SHOP IN PLUS Br. 10

ISSN: 1847-9227

BLAGDANSKA GASTRONOMIJA

besplatni primjerak godina 2 | broj 10 | TRAVANJ 2012

tradicija uskrsnog stola

SPECIJALNO IZDANJE HRANA, PIĆE & SAVJET VIŠE

WWW.S H O P- I N - ZAGR EB.CO M.H R s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

1

2

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

pro m o

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

3

uvodn a r iječ

„Zarobili“ smo mirise proljeća & okuse Uskrsa! + Mirjana Kožić

Pripremajući ovo izdanje koje donosi dah najljepšeg i najmirisnijeg godišnjeg doba, obiluje šarenim gastronomskim temama i brojnim proljetnim i blagdanskim delicijama naj domaćih šefova kuhinja, kao da sam se i sama „probila“ iz sivila, tuge i monotonosti zime... Ukoliko vi još niste, nadam se da će vaše listanje proljetno/uskrsnog PLUSA imati slično djelovanje kao moje pripremanje...

Tema izdanja je mali šareni mozaik proljetnih gastronomskih savjeta, starih i nekih novih ideja za bojanje pisanica te podsjećanje na jela od kojih se sastoji tipični zagrebački ručak. Na tradiciju i neka prošla gastronomska vremena podsjećamo se i kroz Bakinu kuharicu, a u budućnost gledamo u društvu mlade i zanimljive pjevačice Ivane Radovniković s kojom smo porazgovarali o uskrsnim običajima u njenoj obitelji, pjevačkoj karijeri, modi, planovima...

A sad malo o „zarobljenim“ mirisima &

okusima ;) Kreiranje otmjenog Uskrsnog menija ovog puta smo prepustili Ivici Fajtu, šefu kuhinje Hotela Antunović Zagreb. On je svoj zadatak obavio savršeno i završio ga čokoladnim desertom, što je najbolja uvertira u još dvije, mmm... čokoladne stranice, koje potpisuju Mirjana Kozlina, glavna slastičarka Hotela Regent Esplanade Zagreb i Miroslav Dolovčak, šef kuhinje restorana Tiara u Hotelu Aristos Zagreb.

Za kraj smo vam pripremili nekoliko okusnih & mirisnih priča o slatkom uskrsnom kruhu, poznatijem kao pinca, zatim o mediteranskoj poslastici šparogama (sezona im je upravo počela!), toplim i hladnim juhama te veganskoj prehrani, a otkrivamo ponešto i o zanimljivoj kampanji Zeleni ponedjeljak.

Ponedjeljak je poznat kao dan za dobre odluke, zar ne? Neka prvi idući ne bude povezan sa započinjanjem dijete, već dodavanjem malo zelenila na tanjur :)

IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o.

Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com OIB: 62308807956 DIREKTOR: Robert Sedlar robert@shop-in-zagreb.com.hr

DIREKTOR MARKETINGA: Zlatko Tomić zlatko@shop-in-zagreb.com.hr

MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@shop-in-zagreb.com.hr

GLAVNA UREDNICA: Mirjana Kožić mirjana@shop-in-zagreb.com.hr

DISTRIBUCIJA: Kreativna tvornica d.o.o., A1 Direkt d.o.o.

SURADNICI: Viktorija Ajduković

TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko

DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o. www.kreativna-tvornica.com

ISSN 1847-9227 NAKLADA: 20.000

Ni jedan dio Plus izdanja ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u Plus izdanju. Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasnih stranica.

4

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

sa drža j

shop in

/ travanj 2012.

www.shop-in-zagreb.com.hr

4 UVODNIK / IMPRESSUM SHOP IN TEMA 6 ŠARENI PROLJETNI MOZAIK 10 Uskrsna & proljetna priča iz bakine kuhinje...

INTERVJU 12 Mlada i talentirana pjevačica Ivana Radovniković o domaćoj inozemnoj glazbenoj karijeri,

omiljenim jelima, Uskrsu s obitelji u Zadru, modi, modernoj tehnologiji, shoppingu...

RECEPTI s potpisom... Ivica Fajt, šef kuhinje Hotela Antunović Zagreb 16 Uskrsna trilogija s jajima 18 Domaća kokošja juha s povrćem i žličnjacima od griza 20 Svinjski kare na način lijepe zakupnice + Salata od matovilca mladog luka i rotkvica 22 Čokoladna torta s nadjevom od brusnica RECEPTI s potpisom... Mirjana Kozlina, glavna slastičarka Hotela Regent Esplanade Zagreb 24 Tamna čokoladna krema i Fudge s maslinama RECEPTI s potpisom... Miroslav Dolovčak, šef kuhinje restorana Tiara Hotela Aristos Zagreb 25 Beze tortice s čokoladom i malinama OKUSNE & MIRISNE PRIČE 26 Uskrsni kruh = Pinca!

28 Zdrave i fine šparoge 30 Juhe – tople, hladne, bistre, krem...

31 Veganska prehrana + Zeleni ponedjeljak

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

5

ša reni p r oljet n i m oz a i k

Uskrs istinski blagdan proljeca!

6

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

te m a i zda nj a

Ostavimo li, za ovu našu tematsku prigodu, Uskrs kao jedan od najvećih vjerskih blagdana po strani, možemo reći da je taj dan u simboličnom, a često i vrlo stvarnom značenju, doista istinski blagdan proljeća. Dan koji slavi buđenje novog života, toplijeg vremena, kraćih noći, više danjeg svjetla, optimizma, druženja na otvorenom i svega onoga što ljudima osigurava onaj neki osnovni preduvjet za smješak na licu.

Naš proljetni tematski mozaik ravnopravno smo podijelili na tri ideje! Ideju za najzdraviji proljetni tanjur, ideju za najljepše pisanice i ideju za tradicionalni i danas pomalo retro menu tipičnog zagrebačkog ručka. Uživajte... negdje na balkonu ili terasi!

Budi se i gastronomija u bojama, okusima i mirisima proljeća Počelo je vrijeme objedovanja vani, izleta, piknika, roštilja... Dakle, idealno vrijeme i prilika za još više svježeg voća i povrća na proljetnom tanjuru. Ovaj put nema recepata već smo pripremili nekoliko svježih ideja koje će unijeti promjenu na svakodnevni proljetni jelovnik, a istovremeno dobro djelovati na zdravlje.

Bilo koje jelo koje ste navikli spremati barem jedno tjedno učiniti fleksibilnijem i smislite način kako ćete ga oplemeniti svježinom proljetnih blagodati iz vrta ili s tržnice. Dovoljno će biti par kapi limuna u zelenoj salati, staviti tikvice ili papriku uz meso na roštilju, voćnu salatu umjesto kompota za večeru...

Samo najukusnije za najzdraviji proljetni tanjur!

• Spremate li piletinu na tavi, poslužite uz nju, umjesto rizi-bizija, posve novu kombinaciju kuhanog graška, zrna kukuruza i mlade „baby“ mrkvice.

• Mirisne i sočne jagode uparite s avokadom i prelijte sokom od limuna pomiješanim s malo meda za najbožanstveniji i najzdraviji proljetni desert ikada!

Jednostavan i elegantan desert čak i za spektakularan završetak svečanije večere.

• Proljetna verzija špinata znači svježe listove, a ne smrznute kocke te vrhnje umjesto mlijeka uz vrlo malo limunovog soka. Nakon ovakvog ručka kojem tradicionalno dodajte pire krumpir i jaje mnogi će biti raspoloženi i za osebujan okus osvježavajuće pite od limuna.

• Proljetna avokado ideja ne zaustavlja se samo na voćnoj salati već ovo fino južno voće svoje mjesto pronalazi i zgnječeno u juhici – to jednostavno morate probati!

• Tortilje na proljetnom meniju prilagodite raspoloživom povrću i izostavite grah da budu što laganije, a uz njih poslužite već spomenutu zelenu salatu s limunom i mladim kukuruzom.

Pustite gastro mašti na volju i sjetite se vrhunskih kuhara koji upravo kombiniranjem raznih zanimljivih i često neočekivanih namirnica stvaraju sasvim posebne i sasvim nove delicije!

