i zamke primjene AI AI tehnologije osvajaju svijet

Umjetna inteligencija postala je vruća tema godine. To se najbolje vidjelo na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i na IT Summitu u Londonu. Politički i poslovni lideri ozbiljno promišljaju i raspravljaju o ovoj tehnologiji koja osvaja svijet. Istodobno, umjetna inteligencija sve je prisutnija u svim segmentima društvenog života, a suvremene tehnologije značajno su promijenile način razmišljanja i djelovanja, napose na današnji odgojnoobrazovni sustav, kao i na filozofiju i praksu poslovanja. Ukratko, primjena umjetne inteligencije unosi u društveno-ekonomsku sferu potpuno nove dimenzije. U komentarima na IT Summitu u Londonu dalo se naslutiti da odluke IT giganata zapravo odlučuju o ukupnoj našoj budućnosti, čak više od politike i političara.

Aktualno stanje AI na svjetskim tržištima (2025)

Tržište umjetne inteligencije (AI) bilježi ubrzan rast, a procjenjuje se da će do 2030. AI doprinijeti europskom BDP-u s 2,7 bilijuna dolara. Velike tehnološke kompanije ulažu milijarde dolara u razvoj AI modela, s fokusom na ubrzanje inovacija i automatizaciju poslovnih procesa. AI će, naime, u velikoj mjeri transformirati radna mjesta, optimizirati radne tokove i olakšati svakodnevni život kroz napredne asistente poput Microsoft Copilota.

Ključni AI trendovi za 2025. uključuju: AI agente koji će automatizirati ponavljajuće i složene zadatke u industrijama poput IT-a, zdravstva i pravosuđa. Personalizirane AI modele koji će omogućiti organizacijama i pojedincima da prilagode AI alatima svoje specifične potrebe. AI u održivosti, gdje će umjetna inteligencija igrati ključnu ulogu u rješavanju problema poput klimatskih promjena.

Iako AI nadmašuje ljude u brzini analize podataka i rješavanju specifičnih problema, ljudska inteligencija ostaje superiorna u kreativnosti, emocionalnoj inteligenciji i etičkom odlučivanju. AI je alat koji poboljšava ljudsku produktivnost, ali nije sposoban za samostalno donošenje odluka u kontekstu kompleksnih društvenih interakcija. Zaključno, AI će imati sve veći utjecaj na gospodarstvo i društvo, ali će ljudska inteligencija i dalje igrati ključnu ulogu u upravljanju tehnologijom i donošenju odluka.

Umjetna inteligencija utkala se gotovo u sve živote pa tako i u investicijsku industriju. Posebno predstavlja izazov za investitore zbog financijskih i političkih nesigurnosti, neki rješenje vide u umjetnoj inteligenciji dok drugi više vjeruju ljudima kad je riječ o investicijama.

„Umjetna inteligencija (AI), uključujući napredak u području opće umjetne inteligencije (AGI), već ima značajan utjecaj na investicijsku in - dustriju i nastavit će je transformirati“ rekao je Timur Turlov, izvršni direktor Freedom Holding Corp.-a na nedavnom skupu u Zagrebu. Po njemu, u 2025. i dalje, uloga AI-ja bit će: Analiza podataka (umjetna inteligencija ubrzava obradu velikih skupova podataka identificirajući tržišne trendove koji su prethodno mogli proći nezapaženo. To omogućuje bržu identifikaciju tržišnih prilika, što je korisno i za institucionalne i za male investitore); Robo-savjetnici (Napredak umjetne inteligencije poboljšava preciznost i personalizaciju automatiziranih financijskih asistenata. Oni mogu nuditi prilagođena investicijska rješenja koja odgovaraju klijentovom riziku, ciljevima i financijskim mogućnostima); Osobni financijski asistenti (opća umjetna inteligencija ima potencijal zamijeniti financijske savjetnike u osnovnim aspektima kao što su budžetiranje, upravljanje portfeljem i dugoročno planiranje. Međutim, takvi asistenti ne mogu zamijeniti ljudsku intuiciju i empatiju, posebno u stresnim situacijama poput krize ili tržišne nestabilnosti); Predviđanje rizika (uz opću umjetnu inteligenciju, investitori mogu preciznije modelirati tržišno ponašanje, prepoznati rizike i graditi otpornije portfelje).

