Suvremena trgovina 1-2024

Suvremena

Teme broja:

Kvaliteta & Zaštita potrošača

Ulaganje u kvalitetu proizvoda

Trendovi na FMCG tržištu 2024.

Sigurnost potrošača na internetu

Otvorena prva Burza franšiza u Hrvatskoj

Borba za jednaku kvalitetu proizvoda u EU

Struktura austrijskih ulaganja u Hrvatsku

Zašto svi pričaju o inflaciji ako smo u deflaciji

Izložbena industrija raste do rekordnih razina

EuroCommerce: Paket ekonomske sigurnosti

Prednost proizvodima koji nose znakove kvalitete

Zabraniti bankama jednostrano povećanje minusa

Kvaliteta proizvoda i usluga – muka za potrošače

Va r a ž d i n s k e To p l i c e

ZAJAMČEN ODMOR UZ VRHUNSKI WELLNESS

- terapije termalnom vodom, balneo kupke, vanjski i unutarnji grijani bazeni s termalnom vodom, saune, fizioterapija, suvremeni interijer s visokotehnološkim uređajima za rekreaciju i zdravstvenu terapiju, beauty kutak...

Zagrebačka 5, Varaždinske Toplice, T. 042 250 130 E: info@bernarda-tourism.eu

Uživajte u gastro-kreacijama naših chefova kuhinje koji će se potruditi pripremiti Vam nešto jedinst veno. St voriti savršeni spoj ukusnih i originalnih jela, a istovremeno izvornih i prirodnih.

Zagrebačka 7, Varaždinske Toplice

.restoran-bernarda.eu

tel. 042 633 030

• inovativni individualno prilagođeni kreveti i madraci u veličinama prema želji

• visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane

• kutne garniture, pomoćni ležajevi

• vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci

• dječji antibakterijski madraci

• medicinski antidekubitalni madraci i jastuci

• krevetni sustavi za plovila

Sve što želim, že li m o dma h!

Naruči online na dm.hr, odaberi željenu prodavaonicu i za 90 minuta Vaša je narudžba spremna za preuzimanje.

*Unutar radnog vremena dm prodavaonice. Za sve registrirane kupce na dm.hr, ekspresno preuzimanje u dm prodavaonici uvijek je besplatno.

PRIJAVA - UGOVOR br.

PODACI O IZLAGAČU

3. travanj 2024.

7. travanj 2024.

46. SAJAM NAMJEŠTAJA, OPREME ZA

DOMAĆINSTVA, POSLOVNE PROSTORE I UNUTRAŠNJU DEKORACIJU

Rok prijave: 18. 3. 2024.

1. NEOPOZIVO ZAKUPLJUJEMO

9. svibanj 2024.

15. svibanj 2024.

38. SAJAM NAUTIKE I

(najmanji zakupljeni prostor20m2) (samo etison)

OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU

Uređeni izložbeni prostor za štand –office podrazumjeva: Zakup prostora, montaža štanda – office (system ,,abstract”) po skici koju dostavlja izlagač ili po dogovoru, pult, sto, 4 stolice, kanta za smeće radna svjetla, (najmanji zakupljeni prostor 20m2)

(po 10+10m2)

2. DODATNI INVENTAR

9. svibanj 2024.

15. svibanj 2024.

19. SAJAM AUTOMOBILA, SAJAM MOTO OPREME, EV-SAJAM

(Sudopera, rešo, priključak vode)

9. svibanj 2024.

15. svibanj 2024.

3. DODATNE USLUGE

32. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, OPREME ZA HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO

(uz prijavu obavezno dostaviti logotip i znak u elektronskoj formi u vektorskoj verziji)

(po započetom satu nosivost do 3 tone)

4. REKLAMNE USLUGE

9. svibanj 2024.

(za vrijeme trajanja izložbe)

49. SAJAM HRANE

15. svibanj 2024.

(7m visine-zastavu obezbjeđuje izlagač-za vreme trajanja izložbe)

Reklamna strana u katalogu izložbe:

UDK 339

CODEN SUTREE

ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo:

dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa:

doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica

CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA

ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav

JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH

• Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci

• dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik

Uprave BADEL 1862, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija

• dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik

Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl. oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata:

19,91 € za šest brojeva

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Naslovna stranici: Kvaliteta, potrošači

Suvremena trgovina

S a d r ž a j

Tema broja - uvodnik:

Vol. 49 br. 1 str. 1-88 Zagreb, veljača 2024.

Kvaliteta - infrastruktura kvalitete - zaštita potrošača prof.dr.sc. Krešimir Buntak 6

Intervju: Biljana Borzan Borba za jednaku kvalitetu proizvoda u cijeloj EU bila je lavovski posao S.S. 8

Kvaliteta proizvoda i usluga u Hrvatskoj –muka za potrošače

Ana Knežević

Osigurati visoke razine sigurnosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja u neprekinutom lancu od polja do stola S.S:

Tomislav Sokol: Zabraniti bankama jednostrano povećanje minusa

HGK: Kupci daju prednost proizvodima koji nose znakove

Orbico: Zaštita potrošača kroz svakodnevno

Mala ali bitna karika održanja komunikacije

Otvorena prva Burza franšiza u Hrvatskoj izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

ekonomski mitovi opterećuju sadašnjost i utječu na budućnost B.P.

Poslovni izazov – natjecanje u poduzetništvu s ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija mladih

10

tema broja: kvaliteta i zaštita potrošača - uvodnik

Kvaliteta – infrastruktura kvalitete – zaštita potrošača

prof. dr. sc. Krešimir Buntak, Sveučilište Sjever

Osiguranje kvalitete i zaštita potrošača ključni su elementi modernog tržišta, često se izdvajajući kao stupovi stabilnosti i povjerenja među potrošačima i tvrtkama. Kako se svijet trgovine neprekidno mijenja i razvija, postavljanje visokih standarda i učinkovitih mehanizama za zaštitu postaje sve važnije.

Udanašnjem svijetu, gdje je potrošački izbor velik, a tržište brzo mijenja svoje obrasce, osiguranje kvalitete proizvoda i usluga te zaštita potrošača postaju ključni faktori za uspješno poslovanje i očuvanje povjerenja među kupcima.

U kontekstu jedinstvenog tržišta Europske unije, osiguranje kvali -

tete proizvoda i zaštita potrošača ključni su elementi koji osiguravaju slobodno kretanje roba i usluga te promiču povjerenje među potrošačima diljem Europske unije. Institucionalna podrška infrastrukture kvalitete igra ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva, osiguravajući da norme i propisi budu usklađeni i primjenjivi u svim članicama. Republika Hrvatska, kao dio jedin -

stvenog tržišta, aktivno sudjeluje u ovom procesu, usklađujući nacionalne standarde s europskim i osiguravajući da potrošači uživaju u istim razinama zaštite i kvalitete proizvoda kao i njihovi susjedi diljem Europske unije.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, dijeli iste standarde i ciljeve kada je riječ o zaštiti potrošača, ali lokalni kontekst često

nameće specifične izazove. U prilogu naziva „Kvaliteta i zaštita potrošača“ istražuje se kako institucije i prakse osiguranja kvalitete oblikuju potrošačko iskustvo, posebno fokusirajući se na primjere iz Republike Hrvatske. Kroz analizu zakonodavnog okvira, agencijskog nadzora i praksi tvrtki, dobiva se uvid u to kako se osigurava kvaliteta proizvoda i usluga te pruža zaštita potrošačima. Edukacija potrošača i promicanje svijesti o njihovim pravima igraju ključnu ulogu u ovoj dinamičnoj ravnoteži između tržišnih interesa i zaštite potrošača. Kroz suradnju između institucija, tvrtki i potrošača, postiže se održivo tržišno okruženje koje promiče integritet, transparentnost i zadovoljstvo svih uključenih strana.

Donose se i primjeri dobre prakse, izazovi i mogućnosti u domeni osiguranja kvalitete i zaštite potrošača kako bi se bolje razumjeli njihov utjecaj na suvremeno poslovanje i potrošnju u Republici Hrvatskoj.

Osiguranje kvalitete i zaštita potrošača predstavljaju ključne aspekte suvremenog poslovanja i potrošačkog iskustva. U današnjem globaliziranom tržištu, gdje se proizvodi i usluge brzo kreću između različitih država i kontinenata, važno je osigurati da su oni visoke kvalitete i da potrošači budu zaštićeni od nepravednih praksi.

U ovom prilogu, istražit će se kako se osigurava kvaliteta proizvoda i usluga te pruža zaštita potrošača, s posebnim naglaskom na Republiku Hrvatsku. Kroz analizu zakonodavnog okvira, nadzora agencija i praksi tvrtki, istražit će se kako se ove ključne inicijative provode i primjenjuju u suvremenom poslovnom okruženju. Ovaj prilog će također istaknuti važnost edukacije potrošača i aktivnog sudjelovanja u zaštiti vlastitih interesa kako bi se osiguralo da tržište funkcionira na način koji je pravedan i koristan za sve sudionike.

Na razini EU, institucije poput Europske komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća zajednički oblikuju politike i propise koji utječu na područja infrastrukture kvalitete, kvalitete proizvoda i zaštite potrošača. U Republici Hrvatskoj, institucionalna podrška temelji se na nacionalnim agencijama i tijelima koja provode europske propise i politike. Primjerice, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nadzire tržište i osigurava poštivanje pravila koja štite potrošače od nepoštenih praksi.

Kvaliteta proizvoda ključna je za konkurentnost na tržištu, a institucije poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) osiguravaju znanstvenu podršku i provode procjene rizika, kako bi se osigurala sigurnost hrane i prehrambe -

nih proizvoda na području Europske unije, što uključuje i Republiku Hrvatsku.

Nacionalne agencije poput Hrvatskog zavoda za norme (HZN) provode standardizaciju i omogućavaju certifikaciju proizvoda u skladu s europskim normama i postupcima ocjene sukladnosti akreditiranih tijela od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA). Zaštita potrošača ključna je za održavanje povjerenja u tržište, a institucije poput Europske agencije za potrošače (BEUC) prate implementaciju propisa i zagovaraju interese potrošača na razini Europske unije. U Hrvatskoj, institucije poput Državnog inspektorata nadziru tržište i reagiraju na povrede potrošačkih prava, dok se kroz Nacionalni program zaštite potrošača promiče edukacija i informiranje potrošača.

Kroz sinergiju institucionalne podrške na razini EU i nacionalnoj razini, postiže se učinkovito upravljanje infrastrukturom kvalitete, kvalitetom proizvoda i zaštitom potrošača, osiguravajući stabilan gospodarski razvoj i dobrobit građana, uključujući i Republiku Hrvatsku. Osiguranje kvalitete i zaštita potrošača ključni su elementi modernog tržišta, često se izdvajajući kao stupovi stabilnosti i povjerenja među potrošačima i tvrtkama. Kako se svijet trgovine neprekidno mijenja i razvija, postavljanje visokih standarda i učinkovitih mehanizama za zaštitu postaje sve važnije. U ovom prilogu istražuje se i kako institucije i prakse osiguranja kvalitete oblikuju našu svakodnevnu potrošnju, kao i kako se zaštita potrošača provodi i unaprjeđuje u suvremenom okruženju, s posebnim naglaskom na primjere iz Republike Hrvatske. Kroz analizu zakonodavstva, agencijskog nadzora i praksi tvrtki, istražujemo kako se osigurava kvaliteta proizvoda i usluga te pruža zaštita potrošačima u ovom dinamičnom i zahtjevnom ekonomskom kontekstu. ST

O jedinstvenom tržištu Europske unije i pravima potrošača razgovarali smo s Biljanom Borzan, zastupnicom u Europskom parlamentu i potpredsjednicom S&D grupacije u EP.

Borba za jednaku kvalitetu proizvoda u cijeloj EU bila

je lavovski posao

U svom radu borim se za ljude iz malih država članica, iz država članica gdje se potrošači osjećaju drugorazredno. Volim za sebe misliti kako ispravljam nepravde na tržištu. Zato sam se borila da svi kupci iz EU budu ravnopravni online, da dobivamo proizvode jednake kvalitete kao i oni iz najbogatijih članica, te da uređaji koje kupujemo traju dulje jer kupnja, primjerice, perilice za rublje nije mala stvar za prosječnu obitelj u Hrvatskoj.

ST: Ulaskom na jedinstveno tržište Europske unije građani Republike Hrvatske kao potrošači imaju ista prava kao i svi ostali građani unutar zemalja Europske Unije. Da li je to baš tako i postoje li anomalije u tom smislu?

Borzan: Jedinstveno tržište jedno je od najvećih postignuća EUa. Omogućuje slobodno kretanje dobara i radne snage, ali i jaču trgovinsku poziciju u svijetu. Velik dio zakona koji se bavi pravima građana na zajedničkom tržištu donosi se na razini EU-a. To je s jedne strane izrazito pozitivno, jer su prije ulaska u EU prava potrošača bila vrlo slabo uređena u Hrvatskoj. Ulaskom u EU usvojili smo niz dobrih pravila koje štite građane na razini naše države, ali i na razini cijelog tržišta EU-a.

Međutim, provođenje tih pravila često je u nadležnosti nacionalnih tijela. U Hrvatskoj se tu javlja veliki nerazmjer. Mi smo godinama na začelju EU-a po razini svijesti o pravima potrošača te po broju pritužbi koje naši građani i firme iznose pred EU mehanizme. Naši građani su se dugo oslanjali na potrošačke udruge kako bi riješili probleme, međutim Vlada je u zadnjih nekoliko izmjena zakona značajno otežala njihovo financiranje i samim time rad s građanima.

Prema mom istraživanju većina građana u Hrvatskoj smatra da je ostavljena na milost i nemilost trgovcima. Više od 80 posto smatra da tržišna inspekcija treba bolje raditi svoj posao. Samo kvalitetnim provođenjem propisa i sustavnim jačanjem svijesti građana o njihovim pravima te pozitivnim primjerima kako se nešto uistinu uspjelo riješiti, možemo ostvariti stvarnu jednakost na tržištu.

ST: Zakonski, kao što ste i sami rekli, svi građani unutar Europske Unije imaju ista zagarantirana prava, no, da li je to tako i kada govorimo o kvaliteti proizvoda koji se stavljaju na jedinstveno tržište? Ima li razli -

ke u kvaliteti proizvoda koji se proizvode za tržišta istočnog dijela EU i zapadnog dijela EU?

Borzan: Borba za jednaku kvalitetu proizvoda u cijeloj EU bila je lavovski posao koji je obilježio cijeli moj prošli mandata u Europskom parlamentu. Nije bilo nimalo lako promijeniti nešto što se oduvijek radilo, a otpor industrije na trenutke je bio i vrlo agresivan. Međutim, uvjerena sam da su silne medijske kampanje te izmjene zakona koji je na snazi u cijeloj EU dale rezultate. U Češkoj, zemlji koja je među prvima počela istraživati razlike u kvaliteti proizvoda, nedavno su ponovili istraživanje i nisu našli niti jednu razliku. To zbilja pokazuje kako kad se sustavno na nečemu radi, rezultati neće izostati.

ST: Opišite nam Vaš stav i aktivnosti koje ste pokrenuli u borbi za ravnopravan položaj potrošača unutar jedinstvenog tržišta Europske Unije s aspekta kvalitete proizvoda koji se stavljaju na tržište.

