Vanjskotrgovinski poslovi

Školski udžbenici dijele vanjskotrgovinske poslove na poslove redovitog uvoza i izvoza, kooperacijske poslove, specifične poslove i gospodarske usluge u vanjskoj trgovini. Poznato nam je da poslovi redovitog uvoza uključuju uvoz robe iz carinskog područja druge zemlje u domaće carinsko područje. Poslovi redovitog izvoza, s druge strane, podrazumijevaju izvoz robe iz domaćeg carinskog područja u carinsko područje kupca pri čemu se njena vrijednost naplaćuje u deviznim sredstvima plaćanja. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) najznačajniji hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi su žitarice, duhan, sjemenska roba, ljekovito bilje (ponajviše kamilica), mandarine, tartufi i med, a uvoze se južno voće, kava, živa goveda, svinje, soja, kakao, izvansezonsko voće i povrće te uljarice.

Posljednjih se godina u našoj zemlji naročito razvio uzgoj tune, koja se većinom plasira na zahtjevno japansko tržište. HGK je objavila početkom veljače ove godine da raste i izvoz hrvatske obrambene industrije pri čemu mu je vrijednost u

2021. premašila 151 milijun eura. Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 11,5 milijardi eura, što je 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 1,1 posto, na 20,0 milijardi eura, pokazuju drugi podaci Državnog zavoda za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je 8,5 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,5 posto. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, u prvom redu Njemačka, Italija i Slovenija, a u prvih šest mjeseci 2023. robna razmjena s EU činila je 68,9 posto ukupnog izvoza te 75,7 posto ukupnog uvoza. (Izvor: Državni zavoda za statistiku „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do lipnja 2023. godine – drugi podaci“, od 08. 09. 2023., www.dzs.hr)

Svaka zemlja ima koristi i od uvoza i od izvoza. Uvozom može profitirati od razvoja novih tehnologija, ima bolju opskrbljenost tržišta i omogućeno joj je nesmetano odvijanje proizvodnje u slučaju deficita sirovina i materijala. Pojavom konkurencije, pri uvozu se snižava - ju prodajne cijene. Izvozom raste BDP, raste zaposlenost i standard stanovništva što općenito utječe na gospodarski razvoj neke zemlje.

Kooperacijski poslovi uključuju dugoročnu proizvodnu kooperaciju s inozemstvom, poslovno-tehničku suradnju i razvoj tehnologije te zajednička ulaganja s inozemstvom, poznatija pod imenom joint ventures kao najviši oblik poslovne suradnje. Joint venture odnosi se na ulaganje kapitala između dva poslovna subjekta tj. dvije zemlje (bilateralni joint venture) ili više zemalja (multilateralni) u zajedničko poduzeće u jednoj ili više zemalja zbog zajedničkog upravljanja i sudjelovanja u dobiti. Najčešće se udružuju u ovakav oblik poslovne suradnje radi eksploatacije prirodnih bogatstava neke zemlje. Na primjer, nigerijska korporacija za eksploataciju ugljena (NCC) izgubila je monopol 1999. godine kada je nigerijska vlada dopustila stranim tvrtkama poslove rudarenja ugljenom u joint venture poslovima zajedno s NCC-om. Kada ulagači iz inozemstva stječu pravo vlasništva nad novonastalim zajedničkim poslovnim subjektom u zemlji koja prima kapital, tada pričamo o vlasničkom ulaganju - joint capital venture, a kada samo ostvaruje pravo upravljanja, o ugovornom ulaganju - joint contractal venture.

Nadalje, vanjskotrgovinski specifični poslovi odnose se na klasične poslove vezane trgovine u međunarodnoj razmjeni kao što su barter, kompenzacije i switch poslovi i suvremene poslove vezane trgovine; protukupnja (counterpurchase), povratna kupnja (buy-back ) i poslovi poravnanja (offset ) te reeksport, franšizing i lizing.

Klasični oblici vezane trgovine potječu iz doba velikih svjetskih kriza, naročito nakon II. svjetskog rata. Barter se javlja kao reciprocitetni posao između isključivo dvije zemlje pri čemu se vrši razmjena dobara bez plaćanja. Poznat je primjer bartera novijeg doba između Brazila i Južne Koreje iz 2009. godine kada je brazilska vlada razmjenila svoju naftu pred lukom Santos, Brazil u zamjenu za postrojenja za vađenje nafte južnokorejskih brodogradilišta. Zanimljiv je i primjer američke tvrtke Mattel koja je najpoznatije lutke na svijetu - Barbie zamijenila za besplatne reklame na latino-američkim TV kanalima.