Unatoč prednostima, umjetna inteligencija ima ograničenja, poput ovisnosti o povijesnim podacima, što ga čini ranjivim na " black swans" (nepredvidive događaje). Osim toga, ove tehnologije zahtijevaju stroge regulative kako bi se spriječile zlouporabe.

Popularnosti ovog sustava svjedoči i podatak da trenutno gotovo svaka veća tvrtka na svijetu ulaže u razvoj AI-ja, dok, s druge strane, čak 84% ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju nisu uopće svjesni da su s njom u interakciji. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je na IT Summitu u Londonu jasnu podršku daljem razvoju i primjeni AI, nastojeći odr- žati svoju pozicije na svjetskim tržištima novim ulaganjima više od 200 milijardi eura u umjetnu inteligenciju. Američki i kineski IT sektori grčevito se bore za primat na tom području. Tehnologija ima i svoje strateške prednosti, a globalne sile poput SAD-a i Kine tu kontrolu smatraju nacionalnim prioritetima.

U sektoru razvoja umjetne inteligencije investiraju se milijarde eura. Jesu li očekivanja prevelika? Zašto još nema aplikacija koje bi opravdale enormna ulaganja?

Investicije su ogromne. Isplate li se te velike investicije? To za sada nije jasno. Uspjeh ovisi o tome u kojoj mjeri AI uopće može pomoći u povećanju produktivnosti.

U posljednje vrijeme su glasniji i stručnjaci koji upozoravaju da bi se kod AI-ja moglo raditi o velikom mjehuru od sapunice. Mjehuri imaju jednu nezgodnu osobinu – oni znaju i puknuti. A to onda donosi velike nevolje.

Rizik od (ne)investiranja

Usprkos tome čini se da povlačenje iz utrke oko AI-ja uopće nije ozbiljna opcija za velike tehnološke kompanije. „Rizik od premalog ulaganja u infrastrukturu AI-ja je dramatično veći od rizika da se ulaže previše“, kazao je Sundar Pichai, šef Googlea, prilikom prezentacije aktualnih poslovnih pokazatelja. Puno novca u sektor AI-ja investira i Meta, koncern u sklopu kojeg djeluju Facebook ili Instagram.

Ono što se ne uklapa u idealiziranu sliku kod primjene AI odnosi se na istraživanja RAND Corporationa, koje upozorava kako više od 80 posto ovih AI projekata neće ni uspjeti – što je dvostruko više od stope neuspjeha za startupove koji nisu povezani s AI tehnologijom. Prema istraživanju, najveći razlog neuspjeha projekata umjetne inteligencije je neusklađenost ciljeva između ključnih dionika. Vod - stvo AI tvrtki često ima pogled na to što umjetna inteligencija može i treba postići, a koji nije utemeljen na stvarnosti. Ovaj nedostatak razumijevanja između poslovnih lidera i ljudi na terenu znači da projekti često nemaju resurse i vrijeme potrebno za postizanje svojih ciljeva.

Intervjui su otkrili da znanstvenike koji se bave podacima ponekad ometaju najnovija dostignuća u umjetnoj inteligenciji i implementiraju ih u svoje projekte ne gledajući vrijednost koju će to donijeti. Ovaj ‘sindrom sjajnog predmeta’ znači da znanstvenici i inženjeri žele koristiti ove nove tehnologije samo zato što su najnovije. Iako je važno biti u tijeku s umjetnom inteligencijom, timovi također trebaju razmotriti hoće li ta nova tehnologija doista riješiti probleme s kojima se suočavaju u svojim istraživanjima ili će ih samo učiniti složenijim i zamršenijim nego što već jest. U istraživanju je također navedeno i nekoliko drugih razloga, uključujući nedostatak pravilno pripremljenih skupova podataka, neadekvatnu infrastrukturu i nekompatibilnost umjetne inteligencije s problemom koji je u pitanju.

