Ekonomika prehrambene industrije

Ekonomika prehrambene industrije prvi je sveučilišni udžbenik na nacionalnoj razini koji prezentira stanje i perspektive prehrambene industrije u Hrvatskoj i svijetu, njezine multiplikativne učinke na ostale djelatnosti, posebice na poljoprivrednu proizvodnju te općenito njezin utjecaj na gospodarski rast. Autor udžbenika je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, a izdavač Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. U osam poglavlja udžbenik obrađuje: osnovne ekonomske pojmove te nastanak i načela tržišne ekonomije; mikroeko - nomiku s naglaskom na poduzeća, pokazatelje uspješnosti poslovanja, proizvodnju, proizvodnu funkciju, troškove te ponudu, potražnju i tržište; globalne trendove u prehrambenoj industriji s naglaskom na globalizacijske procese i utjecaj klimatskih promjena, gladi i siromaštva te demografske eksplozije i tranzicije na proizvodnju i tržište hrane; inovacije u prehrambenoj industriji, zaštitu intelektualnog vlasništva i inovacijske trendove u proizvodnji hrane; zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a s naglaskom na zelenu tranziciju (Europski zeleni plan) te Strategiju od polja do stola i Strategiju bioraznolikosti do 2030.; proizvodnju te vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH i EU-u; uprav - ljanje marketingom, marketinšku strategiju i SWOT-analizu te marketing hrane i brendiranje prehrambenih proizvoda.

Prehrambena industrija, odnosno proizvodnja hrane i pića jedna je od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj i u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, ostvaruje najveći udio u prometu, bruto dodanoj vrijednosti i ukupnoj zaposlenosti. Od ulaska u EU do danas fizički obujam industrijske proizvodnje hrvatske prehrambene industrije rastao je za preko dvadeset posto uz stvaranje vrhunskih brendova koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU-a. I sada kada u zadnjih nekoliko mjeseci bilježimo pad industrijske proizvodnje, proizvodnja hrane i pića „drži glavu iznad vode“ i bilježi pozitivne rezultate. Međutim, s druge strane kada gledamo općenito hrvatsku proizvodnju hrane, poljoprivredu i prehrambenu industriju, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, u ovom trenutku pokrivamo tek 60% vlastitih potreba, velike količine hrane uvozimo, u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilježimo višegodišnji vanjskotrgovinski deficit, a samo u prvih 10 mjeseci, prošle godine ostvarili smo povijesno rekordni vanjskotrgovinski deficit od preko dvije milijarde Eura čime smo premašili deficit iz cijele 2023. godine. Također, posebno brine struktura razmjene gdje nam više od 80% vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, dakle, proizvodi s najmanjom dodanom vrijednosti i najnižim stupnjem finalizacije. Kako bi amortizirali cjenovne i inflatorne pritiske s globalnih tržišta, Hrvatska mora povećavati produk-

Silvana Jakuš:

tivnost i proizvodne kapacitete i smanjiti uvoznu ovisnost.

Uzimajući u obzir značaj inovacija na razvoj prehrambene industrije, u udžbeniku je detaljno obrađena zaštita intelektualnog vlasništva s naglaskom na patente, žigove i industrijski dizajn te je dan prikaz ključnih inovacijskih trendova uvjetovanih razvojem novih tehnologija, potrošačkim preferencijama, povećanjem svijesti o održivoj proizvodnji hrane i zaštiti okoliša, digitalizacijom poslovanja i razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT-ja), ali i zaoštravanjem standarda i propisa o sigurnosti i kvaliteti hrane. Želja mi je bila da se naši studenti, koji

ATLAS – svjedoci vremena

Knjiga ATLAS – svjedoci vremena posvećena je ljudima, idejama i sjećanju jačem od vremena i većem od zaborava. To je istinska povijest koja nas vrlo uvjerljivo svodi na dvije neminovne pojavnosti i krajnosti.

Prva je istinski ponos da smo u složenim gospodarskim uvjetima smogli snagu, osposobiti kadrove i ostvariti društveno okruženje (nažalost, samo na ograničenom broju turističkih destinacija) koji su podržali i omogućili suvremen, inventivan i racionalan pristup razvoju turizma. Upravo na primjeru turističke agencije ATLAS prikazuje se kako se uz jasan, konkretan poslovni model i suvremenu poslovnu filozofiju može stvarati respektabilna kompanija s respektabilnim poslovnim rezultatima i reputacijom koja daleko prelazi granice vlastite zemlje. ATLAS – ime koje sadrži samo pet slova – značilo je mno - go više od toga za grad u kojem je nastajao, za hrvatski turizam i, ponajviše, za samosvijest ljudi koji su stvarali čvrste temelje onoga što je danas okosnica ukupnog hrvatskog gospodarstva. će po završetku studija biti voditelji laboratorija, pogona, odjela, ljekarni ili postati privatni poduzetnici ili menadžeri u prehrambenoj industriji, upoznaju s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije te da shvate koliko su inovacije važne da bi se odgovorilo na sve složenije izazove pred kojima se nalazi proizvodnja hrane i pića. Jednako tako, znanje i ulaganje u znanje i istraživanje jedini je utrošak u proizvodnji koji se ne ponaša prema zakonu opadajućih (graničnih) prinosa, odnosno tehnološki razvoj koji je rezultat procesnih inovacija pomiče proizvodnu funkciju prema gore, povećava produktivnost i konkurentnost te omogućava održivi rast. ST

