Zanimanje koje ne postoji (D. Bijelić

from List za roditelje - Razgovori 2020.

Obljetnica

RAZGOVORI BROJ 15

DJECI JE POTREBNA SLOBODA IGRE O igranju videoigrica

Svi će se složiti oko tvrdnje da je djeci potrebna igra. No, ponekad im je to zabranjeno. Često čujemo „vani je prehladno“, „pada kiša“, „puše vjetar“, „nemoj trčati“, „pazi da ne padneš“, „uprljat ćeš se“ i sl. Nadzor roditelja predškolske djece uz uputu PAZI i NEMOJ je konstantan. Taj strah toliko eskalira da zdravu školsku djecu roditelji voze u školu (zbog straha od prometa, zločestih ljudi, kiše ili zbog udaljenosti koja je tolika da bi djeca morala petnaest minuta hodati!).

Djeci je potrebna sloboda, trčanje, padovi, poderane hlače, razbijeno koljeno…To je način na koji uče. U užurbanom svijetu puno je lakše učiniti nešto umjesto djeteta ili mu pokazati kako da to učini, nego strpljivo čekati da istraži i uspije sam. Kad su manji, onda je to npr. lov na skakavca, a kad su stariji pisanje zadaće. U oba primjera dijete mora pokušavati, truditi se, tražiti rješenje, čak i doživjeti neuspjeh jer će onda više cijeniti sebe kad uspije. Strah roditelja je toliko jak da se prvo boje da će se djetetu dogoditi nešto loše, npr. prehladit će se ili pasti. A onaj drugi strah - još teži - strah je od neuspjeha. Neka djeca su lišena SAMO igre, ako ona nije edukativna. Roditelji se toliko trude odgojiti uspješnu djecu da ih podvrgavaju kojekakvim metodama koje potiču darovitost, upisuju ih (još u vrtićkoj dobi) na niz slobodnih aktivnosti, a onda ni to nije dovoljno nego i oni sami preuzimaju uloge učitelja ili trenera. Pa se onda i ta igra vani (jer svi znaju da je važno igrati se vani!) pretvori u mjesto za učenje. Kupuju se igračke koje su edukativne, a onda se dijete radije igra kutijom. Traže se vrhunska igrališta, s najnovijim igralima, a onda dijete kopa zemlju granom ili se igra u pijesku. To je dokaz da je djeci potrebna slobodna igra, a ne neprestano učenje. Kad krenu u školu, uče ono što moraju, a ne ono što žele. I tu su ponovno zakinuti za otkrivanje svijeta kako oni sami žele. Dakle, vrlo je bitno pustiti ih da se vani igraju slobodno.

Ovaj uvod nas usmjerava prema razumijevanju ključnog pitanja: „ZAŠTO ŠKOLSKA DJECA TOLIKO VOLE VIDEOIGRE?“

Ona sloboda, koja im je uskraćena u vrtićkoj dobi, potrebna im je za vrijeme njihova odrastanja. Neotkrivene stazice, kopanje rovova, snalaženje u pustolovini s prijateljima, uspjeh ili neuspjeh u nekom zadatku, igra borbe, želja za pobjedom. To im nedostaje. A sve to imaju u vrlo sigurnom okruženju –u vlastitoj sobi, ispred ekrana. (Nitko sretniji od roditelja!) Ne pada kiša, neće biti prljave odjeće,

RAZGOVORI

ozlijeđenih koljena, ni krpelja, ni straha od zločestih ljudi koje bi dijete vani moglo sresti. I tu djeca napokon osjete slobodu –onu koja im je bila potrebna kad su imali pet, šest godina. Istražuju, snalaze se, sami donose odluke, dožive neuspjeh, sami su zaslužni za uspjeh, uče se upornosti (ako to nisu naučili loveći skakavca).

Dakle, roditelji su napravili veliki korak koji vodi

prema ljubavi za igricama. Da odmah razjasnimo,

nisam protivnik igrica, ali ih je potrebno pametno koristiti. Naša djeca su „digitalni urođenici“ 1 . Još u rodilištu su se susreli s mobitelom ili fotoaparatom kad ih je ushićeni otac fotografirao, snimao i slao snimku poznanicima. Ne možemo im braniti ono što je njima prirodno. Mnogo se čuje o lošem utjecaju medija općenito, a igrice su na vrhu. Nisu igrice opasne, ako su dobro postavljene veze s obitelji, odnosno ako dijete može, kazališnim jezikom rečeno, „izaći iz uloge lika“ koji je bio u igrici. Preduvjet za to je da je iskustveno proživio nešto slično u prirodi. U igranju videoigara djeca imaju slobodu koja im je toliko potrebna za učenje.

