, odrasla osoba pla}a doplatu za 1/1 sobu 10 eura. • jedna odrasla osoba + dvoje dece - jedno dete do 11,99. god. – GRATIS koristi pomo}ni le`aj i hranu, drugo dete 5,99 -11,99 god.ima popust 40% koristi osnovni le`aj i hranu ili drugo dete 11,99 -13,99 god. ima popust 20% koristi osnovni le`aj i hranu • jedna odrasla osoba + dete 11,99-13,99 god. dete ima popust 20% koristi osnovni le`aj i hranu. Cena ski pasa iznosi 19 eura po danu i nije ura~unata u cenu aran`mana, kao i boravi{na taksa od 1 euro dnevno. Doplata za 1/1 sobu 10 eura dnevno. Cena poludnevnog ski pasa iznosi 15,5 eura. Ukoliko nas bude u ve}em broju, mogu}e je da se cena poludnevnog ski pasa spusti. Prevoz do Topol{nice je u individualnoj re`iji. Parking za goste hotela je obezbe|en. Za prevoz od hotela do skijali{ta postoji redovna autobuska linija, jednom dnevno, a postoji i mogu}nost da se organizuje hotelski mini bus na toj relaciji. Cena }e biti naknadno dostavqe-
17
Rot 08-18:Rot 08-18.qxd
08.11.2011
20:53
Page 11
na. Tako|e, prevoz do skijali{ta je mogu} sopstvenim vozilom, gde je obezbe|en i parking kod skijali{ta. Neke od ponuda usluga wellness centra: • unutra{we i vawske finske saune, parne kupke sa odmarali{tima • fitnes, masa`e, nega tela (kozmetika, pedikir) • atrakcije: medicinski centar (masa`ni bazen, blatni oblozi, piling obloge, fango obloge, knajp terapija, VIP centar (finska sauna i parna kupka, whirlpool, le`aj, mini bar, tu{evi iznena|ewa) • dve terase (japanski i alpski stil) sa le`ajima, masa`nim bazenom, vodenim slapom i vawskom finskom saunom • dodatne delatnosti: grupne terapije, aerobika i obrazovna delatnost Napomena: za na{u grupu cene usluga u Þellnessu su umawene za 20%. Organizator }e obezbediti najmawe jedan izlet u okolini, zatim takmi~ewe u slalomu, i iznena|ewe hotela. Za vreme boravka u hotelu, bi}e nam obezbe|eno:
• aperitiv dobrodo{lice i upoznavawe rotarijanaca • utorak, ve~e klavira • ~etvrtak, slovena~ko ve~e (specijaliteti slovena~ke kuhiwe i muzika) • petak, subota, redovne muzi~ke ve~eri • petak, rotarijansko ve~e, podela diploma, lutrija, takmi~ewe u ve{tinama Sredstva prikupqena na lutriji, kupovinom majica i iz prodaje aran`mana bi}e prosledjena u humanitarne svrhe Rotari kluba Beograd Dunav. Pla}awe, sme{taj i organizacija: TA GRANADA Siva stena 11, Beograd Licenca broj OTP 511 Tel. +381 11 2894-934, 3477-960, e-mail: granada2¿open.telekom.rs ÞÞÞ.granada.rs
SPISAK ROTARÙ KLUBOVA - DISTRIKT 2483 LIST OF ROTARÙ CLUBS - DISTRICT 2483
SEMINAR ROTARÙ FONDACIJE - TRF - 2011/2012 PRISUSTVO - ATTENDANCE
Br. Ime Kluba / U~esnik
Kvalifikacija
Br. Ime Kluba / U~esnik
Kvalifikacija
1. RC BA^KA TOPOLA 1. SA[A BO[NJAK
klub kvalifikovan
19. RC KRAGUJEVAC
klub kvalifikovan
20. RC KRAGUJEVAC [UMADIJA 1. ZORAN MARKOVI]
klub kvalifikovan
2. RC BEOGRAD 1. VESELIN KOVA^EVI] 2. ZORAN ZDRAVKOVI]
21. RC KRALJEVO 1. MIODRAG RAJKOVI]
klub kvalifikovan
22. RC KRU[EVAC 1. IVAN AN\ELI] 2. ^ASLAV RANKOVI]
3. RC BEOGRAD INTERNATIONAL klub nije kvalifikovan 4. RC BEOGRAD SKADARLIJA klub nije kvalifikovan 1. javili da je RFCC onemogu}en da prisustvuje 5. RC BEOGRAD CENTAR 1. VLADIMIR JEZDI] 2. SA[A ANDRIJA[EVI] 6. RC BEOGRAD ^UKARICA
klub kvalifikovan
klub nije kvalifikovan
7. RC BEOGRAD DEDINJE 1. DRAGOSLAV ANDRI]
klub kvalifikovan
8. RC BEOGRAD DUNAV 1. MILICA MLADENOVI] 2. DEJAN PECARANIN 3. MILORAD \UKANOVI]
klub kvalifikovan
9. RC BEOGRAD METROPOLITAN 1. MIHAJLO VOJNOVI]
klub kvalifikovan
10. RC BEOGRAD SAVA 11. RC BEOGRAD SINGIDUNUM 1. BILJANA DOBRI] 12. RC BEOGRAD STARI GRAD 1. KOSTA KRSMANOVI] 2. JOVAN ILI] 13. RC BEOGRAD VRA^AR 1. DARKO RELJI] 2. LIDIJA BARTUS VASILJEVI] 14. RC ^A^AK
klub nije kvalifikovan
klub nije kvalifikovan
15. RC ]UPRIJA MORAVA 1. DRAGOLJUB JA]IMOVI]
klub kvalifikovan
16. RC JAGODINA 1. JELI^I] GORAN
klub kvalifikovan
17. RC KANJI@A 18. RC KIKINDA 1. I[TVAN BUDAI 2. NIKOLA KARANOVI]
klub kvalifikovan
40. RC PROKUPLJE 1. ALEKSANDAR MITROVI] 2. ZORAN JEVTOVI]
klub kvalifikovan
klub kvalifikovan
41. RC RUMA 1. VLADIMIR LALO[EVI] 2. NADA [ERIFOVI]
klub kvalifikovan
23. RC KUCURA - VRBAS 1. ALEKSANDAR REP^EK
klub kvalifikovan
42. RC [ABAC
klub kvalifikovan
43. RC SENTA 1. BO[KO NIKOLI] 2. LJUBI[A RADENKOVI]
klub kvalifikovan
24. RC KULA 1. SLOBODAN MIRKOVI] 2. SR\AN STOJANOVI]
44. RC SMEDEREVO 1. VOJA STOKI]
klub kvalifikovan
25. RC LESKOVAC
klub nije kvalifikovan
26. RC LOZNICA
klub nije kvalifikovan
27. RC MALO CRNI]E STIG
klub nije kvalifikovan
28. RC NI[
klub nije kvalifikovan
29. RC NI[ - KONSTANTIN VELIKI
klub nije kvalifikovan
30. RC NI[ CENTAR 1. KATARINA ADAMOVI] 2. NOVICA SIMI] 31. RC NI[ MEDIANA
klub kvalifikovan
klub nije kvalifikovan klub kvalifikovan
Kvalifikacija
39. RC PIROT 1. RADOSAV PEJ^I]
klub nije kvalifikovan
klub kvalifikovan
klub kvalifikovan klub kvalifikovan
Br. Ime Kluba / U~esnik
klub nije kvalifikovan
32. RC NI[ NAISSUS 1. NATA[A LUD@OR
klub kvalifikovan
33. RC NOVI SAD 1. ALEKSANDAR KARAD@I]
klub kvalifikovan
34. RC NOVI SAD DUNAV 1. MILAN DIMITRI] 2. MARIN BARJAKTAROVI] 3. DEJAN ILIN^I]
klub kvalifikovan
35. RC NOVI SAD PETROVARADIN FR. GORA klub kvalifikovan 1. SLAVKO KOLARI] 2. VIKTOR LEKA 36. RC PALI] 1. JO@EF AGARDI 37. RC PAN^EVO
klub kvalifikovan klub nije kvalifikovan
45. RC SOMBOR
klub nije kvalifikovan
klub nije kvalifikovan
46. RC SREMSKA MITROVICA 1. ZLATKO BABI] 2. VLADIMIR KALU\ER
klub kvalifikovan
47. RC STARA PAZOVA 1. ALEKSANDAR MIKLJU[EV 2. @ELJKO KATI]
klub kvalifikovan
48. RC STARI BE^EJ 1. ZOLTAN GUJA[
klub kvalifikovan
49. RC SUBOTICA 1. RELJA BURZAN 2. DEJAN ZVEKI]
klub kvalifikovan
50. RC TOPOLA OPLENAC
klub nije kvalifikovan
51. RC VALJEVO 1. SLAVOLJUB MLADENOVI] 2. MIODRAG MAKSIMOVI]
klub kvalifikovan
52. RC VELIKO GRADI[TE 1. SR\AN PERI]
klub kvalifikovan
53. RC ZAJE^AR
klub nije kvalifikovan
54. RC VRANJE 1. IGOR ILI]
klub kvalifikovan
55. RC ZEMUN 1. PREDRAG ]UR^I] 2. \OR\E KUKI]
klub kvalifikovan
56. RC ZRENJANIN klub kvalifikovan 38. RC PAN^EVO MIHAJLO PUPIN klub kvalifikovan 1. STEVAN RADUNOVI] 1. NENAD ORLI] ZA ROTARI KLUBOVE U CRNOJ GORI: RC BAR, RC BIJELO POLJE, RC BUDVA, RC PLJEVLJA, RC PODGORICA I RC ULCINJ, SEMINAR JE U NOVEMBRU
18
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 19-23:Rot 19-23.qxd
09.11.2011
14:19
Page 1
AKTIVNOSTI
SLEDI ZRAK – OTKRIJ TAJNU!
