Solinčica br. 10.

ISSN 1848-3372

List učenika i učitelja OŠ kraljice Jelene

Uspjesi naših učenika Jeste li znali?

Nova školska zgrada Intervju: Gita Žuvela i Miro Vito Markulin

Solin, prosinac 2021., broj 10.

Literarno-likovne stranice Školski projekti

Dragi čitatelji, u tvojim je rukama jubilarni deseti broj „Solinčice“! Da, više nismo tako mladi, ali zato smo iskusni. Nakon kratke pauze odlučili smo se vratiti.

Možda i onda kad je bilo najteže – naime, prošla školska godina bila je sve samo ne obična. I učenicima i roditeljima i nastavnicima. Godina, koju bismo najradije zaboravili, uskratila nam je mnoge stvari, događanja, izlete, no potrudili smo se među prorijeđenim događajima pronaći one najbolje te ih prenijeti ovdje, na stranice našeg školskog lista.

Jubilarno izdanje izlazi kao dvobroj i povezuju prošlu i ovu školsku godinu.

I zato, dragi čitatelju, prepusti se tekstovima koji slijede, nadamo se i da ćeš pronaći neke koji ti se sviđaju.

Rubrika U školi i oko nje najopširnija je, a na našim stranicama možeš pronaći i vijesti o uspjesima učenika na natjecanjima, literarne i likovne učeničke radove, rubriku o putovanjima... Vijesti iz područnih škola nalaze se u rubrici I mi imamo krila, a opuštanje je moguće uz zabavne stranice i rubriku Jeste li znali.

Posebno zahvaljujemo svima koji su pridonijeli da nastane još jedan broj Solinčice. Uživajte u stranicama koje su pred vama!

Uredništvo

2

BR. 10. 2021.

Sadržaj U školi i oko nje………………………

Eko škola……………………………… Školski projekti........................................

Put putujem……………………………

Knjiga je najbolji prijatelj…………….

Literarno-likovne stranice……………

Lidrano......................................................

I mi imamo krila …………………….

Uspjesi naših učenika……………….

Sportske minute………………………. Što učitelji rade kad ne rade………….

Vjeronaučne stranice…………………..

Jeste li znali...............................................

Zabavne stranice.....................................

3 23 24 27 31 35 43 44 50 53 54 55 57 58

List učenika i učitelja OŠ kraljice Jelene, Solin, broj 10 ISSN 1848-3372 Adresa: Put mira 3 Tel./Fax.: 012/ 683 644 E-mail: ured@os-kraljice.jelene.solin.skole.hr Glavni urednik: Ivan Šarić Uredništvo: Paula Bašić, Sandra Burić Matas, Ines Džaja, Jelena Karaman, Lorena Pavić, Lorina Sabljo, Maja Visković, Vesna Kurtović Prilozi (učenici): Stipe Anić, Sara Bilić, Cvita Bućan, Luka Civadelić, Dora Čilaš, Gabriela Ćavar, Manuela Galić, Lara Gelić, Matea Grbić, Ela Ivandić, Nea Jurić, Lara Listeš, Nina Marović, Marijeta Miličević, Ivan Miličić, Josipa Nekić, Lana Pavelin, Hana Perić, Emanuela Perko, Klara Prančić, Ivan Torić, Roko Vuković, Bruno Žunić, Sara Žužul.

Prilozi (učitelji): Marijana Bandić Buljan, Nives Bogdan, Tomislav Budić, Anđa Dževrnja-Viro, Marijana Gudić, Miroslava Ivandić, Zdenka Jerković, Ružica Kandić, Jelena Kelava, Marija Komljenović, Marijana Krajinović, Vedrana Kuduz, Orlanda Magdić, Maja Matas, Dubravka Mišadin, Marijana Nađvinski, Maja Pletikosić, Edita Rizvan, Vesna Ružić, Marko Sorić.

Za izdavača: Vesna Ružić, ravnateljica Fotografije: učitelji i učenici škole Grafička priprema: Dean Milanko Print: SALONA LIBER d.o.o.

U školi i oko nje

NAŠA ŠKOLA PROSLAVILA JE 14. ROĐENDAN 7. listopada 2020. godine obilježili smo Dan naše škole. Iako svečana priredba nije održana zbog pridržavanja epidemioloških mjera, četrnaesti rođendan škole proslavili smo kroz kreativno stvaralaštvo naših učenika.

Odabrali smo jedan mali dio radova kako bismo pokazali što vrijedne ručice i pametne glavice mogu i znaju.

)

rko (4. c Emanuela Pe

ć (4. c)

li Luka Civade

Iva Križan (4

. c)

Gita Žuvela (8. a)

Mia Jakelić (8 .

d)

Ponos grada Ta naša kraljica znana, zna je ptica, zna je grana.

Ponos našeg malog grada kod nje uvijek tu je pravda.

Za naš dom bi čak i krvi dala, a to nije stvar mala.

Taj ponos grada, još se netko nada da naša kraljica mlada, mirno spava.

Mladi glagoljaši (učenici 6. i 8. razreda) izradili su slikovnicu o životu

Ameli Bužančić, 8. c Kraljica Jelena Jedan siromah kraljici se klanja, Ona mu pomaže i ljubav poklanja.

Kraljica Jelena bila je jako mila, A njena osobnost meka kao svila.

Svi siromasi čekali su zoru, A ona predivna i lijepa pojavila se na obzoru.

Mirko Vukorepa, 8. d BR. 10. 2021.

3

U školi i oko nje

Nova školska zgrada Konačno! Uspjeli smo – naša škola započela je s radom u dvije smjene! Naime, 18. ožujka 2021. splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, pročelnik UO za prosvjetu, šport, kulturu i tehničku kulturu Tomislav Đonlić i gradonačelnik Grada Solina Dalibor Ninčević svečano su otvorili pet novih učionica.

Ravnateljica Vesna Ružić zahvalila je Gradu Solinu i Splitsko-dalmatinskoj županiji jer se izgradnjom nove zgrade s pet učionica za potrebe naše škole, ali i dječjim vrtićem, pokazalo da Grad Solin opravdano nosi status Grad prijatelj djece.

Od otvaranja škole, 2006. godine, znatno se povećao broj učenika. U školskoj godini 2020./2021. upisano je 1000 učenika, a s tolikim brojem prelazimo naše prostorne kapacitete. Škola ima 46 razrednih odjeljenja, a od to ga u centralnoj školi 38 odjeljenja. S obzirom na to da smo dosad imali sedamnaest učionica nastava se morala odvijati u tri smjene. No od 22. ožujka 2021. godine to se i službeno promijenilo, a nove učionice znatno će nam olakšati rad i realizaciju brojnih aktivnosti. Nove učionice predviđene su za učenike prvih i drugih razreda.

Nova školska zgrada

Uzvanici s ravnateljicom

Svečano presijecanje vrpce

4

BR. 10. 2021.

U školi i oko nje

ODLAZAK NAŠIH DJELATNICA U MIROVINU Nova životna stranica Prošle školske godine naše dvije djelatnice okrenule su novu životnu stranicu. Profesorica Miljenka Vuković i tajnica Miranda Slavić, otišle su u zasluženu mirovinu nakon dugogodišnjega predanoga rada. Brodeći uspješno odgojno-obrazovnim i administrativnim morem, svojim optimizmom vodile su i druge kolege i ostale u sjećanju mnogim generacijama učenika. Na oproštajnoj svečanosti zahvalili smo im na svim lijepim trenutcima i uručili prigodni poklon uz zajedničko druženje.

Drage naše, vidimo se opet!

Naše djelatnice prilikom uručenja prigodnog poklona

BR. 10. 2021.

5

U školi i oko nje

Obilježavanje

u našoj

Majčin dan

Tegle meda

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Godine 1914. u Sjedinjenim Američkim Državama proglašen je nacionalnim praznikom, a otamo se običaj proširio po cijelom svijetu. Toga se dana majke uglavnom darivaju cvijećem, a njihova djeca često im izrade čestitke ili male poklone. I u školama se uči o Majčinu danu pa ponekad učenici izrade prigodne darove.

Učenici 7. e razreda (2019./2020.) naše škole također su sudjelovali u obilježavanju ovoga dana.

Na satu razrednika zajedno s razrednicom Marijanom Gudić dogovorili su se da će obradovati svoje majke. Pa su im posvetili jako lijepe prigodne pjesme i crteže. Zajedno s razrednicom radove su objavili u obliku simpatične digitalne slikovnice.

Cijelu slikovnicu možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://read.bookcreator.com/ltxqtYhjpvYHuuDDPROF5VCy02j1/bnH1Dli4TNCATkHFD1o_iQ

7. prosinca - Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka Povodom obilježavanja svetoga Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, učenici prvih razreda područnih i centralne škole sudjelovali su u Programu Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka.

Kroz edukativnu prezentaciju učenicu su saznali koje vrste pčela imamo, kako nastaje med, što od meda sve mogu napraviti, zašto je med zdrav...

Pčelica Jelica i medo Edo pripremili su im edukativnu slikovnicu, koju su uz Nacionalnu staklenku za med odnijeli kući.

Učenici i slikovnice

6

BR 10. 2021.

U školi i oko nje

važnih dana

školi

Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače 2020.

Međunarodni dan tolerancije

Međunarodni dan tolerancije proglasio je UNESCO 1995. godine u svrhu promicanja tolerancije među ljudima, a obilježava se svake godine 16. studenoga.

Učiteljica Ines Džaja proslijedila nam je fotografije i tekst o načinu provedbe ove teme na satu razrednika s 5. a razredom.

U našoj školi obilježen je Međunarodni Učenici su navodili primjere o različitim oblicima dan materinskog jezika, a kako su ga pronetolerancije s kojima su se susretali u svakodnevnom životu. slavili učenici trećeg razreda PŠ Kučine te Zaključili su kako često zaboravljamo jedni na druge i kako učenici 1. b i 3. c razreda centralne škole, je potrebno prihvaćati svakoga bez obzira koliko se on od nas pročitajte u sljedećim rečenicama. razlikovao. Nakon toga učenici su dobili papir u boji iz kojeg Učenici trećeg razreda iz Kučina tražili su je svatko zasebno izrezao po jedan cvijet i list. Na latice cvijeta odgovore na pitanja: Piše li se Europska napisali su svoje vrline, a na list barem dvije mane. Na krošnju unija ili Europska Unija? Što su pleonazmi velikoga stabla zalijepili su cvjetove, a u njegovo podnožje i zašto nije ispravno kazati mala beba, otpalo lišće. mjesec veljača, oko desetak, ja mislim?

Nakon razgovara o razlikama među ljudima učenici su Koja je razlika između izraza „zahvaljujem“ zaključili da svatko ima mane, ali i vrline te da treba uvažavati i „zahvaljujem se“? itd. Zatim su Noa i Marazličitost kod drugih. rin svoje prijatelje iz razreda učili riječima koje se slično izgovaraju u hrvatskom, Međunarodni dan obitelji engleskom i njemačkom jeziku. Sve naučeno trećaši su ponovili igrajući na Povodom Međunarodnog dana obitelji 14. svibnja ove igralištu igru kodiranja u kojoj su pokagodine u Javnoj ustanovi u kulturi Zvonimir upriličena je zali svoju brzinu, okretnost i poznavanje izložba najboljih likovnih radova učenike nižih razreda strana svijeta. Učenici 1. b razreda na solinskih osnovnih škola. Izložbom likovnih radova organizajedničkom su padletu pogledali pristigle zatori su htjeli potaknuti dječju maštovitost i kreativnost. videozapise i poslušali recitacije svojih proUčenici su trebali kroz likovni izričaj izraziti što za njih jektnih partnera. Učiteljica im je pročitala znači obitelji i ljubav. Odabir najboljih radova obavile su pjesmu Zvjezdane Čagalj Dite traje, koju nastavnice svih četiriju osnovnih škola, Sanja Mirošević (OŠ su i analizirali, a mi vam je donosimo kao Vjekoslava Paraća), Ivana Hrgović (OŠ kralja Zvonimira), podsjetnik na to da u sebi uvijek slušate Ljubinka glas djeteta.

Grujin Vuletić (OŠ don Lovre Katića) i naša Katarina Prlić.

DITE TRAJE Za postav izložbe zaslužan je likovnjak i restaurator Jurica Kad pomisliš Milić. Ovom prilikom dodijeljene su i nagrade učenicima Da ti vrime staje, koji su odlukom organizatora osvojili jedno od prva tri Da ti život kopni, mjesta. Treće mjesto osvojila je naša Anica Tukić, učenica A ništa ne daje, 2. b razreda OŠ kraljice Jelene s mentoricom Anitom Čupić, Pogledaj u dite drugo mjesto osvojio je Val Borna Drašković, učenik 1. a Ča ka zvizda sjaje razreda OŠ Vjekoslava Paraća s mentoricom Ines Popović, I slipo ga slidi, dok je prvo mjesto pripalo Ivani Dujić, učenici 3. b razreda Jerbo dite traje!

OŠ don Lovre Katića s mentoricom Vesnom Gudelj.

Učenici 3. c razreda ovaj su dan obilježili Svake godine Grad Solin raznim događajima obilježava Dan kroz različite igre riječima. Rješavali su obitelji čime se prisjećamo da je obitelj temelj današnjeg rebuse, spajali osnovu i nastavak, pisali društva. priče... Radili su u timovima i dobro se Učeničke vesele i maštovite radove možete pogledati u virtuzabavili. alnom obliku u produkciji JUK Zvonimir.

BR 10. 2021.

7

U školi i oko nje

AKCIJA BRANJA MASLINA (STUDENI 2020.)

U našoj školi ove godine uspješno je organizirana akcija branja maslina. Masline su brali učenici nižih i viših razreda zajedno sa svojim učiteljima, učiteljicama i ravnateljicom. Ubralo se otprilike 800 kilograma maslina i dobiveno je 80 litara ulja.

Akcija je organizirana pod vodstvom učiteljice Miroslave Ivandić koja će voditi našu novoosnovanu školsku zadrugu „Olea“.

Zadruga će imati više sekcija (maslinarsku, ekološku…), a moći će se uključiti učenici od drugog do osmog razreda. Želimo našoj „Olei“ uspješan i dug rad!

Učenici u berbi maslina

Masline u našoj

školi

Sadnja maslina

Učenici 3. a s učiteljicom Orlandom Magdić

8

BR. 10. 2021.

Učenici naše škole često su prisutni i na raznim akcijama na uređenju okoliša. Jedna od njih bila je i sadnja maslina u blizini tvornice Cemex, i to na području koje je poharao požar.

Sudjelovali su učenici 3. a razreda naše škole i učenici Osnovne škole kneza Mislava iz Kaštel Sućurca te djelatnici Cemexa. Učenici su u znak zahvalnosti dobili majice i kapice sa logom Cemexa te su bili počašćeni sokovima i sendvičima.

Taj će se prostor uskoro zelenjeti, a masline dati svoje plodove. Mi smo vrlo ponosni jer smo sudjelovali u akciji i pridonijeli zajednici.

U školi i oko nje

FESTIVAL TOLERANCIJE

Tko su izbjeglice?

U sklopu Festivala tolerancije učenici sedmog razreda naše Tijekom siječnja i veljače 2020. godine škole sudjelovali su u edukacijskom programu Film i diskusija učenici 2. i 3. razreda iz Kučina, 3.

– Digitalna kino-škola. Program je posvećen integraciji razreda iz Mravinaca i učenici 3., 4. i izbjeglica u društvo, a sastoji se od dvije osnovne cjeline: 7. razreda iz centralne škole sa svojim gledanje filma u VR tehnologiji te diskusija sa stručnjacima. učiteljicama Nives Bogdan, Zdenkom Našu su školu podsjetili predstavnici UNHCR-a Hrvatske, Jerković, Jelenom Kelavom, Majom organizacije koja svojim djelovanjem pomaže tražiteljima Matas, Editom Rizvan i profesoricom azila, izbjeglicama, povratnicima i osobama bez državljanstva.

Jelenom Karaman slavili su toleranUčenici su bili u prilici kroz diskusiju saznati najvažnije pociju. datke o izbjeglicama te iznijeti svoja mišljenja, postaviti pitanja Učenici nižih razreda sa svojim gostu – mladoj osobi iz Iraka koja je i sama dobila azil u učiteljicama gledali su film “Nebo Hrvatskoj te na taj način dobiti točne i provjerene odgovore. iznad Sidre” i razgovarali o toleranciji, Učenici su imali priliku pogledati film Nebo iznad Sidre u prihvaćanju, različitostima, a učenici kojem su doživjeli kako žive njihovi vršnjaci u izbjegličkim sedmog razreda u VR tehnologiji pokampovima te su ujedno isprobali iskustvo gledanja filma u gledali su film. Imali su priliku razgonovoj tehnologiji. varati s mladim čovjekom, izbjeglicom Sudjelovanjem u ovom programu učenici su kritički sagledali iz Iraka i sudjelovali su u diskusiji o problematiku izbjeglica, razvijali medijsku pismenost te dijelili toleranciji i diskriminaciji. vlastite osjećaje, dojmove i zaključke.