Svaki novi medij automatski nailazi na osudu –samo zato što je nov. Sjećate li se kako su kroz povijest romani (dakle knjige) bili zabranjeni jer se smatralo da loše utječu na žene? Pa se onda raspravljalo o lošem utjecaju televizije, filmova pa interneta, a sad su na red došle i videoigre. Svaki medij ima dobre i loše strane. Naravno, djeci je ipak potrebno vodstvo odraslih u područjima gdje nije poželjno da uče na vlastitim greškama. Zato i roditelji moraju biti prilagodljivi. Ne bježati od novih medija i (zbog straha od neznanja) proglasiti ih lošim. Zajedno s djetetom dogovoriti optimalno korištenje videoigre kako djeca

BROJ 15

ne bi osjećala „žeđ“ 2

za njima. Očekivati od djeteta

da zaspe pored računala punog novih igrica je isto kao da mu pored kreveta stavite tablu čokolade i kažete kako ne smije pojesti (vrijedi samo za

ljubitelje čokolade). Ako se, bilo čokolada ili igrice, stave pod ključ, želja se povećava. Ukoliko zajedno s djetetom sudjelujete u kušanju spornih proizvoda, neće biti potrebe za kaznama ni povlačenjem granica

jer će biti zadovoljena njihova žeđ. Na taj način djeca neće imati potrebu lagati 3 roditeljima.

Da rezimiran, predškolsku djecu pustite van na slobodnu igru, školsku pokušajte vratiti prirodi. Upoznajte svijet videoigrica i utažite njihovu žeđ za njima.

Martina Trešćec Godek,

mag. educ. hrvatskog jezika i

književnosti i dramska pedagoginja

Literatura:  Jesper, Juul. 2018. Kako biti vođa vučjeg čopora? Naklada

OceanMore. Zagreb.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu:

Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Rudan, Igor. 2019. U zemlji klanova. Naklada Ljevak –LaserPLUS.

Zagreb.  Siegel, Daniel J.; Payne Bryson, Tina. 2017. Disciplina bez drame:

Integrirani pristup za smirenje kaosa i poticanje razvoja dječjeg uma.

Planetopija. Zagreb.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu:

Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu:

Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.  Roditelji često kažu da im djeca lažu o igranju videoigara. Opće je poznato da djeca (i odrasli) lažu kad misle da se sugovornik ne može nositi s istinom. Dakle, dijete vam prizna da je pogriješilo. Ne nalazite drugo rješenje nego kazniti ga. Naravno da će idući put lagati.

1 Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.

2 Renz-Polster, Herbert; Huther, Gerald. 2017. Kako danas djeca rastu: Priroda kao prostor za razvoj: Novo viđenje dječjeg učenja, razmišljanja i iskustva. Naklada Slap. Jastrebarsko.

3 Roditelji često kažu da im djeca lažu o igranju videoigara. Opće je poznato da djeca (i odrasli) lažu kad misle da se sugovornik ne može nositi s istinom. Dakle, dijete vam prizna da je pogriješilo. Ne nalazite drugo rješenje nego kazniti ga. Naravno da će idući put lagati.

RAZGOVORI BROJ 15

ERASMUS+ KA2 U PORTUGALU –KOPRIVNIČKI TIM U POTRAZI ZA SREĆOM

Učenici 8. razreda naše škole, Nera Teufel, Izidora Tomica, Fabian Perošić, Lana Nogić, Paola Muqaj, Laura Krog i Valentina Piršlin, te učitelji Anja Ćosić, Miroslav Kanisek i školska koordinatorica Mirna Kovačić vratili su se iz Portugala s prve mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta „The Challenge of Being Happy in a European Society“ („Izazov sretnog života u Europskom društvu“).

Na mobilnosti su učenici i učitelji boravili od 16.-23. studenog 2019. u portugalskom gradu Castro Verde na jugu Portugala u školi domaćina „Escola Secundaria de Castro Verde“. U projektnim su aktivnostima sudjelovali s učenicima iz Portugala, Švedske i Njemačke.

Cilj našega projekta jest podići svijest učenika o općim temeljima demokratskog europskog društva u budućnosti, koje nudi kvalitetan život i omogućava svima da pronađu sreću. Učenici će spoznati da je individualna sreća blisko povezana s aktivnim građanstvom, preuzimanjem odgovornosti i sviješću o prilikama i mogućnostima koje demokratsko europsko društvo može ponuditi. Uz prethodno navedene ciljeve, projekt će omogućiti učenicima dodatno usavršavanje u znanju engleskoga jezika kao i vještine uporabe IKT-a.