ROTARI KLUB LESKOVAC
NO] ISTRA@IVA^A U LESKOVCU
PUNIM JEDRIMA, UPRKOS SVEMU!
Zahvaquju}i svom Rotari klubu, Leskovac se pridru`io evropskim gradovima u kojima je proslavqena No} istra`iva~a. Mesto doga|aja: 43* 01’ 41,34’’ N, 21* 52’ 29,29’’ E (ako ne nosite GPS, leptop i sl. sledite zrak svetlosti na no}nom nebu; pazite da ne pogre{ite smer – samo onaj ka izvoru svetlosti vodi ka ciqu!) Vreme po~etka: 18h 29min, petak, 23.09.2011. Program: 1. Priznawe za poslawe (izlo`ba diploma sa Takmi~ewa za najboqu tehnolo{ku inovaciju Srbije) 2. Da{ak vetra za zrak svetla (predstavqawe mogu}nosti vetra kao obnovqivog izvora energije) 3. Iza duge – mogu i ja (predstavqawe aerosol tehnologije ili kako ostvariti `equ iz detiwstva) 4. Tawa tra`i istinu (lutkarska predstava za decu i ostale koji su odbili da potpuno odrastu) 5. Nafta sa wiva (predstavqawe inovacija u oblasti biodizela Tehnolo{kog fakulteta u Leskovcu) 6. Ipak se okre}e (dokumentarci o velikanima evropske nauke u ,,Evropskom kutku”, a zatim, dok se ,,okre}e” - igranka do zore uz „Sakrament”) 7. Program iznena|ewa (u pauzi igranke, da se ne bi od ,,okretawa” zavrtelo u glavi) 8. Otkrij Istok (izlazak Sunca u`ivo) i jo{ po ne{to, za one zahtevne i sklone preterivawu. Ko posle ne}e ku}i neka ponese vre}u za spavawe! Ta~no vreme zavr{etka: 06h 21min, subota, 24.09.2011. No} istra`iva~a u Leskovcu - najboqi na~in da roditeqima (ili onima kojima pola`ete ra~une) opravdate odsustvo tokom cele no}i!
ROTARI KAMP ZA TALENTE U MILANOVU KRAJ LESKOVCA I ove godine odr`an je tokom zadwe nedeqe avgusta Rotari-kamp za talente u Milanovu kraj Leskovca u organizaciji Rotari kluba Leskovca i uz pomo} Rotari-kluba Beograd i vi{e rotarijanaca iz drugih klubova. Bila je to kruna aktivnosti na podsticawu mladih na inovativnosti koje po~iwu u martu, a zavr{avaju se u decembru kada je finale takm~ewa za najboqu tehnolo{ku inovaciju Srbije. U pro{logodi{wem ciklusu takmi~ewa timovi Rotari kampa su ~inili ~ak tre}inu finalista u kategoriji sredwo{kolskih timova! Ali, po{to va`i da jedna slika govori hiqadu re~i, evo male foto-izlo`be: Upu}ivawe u poslovno planirawe inovacija bilo bi neubedqivo da sam kamp nije pa`qivo planiran - u predahu dogovora o planu rukovo|ewa za narednu rotarijansku godinu. Predstavqawe inovacija - niko se u to boqe ne razume od pozori{nog rediteqa, pa kada u Klubu postoji i ta klasa profesija…
OTKRI]E ZA POKRI]E! I o ovom doga|aju boqe govore slike: Sledi zrak - otkrij tajnu! - ko je me{ao geografske {irine i du`ine,
Tawa tra`i istinu - za najmla|e
ko nije bio vi~an kori{}ewu GPS i sli~nih ure|aja, trebalo je da na nebu otkrije zrak i da ga sledi.
Znawe o planirawu mo`e se proveriti i planirawem predaha – u hladovini ,,Kod Mc Savi}a”; sre}om, pqeskavice su leskova~ke!
Nekima je lutkarska predstava bila inspiracija da love lete}e tawire…
Primer za ugled – ~lanovi tima ,,Qutko” u akciji.
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
…dobili su poklone Rotari kluba Leskovca
19
... dok su neki razgledali diplome ,,Priznawe za poslawe”
Oni koji su do~ekali izlazak Sunca (,,Otkrij Istok”)
Dr Ivica Savi}
Rot 19-23:Rot 19-23.qxd
09.11.2011
14:25
Page 2
MESECOSLOV
NOVEMBAR 2011. NOVEMBAR je mesec ROTARI FONDACIJE, vreme za sve rotarijance da razmisle o mnogobrojnim na~inima na koje mogu da pomognu programe i projekte Fondacije {irom sveta. Fondacija je na{e najefikasnije sredstvo za borbu protiv gladi, siroma{tva, bolesti i nepismenosti. Qudi kojima su uskra}ene osnovne `ivotne potrebe mogu, razumqivo, da ose}aju strah, bezna|e i depresiju - emocije koje mogu da iznedre bes i netolerantnost, pa i dovedu do nasiqa. Kroz Fondaciju, mi sprovodimo humanitarne programe koji pove}avaju `ivotni standard {irom sveta. Ovi napori obezbedi}e stabilnu osnovu za mir i promovisa}e me|unarodno razumevawe.
1
1918. trupe Prve armije srpske vojske sa vojvodom Petrom Bojovi}em na ~elu, oslobodile su Beograd.
1918. kraj Habzbur{ke, „`ute”, monarhije. Austrougarska carevina je mrtva. Stvorena je Republika Austrija i jo{ {est dr`ava Evrope.
DAN ^ISTOG VAZDUHA
1939. „PLATI, PA NOSI” (Cash & CarrÚ), po~eo je da se primewuje poslovni princip koji je ugra|en u ameri~ki zakon, ~ime je ukunuta trgovina na veresiju!
GODI[WICA ^ARTERA ROTARI KLUBOVA PROKUPQE I ZREWANIN 1943. U Jajcu, Bosna i Hercegovina, osnovan je TANJUG (Telegrafska Agencija Nove JUGoslavije).
