Održiva maloprodaja i prakse za kružno gospodarstvo

prof. dr. sc. Dario Dunković član uredništva

Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet Zagreb

Barbara Kovač, doktorandica, Ekonomski fakultet Zagreb prof. dr. sc. Blaženka Knežević, Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Stručni članak za popularizaciju znanosti UDK:339.37

Uvod

Kružno gospodarstvo potiče smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje resursa radi boljih uvjeta za okoliš i društvo. Nastalo je kao rezultat provedbe javne politike održivog razvoja (skr. održivosti). U Europskoj uniji vrlo je razvijen administrativno-regulatorni okvir bez kojeg bi bilo teško zamisliti zelene promjene u proizvodnji i potrošnji, a maloprodaja se u tome okviru promatra kao ključni posrednik između proizvodnje i potrošnje. U radu će se predstaviti prvo rezultati nedavno provedenog istraživanja o održivim praksama u maloprodaji, a zatim će se popularizirati i rezultati nekih drugih relevantnih istraživanja.

Održivost i kružno gospodarstvo u maloprodaji

Održivost u maloprodaji postaje središnja tema zbog sve većeg pritiska potrošača, regulatornih tijela i društva da se smanji ekološki učinak proizvodnje i distribucije. Jedan smjer razvoja politike održivog razvoja je kružno gospodarstvo (engl. circular economy) kojim se potiče smanjenje otpada i produženje vijeka trajanja proizvoda ponovnom upotrebom i recikliranjem. Cilj je stvoriti sustav u kojem je veća zastupljenost održivih ili ekološki prihvatljivih proizvoda čiji se resursi maksimalno iskorištavaju, poput povrata boca ili prenamjene starih predmeta. Ovi proizvodi koriste manje resursa i imaju manji utjecaj na okoliš. Istinske eko-oznake pomažu potrošačima prepoznati ekološki prihvatljive proizvode, iako su zastupljene i mnoge nevjerodostojne oznake koje lažno predstavljaju zelenilo. Maloprodajni lanci imaju jedinstvenu priliku oblikovati zelene gospodarske tokove zahvaljujući svojoj ključnoj poziciji između dobavljača i potrošača. Vadakkepatt i sur. (2020) naglašavaju kako implementacija principa kružnog gospodarstva - smanjenje, ponovna upotreba i recikliranje (popularno nazvan „3R koncept“ od „ Reduce, Reuse, Recycle “) - može promijeniti maloprodajni sektor i približiti ga odrednicama održivosti. „Reduce“ znači smanjenje upotrebe resursa i otpada, „Reuse“ ponovnu upotrebu proizvoda, a „Recycle“ pretvaranje otpada u nove materijale. Ovaj koncept pomaže smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Primjerice, Ikea je prepoznata kao lider u održivim inicijativama kroz svoje programe reciklaže i ponovne upotrebe. Potrošačima nude mogućnost vraćanja starog namještaja koji se potom reciklira ili preprodaje, čime se smanjuje otpad i produžuje životni vijek proizvoda. Slično, H&M koristi napredne tehnologije poput strojeva za reciklažu tekstila u svojim pogonima, što potrošačima omogućava da zamjene staru odjeću za kupone, čime se pokušavaju nadomjestiti nepopularni negativni učinci brze mode.

Maloprodajne operacije pod utjecajem kružnog gospodarstva

Na 15. konferenciji TRADE PERSPECTIVES 2024 predstavljeno je istraživanje o povezanosti 3R principa i 5P maloprodajnog miksa. Rad je u cjelosti objavljen u zborniku konferencije. Cilj autora je bio identificirati u kojoj mjeri politike održivog razvoja (ozelenjivanja) utječu na strategije maloprodavača, prije svega marketinške strategije. Mnogo je promjena koje su maloprodavači u posljed -

1. Održive prakse kategorizirane u matrici prema 3R-5P.

5P miks

Smanjenje resursa

Davanje uputa za rukovanje i korištenje putem mobilne aplikacije umjesto tiskanja. Povećanje zastupljenosti internetske maloprodaje jer fizički maloprodajni prostor zahtjeva mnogo oskudnije i vrijednije resurse