Važan datum iz hrvatske povijesti – 8. listopada 2020. Pokraj Šuplje crkve Riječ je o znakovitom datumu, ne samo za našu školu, jer tada obilježavamo Dan škole, nego i za naš grad i domovinu. 8. listopada (976.) dan je smrti hrvatske kraljice Jelene čije ime s ponosom nosi naša škola. Istog datuma davne 1076. godine u crkvi svetoga Petra i Mojsija (u narodu poznatoj pod imenom Šuplja crkva), okrunio se hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. 8. listopada obilježava se i kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora.

Već treću godinu zaredom, ova se tri važna datuma obilježavaju na lokalitetu krunidbene bazilike svetoga Petra i Mojsija (Šuplja crkva). U obilježavanju sudjeluje i naša škola.

Uz poštivanje epidemioloških mjera upriličen je program proveden u organizaciji Grada Solina, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“....

Svoj doprinos svečanosti dale su i osnovne škole s područja grada Solina te dječji vrtići. Solinski predškolci i osnovci izradili su likovne radove na temu kralja Zvonimira i kraljice Jelene, koje su postavili na tiramol uzduž starohrvatskog lokaliteta.

Naša škola izložila je likovne radove koje su izrađivali učenici – mozaike, portrete kraljice Jelene te plakat.

Najvažniji cilj ove manifestacije je razvijanje svijesti učenika o potrebi očuvanja materijalne i kulturno-povijesne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta.

Naši učenici BR. 10. 2021.

9

U školi i oko nje

Dan ružičastih majica U drugom i četvrtom razredu PŠ Mravince obilježen je Dan ružičastih majica. U znak podrške i osvještavanja opasnosti vršnjačkog nasilja, obukli su ružičaste majice. Razgovarali su o tome što je to nasilje. Posebnu su pažnju posvetili temi vršnjačko nasilje.

Važno je prepoznati znakove koji nam govore da je netko zlostavljač kako bismo se znali pravilno postaviti u određenoj situaciji, ali i prepoznati osobu koja je žrtva nasilja, biti mu potpora i pokušati mu pomoći. O svemu su razgovarali na satu razrednika, ali i svakodnevno tijekom nastave. Nabrajali su primjere dobrog i pristojnog ponašanja, ali i načine na koje mogu pomoći osobi koja je žrtva. Na kraju su vrijedni drugaši napravili plakate na temu Stop vršnjačkom nasilju.

Učenici četvrtog razreda rješavali su nastavni listić na kojem su rizične i zaštitne čimbenike vršnjačke viktimizacije svrstavali u određene kategorije. Čitali su problemske situacije i određivali je li to sukob ili nasilje/zlostavljanje.

U skupinama su dobili problemsku situaciju za koju su trebali naći moguća rješenja. Pogledali su i edukativni video Vršnjačko nasilje.

Zaključili su da nasilje treba spriječiti i protiv njega se boriti!

Dan sigurnijeg interneta Učenici Osnovne škole kraljice Jelene 11. veljače 2020. godine obilježili su Dan sigurnijeg interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije uporabe tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Učenici su međusobno razmijenili iskustva, raspravljali o prednostima koje pruža internet kao i o opasnostima koje vrebaju na internetu. Čitajući slikovnicu „Sigurni s Neticom!“, učenici nižih razreda upoznali su se sa situacijama koje mogu biti opasne i načinima na koje će u tim situacijama reagirati. Proučili su pravila kojih se trebaju pridržavati kako bi bili sigurni te zapamtili besplatni broj 0800 606 606 na koji se mogu obratiti za pomoć kada im je potrebna. Nakon toga rješavali su kvizove o sigurnosti na internetu kako bi provjerili i utvrdili svoje znanje.

10

BR. 10. 2021.

7. a

3. razred PŠ Mravince

4. d

Kučine, svi razredi

U školi i oko nje

Noć muzeja u Javnoj ustanovi u kulturi Zvonimir Hvalevrijedna manifestacija, Noć muzeja, održala se u Javnoj ustanovi u kulturi Zvonimir 31. siječnja 2020. zahvaljujući sretnom terminu prije sveopćeg zatvaranja.

A naši marljivi učenici i treću godinu zaredom bili su njezin dio. Ostvarili smo izvrsnu suradnju s Ustanovom, a njezini djelatnici, profesori Jure Milić i Vesna Podrug, održali su našim učenicima kratko predavanje o izradi mozaika i njihovoj namjeni kroz prošlost. Nakon uvodnih predavanja i radionica učenici su se i sami okušali u izradi mozaika kroz izvannastavne aktivnosti i nastavu Likovne kulture. Radili su u grupama mozaike s antičkim motivima.

Cilj ove suradnje imao je za svrhu približiti učenicima bogatu povijesno-kulturnu baštinu našeg zavičaja te odgajati generacije koje će znati cijeniti i čuvati kulturno-povijesne znamenitosti. Mozaici su bili izloženi u galeriji Javne ustanove u kulturi Zvonimir u Noći muzeja, 31. siječnja 2020. godine.

Mozaike su uz potporu svojih učiteljica izradili učenici 2., 3. i 4. razreda PŠ Kučine, 3. razreda PŠ Mravince te 3. c i 4. d razreda centralne škole. Nadamo se što skorijem ponovnom održavanju ove, nama drage, manifestacije.

100. dan škole u 1. a razredu Učenici 1. a razreda zajedno sa svojom učiteljicom Vedranom Kuduz 19. veljače 2021. godine obilježili su 100. dan škole.

Integriranim danom proslavili su stoti dan pohađanja nastave i prisjetili se svih dosadašnjih lijepih, zajedničkih trenutaka. Svaki učenik imao je krunu na glavi kao simbol iznimne moći obrazovanja.

Pisali su riječi naučenim slovima, brojili, crtali, pjevali pjesmu Stoti dan škole. Kroz igru i opuštenu atmosferu i učenje je bilo zanimljivo i lako. Učionicom se širio smijeh i veselje. Na kraju su se učenici fotografirali za uspomenu na ovaj poseban dan.

Pipi Duga Čarapa

Učenici 1. a s učiteljicom Vedranom Kuduz

Kako izgleda kad se spoje omiljeni dječji lektirni naslov i nastava likovne kulture? Upravo to možete saznati u ovoj vijesti. Naime, učenici 4. a razreda prvo su pročitali Pipi Dugu Čarapu, a potom nacrtali crteže. Ocjenjivanje njihova znanja prepustit ćemo njihovoj učiteljici Orlandi Magdić. A ti, dragi čitatelju, u nastavku procijeni kakvi su crteži. Nama se njihova vesela i prpošna Pipi jako svidjela.

BR. 10. 2021.

11

U školi i oko nje

Intervju s Gitom Žuvelom, učenicom 8. a razreda koja je postigla značajan uspjeh u likovnom stvaralaštvu.

Dvostruka pobjednica natječaja “Poj riči materinske”

Što te najviše privlači crtanju?

Kod crtanja me najviše privlači to što ne postoji točno ili pogrešno nacrtan crtež, ne postoje pravila, sve je dopušteno i mogu iznijeti na papir sve što želim.

U današnjem intervjuu malo bolje ćemo upoznati našu Gitu i njenu ljubav prema umjetnosti.

Kad si tek započela s crtanjem, što si prvo crtala?

U samom početku najviše sam voljela crtati razne krajolike i pejzaž. Što danas najčešće crtaš?

Trenutno mi je najdraže crtati ljude i životinje.

12

BR. 10. 2021.

Je li netko utjecao na tvoju ljubav prema umjetnosti?

Većinom sve što sam postigla je isključivo moj trud i rad, ali obitelj i prijatelji su mi najveća podrška.

Imaš li svoj likovni uzor?

Nemam uzora, sve što crtam osmislila sam sama svojom maštom.

Ispričaj nam nešto o svom prvom susretu s umjetnošću.

Kako je započela ta ljubav?

Moja ljubav prema umjetnosti započela je dok sam još bila malo dijete. Uvijek sam voljela sve vezano uz kreativnost. Što ti je inspiracija za crtanje?

Inspiracije za crtanje su uvijek drugačije. Crtanjem na papir iznosim svoje misli i raspoloženje i sve ovisi o mom trenutačnom raspoloženju.

dalo dodatnu podršku da nastavim tim putem. I ove godine sam poslala svoj rad.

Kojim priborom i kojom tehnikom najviše voliš crtati?

Najviše volim crtati drvenim bojicama, temperama i olovkom.

Dvostruka si pobjednica likovno-literarnog natječaja “Poj riči materinske” u kategoriji likovnih radova pod nazivom “Ex libris”. Tvoji su radovi objavljeni u zborniku. Kako si se osjećala?

Osjećala sam se izvrsno i ponosna sam na uloženi trud te mi je to

Koji su ti planovi i želje za budućnost? Vidiš li se u budućnosti kao mladu uspješnu slikaricu ili kao nešto drugo?

Smatram da trebam iskoristiti svoj talent u budućnosti, a voljela bih se baviti dizajniranjem interijera.

Draga Gita, zahvaljujemo ti se na ugodnom razgovoru i izdvojenom vremenu i želimo ti puno uspjeha i da ti se ostvare svi tvoji snovi, a mi ćemo pozorno pratiti sve tvoje uspjehe i radovati se s tobom.

Razgovarale: Hana Perić i Josipa Nekić, učenice 6. d razreda

U školi i oko nje

Global School Play Day 5. veljače 2020.

Učenici svih razreda Područne škole Kučine, 3. razreda Područne škole Mravince, 1. b, 2. b, 3. c i 4. d razreda centralne škole obilježili su Global School Play Day. Učionice su postale igraonice u kojima su se igrale brojne društvene igre, slagala Rubikova kocka i fotoslagalice, vozili su se autići, igrao Uno, Crni Petar…

Bio je to dan bez digitalnih igara i igara na baterije.

Tijekom dogovora i priprema za obilježavanje ovog dana, učenici su negodovali kada su čuli da se neće igrati suvremenim i sofisticiranim napravama, ali vrlo brzo su pokazali sebi da se može izvrsno zabaviti igrajući i “zastarjele igre” poput memorija, križić-kružić igre, šaha i sl.

Učenici učiteljica Nives Bogdan, Anite Čupić, Dolores Jaman, Zdenke Jerković, Jelene Kelave, Maje Matas, Maje Pletikosić, Ivane Risek i Edite Rizvan igrali su se i kroz igru puno toga naučili. I opet će!

Učenici i „zastarjele igre“

BR. 10. 2021.

13

U školi i oko nje

DIGITALNI STRIP Učenike nije uvijek lako zainteresirati za nastavne sadržaje, no animirani filmovi zasigurno će privući njihovu pažnju.

Učenici šestih i osmih razreda naše škole u nastavi njemačkog jezika dobili su zadatak pogledati crtić Vom kleinen Stern, der etwas Besonderes sein wollte te izraditi strip u digitalnom obliku ili ga nacrtati.

O maloj zvijezdi koja je htjela biti netko poseban priča je o svima nama koji tražimo svoje mjesto u svijetu pokušavajući shvatiti koji je smisao našega života. Mala zvijezda odbačena je od ostalih kolačića jer joj je krak bio oštećen. Na svom putu kroz šumu susreće se s raznim životinjama te im pomaže. U razgovoru s lisicom shvati da nije važno kako tko izgleda, nego ono što svatko nosi u svom srcu.

Naši učenici bili su zainteresirani za zadatak, a kako su ga izvršili pogledajte na fotografijama.

14

BR. 10. 2021.

U školi i oko nje

HUMANITARNA AKCIJA PREDSTAVNICI VIJEĆA UČENIKA ZA POMOĆ MAESTRALU I SOCIJALNOJ SAMOPOSLUZI U ponedjeljak 21. prosinca 2020. godine završila je humanitarna akcija prikupljanja hrane za socijalnu samoposlugu grada Solina i higijenskih potrepština za djecu Dječjeg doma Maestral.

Učenici predstavnici Vijeća učenika bili su vidno zadovoljni količinom doniranih artikala.

Prostor školskog atrija bio je prepun hrane i higijenskih potrepština. Učenici nisu skrivali osmijehe na svojim licima jer znaju da će ovom donacijom razveseliti potrebite građane grada Solina kao i djecu Dječjeg doma Maestral.

Predstavnici Vijeća učenika i prikupljena hrana

Humani u solidarnosti U petak, 18. prosinca 2020. učenici 1. d upoznali su se s projektom ˝Humani u solidarnosti˝. Projekt je financiran iz programa Europske snage solidarnosti. S nesebičnim dijeljenjem, pomaganjem onima kojima je to svakodnevno porebno, učenici su već upoznati jer su i sami sudjelovali u raznim humanim akcijama. No ipak su s velikom radošću i velikim zanimanjem poslušali sudionike ovog projekta, koji su im objasnili što to znači humanost, volontiranje i solidarnost. Učenici su zahvalili što su saznali nešto novo i na kraju su zaključili – mali smo, ali smo velikog srca i zato smo ponosni!

Učenici 1. d slušaju predavanje o solidarnosti BR. 10. 2021.

15

U školi i oko nje

PROJEKTNI

Učenici četvrtog razreda izradili su plakat o važnosti vode.

Iako je protekla školska godina bila sve samo ne obična, naša škola uspješno je provela teme Projektnog dana u okviru obnavljanja statusa Eko škole. Unatoč tome što smo bili u virtualnim učionicama, učitelji i učenici rado su sudjelovali u ovom, za sve nas, novom načinu izvođenja aktivnosti tijekom Projektnog dana.

Tog 23. ožujka nije bilo odlazaka na terensku nastavu u prirodu ni radionica u školi kao prethodnih godina. Učenici su u svojim domovima, uz upute svojih učitelja, izradili maštovite i zanimljive radove. Pridržavajući se zadanih tema (Održivi razvoj – recikliranje, Biološka raznolikost i Zemlja – jučer, danas, sutra) učenici su izradili poučne plakate o očuvanju zdravlja, stripove i crteže o očuvanju Zemlje i svih prirodnih bogatstava te mnoštvo radova na temu zaštite i brige o životinjama i biljkama.

Uočili smo probleme našeg planeta i potakli učenike na očuvanje okoliša te brigu za zdravlje čovjeka. Cilj nam je i dalje održavati ekološku svijest u svojim razredima i obiteljima te razvijati pravilan odnos prema zaštiti prirode.

Učenici 4. d razreda obilježili su Projektni dan u sklopu nastave na daljinu. Tema je bila Održivi razvoj - recikliranje.

Prema uputuma svoje učiteljice Maje Matas učenici su zajedno s članovima svoje obitelji izrađivali predmete i slike od plastičnih vrećica, plastičnih boca, papira, folije, čepova, kartona, tekstila, drva... Iz malih kućnih radionica izašle su posude za cvijeće, stalci za olovke, odijela za Ninja kornjače, slike, umjetno cvijeće u vazama, igračke za mlađeg brata/sestru, abeceda za brata prvašića...

Na sljedećoj poveznici možete pogledati videouradak i sami se uvjeriti koliko su bili kreativni. https://youtu.be/Sqg3u97hgBI

Učenici četvrtog razreda izradili su vjetrenjače, a prvašići i kućice za ptice.

Učenici prvog i trećeg razreda PŠK osmislili su praktične hranilice za ptice.

16

BR. 10. 2021.

U školi i oko nje

DAN Projektni dan školske godine 2020./2021. uspješno je održan.

Ovaj put, za razliku od prošle godine, u stvarnim učionicama.

Ali i u prirodi. Tema je bila Održivi razvoj.

Može li naša škola biti održiva zajednica?

Poslušajmo prijedloge naših učenika!

U sklopu Projektnog dana koji je održan 22. ožujka 2021. učenici 8. a razreda proveli su radionicu na temu Naša škola kao održiva zajednica. Održive zajednice jedan su od globalnih ciljeva za održivi razvoj. Podijeljeni u skupine učenici su analizirali potrošnju vode u školi, energetsku učinkovitost škole, gospodarenje otpadom i ekološku osviještenost škole. Izdvojili su ključne probleme te osmislili prijedloge kako ih riješiti i na taj način školu učiniti održivijom.

Rasprava o održivoj zajednici

Učenici petog razreda izradili su figure zaštićenih životinja.

Učenici šestoga razreda izradili su origami figurice.

Učenici osmog i šestog razreda osmisli su strip o očuvanju Zemlje.

Očuvajmo Zemlju – rad učenice drugoga razreda

Lucija Čilaš, učenica drugoga razreda PŠM nacrtala je Čarobni stroj profesora Baltazara.