2 3 4 5 1926. u Beogradu je uveden autobuski saobra}aj od Slavije do Kalemegdana.
DAN URBANIH REGIJA DAN NAUKE 1787. u Tr{i}u je ro|en 1917. u Solunu je posle Vuk Stefanovi} Karaxi}, povla~ewa 1944. dogodio se jedini srpski kulturni preko Albanije, zabele`eni sukob lovaca reformator, tvorac od tuberkuloze umro srpske azbuke, kwi`evnog dvaju savezni~kih armija, srpski pesnik jezika i pravopisa, spada SSSR i SAD. Doga|aj se Milutin Boji}. odigrao na nebu iznad u najzna~ajnije li~nosti (pesma „Plava grobnica”) Ni{a. srpske kwi`evnosti, nauke i kulture.
1989. BORD DIREKTORA RI PRIHVATIO PREDLOG O OSNIVAWU DISTRIKTA 77 – JUGOSLAVIJA
6 7 8 9 10
GODI[WICA ^ARTERA ROTARI KLUBA KRU[EVAC
ROTARI KLUB ZREWANIN, LOV NA ZECA I FAZANA
1405. umrla je knegiwa Milica.
1956. po~elo je sa radom beogradsko pozori{te „Ateqe 212”.
1943. u Atini, Gr~ka, ro|ena je W.K.V. Princeza Katarina Kara|or|evi} od oca Roberta Batis i majke Ane.
Sru{en je Berlinski zid koji je delio dve Nema~ke od 1961. godine u vreme „hladnog rata”.
1938. umro je otac moderne Turske Kemal Ataturk.
1752. u selu Vi{evcu kod Ra~e Kragujeva~ke ro|en je \or|e Petrovi} – Kara|or|e.
1965. Amerikanac Krajg Bredlov na automobilu „Duh Amerike” na stazi kod Bonvila posti`e fantasti~nu brzinu od 966,753 km. na ~as.
GODI[WICA ^ARTERA ROTARI KLUBOVA BEOGRAD SAVA, ZAJE^AR I RUMA
DAN DETETA
11 12 13 14 15 DAN EKOLO[KIH POKRETA
16 17 18 19 20 1914. Po~ela je Kolubarska bitka.
1882. umro je \ura Dani~i}, blizak saradnik Vuka Karaxi}a.
1991. Makedonija je postala nezavisna dr`ava.
1975. zavr{ena je `elezni~ka pruga Beograd – Bar. Prvi voz krenuo je ovom prugom 15. avgusta 1976. godine. Pruga je duga 476 km. ima 254 tunela i 435 mostova i prolazi kroz Srbiju, Crnu Goru i BiH.
1893. prvi put u novinama pojavila se kolor fotografija u „Wujork vorldu”.
1331. u Zve~anu je umro srpski kraq Stefan Uro{ IV De~anski. Mo{ti mu po~ivaju u manastiru Visoki De~ani od 1335. godine.
1923. U Novom Sadu je otpo~ela sa radom prva doma}a fabrika aviona „Ikarus”.
ROTARI KLUB SMEDEREVO @URKA U STILU 80-TIH
21 22 23 24 25
1995. potpisan je Dejtonski sporazum.
15. GODINA ROTARI KLUBA VAQEVO
1890. Luksemburg se otcepio od Holandije.
1915. srpska vojska zapo~ela je odstupawe preko Crne Gore i Albanije.
DAN UZDR@AVAWA OD KUPOVINE
26 27 28 29 30
1989. umro novinar, karikaturista 1918. Crna Gora je donela i putopisac Zulfikar odluku da se pripoji Zuko Xumhur, jedan Srbiji. od najboqih novinarskih pera ku}e „Politika”.
1958. po~elo je redovno emitovawe TV programa Televizije Beograd iz jedne od hala Beogradskog sajma..
20
DAN BORBE PROTIV TRGOVINE KRZNOM
1945. Jugoslavija progla{ena Republikom.
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
1977. U Beogradu je umro veliki srpski pisac, novinar i diplomata Milo{ Crwanski.
Rot 19-23:Rot 19-23.qxd
09.11.2011
14:26
Page 3
SE]ANJE
NAŠI DANI
KRALJEVO Pro{le godine, 3. novembra 2010. godine u 1,56 sati razoran zemqotres pogodio je grad i podru~je Kraqeva. Tokom zemqotresa `ivot su izgubile dve osobe iz prigradskog naseqa Grdica, a oko 200 qudi je zadobilo lak{e povrede. Prema podacima Republi~kog seizmolo{kog zavoda, zemqotres je bio ja~ine 5,4 jedinica Rihterove skale i intenziteta VII-VIII stepeni Merkalijeve skale. Od tada do danas na ovom podru~ju je zabele`eno jo{ 716 potresa ja~ine iznad jednog Rihtera. Za upotrebu je zabraweno 800 objekata sa najve}im o{te}ewima. Vi{e od 1.500 ku}a je imalo o{te}ewa ~etvrte i pete kategorije, za koje je bila neophodna izrada projekta sanacije. O{te}ewa od prvog do tre}eg stepena pri~iwena su na oko 11.500 ku}a, a u zemqotresu je o{te}eno i vi{e desetina stambenih zgrada. Zna~ajan je materijalni i moralni zna~aj dolaska velikog broja volontera iz cele Srbije koji su u prvim danima posle zemqotresa pomagali na ra{~i{}avawu terena. „U ovih godinu dana nismo nai{li ni na jedna zatvorena vrata. Svako je pomogao koliko je mogao, a mi nismo tra`ili vi{e od neophodnog”, rekao je gradona~elnik Kraqeva Qubi{a Simovi}. Kraqev~anima je, osim dr`ave, pomogao veliki broj donatora.
Razvilo se crno vreme opadanja, Nabujao šljam i razvrat i poroci, Podig’o se truli zadah propadanja, Umrli su svi heroji i proroci. Razvilo se crno vreme opadanja. Progledale sve jazbine i kanali, Na visoko podigli se sutereni, Svi podmukli, svi prokleti i svi mali Postali su danas naši suvereni. Progledale sve jazbine i kanali. Pokradeni svi hramovi i }ivoti, Ismejane sve vrline i poštenje, Poni`eni svi grobovi i `ivoti, Uprljano i opelo i krštenje. Pokradeni svi hramovi i }ivoti. Zakovana petvekovna zvona bune, Pobegao duh jedinstva i bog rata; Obesismo sve praznike i tribune, Gojimo se od grehova i od blata. Zakovana petvekovna zvona bune. Od pandura stvorili smo velikaše, Dostojanstva podeliše idioti, Lopovi nam izradjuju bogataše, Mra~ne duše nazvaše se patrioti. Od pandura stvorili smo velikaše. Svoju mudrost rasto~ismo na izbore, Svoju hrabrost na podvale i obede, Budu}nosti zatrovasmo sve izvore, A poraze proglasismo za pobede. Svoju mudrost rasto~ismo na izbore. Mesto svetle istorije i grobova Vaskrsli smo sve pigmeje i repove; Od nesre}ne bra}e naše, od robova, Zatvorismo svoje o~i i yepove. Mesto svetle istorije i grobova. Ostala nam još prašina na hartiji K’o jedina uspomena na yinove; Sad svu slavu prona|osmo u partiji, Pir poruge dohvatio sve sinove. Ostala nam još prašina na hartiji.
Rotarijanci u na{oj zemqi pomogli su odmah posle saznawa o razmerama nesre}e, a tako|e i rotarijanci u svetu su svoju pomo} usmerili ka gradu Kraqevu í
PRE 100 GODINA
11. 11. 1911.