Proizvod

Mjesto

Uvođenje spremnika u prodavaonici za odlaganje ulja za prženje kako bi se spriječilo da završi u odvodu, a kupci dobivaju vaučer od x eura za svaku litru odbačenog ulja za kuhanje. 4

Uvođenje ambalaže za ponovno punjenje proizvoda privatne robne marke (npr. sredstava za čišćenje) i koncentrata koji se razrjeđuju vodom. Smanjenje površine ukrasnih plastičnih etiketa na privatnim robnim markama.7

Uvođenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (npr. solarni paneli).

Učinkovito upravljanje potrošnjom energije za rasvjetu ugradnjom LED svjetala, senzora pokreta i visokoučinkovitih hladnjaka.

Instaliranje senzora koji prate kvalitetu zraka i prilagođavaju ventilacijski sustav za smanjenje potrošnje energije i poboljšanje zdravlja kupaca

Postavljanje zelenih krovova s vegetacijom kao izolacijom jer upijaju sunčevu energiju i stvaraju ugodniju mikroklimu.

Ponovno korištenje Recikliranje

Koristi za zajednicu

Sniženje cijena proizvodima prihvatljivim za okoliš Niže nabavne cijene za proizvode s rasutom ambalažom ili bez dodatne ambalaže (npr. kartonskih uložaka).

Prikupljanje odbačene odjeće (rabljene) i elektronike (za rezervne dijelove) u svrhu sekundarne prodaje ili doniranja. Uvođenje staklene ambalaže za širi asortiman pića i hrane (ne samo piva ili mineralne vode) sa sustavom depozita za kupce, omogućujući im povrat staklenih boca ili staklenki za povrat pologa, koje se zatim vraćaju proizvođaču na ponovno punjenje.

Razvrstavanje i odlaganje organskog otpada u stražnjem dijelu trgovine (npr. voća, povrća i druge hrane) na temelju načela “nulte stope otpada od hrane” 2

Razvrstavanje i odlaganje ostalog otpada u stražnjem dijelu trgovine (npr. filteri, cijevi, spremnici za boje, aluminijski spremnici za hranu za kućne ljubimce, božićni ukrasi itd.).7

Poticanje dobavljača na smanjenje emisija stakleničkih plinova u proizvodnji i logistici. Poticanje tehnika pročišćavanja otpadnih voda i očuvanja vode među akterima u lancu opskrbe (poljoprivrednicima i proizvođačima robnih marki) i u poslovnim prostorijama (npr. isticanje znakova poput “Štedite vodu”).

Predmeti kao što su zaštitna oprema i proizvodi za osobnu njegu mogu se tjedno donirati malim neprofitnim organizacijama (npr. socijalnim samoposlugama).

Proširenje asortimana označenih eko-proizvoda u različitim kategorijama (npr. mliječni proizvodi, grickalice, meso, voće, povrće, tjestenina itd.).

Prikupljanje kišnice i vode iz zamrzivača za ribu za sanitarnu upotrebu.

Otvaranje kupcima prostor u kojem mogu odložiti rabljene/ odbačene proizvode kupljene kod tog prodavača.

Postavljanje reciklažnih stanica na ulazu za prihvat odbačenih proizvoda manjih dimenzija (npr. baterije, igračke, žarulje, knjige, tekstil). 5,10 Uvođenje nagradne igre za kupce koji prikupe najviše boca i limenki. 3

Obukom male grupe zaposlenika može se uspostaviti zeleni tim za stvoriti zamah, educirati i nadahnuti kolege i kupce na usvajanje i promicanje zelenih praksi. Pojednostavljenje procesa prikupljanja otpada koji se može reciklirati.10

Izgradnja objekata sa zelenom okruženjem smanjuje efekt staklenika i doprinosi osvježenju tijekom vrućih dana. Instaliranje besplatnih stanica za punjenje električnih vozila u blizini maloprodajnih mjesta. Korištenje zelenih materijala u građevinarstvu (npr. drvo).