Drugi je, nažalost, istinski žal što smo nesretnim i nespretnim (uglavnom politikantskim) makinacijama u pretvorbi društvenog vlasništva na nerazuman i neprihvatljiv način uništili veliki dio stvorenog društvenog blaga i ekonomskog potencijala. Analitičarima toga doba zasigurno zastaje kost u grlu kad se prisjete impresivnih brojki u zenitu poslovanja ATLAS-a u osamdesetim godinama prošlog stoljeća i načina kako je najveća i najpoznatija turistička agencija na cijeloj regiji jednostavno – iščezla.

Surove političke igre, neznanje i nesposobnost ljudi koji nisu ništa ili vrlo malo znali o turizmu, promjenama i izazovima koji su vezani uz turistička kretanja u svijetu i u nas, demonstracija političke moći bez pokrića te kompletno nerazumijevanje, jednostavno su zanemarili iskustvo, znanje, uspjehe i prepoznatljivost Hrvatske kroz turističke agencije – njih četiri. Preostaje prikaz knjige da se ta enigma temeljito istraži jer zasigurno, uz procese privatizacije u prerađivačkoj i bankarskoj industriji, predstavlja najveći crimen u novijoj povijesti hrvatske državnosti. Posljedice toga gotovo bezumnog ponašanja osjećamo u punoj mjeri i danas zbog neuravnoteženog stanja u strukturi hrvatskog gospodarstva.

No, vratimo se knjizi. Bilo je zaista vrijeme da se na primjeru ATLASa iznesu neke (ne)poznate činjenice koje ukazuju na „stvaran kontekst čimbenika tržišta, geopolitičkih izazova, ratnih zbivanja i procesa privatizacije“ – piše na koricama ove vrijedne knjige koja bi mogla poslužiti kao case study na naši sveučilištima i visokim učilištima, da se vidi kako treba i ne treba raditi. Svjedoci vremena će s ponosom isticati kako je ATLAS s više od 1.600 zaposlenih u svojem najboljem desetljeću posredovao u ostvarenju 37 milijuna noćenja (u 2024. cjelokupna je hrvatska turistička industrija ostvarila 108,3 milijuna noćenja), usluge transfera ostvarilo za 2,3 milijuna dolaza - ka, a za 4,2 milijuna turista organiziralo raznovrsne izlete. Sve to uz godišnji promet vrijedan 1,1 milijardi DM-a u 1988., što odgovara prometu o više od pola milijarde (tadašnjih) eura. Uvid u statistiku toga doba pokazao bi da je na području čitave tadašnje državne Zajednice bilo malo tvrtki u svim sektorima gospodarstva kojima je to uspijevalo.

Tim više je nestanak ATLASA ostao nedovoljno jasno ispričana priča neuspjelog procesa privatizacije. Zna se TKO je utjecao na takav slijed događaja; zna se ZAŠTO je novi vlasnik nastojao i uspio „razbucati“ cjelovit i učinkovit sustav upravljanja i razvoja; zna se kako se odvijao proces rastakanja turističkog giganta. NEPOZNATO ostaje zašto nitko nije odgovarao za taj ekonomski suicid.

Knjiga Silvane Jakuš (uz potporu za pokretanje te knjige gospođe Pave Župan Rusković) daje mnogo odgovora na ta neminovna pitanja, a ostavlja i dovoljno prostora za daljnje proučavanje toga spe -

Esther M. Sternberg, dr.med.:

cifičnog fenomena. „Na prvi pogled knjiga može izgledati kao svojevrsna - (emotivna) i dijelom subjektivna retrospektiva… No, ona je ipak puno više od toga…“ tvrdi u pogovoru knjige njen recenzent prof. dr. sc Darko Prebežac.

I, stvarno, kad pažljivo pročitamo promišljanja o svim tim događajima, pa iskaze njihovih neposrednih aktera nameću se, uvijek iznova, mnoga zanimljiva pitanja zašto je ATLAS NESTAO S TURISTIČKE KARTE Hrvatske i svijeta s programima koji su uključivali 15 mediteranskih destinacija i ogromnom međunarodnom reputacijom.

Upravo zbog važnih odgovora na neka od tih pitanja valja odati veliko profesionalno priznanje turističkoj novinarki Silvani Jakuš što je otvorila raspravu o njima i obradila (a time i obogatila skromnu) literaturu o tim pitanjima svojim vrijednim, rekao bih izvanrednim uratkom.