• Na konvenciji u Portlandu 15 novih Rotari klubova je pristupilo Nacionalnoj asocijaciji klubova. • Rotari klub iz Sijetla je predlo`io osnove delovanja koje imaju sli~nosti sa današnjim NAJVIŠE DOBIJA ONAJ KO NAJVIŠE SLU@I! • Rotari je postao meðunarodna organizacija kad su prvi Rotari klubovi van SAD osnovani u Kanadi, Engleskoj i Irskoj. • Izašao je prvi broj lista NATIONAL ROTARIAN. Urednik ovog prvog Rotari magazina bio je ^es Peri, Generalni sekretar Rotarija. • Marija Sklodovska Kiri dobila je drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istra`ivanje radioaktivnih elemenata. Prvu, 1903, podelila je sa suprugom Pjerom i Bekerelom. • u Monte Karlu odr`an je prvi auto-reli. • VlaDISlav Petkovi} Dis, dobrodušni melanholik i nadzornik ljudskih duša, pesnik, napisao je pesmu NAŠI DANI: NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Pod sramotom `ivi naše pokolenje, Ne ~uju se ni protesti ni jauci; Pod sramotom `ivi naše javno mnenje, Naraštaji, koji sišu k’o pauci. Pod sramotom `ivi naše pokolenje. Pomr~ina pritisnula naše dane, Ne vidi se jadna naša zemlja huda; Al' kad po`ar poduhvati na sve strane, Kuda }emo od svetlosti i od suda! Pomr~ina pritisnula naše dane. VlaDISlav Petkovi} Dis roðen je 29. februara (12. marta) 1880. godine u selu Zabla}u kod ^a~ka. Knjigu „Utopljene duše” Dis je objavio 1911. godine i to o svom trošku. Nije bilo izdava~a koji bi objavio Disovu poeziju za koju je Jovan Skerli}, tada najuticajnija li~nost srpske kritike, tvrdio da „jeste jedna neuka i gruba imitacija”. Njegova poezija ide u iracionalno, u njoj su Disovi snovi i njegove tišine. U vreme Prvog svetskog rata povla~i se 1915. godine sa srpskom vojskom preko Albanije na Krf, a zatim odlazi u Francusku, u Pariz. ...A te kobne no}i, zate~en na palubi broda „Italija”, mu~en nesanicom, o~iju prepunih nade i suza, uprtih u ravnodušnu tišinu neba,.. Na povratku iz Francuske 15. maja uve~e krenuo je iz Galipolja na Krf, a u zoru 16. (29) maja 1917. godine utopio se, kada je brod „Italija” torpedovala nema~ka podmornica í
21
Rot 19-23:Rot 19-23.qxd
09.11.2011
14:31
Page 4
MESECOSLOV
DECEMBAR 2011.
1
DAN BORBE PROTIV SIDE
DECEMBAR je mesec posve}en PORODICI.
1935. Otvorena je prva bolnica u Beogradu.
2 3 4 5 6
1967. Dr Kristijan 1914. Austrijska vojska je Bernard prvi put u svetu presadio srce u bolnici okupirala Beograd. „Grote [ur” u Kejptaunu, Ju`na Afrika.
1914. Skup{tina Srbije usvojila je u Ni{u 1314. umrla je srpska u Prvom svetskom ratu kraqica Jelena An`ujska, „Ni{ku deklaraciju”, `ena kraqa Stefana kojom je predvi|eno, nakon Uro{a I. rata, ujediwewe Srba, Hrvata i Slovenaca u zajedni~ku dr`avu.
1791. pojavio se u prodaji DAN VOLONTERA „Observer” - prvi nedeqnik u svetu. 1901. ro|en je Volt Dizni.
1869. u Beogradu je otvorena prva ambulanta.
DAN QUDSKIH PRAVA
7 8 9 10 11 1000. SASTANAK RK ZEMUN
1914. ro|ena je srpska slikarka i profesor na Likovnoj akademiji, Qubica Cuca Soki}.
DAN PLANINA 1901. prvi put je dodeqena Nobelova 1948. osnovan je UNICEF. nagrada - francuskom pesniku Siliju Pridomu.
1934. pu{ten u saobra}aj Brankov most preko Save u Beogradu kao Zemunski 1970. U Beogradu je umro most kraqa Aleksandra. Leonid Trofimovi~ Sru{en u [ejka, arhitekt, slikar, bombardovawima grada scenograf, osniva~ grupe 1941. i 1944. godine. „MED I ALA ”. Obnovqen je 1955. godine i nazvan most „Bratstvo i jedinstvo”.
12 13 14 15 16
1873. u Srbiji je dinar postao nov~ana jedinica.
1919. osnovan je Olimpijski komitet kraqevine Jugoslavije. Dan Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
1816. ro|en je Ernest Simens, pronalaza~ tramvaja.
1845. U Zaje~aru je ro|en srpski dr`avnik i politi~ar Nikola Baja Pa{i}.
1355. umro je srpski kraq i car Stefan Uro{ IV 1937. prvi put prikazan je dugometra`ni crtani Du{an (Silni). film u jednom Mo{ti mu po~ivaju u crkvi Svetog Marka holivudskom bioskopu. u Beogradu, a wegova Bio je to crtani film kruna se ~uva „Sne`ana i sedam u Cetiwskom manastiru patuqaka” Volta Diznija. u Crnoj Gori.
1456. u Beogradu, prestonici srpske dr`ave, umro je despot \ura| Brankovi}. ... sahrawen u crkvi Krive Rijeke, u {umi ispod mesta Rudnika, na re~ici koja se i danas zove Despotovica...
1977. umro je ^arls Spenser ^aplin – ^arli ^aplin, engleski glumac i filmski stvaralac. Stvorio {irom sveta omiqenu filmsku li~nost – ^arlija ([arloa), 1912. godine.
17 18 19 20 21
1888. na Cetiwu, Crna Gora, ro|en je srpski kraq Aleksandar Prvi Kara|or|evi}.
1808. ukinuto je ropstvo u SAD.
1890. umro je Hajnrih [liman, nema~ki arheolog koji je otkrio Troju.
22 23 24 25 26
1996. umro je srpski slikar i ~lan Krunskog saveta Miodrag – Mi}a Popovi}.
1953. streqan je Lavrentij Berija, zloglasni {ef sovjetskog NKVD.
1938. Skup{tina akcionara lista „Politika” donela odluku o pokretawu novog lista „Politikinog Zabavnika”.
27 28 29 30 31
1822. uspostavqeni su diplomatski odnosi Srbije i SAD.
1925. ubio se ruski pesnik Sergej Jesewin.
1807. Namesni~ko ve}e u Budimu donelo je odluku o zabrani izvoza olova (za municiju) u Srbiju.
22
1920. zvani~no je osnovan SSSR.
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
1941. BORD DIREKTORA RI DONOSI ODLUKU O PRESTANKU RADA ROTARI KLUBOVA U KRAQEVINI JUGOSLAVIJI.
Rot 19-23:Rot 19-23.qxd
09.11.2011
14:24
Page 5
AKTUELNOSTI
IZ FONDACIJE SOLIDARNOSTI SRBIJE ao {to je najavqeno na redovnoj godi{woj sednici Skup{tine Fondacije solidarnosti Srbije u aprilu ove godine, a bez K velike medijske podr{ke, Fondacija je zajedno sa Fakultetom za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum osnovala Departman za socijalni rad. Studijski program Socijalni rad se odvijakrozmodelosnovnihakademskihimodelmaster akademskih studija. Sa zadovoqstvom isti~emo da je prvu godinu osnovnih studija upisalo 50 studenata, tre}u godinu 30 studenata i 30 studenata je upisalo master studije. Pokretawem studijskog programa Socijalni rad Fondacija solidarnosti Srbije je posebnu pa`wu posvetila kolegama koji su zaposleni u ustanovama socijalne za{tite a izrazili su `equ da nastave {kolovawe na tre}oj godini fakulteta. To podrazumeva da su svi zaposleni iz ustanova socijalne za{tite koji su upisali tre}u godinu dobili stipendiju od Fondacije u iznosu od 600 evra, {to zna~i da je {kolarina na godi{wem nivou za wih 1500 evra, a ne 1800 evra koliko iznosi puna cena. Tako|e, imaju}i u vidu mese~na primawa zaposlenih sa {estim stepenom stru~ne spreme u ustanovama socijalne za{tite, Fondacija im je obezbedila osloba|awe obaveze pla}awa tro{kova polagawa diferencijalnih ispita Uvod u teorije socijalnog rada i Teorije socijalnog rada koje po ispitu iznose 150 eura. Fondacija je obezbedila i 10 besplatnih {kolarina za studente prve godine koji pripadaju kategoriji socijalno – materijalno ugro`enog stanovni{tva. Decu smo izabrali u saradwi sa Centrom za za{titu odoj~adi, dece i omladine, Narodnom kancelarijom predsednika Republike i centrima za socijalni rad Palilula i Vo`dovac.