Erasmus tim krenuo na putovanje prema zagrebačkoj zračnoj luci u ranojutarnjim satima, 16.11. Za pojedine članove tima ovo je bilo prvo iskustvo letenja zrakoplovom te im je sigurno ostalo u nezaboravnom sjećanju. U Portugalu smo najprije upoznali glavni grad, Lisabon u kojem smo proveli nešto više od 24 sata. Nakon što smo se smjestili u naš skromni (četverosobni) dom krenuli smo u razgledavanje atlantske prijestolnice. Portugal je poznat kao zemlja pomoraca i jedna od najznačajnijih kolonijalnih sila. Ne čudi stoga što su upravo spomenici koji su na bilo koji način vezani uz razdoblje vrhunca portugalske moći danas najpopularnije atrakcije (Henrik Pomorac, Ferdinand Magellan, Vasco da Gama, Bartolomeu Dias, od reda su portugalski istraživači). U Lisabonu su tragove ostavili Feničani, Rimljani, Vizigoti i Maori, stoga je gradska povijest i arhitektura nevjerojatno živopisna.

Po dolasku u Castro Verde, naši učenici su smješteni u domove portugalskih obitelji koji su se pobrinuli da im tijekom pet dana ništa ne nedostaje. Srdačnost i toplina koju su naši učenici osjetili kao gosti u obiteljima svojih vršnjaka uistinu je nesvakidašnja te je rastanak bio vrlo emotivan, ispunjen zagrljajima, suzama i obećanjima da će se prijateljstvo održati i usprkos 3000 kilometara udaljenosti. U školskom centru Castro Verde (odjeli od vrtićke do fakultetske dobi) naši su učenici boravili najveći dio vremena tijekom pet dana. Naša škola predstavila se kratkim filmom koji prikazuje ljepote našeg grada i zavičaja, a upoznaje gledatelja i s Erasmus timom naše škole. Domaćini su pripremili niz aktivnosti u kojima se od naših učenika zahtjevalo da introspekcijom i samovrednovanjem detektiraju što ih kao pojedince čini sretnima. Rezultate su kreativno prikazali putem fotografija, video materijala, infografika, dokumentarnog filma, poezije i likovnih radova. Aktivnosti su tražile od učenika vizualiziranje svojih osnovnih izvora sreće, odnosno promišljanja o sreći i zadovoljstvu životom u Koprivnici. Učenici su izradili niz plakata, a rezultate aktivnosti objaviti su na eTwinningu (europskoj platformi namijenjenoj učenicima) i usporedili s vršnjacima iz partnerskih zemalja. Osim toga, učenici su prethodno putem eTwinninga stupili u kontakt jedni s drugima, dijeleći neke karakteristike svojih domovina (geografske informacije, mentalitet i interese ljudi, činjenice o svakodnevnom životu, običaje, božićne tradicije, tipičnu hranu itd.).

RAZGOVORI BROJ 15

Iz našeg portugalskog doma u Castro Verdeu domaćini su organizirali nekoliko zanimljivih izleta koji su upotpunili naš dojam o Portugalu i potvrdili početne impresije o Portugalcima kao izvrsnim domaćinima. Posjetili smo Lagos, jedno od najzanimljivijih odredišta u pokrajini Algarve, koje se ističe bogatom povijesnom ostavštinom i prekrasnim plažama. Poslijepodne smo proveli u Portimãou, najvećem gradu na zapadu pokrajine Algarve, povijesnom centru brodogradnje, sardinskog ribolova i prerade ribe. Danas je industriju (kao i u našoj državi) zamijenio turizam.

Domaćini su nas poveli i u Mertolu, gradić smješten u obližnjem nacionalnom parku, gdje se na istom mjestu može pratiti kontinuitet prisutnosti velikih civilizacija - Rimljana, Vizigota, Maora, kršćana. Riječ je o muzeju na otvorenom koji na vrlo zanimljiv način uvodi posjetitelja u portugalsku prošlost i tradiciju.