Uvođenje papirnate vrećice ili vrećice od organskog pamuka za kupce na blagajni ili u odjelu voća i povrća umjesto vrećica za jednokratnu upotrebu.

Uvođenje primjetne razlike u cijenama za proizvode koji se kasnije mogu ponovno upotrijebiti (npr. plastične posude za delikatesne artikle). Ponuda rezervnih dijelova s popustom za proizvode kupljene od prodavača.

Uvođenje primjetne cjenovne diferencijacije za proizvode koji se mogu reciklirati.

Uvođenje zelenih materijala u proizvodnju i pakiranje proizvoda privatne robne marke, koji, uz obično niže cijene, mogu stvoriti dodatnu liniju proizvoda i povećati marže.7

Povećati cijene određenih zelenih proizvoda zbog namjenskog financiranja za pomoć zajednici (npr. sadnja drveća).

Promocija

Pakiranje

Uvođenje digitalnih rješenja (npr. mobilne aplikacije, digitalne ploče) umjesto konvencionalnih materijalnih medija (npr. letci, kuponi, katalozi).

Komuniciranje zelenih poruka (npr. putem društvenih medija, mobilnih aplikacija) za prikupljanje nošene/ rabljene odjeće ili elektronike radi očuvanja okoliša, zajedno s materijalnom naknadom (npr. kupon za popust) ili nematerijalnom.

Korištenje recikliranih materijala za izradu letaka i kartonskih izloga. Postavljanje panela ispred i unutar prodavaonice s porukama o recikliranju kako bi se stvorila istinska predodžba ozelenjivanja među kupcima. 3 U suradnji s dobavljačima, nagrađivanje kupaca za zelene prakse (npr. kupnja mlijeka u TetraPaku) kuponima za popust ili zelenim proizvodima (npr. pakiranjem recikliranih maramica). 8 Uvođenje zelenih bodova i nagrada u programe vjernosti (npr. unošenjem stare odbačene odjeće zarađuju se bodovi).

Označavanje i isticanje zelene poruke ili oznake na policama na kojima se postavljaju proizvodi koji su istinski proizvedeni sa smanjenim emisijama iz okoliša. Organiziranje kampanja, prvenstveno putem društvenih mreža, s jasnom zelenom porukom o tome što trgovac želi postići u zajednici (npr. prodaja organske hrane, odlaganje viška hrane u socijalnim supermarketima, financiranje lokalnih događanja).

Polog za papirnatu i plastičnu ambalažu koji se vraća po povratu ambalaže. Uklanjanje kartonske ambalaže i folije za brendirane proizvode, kao i za druge proizvode u lancu opskrbe (npr. kartonska ambalaža za limenke piva).6

Uvođenje kartonske palete izrađene od recikliranih materijala. Omogućavanje kupcima da u prodavaonicu donose vlastite spremnike za ribu, delikatese, meso, peciva itd.

1 Lidl, www.abettertomorrow-lidl-ni.co.uk/environment/#food-waste-2

Razvrstavanje i odlaganje kartonske, plastične i metalne ambalaže u stražnjem dijelu prodavaonice. Postavljanje kanti za kartonsku ambalažu i papirnate vrećice (npr. od peciva) iza blagajne za kupce.1

Kupcima ponuditi karton umjesto plastičnih kutija (npr. za svježa peciva). Uvođenje biorazgradivih vrećica u odjele voća i povrća, mesa i delikatesa itd. 9

Proširiti opseg prikupljanja izvan postojeće regulatorne obveze za plastičnu ambalažu i limenke (npr. božićni ukrasi).

