4 minute read
Što donosi 2022. godina u trgovini na malo u Hrvatskoj? Ukratko, puno izazova Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec
Što donosi 2022. godina u trgovini na malo u Hrvatskoj? Ukratko, puno izazova
piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.
Advertisement
Ruska invazija na Ukrajinu imat će utjecaja na opskrbne lance na razini svijeta, Europe tako i Hrvatske, posljedično tome već svjedočimo i u nastavku rasta cijena energenata i poremećaja u lancima opskrbe i prijetećim nestašicama pojedinih proizvoda.
Kao da dvije godine suživota, borbe i preživljava s posljedicama pandemije u obliku ograničenja poslovanja, poremećaja u lancu opskrbe, uključujući i golem rast cijena energenata i visokih stopa inflacije nisu dovoljne, Ruska invazija na Ukrajinu donijela je dodatne poremećaje i neravnoteže s kojima ćemo se do daljnjeg morati nositi. Nevezano za aktualne pandemijske, geopolitičke i ratne izazove valja istaknuti i očekivana kretanja i trendove u trgovini na malo. Jedan od uočenih trendova je nastavak povećanja stope koncentracije i konsolidacije tržišta trgovine na malo. To potvrđuju službena odobrenja ocjene preuzimanja i koncentracije od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (op.a. Studenac d.o.o. i Lonija trgovina d.o.o.), kao i još zasad (aktualno) neslužbena preuzimanja. Nadalje, uz pretpostavku zelenog svjetla za ulazak u euro zonu koji se očekuje u srpnju cijelo gospodarstvo, napose trgovinu, očekuje cijeli niz aktivnosti u procesu uvođenja eura, a pripreme su kod većine trgovaca već u jeku. Trgovinu uza sve očekuje i postupak dvojnog iskazivanja cijena i to otprilike u trajanju od godinu i pol dana od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. Temeljni zakon koji definira proces zamjene kune eurom je Zakon o euru koji propisuje pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrbu i zamjenu gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni opticaj, dvojno iskazivanje, primjenu načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračune, financijske planove, poslovne knjige, financijske izvještaje i poreze u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom zakona te prekršajne odredbe. Ipak, zasad prevladavajući efekt na trgovinu na malo imaju prvotno spomenuti izazovi pandemije i rata i oni su se očekivano prelili i na trgovinu na malo i na ponašanje potrošača, ali i na pouzdanje, očekivanja i raspoloženja potrošača. Tako podaci HNB-a i IPSOS-a pokazuju da je indeks pouzdanja potrošača u siječnju 2022. godine iznosio -14%, a da bi u ožujku negativno porastao na -23%, a i očekivanja potrošača potonula su gotovo za dvostruko pa su u ožujku tako iznosila -29,9%, a u siječnju -14,9%. Indeks raspoloženja potrošača negativno je porastao pa je u ožujku iznosio 33,3%, a u siječnju -26,2%. Sve se to jasno ogleda u kretanju prometa u trgovini na malo. Iako promet u trgovini na malo raste u kontinuitetu već 13 mjeseci, učinak baznog razdoblja i izražen porast neizvjesnosti zbog geopolitičkih događanja doveo je do usporenog rasta prometa u trgovini na malo na početku 2022. godine, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Tako je u siječnju 2022. promet trgovine na malo porastao za 2% u odnosu na siječanj 2021. godine. Dok je u veljači promet u trgovini na malo u odnosu na isti mjesec lani porastao tek 0,2%. Ruska invazija na Ukrajinu imat će utjecaja na opskrbne lance na razi-
Prikaz kompozitnih indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i u I. – III. mjeseca 2022. godine
Izvor: HNB, Ipsos; Obrada: Autorica članka
Prikaz Godišnjih indeksa potrošačkih cijena u veljači 2022. g.
Izvor: DZS; Obrada: Autorica članka
ni svijeta, Europe tako i Hrvatske, posljedično tome već svjedočimo i u nastavku rasta cijena energenata i poremećaja u lancima opskrbe i prijetećim nestašicama pojedinih proizvoda. Isto tako za istaknuti je da su te dvije zemlje izvoznice četvrtine žitarica i uljarica u EU, što će generirati dodatnu problematiku kao i ovisnost tržišta EU o energentima iz Rusije i to nafte i plina. Kao i u početku pandemije, rat u Ukrajini na domaćem tržištu posljedično je doveo do rasta potražnje za esencijalnim proizvodima – uključujući izrazito veliku potražnju za biljnim i suncokretovim uljem i prijetnjom moguće buduće nestašice te stvaranjem zaliha hrane. Za naglasiti je, da trgovina nije generator rasta cijena. Poskupljenja su isključivo odraz situacije i kretanja u drugim segmentima te ulaznih cijena energenata, porasta cijena sirovina i sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe. I početak 2022. godine donio je visoku stopu inflacije, koja se prelila s kraja 2021. godine potvrđuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Tako su u veljači 2022. u odnosu na veljaču 2021., cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku više za 6,3%, dok su u godišnjem prosjeku više za 3,6%. Najveći porast cijena zabilježen je u kategoriji Prijevoz (10,7%), slijedi Hrana i bezalkoholna pića s 10,0%, potom Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva sa 6,5%, pa Alkoholna pića i duhan 6,4%, Restorani i hoteli 6,2%, Rekreacija i kultura za 4,0%. Skupina Odjeća i obuća bilježi rast od 3,5%, Razna dobra i usluge za 3,4% te skupina Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva bilježe rast od 3,3%. Inflatorni pritisak kao i povećana neizvjesnost očito će utjecati na suzdržavanje od potrošnje, pogotovo onih nešto luksuznijih proizvoda, a već s druge strane svjedočimo porastu potražnje za takozvanim esencijalnim proizvodima. Početkom travnja 2022. godine Svjetska banka pod utjecajem pandemije i rata revidirala je svoja očekivanja i procjene. Tako previđa da će u 2022. godini hrvatsko gospodarstvo porasti za 3,8% uz srednjoročno usporavanje zbog aktualne situacije. Inflacija će prema prognozi Svjetske banke iznositi na godišnjoj razini 6,1% uz postupno usporavanje tijekom sljedeće godine, a rast potrošnje procjenjuju na godišnjoj razini kretat će se oko 2,5%. Činjenica je da živimo u neizvjesnom pandemijskom napose u ratnom i izazovnom geopolitičkom trenutku u kojima su sve prognoze gotovo nezahvalne i nemoguće. Uz sve izazove ostaje činjenica da život i gospodarstvo idu dalje i da prije svega treba ostati razuman i razborit, prilagodljiv kako u životu tako i u poslu. ST