Mobilnost u Castro Verdeu bila je ispunjena brojnim kulturološkim aktivnostima i sudjelovanjem u radionicama, dok je završno druženje sudionika, Sedmero učenika i troje nastavnika uvjerili su se u istinitost slogana Erasmus+ projekta „Erasmus+: Mijenja živote - širi vidike“. Prva mobilnost u Portugalu bila je nezaboravno iskustvo (podjednako za učenike i učitelje) koje nas je uvelike obogatilo. Proširivanjem znanja o povijesnom, gospodarskom i kulturnom nasljeđu i baštini partnerskih zemalja te odsjedanjem u obiteljima, učenici i učitelji imat će prilike iskusiti život u drugoj zemlji i kulturi, te spoznati kako su otvoren duh, razumijevanje i poštivanje drugih kultura, poznavanje engleskog jezika te poznavanje moderne tehnologije prijeko potrebni u svladavanju svakodnevnih izazova te razvoju kritičkog mišljenja.

održano u školi domaćina, proteklo je u pjesmi, plesu i veselju.

Provedba Erasmus projekata višestruko je korisna svim sudionicima odgojno-obrazovnog sustava. Međunarodna suradnja omogućuje svim sudionicima proširenje znanja o kulturama partnerskih zemalja i dodatno razvijanje osjećaja tolerancije i poštivanja različitosti. Projekt također omogućava učiteljima razmjenu iskustava, znanja i metoda poučavanja, koje će im zasigurno koristiti u budućem radu.

Uvjereni smo da će projekt imati pozitivan učinak na kvalitetu rada u našoj školi, prije svega na razvoj međunarodne dimenzije, a zbog svoje tematike i zamjetan utjecaj na lokalnu zajednicu.

Mirna Kovačić, prof.

RAZGOVORI BROJ 15

GEOGRAFI ISTRAŽIVAČI

Potaknuta čestim spominjanjem pojma istraživačko učenje oformila sam izvannastavnu aktivnost Geografi istraživači. Geografi po svojoj prirodi žele što više boraviti i istraživati prostor. Stoga je bilo najjednostavnije početi sa istraživanjem zavičaja. U novu grupu uključilo se desetak učenika šestih razreda. Odmah su se nametnula pitanja: Što je istraživanje? Što možemo istraživati? Kako bismo mogli istraživati? Može li nam netko izvan škole u tome pomoći?

Odabir je bio proširiti i nešto novo saznati o zaštićenim prostorima naše županije. Nakon razgovora o mogućnostima suradnje izvan škole, o želji za terenskim istraživanjem i geografskim sadržajima, uz mnogo pitanja i različitih ideja, izbor je pao na suradnju s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode naše županije, nakon čega smo uspostavili kontakt i dogovorili suradnju.

Učenici su imali početna saznanja, ali još nisu bili sigurni kako se istraživanje provodi. Došli su do spoznaje da se istraživačko učenje uči. Osim toga, potrebno je slijediti određene korake: postavljati valjana i učinkovita pitanja, pronalaziti izvore, interpretirati podatke i na kraju izvješćivati. Pored toga, važna je stalna refleksija, odnosno vrednovanje procesa.

Kod učenika sam poticala znatiželju i postavljala im izazove. Svaki učenik je dobio zadatak postaviti po desetak pitanja nakon čega je slijedio odabir kao priprema za posjet Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode naše županije. Trebali su istražiti njihovu internetsku stranicu te su pripremili i prijedloge kako je osuvremeniti i približiti građanima, ali i učenicima.

Za istraživački rad važan je način navođenja literature i izvora, pa su pomoć potražili i od naše školske knjižničarke. Nastavili su istraživanje svakog pojedinog zaštićenog prostoru na internetskim stranicama radom u paru te su usporedno izmijenili iskustva o lokalitetima koje su posjetili. Proučavali su i kartu zaštićenih dijelova prirode i isticali njihove posebnosti. Dakle, od početne nepoznanice, učenici su u kratkom vremenu prikupili izuzetno puno informacija i bili spremni za dogovoreni posjet. Saslušali su predavanje, postavljali pitanja, sudjelovali u radionicama i stekli uvid o mogućnostima daljnje suradnje, posebno o terenskom istraživanju odabranog lokaliteta. Učenici su posjet doživjeli ovako:

„Saznali smo puno toga o ovoj Ustanovi, vjerojatno najdužeg imena, njihovim projektima vezanima za ekologiju i čuli različite zanimljivosti o zaštićenim dijelovima prirode.

Mogli smo postaviti pitanja i dobiti odgovore na njih. Sudjelovali smo i u dvije radionice u kojima smo upoznali biljni i životinjski svijet na zaštićenim lokalitetima, ali i učili o mnogim prirodnim i društvenim procesima kao što je djelovanje vjetra, rijeke i čovjeka.