Borzan: Počela sam se baviti tim problemom, jer mi se najviše građana oko toga javljalo. Naime, kad su putovali u inozemstvo, primijetili su da su proizvodi bolji, a nerijetko i jeftiniji nego u Hrvatskoj. Kako bih imala dobru osnovu za političko djelovanje, u suradnji s tadašnjom Hrvatskom agencijom za hranu, napravila sam istraživanje prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Istraživanje je pokazalo kako su proizvodi lošije kvalitete na našem tržištu, a uz to su nerijetko i skuplji. S tim sam rezultatima išla

prema ključnim ljudima u Bruxellesu i skupa sa zastupnicima iz istočne Europe se izborila za promjene EU zakona. Bio je to lavovski posao na više razina, od samog istraživanja preko zakonodavnog procesa do konstantnih sukoba s industrijom. Srećom, na kraju smo postigli ono što je u početku izgledalo nemoguće - izjednačili smo potrošače iz istočne i zapadne EU.

ST: S kojim rezultatima Vašeg zastupničkog rada u ovom području ste osobito zadovoljni i koje Vas aktivnosti čekaju dalje? Koji su Vaši planovi u nastavku aktivnosti na području kvalitete proizvoda i zaštite prava i jednakosti potrošača na tržištu Europske Unije?

Borzan: U svom radu borim se za ljude iz malih država članica, iz država članica gdje se potrošači osjećaju drugorazredno. Volim za sebe misliti kako ispravljam nepravde na tržištu. Zato sam se borila da svi kupci iz EU budu ravnopravni online, da dobivamo proizvode jednake kvalitete kao i oni iz najbogatijih članica, te da uređaji koje kupujemo traju dulje jer kupnja, primjerice, perilice za rublje nije mala stvar za prosječnu obitelj u Hrvatskoj. Uistinu je bila privilegija raditi sve ove godine za naše građane! Ukoliko mi poklone povjerenje za još jedan mandat, rado bi pokušala regulirati internet platforme na način da bolje štite maloljetnike, a i da se regulira njihov dizajn koji izazva ovisnost kod korisnika. Velik broj građana zabrinut je oko vremena koje provodimo na internetu i boje se u kakvoj okolini odrastaju njihova djeca. S. Sertić ST

kvaliteta i zaštita potrošača

Kvaliteta proizvoda i usluga u Hrvatskoj – muka za potrošače

Ana Knežević predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača svakodnevno se obraćaju potrošači koji imaju problema s kvalitetom proizvoda koje su kupili, ali isto tako i s kvalitetom usluga koje su pošteno platili.

Prije par godina svjedočili smo istraživanjima koja su provodile zastupnice u Europarlamentu, pa je temeljem tih istraživanja Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta raspravljao o studiji Europske komisije o plasmanu naizgled istih proizvoda, različite kvalitete na tržištu novijih članica EU. Tom studijom oborena su dva argumenta koja je in -

dustrija koristila da bi opravdala plasman proizvoda lošije kvalitete u neke države članice.

Prvi je da je dvostruka kvaliteta uzrokovana različitim preferencijama potrošača u različitim državama članicama, a studija EP je upravo pokazala da potrošači u polovici ispitanih slučajeva preferiraju proizvod iz države članice, koja nije njihova. Drugi argument je bio da je u nekim zemljama standard

niži, pa su proizvodi jeftiniji i zato je njihova kvaliteta niža, a navedena studija je pokazala da je utjecaj cijene na kvalitetu minoran.

Nakon toga je zastupnica Biljana Borzan napravila, u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, istraživanje koje je pokazalo da je trećina od oko 80 testiranih proizvoda na hrvatskom tržištu lošije kvalitete od onih na njemačkom tržištu. Posebno su istaknuti primjeri

Hipp dječje hrane, koja je u Hrvatskoj bila manje zdrava, te Wudy hrenovke koje u Hrvatskoj uopće nisu imale mesa, za razliku od njemačkog proizvoda.

Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu bilo je kap koja je prelila čašu, jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana u tom istraživanju se izjasnilo kako smatraju da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

Studija EP bila je veliki argument u pregovorima o zabrani takve prakse u EU, što je u konačnici urodilo i revizijom Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, koja je zabranila dvojnu kvalitetu, što je ugrađeno i naš novi Zakon o zaštiti potrošača koji je u primjeni od kraja svibnja 2022. godine.

„Pokazalo se i da kompanije koje su veće i imaju veći profit češće stavljaju proizvode dvostruke kvalitete na tržište. Kako bismo se borili s takvim tržišnim igračima moramo osnažiti tržišne inspekcije, nacionalna tijela za provedbu i naravno potrošače“, rekla je Borzan.

Kakva je situacija na tržištu nakon donošenja tih propisa nemamo saznanja, jer nema ni relevantnih istraživanja, ali vrlo često imamo svjedočenja potrošača da su neki proizvod kupili u nekoj o sta -

rijih članica EU (Njemačka, Austrija, Italija) i da su ti proizvodi bolje kvalitete nego takvi proizvodi koje kupuju kod nas.

Od 1. siječnja 2022. u primjeni su izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima u dijelu koji se odnosi na materijalne nedostatke na proizvodu, koje su značajno promijenile položaj potrošača u odnosu na trgovca. Do ovih izmjena potrošači su imali pravo u slučaju materijalnog nedostataka, odnosno kvara na proizvodu, birati između popravka, zamjene za novi proizvod, povrata novca ili snižavanja cijene i to je uglavnom dobro funkcioniralo u praksi. Nakon izmjena zakona sve prijave kvarova prvo obrađuje servis, te popravlja proizvod ako se može popraviti, a ako se ne može popraviti trgovac, ili proizvođač daju novi proizvod potrošaču, dok je povrat novca vrlo rijetka praksa.

Zakon o zaštiti potrošača Zakon o zaštiti potrošača kaže da svaki potrošač ima pravo za kupljeni proizvod ili uslugu, ako ima problema s njime, uputiti prigovor trgovcu ili davatelju usluge, a oni su mu dužni odgovoriti u roku od 15 dana. Ako ne odgovore, ili odgovore negativno, onda se potrošač ima pravo obratiti Državnom inspektoratu. Sad tu dolazimo u problem, jer puno trgovaca i davatelja usluga ne odgovaraju, po -

sebno ne u roku, a mnogi su potrošači nezadovoljni odgovorom, te se obraćaju inspekciji. Inspekcija je pretrpana, nema dovoljno inspektora i na pritužbe potrošača odgovara sa velikim zakašnjenjem. Zapravo, hrvatski potrošači su u veoma nezavidnoj situaciji i svakodnevno nas pitaju imaju li potrošači uopće kakva prava. Sada je prošlo više od dvije godine od primjene tih izmijenjenih odredbi Zakona i mi u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača svakodnevno se susrećemo sa desecima izbezumljenih potrošača koji su kupili neki proizvod i koji u startu ne radi ili se nakon par dana pokvario i onda kreću muke potrošača, koji ne znaju od kuda krenuti u zaštiti svojih prava.

Iako Zakon određuje da se u takvim slučajevima potrošač prvo obraća trgovcu kod kojega je proizvod kupio, većina trgovaca odmah upućuje potrošača na servis, što je u nekim slučajevima veliki napor za potrošača, jer je servis daleko, a neki su proizvodi i preveliki i preteški za transport osobnim automobilima.

Na prvu se potrošači bune protiv popravka, jer s pravom smatraju da su kupili i pošteno platili ispravan proizvod, koji bi trebao služiti svrsi zbog koje je kupljen, na žalost nemaju izbora, jer trgovci inzistiraju na popravcima, a i Državni inspektorat svojim rješenjima podržava takvu praksu i sasvim nam je razumljivo ogorčenje potrošača. Neki su potrošači dovedeni u bezizlazne situacije kada im tek kupljeni uređaji završe na popravku, npr. perilice rublja u porodici sa malom djecom, hladnjaci koji se pokvare usred ljeta, novi automobili koji se pokvare nasred puta itd. i ovako rigidno zakonodavstvo ne može više ostati u primjeni u Hrvatskoj. Našoj udruzi se prošle godine obratilo više od 11.000 potrošača i skoro svaki drugi slučaj se odnosio na kvarove i popravke i ako

kvaliteta i zaštita potrošača

uzmemo u obzir neka istraživanja koja kažu da se kod nas samo 5% potrošača žali onda možemo vidjeti koji su razmjeri tih problema. Uvidom u marke proizvoda, kao i cijene tih proizvoda koji se kvare, došli smo do zaključka da niti visoka cijena, niti poznata marka više ne znače da je potrošač kupio kvalitetan proizvod, odnosno, dolazimo do zaključka da su proizvodi koji dolaze na hrvatsko tržište izuzetno loše kvalitete i da ih se jako puno kvari i prije isteka jamstvenog roka, pa se ne radi o ugrađenim kvarovima, nego jednostavno proizvodi nisu dobro napravljeni.

To znači da bi nadležne institucije trebale pooštriti pravila oko uvoza robe i kontrole kvalitete, jer ćemo ovako postati odlagalište loše robe.

Izmjene Zakona o obveznim odnosima išle su tragom europskih propisa oko smanjivanja elektroničkog otpada i povećavanja popravaka i trajnosti uređaja u svrhu zaštite okoliša. Na žalost, praksa je pokazala da se uređaji brzo kvare, da su popravci dugotrajni ili nemogući i da se elektronički otpad ne smanjuje, nego čak i povećava, a to nije na tragu zelenih politika EU-a.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača tražit će izmjene i dopune Zakona o obveznim potrošačima u svrhu zaštite prava potrošača koji imaju pravo za svoj novac dobiti ispravan i kvalitetan proizvod, a ne čekati dugotrajne popravke.

Nemamo razrađen sustav nadoknade štete koju kupci trpe zbog kupnje tih loših proizvoda i na tome ćemo više poraditi kako bi se muke potrošača mogle u konačnici od trgovaca i naplatiti bez dugotrajnog suđenja.

Korisnička podrška

Niti kod usluga naši potrošači nemaju puno više sreće, naročito kod teleoperatora i opskrbljivača strujom i plinom. Budući da smo rela-

tivno malo tržište, teleoperatori svojim ponudama nastoje privući što više korisnika, pa se u toj utakmici ne biraju sredstva, a u posebnoj opasnosti je starija populacija. Njih se naziva na fiksne telefone i nude im se prelasci na drugu mrežu, uz pogodnosti koje to nisu i koje takvi potrošači ne mogu ni razumjeti, jer ne znaju o čemu se radi – nude se internetske usluge osobama koje su informatički nepismene i nemaju pametne uređaje, nude se usluge koje se ne mogu ostvariti, jer nema pokrivenosti signala itd.

Korisnička podrška kod teleoperatora jako je loša za stariju populaciju, slaba je dostupnost agenata, a nisu agenti niti obučeni za komunikaciju sa starijim osobama, pa se vrlo često niti ne uspostavi komunikacija, jer jedni druge ne razumiju.

Velike probleme potrošačima stvaraju opskrbljivači strujom i plinom i tu je kvaliteta usluge značajno pala. Ne provode se redovita očitavanja brojila, šalju se visoki računi na temelju procjene i tako se stvaraju problemi iz kojih potrošači teško izlaze.

Prijavljeni kvarovi dugo se rješavaju, vrlo često i površno, pa se problemi ponavljaju, a potrošači se nemaju kome obratiti, kako bi brzo i efikasno riješili svoj problem. Starija populacija svoje probleme iz ovog područja rješava telefonom ili odlaskom na šaltere, telefoni su uvijek zauzeti, a osoblja na šalterima je premalo ili nisu obučeni za rješavanje prigovora.

Sigurnost i kontrola kvalitete hrane

trola sigurnosti i kvalitete hrane nedostatna. Naši potrošači nisu dovoljno educirani i informirani o tome što znače deklaracije na proizvodu i kako ih treba čitati, da bi znali kakav proizvod kupuju i na tome treba više poraditi.

Mi stalno upozoravamo na rezultate Potrošačkog semafora, istraživanje koje svake dvije godine provodi Europska komisija u svim članicama EU-a i po kojima smo mi u segmentu edukacije i informiranja na posljednjem mjestu, kako potrošači, tako i trgovci. Tu poziciju držimo od ulaska u EU do danas, bez napretka i nije onda čudo da imamo toliko problema.

Turizam, zdravstvo, promet, majstori...

Problema sa kvalitetom imaju naši potrošači i u ostalim segmentima – u turizmu, u zdravstvu, u prometu, a poseban su problemi majstori koji rade proizvode po mjeri ili popravke na zgradama, stolariji, vodo i elektro instalacijama, kvaliteta proizvoda ili usluga vrlo je niska, vrlo često se posao i ne odradi do kraja, a majstor nestane bez traga i nitko nije nadležan za takve slučajeve.

Sa širenjem online kupovine kvaliteta proizvoda koju potrošači kupuju još se više pogoršala. Ne samo da ima previše prevarantskih stranica koje nitko ne kontrolira, već i poznate stranice prodaju lošu robu, a put do zaštite i ostvarenja prava dug je i mukotrpan. Puno se bez ikakvog nadzora prodaje zdravstvenih preparata i pomagala, koji puno koštaju, a upitne su kvalitete i tu je zaštita potrošača vrlo slaba.

Sigurnost i kontrola kvalitete hrane poseban je problem u Hrvatskoj, vrlo često primimo obavijest da se neki proizvod povlači iz prodaje, jer je opasan za ljudsko zdravlje i to najčešće po dojavi iz europskog sustava (RAPEX), što znači da je kon- ST

Sve u svemu kvaliteta nije nešto uobičajeno kod nas, odnosno rijetko ju se može naći i moramo se približiti zapadnoeuropskim standardima „vrijednosti za novac“, i to konkretnim djelima, a ne pričama kako smo mi dio Europe.

kvaliteta i zaštita

Iz Državnog inspektorata odgovorili su na naša pitanja na temu Kvalitete i zaštite potrošača

Osigurati visoke razine sigurnosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja te zdravlja bilja u neprekinutom lancu od polja do stola

Promicanje dosljednog i sveobuhvatnog pristupa nadzoru tržištu i sama provedba nadzora iznimno je bitan element unaprjeđenja i praćenja pravilne primjene zakonodavstva u području zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda.

ST: Ulaskom na jedinstveno tržište Europske unije Vaša institucija postala je važna sastavnica infrastrukture kvalitete koja je temelj suradnje temeljene na povjerenju između institucija unutar Europske unije. Možete li ukratko definirati mjesto i ulogu Vaše institucije unutar Republike Hrvatske, ali i Europske unije i globalno?

DI: Jedan od ključnih političkih prioriteta Europske komisije ostvarivanje je povezanog i pravednijeg jedinstvenog tržišta, gdje je slobodno kretanje roba najrazvijenija od četiri temeljne slobode.

Kako bi se zajamčilo slobodno kretanje proizvoda unutar Unije neophodno je osigurati da ti proizvodi ispunjavaju zahtjeve u pogledu sigurnosti i sukladnosti kako bi se

osigurala visoka razina zaštite i sigurnosti potrošača.