2 Carrefour, www.esmmagazine.com/packaging-design/carrefour-launches-deposit-system-to-encourage-reuse-255275

3 Spar, spar-international.com/keyinitiatives/reducing-waste-spars-recycling-programmes/

4 Spar, instore.si/sr/article/80463/austrija-interspar-lansirao-sistem-za-odlaganje-ulja-za-kuvanje

5 Sainsbury, help.sainsburys.co.uk/help/terms-and-conditions/phc-recycling

6 Tesco, www.tesco.com/groceries/en-GB/zone/4rs?srsltid=AfmBOorjgMT-whgqGOiZ2wHcQYpsPSornzfM0Ow5EZa66CgsMZPR VL3

7 Aldi, https://corporate.aldi.com.au/fileadmin/fm-dam/pdf/Suppliers/2024/2024_ALDI-International-Recyclability-Guidelines

8 Konzum plus, www.konzum.hr/novosti/kruzno-gospodarstvo-u-praksi-od-tetra-pak-ambalaze-do-recikliranih-maramica

9 Konzum plus, www.konzum.hr/novosti/konzum-nastavlja-s-kampanjom-jedna-manje-ciji-je-cilj-smanjenje-plasticnog-otpada

10 Kaufland, tvrtka.kaufland.hr/nasa-odgovornost/djela-ne-rijeci/Klima/otpad-i-recikliranje.html njih nekoliko godina uveli pod motom ozelenjivanja, jer ne samo da ih regulacija obvezuje i ograničava, nego to sve više oduševljava i kupce.

Konvencionalni model upravljanja, marketinški 4P miks (engl. Product,

Place, Price, Promotion) proširen je dodatkom pakiranja (engl. Packaging), jer ima ključnu ulogu u brizi za okoliš, čime nastaje 5P miks. Uklanjanje pakiranja ili ekološki prihvatljivo pakiranje smanjuje otpad i privlači osviještene potrošače. Za - što pakiranje? Procjena je da pakiranje ima najznačajniji utjecaj na okoliš kroz otpad i emisije. Uključivanjem pakiranja u marketinški miks, maloprodajni lanci mogu aktivno smanjiti otpad, povećati upotrebu recikliranih materijala i promovirati biorazgradiva rješenja.

Istraživanje je provedeno metodom kvalitativnih studija slučaja na primjerima vodećih europskih maloprodajnih lanaca i nekih vodećih maloprodavača na domaćem tržištu kao što su Konzum, Kaufland i Lidl. Analizirane su postojeće inicijative vezane uz kružno gospodarstvo, uz korištenje sekundarnih podataka i promatranja u prodavaonicama. Prikupljeni podaci o 50-ak održivih praksi kategorizirani su u Tablici 1 prema 3R principu i povezani s elementima 5P miksa, čime je stvoren okvir za analizu održivih praksi u maloprodaji i njihovo širenje.

Potrošači sve više traže proizvode s ekološki prihvatljivim pakiranjima. Upravo se pakiranje pretvara iz jednokratnog otpada u višekratni resurs pružajući maloprodavačima priliku da to iskoriste kroz ponudu kao diferencijaciju u odnosu na rivale. Mogu se istaknuti kroz inovacije u pakiranjima nudeći kupcima mogućnost punjenja u njihove punjive spremnike, biorazgradiva pakiranja ili ogoljena pakiranja (npr. kartonske kutije bez premaza, boce bez naljepnica) što ne samo da povećava angažman kupaca već i pomaže u smanjenju troškova i otpada. Ozelenjivanje nadilazi marketinško pozicioniranje i uključuje konkretne promjene u poslovanju.

Područje smanjenja resursa uključuje smanjenje upotrebe prirodnih resursa, energije i otpada, zatim uvođenje dodatnih usluga u prodavaonicama kojima bi se produžio životni vijek proizvoda kroz popravke, prenamjene i sustave povrata, jer tako se usporava nezaustavljiv trend zamjene još funkcionalnih „starih“ s novim proizvodima. Maloprodajni lanci uvode mogućnost vraćanje korištenih proizvoda poput odjeće i uređaja.

Kao što otkrivaju rezultati istraživanja u Tablici 1., prilagođavanje operacija ide u svim smjerovima 5P miksa: a) povećava se udio zelenih proizvoda u ponudi, uvodi se staklena ambalaža i favoriziraju reciklirani materijal; b) uvode se stanice za prikupljanje reciklirajućih materijala, grade se energetski učinkoviti objekti sa zelenim krovovima, postavljaju se punionice za električna vozila i solarni paneli na krovovima; c) diferencijacija cijena za zelene proizvode ili one s oskudnim pakiranjem (npr. niže cijene za proizvode u rinfuzi); d) uvođenje biorazgradivih vrećica, povratne ambalaže i smanjenje nepotrebnih pakiranja; e) digitalne promotivne kampanje i programi vjernosti koji potiču održivu potrošnju.