BR. 10. 2021.

17

U školi i oko nje

BUNARI I ČESME U MOME MISTU Mali čuvari baštine 2. d u školskoj godini 2020./21. radili su na projektu Bunari i česme u mome mistu koji je odobren i sponzoriran od Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije te je postao sastavni dio velikog projekta Sva blaga moga mista u kojem su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola naše županije.

U okviru projekta istraživali su kako su se stanovnici Solina snabdijevali vodom u prošlosti. Tako ih je znatiželja odvela u proučavanje bunara i česmi u središtu Solina i Vranjica. U suradnji s arheologom Ninom Švonjom saznali su odgovore na brojna pitanja, složili ih u članke i dogovorili objavljivanje brošure. Izradili su mapu nalazišta bunara i česmi u Vranjicu i model bunara. Predstavljanje projekta prilagodili su epidemiološkoj situaciji i snimili zvučni zapis u kojem su sve radoznalce izvijestili o spoznajama.

Od dvadesetak bunara u samome Vranjicu, malo je onih koji i danas svjedoče o životu u prošlosti. Isto je i s česmama. Nisu oni samo ukras dvorišta, već se u njima krije vodeno blago. Kriju se životi predaka.

Oni su zavičajna baština našega mista. Očuvajmo ih od zaborava!

Mali čuvari baštine

Zdrava prehrana Sat razrednika mnogim učenicima jedan je od dražih.

Na tome satu mogu biti malo opušteniji, a školski zadatci ne budu teški. Učenici 4. a razreda centralne škole, zajedno sa svojom učiteljicom Orlandom Magdić, jedan takav sat posvetili su najbitnijim prehrambenim smjernicama. Podijelili su hranu prema podrijetlu, zaključili kakvu hranu trebaju više jesti i odredili deset pravila vezanih za zdravlje i prehrambene navike.

18

BR. 10. 2021.

Piramida zdrave prehrane

U školi i oko nje

SJEĆANJE NA VUKOVAR - izložba učeničkih radova

Učenici ispred svojih radova

Učenici sa svojom učiteljicom Editom Rizvan

U tjednu obilježavanja sjećanja na Vukovar, u Javnoj ustanovi u kulturi Zvonimir, u Solinu, upriličena je izložba dječjih likovnih radova. Na izložbi su sudjelovali učenici iz OŠ Plokite i OŠ Manuš iz Splita, OŠ Slatine iz Slatina, OŠ don Lovre Katića, OŠ Vjekoslava Paraća i učenici naše škole. Izložba je otvorena 14. studenog 2019. u 19 sati, uz prigodni program.

Prigodni program

BR. 10. 2021.

19

U školi i oko nje

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 2020. ili su Učenici i nastavnici naše škole obiljež studenoga. obljetnicu pada grada Vukovara – 18. je i državni tao Od ove godine taj tragičan datum pos nici i učitelji praznik Republike Hrvatske. Svi uče li su se žrtava dostojanstveno i s poštovanjem prisjeti radionicama, Vukovara i Škabrnje. Sudjelovali su u načine inuređivali školske panoe te se na razne a. formirali o ovim tragičnim događajim vne radove s Učenici nižih razreda izrađivali su liko – Vukovarskog motivom simbola obrane Vukovara jelovali su u ravodotornja. Učenici viših razreda sud literarne radove dionicama u kojima su interpretirali ovarske heroje. koji tematiziraju pad Vukovara i vuk ziti u radionici Imali se priliku i sami literarno se izra način „Vukovar: jučer, danas i sutra“ i na taj ravak i opo jan osvijestiti tužnu prošlost, dugotra svijetlu budućnost Grada Heroja. in priredila je Javna ustanova u kulturi Zvonimir Sol ji sa osam škola, izložbu Sjećanje na Vukovar u suradn i radovi učenika među izloženim radovima našli su se naše škole.

Razgovarali smo s učenikom čiji su radovi bili izloženi u Domu kulture Zvonimir. Zanimali su nas njegovi dojmovi i razmišljanja.

Crte mi pomažu prikazati tragediju i bol

Solinčica: Miro, možeš li nam se za početak predstaviti?

Miro: Ja sam Miro Vito Markulin, učenik sam 8. d razreda i ponosan što ćemo razgovarati i o mom djelu.

Solinčica: Kada si otkrio svoj talent za crtanje?

Miro: Ja ne smatram da imam talent za crtanje nego originalne ideje. Ove sam godine otkrio ljepotu u crnim linijama i njihovoj kompoziciji i motivu.

Solinčica: Koje motive najviše voliš crtati?

Miro: Crte mi pomažu prikazati tragediju i bol koje su moji 20

BR. 10. 2021.

omiljeni motivi.

Solinčica: Želiš li biti umjetnik kad odrasteš?

Miro: Nisam zainteresiram za umjetničku karijeru u budućnosti. Želio bih upisati medicinsku, elektrotehničku ili kemijsku školu.

Solinčica: 18. studenog obilježili smo Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Što za tebe znači taj dan? Što te motiviralo na likovno

stvaralaštvo na ovu temu?

Miro: Dan sjećanja na žrtvu Vukovara jedan je od najtužnijih i najvažnijih dana prema mom mišljenju. Mislim da je to dan kada poštujemo mrtve i preživjele u velikoj tragediji i to je najmanje što možemo učiniti za njih. Toliko je obitelji izgubljeno u sekundi, toliko je ljudi ozlijeđeno fizički i psihički zbog nečega što ih se nije ticalo. Vojnici su samo radili svoj posao, a građani su pokušavali preživjeti, ali mnogo njih nije preživjelo.

Rat je sila koja uništava bez ikakvo suvislog razloga osim pohlepe i nesposobnosti moćnih ljudi da budu razumni.

U školi i oko nje

Školski prometni poligon Učenici svih četvrtih razreda naše škole posjetili su Školski prometni poligon u Splitu. Djelatnici Hrvatskog autokluba i Prometne policije Split održali su im prometno-preventivnu edukaciju. Na jedinstvenom Školskom prometnom poligonu u Republici Hrvatskoj, koji ima svu potrebnu signalizaciju i infrastrukturu te suvremeno opremljene učionice, održana je teoretska i praktična obuka učenika četvrtih razreda iz prometnih propisa i sigurnosnih pravila. Praktični dio obuke izveo se na samom poligonu (pješaci i biciklisti) gdje su učenici u realnom i sigurnom okruženju primijenili stečena znanja iz prometne kulture i prometnih propisa. Osim što su nešto naučili, učenici su se i odlično zabavili, a djelić vesele i zaigrane atmosfere možete vidjeti na fotografijama.

Učenici na praktičnom dijelu obuke

Zajedno više možemo „MAH1 Mogu, ako hoću!“ preventivni je program PU Splitsko-dalmatinske županije i Grada Solina.

Realiziran je uz potporu Vijeća za provedbu programa prevencije kriminaliteta na području Grada Solina.

Učenike svih četvrtih razreda posjetio je kontakt policajac. Cilj predavanja bio je upoznavanje učenika s radom policije te kako se ponašati u određenim situacijama (štetne i kažnjive radnje, ovisnost, noćni izlasci), kako bi bili još sigurniji u svakodnevnom životu. Učenici četvrtih razreda slušaju predavanje

BR. 10. 2021.

21

U školi i oko nje

NAŠ VODENI SVIJET

U sklopu projekta “Razmišljam EKOlogično”, sufinanciranog od Europske unije i u suradnji Grada Solina, učenici naše škole pogledali su predstavu Naš vodeni svijet. Glumica Barbara Vicković u interaktivnoj je predstavi učenike uvela u svijet ekologije. Kroz pjesmu, razgovor i igru učenici su osvijestili na koji način očuvati Zemlju. Otpad treba pravilno sortirati i reciklirati, a pitku vodu treba štedjeti. Predmeti od plastike stvaraju velik problem za biljni i životinjski svijet te bi ju trebalo što manje koristiti, a nakon što više nije za upotrebu, odložiti u adekvatne spremnike.

SVETI NIKOLA Unatoč svim preprekama i u našu je školu stigao sveti Nikola! Ni pandemija koronavirusa nije ga zaustavila da posjeti naše prvaše i izmami im osmijeh na lice.

Sveti Nikola obišao je sve prvaše naše škole.

Nakon posjeta prvašima u centralnoj školi zaputio se u područne škole u Mravincima i Kučinama. Djeca su ga s veseljem dočekala i zahvalila mu svojim razdraganim osmijesima i pjesmom. Ne trebamo ni govoriti da su u vreći svetoga Nikole bili slatkiši.

Sveti Nikola dijeli darove Sveti Nikola s prvašima 22

BR. 10. 2021.

Eko škola

Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica”

Dana 14. prosinca 2020. na satu razrednika, pedagoginja Sanja Matić održala je u 6. a razredu predavanje i radionicu na temu Održivog razvoja.

Učenici su se upoznali s ciljevima Održivog razvoja i na koji način oni mogu doprinijeti da bi naš planet Zemlja bio ugodno mjesto za život nama i našim budućim generacijama.

Posebno je istaknut 15. globalni cilj – Očuvanje života na Zemlji, a povod je bio Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica koji se obilježava 19. prosinca 2020.

Budućim generacijama trebali bi ostaviti čisti zrak, nezagađenu vodu, plodno zemljište, čistu i dostupnu energiju i očuvanu prirodu.

Kako bi se upoznali sa štetnošću plastičnih vrećica, učenici su rješavali kviz gdje su doznali da treba i tisuću godina da se razradi plastična vrećica.

Doznali su da su plastične vrećice, nažalost, ponekad i hrana mnogim životinjama te da na taj način životinje ugibaju. Tako ugiba više od milijun ptica i sto tisuća morskih sisavaca. Velika većina plastičnih vrećica završi u prirodi, a trošak reciklaže je skup tako da se samo 1 % plastičnih vrećica reciklira. Svi su se složili da trebamo koristiti platnene vrećice umjesto štetnih plastičnih.

U cilju održivog razvoja učenici izrađuju i adventski kalendar s dobrim željama. Neke od želja bile su doniranje hrane Socijalnoj samoposluzi grada Solina, te higijenskih potrepština djeci iz Dječjeg doma Maestral jer želimo svijet bez siromaštva. A kako želimo živjeti zdravo, odlučili smo se na pravljenje voćnih salata i vježbanje u prirodi.

Učenici su se i sami uključili u reciklažu plastičnih vrećica i boca – na satu likovne kulture izrađivali

su božićne ukrase. Učenici su bili jako maštoviti. Iz plastičnih boca nastajali su anđeli i božićne kuglice, a od plastičnih vrećica haljine za anđele. Svi su bili jako angažirani, a razrednica Katarina Prlić, koja je i nastavnica likovne kulture, usmjeravala je učenike i pomagala da završni proizvodi budu što ljepši.

Oni će poslužiti i u kićenju bora u atriju škole te na taj način pokazati da se otpad može iskoristiti i u estetske svrhe.

U cilju održivog razvoja učenici izrađuju i adventski kalendar s dobrim željama. Neke od želja bile su doniranje hrane Socijalnoj samoposluzi grada Solina, te higijenskih potrepština djeci iz Dječjeg doma Maestral jer želimo svijet bez siromaštva. A kako želimo živjeti zdravo, odlučili smo se na pravljenje voćnih salata i vježbanje u prirodi. U cilju očuvanja života na Zemlji želja nam je recikliranje otpada i informiranje drugih o štetnosti plastike.

Učenici s razrednicom Katarinom Prlić izrađuju božićne ukrase

BR. 10. 2021.

23

Školski projekti

Mystery of History Jedan od projekata, na koje smo jako ponosni, a koji je završio prije dvije godine jest Mystery of history. Naša škola bila je nositelj tog Erasmus+ programa u kojem su sudjelovale još dvije škole iz Italije (kao projektni partneri), Ferrara i Piacenza, OŠ Mladika Ptuj iz Slovenije te OŠ Primorski Dolac iz Hrvatske. Nives Bogdan, naša učiteljica iz PŠ Kučine, bila je koordinatorica projekta uz članice radnog tima, učiteljice Maju Pletikosić i Jelenu Kelavu iz PŠ Kučine, Editu Rizvan iz PŠ Mravince te Maju Matas i Zdenku Jerković iz centralne škole. Agencija za mobilnost i programe EU projekt Mystery of History ocijenila je s maksimalnih 100 bodova te odobrila cjelokupni iznos financijske potpore u iznosu od 10.650,00 EUR-a. Projekt se provodio u razdoblju od 1. rujna 2017. do 31. ožujka 2019. i obuhvatio je čitav niz aktivnosti koje su imale za cilj europsku razmjenu kulture, prošlosti i baštine kroz koju su djeca, roditelji, učitelji i lokalna zajednica upoznavali svoje kulturno blago i zavičaj, ali i kulturnu baštinu drugih europskih naroda.

Sudionici projekta održali su tri transnacionalna sastanka. Prvi se održao u Solinu u listopadu 2017. Goste su u knjižnici centralne škole Kraljice Jelene dočekale članice solinskog projektnog tima predvođene koordinatoricom Nives Bogdan i ravnateljicom Vesnom Ružić koja im je uputila riječi dobrodošlice.

Bila je to prilika da se pobliže upoznaju sudionici projekta koji su do tada komunicirali isključivo virtualnim putem te da razmotre planove budućih aktivnosti.

Osim toga organizirani su obilasci Splita i Salone te posjeti područnim školama u Mravincima i Kučinama.

Drugi transnacionalni sastanak održao se u svibnju 2018. u Ptuju u Sloveniji.

Na ovom sastanku prisustvovali su svi predstavnici projekta. Tom su prilikom posjetili prekrasni barokni dvorac na brežuljku iznad Ptuja iz XII. stoljeća, sudjelovali u radionici pozlate (tehnika ukrašavanja zlatnim listićima), prisustvovali uprizorenju baroknog plesa te se upoznali s aktivnostima još jednog Erasmus+ projekta ptujske gimnazije pod nazivom Cup of Culture.

Treći transnacionalni sastanak održao se u Solinu 14. i 15. ožujka 2019., a domaćini su bili OŠ Primorski Dolac i naša škola. Radni dio sastanka prošao je 24

BR. 10. 2021.

u edukativnom ozračju. Sudionici projekta predstavljali su odabrane ICT alate jedni drugima te na taj način ojačali svoje digitalne kompetencije i osuvremenili nastavu. Razgovaralo se i o predstavljanju finalnih proizvoda, jačanju jezičnih kompetencija, osuvremenjivanju nastave, razmjeni dobre prakse među partnerima te promicanju međukulturalnog dijaloga.

Sudionici su imali priliku doživjeti bogat kulturno-umjetnički program u OŠ Primorski Dolac čiji su nositelji bili učenici, učitelji i Kulturno-umjetničko društvo.

Posjetili su i staru jezgru grada Trogira, mjesta Kučine i Primorski Dolac, dvorac Vitturi u Kaštel Lukšiću te Gašpinu mlinicu u Solinu.

U sklopu projekta održano je i nekoliko izvanučioničnih nastava i projektnih

aktivnosti. Prva izvanučionična nastava održala se na prostoru arheološkoga lokaliteta Salona. U izvanučioničnoj nastavi sudjelovalo je 80 učenika nižih razreda OŠ kraljice Jelene, tri razredna odjeljenja Područne škole Kučine, jedno odjeljenje PŠ Mravince te dva iz centralne škole. Sudionike je u Saloni dočekala viša kustosica Arheološkoga muzeja Split Ema Višić Ljubić te arheolog Nino Švonja. Koliko je stara Salona, tko je u njoj živio, što je sarkofag i od čega se sastoji, ima li u njemu blaga, tek su neka od pitanja koja su radoznali mališani odjeveni u toge postavljali svojim vodičima. Osim u obilasku Manastirina i spomen-sobe don Frane Bulića djeca su sudjelovala i u izradi lovorovih vijenaca te ukrašavanju kartonskih mačeva i štitova koje su koristili u igranju štafetnih igara i igara gađanja u cilj.

A učenici 1. c i 2. d razreda centralne škole te učenici prvoga razreda PŠ Mravince sudjelovali su na terenskoj nastavi kojoj je povod bio blagdan svetog Jure o čijem životu postoji više legendi.

Na svim radionicama obogaćenim različitim aktivnostima obrađivale su se

legende; Miljenko i Dobrila (Hrvatska), Legenda o hrvatskom grbu i šahovnici (Hrvatska), Vila Bema (Italija), Sveti Juraj i zmaj (Italija) i Zmaj iz Postojnske jame (Slovenija). Učiteljica Dunja Knez radila je s djecom englesku verziju legende Sveti Juraj i zmaj te su radili na izradi slikovnog rječnika. U ostalim skupinama izmjenjivale su se brojne aktivnosti: slaganje puzzli, pričanje legende, analiza sadržaja, odgovori na pitanja, izražajno čitanje, izrada plakata, crtanje pojedinih dijelova legende, izrada stripa, kratki kviz ABCD pitalice.

