VARIOLA VERA Napisao: Dinko OSMANČEVIĆ
Nova svjetska opasnost od koronavirusa, oživljava i sjećanja na epidemije velikih boginja, prije 48 godina, i otvara pitanja da li bi se novostvorene države na ovom području bile u stanju uhvatiti u koštac sa jednom ozbiljnom epidemijom.
Posljednja epidemija velikih boginja, na tlu Evrope, dogodila se u Jugoslaviji, prije tačno četrdeset i osam godina. Po zvanično verziji, bolest je u našu zemlju donio muslimanski hodočasnik, po povratku iz Meke, Ibrahim Hoti, iz okoline Orahovca na Kosovu. U to vrijeme, svi jugoslovenski hodočasnici u Meku, morali su biti vakcinisani na velike boginje. Pa ipak, po nekim svjedočenjima, Hoti je u Skoplju izbjegao kvalitetnu imunizacija, plašeći se negativnih nuspojava. Takođe, treba napomenuti da je postojala preporuka da hodočasnici, buduće hadžije, na put iz Jugoslavije u Saudijsku Arabiju kreću isključivo avionima. Pa ipak, jedan skopski prevoznik organizovao je putovanja na hadžiluk autobusima. Tura je obuhvatala i neka mjesta u Iraku, odakle je, vjeruje se, i potekla bolest. Po povratku u Jugoslaviju, u autobusu je u kontakt sa Hotijem stupio učitelj iz Tutina, Latif Mumdžić. I dok je Hoti bolest prenio i proširio u Orahovac, Đakovicu i Prizren, na Kosmetu, kada je bolest i prepoznata, Mumdžić se razbolio u Tutinu. Bolest nije odmah prepoznata, već je po protokolu Mumdžić prebačen u Novi Pazar, a zatim i proslijeđen u Čačak. Tada je već dobio karakteristične krupne osipe po cijelom tijelu i gorio je od visoke temperature. Sutradan je hitno poslat sanitetom u Beograd. (Zajedno sa jednom trudnicom!)
54
Bolest je tako stigla u glavni grad Jugoslavije, gdje je nesretni Mumdžić zarazio još petnaestak pacijenata i medicinskog osoblja, prije nego je virus najzad prepoznat. Prvih dana epidemije desio se još jedan propust - bolest je zataškavana. Naime, Institut Torlak već 15. marta izolovao je virus variole vere. Narednog dana, Glas Amerike objavio je informaciju da bi se Jugoslavija narednih dana mogla suočiti sa epidemijom velikih boginja, da bi tek 25. marta objavljeno u jugoslavenskim medijima da je došlo do epidemije. I to tek nakon što su se pojedini doktori i medicinsko osoblje pobunili protiv ćutanja o ovoj bolesti. Ali, tada se munjevito djelovalo. Stvarani su karantini u koje su smješteni svi koji su se razboljeli ili su bili u kontaktu sa bolesnim. Institut Torlak proizveo je više od 18 miliona, po nekim podacima cijelih 20 miliona vakcina, tako da je imunizacija obuhvatila cijelu zemlju. Taj dio obavljen je temeljno i vrhunski! Bolest je zaustavljena i uništena, pa je 30. aprila objavljen prestanak epidemije. (Neki doduše smatraju da je prestanak epidemije prerano proglašen, sa ciljem spasavanja turističke sezone na Jadranu.) Ukupno je u Jugoslaviji zaraženo 175 ljudi, od kojih je trideset pet preminulo. (Smatra se da je bilo i nešto više nastradalih.)