Uvođenje kružnog gospodarstva u maloprodaji zahtijeva strateške i operativne promjene koje trebaju samoinicijativno ići dalje od minimalnih zakonskih obveza čime se ulazi u područje društvene odgovornosti poduzeća, a to menadžment može iskoristiti u oglašavanju za izgradnju maloprodajnog brenda.

Rezultati istraživanja pokazuju da uspješne inicijative ne samo da ispunjavaju očekivanja ekološki osviještenih potrošača već i doprinose reputaciji i konkurentskoj prednosti. Za daljnje istraživanje preporučuje se detaljnija analiza utjecaja održivih praksi na profitabilnost i dinamiku odnosa s potrošačima, te dublje istraživanje povezanosti 3R principa i pojedinih elemenata maloprodajnog miksa.

Gamifikacija potiče održivost maloprodaje

Gamifikacija koristi elemente igara, poput nagrada i izazova, kako bi motivirala potrošače na održivo ponašanje. Primjer su aplikacije koje nagrađuju korisnike za recikliranje. Kroz interaktivna, zabavna i personalizirana iskustva, ova tehnologija omogućuje praćenje i nagrađivanje održivih aktivnosti poput recikliranja, ponovne upotrebe i kupnje proizvoda s manjim ekološkim otiskom. Korisnici putem digitalnih platformi prate vlastiti napredak, uspoređuju rezultate i osvajaju nagrade, čime se njihova uključenost i motivacija značajno povećavaju. Elementi natjecanja, poput rang-lista, dodatno stimuliraju sudionike, dok personalizirane informacije povećavaju svijest o ekološkim praksama.

Högberg i sur. (2019) proveli su studiju u europskoj prodavaonici sportske opreme i otkrili da gamifikacijske aktivnosti, kao što su kvizovi s nagradama, povećavaju zadovoljstvo kupaca i hedonističku vrijednost kupovine. Takav angažman potiče emocionalnu povezanost, kognitivnu posvećenost i dugoročnu motivaciju, što dodatno jača povezanost kupaca s ma - loprodajnim brendom. Takav dublji angažman povećava vjerojatnost postizanja ciljeva, održavanja interesa i pokazao se da može služiti kao pokretač održivih praksi u svakodnevnom životu kupaca.

Autori Zandi i Sekhavat (2024) analizirali su lokacijske gamifikacijske sustave, poput aplikacija koje koriste GPS, i pokazali da oni potiču kupce na istraživanje manje popularnih dijelova prodavaonica, čime se povećava prodaja i stvara dodatna vrijednost u više smjerova. Korisnici sustava doživljavaju ove aktivnosti kao zabavne i stimulirajuće, primjerice kroz popuste, što povećava njihovo zanimanje. U konvencionalnom rasporedu prodavaonice promet se obično koncentrira u popularnim zonama, dok manje privlačni dijelovi ostaju zanemareni. Gamifikacijski sustavi usmjereni na navigaciju kupaca prema manje posjećenim područjima, mogu smanjiti potrebu za prekomjernim zalihama u popularnim dijelovima, čime se minimizira rasipanje resursa. Poticanjem istraživanja svih dijelova prodavaonice, povećava se vidljivost proizvoda koji bi inače mogli ostati neprimijećeni i zastarjeti. Ovo je osobito relevantno za hranu s kraćim rokom trajanja. Smanjuje se otpad i povezana ekološka šteta. Lokacijski sustavi mogu se integrirati s edukativnim porukama ili nagradama povezanim s održivim izborima (npr. odabir lokalnih ili ekološki certificiranih proizvoda) čime kupci mogu postati svjesniji održivog izbora, čime se dugoročno mijenjaju navike potrošnje.