RAZGOVORI BROJ 15

Uz dobivene brošure još ćemo se bolje upoznati s važnošću zaštite i očuvanja prirode na prostoru naše županije i nastaviti naše istraživanje.

Ubrzo nakon toga pružila se prilika posjetiti Galeriju „Mijo Kovačić“ u Koprivnici i interes o prirodnim obilježjima proširiti i povezati s društvenima, što je učenike učinilo pravim geografima. Učenici su posjet doživjeli ovako: Aktivno smo sudjelovali u razgledu izložbe i pokazali zainteresiranost i znanje iz tradicije koju nastojimo sačuvati kroz neke nastavne predmete, ali i razgovorom u svojim obiteljima. Saznali smo od čega se sve sastoji tradicijska nošnja Podravine te gdje, kada i na koji način se nosila prije stotinu i više godina.

Prisjetili smo se naziva koje su koristile naše bake: opanci, gusle, cimbale, fertun, oglavlje, šamija, mlada sneha, peća, svilaš, podsuknjenka, falde, robec vunjenjak ili štrikanec. Neki pojmovi su nam potpuno novi, nama nepoznati.

Najzanimljiviji dio su nam nova znanja o podravskim svatima i o odjevnim predmetima: šlajer za mladenke, marama svilaš, podsuknjenka ukrašena čipkom i robec vunjenjak koji se nosio kao zaštita od hladnoće. Te smo odjevne predmete mogli i opipati.“ Iako smo tek krenuli u istraživanje, učenicima je svaki izlazak iz učionice posebno zanimljiv. Stoga nestrpljivo očekuju bolja vremena za terenski izlazak i nastavak istraživanja u prostoru.

U ovo koronavirusno doba, zadala sam učenicima zadaću, naravno on line, da opišu zanimanje koje žele. Druga mogućnost je bila da opišu zanimanje koje još ne postoji. Tu temu izabrala je jedna učenica i opisala učitelja vožnje na Marsu. U sastavku se spominju izrazi: teleportacija, vremeplov, roboti, NASA, svemirska raketa, a sve je povezano, razumljivo i nadasve zanimljivo.

Ova djevojčica, učenica 2. razreda, je strastvena čitačica i ljubiteljica knjiga. Sad otkrivam pravu temu o kojoj ću govoriti, a to je čitanje i čitanje s razumijevanjem. Da sam članak tako naslovila, možda ga ne biste pročitali jer ste o toj temi već slušali. Zato ću važnost čitanja pokušati približiti na primjeru iz razrednog života. Postoji mnoštvo studija, istraživanja, članaka i znanstvenih dokaza da je čitanje važno za intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Svaka pročitana priča ima važnost jer se iz nje svašta može naučiti i usvojiti.

Pije čitanja neke priče na satu postoji motivacija. Njome se usmjerava i zaokuplja pažnja i misli učenika da poslušaju priču. Tu postoji mnoštvo mogućnosti i ovise o kreativnosti učiteljice. Ponekad je potrebno unaprijed objasniti nepoznate riječi koje se u priči pojavljuju.

ZANIMANJE KOJE JOŠ NE POSTOJI

Dubravka Vajdić Kolarić, prof.

Tada učiteljica postaje glumica i pročita priču. Ostavi nekoliko trenutaka tišine da učenici srede dojmove . Zatim se učenicima daje vremena da objave svoj doživljaj priče. Iz tih se objava vidi jesu li shvatili sadržaj ili imaju pogrešan doživljaj. Pogrešan doživljaj se ispravlja. Sljedeća faza je analiza sadržaja odgovaranjem na pitanja i traženjem odgovora u tekstu.

Uvijek na kraju treba zaključiti što smo naučili iz priče, kako bi oni riješili uočeni problem, kako bi se oni ponašali u sličnoj situaciji, jesu li je već doživjeli. Treba ih potaknuti da sadržaj povežu sa svojim životom i stvarnim okruženjem. To je zapravo čitanje s razumijevanjem ili kako bi se stručno reklo " sposobnost čitanja i razumijevanja značenja teksta te integracije toga značenja s čitateljevim dotadašnjim znanjem".

RAZGOVORI BROJ 15

Čitanjem razvijamo i bogatimo vokabular jer usvajamo značenje novi riječi i izraza. Vrlo često se dogodi da obične riječi nisu razumljive djeci. Zato je dobro zatražiti da ih objasne. Dogodilo mi se da učenik ne razumije riječ "živica" kad smo govorili o proljetnim radovima oko kuće. Razgovorom o situacijama iz priča, o karakteristikama likova i njihovim postupcima razvijamo kritičko mišljenje učenika.