Europa pokušava održati korak u razvoju AI-ja

Europska unija intenzivira napore usmjerene usvajanju i poboljšavanju umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na jačanje digitalne infrastrukture i kapaciteta u državama članicama. Europska komisija postavila je ambiciozne ciljeve za 2030. godinu. Do tada 90 posto malih i srednjih poduzeća treba postići barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a 75 posto poduzeća usvojiti tehnologije kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija i big data

Summit IT stručnjaka u Londonu donosi niz važnih događaja koji će oblikovati budućnost industrije. Evo nekoliko ključnih događaja:

Tech Show London 2025 (12.-13. ožujka). Očekuje se više od 19.350 industrijskih lidera i 400+ govornika, uključujući osnivača Shazama, Chrisa Bartona. Fokus je na naprednim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i big data. Bit će dostupno više od 500 inovativnih rješenja i 200+ sati stručnih sesija.

Managed Services Summit London 2025. Ključni događaj za menadžere u IT industriji, MSP (Managed Service Providers) i MSSP (Managed Security Service Providers). Fokus na cyber sigurnosti, automatizaciji i budućim izazovima u IT sektoru.

World CIO 200 Summit (30. travnja 2025). Okuplja vodeće CIO stručnjake iz cijelog svijeta radi razmjene znanja o digitalnoj transformaciji. Fokus je na liderstvu, agilnosti i brzoj adaptaciji na promjene u IT sektoru.

Elon Musk i Europska unija imaju složen odnos kada je u pitanju primjena i regulacija umjetne inteligencije (AI). Musk je poznat po svojim upozorenjima o potencijalnim opasnostima AI-ja, dok EU pokušava postaviti jasne regulative kroz AI Act kako bi osigurala etičku i sigurnu upotrebu ove tehnologije.

Musk je više puta izjavio da AI predstavlja egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu ako se ne regulira na pravi način. Iako je generalno protiv prekomjerne regulacije, podržava ideju da AI treba određenu razinu nadzora kako bi se izbjegle negativne posljedice. EU je razvila zakon o AI koji se fokusira na sigurnost, transparentnost i etičku upotrebu. Muskova kritika ide u pravcu pretjerano stroge regulacije, tvrdeći da bi mogla ugušiti inovacije. Tim kritikama se pridružio i američki potpredsjednik J. D. Vance koji upozorava EU da bi njihova „pretjerena regulacija AI mogla ugušiti razvoj tehnologije“

Gdje je Hrvatska?

Hrvatska je usvojila nekoliko nacionalnih strategija koje uključuju umjetnu inteligenciju kao ključnu komponentu. U sklopu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, Hrvatska planira poticati digitalnu transformaciju gospodarstva, što uključuje ulaganje u AI tehnologije. Hrvatska, kao dio

Europske unije, aktivno prati razvoj i primjenu umjetne inteligencije (AI) te ima nekoliko značajnih inicijativa i potencijala u ovom području. Primjerice, hrvatske akademske institucije, poput Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci i Instituta Ruđer Bošković, igraju ključnu ulogu u istraživanju i razvoju AI-ja. Fakulteti računarstva i informatike aktivno provode istraživanja u područjima poput strojne obrade podataka, računalne vizije, prirodnog jezika i robotike Također, posljednjih godina se u Hrvatskoj razvija snažan startup ekosustav koji obuhvaća niz tvrtki fokusiranih na AI. Tvrtke poput „Rimac Automobili“ koriste AI u razvoju autonomnih vozila, dok druge, kao što su „Infobip“ i „Photomath“, implementiraju AI u telekomunikacijama i obrazovanju.