• Svježe voće (možete ubaciti i šaku smrznutog bobičastog ;), osim u salate i juhe, tijekom proljeća ubacite i u blender te napravite, npr. smoothie od borovnica, breskvi i banana. Voće je uvijek pravi izbor za najlaganije deserte, poput otmjene pite od kupina s malo sladoleda sa strane!

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

7

tema i zdan ja

Tradicionalno bojanje i ukrašavanje pisanica za Uskrs Osim šaranja voskom ili ukrašavanja biljkama koristila se slama kojom bi se jaja omotala da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći ukrase i šare.

Tradicija bojanja i ukrašavanja jaja, odnosno stvaranje pisanica neizostavni je ritual uskrsnog blagdanskog slavlja, a obojana jaja, osim što razmjenjujemo ili darujemo, možemo iskoristiti i za dekoriranje blagdanskog stola.

Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima ili porukama. Tako su primjerice djevojke u Podravini svoje dobivene pisanice stavljale na prozore, a u Dubrovniku su mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

Bojanje kavom, ljuskama luka, čađom...

Pisanice su se prije bojale na prirodne načine korištenjem boja dobivenih od raznih namirnica ‡ od povrća, začinskog bilja, čajeva, kave, čađe itd. Ovaj način bojanja i danas se koristi, a posebno je podogan za ljude sklone alergijama. No, prirodne boje mogu se nabaviti i u biljnim ili običnim ljekarnama. Prije bojanja jaja je potrebno dobro isprati vodom pomiješanom s octom zbog boljeg prianjanja boje na ljusku jajeta. Za bojanje su pogodnija jaja dobivena od domaćih kokoši jer je ljuska njihovih jaja puno čvršća i deblja, a osim toga ova jaja su i puno ukusni-

KORISTI SE I VOSAK! U hrvatskoj tradiciji ukrašavanja uskrsnih pisanica koristio se i vosak kojim su se jaja prvo prošarala pa su se tek onda bojala. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavljao neki listić poput djeteline kako bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.

8

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

ja za jelo. Jaja su se najčešće bojala u crvenu boju koja je simbolizirala Isusovu muku, a dobijala se pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili pak crvenog radiča. Crna boja dobijala se kuhanjem jaja u čađi ili vodi od bobica bazge ili duda, a od hrastove kore dobijala se smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu boju, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka.

te m a i zda nj a

Menu tipičnog zagrebačkog ručka!

Tipični zagrebački ručak ‡ pojam koji vjerujem svatko od nas danas i još uvijek najviše povezujem s nedjeljom, danom kad žene realno imaju i malo više vremena za kuhanje juhe, a ne ubacivanje u vodu praha iz vrećice i naravno, kultnim filmom Tko pjeva zlo ne misli ‡ nekad je bio prava rapsodija originalnih zagrebačkih gastro specijaliteta!

Iako se lome gastro noževi i oko vjerodostojnosti naziva tipična zagrebačka kuhinja, pa tako i izvornih zagrebačkih specijaliteta jasno je da tradicija u kojoj su neka i danas omiljena domaća jela poput goveđe juhe s rezancima, purice s mlincima ili štrudle od sira – postoji.

Počinjemo s krepkim ajngemahtecom?!

Zaboravimo trend modernog kulinarstva koji nalaže predjelo, jer tipični zagrebački ručak uvijek je započinjao krepkom domaćom juhicom, a tu su bile dopuštene varijacije na tekuću temu ‡ goveđa, teleća ili pileća s ručno

rađenim rezancima od domaćih jaja ili pak noklicama, krem pileća ili od gljiva, omiljeni ajngemahtec... Nakon juhe koja okrepljuje i otvara apetit domaćice su na stol iznosile glavno jelo ‡ redovito mesno uz izdašne priloge poput; pohane piletine s rizi-bizijem, purice s mlincima, kuhane govedine s domaćim umakom od hrena uz tjesteninu, goveđe pisanice, zagrebačkog odreska s pečenim krumpirom, ljeti kotlovine, često i divljači... A tu nije bio kraj jer je obavezan dio tipičnog zagrebačkog ručka bio desert!

Završavamo izdašnom Zagrebačkom tortom!

Kako bi rekli stari Zagrepčani: „Nedjelja je, mora biti nečega ‘z mele’“, (op.a. od brašna)! Podjed-

nako su bili omiljeni i slani i slatki deserti, no najčešće je ručak završavao zagorskim štruklima, slasnom bučnicom, štrudlom od sira, jabuka ili višanja, odnosno izdašnom Zagrebačkom tortom, dizanim kolačem od oraha, maka ili rogača, hm... ili delikatesnim Zagrebačkim kremšnitama s čokoladom!

Najpoznatiji simbol Uskrsa su pisanice, a „prate“ ih i motivi pilića i zečića. Nježno pahuljasto, malo žuto pile povezano je naravno s jajetom iz kojeg se izlegne, odnosno rađanjem i/ili buđenjem novog života, dok je zeko, što se tiče domaćih uskrsnih motiva ipak noviji lik koji je preuzet iz tradicije germanskih zemalja gdje se simbolično povezuje sa staronjemačkom boginjom plodnosti.

Sve mirise, okuse i male rituale nedjeljnog jutra brojnih Zagrepčanki koje su s ljubavlju kuhale ručak i pekle kolač današnje generacije najčešće povezuju s djetinjstvom...

Prisjetite se kako je mama radila domaće rezance, a otac za to vrijeme ribao svježi hren :) Mislima se vratite u djetinjstvo i iznenadite obitelj retro zagrebačkim ručkom jedne posebne proljetne nedjelje! Naš prijedlog uključuje ajngemahtec, pohanu piletinu, rizibizi i štrudlu od jabuka. U slast...

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

9

tema i zdan ja

BAKINA KUHARICA

Uskrsna & proljetna priča iz bakine kuhinje...

Prvi put smo u bakinu kuhinju zavirili uoči Božića i tada smo pronašli pravo skriveno blago recepata i malih savjeta za blagdanske slastice koje su Nataša, Danijela i Božica rado podijelile s nama. Unuke sad imaju novu priču. Priču o proljeću, o Uskrsu i o svemu onome po čemu će pamtiti baku... u kuhinji i izvan nje.

Buđenje života započinje u vrtu Naravno, i nas tri smo imale svoje zadatke oko vrta. Naime, mi smo uvijek sijale paradajze i paprike u veliki drveni prozorski okvir, kojeg je baka pokrivala staklom, tako da mali nježni flanci povrća provire što prije. Morale smo zalijevati i paziti to sjemenje, koje je raslo iz malih, osjetljivih izdanaka u prave, čvrste flance, koje bi baka posadila u vrtu, i koje je kasnije, tijekom ljeta davalo paradajze; crvene, čvrste, pune okusa i mirisa ili paprike; male žute babure ili dugačke zelene rog. Igrale smo se vrta s tim prozorskim okvirom i baš kao da smo imale svoj vlastiti vrt u malom, bile su poslagane table malih flanaca paradjza i paprike isto onako kako ih je baka kasnije sadila u svojem velikom pravom vrtu.

Proljeća pamtimo po tome što je baka uvijek u proljeće „započinjala godinu u vrtu“ ili bašči, odnosno gruntu kako je ona to ‘po domaći’ govorila. Čim bi prvo sunce zasjalo na prozorima kuhinje, baka je tjerala djeda da se primi štihače tj. da štiha grunt, zatim usitni i na kraju formira table na koje je ona, već po nekom svom redu i logici uvijek sijala i sadila gredice luka, kelja, mrkve, blitve, paradajza, jagoda, dinja... Neprocjenjivo bogatstvo povrća i voća u kojem smo onda uživali tijekom cijele godine!