Trebiwu je 11. 09. 2011. osnovan Regionalni centar U za hiporehabilitaciju, prvi ovakve vrste na podru~ju Isto~ne Hercegovine. Ovaj Centar, kao specifi~nu Fondaciju, osnovali su Fonadacija solidarnosti Srbije iz Beograda, Beogradski centar za hiporehabilitaciju, Centar za socijalni rad Trebiwe, Eparhija Zahumsko-hercegova~ka i primorska, Fondacija „Centar za razvoj fizi~ke i duhovne kulture” iz Trebiwa i NVO „Nova {ansa u novom” iz Herceg Novog. Hiporehabilitacija, kao le~ewe dece i osoba sa invaliditetom kroz terapiju sa kowima, iako veoma delotvorna, u Regionu nije dovoqno zastupqena. Regionalni centar za hiporehabilitaciju koji treba da se izgradi na Zubcima, imao bi {iroka podru~ja delovawa. Osnovno podru~je je hiporehabilitacija, ali nu`no bi aktivnosti obuhvatale edukaciju, socijalizaciju i integraciju osoba sa invaliditetom i to u prvom redu dece sa razli~itim pote{ko}ama u razvoju. Hiporehabilitacija je upotreba kowa i aktivnosti orijentisanih prema kowu u svrhu postizawa razli~iNOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Vladika Zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije i Vladimir Ili} direktor Fondacije tih terapijskih ciqeva, a ukqu~uje hipoterapiju, terapijsko jahawe i sportsko – rekreativno jahawe osoba sa invaliditetom. Korisnici koji se ukqu~uju u program hiporehabilitacije prolaze obaveznu sveobuhvatnu procenu stru~waka okupqenih u stru~nom timu, koji na osnovu rezultata procene prave individualne programe koji sadr`e aktivnosti iz domena defektolo{ke prakse, psihologije, socijalnog rada i fizikalne medicine koje imaju za ciq rehabilitaciju osobe sa invaliditetom. Individualni programi sadr`e i aktivnosti rada sa porodicom, posebno sa roditeqima kada su u pitawu deca sa smetwama u razvoju. Regionalni Centar za hiporehabilitaciju je namewen osobama sa intelektualnim pote{ko}ama, autizmom, mentalnom retardacijom, osobama sa L.DoÞn sindromom, osobama sa govorno jezi~kim poreme}ajima, telesnim invaliditetom, reumatskim bolestima, razvojnim poreme}ajima, psihoemocionalnim o{te}ewima. Ovaj terapijski program ima za ciq da detetu sa te{ko}ama kao i wegovim roditeqima ili starateqima omogu}i izme{tawe iz okvira svakodnevnice gde }e im na jednom mestu biti ponu|en niz sadr`aja koji ce obogatiti `ivot dece uz kontinuirani rad sa timom stru~waka: defektolog, logoped, psiholog, reedukator psihomotorike, lekar, fizioterapeut, radni terapeut, instruktori jahawa. Geografski i komunikacijski polo`aj Centra za hiporehabilitaciju (trome|a Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske) omogu}ava da, pored korisnika iz op{tina regije Isto~ne Hercegovine, u Centar svakodnevno dolaze i korisnici iz Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Nik{i}a, Podgorice, Dubrovnika, Stoca, Mostara. Budu}i da bi to bio prvi i jedini Centar ove vrste u regionu, wegove usluge bi u velikoj meri koristila deca iz Srbije. Ukazuju}i na va`nost klimatskih uslova i saobra}ajne povezanosti me|u gradovima, za otvarawe i nesmetano funkcionisawe Regionalnog centra za hiporehabilitaciju, Trebiwe se izdvojilo zbog svojih osnovnih karakteristika. Klimatski uslovi Trebiwa su idealni za izvo|ewe programa hiporehabilitacije sa 250 sun~anih dana u godini {to je od izuzetne va`nosti kako bi se ovaj, u svetu priznati program izvodio na otvorenom u prirodnim uslovima ve}im delom godine, gde je sneg veoma redak a jesen toplija od prole}a. Sve ovo doprinosi odr`avawu kontinuiteta u radu kako se terapije ne bi prekidale, {to je jedan od glavnih principa u procesu rehabilitacije. Ovaj program se mo`e izvoditi jednom nedeqno (bez kona~i{ta) za decu koja su u neposrednoj blizini i sedmodnevno (sa kona~i{tem) u kontinuitetu. Projektom izgradwe Regionalnog centra za hiporehabilitaciju planirana je adaptacija postoje}ih objekata i terena u Zubcima. Planirano je da Centar po~ne sa radom u leto 2012.godine í
23
Rot 24-25:Rot 24-25.qxd
09.11.2011
14:29
Page 1
SUDBINA
50 GODINA OD SMRTI*
Pedeset godina nakon wegove smrti u Argentini 1961, brojna pitawa i kontroverze zahtevaju ozbiqan i sveobuhvatan prikaz ove slo`ene li~nosti.
P
re pet godina na sudu je zvani~no rehabilitovan Dragi{a Cvetkovi}, politi~ar koji je potpisao Trojni pakt. Zahvaquju}i u~e{}u SPO-a u vlasti de fakto je rehabilitovan i ravnogorski pokret. Predsednik kraqevske vlade Slobodan Jovanovi} tako|e je zvani~no rehabilitovan 2007, wegovo delo je reintegrisano u srpski intelektualni `ivot, a radi se i na povratku wegovih ostataka u Srbiju. I daqe se veliki sporovi vode oko uloge Milana Nedi}a, no uprkos su{tinskim razlikama ovo pitawe je dosta prisutno u javnosti. Krajwe je, me|utim, zanimqivo da je potpuno van tokova {ire javnosti ostalo ime Milana Stojadinovi}a, najozbiqnijeg politi~ara i ekonomskog stru~waka koji je obele`io predratni period. Popularna komunisti~ka istoriografija Stojadinovi}a je odre|ivala kao fa{istu i korupciona{a koji je zbog svojih interesa napustio tradicionalne saveznike i poveo Jugoslaviju na put saradwe sa Hitlerom i Musolinijem. U imaginaciji prose~nog Srbina tip takve li~nosti ostao je oslikan nezaboravnom kreacijom Bate Stojkovi}a u filmu „Ko to tamo peva”: „Nema~ka medicina je najboqa medicina. Di beste!” Dodu{e, tokom posledwih pet godina objavqena su dva magistarska rada i nekoliko mawih monografija koje se bave pojedinim aspektima delovawa Jugoslovenske radikalne zajednice i Stojadinovi}a. No, pedeset godina nakon wegove smrti u Argentini 1961, brojna pitawa i kontroverze koje su iza wega ostale nesumwivo zahtevaju poku{aj ozbiqnog sveobuhvatnog prikaza ove slo`e-
Dr Milan Stojadinovi} na proslavi deset godina fabrike aeroplana u Rakovici, 1938. godine.
jeru je me|utim nakon svega toga zapo~eo kao obi~an pisar u ministarstvu finansija da bi za desetak godina prolaze}i kroz administraciju iznutra, postao ministar finansija u Pa{i}evoj vladi. Jo{ tada je stekao oreol izuzetno sposobnog finansijskog stru~waka, koji je dosta uradio da se stvori adekvatna poreska osnova za samoodr`ivo finansirawe noMilan Stojadinovi} se rukuje sa mladim kraqem Petrom II Kara|or|evi}em.