Ovi startupi dokazuju da Hrvatska ima potencijal za inovacije u AI-u. Sustavi umjetne inteligencije integrirani su i u poslovanje mnogih kompanija. Poduzeća sve više koriste AI za optimizaciju poslovnih procesa, od prediktivne analitike u financijama i marketingu do pametnih sustava u proizvodnji. Sektor turizma, ključan za Hrvatsku, također počinje koristiti AI za personalizaciju korisničkog iskustva, analizu podataka i optimizaciju usluga.

Unatoč napretku, Hrvatska se suočava s izazovima poput ograničenih financijskih sredstava, nedostatka stručnjaka za AI i potre - be za jačim vezama između akademije i industrije. Hrvatska ima priliku iskoristiti svoju poziciju unutar EU-a za privlačenje sredstava iz europskih fondova za razvoj AIja te ima solidne temelje i rastući interes za umjetnu inteligenciju, uz izazove koji su karakteristični za manje zemlje. Pri tome mora voditi računa o zamkama i opasnostima koje umjetna inteligencija nosi sa sobom.

Opasnosti koje AI nosi sa sobom

Na to upozorava čak i „kum“ umjetne inteligencije Geofrey Hinton koji izražava ozbiljnu zabrinutost oko potencijalnih prijetnji AI-ja. U svojim nedavnim izjavama upozorio je da postoji 10% do 20% šanse da bi umjetna inteligencija mogla dovesti do izumiranja čovječanstva u sljedećih 30 godina. Smatra da razvoj AI-ja napreduje brže nego što su mnogi očekivali, što može imati nepredvidive i potencijalno katastrofalne posljedice. Hinton posebno naglašava da bi napredna AI mogla nadmašiti ljudsku inteligenciju. Zbog toga poziva na hitnu regulaciju tehnologije kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala sigurnost razvoja AI-ja. Također je zabrinut zbog mogućnosti da AI proširi ekonomske nejednakosti i ugrozi radna mjesta, slično kao što se dogodilo tijekom Industrijske revolucije. Hinton smatra da bi nekontrolirani razvoj mogao imati egzistencijalne posljedice za čovječanstvo

Nova knjiga jednog od najistaknutijih intelektualaca današnjice, Izraelca Yuvala Noaha Harrarija također vrlo kritički upozorava na potencijalne opasnosti u korištenju umjetne inteligencije. On smatra da treba postaviti razvojne granice bez kojih će se „AI ubrzo pretvoriti u samostalno biće koje čovječanstvu neće biti alat nego konkurentska vrsta na Zemlji. Umjetna inteligencija novi je alfa-grabežljivac. Ako ne bude pod kontrolom, svi ćemo postati njezin plijen“. Harrari u knjizi Nexus (Rasprava naglašava da se „AI razlikuje od bilo koje druge prethodne tehnologije. To je nezavisni agent. Sve prethodne tehnologije, čak i nuklearno oružje, bile su drukčije: nisu imale inteligentnu moć. Atomska bomba nije mogla izmisliti novo oružje niti donositi odluke. AI je drukčiji. Može proizvoditi slike, stvarati kodove i drugu moćniju umjetnu inteligenciju. Tu će se dogoditi eksplozija umjetne inteligencije“.

Rob Rieman, nizozemski filozof i autor knjige „Umijeće postojanja čovjekom“, suprotstavlja se ovim stavovima Hararija i tvrdi: „Dio njegovih besmislica je i prijetnja umjetnom inteligencijom. Umjetna inteligencija predstavlja prijetnju jednako koliko i nuklearna bomba, a što je istina za bombu to vrijedi i za AI: oboje su prijetnja ovisno o tome kako mi ljudi to koristimo ili odbijamo koristiti“.

Konačno, i poglavar Katoličke crkve te najveći moralni autoritet u svjetskim razmjerima, papa Franjo, također upozorava da umjetna inteligencija ne smije natjerati ljude da zaborave međuljudske odnose. „Tehnološki razvoj riskira izoliranje pojedinaca i njihovo stavljanje u lažnu stvarnost. Umjetna inteligencija bi se trebala koristiti za zbližavanje ljudi i promicanje razumijevanja i solidarnosti unutar društva“.

Turističke nedoumice