Svaka skupina učenika izložila je plakate te je ostalima prezentirala svoju legendu čitanjem, prepričavanjem ili dramskim izvedbama. Nakraju su zaigralu dinamične igre Tko će prije do vile te Kojoj legendi pripada.

Još jedna projektna aktivnost projekta bila je ona u kojoj su učenici OŠ kraljice Jelene te Područnih škola Kučine i Mravince posjetili izvor rijeke Jadro, Solinsku riku ili Solinčicu kako joj tepaju Solinjani (po njoj je i naš list dobio ime!). Nakon obilaska izvora rijeke Jadro i prelijepe prirode 80-ak učenika sudjelovalo je u nizu edukativnih igara; sportske i štafetne igre s vodom, čitanje priča o rijeci Jadro, rješavanje kvizova, rebusa, križaljki, sudjelovanje u likovnim radionicama, izvođenje pokusa, mjerenje temperature tla i vode...

Iz Agencije za mobilnost i programe EU poručili su kako je, s obzirom na dob učenika, ostvareno partnerstvo proizvelo vrlo inovativne opipljive rezultate, koji su dostupni na web stranici projekta. Inovativne metode učenja i podučavanja, koje su činile okosnicu projekta, pažljivo su bile pripremane od strane sudjelujućih nastavnika, čiji aktivan angažman je potrebno posebno pohvaliti, navedeno je u službenoj ocjeni Agencije.

Najveću dobrobit od provedbe projekta ostvarili su sami učenici, koji su bili u središtu svih projektnih aktivnosti, poticano je njihovo aktivno sudjelovanje, što je nesumnjivo doprinijelo ostvarenju visokokvalitetnih ishoda i učinaka.

Kvaliteta projekta još za vrijeme provedbe prepoznata je od strane Europske komisije kao primjer dobre prakse, a promotivni videosnimak, koji se odvijao u njezinoj organizaciji, primjerena je nagrada za trud svih uključenih sudionika, ali i izvrstan primjer uspješnog partnerstva europskih škola ostvarenog zahvaljujući programu Erasmus+.

Školski projekti

Obnova statusa eTwinning škole 2020.-2021.

Naša škola obnovila je status eTwinning School 2020./2021. To je priznanje eTwinning timu naše škole za predan rad i postignuća na brojnim eTwinnning i Erasmus+ projektima. eTwinning platforma jedna je od aktivnosti programa Erasmus+ namijenjena međunarodnoj suradnji i usavršavanju nastavnog i nenastavnog osoblja od predškolskog obrazovanja do srednje škole. Platforma služi nastavnicima i njihovim učenicima kao sredstvo za suradnju, razmjenu znanja, upoznavanje s kolegama iz drugih europskih škola kroz različite oblike usavršavanja te rad na zajedničkim virtualnim projektima. eTwinning najveća je zajednica učitelja na svijetu.

Naša škola uspješno je radila na projektima, razvoju informatičke pismenosti, inovativnoj i kreativnoj nastavnoj praksi, kontinuiranom stručnom usavršavanju nastavnika i suradničkom učenju nastavnika i učenika. Dokaz naše predanosti i uspješnosti je upravo ova nagrada. Obveza nam je i želja da i dalje budemo dio ove dinamične, kreativne i inovativne zajednice.

eTwinning projekt Let's Live Sustainably

Učiteljice Nives Bogdan i Edita Rizvan autorice su međunarodnog eTwinning projekta Let's Live Sustainably / Živimo održivo.

Ovaj jednogodišnji projekt namijenjen je osnovnoškolcima (6 - 14 godina), a cilj mu je povećati informiranost učenika, odgojno-obrazovnih djelatnika, ali i svih ostalih građana o održivom razvoju te ih potaknuti na djelovanje usmjereno ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i održivog društva u cijelosti.

U okviru projektnih aktivnosti, svaki će sudionik na poseban, zanimljiv, edukativan i inspirativan način obilježiti najmanje šest važnih dana kako bi svojim djelovanjem pridonio ostvarenju najmanje šest različitih ciljeva održivosti.

Svaki sudionik ili škola u cjelini izrađuje plan aktivnosti koje će realizirati. Učenici preuzimaju inicijativu i svojim djelovanjem pridonose ostvarenju ciljeva održivog razvoja, npr. humanitarne akcije tijekom prosinca (ostvarenje ciljeva održivog razvoja: Svijet bez siromaštva, Svijet bez gladi), pisanje čestitki u pisanom i digitalnom obliku na materinjem i engleskom jeziku (ostvarenje cilja održivog razvoja: Kvalitetno obrazovanje), istraživanje o kvaliteti svojih prehrambenih navika, navika svoje obitelji, učenika iz razreda, svih učenika škole (ostvarenje cilja održivog razvoja: Zdravlje i blagostanje), istraživanje kvalitete vode obližnje rijeke (ostvarenje cilja održivog razvoja: Čista voda i sanitarni uvjeti), usporedba potrošnje struje prije i poslije provedbe aktivnosti štednje energije (ostvarenje cilja održivog razvoja: Odgovorna potrošnja i proizvodnja) itd.

Brojne kompetencije, raznovrsne vještine i vrijednosti razvijat će se kod učenika koji će sudjelovati u ovom projektu: kritičko mišljenje, kreativnost, vještine rješavanja problema, digitalne vještine, socijalne vještine, uvažavanje drugih, uvažavanje različitosti, obzir prema prirodnim resursima Zemlje, razumijevanje, smisao za pravednost, odgovornost, spremnost na dijalog, istraživački duh i odgovorno djelovanje.

Ovisno o provedenim aktivnostima, različiti sudionici ostvarit će različite projektne rezultate poput: prezentacija, likovnih i literarnih radova, audio i video isječaka, plakata, izložba radova…

Kao rezultat zajedničkog rada nastat će: zajednički online rječnik, digitalne knjige škola sudionica koje će na materinjem jeziku biti sažeti prikaz provedenih aktivnosti, zajednički videoprikaz projektnih aktivnosti, javni Twinspace, nova znanja i kompetencije, unaprjeđenje rada učitelja i škola.

U projekt je trenutno uključeno 38 učitelja iz 9 različitih zemalja.

BR. 10. 2021.

25

Školski projekti

ERASMUS+STORYTELLING IN NATURE

U sklopu projekta Erasmus+ učenici 8. c razreda zajedno s profesoricama Marijanom Gudić, Ružicom Kandić i Marijanom Bandić Buljan posjetili su NP Krka.

Poštivali su sve epidemiološke mjere i odradili svoje radionice.

Tema projekta bila je pričanje priča u prirodi.

Učenici su prepričali legendu o nastanku slapova Krke – Dvije suze za ljubav.

Prvo su je pročitali na hrvatskom, a zatim na engleskom jeziku. Crtali su, igrali se bojama jeseni, izradili likove iz legende, naučili nešto novo i dobro se zabavili.

Radionica u NP Krka

Učenici 8. a, 8. b, 8. c i 8. e razreda, zajedno s nastavnicama Ružicom Kandić i Marijanom Gudić, željeli su svojim najmilijima ovaj Božić uljepšati spajajući tradicionalno i moderno.

U sklopu Erasmus+ projekta Exploring storytelling through nature učenici su izradili čestitke koristeći kolaž papir, vrpce i stare božićne ukrase. Pokazali su i ekološki duh upotrijebivši stare majice koje su ispisali prikladnim porukama, a poslužile su za izradu „živog“ adventskog kalendara. A da bi pokazali kako tradicionalno i moderno mogu zajedno pod ruku, učenici su uz pomoć učiteljice Marijane Gudić izradili simpatični adventski kalendar i u digitalnom izdanju.

26

BR. 10. 2021.

Put putujem

Arena u Puli, Zvjezdarnica u Višnjanu, Augustov hram u Puli, Hum, Motovun

BR. 10. 2021.

27

Put putujem

U listopadu 2019. otputovali smo u Istru, posjetili mnoga mjesta i upoznali divne običaje te različite kulture i krajeve. Kušali smo različitu hranu, a i zabavljali se u večernjim satima.

Naše putovanje započelo je 3. listopada u ranim jutarnjim satima. Putovanje je organizirala turistička agencija Plautilla. Vozili smo se Dalmatinom i promatrali kako se krajolik mijenja, iz primorskog krajolika kroz tunel Sveti Rok došli smo do gorskog dijela Hrvatske. Šumovite i visoke planine, kuće jako kosih krovova – znali smo da smo u Lici, ipak smo nešto slušali na nastavi. Hladno vrijeme malo nas je iznenadilo na odmorištu. Naučili smo brojne zanimljive činjenice o našoj domovini.

U autobusu smo se zabavljali, pjevali, slikali, najmanje spavali. Prvo naše odredište bio je “najmanji grad na svijetu“ – Hum. Obišli smo taj maleni i zanimljivi grad, kupovali istarske suvenire, privjeske pisane glagoljicom, jela od tartufa...

Alejom glagoljaša prošli smo kroz Roč. Prvi dan posjetili smo i dom Velog Jože, Motovun. Vidjeli smo gdje se održava filmski festival. Naučili smo što znače akropolska naselja.

Prva večer u hotelu bila je zanimljiva, bili smo na disko večeri, zabavljali se. Malo spavali.

Drugi dan, buđenje je bilo rano. Doručkovali smo i zaputili se u istraživanje NP Brijuni. Nacionalni park nas je oduševio. Prekrasna priroda, životinje neobične za naše krajeve, slon, žirafa, zebra, papiga koja priča, vrlo zanimljivo iskustvo. Vidjeli smo i najstariju maslinu i brojne biljne vrste.

U Puli nam se svidjela pulska Arena, amfiteatar iz rimskog vremena, jedan od najvećih i najočuvanijih. Naučili smo koja joj je namjena bila nekoć, a koja je danas (filmski festival, koncerti,

utakmice…). U Puli smo vidjeli i još ostataka iz rimskog vremena, Slavoluk Sergejevaca i Augustov hram. Svidio nam se i posjet akvariju.

Slobodno vrijeme iskoristili smo za šetnju gradom i kupovinu.

Treći dan posjetili smo jako lijepe gradove, Poreč i Rovinj. U Poreču smo vidjeli Eufrazijevu baziliku, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Rovinj nas je oduševio pogledom koji se pruža kada se popnete do crkve svete Eufemije. U zvjezdarnici u Višnjanu naučili smo što naši stručnjaci proučavaju u tom beskrajnom nebeskom prostranstvu. A silazak u obližnju jamu Baredine poseban je doživljaj. Četvrti dan zaputili smo se kućama i putem posjetili NP Risnjak. To je ujedno i dom zaštićene životinjske vrste, risa. Beskrajno šumsko prostranstvo i čist zrak dali su nam energije za dalje. U Gorskoj Hrvatskoj bili smo u gradu Ogulinu, to je bilo naše posljednje odredište prije povratka u Solin. Posjetili smo Kuću bajki Ivane Brlić Mažuranić i vidjeli njene bajke iz drukčije perspektive.

Umorni, neispavani, ali puni pozitivnih dojmova vratili smo se u Solin. Rodila su se na ekskurziji i nova prijateljstva, ali i nove ljubavi. osmaši 2019./2020.

Ogulin

NP Risnjak 28

BR. 10. 2021.

Put putujem

NAŠA EKSKURZIJU U ISTRU 2020./21.

Učenici osmih su razreda s velikim uzbuđenjem dočekali odlazak na ekskurziju. 12. lipnja u jutarnjim satima uputili smo se prema Istri.

Na putu smo zastali kako kako bismo posjetili Nacionalni park Risnjak gdje smo prošetali poučnom stazom Leska. Po dolasku u Istru uslijedio je razgled najmanjeg grada na svijetu – Huma te posjet Aleji glagoljaša. Drugi i treći dan obilazili smo Istru i uvjerili ste u njezine prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu. Posebno izdvajamo Nacionalni park Brijune, grad Pulu i amfiteatar, gradove Poreč i Rovinj, jamu Baredine te posebno zanimljivu Zvjezdarnicu u Višnjanu.

Posljednji dan uputili smo se prema Motovunu gdje smo obišli gradske zidine. Uslijedila je vožnja prema Lici gdje smo posjetili Memorijalni centar Nikola Tesla i naučili mnogo o ovom genijalcu.

Vratili smo se umorni, ali sretni i zahvalni na prelijepom vremenu koje nas je pratilo, na svemu što smo naučili i doživjeli, puni dojmova i bogatiji za jedno prelijepo iskustvo.

Arena u Puli, NP Brijuni, NP Risnjak, Motovun, Hum

BR. 10. 2021.

29

Put putujem

Posjet učenika osmih razreda Vukovaru U sklopu projekta „Posjet osmih razreda Vukovaru“ učenici osmih razreda Osnovne škole kraljice Jelene bili su na terenskoj nastavi u Vukovaru od 10. do 12. rujna 2019. godine. Riječ je o projektu koji obuhvaća učenje o vrijednostima Domovinskog rata i značaja Bitke za Vukovar. Program je zamišljen u tri dana, a učenici su uz pratnju upoznali povijest Vukovara i okolice sve od prapovijesti pa do danas.

Prvi dan učenici su većinom proveli putujući. Na cilj su dospjeli u kasnim poslijepodnevnim satima te su se smjestili u hostelu „Dubrovnik“. Sljedećeg dana učenici su imali priliku poslušati predavanja na temu Domovinskog rata i Bitke za Vukovar. Predavanja su održali vodič i veteran koji je sudjelovao u obrani grada. Uslijedio je posjet Gradskom muzeju Vukovar u dvorcu Eltz koji je ostavio posebno lijep dojam. Nakon toga obišli smo Muzej vučedolske kulture gdje se može mnogo naučiti o životu i značaju Vučedolaca i njihove kulture. Poslijepodne i večer predviđeni su za odmor. Učenici su poslijepodne proveli ploveći Dunavom i uživajući u panoramskoj plovidbi, a navečer su popili piće na usidrenom brodu prenamijenjenom u disko klub. Treći dan uslijedio je obilazak memorijalnih lokaliteta. Učenici su posjetili Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti ispred kojeg se nalazi tenk i bista Blage Zadre, junaka grada Vukovara. Obišli smo i Mjesto sjećanja – Vukovarsku bolnicu ‘91, a emotivno je proživljen posjet Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru i Ovčari. Putem smo prošli kraj nezaobilaznog vukovarskog simbola – tornja, čija je obnova nedavno i završena. Po povratku u hostel učenici su, uz pratnju brigadira Batinića, obišli MCDR Vukovar – bivšu vojarnu 204. vukovarske brigade. Za kraj, učenici su sudjelovali u aktivnosti projekta Škola mira koji se održava u dvorani smještenoj uz rodnu kuću nobelovca Lavoslava Ružičke. Nakon predavanja održan je kviz za učenike pod nazivom „Živjeti Vukovar“. U kvizu su sudjelovale dvije škole – naša i Osnovna škola don Lovre Katića. Predstavnici OŠ kraljice Jelene bili su učenici Nikola Radmilo i Marieta Bućan. Naša škola u pripetavanju je osvojila drugo mjesto, a pobjednicima iz Osnovne škole don Lovre Katića sportski smo čestitali pobjedu. Vrijeme je bilo ugodno, tempo dinamičan, a učenici zainteresirani za teme o Domovinskom ratu i povijesti Vukovara. Možemo zaključiti da je terenska nastava prošla uspješno i dajemo joj ocjenu odličan!

Memorijalno groblje u Vukovaru, Ovčara, Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti 30

BR. 10. 2021.

Knjiga je najbolji prijatelj

Odmakni se od ekrana, stani pred ekran Nastava na daljinu promijenila je naše radne, ali i životne navike. Pitali smo učenike i učitelje kako su doživjeli nastavu na daljinu, kako su se snašli, što će pamtiti. Izdvojili su neke dobre i loše strane ovakve nastave. Što kažu učenici…

Kada je tek počela online nastava, nitko se nije snalazio pa smo slali pogrešne domaće zadaće ili bi nestalo interneta, zadaće bismo, umjesto u Zadatke, slali u čavrljanje, ali s vremenom smo naučili pa je sada lakše.

Petra Boljat, 6. b Prošlogodišnja online nastava osatvila je posljedice na moje zdravlje. Vidjela sam uzbrdice i nizbrdice po podu, a ni zidovi mi nisu bili baš ravni.

Klara Miletić, 6. b Ne volim online nastavu jer imamo više domaćeg rada i ne možemo se družiti s prijateljima.

Frane Jelinčić, 4. a Što kažu učitelji…

Online nastava mi se ne sviđa. Puno mi je draže biti u školi i imati direktan kontakt s učenicima.