U tom kontekstu Državni inspektorat pozicioniran je na nacionalnoj razini kao jedno od tijela za nadzor tržišta u različitim sektorima proizvoda, kao i u području politika zaštite potrošača te drugim upravnim područjima imajući u vidu da Državni inspektorat objedinjava poslove iz nadležnosti 16 inspekcija te koje u obavljanju inspekcijskih poslova djeluju sinergijski i u suradnji s drugim institucijama kako na nacionalnoj razini tako i u slučajevima potrebne prekogranične suradnje s nadležnim tijelima iz drugih država članica Europske unije.

ST: Koliko je u Republici Hrvatskoj prepoznata važnost infrastruktu -

re kvalitete počevši od strane Vlade Republike Hrvatske, poduzetnika i gospodarstvenika ali i svih građana Republike Hrvatske?

DI: S obzirom na izazove globalizacije i modernijeg načina poslovanja na jedinstvenom tržištu uspostava jedinstvenih pravila i okvira za nadzor tržišta, u kontekstu ujednačenog zakonodavstva Europske unije u provedbi sustavnih inspekcijskih nadzora nad provedbom politika zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda, od velike je važnosti učinkovito funkcioniranje tržišta te zaštita potrošača i njihovih prava. Paralelno s jačanjem zakonodavnog okvira ključna je i kontinuirana provedba inspekcijskih nadzora u navedenim područjima kako bi se gospodarskim subjektima na odgovarajući način ukazalo na nji -

hove zakonske obveze s ciljem pravilnijeg poslovanja, te s druge strane, potrošačima osiguralo pravilno ostvarivanje njihovih prava te dostupnost sigurnih proizvoda na tržištu.

S razvojem politike sigurnosti hrane, uključujući i kvalitetu, Republika Hrvatska je nastavno na promjene u zakonodavstvu EU-a u cijelosti izmijenila pristup u području sigurnosti hrane čime je obuhvaćen cjelokupan proizvodni lanac počevši od polja odnosno farme pa sve do krajnjeg potrošača. Republika Hrvatska je samo godinu dana nakon donošenja jedinstvenog Europskog zakona o hrani 2002. godine, znači odmah 2003. godine, donijela Zakon o hrani usklađen s europskim odnosno Uredbom (EC) 178/2002 te je Republika Hrvatska na taj način započela s provođenjem jedinstvene politike koja ima za cilj zaštitu zdravlja potrošača i učinkovito funkcioniranje tržišta.

To je politika sigurnosti hrane koja se temelji na osnovnim načelima: analize rizika, zaštite interesa potrošača, predostrožnosti i transparentnosti. Na taj način jasno su definirane nadležnosti i odgovornosti tijela državne uprave i subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje u cijelom lancu proizvodnje i distribucije slijedeći princip „od polja do stola“ ili „od farme do vilice“.

ST: U kojoj mjeri je Vaša uloga i u kojoj mjeri su Vaše aktivnosti vezane uz osiguranje kvalitete proizvoda koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske i, s druge strane, koja je Vaša uloga u pomoći poduzetnicima i gospodarstvenicima vezano uz plasman proizvoda na tržište Europske unije i svjetsko tržište? U kojoj mjeri je Vaša uloga i u kojoj mjeri su Vaše aktivnosti vezane uz osiguranje kvalitete proizvoda koji se stavljaju kroz trgovačku mrežu na tržište Republike Hrvatske i koja je Vaša uloga pritom u procesu zaštite potrošača?

DI: Polazeći od inicijativa Europske komisije za jačanje sukladnosti proizvoda i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda, posljedično proizlazi potreba za jačanjem provedbe nadzora tržišta i osiguravanjem da su ti proizvodi sigurni i sukladni sa zakonskim zahtjevima i da stoga ispunjavaju zahtjeve kojima se osigurava visoka razina zaštite javnih interesa, primarno zaštita zdravlja i sigurnosti potrošača.

Stoga u pogledu pristupa nadzoru tržišna inspekcija Državnog inspektorata u okviru aktivnosti sukladno svom djelokrugu kontinuirano kroz inspekcijske nadzore provodi monitoringe proizvoda stavljenih na tržište ili na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske, a s ciljem sveobuhvatnog i integriranog pristupa nadzoru tržišta te osiguravanja da su proizvodi stavljeni na tržište sukladni sa zahtjevima odgovarajućeg zakonodavstva.

Osim navedenog proaktivnog pristupa, imajući u vidu da je na temelju Direktive 2001/95/EZ upravo u svrhu zaštite i sigurnosti potrošača na jedinstvenom tržištu Europske unije uspostavljen sustav za brzu razmjenu informacija između država članica i Europske komisije o mjerama i aktivnostima poduzetima u vezi s proizvodima stavljenim na europsko tržište koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (sustav Rapex, odnosno

Safety Gate), tržišna inspekcija Državnog inspektorata obavlja kontinuirane reaktivne monitoringe u pogled informacija zaprimljenih putem sustava te provodi inspekcijske aktivnosti kako bi utvrdila jesu li isti proizvodi stavljeni na raspolaganje potrošačima i na hrvatskom tržištu, te kako bi se utvrdilo jesu li gospodarski subjekti pristupili ispunjavanju svojih obveza u pogledu poduzimanja odgovarajućih mjera i aktivnosti vezanih uz povlačenje proizvoda s tržište ili opoziva od potrošača kako bi se spriječili rizici za potrošače povezani s istim proizvodima. S obzirom na gospodarske subjekte koji sudjeluju u lancu opskrbe, odnosno lancu distribucije treba istaknuti kako isti imaju obvezu postupati odgovorno prilikom stavljanja proizvoda na tržište ili na raspolaganje na tržištu te pri tome u potpunosti ispuniti svoje zadaće u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima propisanim zakonodavstvom. Međutim, pri tome je i ključna suradnja gospodarskih subjekata s nadležnim inspekcijskim tijelom kako bi se u slučaju nesukladnih proizvoda odmah osigurala provedba potrebnih korektivnih mjera iniciranih od samih gospodarskih subjekata u pogledu radnji kojima bi se mogli ukloniti ili ublažiti rizici koje predstavljaju proizvodi koje su isti subjekti stavili na tržište, a sve u cilju zaštite potrošača.

Hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske, europsko i međunarodno tržište mora biti sigurna za konzumaciju zbog zahtjeva postavljenih zakonodavstvom. Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata osigurava redovito provođenje službenih kontrola, ovisno o riziku i s odgovarajućom učestalosti kako bi se postigli ciljevi propisa o hrani i hrani za životinje.

Djelotvorne službene kontrole ostvarene su i potpunim uključivanjem u Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), čime se podigla opća razina sigurnosti hrane, između ostaloga sprječavanjem prodaje i povlačenjem s tržišta proizvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Posljednjih godina intenzivno se radilo na podizanju svijesti kako potrošača tako i proizvođača po pitanju sigurnosti i kakvoće hrane. Postoje obvezni zahtjevi kakvoće za pojedinu kategoriju hrane, a ukoliko oni nisu propisani hrana mora biti zdravstveno ispravna i ispravno označena. Temeljem ispravnih i nezavaravajućih podataka potrošač dobiva informaciju o hrani te odlučuje o kupnji iste.

ST: Kao predstavnici u svim međunarodnim institucijama vezanim uz područje Vašeg djelovanja, koje su ključne smjernice vezane uz osiguranje kvalitete proizvoda koji se stavljaju na tržište i, s druge strane, u kojem smjeru idu Vaše aktivnosti vezane uz zaštitu potrošača koje će se transferirati i na tržište Republike Hrvatske?

DI: Imajući u vidu primarne ciljeve strategija Europske unije koji su u području nadzora tržišta proizvoda usmjereni prvenstveno na postizanje visoke razine zaštite potrošača u pogledu proizvoda koji su im dostupni na jedinstvenom tržištu, suradnja između država članica Europske unije, odnosno prekogranična suradnja u provedbi zajedničkih aktivnosti nadzora tržišta i razmjeni informacija o nesukladnim proizvodima dostupnima na tržištu pokazala se kao bitan segment koji doprinosi jačanju sukladnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu i učinkovitosti nadzora tržišta.

Upravo stoga tržišna inspekcija Državnog inspektorata u svrhu postizanja spomenutih ciljeva na razini Europske unije aktivno sudjeluje u radu ekspertnih skupina Europske komisije u svrhu osiguravanja komunikacije s odgovarajućim tijelima u drugim državama članicama, koordinacije zajedničkih projekata poput prekograničnih aktivnosti zajedničkog nadzora tržišta, razvoj zajedničkih praksi i metodologija djelotvornog nadzora tržišta.

S obzirom da Europska komisija u cilju jačanja koordinacije aktivnosti nadzora tržišta između država članica i osiguravanja potrošačima dostupnosti sigurnih proizvoda potiče aktivnosti provedbe zajedničkog nadzora tržišta u pogledu sigurnosti proizvoda, tržišna inspekcija Državnog inspektorata stoga kontinuirano svoje aktivnosti usmjerava na takve zajedničke

projekte radi osiguranja jednake razine zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu, kako bi se na tržištu identificirali potencijalno nesukladni proizvodi te potrošačima osigurali samo sigurni proizvodi.

Obveza, ali istovremeno i cilj Državnog inspektorata je osiguranje visoke razine sigurnosti hrane, zdravlja životinja, dobrobiti životinja i zdravlja bilja u neprekinutom lancu od polja do stola. Cilj je također kroz provedbu službenih kontrola zaštita konkurentnog i prilagodljivog poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i samih potrošača.

ST: Kako Vi vidite što bi trebalo napraviti da infrastruktura kvalitete bude vidljivija i dobije mjesto koje joj pripada budući da je ona preduvjet izvoza i međunarodnih poslovnih aktivnosti, ali i ključan čimbenik u osiguranju kvalitete proizvoda i zaštite potrošača na tržištu Republike Hrvatske?

DI: Imajući u vidu sve veći utjecaj razvoja globalnog tržišta i digitalizacije na jedinstvenom tržištu, koje posljedično ima utjecaj kako na potrošače, tako i na gospodarske subjekte, potrebni su napori svih dionika uključujući i nadzora tijela, u razvoju učinkovitih instrumenata u provedbi politika zaštite potrošača, kao i u kontekstu sigurnosti proizvoda koji su na tržištu dostupni potrošačima.

Stoga je promicanje dosljednog i sveobuhvatnog pristupa nadzoru tržištu i sama provedba nadzora iznimno bitan element unaprjeđenja i praćenja pravilne primjene zakonodavstva u području zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda, kako bi se osigurala djelotvorna zaštita potrošača te dobra suradnja nadležnih tijela i svih sudionika u lancu opskrbe uzimajući u obzir da je zaštita potrošača i njihova sigurnost jedno od osnovnih načela pravnog okvira Europske unije. S.S. ST

kvaliteta

O pravima potrošača na jedinstvenom tržištu Europske unije svoje mišljenje rekao nam je doc. dr. sc. Tomislav Sokol zastupnik u Europskom parlamentu.

foto: EPPGroup

Zabraniti bankama

jednostrano

povećanje minusa

Kod deset od dvadeset ispitanih proizvoda, rezultat senzorne procjene otkrio je razlike u okusu, koje su uzrokovane različitim sastavom proizvoda. Konkretno, istraživanje je pokazalo da se okus čokoladnog kolačića Milke razlikuje po dojmu okusa u Njemačkoj i Hrvatskoj.

Europska unija, pa tako i Hrvatska kao država članica, zasigurno ima jedne od najboljih zakona u području zaštite potrošača u svijetu. Rezultat toga je i činjenica da su 72 posto potrošača uvjereni u to da su proizvodi koje kupuju sigurni. Međutim, činjenica je da se unatoč kvalitetnom zakonodavstvu četvrtina potrošača susreće s različitim problemima pri kupnji roba ili usluga. Zato je važno ra -

diti na ispravnoj provedbi zakona koji se odnose na zaštitu potrošača. S druge strane, istraživanje je pokazalo da europski potrošači nisu svjesni svojih prava unatoč kvalitetnom zakonodavstvu i to je prava anomalija. Ovo istraživanje pokazalo je da više od trećine europskih potrošača ima nisku razinu znanja o svojim pravima, ali i to da je Hrvatska po poznavanju potrošačkih prava ispod razine poznavanja prava u Europskoj uniji.

Zato je dobro da je Vlada donijela Nacionalni program zaštite potrošača upravo s ciljem informiranja i podizanja svijesti o zaštiti prava potrošača.

Europska komisija je na zahtjev Europskog parlamenta provela nekoliko istraživanja o različitoj kvaliteti proizvoda na jedinstvenom tržištu. Prvo istraživanje utvrdilo je postojanje razlika u sastavu kod trećine proizvoda koji se pakiraju na isti ili sličan način u država -

ma članicama. Ono što je zanimljivo je da je to istraživanje utvrdilo da zapravo ne postoji jedinstveni regionalni obrazac kad je u pitanju različita kvaliteta proizvoda. Drugim riječima, suprotno općem uvjerenju, problem različite kvalitete proizvoda prisutan je na čitavom jedinstvenom tržištu, neovisno o tome kupuje li se hrana u zapadnim ili istočnim državama članicama.

Drugo istraživanje na temu različite kvalitete proizvoda baziralo se na senzorskim razlikama u hrani među državama članicama. Drugim riječima, ispitivala se razlika u okusu hrane među državama članicama. Rezultati su pokazali da prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište u istom pakiranju, ali se količinom ili vrstom sastojaka razlikuju u sastavu, mogu imati različite senzorne karakteristike, odnosno razlike u okusu. Kod deset od dvadeset ispitanih proizvoda, rezultat senzorne procjene otkrio je razlike u okusu, koje su uzrokovane različitim sastavom proizvoda. Konkretno, istraživanje je pokazalo da se okus čokoladnog kolačića Milke razlikuje po dojmu okusa u Njemačkoj i Hrvatskoj.

Pokrenute brojne inicijative

Brojne su inicijative koje sam pokrenuo i na kojima sam radio u Europskom parlamentu s ciljem postizanja ravnopravnog položaja potrošača u Europskoj uniji. Kad govorimo s aspekta kvalitete proizvoda koji se stavljaju na tržište, više puta sam istaknuo da je u prošlom parlamentarnom sazivu propuštena prilika da se praksa različite kvalitete proizvoda apsolutno zabrani i to uvrštavanjem takve prakse na takozvanu crnu listu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Drugim riječima, kompanijama je dozvoljeno da objektivnim kriterijima opravdavaju različitost u sastavu proizvoda koje plasiraju u različite države članice. Zato sam kao iz-

vjestitelj EPP-a za Mišljenje Odbora IMCO o Strategiji ‘od polja do stola’ uložio amandmane o tome da provedba Strategije mora jamčiti jednaku kvalitetu proizvoda, jer je jedini način da konačno riješimo pitanje različite kvalitete proizvoda taj da takvu praksu uvrstimo u Prilog I. Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi koji sadrži popis postupaka koji se u svim okolnostima smatraju nepoštenima.