Čitanjem razvijamo dječju empatiju ( mogućnost razumijevanja tuđih osjećaja). U pričama dijete susreće različite emocije, različite likove, različite osobine, različita ponašanja pa počinje razvijati svijest o različitosti. To mu pomaže u shvaćanju i prihvaćanju različitosti među svojim vršnjacima i općenito ljudima. Čitanjem dijete razvija komunikacijske vještine, upoznaje ljepotu jezika, lijepog izražavanja koje kasnije može primijeniti. Čitajući priču dijete vizualizira i zamišlja likove, mjesta i događaje na svoj način i tako razvija kreativnost. Često se događa da učenici više vole film snimljen prema nekoj priči ili dječjem romanu. Na taj način gledaju tuđe zamisli, a ne koriste svoju maštu. Čitanjem djeca razvijaju koncentraciju.

Čitanje odgaja djecu. Za svaki problem s kojim se dijete susreće u životu postoji neka priča koja može poslužiti za njegovo rješavanje. Čitajući dijete usvaja životne vrijednosti i vještine. I zato, pročitajte priču svom djetetu ili neka je ono pročita vama. Razgovarajte o pročitanom. Sigurno će to biti ugodno i korisno potrošeno vrijeme.

A učiteljica je divno zanimanje koje je postojalo, postoji i postojat će još dugo.

Dubravka Bijelić, učiteljica razredne nastave

RAZGOVORI BROJ 15

YOUTUBERI –UZORI MLADIM GENERACIJAMA?

YouTube je digitalna platforma koju djeca počinju koristiti najranije, već u dobi od dvije godine. Današnjoj mladeži YouTube je ono što je prijašnjim generacijama bila televizija. Zvijezde YouTubea imaju veću popularnost među mladima, a time i veći utjecaj na njih nego glazbene, filmske ili televizijske zvijezde. Popularni YouTuberi privlače mlade više nego klasični celebrityji, no s druge strane, neki od njih izazivaju zgražanje javnosti zbog objavljivanja neprimjerenih i kontroverznih sadržaja. Kao odgovorni roditelji i odgajatelji dužni smo informirati se o načinu funkcioniranja i mogućnostima ove platforme te potaknuti dijete na analiziranje i propitivanje sadržaja.

Zašto djeca vole YouTube?

YouTube omogućava gledanje, kreiranje i komentiranje videouradaka. Pruža zanimljive, zabavne i edukativne sadržaje, omogućava lakoću pretraživanja, praćenja trendova i pozntih ličnosti, kreiranje vlastitog profila i slaganje vlastitih playlista. Djeca mlađe dobi većinom su usmjerena na traženje i gledanje animiranih filmova. YouTube sam preporučuje videosadržaje na osnovi već pregledanog, no nepažnjom i znatiželjnim otvaranjem videa dijete lako može doći do neprimjerenog sadržaja.

Zašto je zanimljivo gledati kako drugi igraju videoigre?

Među najpopularnijim sadržajima koje djeca od nižih razreda prate na YouTubu su videi koji prikazuju kako drugi igraju videoigre i komentiraju ih. Rozlog su tomu želja za unaprjeđivanjem vlasitih vještina u igranju igara, društvene veze i zabava. Mnoga djeca samo žele poboljšati igru i naučiti nove strategije od “stručnjaka“. Djeca dijele videe sa svojim vršnjacima, često ih zajedno gledaju i o njima raspravljaju. Neka djeca gledaju ove videe jer ne mogu kupiti igru ili im njihovi roditelji ne dopuštaju da je igraju, a ovako ostaju u toku sa svojim vršnjacima. Zabava je najčešći razlog zbog kojeg djeca gledaju ovakve videe. Zabavna im je sama igra, ali i osoba koja je napravila video. Djeca mogu osjećati kao da je ta osoba postala njihov prijatelj. Upoznaju se s njegovom osobnošću i vesele se zanimljivim stvarima koje YouTuber radi u svojim videima. Možda će se pretplatiti na njegov kanal, a možda kroz komentare i komunicirati s njim. Svakako bismo trebali znati što točno djeca gledaju i prate i jesu li ti videi primjereni njihovoj dobi, jer neki YouTuberi koriste neprimjereni rječnik i dotiču teme neprimjerene mlađoj djeci. Također, za dobrobit djeteta važno je ograničiti vrijeme gledanja videa, kao što bismo ograničili i vrijeme gledanja televizije. Osim ograničavanja potrebno je pratiti pridržavanje dogovora, pogledati s djecom ono što ih zanima, zajedno čitati komentare i razgovarati o njihovoj primjerenosti.