Dobra stvar kod online nastave je ta što učenici jednu videolekciju mogu poslušati i po 50 puta ako žele te mogu stvarno odlično naučiti, dok na nastavi u uživo to ne mogu. Ako su, primjerice, odlutali negdje mislima, ne mogu ponovno vratiti ono što sam ja rekla.

Dunja Knez, prof. engleskoga jezika Dobre strane online nastave su te što možemo koristiti digitalne alate, biti suvremeni u obrazovanju, što možemo raditi od svoje kuće u pidžami (ako nismo na video pozivu), a nedostatci su što smo ovisni o tehnologiji koja često može ne služiti onako kako bi trebala. Također nedostatci su što se učenici ne druže međusobno sa svojim vršnjacima ni mi odrasli sa svojim kolegama. Mislim da nas učenici bolje doživljavaju kada smo na nastavi u školi, nego online.

Marijana Bandić-Buljan, prof. geografije

Pozitivno je to što nam je ovaj vid nastave omogućio redovitu nastavu unatoč složenoj epidemiološkoj situaciji.

Međutim ništa ne može zamijeniti nastavu u razredu, jer nastava nije samo učenje, nego učenje uz druženje, smijeh, prijateljstvo...

Anđa Dževrnja-Viro, prof. vjeronauka Za djecu nižih razreda zaista je puno bolja nastava uživo. Iako trenutna nastava uživo uključuje brojne mjere koje također utječu na kvalitetu same nastave.

Orlanda Magdić, učiteljica razredne nastave Bilo je tu i smiješnih zgoda i nezgoda…

Bilo je tu i „smiješnih“ scena. Pisali smo online test iz matematike i jedan je učenik nakon 10 minuta uletio u kadar u donjoj majici i rekao da je on upravo doručkovao i da zato malo kasni.

Marina Stojković, prof. matematike Jedne sunčane subote pratila sam njemački online u svojoj sobi. Ostavila sam slušalice u dnevnom boravku, ali preko laptopa se slabo čulo pa sam morala otići po njih. Nisam znala da je mikrofon ostao uključen. Na povratku u sobu udarila sam svom snagom nožnim prstima u okvir vrata.

Zaboljelo me do besvijesti. Počela sam žaliti i kukati kako me boli i u jednom trenutku sam čula profesoricu kako pita: „Djeco, što je ovo? Tko je to? Što se događa?“. Posramila sam se i ostatak sata sam šutjela kao zalivena.

Katarina Žilić, 6. b Svaki put kada bi odjednom nestalo interneta u našoj kući, nastao bi kaos. Sestra viče jer je izbacilo iz poziva, brat još glasnije viče jer sestra viče, a ja polako šizim od buke i od spoznaje da mi rok za predati zadatak istječe za 5 minuta.

Marijeta Miličević, 6. b Tako je jednom profesorici iz geografije usred videopoziva dok nam je objašnjavala lekciju, došao sin i pitao je može li mu pomoći nešto nacrtati, a mi ostali smo se samo počeli smijati.

Marijeta Miličević, 6. b

BR. 10. 2021.

31

Knjiga je najbolji prijatelj

Imala sam baš jednu smiješnu zgodu kada sam svoju djecu upozoravala da ne smiju mami ulaziti u sobu dok ima nastavu i u trenutku dok je trajala nastava, u kuću uđe moj suprug s nekim poklonima i oni su obojica ušli meni u sobu za vrijeme video poziva i vikali: '' Vidi, mama, što je tata kupio?“ Meni u tom trenutku baš i nije bilo smiješno, ali kasnije da jer oni su još mali, a drago mi je da su na taj način učenici vidjeli i drugu stranu mene.

Tanja Kević, prof. eng. jezika Bio je sat geografije. Imali smo videopoziv i isključene mikrofone. Bila je tišina. Nikoga nismo mogli čuti osim profesorice. Nakon par minuta jedan učenik je slučajno uključio mikrofon. Počeo je pjevati neku pjesmu. On je pjevao i pjevao i nije shvatio da se mi smijemo. On je tek nakon desetak

sekundi shvatio da mu je uključen mikrofon pa se ispričao profesorici i sve je dobro završilo.

Ivan Torić, 6. d Online nastava uključuje i hodanje u pidžami po kući, frizure kao da smo se češljali petardom, a ponekad bismo i saznali što će nekome biti za ručak.

Hana Perić, 6. d Riječ na dočetku…

Nastava na daljinu jedno je novo iskustvo za sve nas. Naučili smo se strpljenju i suradnji. Bez obzira na sve, sreća je opet biti u školu, jer ništa ne može zamijeniti nastavu uživo, igru i druženja. Iskustvo nastave na daljinu sve nas je podsjetilo koliko bismo trebali cijeniti nastavu uživo.

TOP LISTA 10 NAJČITATELJA 2019./2020.

1. KLARA MILETIĆ 5. b 2. LUKA LIVAJA 6. b 3. ANTONIO OMRČEN 7. b 4. LOVRE CIVADELIĆ 3. d 5. BORNA DELIĆ 3. d

(22 KNJIGE) (15 KNJIGA) (14 KNJIGA) (14 KNJIGA) (14 KNJIGA)

6. LEON LIVAJA 6. b 7. LEA SPAIN 5. d 8. EMA ŠPAR 1. d 9. KARLO STOLICA 5. c 10. IVAN VRKIĆ 3. d

TOP 10 KNJIGA PO SLOBODNOM IZBORU 2019./2020.

1.

NAJGORA DJECA NA SVIJETU / David Walliams 2.

GOSPODIN GNJUS / David Walliams 3.

BANDITSKA BAKICA / David Walliams 4.

SVAŠTA U MOJOJ GLAVI / Miro Gavran 5.

MOJE IME JE STILTON, GERONIMO STILTON / Geronimo Stilton 6.

LJETO NA JEZERU ČIČU / Jasminka Tihi-Stepanić 7.

DRUGAČIJA / Ivana Guljašević Kuman 8.

LOŠ TATA / David Walliams 9.

ZLA ZUBARICA / David Walliams 10.

PIKI I ARGO / Maja Gluščević TOP 10 LEKTIRA 2019./2020.

1.

VELI JOŽE, VODA I DRUGE PRIČE / Vladimir Nazor 2.

MULJIKA; DUGA; ALKAR / Dinko Šimunović 3.

PRIČE IZ DAVNINE / Ivana Brlić-Mažuranić 4.

POLJUBIT ĆU JE USKORO, MOŽDA / Šime Storić 5.

PAUNAŠ / Tito Bilopavlović 6.

CHARLIE I TVORNICA ČOKOLADE / Roald Dahl 7.

JUNAČINA MIJAT TOMIĆ / Dubravko Horvatić 8.

STRAH U ULICI LIPA / Milivoj Matošec 9.

SRETNI DANI / Miro Gavran 10.

BIJELI KLAUN / Damir Miloš

32

BR. 10. 2021.

(13 KNJIGA) (13 KNJIGA) (12 KNJIGA) (11 KNJIGA) (11 KNJIGA)

Knjiga je najbolji prijatelj

Istraživanje na školskoj razini o navikama čitanja učenika četvrtih i petih razreda

Aforizmi o knjigama

Čitanje je važno jer potiče na razmišljanje, poboljšava pamćenje, razvija vještinu koncentracije,potiče maštu i kreativnost. Čitanje obogaćuje rječnik, širi horizonte, potiče na otkrivanje sebe, pomaže u nošenju sa stresom, odmara, smiruje, zabavlja i veseli. Djeca predškolskog uzrasta rado slušaju priče koje kod njih izazivaju sreću i radost. Početne impulse za čitanje priča kod djece razvijaju njihovi roditelji, odgojitelji, bake i djedovi. Pozitivan stav prema knjizi i priči važno je njegovati tijekom školovanja. Međutim, taj početni pozitivni stav prema čitanju s vremenom slabi kod dijela učenika i učenici polako odustaju od čitanja. Današnji učenici više vremena provode uz internet, televiziju i društvene mreže. Sve veća izloženost raznim digitalnim medijima želju za čitanjem knjiga stavlja u drugi plan.

Učiteljica razredne nastave Anita Čupić i pedagoginja Sanja Matić provele su školsko istraživanje o navikama čitanja učenika četvrtih i petih razreda Osnovne škole kraljice Jelene.

Istraživanje je provedeno u Osnovnoj školi kraljice Jelene, u četvrtim i petim razredima. Ukupno je anketirano je 222 učenika, 109 učenika i 113 učenica.

Rezultati istraživanja pokazali su da učenici smatraju kako čitaju dovoljno i da više čitaju u petom razredu nego u četvrtom razredu. Interes učenika za čitanje prelaskom u predmetnu nastavu ne opada. Također, rezultati istraživanja pokazali su da je kod učenika petih razreda više razvijena intrizična motivacija za čitanje, dok učenike četvrtih razreda na čitanje najviše potiču roditelji. Iako elektroničke knjige spadaju u moderne medije, učenicima su još uvijek privlačnije tiskane knjige.

Također, ne može se zanemariti da među ispitanim učenicima čak njih 33 % smatra da ne čita dovoljno. Učenika koji ne čitaju ni jednu knjigu mjesečno u četvrtom razredu je 5 % , a u petom razredu 8 % učenika. Postavlja se pitanje kako potaknuti i te učenike na čitanje. Osim roditelja koji imaju najveći utjecaj u formiranju čitalačkih navika prije polaska u školu, važnu ulogu u školi imaju učitelj i knjižničar. U cilju aktivnijeg pristupa čitanju učenika važno je otkriti učenikove interese i potaknuti njegove jače strane. Učiteljeva sloboda odabira žanra književnog djela i kreativnih metoda interpretacije doprinosi razvoju želje za čitanjem.

Uloga školske knjižnice u razvijanju čitalačkih navika je važna jer knjižničar ima veliku slobodu u ponudi raznovrsnih sadržaja kroz pristup različitim izvorima znanja koji će zainteresirati učenike za čitanje.

Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu. (kineska) Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji. (Sokrat) Ne znam nijedan problem koji sat vremena čitanja nije ublažilo. (Charles de Secondat) Knjige su naše najtiše i najvjernije prijateljice, najlakše je doći do njih, daju najmudrije savjete i najstrpljivije su učiteljice.

(Charles W. Eliot) Osim psa, knjiga je čovjekov najbolji prijatelj.

(Groucho Marx) Čovjek čita da bi postavljao pitanja. (Franz Kafka) Naš je život knjiga koja se piše sama. No ponekad ne razumijemo što je autor želio reći. (Julien Green) Ideje koje su mi promijenile život dobila sam čitajući.

(Bell Hooks) Knjiga je piscu ono što je ljepotici njezin odraz u zrcalu. (Jean Paul) Nije dovoljno biti samo nadaren da se postane pisac.

Da bi se napisalo knjigu treba biti čovjek. (Ralph Waldo Emerson)

BR. 10. 2021.

33

Knjiga je najbolji prijatelj

NACIONALNI KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA 2020.

U Mjesecu hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga provodi se Nacionalni kviz za poticanje čitanja, a organiziraju ga Knjižnice grada Zagreba. U njemu svake godine sudjeluju učenici viših razreda naše škole s ciljem dodatnog poticanja na čitanje, a ove godine, zbog pandemije koronavirusa, nisu čitali tri zadane knjige kao do sada, već su trebali proučiti ponuđene provjerene online izvore informacija te ispuniti pitanja iz kviza. Budući da je posvećen planeti Zemlji, pod sloganom Razlistaj se, ovogodišnji je Nacionalni kviz za poticanje čitanja 2020. dobio naziv Istraživači planeta Z. S obzirom na to da je ove godine sve drugačije nego do sada, tako je i završna svečanost zbog epidemiološke situacije bila organizirana na poseban način. Nije upriličena svečana dodjela u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kako je to bilo uobičajeno. Završno izvlačenje s popratnim programom snimljeno je bez publike u prostorima Odjela za djecu i mladež s Mediotekom Gradske knjižnice Zagreb, a objavljeno je 13. studenoga 2020.

Ove godine prvi je put izvučen učenik i naše škole – Tonći Jurčić, učenik 6. c razreda. Osvojio je utješnu nagradu, ilustriranu knjigu „Plavetni kit“ u skladu s temom ovogodišnjeg kviza posvećenog planetu Zemlji. Kviz je bio zabavan i edukativan pa su učenici na zanimljiv način usvojili neke nove informacije o okolišu i životinjskim vrstama našeg čudesnog planeta.

Zašto čitamo…

Volim čitati zato što nas knjige mogu odvesti u neke nove, čarobne svjetove, možemo biti detektiv… Neke knjige nas mogu podučiti kako se u životu treba ponašati, a kako ne.

Emanuela, 6. d Dok čitam mogu zamišljati kako je svijet puno ljepši nego ovaj stvaran. Za mene čitanje znači da kada čitam, mogu upoznati autora kroz njegova razmišljanja te se mogu povezati s njim i unijeti svoje misli u priču...

Vana, 6. b Kada čitam (ovo bih preporučio onima kojima je čitanje lektire dosadno), u svojoj glavi vizualiziram radnju što mi čini čitanje lektira zanimljivijim. Mislim da oni koji ne čitaju, puno toga propuštaju.

Bruno, 6. a Volim čitati zato što, dok čitam, mogu se zamisliti u ulozi nekog lika i komentirati njegove dobre i loše postupke. Najviše volim čitati romane za mlade jer iz njih mogu naučiti puno toga i mislima odlutati u neke zanimljive i čudne krajeve i pustolovine.

Josipa, 6. d

34

BR. 10. 2021.

8 činjenica o čitanju!

1. Čitanjem proširujemo rječnik.

2. Čitanje poboljšava pamćenje.

3. Čitanje jača koncentraciju.

4. Čitanje razvija maštu i potiče kreativnost.

5. Čitanje razvija kritičko mišljenje.

6. Čitajući učimo.

7. Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa.

8. Čitanje nas čini boljom osobom.

Literarno-likovne stranice

Lara Listeš, 5. e

Matea Grbić, 8. b

Na našim stranicama možete pronaći i neka likovna i literarna ostvarenja naših učenika. Pročitajte tekstove mladih spisatelja i pogledajte likovne radove mladih umjetnika. Teme sastava su šarolike, baš kao i likovni radovi. Učenici nižih razreda okušali su se u portretima kraljice Jelene, a zastupljeni su i radovi učenika na zadanu temu (moj vremenski stroj, životinje, ex libris...).

Nea Jurić, 2. c

Ivan Miličić, 2. razred PŠ Kučine

Sara Žužul, 2. c

Manuela Galić, 6. e

BR. 10. 2021.

35

Literarno-likovne stranice

Moja mama

Sluša li mene moj mozak?

Moja mama nije ružna i nikad nije tužna.

Ona mi pomaže kad nema tate i umjesto njega plaća rate.

Ja mislim da mene moj mozak baš i ne sluša. Sad ću vam reći zašto.

Mama mi često kaže da mi je mozak na paši. Ja mislim da ona nije u pravu. Moj mozak nije na paši. On je u nekom svom drugom svijetu. U tom svijetu ja mogu biti što god želim. Zato ja sporo i pišem – jer sam na drugom svijetu. Mama me stalno na to upozorava, ali moj mozak nju ne sluša. Ne može je ni slušati kad je on tamo negdje. Vjerojatno je u legićima ili u nekoj igrici. Često bude i u šahu. Zbog toga često pri pisanju napišem riječ koja uopće ne pripada toj rečenici.

Ali, u ovom sastavu to se nije dogodilo. Moj mozak jako se potrudio da ga lijepo napiše!

Ja ju volim kakva god bila, Kosa joj je kao svila.

Moja mama ja ju volim jako I utješi me lako.

Njezine oči su kao trava, A kosa joj je kao lava.

Moja mama se sredit voli I pomaže mi u školi.

Fran Šimić, 2. razred PŠ Mravince

Nina Marović, 6. e

Osmijeh se vratio u grad Vukovare, grade heroja, ponose cijele Hrvatske.

Osmijeh se vratio u tebe. Prije točno 29 godina bio si pod ruševinama. Uplašene majke i djeca skrivali su se u podrumima dok su bombe i granate letjele nebom. Muškarci su se borili svim svojim srcem. Suze grada kapale su na lica iscrpljenih i ranjenih vojnika, tuga je bila golema poput tužnog Dunava koji prolazi kroz grad.

Trud se isplatio. Danas u tom gradu niknula je nada, radost i vjera u bolji život. Na pocrnjelim zgarištima niknulo je cvijeće, sve ruševine su se ponovno sastavile. Nebo nad Vukovarom koje je bilo sivo poput smoga ponovno je zasjalo sunčevom svjetlosti. Crni zidovi zgarišta dobili su veselu boju, a puste ulice ispunile su se dječjim osmijehom i veseljem. U čast i hvalu hrabrim braniteljima podignuti su spomenici, da se nikad ne zaboravi patnja i bol grada Vukovara.