Politika zaštite potrošača U Europskom parlamentu zalažem se za to da politike Europske unije bolje odražavaju politiku zaštite potrošača. U tom smislu, kao supotpisnik Rezolucije o jedinstvenom punjaču, jedan sam od začetnika ove inicijative zahvaljujući kojoj će jedinstveni punjač u ovoj godini postati stvarnost. Kad sam postao zastupnik u Europskom parlamentu nisu mi svi vjerovali da ćemo uspjeti uvesti jedinstveni punjač, jer su lobiranja tehnoloških divova uistinu bila do tada neviđena. Međutim, već nakon šest mjeseci u Europskom parlamentu uspio sam s kolegama zastupnicima na dnevni red staviti rezoluciju kojom zahtijevamo uvođenje jedinstvenog punjača. Ta je rezolucija usvojena s čak 582 glasa i već sam tada bio svjestan da smo time postigli veliku pobjedu za sve potrošače u Europskoj uniji. U konačnici, novim zakonom koji je usvojen, USB-C postat će standardni utor za sve pametne telefone, prijenosna računala i drugu elektroničku opremu. S druge strane, kao izvjestitelj Kluba zastupnika Europskog parlamenta za Direktivu o potrošačkim kreditima izborio sam se za bolji položaj potrošača kao slabije ugovorne strane u odnosu prema bankama.

Novim pravilima zabranili smo bankama jednostrano povećanje minusa. Dakle, bez izričitog pristanka potrošača, banke više neće moći povećavati minuse na računima građana. Banke će po novim

pravilima morati građane unaprijed obavijestiti o svakom planiranom smanjenju ili ukidanju prešutnog prekoračenja i ostaviti im mogućnost obročne otplate u dvanaest jednakih obroka, a države članice moći će uvesti i stroža pravila o zaštiti potrošača. Važno je i to da će banke o rizicima povezanim s podizanjem kredita morati informirati građane, a upozorenje će morati naznačiti i kod reklamiranja kredita.

Također, amandmanima sam se založio za izmjenu Direktive o medu kako bismo potrošačima pružili potpune informacije o udjelu meda u pakiranju proizvoda. Nakon dugotrajnih pregovora, konačno smo postigli dogovor o novim pravilima o označavanju meda. Prema novim pravilima na pakiranju meda morat će biti jasno naznačena država iz koje med dolazi, a novost je i to što će na pakiranju mješavina meda morati biti naznačen i točan udio meda iz svake od država u kojoj je med sakupljen i to silaznim redoslijedom od države iz koje dolazi najveći udio meda do države iz koje dolazi najmanji udio meda. Osim toga, dogovoreno je da će Europska komisija predložiti i jedinstveni kôd koji će biti naznačen na pakiranju kako bi potrošači mogli pratiti med od pčelara do konačnog proizvoda. Sigurnost i ravnopravnost potrošača znači i dostupnost lijekova i sprječavanje njihove nestašice. Zato mi je drago da sam u Europskom parlamentu imenovan i izvjestiteljem Kluba zastupnika EPP-a za dio reforme EU zakonodavstva o lijekovima. Cilj je ove reforme spriječiti nestašice lijekova i probleme u lancu opskrbe, odnosno osigurati da lijekovi budu dostupni pacijentima u isto vrijeme i pod istim uvjetima, bez obzira na to gdje žive u Uniji. Konkretno, za pacijente u Hrvatskoj to bi značilo da su im novi i inovativni lijekovi dostupni u isto vrijeme kada i pacijentima u Njemačkoj.

pripremio: Srećko Sertić

kvaliteta

HGK „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“

Kupci daju prednost proizvodima koji nose znakove kvalitete

Kampanja „Kupujmo hrvatsko“ tijekom više od 25 godina postojanja i održavanja ostvarila je svoju osnovnu ideju odnosno podigla je svijest o važnosti proizvodnje i kupovine domaćih kvalitetnih proizvoda, a čime doprinosi očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta.

ST: Ulaskom na jedinstveno tržište Europske unije Vaša je institucija prepoznala važnost kvalitete proizvoda unutar područja vašeg djelovanja. Možete li ukratko opisati misiju Vaše institucije unutar Republike Hrvatske?

HGK: Označavanje proizvoda i usluga znakovima kvalitete ima dugu povijest i gospodarsko značenje zaštite proizvoda i usluga kao i proizvodnje. Upravo je to jedan od razloga zašto je Hrvatska

gospodarska komora 1997. godine pokrenula projekt vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga znakovima kvalitete HGK „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“. Kroz sustav označavanja ostvarena je prepoznatljivost kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga koji su nastali kao rezultat ulaganja u kvalitetu, razvoj i unapređenje organizacija.

ST: Prepoznavši značaj kvalitete proizvoda za plasman ne samo u

Hrvatskoj već i na jedinstveno tržište EU, ali i cijelog svijeta pokrenuli ste inicijativu i projekte vezane uz kvalitetu proizvoda hrvatskih proizvođača. Možete li nam opisati o čemu se radi?

HGK: Jedna od osnovnih uloga HGK je promicati interese svojih članica i gospodarstva u cjelini, a s obzirom na to da se brendovima vidljivo ističe snaga gospodarstva, HGK je pokrenula prepoznatljivo nacionalno brendiranje odnosno ozna -

čavanje proizvoda i usluga znakovima kvalitete HGK. Pri tome koristimo pomoć i stručnost akademske zajednice, kojim struka putem neovisnih, multidisciplinarnih stručnih tehničkih komisija procjenjuje gospodarske subjekte i njihove proizvode i usluge te odlučuje o dodjeli prava uporabe jednog od dva znaka „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“.

Znak „Hrvatska kvaliteta“ dodjeljuje se proizvodima i uslugama podrijetlom iz Republike Hrvatske koji se odlikuju natprosječnom kvalitetom. Znak kvalitete ujedno identificira zemlju podrijetla, ali i ukazuje kupcu kako je to proizvod vrhunske kvalitete i predstavlja sigurnost za kupca te mu potvrđuje da je izabrao doista kvalitetan hrvatski proizvod. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se znak kvalitete u današnjoj konkurenciji pokazao nezamjenjivim dijelom suvremene marketinške strategije i da postaje garancija pouzdanosti.

ZNAKA VIZUALNOG OZNAČAVANJA HRVATSKIH „HRVATSKA KVALITETA“ („CROATIAN QUALITY“)

Znak „Izvorno hrvatsko“ dodjeljuje se kvalitetnim proizvodima i uslugama podrijetlom iz Republike Hrvatske, s obilježjima istinskih nacionalnih vrijednosti. On vizualno označava zemlju podrijetla proizvoda, identificirajući povezanu hrvatsku kvalitetu i autentičnost. Namjena dodjele prava uporabe znaka „Izvorno hrvatsko“ je poticanje stvaralaštva, kreativnosti, originalnosti i invencije domaćih proizvođača u okruženju suvremene tehnologije.

ZNAKA VIZUALNOG OZNAČAVANJA HRVATSKIH „IZVORNO HRVATSKO” („CROATIAN CREATION”)

Promotivnim aktivnostima Hrvatska gospodarska komora omogućava prepoznatljivost i povjerenje u znakove kvalitete HGK na domaćem i inozemnom tržištu.

ST: oliko je znak kvalitete motivirajući za sve one proizvođače kojima ste ga dodijelili (odnosno njihovim proizvodima) i utječe li na povećanje njihove konkurentnosti i bolje poslovanje?

HGK: HGK kontinuirano provodi anketiranje tvrtki nositelja znakova kvalitete, a posljednje istraživanje provedeno je 2023. godine.

U pogledu konkurentnosti proizvoda i usluga u odnosu na znak kvalitete i usporedbi s onima koji nemaju znak kvalitete, 81,4 % ispitanika smatra da su proizvodi i usluge sa znakom kvalitete HGK konkurentniji u odnosu na proizvode

kvaliteta i zaštita potrošača

i usluge bez znaka, dok tek 18,6 % smatra obrnuto. Kao najveća korist od znakova kvalitete HGK tvrtke su istaknule: prepoznatljivost kvalitete proizvoda i usluga 64,5 %, povjerenje kupaca 48,8 %, poticanje kupovine domaćih proizvoda i usluga 44,6 % te veća konkurentnost proizvoda i usluga sa znakom kvalitete 43,4 %. Kao manje koristi od brendiranja znakovima kvalitete prepoznate su bolja promocija proizvoda 30,7 %, bolja vidljivost proizvoda i usluga sa znakom kvalitete 27,7 % i lojalnost kupaca 24 %. ST: Da li su ti znakovi prepoznati i od strane potrošača i koliko sama kvaliteta proizvoda utječe na zaštitu potrošača i njihovo povjerenje?

HGK: Istraživanja koje kontinuirano provodimo pokazuju da su proizvodi označeni znakovima kvalitete HGK „Hrvatska kvaliteta“ ili „Izvorno hrvatsko“ jako dobro prepoznati od strane kupaca. Konkretno, istraživanje koje je naš Odjel za upravljanje kvalitetom proveo prošle godine pokazalo je da je 92,9 % ispitanika upoznato sa znakovima kvalitete HGK. Većina kupaca kod odabira proizvoda daje prednost onim proizvodima koji nose znakove kvalitete (uglavnom to radi 66,9 % ispitanika, a uvijek njih 30,5 %). Istraživanje, između ostalog, pokazuje da većina ispitanika (73,8 %) smatra da su proizvodi koji nose znak kvalitete kvalitetniji od istih proizvoda koji nisu nositelji znakova.

Važno je istaknuti da rezultati naših istraživanja potvrđuju da su potrošači svjesni važnosti kupnje hrvatskih proizvoda, oni znaju da na taj način potiču razvoj proizvodnje domaćih kvalitetnih proizvoda i podupiru hrvatsko gospodarstvo. ST: U Republici Hrvatskoj imamo čitav niz akcija kojima se promovira kvaliteta proizvoda. Da li bi prema Vašem mišljenju bilo dobro napraviti integraciju svega toga i da li bi time možda dobili veći značaj znakova i nagrada?

HGK: Znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“ nastoje se brendirati, ne samo proizvodi i usluge, nego i zemlja u cjelini jer je važno stvoriti identitet zemlje koja, osim vrhunskih sportaša i prirodnih ljepota, raspolaže i kvalitetnim proizvodima koji mogu izdržati i globalnu konkurenciju.

Nadograđujući vizualno označavanje HGK je ostvarila i druge projekte i aktivnosti povezane na određeni način s promocijom kvalitete i brendiranjem kao što su: Zlatna kuna; Kupujmo hrvatsko; Drvo je prvo; Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi; Vina Croatia – vina mosaica. Hrvatska gospodarska komora započela je kampanju „Kupujmo hrvatsko“ na način da su znakovi kvalitete „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“ od početka bili njen sastavni i neodvojivi dio. Glavni cilj bio je u uvjetima krize i recesije sačuvati razinu domaće potrošnje i kroz to održati ekonomsku aktivnost zemlje. Uspjeh svakoga društva mjeri se kroz njegov proizvod i uslugu. Upravo znakovima kvalitete i nacionalnom kampanjom „Kupujmo hrvatsko“, HGK je željela izraziti poštovanje prema onima koji stvaraju kvalitetan proizvod ili uslugu u zahtjevnim i izazovnim vremenima, a ujedno ih potaknuti na spoznaju da su prepoznatljiv brend na hrvatskom tržištu i u hrvatskom gospodarstvu. Proizvod ili usluga koji imaju znak „Hrvatska

kvaliteta“ ili „Izvorno hrvatsko“ u bilo kojem dijelu svijeta mogu biti konkurentni, pod pretpostavkom da je i naše društvo konkurentno. Kampanja „Kupujmo hrvatsko“ tijekom više od 25 godina postojanja i održavanja ostvarila je svoju osnovnu ideju odnosno podigla je svijest o važnosti proizvodnje i kupovine domaćih kvalitetnih proizvoda, a čime doprinosi očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta.

Važna uloga i značaj kampanje ogleda se i u poticanju kupaca da sve više kupuju domaće proizvode što je važno, posebice u vrijeme postojeće gospodarske situacije, kad odabirom takvih proizvoda štitimo radna mjesta, razvijamo domaće gospodarstvo, osiguravamo sadašnje i buduće mirovine te prosperitet budućih generacija.

Također, važna uloga kampanje je i u tome da se utječe na sve dobne skupine kroz promociju proizvoda i usluga na otvorenim prostorima, kao i edukacija najmlađih (uključivanje vrtića, škola i studenske populacije). Navedena kampanja doprinosi kontinuiranoj promociji hrvatskih proizvoda, usluga, kreativnosti i znanja kroz organizirane edukacije u obrazovnim institucijama. Informiranje školske populacije kroz tematska predavanja ima edukativni karakter i podiže razinu svijesti o vlastitim vrijednostima. S. M. ST

Tvrtka KTC d.d. posluje od 1992. godine. Danas zapošljava više od 1500 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

Birajte mudro!

Zaštita potrošača kroz svakodnevno ulaganje u znanje i sustave kvalitete

Ivana Prstec - Specijalist u Operacijama opskrbe

Kompanija Orbico d.o.o. svoju uspješnost uvelike ostvaruje i kroz glavne postavke svoga poslovanja s krajnjim ciljem osiguranja kvalitetnih proizvoda potrošačima i maksimalnom zaštitom potrošača.

Iako se iz perspektive potrošača ponekad čini da su distributeri samo jedna točka u lancu opskbe na koje se proizvodi skupljaju i zatim distribuiraju na tržište, to nikako nije tako.

Kupci, odnosno potrošači, glavni su pokretači kompanije i njenog uspješnog poslovanja te je zadaća Orbica da osigura sve elemente koje krajnji potrošači od nje očekuju, ali i da budu usklađeni sa svim zakonskim zahtjevima, kao i pravilima struke te zahtjevima tržišta. Kada pričamo o kvaliteti, obično nam prvo padne na pamet kvaliteta proizvoda. Je li proizvod ono što smo očekivali od njega, ima li svoju funkciju i strukturu, je li neškodljiv za moje zdravlje? Zapravo

nam je osim kvalitete samog proizvoda važna i reputacija branda, odnosno robne marke koju smo odlučili kupiti, dostupnost proizvoda, cijena, te povjerenje u kompaniju koja proizvod stavlja na tržište. U pravnom smislu, pojam zaštite potrošača jako je široki pojam i samo jedan njegov dio čini kvaliteta proizvoda koja prvenstveno obuhvaća zahtjeve zdravstvene ispravnosti proizvoda (što proizvodi smiju sadržavati, u kojoj mjeri, kako i gdje nadgledati parametre, itd.) te označavanja proizvoda tj. koji se minimalno obvezni zakonski podaci trebaju osigurati potrošačima (naziv, funkcija, uvjeti čuvanja, nutritivna tablica, …) olakšavajući im donošenje odluke o kupnji i

odabiru optimalnog proizvoda za zadovoljenje svojih potreba.

U zakonodavnom smislu ne smijemo zaboraviti i propisane dužnosti samih distributera prema nadležnim tijelima, obavezama kontrole, te posljedično i kazne koje u slučaju nesukladnosti distributeri moraju podmiriti ako se ne drže definiranih pravila.