ne li~nosti iz dramati~nog perioda u kome je skoro ~etiri godine vodio jugoslovensku vladu. Milan Stojadinovi} je posledwi izdanak kontinuiteta izgradwe moderne srpske dr`avnosti. Sin jednog od uglednijih osniva~a Radikalne stranke on je zapravo bio weno dete, neko ko je decenijama pripreman za zadatke koje je kasnije preuzeo. I tokom {kolovawa boravio je u inostranstvu u~e}i jezike da bi posle odbrane doktorata o nema~kom buxetu proveo nekoliko godina na usavr{avawu u finansijskim institucijama Francuske, Britanije i Nema~ke. Kari-
24
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Po~etak gradwe Pravnog fakulteta u Beogradu – uzi|ivawe poveqe.
ve dr`ave. No u isto vreme su krenule i glasine o tome da je tu sposobnost koristio i za nelegitimno popravqawe sopstvenih fi-
Rot 24-25:Rot 24-25.qxd
09.11.2011
14:29
Page 2
MILANA STOJADINOVI]A Predsednik vlade Kraqevine Jugoslavije Milan Stojadinovi} sa ~lanovima svog kabineta.
Milan Stojadinovi} i knez Pavle.
S narodom.
nansija. Iako je kasnije obavqao niz lukrativnih privrednih aktivnosti u bankarstvu i drugim sektorima, ostao je utisak da je ogromno bogatstvo velikim delom povezano sa upotrebom politi~kih pozicija. Stojadinovi} je bio energi~an ~ovek velike snage i li~ne harizme. U vrhove politike vratio se 1934. kao ministar finansija da bi ve} slede}e godine uz podr{ku princa Pavla preuzeo mesto premijera i ministra inostranih dela. Vodio je veoma uspe{nu ekonomsku i spoqnu politiku. U unutra{wim poslovima najve}i naglasak je stavio na oporavak pri-
vrede. Re{io je pitawe seqa~kih dugova, znatno pove}ao spoqnu trgovinu ostvaruju}i suficit, uravnote`io je dr`avni buxet i pokrenuo industriju. U spoqnoj politici postavio je model neutralnosti i dr`awa van sukoba velikih sila. Potpisao je niz va`nih sporazuma sa susedima smawuju}i pritisak Italije i Bugarske, a posebno je radio na izgradwi pragmati~nih odnosa sa Hitlerovom Nema~kom, koja je bila najve}i trgovinski partner, ali i najve}a potencijalna opasnost. Knez Pavle i Britanci, koji su najvi{e uticali na jugoslovensku politiku oborili su ga sa vlasti po~etkom 1939. Za Britance on je bio najve}a prepreka na putu stvarawa banovine Hrvatske, a oba faktora su strahovala od dubine Stojadinovi}evih veza sa Nema~kom i Italijom kao i od wegovih sve vidqivijih tendencija ka autoritarnom manifestovawu vlasti. U tom pravcu gurala ga je slabost koju je Francuska tada pokazivala, wena i britanska evidentna nespremnost da oru`ano brane Jugoslaviju, kao i antikomunizam. U predve~erje rata jugoslovenske vlasti su ga izru~ile Britancima koji su ga na Mauricijusu dr`ali u internaciji osam godina. Ostatak `ivota proveo je u Argentini uspe{no se bave}i biznisom i savetovawem argentinskih vlasti. Pozadinu poznatog „sporazuma Mi{a \urkovi}, 1971. Diplomirao je i magistrirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu gde je 2005. godine i doktorirao. Zaposlen je kao nau~ni saradnik na Institutu za evropske studije. Bavi se politi~kom i pravnom teorijom, fenomenima popularne kulture i procesima evropskih integracija, istorijom ideja (problemima nacija i nacionalizma). Autor je sedam kwiga i ve}eg broja nau~nih radova. NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
25
Sa Nikolom Pa{i}em ispred Skup{tine, oko 1925. godine. Prvi sleva je Milan Stojadinovi}. (Foto: forum Politikin Zabavnik)
sa Paveli}em” razjasni}e tek arhivi Udbe. Iz tog perioda su i wegovi zanimqivi memoari „Ni rat ni pakt”. Treba pomenuti, kona~no, da je Stojadinovi} najuspe{niji rotarijanac sa ovih prostora.
U Buenos Ajresu, 1950. godine.
Krajem oktobra u Beogradu bi trebalo da se odr`i konferencija o Stojadinovi}u koja }e bar neka od ovih pitawa poku{ati da rasvetli í Mi{a \urkovi} (POLITIKA ON LINE,14.10. 2011.) *Milan Stojadinovi} ^a~ak, 04.08.1888 + Buenos Ajres, 26.10.1961
Rot 26-27:Rot 26-27.qxd
09.11.2011
14:38
Page 1
AKTIVNOSTI ROTARI KLUB BEOGRAD INTERNACIONAL
NA ADI SVI SMO ISTI U subotu, 17. septembra 2011. tradicionalno, ve} {estu godinu zaredom, pod geslom „Na Adi svi smo isti’’, Rotari klub Beograd Internacional, bio je doma}in osobama sa Down sindromom iz ~etiri organizacije: 1. Asocijacija za promovisawe inkluzije Srbije (API)u okviru koje radi „Zajednica stanovawa’’, koju vodi dr sci Dragan Luki} 2. Kreativno edukativna radionica mentalno nedovoqno razvijenih osoba (KEC MNRO) koju vodi Margareta – Greta Kecman 3. Udru`ewe za mentalno nedovoqno razvijene osobe Novi Beograd, koje vodi gospodja Rada Bo`inovski i 4. Likovna radionica „Pohvala ruci’’ koju vodi Katarina Zorki}. Do{lo nam je oko 100 dragih prijateqa sa svojim roditeqima i pratiocima da se lepo dru`imo i po~astimo. Bilo je tu ~lanova na{eg kluba i wihove dece pa smo svi bili kao jedna velika porodica. Svi smo bili ushi}eni i sre}ni zbog novog susreta jer se ve} dobro poznajemo. Na{i gosti su doneli svoje rukotvorine pa smo ih izlo`ili u vidu prodajnog bazara. Bilo je tu rajfova za kosu, bro{eva, ukrasa od gline, ~estitki ~ak i hrane za kuce. Susret je zapo~eo pozdravnim govorom i formalnim otvarawem na{eg predsednika Tomislava [uwke a predstavqawe u~esnika i najavu programa prezentirala je ~lanica kluba Silvana Delovska-Mitrev. Roman Klott, podelio je svima za{titni znak svakog susreta, bele majice sa logom ove manifestacije. Tako lepo uniformisani i osve`eni soki}ima, svi smo se lepo zabavqali i smejali madjioni~arskim trikovima poznatog RaRe koji je ukqu~io i gledaoce u svoj {ou. Najinteresantniji su bili trikovi sa golubom i zekom. Divno iznenadjewe priredile su nam dve prelepe devojcice