Tu je nekad bio grad i bit će zauvijek.

Lana Balić, 5. d 36

BR. 10. 2021.

Josip Šošo, 4. razred PŠ Kučine

Literarno-likovne stranice

JA SAM SLIKA Slika sam i to vrijedna. Cijeli svijet sam prošla, a još uvijek blistam kao prvog dana kada je moj otac, Leonardo da Vinci, mene predstavio svijetu. Našla sam svoj dom u Parizu. Toliko lica vidim, toliko malih bliještećih svjetala, da zaboravim sama svoje lice.

Imam posebno mjesto u Louvreu. Kao kraljica sam, svi uvijek dođu zbog jedne dame koja sjedi u okviru, koja promatra i vreba sve te ljude različitih boja, kosa, osmijeha. Ponekad se pitam koliko bi mi život bio lakši da nisam dama u okviru, da mogu trčati i veseliti se kao svi ti ljudi u muzeju.

Mogu sanjati, naravno, no samo kada svjetla muzeja nestanu, kada nema svih tih lica. Tada imam šansu zatvoriti oči i izgubiti se u svojim mislima. Želim plivati, želim plesati, želim pjevati. Želim sve što je ljudima dosadno i obično. Ta njihova dosada meni je blago. Čuvala bih te uspomene kao kap na dlanu. Pitam se, sanjare li druge slike oko mene? Zanima me, koje im je boje glas? Je li vreo ili hladan? Jednog dana možda i iskočim iz tog zlatnog okvira i povedem svoje prijatelje, ta draga lica koja gledam godinama, u avanturu. Sreću osjetim jedino onda kada padnu svjetla i dođe noć, a mene nešto probudi, pa otvorim oči i nisam više kod kuće. Prava euforija počne kada čujem svoje ime na toliko televizijskih kanala. Melem za uši, blago rečeno, kada čujem: „Mona Lisa je nestala!“ Meni otmice dođu kao izlet. Uvijek se vratim kući prije nego što sam očekivala.

Moj život i moja priča nije toliko divna koliko se čini. Sva ta slava nije ni do koljena izlasku s bližnjima u obližnji park. Čuvajte te male sitnice, ta draga sjećanja, koja se sada čine bezvrijedna, no sutra će biti skuplja od mene.

Ameli Bužančić, 8. d.

Neobična gošća - Dobar dan poštovani gledatelji!

- Danas smo za vas, ekskluzivno, pripremili intervju s jednom jedinom, kraljicom Jelenom Slavnom!

- Dobar dan poštovane gledateljice i gledatelji! To sam ja, vaša kraljica Jelena.

- Draga naša kraljice, recite nam, malo ste zakasnili na intervju… Postoji li neki razlog?

- Svakako. Bilo je mnogo siročadi ispred vaše zgrade. Zar im ne pomažete? Krenula sam im kupiti nešto za jelo, ali mi je gospođa u prodavaonici rekla da ne primaju novac iz 10. stoljeća. Kada me prepoznala, dala mi je nekoliko peciva za taj moj novac. Pojurila sam k djeci, a gospođa je rekla da odmah ide u muzej s kovanicama koje su pripadale kraljici.

- Pa to je veoma lijepo od vas, kraljice!

- Jest. Volim činiti dobra djela.

- Recite nam kako vam je u vašem gradu, nakon više od tisuću godina?

- Jako lijepo. Ponosna sam što postoji škola koja nosi moje ime i što se djeci iz 21. stoljeća još uvijek pripovijeda o meni iz 10. stoljeća. Ma, preponosna sam!

- Sjajno! Baš nam je drago što tako mislite.

- Prepoznajete li grad Solin nakon toliko godina?

- I ne baš…potpuno je sređen. Ima i puno više ljudi nego u 10. stoljeću.

- Hvala, draga kraljice. Poštovani gledatelji, to bi bilo sve za danas. Ugodan ostatak dana!

Emanuela Perko 4. c

Vodeni žig: Luka Civadelić, 4. c BR. 10. 2021.

37

Literarno-likovne stranice

Ja sam knjiga Tko sam ja? Ja sam knjiga. Stara i mudra knjiga. Puna sam tajni i mudrih izreka, kao mudri seoski sam starac.

Znam biti humoristična, akcijska, kriminalistička, pa čak i ljubavna. Danas me se ni ne čita puno. Rijetki su ti koji me čitaju i odabiru uživati u mojim pričama. Mladima sam velika muka, lektira koju se muče otvoriti. Tehnologija me zamijenila. Koliko te košta da me pročitaš?

Samo malo tvoga vremena da ti ispričam sve jer mi je najmilije pričati sa svojim prijateljem.

Znaj i da ja nisam samo pusta slova i stranice, ja sam ti i prijatelj, netko tko ti uvijek može dati savjet i nove doživljaje. Znanje je najveća snaga! Pročitaj me, ja sam ti ključ znanja. Ne znam za dosadu! Znanje i mudrost krase osobu. Tko posjeduje znanje, pobjeđuje svugdje. Biseri se uzimaju iz morskih dubina kao što se znanje crpi iz dubina mojih korica.

Zato sada, uzmi me u svoje ruke, sjedi, uživaj i kreni u naše pustolovine.

Lara Malenica, 8. c.

Potočić Potočić je malen, živi u šumi.

Oko njega raj zeleni pa on šumi, šumi.

Potočić je slavan, za njeg cijela šuma zna!

Kad ga netko vidi, kaže: „Eto ga na!“ Kada se potočić umori, on više ne žubori.

Tada on ode u zimski san i sanja prelijep, sunčan dan.

Lara Mešin, 7. c razred

38

BR. 10. 2021.

Literarno-likovne stranice

Radosti jeseni Bilo je to sasvim obično jutro, ali primjetno hladnije. Nije se čuo pjev ptica, lišće je promijenilo boju, ali kad bolje pogledaš – to je samo jesen. Šetajući putićima, uskim ili širokim, vidjet ćeš složno lišće koje kao da trči, ludi vjetar koji nosi sve pred sobom, ptice lete nebom u toplije krajeve, nema životinja jer su na putu za zimski san... Samo mali vrapci u potrazi za hranom. Ljudi počinju nositi dugačke kapute, osjeća se miris raznih jesenskih jela. I miris kestena. Kiša je uobičajena, a možemo čuti tapkanje dječjih nožica koje skaču preko lokvica vode. Zelena boja više nije uobičajena, već možemo pronaći žutu, narančastu, smeđu, crvenu... Ljudi se uz svoje poslove pripremaju za zimu, skupljaju lišće u svojim vrtovima i dvorištima. Sve to podsjeća me na šareni šuškavi cirkus.

Jesen je svojom bojom, izgledom i mirisom pravo godišnje doba za zabavu, ali i za učenje, smijeh i igru. Kakva god bila, jesen je moje najdraže godišnje doba.

Lana Perko, 6. e

Dora Čilaš, 8. e

Cvita Bućan, 2. razred PŠ Mravince

Ela Ivandić, 8. c

Stipe Anić, 6. e BR. 10. 2021.

39

Literarno-likovne stranice

Ja sam mobilni telefon Prvi put vidio sam svjetlo dana još u 80-im godinama prošlog stoljeća. Tada nisam bio toliko koristan jer su se ljudi snalazili i bez mene, kao da im nisam bio potreban.

No sada su vremena mnogo drukčija.

Sve novije generacije ne mogu zamisliti život bez mene.

Izgled mi se mnogo promijenio, a sustav znatno unaprijedio. Mogu sadržavati preko 10 000 fotografija i mnoštvo aplikacija. Mogu biti šarolik kao duga na nebu, a velik čak do trinaest centimetara. Imam mnogo modela, počevši od poznatijih, iPhone, Samsung pa sve do nekih koje još nisu doživjele svoj trenutak slave. No koliko god sam poznat i potreban, u početku sam izumljen samo za primanje poziva i SMS poruka. Ljudski mozak znatno me Gabriela Ćavar, 8. d unaprijedio pa sad, između ostalog, postoje i mogućnosti biranja kako me uključiti, naprimjer uzorkom, pinom, lozinkom, pa čak i otiskom prsta! Iskreno, mislim da neka djeca, ma čak i odrasli, ponekad provode previše vremena na meni čitajući svakakve lažne gluposti na internetu, gledajući budalaste videofilmove na YouTubeu i igrajući nasilne i besmislene igre. Mislim da bi ta tri sata provedena na meni mogli iskoristiti čitajući, igrajući neki sport, razgovarajući... Kad smo već na ovoj temi, što me više koristite i držite u rukama, to je meni sve toplije i toplije, dok jednom ne eksplodiram. Stoga nemojte me previše držati u svojim toplim rukama i nemojte me ostavljati na suncu. Ponekad osjećam mržnju nekih ljudi koji mi govore da sam glup, besmislen, da će me baciti i slično.

To najviše čujem od starijih generacija kako govore svojoj djeci. Ja to ne shvaćam kao uvredu jer mislim da su samo ljubomorni što nemaju mnogo opcija i mogućnosti kao ja. Neka se djeca prema meni ponašaju neodgovorno i Lana Pavelin, 4. c nasilno. Bacaju me o zid, lupaju šakama i gaze nogama.

Mene sve to boli i ne mogu to podnijeti pa mi se ponekad od udaraca razliju pikseli, odnosno, kao što vi ljudi kažete, imam unutarnje krvarenje. U većini takvih slučajeva odvedu me stručnjaku za probleme ili me ostave sa strane i kupe novu verziju.

Mnogi me smatraju samo bezosjećajnim predmetom, ali ja sam zapravo jako srdačan i zanimljiv. Potrudit ću se riješiti ti što više problema mogu, a ako nisam u mogućnosti, zvat ću ti pomoć. Stoga prema meni se odnosi nježno i s ljubavlju jer nisam običan predmet, već sam s tobom kuda god kreneš. I nemoj provoditi previše vremena na meni jer svatko ima svoje granice pa tako i ja!

Magdalena Marković, 8. f (2019./2020.)

Klara Prančić, 4. a 40

BR. 10. 2021.

Literarno-likovne stranice

Ja sam kornjača Sigurno se pitate kako i zašto sada razgovarate s kornjačom. Za prvo pitanje još smišljam razuman odgovor, ali za drugo pitanje odgovor je lak. Proživio sam puno, umoran sam, star skoro 150 godina i želim da me netko zapamti.

Sve je počelo prije 150 godina (malo očito) kad sam se izlegao ili rodio kako bi ljudi rekli. Sunce je žarilo kao ugriz ljute psine. Moja majka nije bila uz mene, ali imao sam dosta drugih kornjača u blizini.

Mnoge nisu preživjele lov okrutnih galebova, ali ja jesam i to jedva.

Svojih prvih ranih dvadeset godina proživio sam skitajući morem i hraneći se. Nakon te dosadne avanture pokušao sam šarmirati neke ženke, ali dobio sam ne ili veliko ne.

Nakon takvog neuspjeha okrenuo sam se ljudima. Promatrao sam ta stvorenja s obale skoro svaki dan.

Bili su, zasigurno, zanimljivi. Voljeli su svoje metalne ribe koje bi se nekad rasule u milijune sitnih dijelova.

Polako mi je dosadilo njihovo bezbrojno ponavljanje istih pogrešaka i njihovi progoni na mene.

I - gdje sam sad? Nigdje posebno.

Previše sam star da mrdnem perajom ili da pokrenem svoje sive moždane stanice. Znam da nije neka epska drama, ali ako vam nešto znači, barem ste mi dali priliku da kažem priču najdosadnije kornjače.

Jeste li me sad zapamtili?

Lara Gelić, 2.a PŠ Mravince

Vježba li dovoljno moj mozak?

Sada ćemo vidjeti vježba li moj mozak dovoljno.

Ja puno čitam, razmišljam, pamtim, učim, govorim, radim tjelovježbu, gledam, slušam, kušam, pipam, pišem… Te stvari navode moj mozak da uči, tj. vježba.

Iako radim brojne dobre stvari za mozak, ipak mogu još bolje.

Npr., mogu raditi brain gym ili sve raditi suprotnom rukom.

Mogao bih čak prestati gledati televiziju.

Mislim da moj mozak dovoljno vježba.

Noa Hornischer, 4. razred, PŠ Kučine

Miro Vito Markulin

BR. 10. 2021.

41

Literarno-likovne stranice

Misno odijelo Od svih članova obitelji najdraži mi je moj dida. Znam da bi književno bilo djed, ali onda to nije to. Dida je dida.

To mi je dida s mamine strane i zove se Ante. Srednje je visine i hoda uspravno i žustro, osim kad ga uhvate bolovi u leđima, tada se iskrivi poput upitnika. Ima kovrčavu kosu, bijelu kao najmekši oblak na nebu. Lice mu krase tople smeđezelene oči i usta koja su uvijek razvučena u široki osmijeh. On je najbolji i najpošteniji čovjek kojeg sam upoznala u svom životu. Moga dida svi vole. Kad nekome stane auto, on odmah hita pomoći, bilo da užetom povuče tuđi auto ili ga dizalicom na licu mjesta popravi. Nikad nisam čula da netko o njemu govori loše, osim ponekad moja baka. Ona se uvijek žali da joj donosi prljavštinu kući, da joj isprlja kauč, stolnjak i tepih. Kad baka viče na dida, on i ja samo se gledamo i smijuljimo. Moj dida ima petero unuka. Ja sam najstarija, a moj rođak Ivan najmlađi. Mislim da smo mu Ivan i ja potajno najdraži.

Voli on i ostale, ali s nama se najbolje slaže. Za mene kaže da sam ja njegova mačka, kupuje mi vruću čokoladu i uvijek mi gura nešto novaca „da se nađe“, kako on kaže. Dok sam bila manja, nikad mu nije bilo teško igrati sa mnom sve društvene igre koje sam voljela. Dida živi na Mejašima pa nekad odem biciklom do njega. U blizini didove kuće njegova je garaža u kojoj je od ranog jutra do osam navečer kada umoran ide kući. Brzinski ode kući ručati i vraća se svome poslu do večeri. Uvijek je u radnom kombinezonu, i zimi i ljeti, jedino nedjeljom obuče, kako on kaže, „misnu robu”. Često ga ljeti pitam kako izdrži na vrućinama tako obučen, a on kaže da je tako najsigurniji da ga iskra ne opeče kad nešto vari. Kako je uvijek zavučen ispod nečijeg auta, lice mu je potpuno crno od motornog ulja, a na njemu mu svijetle samo oči i zubi.

To crnilo ne umanjuje njegovu dobrotu i ljepotu jer prljavština koja se vidi izvana u potpunom je kontrastu s njegovom ljepotom iznutra. Posve ga je neobično vidjeti u „misnoj odjeći" jer smo svi već naviknuli prekrivati stolice i kauč kad dida dolazi. Dida je u čistoj odjeći samo nedjeljom, praznicima ili kad ga, ne daj Bože, nešto boli pa mora doktoru. Važnije od odjeće njegovo je srce koje je čisto i iskreno svaki dan u tjednu.

Eto, to vam je priča o najplemenitijem i najboljem didu na svitu. Znam da svi ljudi imaju mane, ali čvrsto sam uvjerena da je moj dida bez mane.

Katarina Žilić, 6. b

Roko Vuković, 6. f 42

BR. 10. 2021.

Lidrano

LIDRANO 2020./2021.

Smotra dječjeg stvaralaštva LiDraNo i ove godine održana je u Javnoj ustanovi u kulturi Zvonimir, ali u malo skromnijem obimu. Zbog epidemiološke situacije u kategoriji scenskih nastupa mogli su se prijaviti samo pojedinačni scenski nastupi.

Domaćin ovogodišnje smotre bila je Osnovna škola kralja Zvonimira. Učenici naše škole predstavili su se s dva pojedinačna scenska nastupa koje je s njima pripremila učiteljica Zdenka Jerković: monolog Mišić (Lana Pavelin, 4. c) i recitacija Grga Čvarak (Luka Civadelić, 4. c).

Učenica 6. b razreda Katarina Žilić zajedno sa svojom mentoricom Jelenom Karaman predstavila je našu školu literarnim radom Misno odijelo u kojem je Katarina na iskren i šaljiv način opisala svoga djeda.

Učenici naše škole postigli su odličan uspjeh u dvjema kategorijama općinske razine smotre LiDraNo 2020./2021. Učenici Luka Civadelić (Grga Čvarak) i Katarina Žilić (Misno odijelo) prošli su i na županijsku razinu. Tako je odlučilo stručno povjerenstvo. Na županijskoj razini, koja je održana 18. ožujka 2021. u Gradskom kazalištu mladih u Splitu, stručno povjerenstvo naše je učenike predložilo i za državnu razinu. Iskrene čestitke učenicima i mentorima na ovom uspjehu!