Reputacija branda –osiguravanje kvalitete

U svijetu ozbiljnih distributera/uvoznika izrazito bitna odluka je s kime će se dogovoriti poslovanje i što kompanija koju će se prezentirati na određenom tržištu nudi.

kvaliteta i zaštita potrošača

Stavke na koje je izrazito bitno paziti su da distributer nudi zdravstveno ispravne proizvode, da posluje u skladu zakonskih zahtjeva EU i države na čije se tržište proizvod plasira, da ima uspostavljene standarde kvalitete kao što su ISO 22000, HACCP, certifikate kao što su Halal…, te, naravno, da nudi partnerski odnos kroz osiguranje na detaljniji uvid potrebnih dokumenata, certifikata i informacija koje će naši kupci/potrošači tražiti.

Zakonski okviri

Orbico posluje u 20 zemalja od kojih su neke članice EU, a neke posluju u trećim zemljama. Upravo je ovo izrazito bitan, ali i zahtjevan dio poslovanja u kojem je kompanija

Orbico d.o.o. stavila naglasak da želi na svim tržištima i za svoj cjelokupan asortiman imati kontrolu.

Velika većina zakona koji se odnose na zemlje članice EU vrijede i za cijelo EU područje, ali se naglasak jednako tako stavlja i na lokalnu zakonsku regulativu koja može biti detaljnija i šira od EU regulative. Države koje nisu članice EU imaju, naravno, svoje zakonske pro -

pise koje Orbico također bezuvjetno poštuje.

U tu svrhu kompanija Orbico d.o.o. odlučila se za model u kojem pravne službe kompanije pojedinog tržišta usko surađuju sa specijalistima i vanjskim konzulantskim kućama koji lokalno za svoje asortimane prate zakonske zahtjeve vezane za kvalitetu i označavanje proizvoda i uvode ih u sam sustav kvalitete. Također su zaduženi za savjetovanje s nadležnim tijelima i ovlaštenim laboratorijima u svrhu rješavanja i poboljšavanja usluga. Lokalni specijalisti komuniciraju direktno s pravnim službama/kontrolom kvalitete pojedinog branda/dobavljača kako bi prikupili sve potrebne informacije te na tržište stavile ispravan i siguran proizvod.

Suradnja s državnim institucijama, carinskim inspektoratom i sanitarnim inspektorima

U osiguravanje oba segmenta kvalitete i zaštite potrošača, izrazita se važnost posvećuje redovitom savjetovanju s nadležnim tijelima i ovlaštenim laboratorijima. Veliki

segment poslovanja čini redovita komunikacija s carinskim tijelima koji prilikom uvoza proizvoda iz ne EU zemalja uzorkuju proizvode i šalju ih na analize, kao i sa sanitarnom inspekcijom koji nenajavljeno uzorkuju proizvode sa samih prodajnih mjesta i na temelju analiza potvrđuju sukladnost proizvoda.

Lokalni specijalisti redovito sudjeluju na stručnim skupovima i radionicama koje organiziraju razne službene institucije te svoje znanje prenose na kolege u drugim službama, ali i kolege na drugim tržištima.

Kompanija njeguje i potiče edukaciju svih svojih djelatnika u segmentu sigurnosti proizvoda.

Sustavi upravljanja kvalitetom

Odluke o sustavima upravljanja kvalitetom prvenstveno ovise o samom asortimanu koje Orbico d.o.o. distribuira. Neki sustavi su zakonski propisani kao minimum koji je kompanija obvezna osigurati, neki se uvode zbog želje same kompanije da podigne svoje poslovanje na višu razinu, a neki su zahtjevi samih kupaca kojima kompanija izlazi u susret kreirajući odnos povjerenja i lojalnosti s potrošačima. Uvedeni sustavi u kompaniji izrazito su bitni, jer omogućuju uspostavu kontroliranih procesa čiji su rezultati jasan način poslovanja za sve djelatnike, pozitivan utjecaj nad kontrolom procesa te, naravno, i sama sljedivost proizvoda kako bi se u svakom trenutku znalo gdje je točno na tržište plasiran svaki pojedini proizvod. Dobro razvijeni sustav sljedivosti omogućava praćenje svakog koraka u opskrbnom lancu te brzo i

precizno reagiranje u slučaju povlačenja proizvoda s tržišta.

Orbico je još 2010. godine krenuo s implementacijom HACCP sustava, koji je osmišljen kako bi identificirao, procijenio i kontrolirao rizike koji se mogu pojaviti u procesu opskrbe hranom.

Dodatno, Orbico svake godine ishodi i certifikat za distribuciju/stavljanje na tržište i skladištenje ekoloških proizvoda.

U svom se poslovanju kompanija oslanja na jasno definirane Standardne operativne procedure (SOP) kako bi se osigurala dosljednost u procesima. Te procedure služe kao smjernice za zaposlenike omogućavajući im da svoje zadatke izvršavaju u skladu s najvišim standardima.

Upravljanje kvalitetom integrirano je u sve aspekte Orbico poslovanja, a kontinuirano praćenje, mjerenje i poboljšavanje procesa predstavljaju ključne elemente poslovanja.

Brza evolucija tehnologije, promjene u zakonodavstvu i očekivanja potrošača zahtijevaju stalnu prila -

godbu. Međutim, posvećenost inovacijama i kontinuirano unaprjeđivanje procesa omogućava Orbicu da bude korak ispred.

Orbico kao distributer medicinskih proizvoda usmjeren je na pružanje proizvoda najviše kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti kupcima i krajnjim korisnicima. Stoga, u skladu s Uredbom Europske unije o medicinskim proizvodima i lokalnmi zakonskim zahtjevima, Orbico kao sudionik u lancu opskrbe medicinskim proizvodima ima uveden sustav standardnih operativnih postupaka koji osiguravaju da sigurni i kvalitetni medicinski proizvodi sigurno stignu do krajnjih korisnika. Orbico provodi dobru praksu u prometu medicinskim proizvodima na veliko za skladištenje i prijevoz medicinskih proizvoda koji osigurava organizaciju, izvođenje i nadzor nad skladištenjem u skladu s propisanim uvjetima, odnosno prijevozom medicinskih proizvoda do korisnika. Osim skladištenja i prijevoza medicinskih proizvoda, odgovornost distributera je i u poduzimanju niza koraka prije nego što stavi uređaj na tržište, kako bi osi -

gurao njegovu sigurnost, sukladnost i potvrdio autentičnost njegovog porijekla. Odgovornosti distributera ne prestaju nakon što proizvod učini dostupnim na tržištu. Zapravo, postoji niz zahtjeva za dokumentacijom i izvješćivanjem kojih se distributer treba pažljivo pridržavati kao što su vođenje evidencije pritužbi zdravstvenih radnika i korisnika, prosljeđivanje informacija proizvođaču, prijavljivanje ozbiljnih incidenata nadležnim tijelima, a sve u svrhu zaštite i osiguravanja sigurnosti krajnjih korisnika. Stoga, kvaliteta i zaštita potrošača nisu samo obveza, već i temeljna vrijednost koja pokreće poslovanje prema budućnosti.

Izravna komunikacija s kupcima i potrošačima Naravno, ništa od svega navedenog nema smisla ukoliko ne postoji i direktna komunikacija s kupcima i potrošačima. Glavnu ulogu u komunikaciji s kupcima imaju zaposlenici Orbicovog sektora prodaje (prodajni predstavnici, voditelji robnih marki, voditelji ključnih kupaca) koji na samom licu mjesta dobivaju sve povratne informacije o kvaliteti proizvoda.

Orbico d.o.o. također osigurava i direktnu komunikaciju s krajnjim potrošačima, pa tako putem info maila (info.hr@orbico.com), službene web stranice (www.orbico. com), pisanim putem preko pošte, ili preko prodajnog mjesta na kojem su proizvod kupili, krajnji potrošači mogu kompaniji uputiti sva svoja pitanja, sugestije, pohvale ili reklamacije.

Zaključak

Naš je zadatak i misija da i nadalje svoje napore i znanja usmjeravamo prema zadovoljstvu i zaštiti naših kupaca i potrošača kroz svakodnevno ulaganje u znanje i sustave kvalitete. ST

Mala ali bitna karika održanja komunikacije s potrošačima

Povjerenstvo nema direktnog utjecaja na kvalitetu proizvoda, radova i usluga podružnica i ovisnih društava Zagrebačkog holdinga. Nadležnost Povjerenstva je rješavanje pristiglih reklamacija na javne usluge u drugom stupnju pri čemu je potpuno samostalno i neovisno.

Rad zajedničkog Povjerenstva za reklamacije potrošača društava Zagrebački holding d.o.o., Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o., Gradska plinara Zagreb d.o.o. i Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (dalje u tekstu: Povjerenstvo) temelji se na odredbama čl. 26, st. 5 Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22; 59/23) kojim je propisano da trgovac koji pruža javne usluge mora osnovati Povjerenstvo za pritužbe potrošača, koje rješava reklamacije potrošača u drugom stupnju.

Povjerenstvo za reklamacije potrošača ZGH, zajedničko za trgovačka društva Zagrebački holding d.o.o., Gradsku plinaru Zagreb d.o.o., Gradsku plinaru Zagreb-Opskrba d.o.o. i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o., nadležno je raspravljati o reklamacijama potrošača u drugom stupnju koje se odnose na javne usluge kako su one definirane Zakonom o zaštiti potrošača.

Prema čl. 4, tč. 21 Zakona potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

U Grupi Zagrebački holding pružaju se, prema čl. 25, st. 1, Zakona javne usluge:

• distribucija prirodnog plina,

• javna vodoopskrba i javna odvodnja,

• opskrba plinom u javnoj službi,

• prijevoz putnika u javnom prijevozu,

• prikupljanje komunalnog otpada te,

• usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama.

Povjerenstvo broji sedam članova i sedam zamjenika članova od kojih su dva člana i dva zamjenika člana iz udruga potrošača, a preostalih pet iz ovisnih društava i podružnica Zagrebačkog holdinga. Članovi Povjerenstva imenovani su odlukom predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga. Osnivanje Povjerenstva, organizacija, način rada, obaveze i ovlasti definirane su Pravilnikom o radu Povjerenstva i Odlukom predsjednika dostupnim na www.zgh.hr.

Nezadovoljan potrošač podnosi najprije pisani prigovor putem elektroničke pošte ili pisano ovisnom društvu/podružnici čijom uslugom/postupanjem nije zadovoljan, a zatim, ukoliko je nezadovoljan odgovorom iste ili ako mu nije odgovoreno u roku petnaest dana, ima pravo podnijeti reklamaciju Povjerenstvu na način i adrese kako je propisano Pravilnikom o radu Povjerenstva. Tajnica Povjerenstva potvrđuje primitak reklamacije, provjerava da li je bila reklamacija u prvom stupnju, traži dokumentirano očitovanje na navode iz reklamacije od nadležne podružnice/drušva te priprema i dostavlja raspoloživu dokumentaciju članovima Povjerenstva prilikom saziva sjednice. Na sjednici se o svakoj reklamaciji pojedinačno raspravlja, a odluka o opravdanosti/neopravdanosti iste donosi se natpolovičnom većinom glasova

te se u formi odgovora dostavlja potrošaču i nadležnoj podružnici/društvu najkasnije 30 dana od dana primljene reklamacije, kako je propisano Zakonom. Konačan stav u vezi s reklamacijom Povjerenstvo donosi javnim glasovanjem, ukoliko su na sjednici prisutna najmanje četiri člana Povjerenstva (od kojih je jedan predstavnik udruga potrošača).

Povjerenstvo nudi mnoge usluge

Stupanjem na snagu odredbi novog Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22) dana 28. 05. 2022. godine došlo je do značajnog porasta broja reklamacija i održanih sjednica te promjena u strukturi reklamacijaod svibnja 2022. najveći broj reklamacija se odnosi na djelatnost podružnice Zagrebparkinga koje su ponovno u nadležnosti Povjerenstva, budući je prema čl. 25. st. 1 gore navedenog Zakona navedena usluga proglašena javnom.

Do 31. prosinca 2022. godine održano je 35 sjednica na kojima je razmatrano 489 reklamacija, od kojih je za 39 reklamacija tražena dopuna podnositelja ili dopuna očitovanja nadležne podružnice/povezanog društva pa su razmatrane po dostavi traženog, a 17 je ponovljenih reklamacija zbog nezadovoljstva podnositelja odlukom Povjerenstva. Od 489 razmatranih reklamacija 196 (40%) ih je opravdanih, 239 (49%) neopravdanih, a za 54 (11%) reklamacija Povjerenstvo nije bilo nadležno. Reklamacije za koje Povjerenstvo nije bilo nadležno vezane su uz Komisiju za otpis vode utrošene bez koristi i rješenja o ovrsi te reklamacije pravnih osoba (najvećim dijelom na Zagrebparking).

Tijekom 2023. godine održano je 40 sjednica na kojima je razmatrano 688 reklamacija, od kojih je za 69 reklamacija zatražena dopuna od strane podnositelja ili nadležne podružnice/povezanog društva. Po -

novljene su 4 reklamacije zbog nezadovoljstva podnositelja s odlukom Povjerenstva. Od 688 razmatranih reklamacija: 243 (35%) su opravdane, 376 (55%) su neopravdane, za 18 (3%) nema dovoljno dokaza za odlučiti, a za 51 (7%) reklamacija Povjerenstvo nije bilo nadležno.

Iako formalno veći u 2023. godini, u stvarnosti je broj reklamacija na godišnjoj razini u 2022. i 2023. godini podjednak – razlika je u tome što u 2022. godini nisu razmatrane reklamacije Zagrebparkinga prvih 11 sjednica.

Od 489 reklamacija u 2022. godini, 311 je upućeno na Zagrebparking, preostalih 178 je upućeno na podružnice/ovisna društva.

U 2023. godini je od 688 reklamacija 498 upućeno na Zagrebparking, a preostalih 190 na ostale podružnice/ovisna društva.

Zaštita potrošača ovisi o kvaliteti proizvoda

Povjerenstvo nema direktnog utjecaja na kvalitetu proizvoda, radova i usluga podružnica i ovisnih društava Zagrebačkog holdinga. Nadležnost Povjerenstva je rješavanje pristiglih reklamacija na javne usluge u drugom stupnju pri čemu je potpuno samostalno i neovisno.

Komunikacija s potrošačima

Povjerenstvo za reklamacije potrošača Zagrebačkog holdinga osnovano je u rujnu 2009. godine i do 2018. godine je bilo nadležno za reklamacije u drugom stupnju za djelatnosti podružnica i povezanih društava Zagrebačkog holdinga. Od 2018. godine nadležnost Povjerenstva se usklađuje s odredbama Zakona i ono postaje nadležno za reklamacije javnih usluga, u koje se od svibnja 2022. vraćaju i usluge parkiranja. Većina članova Povjerenstva, uključujući i predstavnike potrošačkih udruga, uključena je u više mandata u rad Povjerenstva. Sjednice Povjerenstva su nerijetko žustre i konstruktivne, a sve u želji da se svaka pristigla reklamacija objektivno razmotri i donese najpravičnija odluka temeljem raspoložive dokumentacije.

Često podružnice i ovisna društva po primitku zahtjeva za očitovanje Povjerenstva ponovo razmotre reklamaciju i svoje postupanje, te istu riješe u korist potrošača što smatramo najvećim doprinosom.