10

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

Forzicije ‡ naši vjesnici proljeća

Nama je proljeće započinjalo cvjetanjem jednog velikog grma forzicija ispred prozora bakine kuhinje. Blistavo žutilo malih cvjetića forzicije odagnalo je zimsko sivilo i hladnoću zauvjek, i mi bi se radovale tom mirisnom proljeću, isčekujući šarene zumbule, narcise, tulipane, to cijelo mirisno bogatstvo proljeća da procvate, zamiriši i razveseli svojim živopisnim bojama cijelo bakino dvorište.

te m a i zda nj a A kako je izgledao bakin proljetni „dan odmora“ od kuhanja? ‡ Baka je naravno,

pored svakodnevnog rada u vrtu, vrijeme provodila i u kuhinji. U rano proljeće, kada vrt još nije davao ništa od svog bogatstva voća i povrća, baka se koristila spremljenim vrećicama mahuna pripremajući fino varivo, uvijek s dodatkom vrhnja, tako da nam je, mada smo uvijek „frktale nosom“ na čušpajze, taj kremasti dodatak rastopljen u slasnoj juhici bio prefin. Ponekad je i

baka uzimala „dan odmora“ od kuhanja, pa bi nam na brzinu spremila žgance sa sirom i vrhnjem. Ukusna toplina žganaca i mekoća sira i vrhnja topili su se u našim ustima kao najfiniji sladoled.

I mada su žuti kukuruzni žganci smatrani teškom hranom, baka bi ih uvijek oplemenila nekim svojim dodatkom, poput salate od poriluka ili kuhanim domaćim vrhnjem. Danas ih ipak najviše volimo u kombinaciji s nekim gulašom ili umakom od gljiva.

Proljeće & Uskrs kod bake Uskrs se, kao i Božić, u našoj obitelji uvijek slavio vrlo tradicionalno. Baka je imala svoje pripreme u kuhinji prije Uskrsa. Posebno je pripremala uskrsni doručak, odnosno kuhala domaću šunku, meku, slasnu i savršeno slanu, te pripremljenu s ribanim domaćim hrenom, kojeg se za toliko uvijek našlo u vrtu. Uz šunku, baka je također stavljala već klasično tradicionalne priloge ‡ stapke mladog luka i pokoju crvenu rotkvicu, i ona kuhana domaća jaja, žutanjaka toliko žutih... žutih baš kao i forzicije ispred prozora kuhinje.

Da, nimalo nalik ovim današnjim jajima koja kupujemo u supermarketima ;). Baka bi jaja kuhala u ljuskama luka, tako da dobiju onu predivnu zlatno crvenu boju, dok sam mi, ipak, s mamom ili tatom imale zadatak obojati jaja u manje konvencionalne boje poput plave, zelene ili ljubičaste... za nešto „modernije“ pisanice.

Uskrsni ručak kod bake: šljivovica za aperitiv, a torta od oraha za desert! ‡

Uskrsni je ručak uvijek započinjao čašicom šljivovice, koju je djed svake jeseni pekao; ili pak nekom čašicom likera od višanja za ženski dio obitelji,

a kojeg bi baka donijela iz svoje špajze.

Potom bi slijedila fina, domaća pileća juha, zlatno žute boje s obaveznim gris knedlima te puno mrkve i peršina.

Moramo priznati da nikad nismo uspjele skuhati pileću juhu koja bi se mogla mjeriti s tim bakinim toplim tekućim zlatom. Ne znamo u čemu je bila njena tajna, ali se i dan danas s nostalgijom sjećamo tog tanjura vruće, krepke juhe. Slijedilo bi zatim za glavno jelo neko fino pečenje od svinjetine ili teletine, dopunjeno krumpirom i sve zajedno pečeno u pećnici, a toliko slasno i ukusno da smo samo lizale prste i uvijek tražile repete onih malih okruglih krumpirića. Uz salatu od matovilca i rotkvica, cijeli je ručak bio tako slastan!

Redovito ga je dopunjavala orehnjača ili makovnjača, a ponekad i torta od oraha ili čokolade. Poslije bismo sjedili, pričali, družili i zajedno se smijali. Tata je bio zadužen za nabavku vina, bijelog ili crvenog, već kako je kome odgovaralo uz jelo, i nekako nam je taj cijeli uskrsni ručak, pa i sam dan, izgledao kao prekretnica, kao da se cijela naša obitelj oslobodila tereta zime i otvorila prema proljeću!

Zaviriti u bakinu kuhinju uvijek je dvostruko korisno, jer se podsjetimo zašto su neka jednostavna jela i danas omiljena, a i pronađemo dovoljno jednostavan recept za veselje na obiteljskom stolu u ovom užurbanom vremenu. www. bakinakuharica.com

Unuke Natasa, Danijela i Bozica

Mi ne uzgajamo vrt kao naša baka, ali pogled na ljude u vrtovima nas uvijek podsjeti na nju, na činjenicu s koliko je truda uzgajala svo to povrće, voće, i s koliko ih je ljubavi pretvarala u slasne proljetne/uskrsne delicije u svojoj kuhinji.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

11

p lus i nt er v ju

IVANA RADOVNIKOVIĆ

Volim izazove, ali ne pokušavam biti nešto što nisam... razgovarala Mirjana Kožić

Iako se bavila baletom, ali i raznim sportovima; od atletike do baseballa, što nije čudno s obzirom da su joj roditelji profesori tjelesnog odgoja, Ivana Radovniković danas je pjevačica. No, mlada Zadranka nije pjevačica od jučer, odnosno od kad šira javnost zna za nju jer je nastupila u poznatom TV showu Story Super Nova Music Talents, već je svoj debi pred publikom imala u drugom razredu osnovne škole kad je nastupila na svom prvom dječjem festivalu. Mijenjala je kasnije bendove i suradnike, no do danas, kad je poznata i van granica Hrvatske, ostala je dosljedna sebi, svom stilu i ponajprije promišljenom građenju karijere. U našem blagdanskog PLUS intervjuu s Ivanom doznajemo u kojem smjeru ide njena pjevačka karijera, ali i kako, nakon diplome, napreduje potraga za poslom u struci; kako se slavi Uskrs u njenoj obitelji, koliko ovisi o modernoj tehnologiji... I da, kaže da nije sklona tipično ženskom bezglavom shoppingu?! Hm, drugačija... Nama se sviđa.

Gradiš karijeru uporno, polako i čini se drugačije od ostalih mladih kolegica na sceni. Na koje sve načine?

SNOVI...

Nisam nikada mislila da će mi se taj dio snova o pjevanju ostvariti i baš zato uživam u ovome što radim.

12

Ne vidim ni jedan drugi način na koji bi to radila jer ne mogu svoje ime i prezime potpisati ispod nečega iza čega ne stojim 100 posto. Sebe prvenstveno doživljavam kao strastvenu glazbenicu i zato mi je glazba uvijek na prvom mjestu, jer ja nisam ni manekenka, ni voditeljica, a ni glumica... Jednostavno, ne pokušavam biti nešto što nisam, ali volim životne izazove.

Nedostaje li ti silna medijska pažnja koju dobivaju pjevačice i njima slične osobe upitnog talenta i uopće usmjerenja karijere?

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

Kad bi mi imalo nedostajala neka veća pažnja sigurna sam da bi se to vidjelo iz nekih upornih guranja pred kamere i pristajanje na sve i svašta za minutažu na televiziji. Tako da u mom slučaju to nije tako, ali mislim da svatko može izabrati dozu svoje medijske prisutnosti. I ja biram biti prisutna, odnosno prisutna sam kad mi to ima smisla. Po meni, gora je činjenica da će se mediji jednog dana boriti sa svojom odgovornošću što su pod izlikom „publika to traži“ oglupili mlade generacije koje će im diktirati živote kroz sljedećih dvadeset godina.

Možda je manje poznata, no uspješna si i van granica Hrvatske. Reci nam nešto više o inozemnoj karijeri?

pl us i nte rv j u

Neke od pjesama preveli smo na engleski jezik, jer nas je zanimalo koliko daleko možemo doći. Nismo imali nikakav veliki plan, više je u pitanju bila želja i znatiželja. Vrlo brzo počeli smo dobivati zanimljiv feedback iz različitih zemalja i sa stranih radio postaja koje su vrlo rado pjesme uvrstile u svoje play liste i top liste, te ih čak razmjenjivali među sobom. Do sada je to napravilo više od 110 zemalja svijeta iz kojih stalno dolaze upiti za različita gostovanja.