Luka Civadelić, 4. c

Lana Pavelin, 4. c

BR. 10. 2021.

43

I mi imamo krila

Mali maslinari iz Kučina U sklopu projekta „Mali maslinari“ koji provode učiteljice Područne škole Kučine te u suradnji s Bratovštinom sv. Luke, učenici i učiteljice spomenute škole obrali su masline 28. listopada 2020. godine u školskome dvorištu. Navedeno dvorište krase tri mlade masline koje su ove godine bogato rodile. Kao i svake godine, priču o maslinama svim prisutnima ispričao je gospodin Dino Roguljić, član Bratovštine sv. Luke. U razgovoru s gospodinom Roguljićem, učenici su saznali sve o obradi maslina i dobivanju konačnoga proizvoda, maslinova ulja. Upoznali su se i s načinom obrađivanja maslina u prošlosti te čemu je služio stari „toć“ u blizini škole. Na kraju berbe vrijedne učenike zanimala je težina ubranih maslina. Bili su zadovoljni jer su ubrali 4,77 kg maslina.

Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje U našoj područnoj školi u Mravincima učenici su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje ove godine obilježili na poseban način. Provodeći epidemiološke preporuke obilježili su ga veselo, aktivno i poučno. Učenici su se zahvalili Bogu te blagovali peciva i ostale plodove bez međusobnog dijeljenja, ali znajući da je to u nekim drugim okolnostima poželjno razvijajući osjećaj dijeljenja i življenja u zajednici. Vjeroučiteljica i učiteljice ukrasile su panoe naših učionica prekrasnim učeničkim radovima. Neke od njih možete pronaći na stranicama našeg lista.

44

BR. 10. 2021.

I mi imamo krila

DAN RUŽIČASTIH MAJICA Učenici nižih razreda naše škole 26. veljače 2020. god. na različite načine obilježili su Dan ružičastih majica, kojim se želi skrenuti pozornost na problem vršnjačkoga nasilja i na važnost njegove prevencije.

Učenici trećeg razreda Područne škole Mravince došli su u školu odjeveni u ružičaste majice.

Sudjelovali su u aktivnosti „Ja te poštujem. Ja te pazim. Značiš mi!”, čiji je cilj bio prepoznati vršnjačko nasilje kao problem u čijem rješavanju svi trebaju sudjelovati. Djeca su stvorila „Sretno drvo“ koje su izvjesila na panou kao podsjetnik na ugodne i lijepe emocije koje imaju kad su pozitivni, puni podrške i prijateljstva jedni prema drugima. Pogledali su nekoliko edukativnih filmova i razgovarali o njima. Također su se upoznali s filozofijom afričkih plemena koji vjeruju da su sva ljudska bića u suštini dobra. Njima nije cilj osuditi i kazniti onoga tko je griješio, već mu pomoći ponovno se povezati sa svojom istinskom dobrotom. Djeca su zaključila da nasilje nije „cool“ te da se protiv njega treba boriti i zaustaviti ga.

Učenici četvrtoga razreda Područne škole Kučine saznali su kako se i zašto počeo obilježavati Dan ružičastih majica. Pisali su asocijacije na riječ nasilje i grupno rješavali listić s problemskim situacijama u kojima su trebali osmisliti nenasilne načine rješavanja sukoba.

Organizirana je radionica „NE nasilju“, a zatim su učenici u pratnji učiteljice prošetali mjestom noseći ružičaste balone kako bi i mještane osvijestili o važnosti mirne komunikacije i nenasilnog rješavanja problema.

Učenici 1. b razreda matične škole poslušali su sadržaj zvučne slikovnice „Juha od bundeve“ koju su za sudionike eTwinning projekta „Sigurnim korakom u školu“ pripremili učenici iz Bregane. U priči se ističe važnost međusobne tolerancije i nenasilne komunikacije, a zadatak prvaša bio je nacrtati jedan motiv iz priče koji će se priložiti zajedničkoj digitalnoj slikovnici za sve sudionike projekta.

Učenici su se iznimno potrudili oko svojih radova te su glasovali i odabrali crtež koji će predstavljati njihov razred u spomenutoj slikovnici. Također su pogledali i crtani film „Nenasilna komunikacija“ te su nakon razgovora o sadržaju filma osmislili i nacrtali vlastiti simbol nenasilnog ponašanja.

BR. 10. 2021.

45

I mi imamo krila

Gost predavač u Kučinama doc. dr. sc.

Joško Markić U Kučinama je 11. prosinca 2019. organiziran integrirani nastavni dan u sklopu projekta „Zdravoškolci - to smo mi“. Učenici su dan započeli pripremama za dolazak gosta, liječnika pedijatra Joška Markića. U uvodnom dijelu učenici su sa svojim učiteljicama i učiteljem razgovarali o ljudskom tijelu, zdravlju, načinu očuvanja zdravlja i zdravom životu te su pripremili brojna pitanja za našeg gosta. Samo neka od njih su: Kako lijek ubija bakterije? Koje se bolesti najlakše liječe? Koje su bolesti jako teške? Što je zdravo jesti, a što ne?

Na zanimljiv, šaljiv i djeci pristupačan način, doktor Markić uveo je učenike u ovu ne baš jednostavnu problematiku te im pomoću modela ljudskog tijela i crteža, izuzetno zorno ponudio odgovore na jako kompleksna pitanja poput: Kako bubrezi filtriraju krv? Kako lijekovi ubijaju bakterije? Što se radi kada se slomi kost? Crtao je naš dragi gost bubrege, bakterije, neurone, slomljene kosti i izuzetno strpljivo nudio odgovore na pitanja koja su prštala sa svih strana. O kvaliteti današnjeg predavanja govori činjenica da su učenici gotovo dva školska sata bez prestanka pozorno slušali i aktivno sudjelovali na ovom interaktivnom predavanju. Učenici su rekli da je predavanje bilo izuzetno zanimljivo i korisno te da su puno naučili. Dobili su kratak zadatak da u grupama napišu što su naučili. Fascinantno je koliko toga su u kratkom vremenu zapamtile njihove glavice. Osmijeh i zadovoljstvo današnjim danom nije skrivao ni naš gost, a ni učiteljice i učitelj.

Hrvatska glagoljica U drugom i četvrtom razredu gostovala je dr. sc. Katarina Lozić Knezović, izvanredna profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu.

Održala nam je zanimljivo predavanje o glagoljici kroz povijest Hrvata. Osvrnula se na same početke nastajanja i korištenja glagoljice kroz hrvatsku povijest. Dobili smo uvid u sve oblike pisanja glagoljice, od klesanja u kamen, preko ručnog pisanja pa do tiskarskih izdanja literature.

Učenici su aktivno sudjelovali u prepoznavanju primjera glagoljičkog pisma na Bašćanskoj ploči, ali i na drugim spomenicima kulture koji su im pokazani.

Za zadatak su dobili napisati glagoljicom svoje ime što ih je jako zainteresiralo i motiviralo. Neki su učenici pisali i cijele rečenice naglašavajući kako im je zabavno. Za kraj predavanja dr. sc. Katarina Lozić Knezović pripremila je nekoliko digitalnih igrica kroz koje smo na zabavan način ponovili i utvrdili nova znanja.

46

BR. 10. 2021.

Zajednička fotografija

I mi imamo krila

Klokan bez granica Ove školske godine Noa Hornischer, naš učenik 4. razreda PŠ Kučine, na međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica pokazao je zavidnu razinu matematičkih vještina plasiravši se na visoko 5. mjesto.

Noa, od srca ti čestitamo na uspjehu!

Noa Hornischer

Učenici 4. c razreda centralne škole postigli su odlične rezultate na međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica plasiravši se među 10 % najboljih. Dobili su prigodne poklone: slagalicu, majicu i zbirku zadataka.

Učenici 4. razreda PŠ Mravince, također su sudjelovali na ovogodišnjem natjecanju Klokan bez granica 2020. Učenici Vice Bućan i Iva Peroš plasirali su se na zavidno 5. mjesto, a učenici Bepo Barbarić i Bartol Branica na 14. mjesto. Svih četvero učenika plasiralo se među 10 % najuspješnijih učenika na natjecanju. Dobili su priznanja i prigodne poklone. Čestitke svima!!!

BR. 10. 2021.

47

I mi imamo krila

PŠ MRAVINCE

PROJEKTNI DAN

22. ožujka u našoj školi realizirao se projektni dan u okviru Eko škole. Tema ovogodišnjeg projektnog dana bila je Održivi razvoj. Ciljevi održivog razvoja teže izgradnji bolje budućnosti za sve ljude na našem planetu. Potaknuti ciljevima održivog razvoja učenici i učitelji odlučili su poduzeti konkretne akcije. U školskom dvorištu u Mravincima zasadili su stablo čempresa i na taj način pokazali koliko im je važno u kakvom okolišu žive i da se zalažu za očuvanje života na zemlji.

Očistili su i školsko dvorište u kojem se svakodnevno igraju i druže.

Projektni dan bio je i prilika da se obilježi Svjetski dan voda kako bi se skrenula pozornost svim ljudima na važnost očuvanja vode. Učenici su gledali edukativni video Rješavanje problema i donošenje odluka. Video govori o problemu zagađene vode.

Učenici su raspravljali o problemu i mogućnostima kako ga riješiti i na kraju donijeli odluku. Zaključili su da vode treba čuvati od onečišćenja i da vodu treba štedjeti. Poslije su izrađivali plakate na temu vode, u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja (Čista voda i sanitarni uvjeti). Cilj je osigurati pristup pitkoj vodi za sve ljude, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve.

Nakon što su izradili plakate, učenici su u skupinama prezentirali svoje uratke i izvodili zaključke.

Njihova je poruka bila – „Cijenite i štedite vodu!“ Na satu vjeronauka također su razgovarali o važnosti vode i njenoj simbolici. Rješavali su i osmosmjerke na temu vode. Djeca su uživala u projektnom danu i svim provedenim aktivnostima!

PŠ KUČINE

Učenici trećeg i četvrtog razreda Područne škole Kučine Projektni dan obilježili su raznovrsnim aktivnostima projekata Let's Live Sustainably i Naj biljke i životinje Hrvatske.

Učenici Ivan Barić i Petar Grgić pričali su o ružmarinu, cvijetu koji uzgajamo u našem školskom vrtu. Jeste li znali da je ružmarin posvećen grčkoj božici ljepote i ljubavi, Afroditi?

Učenici su naučili gdje ružmarin raste, kako se koristi u kućanstvu, ali i to da ružmarin pomaže u pamćenju pa je zato i simbol mudrosti.

Učenik Josip Šošo donio je kadulju i upoznao ostale učenike s brojnim ljekovitim svojstvima ove samonikle zeljaste biljke koja voli sunce i toplinu.

Med od kadulje jedan je od najljekovitijih. Josip je pričao i o drugim pripravcima koji se mogu pripraviti od kadulje, poput ulja i čipsa. Svoje izlaganje završio je iznenadivši ostale sudionike čipsom od kadulje, koji je bio iznenađujuće ukusan.

Učenik Noa Hornischer održao je zanimljivo predavanje o pčelama i njihovoj organizaciji života unutar zajednice. Naglasio je važnost očuvanja života pčela na Zemlji zbog njihove uloge u oprašivanju cvjetova. Učenici su odlučili pomoći pčelama i učiniti im život lakšim i ljepšim – stoga su zasadili cvijeće.

Na kraju dana svaki je učenik presadio grančicu ružmarina u plastične posude. Ružmarinu će trebati i do dva mjeseca da pusti korijenje, a kad ga pusti sve je spremno za presađivanje u naš školski vrt.

Sadnja čempresa Predavanje o pčelama 48

BR. 10. 2021.

I mi imamo krila

SVEČANI PRIJEM PRVAŠA U PŠ KUČINE Iako bez prisustva starijih učenika, dočekali smo najmlađe učenike naše škole pjesmom,veseljem i poklonima. Učenici su se predstavili, ponešto rekli o sebi, nasmijali uzbuđene roditelje, a na kraju i zapjevali.

Atmosfera je bila vesela i zanimljiva baš kakva i treba biti u školi.

Dragi prvaši, sretno u novoj školskoj godini!

Maja Pletikosić s učenicima PŠ Kučine

OBILJEŽAVANJE TJEDNA MOZGA Učenici 4. razreda PŠ Kučine obilježili su Tjedan mozga kroz brojne aktivnosti. Učenik Noa Hornischer održao je predavanje o mozgu u kojem nas je upoznao sa živčanim sustavom, dijelovima mozga, funkcijama mozga, iznio je brojne zanimljive činjenice o mozgu, pričao je o oštećenjima mozga, neuronu.

Učenici su na svojoj glavi pokazivali sve dijelove mozga, slagali su slagalicu mozga, provodili vježbe brain gym, pisali istovremeno lijevom i desnom rukom, igrali naopaku i složeniju varijantu igre dan-noć i odigrali dvije digitalne igre te na taj način provjerili svoje znanje.

U idućoj aktivnosti učenici su trebali od mnoštva novih informacija odabrati i napisati četiri njima najzanimljivije činjenice o mozgu.

Podijelit ćemo s vama neke od njih: - inteligencija ne ovisi o veličini mozga - poruke koje šalje mozak putuju brzinom od 360 km/h - živci se mogu regenerirati - mozak je težak oko 1 400 g - mozak možemo „jačati“ vježbom Aktivnost „Train your brain“ sastojala se u rješavanju zagonetki, ali i sastavljanju zagonetki.

Pokušajte otkriti rješenje jedne naše zagonetke.

Nije tekućina, ali teče.

Nema noge, ali ide. Što je to?

Naša zadnja aktivnost bilo je stvaralačko pisanje na temu našeg mozga.

Učenik Noa i predavanje o mozgu

BR. 10. 2021.

49

Uspjesi naših učenika

Dabar 2019. i 2020.

Zlatna diploma Miji i Noi (2019.)

Zlatni Dabar za čak 9 učenika (2020.)

U ovoj smo se školskoj godini također uključili u međunarodnu inicijativu Dabar (Bebras).

Prije dvije godine naša škola prvi put se No posebnu čestitku i pohvalu treba uputiti našim uključila u natjecanje Dabar, međunarodnu učenicima koji su postigli zapažene rezultate. Naime, inicijativu koja promiče informatiku i njihovi su rezultati među 10 % najboljih u Hrvatskoj, računalno razmišljanje. Godine 2019. natjea time su postali dobitnici Zlatnog Dabra. U kategoriji canju je pristupilo 38 učenika – učenici od drugog do četvrtog razreda iz Kučina, učenici MikroDabar to su Sofia Andrić, Cvita Bekavac i David Krišto, a u kategoriji MiliDabar Noa Hornischer, Petra trećeg razreda iz Mravinaca, učenici trećih Barić, Marija Gaćina, Anamarija Jagić, Toni Spain i i šestih razreda centralne škole. Natjecali su Vice Bućan. se u kategorijama MikroDabar, MiliDabar i Čestitamo i njihovim mentoricama. One su Nives KiloDabar.

Bogdan, Antonija Burčul, Anita Čupić, Dolores Jaman, Njihove mentorice Nives Bogdan, Zdenka Jerković, Jelena Kelava, Gordana Perišić, Maja Zdenka Jerković, Jelena Kelava, Ivana Risek i Edita Rizvan.

Pletikosić i Edita Rizvan izuzetno su zadovoljne postignutim rezultatima, a posebno ih Klokan bez granica – međunarodno vesele pozitivne reakcije učenika koji su sa matematičko natjecanje zadovoljstvom rješavali izazovne problemske i logičke zadatke.

Naša škola sudjelovala je i u jednom međunarodnom Svi učenici sudjelovanjem ostvarili su pravo matematičkom natjecanju – Klokanu bez granica. na dobivanje digitalne značke i diplome, a Zbog nastave na daljinu prošlog proljeća nismo bili dvoje naših učenika posebno se istaknulo u mogućnosti organizirati natjecanje. No natjecanje svojim uspjehom te se nalaze među 10 % je održano na početku ove školske godine, 17. rujna najboljih u Hrvatskoj. Učenica šestog razreda Mia Blekić zajedno je s 9467 učenika 2020. godine. Na natjecanju su sudjelovali učenici od drugih do sedmih razreda. Vrijedno su se pripremali rješavala zadatke iz kategorije KiloDabar.

Ostvarila je 10 bodova i osvojila šesto mjesto. uz svoje mentore. Osim dobre zabave i zanimljivih zadataka, učenici su ojačali i svoje samopouzdanje.

U kategoriji MiliDabar natjecanju je pristuRezultati su bili više nego odlični, no ipak najbolji pilo 3564 učenika, a učenik trećeg razreda među najboljima su: iz Kučina Noa Hornischer osvojio je izvrsno LEPTIRIĆI: Jagić Anamarija, Turić Antonio, Ćurković drugo mjesto s ostvarenih 11 bodova.