Povjerenstvo je u domeni javnih usluga Zagrebačkog holdinga mala, postojana karika održanja kvalitete i komunikacije s potrošačima.

pripremila: Blaženka Vlahović, univ. spec. oec., Predsjednica Povjerenstva

kvaliteta i zaštita potrošača

Državni zavod za mjeriteljstvo

Ulaganje u kvalitetu proizvoda čini veću konkurentnost na izvoznom tržištu

Točnost i preciznost mjerenja te povjerenje u mjerne rezultate glavni su čimbenici u stvaranju vjerodostojnog i pouzdanog mjeriteljskog sustava koji jamči visoku razinu zaštite potrošača.

Uloga Državnog zavoda za mjeriteljstvo

Sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, br. 85/20, 21/23) Državni zavod za mjeriteljstvo, kao nadležno nacionalno tijelo u području zakonskog i temeljnog mjeriteljstva, predmeta od plemenitih kovina te homologacije motornih vozila odgovoran je za održavanje i ispravno funkcioniranje nacional -

nog mjeriteljskog sustava. To uključuje donošenje nacionalnih zakonskih propisa o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za pojedine vrste mjerila te postupcima njihovog ovjeravanja u području zakonskog mjeriteljstva, razvoj etalona za mjerenje i umjeravanje u području temeljnog mjeriteljstva, pripremu propisa vezanih uz nadzor i ispitivanje predmeta od plemenitih kovina te propisa koji se tiču ho -

mologacije motornih vozila. Zavod je također nadležan za prenošenje direktiva Europske unije iz područja zakonskog mjeriteljstva i homologacije u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske.

Djelatnost Državnog zavoda za mjeriteljstvo podrazumijeva osiguranje mjeriteljskog jedinstva Republike Hrvatske u funkciji slobodnog kretanja roba i usluga s ciljem zaštite potrošača kao i osiguranja

sigurnosti i zdravlja ljudi i životinja. Uz normizaciju i akreditaciju, mjeriteljstvo predstavlja jedan od glavnih stupova infrastrukture kvalitete i važan je čimbenik u uklanjanju tehničkih zapreka globalnoj trgovini, te u velikoj mjeri pridonosi procesu zaštite potrošača. Točnost i preciznost mjerenja te povjerenje u mjerne rezultate glavni su čimbenici u stvaranju vjerodostojnog i pouzdanog mjeriteljskog sustava koji jamči visoku razinu zaštite potrošača.

Osim toga, Zavod je odgovoran za učinkovit nadzor i kontrolu postupaka ovjeravanja mjerila u svrhu održavanja stabilnog i održivog funkcioniranja mjeriteljskog sustava, stalno poboljšanje kvalitete ispitivanja i žigosanja, kao i za nadzor predmeta od plemenitih kovina i djelotvorno upravljanje nacionalnim sustavom homologacije vozila i dijelova vozila u Republici Hrvatskoj.

Važnost infrastrukture kvalitete

Prepoznavanje važnosti infrastrukture kvalitete u Republici Hrvatskoj kontinuirani je proces koji zahtijeva suradnju svih uključenih dionika: Vlade, poduzetnika, građana i ostalih zainteresiranih strana. Infrastruktura kvalitete predstavlja ključni mehanizam za uklanjanje tehničkih zapreka globalnoj trgovini. Stoga nacionalne vlade, pa tako i Vlada RH, preuzimaju odgovornost za uspostavljanje i ispravno funkcioniranje vjerodostojna mjeriteljskog sustava, što uključuje donošenje propisa za zakonske primjene mjeriteljstva, razvoj etalona za mjerenje i umjeravanje, pripremu propisa za mjerila koja upotrebljavaju proizvođači i ispitni laboratoriji te koja se općenito upotrebljavaju u javne svrhe.

Sredstva koja su potrebna za razvoj te infrastrukture predstavljaju znatan dio investicija u razvoj i istraživanje svakoga suvremenog

gospodarstva. Njegova primjena pomaže kvaliteti proizvoda, roba i procesa. Tako poduzeća koja ulažu u kvalitetu proizvoda često postižu veću konkurentnost na tržištu što može rezultirati povećanim izvozom i zadovoljstvom kupaca. Kroz prihvaćanje znanstvenog i tehnološkog napretka, oblikovanje i djelotvornu proizvodnju proizvoda koji zadovoljavaju potrebe tržišta, pridonosi se izbjegavanju nesukladnosti. Drugim riječima, ako su proizvodi usklađeni s međunarodnim normama, mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima te proizvedeni u sklopu akreditiranih proizvodnih procesa, poduzetnici imaju veće šanse za uspjeh na stranim tržištima, što može pridonijeti rastu gospodarstva.

Infrastruktura kvalitete također se odnosi na pružanje visokokvalitetnih usluga, što može poboljšati svakodnevni život građana. Građani imaju koristi od kvalitetnih proizvoda u smislu sigurnosti, pouzdanosti i dugotrajnosti. Samo kvalitetni proizvodi pridonose izgradnji povjerenja potrošača.

Pomoć gospodarstvenicima u plasmanu proizvoda na tržište EU-a i svjetsko tržište

Sva zakonita mjerila koja se stavljaju u uporabu ili su već u uporabi na području Republike Hrvatske moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu („Narodne novine“, broj 74/14, 111/18 i 114/22). Zakonita mjerila moraju udovoljavati mjeriteljskim propisima, biti ispitana, ovjerena i označena propisanim oznakama s ciljem dobivanja točnih, pouzdanih i usporedivih rezultata mjerenja.

Zakonita mjerila su mjerila koja građani susreću u svakodnevnom životu, ona koja se upotrebljavaju u trgovačkim poslovima kod kojih se cijena robe, odnosno učinjene usluge, određuje na temelju mjerenja, odnosno rezultati mjerenja služe za izračun krajnje cijene pro -

izvoda ili usluga koju je potrošač dužan platiti.

Ovjeravanje zakonitih mjerila može biti prvo, redovno u propisanim vremenskim intervalima ili izvanredno. Prvo ovjeravanje mjerila je postupak ovjere tipno odobrenog mjerila koje je dužan osigurati proizvođač mjerila. Redovno ovjeravanje mjerila je postupak koji se provodi u propisanim vremenskim razdobljima za određenu vrstu mjerila i dužan ga je osigurati vlasnik mjerila. Izvanredna ovjera zakonitog mjerila provodi se kada mjerilo nije bilo u uporabi zbog kvara ili drugih tehničkih nedostataka ili zato što nije bilo ovjereno u propisnom ovjernom razdoblju.

Uloga u procesu zaštite potrošača

Vezano za gore navedenu temu i odnos osiguravanje kvalitete proizvoda u procesu zaštite potrošača moraju se razlučiti neke osnovne činjenice. Državni zavod za mjeriteljstvo, sukladno svom propisanom djelokrugu rada, niti jednim aktom ne propisuje kvalitetu proizvoda već se navedena kvaliteta ostvaruje kroz tržišno natjecanje i konkurentnost proizvoda, a u konkretnom slučaju to su zakonita mjerila koji potrošači koriste u svakodnevnom životu.

Kako je već naglašeno, zakonita mjerila koja potrošači susreću u svakodnevnom životu su ona koja se upotrebljavaju u trgovačkim poslovima kod kojih se cijena robe, odnosno učinjene usluge, određuje na temelju mjerenja, odnosno rezultati mjerenja služe za izračun krajnje cijene proizvoda ili usluga koju je potrošač dužan platiti.

Navedena mjerila, da bi se stavila na tržište Republike Hrvatske i/ili Europske unije, moraju udovoljavati propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima. Udovoljavanje navedenim zahtjevima direktno ne utječe na samu kvalite -

kvaliteta

tu proizvoda, ali pridonose tome. Tako na primjer imamo dvije transponirane direktive u hrvatsko zakonodavstvo i to Pravilnik o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage („Narodne novine“ br.21/16) i Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koje se odnose na mjerila („Narodne novine“ br.21/16) koje reguliraju većinu zakonitih mjerila koji potrošači svakodnevno koriste.

Da bi se navedeni propisani zahtjevi provjerili pri Državnom zavodu za mjeriteljstvo, ustrojena je mjeriteljska inspekcija gdje sva zakonita mjerila podliježu nadzoru mjeriteljske inspekcije.

Mjeriteljska inspekcija, između ostalog, provjerava i osigurava da zakonita mjerila koja se stavljaju na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu kao i u uporabu udovoljavaju propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, da su ispitana, ovjerena i označena propisanim oznakama. Isto tako, mjeriteljska inspekcija osigurava da se sva zakonita mjerila koriste u odgovarajućim uvjetima i na način kojim se osigurava potrebna točnost mjerenja i tehnička ispravnost mjerila i točnost mjernih rezultata.

Mjeriteljska inspekcija Državnog zavoda za mjeriteljstvo provođenjem nepristrane, pravedne, brze i učinkovite kontrole primjene zakona i drugih propisa iz propisane nadležnosti kroz obavljanje kontinuiranih inspekcijskih nadzora nad poslovanjem gospodarskih subjekata na području Republike Hrvatske, uz racionalnu potrošnju proračunskih sredstava i zadovoljstvo

svih dionika, aktivno i djelotvorno pridonosi procesu zaštite potrošača.

Međunarodna iskustva, znanja i informacije Državni zavod za mjeriteljstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama i punopravni je član svih europskih i svjetskih organizacija u području zakonskog i temeljnog mjeriteljstva (OIML-a, WELMEC-a, BIPM-a i EURAMET-a), plemenitih kovina (HALLMARKING CONVENTION) i homologacije motornih vozila (UNECE). Kroz ta članstva Državni zavod za mjeriteljstvo prenosi u Republiku Hrvatsku međunarodna iskustva, znanja i informacije u ovim područjima i na taj način osigurava potporu nacionalnom gospodarstvu i doprinosi uređenju unutarnjeg tržišta EU.

Osim toga, Državni zavod za mjeriteljstvo vrlo dobro surađuje s institucijama susjednih zemalja, prenoseći iskustva i znanja, u postupku pridruživanja članstvu EU.

Daljnji razvoj infrastrukture kvalitete u području zakonskog mjeriteljstva ovisit će i bit će uvjetovan utjecajem digitalne transformacije, koja podrazumijeva digitalizaciju odnosno integraciju digitalnih tehnologija u poslovanje i svakodnevni život.

Digitalna transformacija zakonskog mjeriteljstva donosi mnoge prednosti našem društvu, kao na primjer: ubrzava vrijeme izlaska na tržište za proizvode i usluge povezane s mjerenjima, smanjuje kaš -

njenja u procesu odobravanja proizvoda, doprinosi inovativnosti, prilagodljivosti i održivosti proizvoda itd...

U području zakonskog mjeriteljstva teži se prema digitalnoj transformaciji različitih procesa za vrijeme životnog ciklusa proizvoda. U budućnosti možemo očekivati da će se svi postupci vezani uz životni ciklus proizvoda provoditi i pohranjivati u digitalnom obliku.

Ključan čimbenik u osiguranju kvalitete proizvoda i zaštite potrošača na tržištu Republike Hrvatske

Smatramo da je ključno sljedeće:

– edukacija i informiranje o ulozi i važnosti infrastrukture kvalitete;

– razmjena informacija i dobra praksa s drugim zemljama koje su uspješne u promicanju infrastrukture kvalitete;

– dodatno promoviranje uloge, značaja i mogućnosti koje osiguravaju i mogu pružiti institucije infrastrukture kvalitete svim zainteresiranim stranama, posebice potrošačima i gospodarstvu;

– unaprjeđenje digitalnih platformi koje omogućavaju jednostavan pristup informacijama o važnosti sastavnica infrastrukture kvalitete;

– integracija informacija o infrastrukturi kvalitete u obrazovne programe kako bi se osiguralo da budući stručnjaci i poduzetnici razumiju važnost infrastrukture kvalitete.

Kombinacija ovih mjera može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti infrastrukture kvalitete te njezinom boljem pozicioniranju u kontekstu izvoza i zaštite potrošača na tržištu Republike Hrvatske.

pripremila: Brankica Novosel, glavna ravnateljica

gospodarska diplomacija

Povodom 70.

obljetnice

djelovanja, razgovarali smo s MMag. Gerhardom

Schlattlom, direktorom

Austrijskog

ureda za vanjsku trgovinu

Struktura austrijskih ulaganja u Hrvatsku raznolika i otporna na promjene

Gospodarski odnosi Hrvatske i Austrije sigurno će se još više produbiti.

Energetski sektor u Hrvatskoj dugoročno je vrlo relevantan i perspektivan.

Teme kao što su diversificirani energetski miks, održivost u tehničkom području, ESG regulativa, ulaganja u turističku infrastrukturu, održiva infrastrukturna rješenja u blizini obale i hrvatskih otoka i dalje će nas zaokupljati.

ST: Obilježavate 70. obljetnicu djelovanja Ureda u Hrvatskoj. Ured je bio vrlo često aktivan dionik uspostavljanju, njegovanju i proširenju

gospodarskih odnosa i veza s hrvatskim poduzetnicima. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje i što su glavne spojnice u suradnji?

Schlattl: Sedam desetljeća zapravo je jako dugo vrijeme. Naš ured u Zagrebu bio je jedan od prvih inozemnih ureda Austrijske gos -

podarske komore. To je ujedno i dokaz našeg slogana „World Class Partners“ jer je austrijsko gospodarstvo orijentirano na dugoročnu suradnju i pouzdan partner Hrvatskoj. Glavne poveznice između Austrije i Hrvatske svakako su zemljopisna blizina, zajednička povijest, sličan Mindset i iznimno bliske gospodarske veze u gotovo svim gospodarskim granama.

Hrvatska – top destinacija za austrijske turiste

ST: Hrvatska i Austrija snažno su međusobno gospodarski povezane. Bilateralna vanjska trgovina je u porastu, ali raste i deficit Hrvatske u robnoj razmjeni. Visoki suficit Austrije u trgovini robe dijelom je kompenziran relativno visokim deficitom Austrije u bilanci usluga. Kako vidite budućnost kretanja na tim relacijama?

Schlattl: Tradicionalno veliki deficit u bilanci usluga Austrije u usporedbi s Hrvatskom sasvim je jasno posljedica činjenice da je Hrvatska jedna od top destinacija za austrijske turiste. Očekujem da će tako ostati i sljedećih godina. U robnoj trgovini relevantan je čimbenik i intralogistika između austrijskih matičnih tvrtki i njihovih proizvodnih podružnica u Hrvatskoj. Također, vidim veliki interes i za prekogranično pružanje usluge, i to ne samo iz Austrije u Hrvatsku, nego i obrnuto. Vidimo to na brojnim upitima koje naš ured s tim u vezi prima.

ST: Austrija je godinama bila najveći investitor u Hrvatskoj. Pretekla ju je u 2022. Nizozemska. Koliko znamo u te investicije, oko 5,2 milijardi eura, uključeno je oko 800 poduzeća u svim gospodarskim granama. Kakvi su izgledi da se investicijske aktivnosti ožive i prošire? Ima li konkretnih inicijativa u tom pravcu?