Marija i Ana, koje su u prekrasnim srebrnim haqinicama, otplesale komi~nu koreografsku ta~ku uz hip-hop pesmu. Nakon toga, Silvana je svim organizacijama i wihovim liderima, kao i JP „Ada Ciganlija’’ i wenom direktoru Zoranu Gaji}u, koji nam je obezbedio prevoz vozi}em i besplatan prolaz preko rampe i Sre}ku vlasniku restorana „Oaza’’, u ~ijem lepom dvori{tu se sve odigravalo, podelila zahvalnice koje je dizajnirao i izradio na{ ~lan Slobodan Miqkovi}. Posle prijatnog ru~ka, zahvaquju}i Tomi, svi smo se zasladili ma{tovitim ru~no napravqenim medewacima Svetlane Stoki}. A na{a ~lanica Alma Pavlovi}, ina~e vlasnica Garden centra, uz pomo} Bobana Radulovi}a, svima je podelila prekrasne biqke u saksijama. Na{i gosti su poneli svoju omiqenu muziku pa smo igrali uz doma}e i svetske hitove. Najlep{e je bilo kada smo se uhvatili u duga~ak vozi} i uz „Makarenu’’, vijugali oko restorana. Plesalo se dugo a na kraju smo se svi slikali za uspomenu ispod velikog banera sa sloganom „Na Adi svi smo isti’’. Vreme je brzo pro{lo a vozi} nas je na Adi odvezao na mesto okupqawa da bi nas idu}e godine ponovo dovezao na realizaciju prekrasnog projekta Rotari kluba Beograd Internacional. Te subote slu`ili smo onima kojima je na{a pa`wa i pomo} bila potrebna a za uzvrat smo dobili zahvalna, nasme{ena lica, zagrqaje i obe}awe da }emo se opet sastati i biti svi „isti i jedno’’ na Adi u Beogradu í Silvana Delovska- Mitrev Koordinator za humanitarne projekte Rotari klub Beograd Internacional
26
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
Rot 26-27:Rot 26-27.qxd
09.11.2011
14:38
Page 2
AKTIVNOSTI ROTARI KLUB BEOGRAD ^UKARICA
BEOGRA\ANI BEOGRADSKIM BOLNICAMA DAJU KRV UMESTO BAK[I[A POSLEDNJE SUBOTE U SEPTEMBRU Rotari klub Beograd ^ukarica se, pored organizovawa davawa krvi na Adi Ciganliji u okviru na{e manifestacije „Dru`ewe i slu`ewe”, ukqu~io i u tradicionalnu akciju davawa krvi u septembru mesecu koju ve} nekoliko godina vode na{i prijateqi sa ^ukarice. Naime 2008. godine potekla je ideja da se kafana kao kultno mesto u srpskom narodu iskoristi za dobrovoqno davawe krvi a idealno mesto za to je „Kafana kod Ne{e”, poznata po izuzetnoj hrani i specijalitetima, ul Vodovodska 13 deo br. 1 (Bele Vode). Akcija se tradicionalno odr`ava posledwe subote septembra (ove godine 24.09.) i to od 08 do 17 ~asova. - Kafane su duhovna sredi{ta. ^etvrtu godinu zaredom u ovom duhovnom sredi{tu gde se ne servira samo jelo i pi}e, gosti }e da daju krv. To je dokaz da i u kafani mo`e ne{to humano da se uradi – rekao je Neboj{a Ne{a Radovanovi}, vlasnik kafane i humanista. Doma}in i promoter je bio na{ poznati glumac Petar Bo`ovi}. Prethodnih godina je odziv bio veliki i svake godine se pove}avao broj davalaca. 2008 je 68 qudi dalo krv, {to je bilo preko svakog o~ekivawa, pa smo podstaknuti da nastavimo i slede}e godine. 2009. je 186 qudi dalo krv, (od toga 55 prvi put), {to je oko 62 litara ove dragocene te~nosti. 2010 je 240 qudi dalo krv, {to je pribli`no 84 litara. Ove 2011 godine 400 davalaca krvi bilo je humano i tako bar malo ubla`ilo nesta{icu dragocene te~nosti zbog koje se odla`u operacije. Moto ovogodi{we akcije bio je „Beogra|ani beogradskim bolnicama” koja je ostvarena u saradwi sa ekipama klini~ko - bolni~kog centra „Dragi{a Mi{ovi}’’. Posle davawa krvi, po tradiciji, je obavezno dru`ewe uz specijalitete hrane i pi}a (bezalkoholnog), koji su tog dana besplatni (srne}i gula{, ma|arski gula{, svadbarski kupus i vo na ra`wu). Ispred Rotari kluba Beograd ^ukarica Prof. dr Miroqub Blagojevi} ^arter predsednik Vladimir Mati}
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
27
Rot 28-29:Rot 28-29.qxd
09.11.2011
14:51
Page 1
RE^JU I SLIKAMA O LJUBICI CUCI SOKI]
BISER SRPSKOG INTIMIZMA Autoportret sa {e{irom, 1940.
ladi prijateq MIOMIR GATALOVI], Beogra|anin hercegova~kog porekla, ro|en 1981. godine, odr`ao je predavawe u ~etvrtak, 29. septembra 2011. u Rotari klubu Beograd. Premijeru svog predavawa sa ovom temom Miomir je odr`ao u Rotari klubu Beograd METROPOLITAN. Tema ovog uspelog izlagawa re~ju i slikama bila je „BISER SRPSKOG INTIMIZMA”, oma` QUBICI CUCI SOKI] (1914 + 2009), slikarki i akademiku SANU, posledwoj velikoj srpskoj umetnici 20. veka koja je na{u umetnost uvela u tokove pariske {kole umetnosti, dakle u Evropu, mnogo pre i mnogo boqe, slikovitije, no {to mnogi to danas poku{avaju. Qubica Cuca Soki} je predstavnik srpskog intimizma, a wen otac Manojlo Ma{a Soki} bio je ugledni rotarijanac. Gimnaziju, u kojoj je profesor crtawa bila
M
UKRATKO
Zora Petrovi}, poha|ala je u Beogradu, da bi se 1930. godine upisala u Umetni~ku {kolu, a potom i na Akademski te~aj kod profesora Bete Vukanovi}, Qube Ivanovi}a i Ivana Radovi}a. Od 1936. godine boravi u Parizu. Po povratku iz Pariza, 1939. godine, prvi put samostalno izla`e u Umetni~kom paviqonu „Cvijeta Zuzori}” u Beogradu. Jedan je od osniva~a grupe „Desetorica”. Za profesora Akademije za likovne umetnosti u Beogradu postavqena je 1948. godine gde je radila do penzionisawa, 1972. godine. Za dopisnog ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 1968. a za redovnog 1978. godine. Pored slikarstva bavila se ilustracijom kwiga, prete`no za decu. Bila je stalni saradnik ~asopisa „Pionir”, „Poletarac” i „Zmaj”. Uglavnom je slikala mrtve prirode, pejza`e, qudske figure i portrete, mada je te`ila i upro{}avawu forme, geometriji i modernoj apstrakciji. Interesovawe za navedeno predavawe predstavqa potvrdu bliske rotarijanske saradwe, a doprinelo je {irewu kulture i dobrih veza me|u klubovima.
U ateqeu 1979.