0 > 3 mjeseca

HRANJENJE

Tko su ti glazbeni uzori i s kime si priželjkuješ suradnju na nekim novim pjesmama i albumima?

Ima ih mnogo! Evo, odrasla sam na glazbi Whitney Houston i Arethe Franklin, a obožavam i neke od trenutno etabliranih izvođača kao sto su Adele, Duffy, Coldplay... Ima ih stvarno puno tako da nema smisla ni nabrajati sve.

U Hrvatskoj također postoje mnogi koje iznimno cijenim... S nekima sam već surađivala, a nadam se da ću se na svom glazbenom putu imati priliku susresti i s ostalima.

S kojim kolegicama/kolegama s estrade se dobro slažeš i voliš družiti i privatno?

Ne mogu reći sa imam najbolje prijatelje na estradi, iako sam upoznala puno dragih ljudi koje rado susrećem i koje podupirem na njihovim koncertima i promocijama. Također, rado si pomažemo međusobno i surađujemo. Stvar je vremena, mi imamo vrlo kaotične rasporede svaki dan pa je neka jako duboka prijateljstva teško održavati.

Kakva si ti s kuhačom? Voliš li više kuhati ili da drugi kuhaju za tebe? Kojim se specijalitetom možeš pohvaliti?

Nisam bila nešto posebno zainteresirana u samom početku, ali kako sam teški gurman to je samo bilo pitanje vremena. Sad je kuhača skoro svaki dan u ruci, a ja pripremam svašta;

od različitih pasti sa škampima do mirisnog roštilja.

Koja jela nikako ne voliš, a koja su ti favoriti, onako da bi ih mogla jesti svaki dan?

Malo je toga što baš ne volim, recimo prokulice. (smijeh) Volim stvarno skoro svu hranu i nisam izbirljiva, ali uglavnom se svaki dan hranim mediteranskom prehranom, a što znači: puno povrća, salate i ribe. To bi mogla jesti baš svaki dan!

Koliko ti je važno lijepo se odjenuti, kakav stil njeguješ i imaš li neke svoje omiljene brendove?

IVANA = COMPUTER GEEK Ja sam totalni geek tako da je kod mene kompjuter stalno upaljen i internet stalno u pogonu. Nigdje bez mobitela, laptopa i interneta! Od web dizajna do društvenih mreza, sve pokrivam. (smijeh)

Pratim modu i relativno se trudim biti u trendu, ali ne pod svaku cijenu jer

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

13

p lus i nt er v ju USKRS U MOJOJ OBITELJI

Za vrijeme Uskrsa sam najčešće kod svojih u Zadru. Kako je moja mama majstor za sve u doslovnom „uradi sam“ smislu, tako se njena i naša obiteljska kreativnost preslikava i na bojenje jaja u različitim tehnikama koje valjda samo moja mama može izmisliti. Ali, bude nam zabavno jer svi volimo sve napraviti sami od početka do kraja.

Od delicija najviše prevladavaju pogače i orahnjače!

Zasitimo ih se taman do idućeg Uskrsa. (smijeh)

svoj oblik tijela ne mogu prilagoditi odjeći, pa ponekad ono što mi se sviđa ne mogu obući koliko god moderno bilo. Jednostavno zato jer mi ne stoji.

Privatno sam uglavnom dosta casual obucena i nosim dosta sportskih brendova. Drago mi je da je u Hrvatsku napokon došao H&M jer imaju povoljne cijene, pa tu i tamo baš ubodem neki zanimljiv komad. I nisam, tipično ženski, sklona bezglavom shoppingu.

Slažeš li se da proljeće koje nam je konačno stiglo doista budi život i pokreće ljude? Hoće li i kod tebe napraviti isto? Možda putuješ nekamo uskoro?

Slažem se, sa svime se slažem u proljeće. (smijeh) Ovo proljeće me čeka jako puno obaveza i dogovorenih koncerata pa se nažalost neću moći pridružiti svojoj ekipi koja ide u London. Ali, ljeti i zimi uvijek idem na neko putovanje i tome se uvijek veselim ko’ malo dijete. (smijeh)

Koliko vremena provodiš u svom rodnom Zadru? Koje uspomene nosiš od tamo i da li ti se bilo teško naviknuti na život u Zagrebu?

U Zadar odlazim često, najviše zbog obitelji jer sam u Zagrebu ustvari sama, ali čovjek se na sve navikne pa sam zavoljela i Zagreb. Voljela bih da mogu i češće odlaziti. Zadar je moj grad, grad u kojem sam odrasla i koji me oblikovao u svakom smislu.

Nadam se da ću uskoro moći napraviti jedan lijepi koncert u svom gradu kao poklon u znak zahvalnosti velikoj potpori svojih sugrađana koji su uz mene od samih početaka. Biti dio nečega dobar je osjećaj. Što radiš kad nisi toliko okupirana glazbom? Što te još zanima i ispunjava?

Fakultet do diplome mi je svakako oduzimao dosta vremena, ali uživala sam u tome jer mi je bio zanimljiv.

Nadam se da ću karijeru ostvariti i u svojoj struci... radim na tome. U slobodno vrijeme pokušavam što kvalitetnije iskoristiti svaki dan; što u privatnom, što u poslovnom smislu.

Od odlaska na frizuru u Galant kako bi osmislili look za idući spot do sastanaka s potencijalnim suradnicima, i na kraju do izlazaka s prijateljima, trčanja i šetnje s psom... Sve se negdje ugura.

Kakvi su glazbeni planovi za ovu godinu?

Gdje te se uskoro može doći slušati?

Nakon Što ovih dana završi montiranje spota za pjesmu „Odlazim zbog ljubavi“ koji ćete moći vidjeti na malim ekranima i po portalima, ja se vraćam radu na svojim novim pjesmama te se nadam da već na proljeće ide novi singl i video spot.

Prošli tjedan sam gostovala s klapom Kampanel u varaždinskoj Areni na velikom zajedničkom koncertu više klapa. Također, u meduvremenu nastavljam sudjelovati s curama/ kolegicama Ivanom Kindl, Majom Vučić i Brankom Delić u projektu „Four Ladies“ pa me i tu očekuje dosta koncerata i nastupa.

14

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

15

•••

JUHA

Uskrsni menu

• Domaća kokošja juha s povrćem i žličnjacima od griza

je spreman!

16

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

re c e pti s potpi so m

• Ivica Fajt, šef kuhinje Hotela Antunović Zagreb Na svečanom uskrsnom jelovniku kojeg nam je pripremio Ivica Fajt, šef kuhinje Hotela Antunović Zagreb našla su se nezaobilazna jaja, odnosno ovog puta Uskrsna trilogija s jajima, zatim Domaća

kokošja juha s povrćem i žličnjacima od griza, Svinjski kare na način lijepe zakupnice uz Salatu od matovilca mladog luka i rotkvica te Čokoladna torta s nadjevom od brusnica.

Domaća kokošja juha s povrćem i žličnjacima od griza Sastav:

Priprema:

1 kokoš (cca 1,5kg) 0,03 kg mrkve 0,01 kg korijena celera 0,03 kg luka peršin 0,02 l ulja 0,03 kg griza 2 jaja sol i papar

U loncu zajedno s povrćem skuhati kokoš, a kada je gotova juhu procijediti. Od jaja, masnoće i griza zamutiti smjesu od koje žlicom oblikovati žličnjake i kuhati u slanoj vodi. Očistiti meso kokoši od kože i kostiju te izvaditi povrće od juhe i zajedno sa žličnjacima staviti u posudu za serviranje juhe. Sve preliti vrućom juhom i odmah poslužiti.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

17

••• • Uskrsna trilogija s jajima

P R E D J E LO

18

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

re c e pti s potpi so m

Uskrsna trilogija s jajima Jaja punjena „casino“pjenicom Sastav:

Priprema:

1 jaje 0,02 l konjaka 0,002l umaka worchestaire 0,01 kg senfa 0,02 kg maslaca sol i papar

U slanoj vodi tvrdo skuhati jaja, zatim ohlađena i očišćena prerezati na pola i odvojiti žutanjke. Žutanjke protisnuti kroz sitno cjedilo u posudu pa u njih dodati sol, senf, papar, maslac, umak worchestaire i konjak te sve zajedno pomiješamo u glatku smjesu i puniti jaja.