U online kontekstu, Jami Pour i sur. (2021) pokazali su da gamifikacija u virtualnim prodavaonicama povećava angažman korisnika i njihovo povjerenje. Elementi poput znački, bodovnih ljestvica i izazova povećavaju zanimanje kupaca, dok nagrađivanje za preporuke ili ponovnu kupovinu jača njihovu lojalnost. Kada je riječ o održivim proizvodima, kombinacija gamifikacije i zelene marketinške strategije koja educira i informira o ekološkim koristima može dodatno motivirati za održive izbore.

Insley i Nunan (2014) pokazali su da sustavi bodovanja u online prodavaonicama, gdje korisnici prikupljaju bodove za kupnje, recenzije ili dijeljenje sadržaja, potiču dublji angažman – dublju emocionalnu povezanost i vjernost. Bodovi se često mogu zamijeniti za popuste ili proizvode, što povećava motivaciju i stope konverzije. Informativne igre i kvizovi o održivim proizvodima povezuju edukaciju i zabavu, te dodatno jačajući vrijednost korisničkog iskustva.

Gamifikacija, kroz personalizirane i interaktivne sadržaje, ne samo da privlači nove kupce i povećava zanimanje, već dugoročno jača lojalnost postojećih, čime doprinosi održivosti i konkurentskoj prednosti maloprodaje.

EU okvir za održivost

Europska komisija razvija i unaprjeđuje administrativni okvir održivih politika koje zahvaćaju maloprodajni sektor i donosi inicijative usmjerene na smanjenje ekološkog otiska maloprodavača, veću transparentnost, odgovornost i održivost u poslovanju. Uporište za provedbu politike održivosti među maloprodavačima može se suziti na ovaj okvir:

▪ Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo (Circular Economy Action Plan – CEAP ) namijenjen jačanju svijesti potrošača o održivim praksama i proizvodima. Također, predviđa mehanizme poput „Digitalne putovnice proizvoda“, koji će uključivati informacije o održivosti proizvoda i njihovim ekološkim učincima.

▪ Zeleni plan (European Green Deal ) koji poseban fokus stavlja na obrazovanje potrošača o recikliranju, smanjenju otpada i odabiru održivih proizvoda.

▪ Direktiva o ekološkom dizajnu (Ecodesign Directive) nalaže da proizvodi moraju biti dizajnirani tako da olakšavaju informiranje potrošača o njihovom životnom ciklusu, mogućnostima popravka i recikliranja.

▪ Strategija EU-a za održive proizvode (Sustainable Products Initiative) koja je potakla reviziju Direktive preko Uredbe Ecodesign for Sustainable Products Regulation (ESPR ). Za maloprodavače je ključno da stavlja naglasak na informiranje putem digitalnih alata za informiranje o proizvodima uključujući pri tome digitalnu putovnicu i označavanje.

▪ Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (Single-Use Plastics Directive) zabranjuje proizvode poput plastičnih vrećica i slamki kako bi smanjila zagađenje.

Zeleni plan i Novi akcijski plan usmjeravaju Uniju prema smanjenju otpada i promicanju održi - vih praksi. Direktiva o ekološkom dizajnu osigurava da su proizvodi lako popravljivi i podložni recikliranju. Među važnim inicijativama mogu se izdvojiti:

▪ Digitalna putovnica omogućava informacije o materijalima, recikliranju i održivosti proizvoda putem digitalnih alata. Cilj je informirati potrošače i olakšati održive odluke.

▪ Ograničenja proizvoda s visokim ugljičnim otiskom obuhvaćaju zabrane ili ograničenja za proizvode s visokim emisijama CO2 . Cilj je potaknuti proizvođače i maloprodavače na usvajanje održivih tehnologija i promicanje proizvoda s niskim ugljičnim otiskom. Primjeri uključuju elektroničke uređaje s manjom potrošnjom energije i odjeću izrađenu od održivih materijala.

▪ Obveze recikliranja i upravljanja otpadom previđaju infrastrukturu u prodavaonicama za prikupljanje i recikliranje proizvoda poput starih elektroničkih uređaja, tekstila i plastike. Planira se uvođenje proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koja zahtijeva od trgovaca da preuzmu odgovornost za proizvode tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa. Namjerava se osigurati jednostavan povrata proizvoda za potrošače, kao što je sustav „take-back“ (povrat proizvoda u prodavaonicu).