Čestitam njoj, ali i izdavaču koji je prepoznao važnost tematike.

Ante Gavranović

Osjećaj se bolje na radnome mjestu

Možda je prvotno oduševljenje valom AI-ja iza nas, no svijet nastavlja raditi, predviđati i planirati ozbiljne stvari u vezi s razvojem tehnologije koja je, unatoč gotovo sedamdesetgodišnjoj povijesti, tek prije dvije godine doista postala mainstream. No, prema izjavama u javnom prostoru, čini se da se malotko brine o tome u kojem smjeru čovječanstvo ide kad mu to pristigne.

Promjene su svuda oko nas, a upravljanje promjenama jedno je od najčešćih menadžerskih pod - ručja, ali istodobno i iznimno slabo shvaćeno. Kad su promjene toliko rasprostranjene i kad toliko ljudi ima što reći na tu temu, čudi nas što se posvećuje tako malo pažnje i prostora pronalaženju odgovora na pitanja kako stvoriti bolje životno i radno okruženje.

Stoga se s posebnom pažnjom okrećemo stranicama knjige „Osjećaj se bolje na radnome mjestu“ autorice dr. med. Esther M. Sternberg. Puna priča, savjeta i najnovijih znanstvenih otkrića, ova knjiga pokušava – a moglo bi se reći i da uspijeva – pomoći da se osje - ćamo bolje na radnom mjestu. U njoj pionirka istraživanja veze između uma i tijela, Sternberg otkriva kako ostvariti psihofizičku dobrobit u sedam područja integrativnog zdravlja: stres i otpornost, kretanje, san, odnosi, okoliš, prehrana i duhovnost.

Na zapanjujućem putovanju oko svijeta u olujnom vremenu promjena, dr. Sternberg nas upoznaje sa znanstvenicima, liječnicima, dizajnerima, arhitektima i mnogim drugima koji daju sve od sebe kako bi radni prostor na kojem provodimo veći dio „budnog vremena“ učinili mjestom na kojem svi možemo biti zdravi i rasti.

Prolazeći stranicama knjige i duboko analizirajući okruženje, dobivamo uvid u budućnost rada, u kojoj će – barem tako vjerujemo i nadamo se – umjetna inteligencija pomoći stvoriti okoliše koji će odgovarati našim pojedinačnim potrebama, te nas naučiti koje jednostavne, a inovativne, korake svatko od nas može i mora poduzeti kako bi se osjećao bolje u svom radnom okruženju i time ostvarivao tražene rezultate – dakle, bio uspješan.

Kako je rekao W. Churchill: „Uspjeh nije konačan, neuspjeh nije fatalan

– računa se samo hrabrost da nastavimo.“ Prije nego što pronađemo pravi put – a upravo sada, više nego ikada, tražimo ga – čeka nas mnogo pogrešnih početaka i slijepih ulica, mnogo sumnji; potrebna nam je hrabrost, upornost i sistematičnost u upravljanju promjenama kako bismo ostvarili uspjeh. U tom traženju pravog puta, svakako pomažu istraživanja dr. Sternberg, jer je temeljni preduvjet za uspjeh, kako u poslovnom tako i u cjelokupnom životu, osjećati se bolje na radnom mjestu.

Pripremio: mr. sc. Branko Pavlović

ADVANTAGE AUSTRIA Zagreb organizira 19. ožujka u suradnji sa Sveučilištem Sjever B2B gospodarske susrete na temu logistike. Cilj ovog događaja je razmjena iskustava austrijskih i hrvatskih tvrtki o mogućnostima i potencijalima ovog važnog tržišnog segmenta u Hrvatskoj – s posebnim naglaskom na interlogistiku.

Sudjelovanje je BESPLATNO, uz obveznu PRIJAVU

Program

Hrvatska se etablirala kao bitan igrač u logističkoj industriji. Osim strateškog položaja kao članice EU na raskrižju sa zapadnim Balkanom, postoje i drugi ključni čimbenici koji pokreću rast sektora:

• Povezivanje s koridorima mreže TEN-T

• Pristupanje Schengenu

• Uvođenje eura

• Stvaranje više od 290.000 m² novog skladišnog prostora u Hrvatskoj

Gospodarski susreti nude idealnu platformu za stjecanje uvida u trenutna događanja u ovoj branši te omogućuje uspostavljanje kontakata s relevantnim igračima u logističkoj industriji.

Ciljna skupina iz Austrije

• Nekretnine na području logistike

• Transportna i logistička industrija

• Intralogistika

• Pružatelj usluga za logističke procese

• AI u logistici i planiranju proizvodnje

• Upravljanje lancem opskrbe

• Zelena logistika

Ciljna skupina iz Hrvatske

• Logistika

• Proizvodne tvrtke

• Voditelj razvoja projekata