Jaja u zelenom umaku na francuskoj salati Sastav:

Priprema:

1 jaje 0,02 kg graška 0,02 kg mrkve 0,02 kg krumpira 0,02 kg kiselih krastavaca 0,2 l majoneze 0,02 kg špinata sol

Od kuhanog graška, mrkve, krumpira, kiselih krastavaca i majoneze napraviti salatu. Svježi špinat skuhati i ocijediti te ga usitniti u multipraktiku, a zatim umiješati zajedno s majonezom. Tvrdo kuhana jaja prerezati na polovice i složiti na podlogu od salate te sve zajedno preliti zelenim umakom od špinata i majoneze.

Poširana jaja s holandskim umakom Sastav:

Priprema:

4 jaja (2 cijela i 2 žutanjka) 1 tost 0,02 kg špeka vinski ocat 0,02 kg maslaca 0,01 kg senfa sol, limun 0,01 l bijelog vina vlasac

Zdrobiti jaje u šeflju te ga iz šeflje lagano spustiti u kipuću slanu vodu u koju smo dodali malo vinskog octa i poširati 1 do 2 minute. Tost izrezati na trokute, premazati ga maslacem i zapeći u pećnici da postane hrskav i da dobije zlatno žutu boju. Tanko izrezanu slaninu prepeći na tavi. Od žutanjaka, senfa, vina, limunovog soka i maslaca na pari istući kremasti žuti umak. Na tost složiti slaninu, zatim poširano jaje preliti umakom i posipati svježe kosanim vlascem.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

19

• Svinjski kare na način lijepe zakupnice + Salata od matovilca mladog luka i rotkvica

20

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

•••

G L AV N O J E LO + S A L ATA

re c e pti s potpi so m

Svinjski kare na način lijepe zakupnice Svinjski kare Sastav:

Priprema:

1,5 kg svinjskog karea bez kostiju 0,02 kg mrkve 0,02 kg korijena celera 0,02 kg korijena peršina 0,02 kg luka 0,5 kg lisnatog tijesta 1 jaje 0,04 kg crvenog zelja 1 jabuka 0,5 kg krumpira 0,05 kg blitve 0,12 kg slanine 0,02 kg hrena 0,1 l vrhnja za kuhanje

Svinjski kare marinirati i posoliti te ostaviti tako da stoji oko 12 sati. U loncu zajedno s korjenastim povrćem skuhati kare, izvaditi ga i pustiti da se ocijedi. Lisnato tijesto razvaljati i u njega umotati kare, sve zajedno premazati jajem ukrasiti i ispeći u pećnici. U slanoj vodi skuhati mrkvu i krumpir.

Na masnoći zajedno s naribanim jabukama pirjati crveno zelje, a kuhanu blitvu umotati u slaninu i kratko zapeći u pećnici da slanina pusti svoj miris.

Meso narezati te poslužiti zajedno s povrćem i umakom od hrena. Za umak od hrena na ulju prepržiti brašno i zaliti sa juhom u kojoj se kuhao kare. Kad prokuha i lagano se zgusne dodati hren iz staklenke i vrhnje za kuhanje te poslužiti uz kare.

Salata od matovilca mladog luka i rotkvica Sastav:

Priprema:

0,1 kg matovilca 0,05 kg mladog luka 0,05 kg rotkvica 0,1 l vinskog octa 0,002 kg češnjaka 0,05 l aceta balsamica 0,03 kg svježih ili smrznutih malina maslinovo ulje

Matovilac, narezani mladi luk i rotkvica rezana na rezance začinjena listićima češnjaka i dresingom od aceta, malina i maslinovog ulja.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

21

••• • Čokoladna torta s nadjevom od brusnica

DESERT

22

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

re c e pti s potpi so m

Čokoladna torta s nadjevom od brusnica Sastav:

Priprema:

0,02 kg maslaca 3 jaja 0,01 kg vanilin šećera 0,5 kg čokolade za kuhanje 0,03 kg mljevenih lješnjaka 0,1 kg brašna 0,02 l ulja 0,4 kg nadjeva ili džema od brusnice

Maslac se pjenasto izmiješa i doda se vanilin šećer, burbon i šećer, doda se rastopljena čokolada i umiješa se jedno po jedno jaje.

Zatim se dodaju lješnjaci i prosijano brašno te komadići nerastopljene čokolade. Sve zajedno zamiješati i u namašćeni kalup staviti peći u pećnicu na 170 stupnjeva oko 60 minuta.

Ispečeni biskvit ohladiti i razrezati na tri dijela, svaki dio premazati nadjevom od brusnica, sastaviti u tortu pa ju cijelu preliti čokoladnom ocaklinom koja se pripremi od čokolade otopljene na pari uz dodatak malo ulja.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

23

recep t i s p ot p is om

•••

Sastav - KREMA:

4 jaja 150 g tamne čokolade (85% kakaa) 200 g melase (zamjena za šećer) 130 g maslaca 60 g brašna Priprema:

Miješajte jaja i melasu, a čokoladu rastopite s maslacem, zatim spojite smjese i na kraju umiješajte brašno. Stavite u keramičke posude i kuhajte na pari 9 minuta na 100°C.

• Tamna čokoladna krema i Fudge s maslinama

Sastav - FUDGE:

150 g mlijeka 170 g šećera 190 g maslaca ekstrakt vanilije Priprema:

Sve sastojke kuhajte uz lagano miješanje dok smjesa ne postane svijetlo smeđa, zatim maknite s vatre i dodajte maslinovo ulje. Miješajte sa strane dok smjesa ne izgubi sjaj, a zatim je istresite na ravnu podlogu i ohladite.

• Mirjana Kozlina, glavna slastičarka hotela The Regent Esplanade Zagreb

ČOKOLADA

+

maline & masline

Oko blagodati čokolade jednostavno nema rasprave ‡ tu je da nam uljepša život, pruži utjehu kad zatreba, razveseli kad ju darujemo ili izmami osmijeh kad ju dobivamo na dar, očara u kolačima, zagolica nepce iz vruće šalice, opusti kad joj se prepustimo među prstima masera...

24

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

Sastav - Beze kore:

65 g šećera 75 g šećera u prahu 10 g gustina 2 bjelanjka

•••

re c e pti s potpi so m

Sastav - Krema od malina:

100 g malina 10 g želatine 200 g vrhnja za šlag 35 g šećera u prahu Priprema:

Izmiksajte bjelanjak sa šećerom. Kad je na pola čvrst dodajte šećer u prahu i gustin. Miksajte dok nije čvrsto. Slastičarskom vrećicom oblikujte krugove na papiru za pečenje i sušite u pećnici 2 sata na 90°C.

• Beze tortice s čokoladom i malinama

Priprema:

Izmiksajte bjelanjak sa šećerom. Kad je na pola čvrst dodajte šećer u prahu i gustin. Miksajte dok nije čvrsto. Slastičarskom vrećicom oblikujte krugove na papiru za pečenje i sušite u pećnici 2 sata na 90°C.

Sastav - Krema od čokolade:

Slaganje tortica:

200 g vrhnja za šlag 75 g čokolade

Krug od bezea napunite kremom od malina, prekrijte krugom od bezea i napunite kremom od čokolade.

Poklopite krugom bezea te ukrasite svježim malinama i komadićima čokolade.

Priprema:

U otopljenu mlaku čokoladu umiješajte tučeno slatko vrhnje.

Slastičarka Mirjana Kozlina i chef Miroslav Dolovčak predlažu... Božanstvenog okusa, privlačne teksture, sve zdravijih karakteristika i vrlo svestrana za spajanje s raznim drugim namirnicama, čokolada se ovog puta našla u glavnoj ulozi u zanimljivim slatkim desertima koje su, za vas i nas, pripremili umjetnici slastičarskog i kulinarskog poziva, a to su Mirjana Kozlina, glavna slastičarka zagrebačkog hotela The Regent Esplanade i Miroslav Dolovčak, šef kuhinje restorana Tiara hotela Aristos Zagreb. Oboje nam predlažu nešto novo, drugačije, pomalo neočekivano i svakako proljetno/ljetno osvježavajuće: Mirjana masline, a Miroslav maline. Naravno, u sporednoj ulozi, jer čokolada vodi priču!