YouTuberi –oblikuju popularnu kulturu i utječu na mlade

Razlozi planetarne polularnosti ovih influencera su u tome što oni bolje razvijaju odnose sa svojom publikom od klasičnih zvijezda, više angažiraju svoju publiku, postavljaju trendove te oblikuju popularnu kulturu. Videomaterijali koje objavljuju mogu biti neprimjerenog sadržaja, s negativnim komentarima ispod videa, a često se pojavljuju i reklame koje također mogu biti neprimjerenog sadržaja. Radi se uglavnom o sadržajima niske produkcijske i estetske razine. Često sadrže prikrivene oglase i potiču konzumerizam. Stoga je nužno svakodnevno razgovarati s djecom o onome što vide na različitim YouTube kanalima. Roditelji moraju biti uključeni virtualni život svoje djece i pomoći im razlučiti što je dobro, a što nije i odrediti jasne granice. U razgovoru s djecom o YouTuberima potrebno je djetetu naglasiti i objasniti da YouTuberi svakim pregledom videa zarađuju novac. Stoga su skloni izazvati

RAZGOVORI BROJ 15

kontroverze jer više pregleda znači više novaca. YouTuberi su popularniji od klasičnih zvijezda i imaju daleko veći utjecaj na to kako će dijete trošiti svoj džeparac, a kako najčešće zastupaju neki brend, znači da indirektno određuju što će dijete kupovati. Važno je upozoriti djecu da kaskaderske ludorije na YouTube kanalima nikako ne bi smjeli izvoditi u stvarnome životu niti nagovarati svoje prijatelje na takvo što jer bi se mogli ozbiljno ozlijediti. Ukoliko naiđu na videozapis za koji smatraju da sadrži neprikladan sadržaj, mogu ga označiti zastavicom i prijaviti.

Dijete ima / želi imati vlastiti YouTube kanal

Roditelji su često u sukobu između toga da udovolje željama svog djeteta te roditeljske potrebe da zaštite svoje dijete od potencijalnih neugodnih iskustava. Treba imati na umu da djeci mlađoj od 13 godina nije dozvoljeno izraditi YouTube račun. Ako djeca objavljuju na YouTubu, od neizmjerne je važnosti zajednički dogovor djeteta s roditeljem o pravilima korištenja. Prije svega, potrebno je čuvati svoje osobne podatke; koristiti nadimak umjesto imena i prezimena, ne odavati osobne informacije o sebi i obitelji, pripaziti da se, primjerice, na videima ne vidi prednja strana kuće i sl. Potrebno je pridržavati se pravila primjerenog ponašanja na internetu u skladu sa zakonskim, etičkim i moralnim načelima.

Kako zaštiti dijete na YouTubu?

Platformu povežite sa svojim korisničkim računom i postavke privatnosti podesite u skladu s djetetovom dobi. Na sljedećoj poveznici pročitajte pet stvari koje možete napraviti kako bi YouTube učinili sigurnijim za djecu https://www.medijskapismenost.hr/5-nacinayoutube-uciniti-sigurnijim-djecu/ (ili na https:// cutt.ly/qtxeT18).

Za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi posjetite Roditeljski vodič kroz YouTube Kids na adresi https:// support.google.com/youtubekids/#topic% 20=6130504&topic=6130504 (ili na https://cutt.ly/etxehKQ).

Obitelj u virtualnom okruženju

Odrasli su primjer u korištenju medija. Ako odrasli poštuju druge korisnike medija i pridržavaju se zakona i pravila pri korištenju interneta i društvenih mreža, djeca dobivaju dobar primjer za vlastito korištenje medija. Ravnoteža između korištenja medija i ostalih aktivnosti jednako je važna i za djecu i za odrasle. Djeci je potrebno mnogo pažnje njihove obitelji. Ako odrasli neprestano koriste medije, ignorirajući pritom djecu, ona mogu postati nesretna. Vrijeme i mjesto na kojem koristimo medije dio su današnjeg bontona i odgoja djece. Najvažnije je stvoriti podržavajuće obiteljsko okruženje temeljeno na međusobnom povjerenju kako bi se dijete osjećalo slobodno povjeriti roditeljima, kako pozitivna tako i negativna iskustva s interenta te zatražiti pomoć. Važno je da roditelji s djecom razgovaraju o sigurnosnim postavkama, provođenju vremena i prihvatljivim ponašanjima na internetu te imaju nadzor i uključeni su u djetetovo istraživanje na internetu. Najvažnije i najdragocjenije što možete pružiti svom djetetu je znati što se s njim događa, razgovarati, biti upoznati s time što ga brine, veseli, no istovremeno biti i snažna roditeljska figura koja pruža zaštitu i sigurnost.