▪ Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode koja se bavi pružanjem potpore potrošačima da umanje potrebu za brzom modom i potrošnjom tekstilnih proizvoda. Ističe se potreba za jasnim i pouzdanim oznakama kako bi se potaknula potražnja za visokokvalitetnom odjećom koja je manje štetna za okoliš i radnike.

Maloprodaja uvodi alternative poput biorazgradivih vrećica. Maloprodajni lanci morat će nuditi alternative u obliku višekratnih vrećica i biorazgradivih supstituta. Cilj je do 2029. godine, da se uspije 90% plastičnih boca prikupiti za reciklažu.

Kako bi se smanjile emisije povezane s transportom, potiče se maloprodavače na suradnju s lokalnim proizvođačima. Inicijative poput kratkih opskrbnih lanaca i podrške regionalnim poljoprivrednim gospodarstvima smanjuju ugljični otisak i podržavaju lokalno gospodarstvo. Ovi lanci povezuju lokalne proizvođače i maloprodaju kako bi se smanjili troškovi i emisije transporta. Pomažu razvoju lokalnih zajednica i održivosti.

Predlažu se smjernice za educiraju potrošače o održivim praksama. Informativne kampanje, digitalne platforme i sustavi nagrađivanja za održivo ponašanje smatraju se ključnim alatima u podizanju svijesti o ekološkim pitanjima.

Ove inicijative odražavaju ambiciju Europske unije da postane predvodnik u globalnoj tranziciji prema održivom gospodarstvu, gdje maloprodajni sektor igra ključnu ulogu u oblikovanju navika potrošača i održivijih gospodarskih praksi. Prijedlozi Europske komisije ne samo da definiraju obveze trgovaca, već i otvaraju prostor za inovacije i nove poslovne modele koji podržavaju ekološki osviješteno društvo.

Zaključak

Opisani su važni pogledi na održivost u maloprodaji i primjenu kružnog gospodarstva kroz 3R principe – smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje. Objašnjenje su smjernice održivih praksi maloprodavača, a poseban naglasak stavljen je na gamifikaciju koja na drugačije načine može potaknuti potrošače na održivo ponašanje putem nagrada i praćenja ekološkog doprinosa. Naveden je okvir EU za održivost odnosno inicijative koje utječu na budućnost operacija maloprodavača.

Izvori:

Dunković, D. (2020) Poslovno upravljanje u trgovini, 2 izdanje. Ekonomski fakultet Zagreb.

Dunković, D. (2023) Zaštita potrošača i poslovno upravljanje, 2. izdanje. Ekonomski fakultet Zagreb.

European Commission. (2020). Circular Economy Action Plan: For a Cleaner and More Competitive Europe. European Commission. Högberg, J., Ramberg, M. O., Gustafsson, A., & Wästlund, E. (2019). Creating brand engagement through in-store gamified customer experiences . Journal of Retailing and Consumer Services, 50, 122–130.

Insley, V., & Nunan, D. (2014). Gamification and the online retail experience. International Journal of Information Management, 34 (5), 470–479.

Jami Pour, M., Rafiei, K., Khani, M., & Sabrirazm, A. (2021). Gamification and customer experience: The mediating role of brand engagement in online grocery retailing. Electronic Commerce Research and Applications, 45, 101023.

Vadakkepatt, G. G., Winterich, K. P., Mittal, V., Zinn, W., Beitelspacher, L., Aloysius, J., Ginger, J., & Reilman, J. (2020). Sustainable retailing. Journal of Retailing, 96 (1), 65–87.

Zandi, A., & Sekhavat, Y.A. (2024). Gamification in Retail: Enhancing Grocery Customer Experience with Location-Based Strategies. International Journal of Serious Games, 11, 43-63.

Među buduće regulatorne obveze maloprodavača ulazi i prijavljivanje rezultate u godišnjim izvješćima o održivosti, osiguravajući pritom transparentnost i odgovornost prema potrošačima i regulatorima. ST