Miroslav Dolovčak, šef kuhinje restorana Tiara hotela Aristos Zagreb •

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

25

ok usn e i mir is n e p r ič e

TRADICIONALNA SLASTICA

Uskrsna pogača poznatija kao PINCA Uskrsna pogača, pinca, sirnica, kuglof, uskršnji kruh, puno je naziva za ovo tradicionalno jelo bez kojeg je nezamisliv svečani uskrsni stol. Najčešće se priprema na Veliku subotu i jede za uskrsni doručak, no nema razloga da se ova slatka poslastica ne priprema i tijekom cijele godine.

Slavimo kraj zime!

Pinca je izvorno pečena kao kolač kojim se slavio kraj zime. Kasnije se počela povezivati s proslavom koja slijedi nakon razdoblja posta, budući da može biti punjena raskošnim sastojcima kao što su sir, bademi, kandirano voće, limun te začinjena dragocjenim cimetom i šafranom.

Nakon korizme, odnosno četrdeset dana posta i odricanja, domaćice su pripremom pince mogle započeti putovanje kroz raznoliki spoj okusa, mirisa i boja, te svojom maštom i kreativnim izričajem učiniti nešto novo slijedeći tradicionalnu recepturu.

Slatki kruh uz koji se vezuju legende stigao iz Italije U talijanskoj kuhinji ima

Budući da Englezi još uvijek vjeruju da vješanjem pince u kući imaju zaštitu od loše sreće, nije neobično vidjeti kako pince vise po cijeloj kući, skupljajući prašinu i plijesan.

26

Poznata od davnina, nekada se radila samo u Dalmaciji, no danas je neizostavan dio svakog domaćinstva koje slavi katolički blagdan Uskrs.

Mnogima je upravo pinca prva asocijacija na Uskrs, ali isto tako i asocijacija na vrijednosti koje nam taj blagdan donosi. Druženje s obitelji, prijateljima, dijeljenje slatkoga kruha s bližnjima kao simbol pažnje i dobrih želja, te uživanje u atmosferi blagdanskoga duha.

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

posebno mjesto, no s vremenom je izašla van granica Italije i ušla u domaćinstva diljem svijeta. Danas postoji nekoliko najpopularnijih vrsta pinca, a to su grčka, ruska i engleska.

Grčka je najslađa, ukrašena je tvrdo kuhanim jajima obojenim u crveno, a iz kruha se širi miris limuna i sezama.

Ruska pinca nije okrugla, već je uska i visoka, puna je dekoracija od grožđica, lješnjaka i kandiranog voća kojima je ispisan tekst na vrhu. Engleska verzija pince su slatke i začinjene pogačice s obaveznim križem napravljenim od tijesta. Nekada su u Engleskoj ljudi vjerovali da ako se pinca peče na Veliki

o k usne i m i ri sne pri č e petak i stavi u pećnicu te stoji kroz cijelu godinu, kuća će biti sigurna od požara. No to nije jedina legenda o pinci, pomorci su je nosili sa sobom na putovanja kako bi ih štitila od brodoloma, a seljaci su je na Veliki petak pokapali u polje kukuruza kako bi se zaštitili od štakora i miševa.

Više od 100 tisuća recepata iste osnove

Iako kod nas nije običaj da pincu ukrašavamo obojenim jajima, glazurom, komadićima kandiranog i suhog voća ili punimo bogatim nadjevima, recept je u osnovi isti za sve.

Pinca je osobita zbog žute boje i slatkog okusa. Po starijim receptima u pincu se stavljala jaka žuta boja jer se jaja nisu smjela jesti tijekom posta. U Dalmaciji su u nju stavljali i šafran kako bi žuta boja bila što intenzivnija. Nije poznato zašto pincu u Dalmaciji zovu sirnica jer u pincu ne ide sir, vjerojatno naziv dolazi od sastojaka koji su se nekada koristili u pripremi ove poslastice.

Kako bilo, cijeli postupak pripreme mora se odraditi s dodatnom pažnjom.

Recepata za pincu ima mnogo, preko 100 tisuća, no svi imaju istu osnovu!

Od mlakog mlijeka, žlice šećera, brašna i izmrvljenog kvasca napravi se pjenica te ostavi na toplome 15-tak minuta da se diže. Kad se digne, pjenica se izmiješa s preostalim brašnom, žutanjcima, toplim mlijekom i otopljenim maslacem.

•

Smjesa se tada mijesi u čvrsto tijesto sve dok površina ne postane glatka.

Takvo tijesto se prebaci u pobrašnjenu posudu, prekrije krpom i ostavi da se diže najmanje 8 do 10 sati ili preko noći.

•

Nakon toga tijesto se razdijeli na tri jednaka dijela i od njih se oblikuju kugle.

•

Svaki komad zasebno stavlja se na papir za pečenje i ponovo diže.

Nakon nekoliko sati, dobro dignute pince se premažu razmućenim jajetom, na svakoj se naprave tri duboka reza, s gornje strane od sredine prema dolje u tri smjera i posipa grubo mrvljeni šećer.

Pince se stave u zagrijanu pećnicu, na 180°C oko 30 minuta. Gotove su kad poprime zlatnožutu boju. Za izradu i pečenje pince potrebno je oko dva sata.

•

Većina nas pincu veže uz slatko, no jednako dobro ide uz sva slana jela.

Poslužite je uz ostale delicije uskršnjeg stola: jaja, pršut, svježi sir, hren, kuhanu šunku... Naravno, pincu možete kupiti i u dućanu, ali domaću punoću okusa i mirisa postići možete samo ako se sami odlučite na ovaj pothvat.

Bogat kalorijski užitak Kako priprema pince oduzima dosta vremena, pripremite ju barem jednom godišnje ‡ na Uskrs. I neka vas u tome ne obeshrabri činjenica da prava originalna talijanska pinca ima čak 2491 kaloriju.

Dakle, ako želite razveseliti svoje ukućane, pripremite sastojke i krenite u avanturu pripreme vlastite pince. Držite se recepta, ali pustite i mašti na volju. Ukrasite svoju pincu raznovrsnim dodacima, dodajte joj svoje tajne sastojke i učinite ju samo svojom.

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

27

ok usn e i mir is n e p r ič e

ŠPAROGE

Zdravlje s okusom Mediterana... Šparoge potječu s Mediterana i cijenjene su već više od 2000 godina, a vjeruje se da su ih uzgajali još i stari Egipćani. Kad smo već kod povijesti, spomenimo kako su u Srednjem vijeku nakratko pale u zaborav, no ponovo otkriće i svoju „renesansu“ doživljavaju u 18. stoljeću za vrijeme vladavine Luja XIV.

Zelene, bijele, ali i ružičaste...

Mali savjeti za uživanje u šparogama • Pri odabiru šparoga uvijek se odlučite za one koje nisu drvenaste na dodir.

• Pri kuhanju, šparoge gube skoro polovinu svoje mase, tako da imajte to na umu kad razmišljate o količini koju kupujete i spremate.

• Pripremite šparoge maksimalno dan do dva nakon što ste ih kupili.

• Šparoge čuvajte u hladnjaku tako da im dno bude zamotano u papir.

• Pri pripremanju jela sa šparogama nemojte koristiti željezne posude, jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom i uzrokovati gubitak boje stabljika.

28

Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem. Među gastronomskim znalcima i uživaocima cijenjene su upravo zbog svog vrlo sočnog okusa i blage teksture. Većina šparoga koje su pogodne za jelo prepoznatljive su zelene boje. Samo dvije vrste, također jestive, ubrajaju se u iznimke i one su bijele boje. Postoje i ružičaste šparoge, koje su puno manje od zelenih i bijelih, a njihov okus više podsjeća na voće nego na povrće.

