praksa i očekivanja
Vanjskotrgovinski poslovi Ivana Prezzi, dipl. oec.
Š
kolski udžbenici dijele vanjskotrgovinske poslove na poslove redovitog uvoza i izvoza, kooperacijske poslove, specifične poslove i gospodarske usluge u vanjskoj trgovini. Poznato nam je da poslovi redovitog uvoza uključuju uvoz robe iz carinskog područja druge zemlje u domaće carinsko područje. Poslovi redovitog izvoza, s druge strane, podrazumijevaju izvoz robe iz domaćeg carinskog područja u carinsko područje kupca pri čemu se njena vrijednost naplaćuje u deviznim sredstvima plaćanja. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) najznačajniji hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi su žitarice, duhan, sjemenska roba, ljekovito bilje (ponajviše kamilica), mandarine, tartufi i med, a uvoze se južno voće, kava, živa goveda, svinje, soja, kakao, izvansezonsko voće i povrće te uljarice. Posljednjih se godina u našoj zemlji naročito razvio uzgoj tune, koja se većinom plasira na zahtjevno japansko tržište. HGK je objavila početkom veljače ove godine da raste i izvoz hrvatske obrambene industrije pri čemu mu je vrijednost u 50
Suvremena trgovina 5(48)
2021. premašila 151 milijun eura. Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 11,5 milijardi eura, što je 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 1,1 posto, na 20,0 milijardi eura, pokazuju drugi podaci Državnog zavoda za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je 8,5 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,5 posto. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, u prvom redu Njemačka, Italija i Slovenija, a u prvih šest mjeseci 2023. robna razmjena s EU činila je 68,9 posto ukupnog izvoza te 75,7 posto ukupnog uvoza. (Izvor: Državni zavoda za statistiku „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do lipnja 2023. godine – drugi podaci“, od 08. 09. 2023., www.dzs.hr) Svaka zemlja ima koristi i od uvoza i od izvoza. Uvozom može profitirati od razvoja novih tehnologija, ima bolju opskrbljenost tržišta i omogućeno joj je nesmetano odvijanje proizvodnje u slučaju deficita sirovina i materijala. Pojavom konkurencije, pri uvozu se snižava-
ju prodajne cijene. Izvozom raste BDP, raste zaposlenost i standard stanovništva što općenito utječe na gospodarski razvoj neke zemlje. Kooperacijski poslovi uključuju dugoročnu proizvodnu kooperaciju s inozemstvom, poslovno-tehničku suradnju i razvoj tehnologije te zajednička ulaganja s inozemstvom, poznatija pod imenom joint ventures kao najviši oblik poslovne suradnje. Joint venture odnosi se na ulaganje kapitala između dva poslovna subjekta tj. dvije zemlje (bilateralni joint venture) ili više zemalja (multilateralni) u zajedničko poduzeće u jednoj ili više zemalja zbog zajedničkog upravljanja i sudjelovanja u dobiti. Najčešće se udružuju u ovakav oblik poslovne suradnje radi eksploatacije prirodnih bogatstava neke zemlje. Na primjer, nigerijska korporacija za eksploataciju ugljena (NCC) izgubila je monopol 1999. godine kada je nigerijska vlada dopustila stranim tvrtkama poslove rudarenja ugljenom u joint venture poslovima zajedno s NCC-om. Kada ulagači iz inozemstva stječu pravo vlasništva nad novonastalim zajedničkim poslovnim subjektom u zemlji koja