Kompenzacije, kao sinonim za sve poslove vezane trgovine, za razliku od bartera uključuju plaćanja, ali su ona svedena na minimum. Najčešće se koriste u trgovini između nerazvijenih zemalja ili u trgovini između zapada i Afrike ili zapadnih zemalja i Južne Amerike. Praktički su izvedena iz klirinške trgovine. Kliring (engl. clearing) podrazumijeva obračunavanje međusobnih dugovanja i potraživanja između dvije zemlje. Riječ je o zbirnom vođenju računa, pri čemu se nakon prebijanja dugovanja tj. podmirivanja isplaćuje preostali saldo.

Kako dužnici podmiruju svoje obveze u svojoj nacionalnoj valuti, a vjerovnici naplaćuju svoja potraživanja u svojoj nacionalnoj valuti, utvrđuje se stabilna valuta treće zemlje poznata kao klirinška valuta. Kompenzacija može biti jednostavna ili složena, poznatija kao trostrana kompenzacija sa „switchem“. Switch poslovi (od eng. switch, zamijeniti) javljaju se kod nedostatka konvertibilnih valuta plaćanja. Javljaju se upravo onda kada partner koji ne posjeduje konvertibilnu valutu plaća potraživanja partneru koji prihvaća isključivo konvertibilnu valutu.

Protukupnja poznatija kao counterpurchase odnosi se na izvoz na tržište jedne zemlje uvjetovan obavezom uvoza sa tržišta te zemlje. Povratna kupnja ili buy-back je dugoročni međunarodni posao u kojem partner iz razvijene zemlje isporučuje opremu i tehnologiju partneru u nerazvijenoj zemlji pri čemu mu ovaj vrijednost primljene opreme „otplaćuje“ dugoroč- nim isporukama proizvoda dobivenih korištenjem upravo te opreme. Najlakše ga je objasniti dugoročnim isporukama kineskih mobitela proizvedenih korištenjem njemačke tehnologije i opreme. Offset poslovi su industrijska ili komercijalna kompenzacija kao uvjet za isporuku proizvoda visoke tehnologije ili investicijske opreme pri čemu se od ranije navedenih oblika vezane trgovine razlikuje po veličini odnosno obujmu posla. Offset poslovi najčešće su poslovi vezani uz trgovinu oružjem. Isporuka oružja i vojne opreme bila je česta u godinama nakon II. svjetskog rata. Međutim, nakon naftne krize 70ih godina prošlog stoljeća, offset poslovi se koriste zbog povećanja izvoza, zaposlenosti i općenito industrijskog razvoja.

Danas, uz spomenutu trgovinu oružjem, uključuje trgovinu proizvoda visoke tehnologije kao što su zrakoplovi ili brodovi. Offset poslove možemo podijeliti na izravne i neizravne. Prema Matić, Božo, Međunarodna trgovina, Sinergija, Zagreb, 2004. : Izravni offset - postoji u slučaju kad prodavatelj, na zahtjev kupca, uzme u kupčevoj zemlji podugovarače od kojih preuzima određene dijelove ili sklopove potrebne za kompletiranje proizvoda koje izvozi, pritom se često zahtijeva i dobiva stanovita tehnološka pomoć, potrebna za tu proizvodnju. Neizravni offset – se pojavljuje u slučaju kad se obveza poravnanja ne odnosi na dijelove, sklopove niti tehnologiju vezanu za primarnu isporuku. U tom slučaju se radi o kupnji nekih drugih proizvoda zemlje uvoznice ili pak prijenosu tehnologije nevezane za počenu isporuku.

Zemlje koje namjeravaju izgraditi ili ojačati svoju obrambenu industrijsku bazu skloni su favorizirati ovaj oblik protutrgovinskog aranžmana. Primjer izravnog offseta uključuje proizvodnju pomorskih patrolnih brodova njemačkog dizajna u Indoneziji od strane PT PAL-a,

Naval engineering company. Još jedan primjer je dogovor Južne Koreje za izgradnju dizelskih podmornica koje je dizajnirala njemačka tvrtka Howaldtswerke Deutsche Werfte (HDW), Shipbuilding company (Izvor: https://ciaotest.cc.columbia. edu/wps/wis01/ ).

Neizravni offset se događa kada proizvodi ili usluge preneseni u kompenzacijskom aranžmanu nisu povezani s određenim oružjem koje se spominje u ugovoru o izvozu - iako još uvijek mogu biti vojnog karaktera. U mnogim zemljama u razvoju gdje su industrijska baza i infrastruktura slabo razvijeni, prijeboji će vjerojatnije biti neizravne prirode. U ugovoru British Airlines-a o prodaji zrakoplova Hawk Maleziji, na primjer, naglasak je na obuci kadra u Maleziji.