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

Sastavni dio svakog zdravog jelovnika

Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio svakog jelovnika, posebice kod određenih bolesti i posebnih stanja. Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge predstavljaju idealnu namirnicu ženama u reproduktivnom razdoblju, a posebice onima koje razmišljaju o trudnoći.

Naime, jedna šalica šparoga sadrži oko 270 mcg folne kiseline.

o k usne i m i ri sne pri č e

Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja djeluje na smanjenje razine homocisteina. Ovo svojstvo čini šparoge namirnicom blagotvornom za zdravlje srca jer je visoka razina homocisteina rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti. Profil minerala u šparogama, visok udio kalija te nizak udio natrija, zajedno s aminokiselinom asparginom, čini šparogu prirodnim diuretikom. Upravo zbog tih svojstava šparoga se od davnine koristi za ublažavanje simptoma PMS-a, posebice zadržavanja vode, zatim reumatoidnog artritisa i kod povišenog krvnog tlaka. Šparoge sadrže specijalnu vrstu ugljikohidrata ‡ inulin, kojeg organizam ne može probaviti, ali dobre bakterije čovjekovog probavnog trakta mogu. Kad prehrana sadrži značajne količine inulina, povećava se aktivnost i rast ovih „prijateljskih bakterija“.

DIVLJE I PITOME: Ne samo zdrave, nego i fine! Divlje šparoge režite ili lomite na

dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kod pitomih šparoga odrežite nejestivi drvenasti dio, a zatim donju polovicu

„štedljivo“ ogulite nožićem. Šparoge nakon čišćenja operite u tekućoj vodi.

Divlje šparoge stavite u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina. Vrhove pitomih šparoga možete kuhati u tavi s malo kipuće slane vode ili ih možete vezati u stručak i uspravno kuhati u dubljem loncu s malo vode tako da vam se donji dijelovi kuhaju, a gornji pare. Ukoliko donje dijelove šparoga ne vežete, vrhove možete prekriti folijom do polovice i kuhati u loncu 6 do 10 minuta. Šparoge mogu u fritaju, salatu, palačinke... Tople šparoge se poslužuju

s malo maslinova ulja ili maslaca ili pak hladne s nekim od salatnih preljeva ili hladnih umaka. Mogu se koristiti kao dodatak juhama, fini nadjev prhkim pitama i palačinkama, prilog mesnim i ribljim jelima te kao dio miješanih i složenih salata. No, svakako se najpoznatije fritaje, šparoge u kombinaciji s jajima, kojima možete dodati i šunku, pršut, parmezan ili račiće. U kombinaciji s morskim plodovima šparoge će biti prava delicija.

DANI ISTARSKIH ŠPAROGA Šparogurmani, ne propustite!

Od 23. ožujka do 1. svibnja miris šparoga i toplina istarske gostoljubivosti kružit će restoranima u gradovima sjeverozapadne Istre ‡ Brtonigla, Buje, Novigrad, Umag... Šesti Dani istarskih šparoga tijekom ožujka i travnja omogućit će istinskim „šparogurmanima“ uživanje u maštovitim, ukusnim i mirisnim delicijama spravljenim na bazi istarske samonikle šparoge, od najpoznatijih fritaje, juha, domaćih tjestenina i rižota, preko vještih kombinacija s mesom i ribom do slasnih deserta.

Divlje šparoge sadrže svu punoću gorkastog okusa pa će sljubljene uz svježe autohtone istarske namirnice izazvati pravu eksploziju aroma za znalačko nepce.

Više informacija o restoranima koji sudjeluju u Danima istarskih šparoga saznajte na službenom turističkom portalu Istre www.istra.hr

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

29

ok usn e i mir is n e p r ič e

JUHE

Zdravo i fino sa žlicom Na prvi pogled juha je tek topla tekućina dobivena kombinacijom biljnih ili mesnih sastojaka, no svaka žlica može pružiti utjehu, lijek, okrijepu ili prizvati neko sjećanje. Nema okusa u kojem naši okusni pupoljci toliko uživaju kao u okusu tople juhe u hladnu večer, a toplina se širi kroz svaki dijelić našeg tijela.

Izvrsne u toploj, ali hladnoj varijanti energijom. Ako smo prehlađeni, smiruje prehladu ili gripu. U proljetnim i ljetnim danima juha će rashladiti naš organizam i pružiti osvježenje.

Osim prijeko potrebne tekućine, nadoknadit će i vrijedne vitamine, minerale i elektrolite izgubljene znojenjem. Za potpuno osvježenje, ljeti se juhe mogu poslužiti i hladne te popiti kao aperitiv prije glavnog jela ili kao voćni desert na kraju obroka.

Za detoksikaciju organizma & mršavljenje Hranjive i zdrave juhe mogu se Okusi djetinjstva i osvježenja Slasni recepti naših baka vode nas u djetinjstvo, mamine juhe okrepljuju nas kad smo bolesni, a hladne juhe osvježavaju nas u vruće ljetne dane. One su nezaobilazno predjelo, aperitiv koji nas priprema za ostatak objeda.

30

Gotovo da nema namirnice od koje se juha ne može napraviti. Riblja, pileća, povrtna, od gljiva, rajčica, školjaka ili pak tofua, juhe se mogu stvarati na bezbroj načina. Volite li bistru ili gustu, svaka ima zdrave sastojke koji će pomoći tijelu da ojača imunitet i povrati snagu. Juha će posebno goditi vašem organizmu ako s njom započnete dan. Topla juha ujutro pruža lagan obrok, daje potrebnu energiju i razbuđuje tijelo. Tijekom hladnijih dana juha grije naš organizam i opskrbljuje ga itekako potrebnom

poslužiti kao predjelo ili kao samostalan obrok. Upravo je zbog toga juha najbolji odabir prilikom dijeta ili čišćenja organizma. Ako ste upravo odlučili krenuti na dijetu, probajte proljetnu juhu od kupusa. Kupus, papriku, mrkvu, šampinjone i luk stavite kuhati i kad voda zavrije, dodajte konzervu rajčice i začine te nastavite kuhati dok povrće ne postane mekano. S ovom juhom kilogrami će se samo topiti, a vi ćete dobiti željenu figuru. Proljetne juhe uglavnom su povrtne i pripremaju tijelo za nadolazeće ljeto topeći višak masnih naslaga.

Dobrobit juhe za organizam je neupitna. Kako žene u pravilu više brinu o svom zdravlju nego muškarci, ne treba nas iznenaditi činjenica da žene jedu duplo više juhe nego muškarci. No, koliko je juha zdrava znao je i legendarni pjevač Frank Sinatra. Nije odradio nijedan nastup u životu, a da prije toga nije pojeo pileću juhu. Stoga, iskušajte već provjerenu recepturu i uronite u svijet tekuće kreativnosti!

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

o k usne i m i ri sne pri č e

VEGANSKA PREHRANA

Bez mesa, mlijeka i jaja, molim!

Sigurno ste se ponekad upitali: Zašto bi se netko odrekao slasnog odreska, sočnih lazanja, ukusne pizze ili hamburgera? A što ako vam kažemo da se toga kao vegan uopće ne morate odreći?!

Hrana isključivo biljnog porijekla veći broj ljudi odlučuje na veganstvo.

Osim što pomažu životinjama, vegani smanjuju uništavanje okoliša, prihvaćaju zdravu prehranu i pritom uživaju u ukusnim receptima iz cijelog svijeta ‡ curryju iz Indije, tofuu s Dalekog istoka, humusu iz Turske, tortiljama iz Meksika… Veganska hrana, poznata po raznolikosti, najzdravija je na svijetu, a uz to lagana za pripremu čime znatno štedite vrijeme u kuhinji.

Puno poznatih jela ima svoje veganske verzije! Dakle, zašto ne biste pojeli

Biti vegan znači živjeti zdravo i ne podrazumijeva odricanje od ukusne hrane. Vegan je osoba koja živi za dobrobit životinja, ljudi i okoliša, jede hranu isključivo biljnog porijekla ‡ bez mesa, mlijeka ili jaja, a čak izbjegava i nošenje materijala dobivenih od životinja. Upravo tu dolazi do razlike između vegana i vegetarijanaca. Vegetarijanci ne jedu meso ni mesne prerađevine, no vegani ni na koji način ne koriste proizvode koji potječu od životinja.