Mateo, Marin Ivan i Jelinčić Frane. Čestitamo svim natjecateljima na BENJAMIN: Vidović Vranac Mauro i Blekić Mia. sudjelovanju, a posebno Miji i Noi koji su HVALA SVIM UČENICIMA I NJIHOVIM zbog iznimnih rezultata nagrađeni zlatnom MENTORIMA! diplomom.

ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA SOLIN Učenici naše škole sudjelovali su na školskom natjecanju mladih Gradskog društva Crvenog križa Solin.

Natjecanje je održano 7. ožujka 2020. u Osnovnoj školi Dugopolje.

Sastojalo od dva dijela, teoretskog, gdje su učenici odgovarali na pitanja iz poznavanja Međunarodne organizacije Crvenog križa te praktičnog, u kojem su se pokazivale vještine pružanja prve pomoći. U natjecanju kategorije pomladak sudjelovalo je ukupno sedam ekipa. Naša škola sudjelovala je sa dvije ekipe, formirane od učenica i učenika osmih razreda. Pobjedu je odnijela naša škola i time stekla pravo sudjelovati na međužupanijskom natjecanju mladih Crvenog križa 4. travnja u Dubrovniku.

Nažalost, zbog epidemioloških razloga, ali i vlastite sigurnosti, natjecanje je odgođeno do daljnjega.

Našim zavidnim debitantskim nastupom nadamo se da ćemo inspirirati i nove generacije učenika.

50

BR. 10. 2021.

Uspjesi naših učenika

Dvostruka pobjednica natječaja "Poj riči materinske" Učenica naše škole Gita Žuvela, 8. a, već drugi put zaredom pobjeđuje na likovno-literarnom natječaju "Poj riči materinske" u kategoriji likovnih radova pod nazivom "Ex libris". Na natječaju koji organizira Osnovna škola Primošten sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Republike Hrvatske, ali i škola koje održavaju nastavu na hrvatskom jeziku u drugim državama.

U školskoj knjižnici održavale su se likovne radionice za učenike od drugog do sedmog razreda koji su se prijavili na nagradni natječaj, a najuspješniji radovi objavljeni su u prigodnom zborniku.

Intervju s Gitom možete pronaći na stranicama našeg lista. Bravo, Gita!

MAT LIGA Učenici naše škole prvi put su sudjelovali na timskom natjecanju - MAT liga. MAT liga ekipno je matematičko natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola. Provodi se u četiri kola tijekom školske godine, a svaka ekipa sastoji se od dva člana koji zajedno rješavaju zanimljive matematičke zavrzlame u kategoriji primjerenoj njihovoj dobi.

U našoj školi natjecali su se učenici 4. c razreda centralne škole (mentorica Zdenka Jerković), 2. i 4. razreda PŠ Mravince (mentorice Marija Komljenović i Edita Rizvan) i učenici 2., 3. i 4. razreda PŠ Kučine (mentorice Ivana Risek, Jelena Kelava i Nives Bogdan). Svi učenici dobili su zahvalnice za sudjelovanje, a njihove mentorice pohvalnice za vrstan rad s učenicima sudionicima.

Tim 1 učenika četvrtog razreda PŠ Kučine, u sastavu Noa Hornischer i Roko Stančić (prvo kolo), Noa Hornischer i Josip Šošo (drugo, treće i četvrto kolo), u konkurenciji od 241 tima zauzeli su visoko drugo mjesto i tako se našli među nagrađenima.

Osim nagrade, primili su i pohvalnice za osvojeno drugo mjesto u kategoriji četvrtih razreda osnovnih škola. Čestitamo Noi, Josipu i Roku i veselimo se njihovim budućim uspjesima. Bravo, djeco!

BR. 10. 2021.

51

Uspjesi naših učenika

SUDIONICI ŽUPANIJSKIH NATJECANJA U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021.

Osnovna škola kraljice Jelene - Solin

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

Ime i prezime učenika Magdalena Batarelo Antonia Pavić Luka Civadelić Katarina Žilić Zvonimir Ćukušić Antonia Pavić Laura Katić Antonia Pavić Nina Drnas Lukrija Ivana Bućan Nina Drnas

12.

Klaudija Erlić

13.

14.

15.

Andro Vučemilović Lucijan Barić Marin Ćurković

16.

Hana Perić

17.

18.

Marina Barać Mauro Vidović Vranac Noa Hornischer Magdalena Dodig Vice Bućan Iva Peroš Luka Bjeliš Borna Delić Mateo Ćurković Niko Veić Hana Perić

Red. broj

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

52

BR. 10. 2021.

Ime i prezime mentora Jelena Karaman Jelena Karaman Zdenka Jerković Jelena Karaman Žana Sučić Žana Sučić Marijana Gudić Marijana Gudić Tanja Kević Tanja Kević Anet Plenković Račić Anet Plenković Račić Ivana Hrgović Ivana Hrgović Marijana Bandić Buljan Marijana Bandić Buljan Lucija Pleština Marko Sorić Nives Bogdan Edita Rizvan Edita Rizvan Edita Rizvan Zdenka Jerković Dragica Jelaš Zdenka Jerković Jelena Radošević Marina Stojković

Predmet

Napomena

Razred

Hrvatski jezik Hrvatski jezik LiDraNo LiDraNo Povijest Povijest Biologija Biologija Engleski jezik Engleski jezik Talijanski jezik

8

Talijanski jezik

8

Geografija Geografija Geografija

5 5 6

Geografija

6

Geografija Geografija

6 7

Matematika Matematika Matematika Matematika Matematika Matematika

4 4 4 4 4 4

Matematika

4

Matematika Matematika

5

8 4 6 8 8 8 8 8 8 8

6

Sportske minute

Šahovska grupa U školskoj godini 2019./2020. osnovana je u našoj školi Šahovska grupa. Poticaj osnivanju ozbiljan su rad i uspjesi u šahu braće Ercegović, Ivana i Josipa. Na poziv nastavnika Marka Sorića odazvalo se još nekoliko zainteresiranih učenika naše škole i osnovana je šahovska grupa. U sklopu športskih natjecanja učenika osnovnih škola u šahu grupa je u jesen 2019. imala prvi meč protiv Osnovne škole Petra Kružića iz Klisa.

Ostvarena je i prva pobjeda – 4 : 0! Momčad su činili Ivan Ercegović, Josip Ercegović, Mauro Vidović Vranac i Damir Ževrnja. Nakon toga ubrzo su odigrali meč protiv momčadi Osnovne škole „Ostrog“ iz Kaštel Lukšića. Naš tim ponovno je nastupio u istom sastavu. Meč je do zadnjeg poteza bio neizvjestan, prepun obrata i pokazala se sva ljepota šaha koja privlači ljude širom svijeta. Meč je završen rezultatom 2 : 2, ali zahvaljujući tome što je protivnički igrač pobijedio na prvoj ploči, šahisti iz Kaštela prošli su dalje.

Aktivno su u radu grupe sudjelovali i učenici Josip Milavić, Ante Domjanović, Nikola Sinovčić i Marino Rajčić Dimitrov.

Nastavak rada grupe u proljeće poremetila je, kao i mnogo toga, pandemija koronavirusa. U novoj školskoj godini 2020./2021. aktivnosti grupe zbog pandemije su preseljene na mrežu gdje članovi grupe imaju mogućnost vježbe i natjecanja. Postoji mogućnost sudjelovanja i učenica u osnutku ženskog šahovskog tima u školi, ali dosad se nije javio dovoljan broj zainteresiranih.

Sportske minute

Tenisačica Filipa Uvijek nam je drago kad naši učenici ostvare dobre rezultate u bilo kakvom natjecanju.

A značajan uspjeh postigla je i Filipa Bodrožić, učenica naše škole i tenisačica. Nju je Solinska zajednica športova proglasila perspektivnom sportašicom 2020. godine.

Filipa može biti zadovoljna sezonom jer je kraj godine dočekala kao prva igračica na dalmatinskoj rang-listi.

S obzirom na to da je pred njom još godina dana nastupanja u kategoriji do 10 godina i u 2021. godini možemo očekivati dobre rezultate. Bravo, Filipa!

Filipa i sportsko priznanje

BR. 10. 2021.

53

Što učitelji rade kad ne rade

Razgovor s profesoricom Ružicom Kandić Naša profesorica engleskog i njemačkog jezika zove se Ružica Kandić i razgovarali smo s njom o tome kako ona provodi svoje slobodno vrijeme. Što radite u slobodno vrijeme?

Kada ne radim u školi, onda se bavim brojnim drugim aktivnostima.

slikovnicu prepoznalo kao vrijedno sredstvo u promidžbi hrvatske kulturne baštine i prirodnih ljepota.

Koje su to aktivnosti?

Prevodim, ja sam sudski tumač za engleski i njemački jezik. Bavim se turizmom, pišem različite sadržaje. Kada ne radim ništa od toga, onda gledam televiziju i trčim.

Koliko se često bavite ostalim slobodnim aktivnostima?

Svaki dan puno radim. Ako nisam u školi, onda pripremam materijale za nastavu ili se

Kakve sadržaje pišete?

Posebno sam ponosna na projekt u kojem smo kolegica Ana Rako i ja izradile slikovnicu Wow, ovo je Hrvatska. Ova dvojezična slikovnica obrađuje mitove i legende hrvatskih gradova te ih povezuje sa suvremenim sadržajima koji se u tim gradovima mogu naći. Legende su popraćene duplericama i interaktivnim sadržajima.

Koliko vam je vremena trebalo da izradite slikovnicu?

Trebalo je nekoliko godina da se formira ova slikovnica i da izađe u konačnom obliku. Kruna svega je pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta koje je našu 54

BR. 10. 2021.

Idemo na selo, provodimo što više vremena u prirodi, ako imamo priliku, idemo i na neka obiteljska putovanja. S obzirom da mlađa kćer igra tenis, vikendom većinom idemo u različite gradove na turnire i usput razgledamo grad u kojem se nalazimo.

Kako sve to uspijete organizirati i je li Vam teško?

Da, teško je.

Iziskuje puno planiranja, dobru organizaciju svih ukućana. Tjedne aktivnosti svih ukućana napišemo, posložimo i raspodijelimo.

Novinarke: Sara Bilić i Marijeta Miličević (6. b)

bavim ostalim aktivnostima koje sam navela. Također trčim koliko mogu, pokušavam svaki dan, ali većinom tri puta tjedno.

Ostatak slobodnog vremena provodim sa svojom obitelji čiji su rasporedi također pretrpani pa ih treba voziti i razvoziti. Tako da bi se moglo reći da radim kao taksist kojeg nitko ne plaća.

Idete li na neka putovanja s obitelji vikendom?

Nastojimo koliko možemo.

prof. Ružica Kandić

Vjeronaučne stranice

I ove školske godine na našem panou u školskom atriju osvanule su adventske svijeće. Ni koronavirus nije nas omeo u tome, mada smo se pridržavali svih epidemioloških mjera.

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za blagdan Božića. A adventski vijenac je krug ili prsten načinjen od zimzelenoga granja s četiri svijeće.

Svaki nedjelje u došašću pali se po jedna svijeća.

Tako su i učenici naše škole, zajedno s vjeroučiteljicom Anđom Dževrnjom Viro i nastavnicom Likovne kulture Katarinom Prlić, sudjelovali u ukrašavanju panoa i paljenju adventskih svijeća. Ovim svijećama poželjeli su miran, sretan, veseo i blagoslovljen advent i božićne blagdane.

DANI KRUHA Ove smo godine Dane kruha proslavili u posebnim uvjetima.

Zbog pandemije koronavirusa nismo mogli organizirati proslavu kao i prijašnjih godina. Učenici su zasebno donijeli peciva i kruh, hrana se nije na dosad uobičajen način dijelila. Iako smo se strogo držali epidemioloških preporuka, proslava Dana kruha bila je vesela, zabavna i poučna. Pomolili smo se i zahvalili Bogu na darovima. Učenici su na kraju prekrasnim crtežima kruha i plodova zemlje ukrasili i panoe svojih učionica.

BR. 10. 2021.

55

Vjeronaučne stranice

BETLEHEMSKO SVJETLO I ove godine u našoj školi zasvijetlilo je Betlehemsko svjetlo U četvrtak 17. prosinca u atriju matične škole izviđači solinskog Odreda izviđača i pomoraca Posejdon na čelu s voditeljem solinskih izviđača Igorom Spetičem predali su ravnateljici Vesni Ružić Betlehemsko svjetlo.

Betlehemsko svjetlo simbol je nade, mira, ljubavi i prijateljstva te podsjetnik na istinske vrijednosti Božića i univerzalne poruke svjetla koje nadvladava tamu, simbolizira dobrotu i zajedništvo.

Betlehemsko svjetlo stiglo je i u naše područne škole u Kučine i Mravince gdje su ga rado dočekali učenici sa svojim učiteljicama. Betlehemsko svjetlo nalazit će se u našim školama (matičnoj i područnima) odakle ga svi učenici i djelatnici mogu preuzeti za svoje domove.

Betlehemsko svjetlo

Ravnateljica Vesna Ružić i Igor Spetič

Betlehemsko svjetlo u područnim školama

56

BR. 10. 2021.

Jeste li znali

Je ste li z n ali Imenica prijestolonasljednikovica najduža je riječ u hrvatskom jeziku, a sveukupno ima 24 slova.

Od nje se može izvesti i oblik od 30 slova – prijestolonasljednikovičičinima.

Na svijetu postoji oko 6800 jezika.

Djeca se nasmiju oko 400 puta na dan dok se odrasli u prosjeku smiju samo petnaest puta dnevno.

Djeca rastu brže u proljeće nego u bilo koje drugo godišnje doba.

Bebe rođene u svibnju u prosjeku su 200 grama teže od beba rođenih u ostalim mjesecima.

Ljudi se rađaju s 350 kostiju u tijelu, ali kad osoba dosegne zrelu dob ima samo 206 kostiju. Razlog je taj što se neke kosti spajaju i formiraju jednu kost.

Nemoguće je kihnuti otvorenih očiju. Štucanje u prosjeku traje pet minuta. Čovjek u svojim ustima dnevno proizvede litru sline.

Eskimi imaju preko petnaest riječi za imenicu snijeg.

Neki Eskimi koriste hladnjake kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane.

Na planetu Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu.

Zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istome razmaku od tla iako stablo neprestano raste.

Djetlić može kucnuti u drvo dvadeset puta u jednoj sekundi.

Meduze se sastoje od 95 % vode.

Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć.

Plastelin je slučajno izumio Joe McVicker. Izum je zamišljen kao sredstvo za čišćenja tapeta.

Shvativši da ova smjesa može poslužiti i kao dječja igračka, Joe ju je plasirao na tržište.

Prvu elektroničku poruku (email) posalo je Raymond Samuel Tomlinson 1971. godine.

Jeste li znali da nije moguće polizati svoj lakat? (Kladimo se da ćete pokušati istog trena čim ovo pročitate).

BR. 10. 2021.

57

Zabavne stranice

VICEVI I ŠALE Glagoli Učitelj na satu objašnjava vrste glagola. Na kraju pita Ivicu: – Ivice, kakav je glagol kihnuti?

– Zarazni, gospodine učitelju.

Domišljatost – Kada ne možeš nekog pobijediti, ti mu se pridruži.

– I šta ću sad, letjeti s komarcem po kući?

Koloseum Mujo i Haso razgledavaju Koloseum u Rimu.

– Ovo je fantastično – kaže Mujo.

A Haso će: – A zamisli kako će tek to izgledati kada ga završe!

Mudri savjet – Doktore, bole me leđa kad ujutro ustanem.

– Pa, ustanite popodne.

Današnja medicina je jako napredovala, za svaki lijek pronašla je bolest!

Algoritam je situacija u kojoj je alga uhvatila ritam.

Sve je u životu 5, jedino je Renault 4.

Tko se zadnji smije, taj kasno pali!

Najsigurniji način da udvostručite svoj novac jest da ga presavijete i vratite u džep.

58

BR. 10. 2021.

ZAGONETKE U glazbi je pronašao sreću, naivnome prodan je za svijeću, kozi, jarcu, biku a i kravi zauzeo mjesto je na glavi.

Crne i bijele imam, ali nisam šah, umjetničke ja sam struke, glazba mi je fah, Na nogama stojim, pedale mi u dnu, da prstiju nema, ostao bi u snu.

Svi što je vole, svi je tuku, biju je nogom i bacaju iz ruku.

Zabavne stranice

OSMOSMJERKA

Pronađi u osmosmjerci ove riječi.

Preostala slova daju ime jedne zaštićene životinje: ________________________ BR. 10. 2021.

59

60

BR. 10. 2021.