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibliotekar

Izvori:  Djeca i mediji: Knjižica za roditelje i skrbnike djece. 2018. Priredili

Tomljenović, Robert; Ilej, Marin; Banda, Gorana. Agencija za elektroničke medije. Zagreb.  Kako zaštiti dijete u svijetu interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona. 2017. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Zagreb. https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/dokumenti/

HAKOM_BROSURAmala.pdf (pristupljeno 20. ožujka 2020.)  Moj sin igra Minecraft i želi biti YouTuber. 2017. https:// www.medijskapismenost.hr/moj-sin-igra-minecraft-i-zeli-bitiyoutuber/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.)  (O)siguran online. 2018. https://beckaskola.com/wp-content/ uploads/2017/10/osiguran-online.pd (pristupljeno 20. ožujka 2020.)  Što kad popularni YouTuberi prijeđu granicu dobrog ukusa. 2018. https://www.medijskapismenost.hr/sto-kad-popularni-youtuberiprijedu-granicu-dobrog-ukusa/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.)  Zašto djeca na YouTubeu toliko vole gledati kako drugi igraju videoigre? 2017. https://www.medijskapismenost.hr/zasto-djeca-youtubeutoliko-vole-gledati-drugi-igraju-videoigre/ (pristupljeno 20. ožujka 2020.)

RAZGOVORI BROJ 15

Kako roditelj može biti podrška djetetu za pisanu ili usmenu provjeru znanja?

Osigurajte mjesto za učenje koje će biti tiho, dobro osvijetljeno, gdje neće biti dodatnih sadržaja koje će dijete ometati u učenju.

Potičite dijete da učenje i zadaće raspodijeli po danima tako neće biti prisiljeno učiti sve odjednom noć prije provjera.

Neka dijete redovito piše zadaće i svakodnevno uči jer će na taj način biti spremni za pisanu ili usmenu provjeru.

Ako vi osjećate strah i napetost prije ispita vašega djeteta, to jest u redu, ali važno je da ostanete mirni u prisustvu djeteta jer u suprotnome kod njega možete izazvati dodatni strah.

Ohrabrujte svoje dijete na dobre rezultate, ali nemojte na njih vršiti pritisak, važno je da dijete ostane mirno za vrijeme provjere.

Razgovarajte o pisanoj ili usmenoj provjeri s djetetom jer to može smanjiti napetost.

Pokažite pozitivan odnos prema ispitivanju i testiranju. Naglasite svrhu, dobre ishode ispita, priliku da se dijete dokaže, da pokaže što zna, da sazna što ne zna pa to popravi na sljedećem ispitu…

 Ako postignu loš uspjeh, ohrabrite ih da se bolje pripreme.

 Zajedno pregledajte pisanu provjeru i nađite greške te porazgovarajte o njima da biste bili sigurni da su razumjeli u čemu su pogriješili. To je temelj za poboljšanje u sljedećoj provjeri.

Pohvalite ili nagradite dijete kada imaju dobar rezultat ili kada se temeljito priprema za provjere.

Ukoliko dijete ima problema s usmenim i pisanim provjerama znanja, razgovarajte s njim te s njihovim nastavnikom kako biste zajednički našli način kako djetetu pomoći.

Za svaku nejasnoću dođite u školu porazgovarati s razrednicom/kom i predmetnom nastavnicom/ kom. Ako je potrebno neka i dijete bude prisutno kako bi zajednički donijeli plan za daljnji rad.

Neka dijete nakon učenja ima nekoliko sati odmora prije spavanja, jer učenje do kasno navečer i odlazak na spavanje, bez stanke, mogu biti vrlo uznemirujući za dijete.

Neka se dijete dobro naspava noć prije provjere.

Na dan provjere pripremite djetetu zdrav doručak.

Neka na dan provjere dijete ustane dovoljno rano tako da stigne u školu bez žurbe.

Sanja Prelogović

RAZGOVORI BROJ 15