U slučaju transfera Hawka u Indoneziju, BAe, airline je uspostavio shemu stipendiranja studenata prema kojoj se ambiciozni zrakoplovni inženjeri i poslovni menadžeri šalju na sveučilišta Cranfield, Bristol i Loughborough na tehničku i menadžersku obuku. Određene industrijaliziranije zemlje u istočnoj Aziji, poput Singapura, Južne Koreje i Tajvana okreću se neizravnim offset-ima kao sredstvu za nadogradnju svoje baze civilne tehnologije, posebice u zrakoplovstvu. (Izvor: https://ciaotest. cc.columbia.edu/wps/wis01/ ).

Offset poslovi omogućuju pristup novoj tehnologiji, smanjuju troško - ve proizvodnje i doprinose rastu zaposlenosti jedne zemlje. U Hrvatskoj „offset sporazum sklopit će se za ugovore o nabavi naoružanja i vojne opreme čija je vrijednost veća ili je jednaka vrijednosti od 2.000.000 eura. Ova točka primjenjuje se samo na nove sustave naoružanja i vojne opreme.

Ugovor s inozemnim dobavljačem o nabavi naoružanja i vojne opreme u vrijednosti iznad 2.000.000 eura, može se sklopiti bez primjene offset sporazuma samo uz suglasnost ministra obrane i ministra gospodarstva“. (Izvor: Off set program – Naputak o načinu i uvjetima primjene »Off set programa«, Narodne novine, br. 78/2016; 1793). Najpoznatiji primjer offset sporazuma u Hrvatskoj je onaj između Finske i Hrvatske odnosno tvrtki

Patria i Đuro Đaković za kupnju i proizvodnju 126 borbenih oklopnih vozila iz 2007. godine gdje se radilo o transferu tehnologije poslovnom subjektu Đuro Đaković.

Reeksport je vanjskotrgovinski posao posredovanja pri kupnji i prodaji robe između partnera koji su rezidenti različitih zemalja. Može biti direktni kada se isporučuje iz zemlje podrijetla izravno kupcu, ili indirektni, pri čemu je riječ o nacionaliziranoj robi iz uvoza, neutralno pakiranoj, pohranjenoj u carinskom skladištu u slobodnoj zoni, koja se nakon određenoga vremena ponovno izvozi. Reeksportom se zarađuje na razlici u cijeni robe izraženoj u stranoj valuti pa je tako najbolji primjer Dubai kao treći najveći reeksportni hub na svijetu gdje prema riječima šeika Hashera Maktouma dolazi 70% kineske robe široke potrošnje koja se kroz reeksport plasira na bliskoistočna, afrička i europska tržišta (Izvor: https://hr.wikipedia. org/wiki/Gospodarstvo_Ujedinjenih_Arapskih_Emirata).

Franšizing je posebna strategija poslovne suradnje između neovisnih tvrtki iz različitih zemalja. Sustav čine jedan davatelj franšize i veći broj korisnika. Davatelj franšize su poznate svjetske tvrtke koje posjeduju proizvode prepoznatljive marke i/ili originalni sustav distribucije i plasmana robe ili usluga. Korisnici su pak manja domaća poduzeća slabije financijske moći, bez većeg udjela na tržištu i bez prepoznatljivog imidža (Izvor: Matić, Božo, Međunarodna trgovina, Sinergija, Zagreb, 2004.) Najistaknutiji primjeri franšizinga su Coca-Cola i McDonalds.

Leasing, kojeg udžbenici također navode kao specifični posao u međunarodnoj razmjeni, je u biti poseban oblik financiranja nabave pokretnina ili nekretnina na način da korisnik leasinga stječe pravo korištenja tih dobara, ali ne i pravo vlasništva nad njima što je zasnovano na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti, uz određenu naknadu, nego kupiti. Uz lizing, kao oblici financiranja u međunarodnoj trgovini, mogu se još spomenuti faktoring, forfeting i hedging kao zasebna tema.

U širok dijapazon vanjskotrgovinskih poslova uklapaju se i gospodarske usluge u vanjskoj trgovini; usluge zastupanja i konsignacijske prodaje, distributersko-dilerske usluge, usluge izvođenja investicijskih radova u inozemstvu, dorada i prerada inozemne robe, međunarodna špedicija, prijevoz putnika u međunarodnom prometu, kontrola kvalitete robe, skladištenje, turističke usluge itd.

Glasno promišljanje o dobrim i lošim stranama hrvatskog turizma