Schlattl: Većina austrijskih izravnih stranih ulaganja sigurno je već ostvarena. No, bilježimo sve veća ulaganja u širenje austrijskih tvrtki koje su već duže vrijeme prisutne na hrvatskom tržištu. To svakako govori u prilog Hrvatskoj kada austrijske tvrtke s hrvatskim iskustvom odluče proširiti svoje djelovanje na tržištu. Posebice Schengen i EURO integracija igraju važnu ulogu u investicijskim odlukama austrijskih malih i srednjih poduzeća. To je ciljna skupina stranih ulagača koja možda nije bila toliko u fokusu u prošlosti.

ST: U kojoj mjeri su ulaganja usmjerena u proizvodnju, odnosno, kakva je struktura austrijskih investicija?

Schlattl: U Hrvatskoj imamo oko 50-60 austrijskih proizvodnih tvrtki. Većina od približno 800 tvrtki bavi se uslugama, uključujući financijski, osiguravajući, logistički, hotelski i prodajni sektor. Struktura austrijskih ulaganja u Hrvatsku vrlo je raznolika i stoga otporna na promjene u gospodarskom okviru uzrokovane egzogenim čimbenicima.

ST: Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim gospodarstvom? Što bi pridonijelo boljim rezultatima? Što koči brži razvoj?

Schlattl: Jasno, Hrvatska je jedno od manjih tržišta EU-a s manje od četiri milijuna eura. U isto vrijeme, u odnosu na BDP, postoji mnogo sredstava EU-a u sektoru infrastrukture (zdravstvo, niskogradnja, željeznice).

U ovom business-to-government području austrijske tvrtke nam redovito govore kako je potrebno više stručnjaka u nadležnim hrvatskim ministarstvima i tijelima kako bi se mogli brzo implementirati svi ti EU fondovi. Nedostatak stručne radne snage u javnom sektoru svakako ima usporavajući učinak na gospodarski razvoj u Hrvatskoj.

Prave informacije i odgovarajući poslovni kontakti

ST: Gdje vidite prostora za daljnje unaprjeđenje gospodarskih odnosa i kakva je uloga Ureda u tom pogledu?

Schlattl: Gospodarski odnosi sigurno će se još više produbiti. Energetski sektor u Hrvatskoj dugoročno je vrlo relevantan i perspektivan. Teme kao što su diversificirani energetski miks, održivost u tehničkom području, ESG regulativa, ulaganja u turističku infrastrukturu, održiva infrastrukturna rješenja u blizini obale i hrvatskih otoka i dalje će nas zaokupljati. No, gospodarski će zamah prouzročiti i tržišni ulazak mnogobrojnih hrvatskih tvrtki u Austriju. Uloga našeg ureda i dalje će biti ista kao što je bila zadnjih 70 godina: kao ured Austrijske gospodarske komore u inozemstvu kao neutralni partner i pružatelj usluga, podržavamo austrijske tvrtke u svim njihovim poslovnim aktivnostima na hrvatskom tržište. Naši alati su: prave informacije i odgovarajući poslovni kontakti.

pripremio: Srećko Sertić

Čista energija važno je područje za GreenTech

Po(r)uke Davosa 2024

Sve više izazova bez pravih odgovora

Rezultati novog istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) ukazuju na pretežno nepovoljne izglede za svijet na kratak rok i očekivanje pogoršanja na dugi rok.

Većina ispitanika (54 posto) predviđa izvjesnu nestabilnost i umjereni rizik od globalnih katastrofa, 27 posto ih računa na veće turbulencije, dok tri posto ispitanika očekuje da će se globalni rizici za katastrofu materijalizirati u kraćem roku. Sve to navodi se u Izvještaju o globalnim rizicima 2024 koji je objavio WEF. Samo 16 posto ispitanika širom svijeta očekuje stabilnu ili mirnu situaciju u naredne dvije godine. Istovremeno, za razdoblje od deset godina 63 posto očekuje turbulentno vrijeme, a manje od deset posto mirnu ili stabilnu situaciju. Iz usporedbe globalnih rizika po WEF-u vide se ozbiljne promjene i novi izazovi.

Rizici koji prijete održivom razvoju

Iako je prošlo podosta vremena od zasjedanja Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, analitičari

Rizici 2024.

Rizici 2034.

Ekstremne vremenske prilike Ekstremno vrijeme

Dezinformacije

Umjetna inteligencija

Kritična promjena zemljinih sustava

Gubitak bioraznolikosti i kolaps eko sustava

Društvena i politička polarizacija Nedostatak prirodnih resursa

Inflacija/Rast troškova života Dezinformacije

Cyber napadi

AI tehnologija

Eskalacija/izbijanje sukoba Nedobrovoljna migracija između država

Globalni putovi nabave

Cyber nesigurnost robe i hrane

Fokus na istraživanje i razvoj Polarizacija društva

Prekogranična koordinacija Zagađenje okoliša

se i dalje ozbiljno bave porukama toga skupa. One su dijelom povoljne, ali i negativne. Naime, ovogodišnji je Davos održan na početku potpuno neizvjesne godine po pitanju globalnih geopolitičkih previranja – od nastavka ruske agresije

na Ukrajinu, rata u Gazi, incidenata u Crvenom moru koji preusmjeravaju svjetsku kontejnersku trgovinu i već utječu na pad prometa u mediteranskim lukama, poput Rijeke i Trsta – što je dominiralo gotovo svim održanim raspravama i

panelima pa je (i) ovogodišnji Davos bio mješavina gospodarskih i sigurnosnih tema.

Skrenuta je i pozornost na činjenicu da će tijekom ove godine gotovo 4 milijarde stanovnika Zemlje izaći na neki oblik izbora – parlamentarne, predsjedničke, lokalne, pokrajinske ili izbore za Europski parlament, što bi moglo povećati količinu i protok dezinformacija i lažnih vijesti.

Zanimljivo je da problemi s opskrbom energije, uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedičnim uvođenjem sankcija Rusiji, nisu u vrhu prioritetnih rizika, već je naglasak stavljen na mogućnost recesije i inflacije u SAD-u i Europskoj uniji. Nisu zaobiđene ni klimatske promjene, svojevrsna konstanta među najvećim svjetskim rizicima na koju Svjetski ekonomski forum već desetljećima upozorava.

Zaostajanje Europe u konkurentnosti

Europska se unija tako u Davosu suočila s činjenicom da njezina konkurentnost uvelike kaska za SADom i Kinom, a u zelenoj politici čak i za zemljama Bliskog istoka, koje ubrzano ulažu velika sredstva u obnovljive izvore energije, iako je u EU-u proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prvi put nadmašila proizvodnju struje iz termoelektrana. Nadalje, Europska unija u Davos je na raspravu donijela i problem uvoza radne snage, s obzirom na to da joj svake godine ne -

dostaje tri i pol milijuna radnika, te s tim povezan i problem migracija.

Na najveći broj otvorenih pitanja Davos, nažalost, nije pružio odgovore. Stručnjaci i analitičari tvrde da Svjetski ekonomski forum ni ove godine nije donio velike novosti ili rješenja nekih od gorućih svjetskih problema. Istraživanje koje se svake godine provodi uoči godišnjeg sastanka u Davosu, a u kojemu je sudjelovalo više od 60 vodećih svjetskih ekonomista, pokazalo je da se globalna ekonomija suočava s godinom slabih izgleda za rast i neizvjesnosti koja proizlazi iz geopolitičkih sukoba, teških uvjeta financiranja i razornog utjecaja umjetne inteligencije. Otprilike 56 posto anketiranih očekuje da će ukupni globalni ekonomski uvjeti ove godine oslabjeti, uz visok stupanj regionalnih razlika. Dok većina predviđa umjeren ili jači rast u Kini i Sjedinjenim Državama, postoji širok konsenzus da će Europa ostvariti samo slab ili vrlo slab rast.

Kako do pokretanja globalnog rasta?

U studiji koju je objavio Svjetski ekonomski forum o „kvaliteti“ ekonomskog rasta u 107 ekonomija, zaključuje se da većina zemalja raste na načine koji nisu ni ekološki održivi, ni socijalno inkluzivni, a generalna direktorica WEF-a Saadia Zahidi smatra da će „ponovno pokretanje globalnog rasta biti od suštinskog značaja za rješavanje ključnih izazova, ali sam rast neće biti dovoljan“. Svjetski je ekonomski forum stoga priopćio da pokreće kampanju za definiranje novog pristupa rastu i pomoći kreatorima politika kako bi ga uravnotežili s društvenim, ekološkim i drugim prioritetima, i to je jedna od rijetkih konkretnih poruka ovogodišnjeg Davosa.

Povratak povjerenja?

Najistaknutiji predstavnici poslovnog svijeta, vlada, civilnog društva, medija i akademske zajednice okupili su se na ovogodišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma kako bi se usredotočili na temeljna načela koja pokreću povjerenje. Za poslovni je svijet faktor povjerenja izrazito važan. Ipak, unatoč geopolitičkoj i gospodarskoj neizvjesnosti, globalni poslovni čelnici odlaze iz Davosa s opreznim optimizmom u pogledu 2024. Zašto? Dok izazovi i iznenađenja ostaju neizbježni, mogućnosti ima u izobilju.

Ipak, neka su pitanja zahtijevala više pozornosti od očekivanog.

World Economic Forum / Benedikt von Loebell

Umjetna inteligencija (AI) nedvojbeno je bila u središtu pozornosti, ali oprez oko gospodarskog rasta, geopolitike, održivosti i talenta prevladavali su tijekom sastanka. Pritom je jasno istaknuta međusobno povezana priroda svih tih događaja i neodoljiv osjećaj da se „sve događa odjednom“. Znamo da su promjene stalne. Ali brzina se povećala, a poremećaj – i transformacija – koji doživljavamo temeljni su. Analitičari ukazuju na tri područja koja se preklapaju i koja će zahtijevati dodatnu pozornost u godini koja je pred nama.

Suočavanje s promjenama posvuda odjednom

Osjećaj promjene posvuda odjednom nedvojbeno je potaknut umjetnom inteligencijom. Međunarodni monetarni fond objavio je brojke prema kojima će umjetna inteligencija utjecati na 40% broja radnih mjesta na globalnoj razini. Izvršni direktor Microsofta predviđa da će 2024. biti godina u kojoj će organizacije proširiti AI, dajući ljudima inteligenciju na dohvat ruke. Stav konzultantske grupe Ernst & Young (EY) je da će se tempo transformacije u 2024. snažno ubrzati. Za organizacije to znači uvođenje načela odgovorne umjetne inteligencije koja pokrivaju kritična pitanja kao što su odgovornost, sigurnost i transparentnost – i pružanje dovoljnog ljudskog nadzora.

Geopolitika i rizik daljnje fragmentarnosti

Ovogodišnji sastanak održan je usred eskalacije geopolitičkih napetosti i razornih globalnih sukoba i nije bilo zanemarivanja te stvarnosti. Svjetski su čelnici u Davosu naglasili rizik daljnje fragmentiranosti i potrebu za suradnjom. Takve izjave podupiru nastojanja poslovnog svijeta da u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti pronađu mehanizme određene zaštite. Jasno je da će ove, ali napose u godinama koje dolaze biti potrebna dinamičnija strateška procjena rizika. Tijekom prošle godine, 99% anketiranih izvršnih direktora EY-a reklo je da geopolitički rizici utječu na njihovo donošenje odluka; 40% odgađa planirane investicije, a 37% ih je potpuno zaustavilo. Bez rješenja za trenutne sukobe na vidiku, ovo će se sigurno nastaviti.

Geopolitička pitanja koja će izazvati globalnu poslovnu strategiju nisu samo pitanja koja se temelje na zemlji, već ukazuju na veće makrostrateške promjene kao što su politika oceana, geopolitika umjetne inteligencije i natjecanje za robu. Štoviše, na razini zemlje, 50% globalne populacije i 60% svjetskog BDP-a glasat će na izborima za vodstvo u sljedećoj godini. Ovaj fenomen neizbježno će dovesti do promjena u političkom, gospodarskom i regulatornom okruženju diljem svijeta. Sveobuhvatan pristup transformaciji je, smatraju analitičari, ipak najučinkovitiji. Četiri bitna elementa za uspjeh transformacije –volja, vještina, strogost i opseg –mogli bi liderima dati bolju priliku da nadmaše konkurenciju u vrijeme stalnih poremećaja i promjena. Za poslovni je svijet važno kako transformacijom steći i održati konkurentsku prednost. Poslovni lideri moraju se usredotočiti na spajanje vrhunskih talenata s najvažnijim ulogama u organizaciji poslovanja. U mnogim organizacijama između 20 i 30 posto kritičnih uloga nisu popunjene najprikladnijim ljudima. Zapošljavanje temelje -

no na vještinama moglo bi pomoći organizacijama u pristupu novim bazenima talenata. Istaknuto je da najbolji izvršni direktori ostavljaju organizacije u boljem stanju i na boljem mjestu nego što su ih zatekli. Samozadovoljstvo je čest izazov za izvršne direktore, ali ne mora biti. Glavni izvršni direktori s najboljim učinkom stvaraju doista prepoznatljivu vrijednost Davosom je dominirala i tema razvoja umjetne inteligencije, a primijećeno je da umjetna inteligencija nema isti utjecaj u razvijenim i nerazvijenim ekonomijama – dok je 94 posto ispitanika očekivalo da će umjetna inteligencija značajno povećati produktivnost u ekonomijama s visokim dohotkom u idućih pet godina, samo 53 posto predviđa isto za ekonomije s niskim dohotkom.

Elitistički forum globalizacije

Protivnici globalističkih tendencija u svjetskom gospodarstvu i dalje smatraju da je skup najmoćnijih ljudi u svijetu elitistički debatni klub za daljnje pomake u globalnim stremljenjima. Uporište pronalaze u činjenici da se u Davosu stvara plan globalne elite za kontrolu nad svijetom zbog sve očitijih pokazatelja da se globalna nejednakost povećava, pa nevladina organizacija Oxfam tako upozorava da od 2020. imovina milijardera raste za 2,7 milijardi američkih dolara na dan, dok je inflacija istodobno progutala dio plaća za najmanje 1,7 milijardi radnika širom svijeta.

Novi set globalnih uvjeta poprima finalni oblik širom različitih domena na planeti i ovu tranziciju najbolje označavaju nesigurnost i volatilnost. Pitanje je koliko su društva spremna i sposobna prilagoditi se ovim trendovima i silama promjene. Ovo tim više, ističu analitičari WEF-a, što se njihovi kapaciteti da odgovore na novonastale globalne rizike i izazove smanjuju.

Pripremio: Ante Gavranović

Zašto svi pričaju o inflaciji ako smo u deflaciji

USAD-u se svi ključni akteri slažu da je inflacija stvar prošlosti iako glavni indeksi cijena pokazuju godišnji rast opće razine cijena koji je još uvijek veći od 2%. Američki CPI i PCE za prosinac su na 2,6%. Unatoč tome, jedina preostala dilema je hoće li smanjenje previsokih kamatnih stopa na dolar započeti u ožujku, svibnju ili lipnju. Nakon sjednice FED-a očekivanja početka pada stopa pomaknula su se za 2-3 mjeseca u budućnost, ali se suštinski ništa nije promijenilo.