Postoji mnogo razloga zbog kojih se sve

slasan odrezak od seitana, sočne lazanje od žitarica, ukusnu pizzu sa tofuom...? Veganska hrana ne sadrži štetne masnoće ni kolesterol. Prosječna razina kolesterola kod vegana je 133, dok je kod osobe koja jede meso čak 210! Ovakva prehrana bogata je vitaminima, antioksidantima i vlaknima čime se smanjuje rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i nekih vrsta raka. Unatoč zabludama, iz mahunarki, žitarica, sjemenki, orašastih plodova, povrća i voća dobivamo sve potrebne hranjive tvari.

Mnogi svjetski profesionalni sportaši poput Martine Navratilove, Mikea Tysona ili Carla Lewisa su vegani što dokazuje da ovakva prehrana nije prepreka ni u najtežim fizičkim i psihičkim naporima.

ZELENI PONEDJELJAK Dan za dobre odluke U Hrvatskoj živi preko 160 tisuća vegetarijanaca i vegana. Ove godine krenula je i kampanja Zeleni ponedjeljak.

Pokrenuli su je Grad Zagreb i udruga Prijatelji životinja kako bi pomogli ljudima da poboljšaju svoje zdravlje i zdravlje okoliša prelaskom na prehranu namirnicama biljnoga podrijetla barem jedan dan u tjednu. Odlučite li postati vegan, odlučujete biti zdraviji i pritom dajete svoj doprinos budućim generacijama.

Poznato je da su vegani bolji ljubavnici, a na vama je sada da se odlučite između gore navedenoga i neponovljivoga okusa slasnoga mesnog odreska ili zdravog i aktivnog života dobroga ljubavnika ;) www.zeleniponedjeljak.com

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

31

p romo & z an im ljivost i

D r . O etker C ookies

Nova super brza mješavina!

Za sve ljubitelje slatkih hrskavih kolačića Dr. Oetker predstavlja novu, super brzu mješavinu za kolače ‡ Cookies. Tradicionalna belgijska receptura te pomno odabrani sastojci s komadićima najfinije čokolade osvojit će srca svih ljubitelja hrskavih slatkih zalogaja. Iznenadite svoje prijatelje i obitelj jednostavnim i neodoljivim kolačićima. Dr. Oetker mješavina za Cookiese omogućuje jednostavnu i brzu izradu 6 velikih ili 12 malih kolačića. Za pripremu je potrebno dodati samo 80 g rastopljenog maslaca; komadići čokolade dolaze u pakiranju. Iz pripremljene smjese potom treba oblikovati male ili veće cookiese koji se peku 10 do 12 minuta, a nakon vađenja iz pećnice potrebno ih je ostaviti na zraku kako bi se ohladili te postali još hrskaviji.

FESTIVAL KAVE – O PAT I J A 2 012

Kavoljupci će doći na svoje...

Kao i prošlih godina, tijekom sad već tradicionalnog Festivala kave, koji se ove godine održava od 30.03. do 01.04. ovaj će napitak biti top „proizvod“ opatijskih hotela, restorana, kavana i barova. Za sve kavoljupce bit će u ponudi po simboličnim cijenama, a bit će to sve samo ne obična kava. Naime, uz replike „carske kave“, „Mozartove kave“ i drugih aromatičnih kombinacija kave spravljene po novim i starim recepturama, posjetiteljima će se nuditi i brojne delicije s kavom, a neće nedostajati ni zanimljivih kombinacija s vanilijom, cimetom, rumom... u slasticama i sličnim kombinacija. Bit će tu i zabavnih kuharskih predstava, kao i gatanja s dna šalice, a usporedo s Festivalom kave u Opatiji se održava i Državno prvenstvo barista tako da ćete, odlučite li se provesti ovaj vikend na obali, možda imati priliku kušati, primjerice savršeni espresso, koji će vam skuhati upravo novi najbolji hrvatski barista.

32

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

U skrsni poklon

Barcaffe Classic + knjiga

Postoji tisuću načina kako nekome reći da ga voliš ili da ti je drag, a ponekad je dovoljna samo lijepa gesta ili mali dar.

Idealan poklon za vaše najdraže ili jednostavno dar kojim ćete nagraditi sami sebe mogu biti upravo novi Barcaffe poklon paketi koji sadrže Barcaffe kavu 250 g i knjigu. Dok ispijate šalicu omiljene Barcaffe Classic kave, zanosnog mirisa i punog okusa, opustite se uz hit roman „Biosupruga“ Michala Viewegha, humoristično štivo za sve u braku i one koji o tome razmišljaju ili roman „Tajni život Pippe Lee“, Rebecce Miller, intrigantno i zanimljivo štivo o tajnama i skrivenoj senzualnosti, obitelji, ljubavi, odanosti i kompromisima.

www.arenacentar.hr facebook.com/arenacentar s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

33

RAVLIĆ

Domaća slavonska kobasica Svaki Ravlić proizvod je poseban spoj kvalitetnog mesa i začina, prilagođen svakom nepcu! Ravlić domaća slavonska kobasica proizvodi se od najkvalitetnijih dijelova svinjskog i goveđeg mesa uz dodatak domaće mljevene ljute i slatke paprike i ostalih začina. Kobasice su tamnije crvene boje, jačeg pikantnog i osrednje ljutkastog okusa karakterističnog za domaće slavonske kobasice.

O kvaliteti Ravlić domaće slavonske kobasice govore i brojna priznanja i osvojene nagrade. Posebno ističe-

mo Veliku zlatnu medalju osvojenu na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu i Posebno priznanje za kvalitetu osvojeno u oštroj konkurenciji među raznim kobasicama koje su bile prijavljene na istom sajmu. Ravlić kobasice proizvode se po domaćoj recepturi, a sigurnost i kvaliteta proizvoda i proizvodnog procesa zajamčena je HACCP sustavom.

34

T radicionalni sajam

Proizvodi hrvatskog sela na Bundeku Od 30.03 do 01.04. na jezeru Bundek u Zagrebu održava se 10. sajamsko događanje pod nazivom Proizvodi hrvatskog sela. Riječ je o jednom od najznačajnijih tradicionalnih seljačkih sajmova u Hrvatskoj na kojem je tijekom proteklih godina izlagalo više od dvije tisuće proizvođača te kojeg je posjetilo preko 70 tisuća posjetitelja. I ove godine će na sajmu izlagati oko 400 proizvođača hrane, pića, rukotvorina i suvenira iz svih dijelova Hrvatske, a osim što će moći kupiti prirodne, zdrave i domaće namirnice te kušati tradicionalna jela i pića, posjetitelji će moći uživati u pjesmi i plesu brojnih kulturno-umjetničkih i tamburaških društava.

USKRS U ISTRI

Prigodni programi u Poreču, Rovinju, Puli, Rapcu...

Program događanja za Uskrs 2012 u Poreču počinje 06.04. i traje do 09.04. Predviđene su brojne zanimljive manifestacije za djecu i odrasle, a izdvajamo domjenke za građane i posjetitelje pod nazivom „Bakalar & vino ‡ Malo, ali fino“ te „Tradicionalni istarski doručak“ koji uključuje pršut, vino, šunku, jaja, mladi luk, pince i jajarice, zatim Happening bojanja velikog jajeta te nastupe raznih folklornih društava. Od 07.04. do 09.04. u Rovinju na glavnom gradskom trgu moći ćete doživjeti grad u blagdanskom raspoloženju i uz besplatno vođenje. Pod nazivom „Uskrs u gradu“ na Veliku subotu na tržnici u Puli će se pripremati tradicionalna „Uskrsna fritaja“, a svi posjetitelji grada će moći uživati i u glazbenom programu na Portarati. Na Uskrsni ponedjeljak u Rapcu na rivi Gradski orkestar Labin će održati prigodan koncert, a isti dan ćete moći sudjelovati na programu u Kaldaniji.

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a

s h o p-in -pl u s / t r a d i ci ja usk r sn o g sto la

35

36

s h op-i n-plus / t r adicija uskrsnog stol a