MIOMIR GATALOVI] je po~asni ~lan Rotarakt kluba Beograd METROPOLITAN i prisutni ~lan istoimenog Rotari kluba. A, da, MIOMIR GATALOVI] je praunuk sudskog brigadnog generala Branimira Gatalovi}a i unuk Qubice Cuce Soki} í
Sa predavawa u RK Beograd
MIOMIR GATALOVI]
Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeqewe istorije, Katedra za istoriju Jugoslavije Priprema doktorske teze: „Jugoslovenska dr`avna politika na Kosovu i Metohiji 1958-1974.” (mentor prof. dr \or|e Stankovi}). Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeqewe istorije, Katedra za istoriju Jugoslavije Magistrirao: Februar, 2008. Tema magistarskog rada: „Partija i kultura u Srbiji 1952-1958.” (mentor prof. dr Qubodrag Dimi}). Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeqewe istorije, Katedra za savremenu istoriju Diplomirao: Jun, 2005. Tema diplomskog rada: „Posledwa generalova bitka. [arl de Gol i referendumska kriza u Francuskoj 1969. godi-
ne u jugoslovenskoj {tampi” (mentor prof. dr Dubravka Stojanovi}). Od februara 2009. godine zaposlen je u zvawu istra`iva~a-saradnika u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu. Od februara 2007. godine honorarno je zaposlen u Radio-televiziji Srbije, u zvawu stru~ni saradnik, na serijalu „Zaboravqeni umovi Srbije”, gde je za sada pomogao realizaciju epizoda posve}enih: 1. filozofu i antropologu dr Vladimiru Dvornikovi}u (1888-1957), 2. profesoru Poqoprivredno-{umarskog fakulteta i istra`iva~u dr Milanu Vlajincu (1877-1964), 3. istori~aru dr Du{anu J. Popovi}u (1894-1965), 4. biologu i fiziologu dr Ivanu \aji (1884-1957), 5. matemati~aru i dr`avniku Kosti Stojanovi}u (1867-1921), 6. istori~aru dr Stanoju Stanojevi}u (1874-1937), 7. istori~aru dr Jovanu Radoni}u (1873-1956),
28
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
8. istori~aru dr Radoslavu Gruji}u (1878-1955), 9. filologu, istori~aru i dr`avniku Qubomiru Stojanovi}u (1860-1929), 10. piscu, istori~aru i etnologu Milanu \. Mili}evi}u (1831-1908), 11. arheologu i istori~aru umetnosti Mihailu Valtrovi}u (1839-1915). 12. patologu i osniva~u Medicinskog fakulteta dr \or|u Joanovi}u (1871-1932). Osim toga, pomogao je u svojstvu stru~nog saradnika Radio-televizije Srbije realizaciju emisija „Od Liceja i Velike {kole do Univerziteta” (2009) i „Slobodan Jovanovi} (1869-1958) – osvrt na `ivot” (2009). Ispred Instituta za savremenu istoriju u Beogradu u~estvovao je u svojstvu stru~nog saradnika na realizaciji izlo`be „1941 – sedamdeset godina kasnije” koja je postavqena u sklopu istoimene nau~ne konferencije odr`ane u Belom dvoru, u Beogradu, 22. marta 2011. godine.
Rot 28-29:Rot 28-29.qxd
09.11.2011
14:51
Page 2
KRHKO JE ZNANJE...
AVENIJOM MAR[IRAM, SLU[AM I PI[EM
PROVERITE GA
1
AVENIJE SLU@ENJA su kamen temeqac rotarske filozofije i osnov oko koga se odvijaju sve aktivnosti jednog Kluba. Postoje ~etiri AVENIJE SLU@ENJA. Peta avenija nalazi se u:
7
A) ^ikagu B) Wujorku V) Wu Orleansu
Zvani~na himna RI je prearan`iran mar{ iz uvertire:
2
8
Prilikom najezde Mongola pod vo|stvom unuka Xingis kana, Batua, 1242. godine, razorena je nekada{wa srpska prestonica, iz vremena vladavine Nemawi}a:
Samo jedna od ovih poznatih li~nosti – pisaca je mu{karac: A) Xorx Eliot B) @or` Sand V) Ezra Paund
3
A) Mocarta B) Baha V) Betovena
Pojmovi iz testa ^etiri pitawa ISTINA, PO[TENO, DOBRA VOLJA i PRIJATELJSTVO, KORISNO su: A) zamenice B) veznici, predlozi V) imenice, predlog, pridev
A) Beograd sa Kalemegdanom B) Ras kod Novog Pazara V) @upa kod Aleksandrovca
9
Sedi{te ROTARÙ INTERNATIONALE, u zgradi sa 18 spratova i 37.000 kvadratnih metara poslovnog prostora, nalazi se u:
4 Muzej ugqarstva jedini u Srbiji i u ovom delu Evrope nalazi se u:
A) Evanstonu B) Springfildu V) Pitsburgu
A) Sewskom Rudniku B) Majdanpeku V) Boru
5
Prvi put je usvojen naziv ROTARÙ INTERNATIONAL koji se prvobitno zvao Me|unarodna organizacija Rotari klubova. Bilo je to: A) 1921 B) 1922 V) 1925
6 Mutavxija se bavi: A) tkawem torbaka B) spravqawem ~ajeva i lekovitih trava V) va|ewem zuba NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
10
Od sportova, najve}e igrali{te potrebno je za: A) golf B) polo V) ragbi
ODGOVORI SU NA STRANI 30
29
Rot 30:Rot 30.qxd
08.11.2011
21:10
Page 1
IMPRESUM (latinski IMPRESSUM), {tampana stvar po zakonu obavezno ozna~avawe imena izdava~a i urednika odgovornih za sadr`inu
MALI
OGLASI: Poklawam lepog bul-terijera. Jede sve. Obo`ava decu. Prodajem padobran - nikada otvaran, kori{}en jednom.
ISSN 2217-723æ
BROJ 9 i 10 NOVEMBAR / DECEMBAR 2011. GODINA I (LææVIII)
Prodajem tri ma~ke: dve razli~ite i jedna ista.
Distrikt 2483
Dobra daktlgraf t`ari poaso. Tpkiam 030 solva u minti
Ovaj ~asopis je nekomercijalan i spada u domen nematerijalne kulture. Izdr`ava se od oglasa i donacija. Podr`ite ga. Osniva~: Rotari klub Beograd Za osniva~a: Sr|an Milinkovi} E. po{ta: rotarÚbg¿rotarÚ.org.rs Mi smo uredili jesewi i zimski broj SRPSKOG ROTARA:
Prodaje se pekara. Velika pe}. Sada{wi je vlasnik u woj ve} sedam godina.
REKLi su... Verujem da ~ovek sa ispuwewem sopstvene vere i odgovornosti iz ranijeg iskustva mo`e da pre`ivi. Za mene je vera jednostavna i lepa. Na{a posledwa nada je vera u dobrotu. Du{an Kova~evi} na{ dramski pisac, scenarista, akademik (1948) JA MISLIM DA STVAR KOJU JE NA SVETU NAJTE@E RAZUMETI JE NA^IN NA KOJI JE IZRA^UNAT POREZ NA FINANSIJSKOM FORMULARU. Albert Ajn{tajn jedan od najve}ih nau~nika svih vremena, otac teorije relativiteta (1879 + 1955)
Nikola P. Obradovi} Zoran Zdravkovi} Mirjana Milivojevi} ^edomir Petriwac Haxi Du{an M. Glu{ac Trivko Ti}a Savi} Miroslav Miwa Nikoli} Elektronski prelom lista: Zorica Milo{evi} Tira`............................................................1300 Rukopisi {tampani........}irilicom i latinicom Pismo.................................................. helvetika Hartija.........................taba~ni blok 110 grama Korice............................. kunstdruk 160 grama [tampa......................... grafi~ki ateqe „KUM” 11222 Beograd, Olge Joji} 4 B Oglasi se dostavqaju u Photoshopu, 300 piksela po in~u, na e-mail ili CD. PUN FORMAT OGLASA JE: 1/1 26,5 h 20 cm - K2, K3, K4 ............. 300 evra 1/1 unutra{wa strana........................ 250 evra 1/2 20 h 13 cm – horizontalno.......... 150 evra 1/4 20 h 6,2 cm – horizontalno .........100 evra 1/8 9,7 h 6,3 cm – horizontalno ..........70 evra 1/2 26,5 h 9,7 cm – vertikalno 1/4 13 h 9,7 cm – vertikalno 1/8 13 h 4,5 cm – vertikalno
Sklopio sam mirovni sporazum s vremenom: niti ono progoni mene, niti ja be`im od wega. Mario Lago brazilski komunista (1911 + 2002)
Za oglase uplatiti u dinarima po sredwem kursu NBS na dan uplate. PIB 103557058 Ra~un 255-0037390101000-41 otvoren kod Privredne banke Beograd a.d. NE ODGOVARAMO ZA SADR@INU OGLASA.
30
NOVEMBAR DECEMBAR 2011.
PROVERITE DA LI STE ZAISTA DOBRI. POMOZITE ONOME KOJI VAM NE MO@E UZVRATITI. Du{an Radovi} na{ pisac i novinar (1922 + 1984) RE[ENJE KVIZA: 1. B 6. A 2. V 7. V 3. V 8. B 4. A 9. A 5. B 10. B