Nasuprot tome, ECB teško progovara o mogućem smanjenju kamatnih stopa. Praktički do jučer su iz te kuće odašiljani signali da se spuštanje inflacije na ciljanih 2% očekuje tek 2025. što je ekvivalent poruke da skorog spuštanja kamatnih stopa neće biti. A Eurostat je objavio prvu procjenu inflacije za siječanj u europodručju, koja na prvi pogled opravdava takav oprez: godišnja inflacija je i dalje visoka, 2,8% (nakon 2,9% u prosincu).

Međutim, statistika je opaka igra. Mjesečna stopa (promjena u siječnju u odnosu na prosinac) signalizira pad cijena za 0,4%, dakle deflaciju, a ne inflaciju. Pri tome siječanj nije bio prvi mjesec u kojem je zabilježen pad cijena. Aktualni trend cijena u europodručju bolje od godišnje ilustrira šestomjesečna stopa inflacije podignuta na godišnju razinu. Ako podijelimo indeks cijena s onim pred 6 mjeseci, podignemo na

kvadrat, oduzmemo jedan i prikažemo kao postotnu promjenu na godišnjoj razini, dobit ćemo podatak na slici – 6-mjesečna inflacija na godišnjoj razini u europodručju iznosi svega 0,5% ili je četiri puta manje od 2%-tnoga cilja.

Izvor: Eurostat, vlastita obrada

Drugim riječima, ovako mjerena inflacija već se tri mjeseca nalazi ispod ciljanih 2%, jer je u protekla tri mjeseca zabilježena deflacija. To je u skladu s anemičnim stanjem europskog gospodarstva koje se već godinu dana ljulja na rubu recesije, o čemu smo puno pisali na Labu.

Zašto ovaj podatak ne utječe barem na retoriku, ako već ne i na odluke Europske središnje banke?

Velimir Šonje, Arhivanalitika.hr

Postoji cijeli niz argumenata koje koriste euro-centralni bankari, koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik „jedna lasta ne čini proljeće“:

1. Ovo još uvijek nije jamstvo da je inflacija trajno pobijeđena: očekivanja inflacije ju ponovo mogu razbuditi.

2. Ako prerano odustanemo od borbe protiv inflacije, a ona se vrati, kasnije će biti teže vratiti duha u bocu.

3. Ne znamo koliko u ovome ima sezonskih čimbenika (jako ih je teško identificirati nakon perioda divljanja cijena), valja pričekati da se jasnije vidi pravi trend.

4. Ovo je rezultat smiraja cijena energenata, cijene usluga su i dalje 4% veće nego u isto vrijeme prošle godine; inflacija je još tu.

5. „Sindrom zadnje milje“ (omiljeni argument članice Izvršnog odbora ECB-a Njemice Isabel Schnabel) navodno poučava da je lakše spustiti inflaciju s 8 na 4% nego s 4 na 2% pa bi ovo mogla biti neka vrsta optičke varke – kratkoročne oscilacije koja će brzo proći, jer će sada početi djelovanje problema zadnje milje, itd.

Moglo bi se nabrajati do broja deset, no, hajdemo postaviti središnje pitanje u ovom tekstu: Kako to da su Amerikanci s višom inflacijom (kod njih je ovako mjerena inflacija na 1,9%) na pragu početka rušenja kamatnih stopa, dok u središnjoj banci europodručja još nitko ne želi ni razmišljati, a kamoli ozbiljnije progovarati o smanjenju?

Odgovor je jednostavan: FED i ECB imaju različite mandate. ECB odnosno Eurosustav zadužen je samo za nisku inflaciju. FED je zadužen za nisku inflaciju i punu zaposlenost. ECB si može dopustiti žmiriti na jedno oko kada su ostali trendovi u gospodarstvu u pitanju, FED ne može. FED je puno osjetljiviji na svaki podatak s tržišta rada, jer ih je Kongres zadužio da brinu i o zaposlenosti. I na najmanji znak slabljenja tržišta rada guverneri su spremni (i dužni) tolerirati i nešto veću inflaciju (koju je teže postići oko 2% u prosjeku). To im daje fleksibilnost, ostavlja širok prostor za različite interpretacije odluka i ohrabruje aktivizam politike, dok u europodručju, gdje je ECB na antiinflacijskom antipilotu, nema ničeg sličnog. Znači li to da je dvojni mandat poput FED-ova superioran i da bi EU trebala razmisliti o izmjeni Europskog ugovora u dijelu koji uređuje poslovanje monetarne unije? Ne ulazeći ovdje u dubinu političkih problema koji bi se pojavili kada bi se takvo pitanje ozbiljno otvorilo, mogu ponuditi jedino „politički“ odgovor: bilo bi neodgovorno apriori tvrditi da je FEDov mandat superioran u odnosu na mandat ECB-a, no isto bi tako bilo neodgovorno tvrditi da je ECB-ov današnji mandat (niska inflacija koja se definira kao 2% u srednjem roku) idealan za sva vremena.

Bilo bi neodgovorno tvrditi da se između EU i SADa mogu povlačiti jednostavne paralele (jer je riječ o politički bitno različitim tvorevinama), no isto bi tako bilo neodgovorno tvrditi da monetarna politika nema i neke univerzalne zakonitosti koje djeluju u svakoj (velikoj) monetarnoj uniji, čak i onoj koja, poput europodručja, nije fiskalna unija.

Bilo bi neodgovorno tvrditi da bi ECB sigurno već spuštao (ili barem najavljivao spuštanje) kamatne stope da ima dvojni mandat jer zaposlenost je visoka, a nezaposlenost niska unatoč ljuljanju na rubu recesije koje traje već godinu dana. No, isto bi tako bilo neodgovorno tvrditi da se to ne bi dogodilo u svjetlu nekih drugih informacija s tržišta rada.

Naposljetku, bilo bi neodgovorno tvrditi da je FED u dugom roku sigurno vodio bolju monetarnu politiku od ECB-a; dovoljno se sjetiti kako se od 2020. do 2022. gorljivo prilagodio epohalnoj fiskalnoj ekspanziji koja je bila više nego dva puta snažnija od one u

europodručju i pridonijela globalnoj inflaciji. Je li to bila tamna strana mjeseca FED-ova dvojnog mandata?

Mislim da je riječ o pitanju o kojem bi vrijedilo više raspravljati, ali  zasad je dovoljno temu zaključiti tvrdnjom da se  trenutačne razlike u retorikama vodećih središnjih banaka mogu objasniti razlikama njihovih mandata.

I jedna digresija za kraj: netko bi mogao postaviti pitanje zašto mi u Hrvatskoj, kada smo imali kunu, nismo pribjegli dvojnom mandatu HNB-a, nego smo ga vezali uz stabilne cijene i financijsku stabilnost?

U trideset godina od 1993. do 2022. u Hrvatskoj nije nedostajalo monetarne oporbe, pogotovo iz akademskih krugova, koja je u kritikama politike HNB-a upravo na tragu američke prakse isticala upravo problem preusko definiranog mandata. Odgovor nije težak i može pomoći u razumijevanju ovog teksta: da bi dvojni mandat niske inflacije i pune zaposlenosti mogao biti djelotvoran, monetarna unija mora biti dovoljno velika, valuta mora biti široko prihvaćena, po mogućnosti svjetska (široko prihvaćena izvan granica), tako da spuštanje kamatnih stopa ne provocira prejake deprecijacije valute ili valutne krize (fenomen poznat kao istočni grijeh monetarne politike). Kuna nije imala tu pretpostavku djelotvornosti, kao što ju nemaju ni druge valute malih i otvorenih zemalja poput krune ili forinta. No, europodručje taj preduvjet ima u određenoj mjeri (ovo određenoj znači u manjoj mjeri od one koju uživa Amerika).

Tehnički dodatak za Hrvatsku:

Iako je godišnja inflacija u Hrvatskoj veća nego u europodručju (siječanjska fleš procjena je 4,8% prema Eurostatovom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena odnosno 4,1% prema DZS-ovom indeksu potrošačkih cijena s domaćim ponderima), 6-mjesečna inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj također je pala ispod 2% i trenutačno iznosi polovinu te stope nakon tri uzastopna mjeseca pada opće razine cijena (mjereno domaćim CPI). Hrvatska inflacija je i dalje usko korelirana s onom u europodručju u cjelini (uočite sličnost linija na ovoj i prvoj slici).

Izvor: HNB i DZS, vlastita obrada ST

Sigurnost potrošača na internetu

Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora

Stručni članak:

UDK: 005.334, 339.37

Uvod

Digitalno doba i usmjerenost na korištenje Interneta ogleda se u činjenici da je 91% građana Europske unije u recentnom istraživanju Eurostata za 2022. godinu, u dobi od 16 do 74 godine, koristilo Internet, dok ih je u Hrvatskoj bilo 83%. Uz fizičke prodavaonice, posljednje desetljeće mijenjaju se navike kupnje i raste udio online prodavaonica, jer primjerice, statistika Eurostata otkriva kako je u zadnjih deset godina na razini Unije udio narastao na 20%. Prednosti onli -

ne kupovine za potrošače uključuju: mogućnost kupovine 7/24 i široku dostupnost proizvoda/usluga, a izazovi se ogledaju u potencijalnim gubicima privatnosti i sigurnosti. Za istaknuti je i društvene mreže koje se razvijaju, a raste i broj njihovih korisnika. Indikativno je i da istraživanja provedena na razini Europske unije pokazuju da su, u 2020. godini, djeca prosječno na dan provela 167 minuta online odnosno gotovo 3 sata i da se vrijeme provedeno online kod djece između 9 i 16 godina udvostruči -

lo u odnosu na 2010. godinu, kao i da sve mlađa djeca pristupaju internetu. U posljednje vrijeme javlja se i nova ovisnost i to ovisnost o Internetu. Jasno je da uporaba tehnologije donosi sve više sigurnosnih izazova koji uključuju negativna iskustva poput kibernetičkih napada i internetskog maltretiranja (cyber bullinga). Bilježi se i trend pojave lažnih online maloprodavača, pa se i u tom smjeru razvijaju različiti alati s ciljem zaštite sigurnosti potrošača poput međunarodne web stranice Scam

adviser, koja ima za cilj identificirati lažne web siteove. Uz internacionalne servise razvija se i domaći servis „CERT Patika“ koji ima za cilj identificirati lažne web stranice u .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru. Sigurnosnim izazovima izloženi su svi korisnici Interneta, uzimajući u obzir da mjerljivo vrijeme provedeno online raste među svim dobnim skupinama. Razvijaju se različiti alati za sigurniji online svijet i tu posebno treba imati u vidu zaštitu djece i mladih, kao i podizanje razine edukacije digitalnih vještina i digitalne pismenosti svih korisnika interneta.

1. Online potrošači u Europskoj uniji i Hrvatskoj

1.1. Online potrošač na razini EU

Podaci Eurostata pokazuju da je 2022. godine čak 91% građana u dobi od 16 do 74 godine na razini EU-u koristilo Internet, od kojih je 75% online putem kupilo robu ili usluge. Udio e-potrošača na razini EU-a porastao je s 55% u 2012. na 75% u 2022., što je povećanje od 20%. Od 2010. godine e-trgovina je najviše potaknuta kupnjama pojedinaca u dobnoj skupini 2534 godine, koji iz godine u godinu predstavljaju najveći udio online potrošača.

Tako je u 2022. godini 87% osoba u dobi od 25 do 34 godine, kupilo robu ili usluge putem interneta. U 2012. godini stopa je iznosila 62%, što je povećanje od 25% tijekom deset godina. Udio pojedinaca u dobnoj skupini 35-44 godine zauzima drugo mjesto po učestalosti kupnje na internetu. Tako je u 2022. godini 83% osoba u dobi od 35 do 44 godine kupilo ili naručilo robu ili usluge online, što je porast od 24% u usporedbi s 2012. godinom. Najveći porast bilježi udio online potrošača od 16-24 godine, sa 53% u 2012. na 81% u 2022.,

što je porast od 28%. Udio online potrošača od 45-54 godine vrlo je blizu prosjeka EU u posljednjih 10 godina, dok je brojka dobne skupine od 55-74 bila ispod prosjeka EU-a. U 2022. godini, 51% e-potrošača kupilo je ili naručilo robu i usluge od domaćeg trgovca. Stopa online potrošača koji su kupovali ili naručivali od maloprodavača iz druge zemlje EU-a iznosila je 19%, odnosno 12% iz ostatka svijeta te 9% online kupnji ostvareno je gdje je podrijetlo bilo nepoznato. Online putem potrošači su najčešće u 2022. godini kupovali: odjeću (uključujući sportsku odjeću), obuću ili dodatke (koje je naručilo 42% korisnika interneta). Potom su najčešće naručivali dostave iz restorana, lanaca brze hrane i catering usluga (19%), kozmetiku, proizvode za uljepšavanje ili wellness (17%), namještaj, kućne potrepštine ili proizvode za vrtlarstvo (16%), te tiskane knjige, časopise ili novine i sportsku opremu (isključujući sportsku odjeću – 14%).

1.2. Online potrošači u Hrvatskoj

Prema istom izvoru Eurostata, u Hrvatskoj je 2022. godine 83% građana u dobi od 16 do 74 godini koristilo Internet, a od svih njih, online je kupovalo 56%. Analiza istraživanja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (sudionici istraživanja građani RH od 18 do 65 godina) pokazuje da prosječni građani u 2023. godini najčešće koristite internet za sljedeće aktivnosti: čitanje elektroničke pošte (88%), društvene mreže (85%), glasovne i video pozive (83%), chat aplikacije (82%), čitanje dnevnih novosti (75%), navigaciju (74%), javne servise (71%), korištenje usluga lokacije (52%), video streaming (51%), spremanje datoteka u oblak (51%), internetske igre (48%), aplikacije za obrazovanje i usavršavanje (43%), virtualne poslovne sastanke (41%), preuzimanje i čita -

nje e-knjiga, e-časopisa (32%), audio streaming (29%), igre na sreću, kladionice (18%), kupovinu audio ili video sadržaja (15%), poslovne aplikacije (11%). Rezultati istraživanja pokazuju da se većina ispitanika u Hrvatskoj na internet spaja putem WI-FI-ja (91%), dok spajanje putem žice bilježi pad. Većina ispitanika na internet se spaja pametnim telefonom (95%), potom laptopom (84%). Više od 90% ispitanika koje koriste internet svakodnevno se koristi društvenim mrežama (95%), čita elektroničnu poštu (93%), koriste chat aplikacije (92%), čitaju dnevne novosti (81%), koriste glasovne i video pozive (67%).

2. Načini brige o sigurnosti na internetu u Hrvatskoj

HAKOM-ovo istraživanje potvrđuje da su potrošači svjesni sigurnosnih rizika, a uobičajeni potrošač kao najčešće načine brige o sigurnosti na Internetu u Hrvatskoj koristi: izbjegavanje preuzimanja neobičnih aplikacija i aplikacija iz nepoznatih izvora (71%), koristi pin, lozinke, uzorke biometrijske metode za otključavanje ekrana mobilnog uređaja (62%), štiti osjetljive i osobne podatke i ne objavljuju na društvenim mrežama osjetljive i privatne podatke (62%) te ne stupa u kontakt s neznancima na mreži (62%). Načini brige o sigurnosti na internetu prikazani su u grafikonu broj 1.

2.1. Sigurnosni izazovi u digitalnom svijetu

Sve veća upotreba tehnologije donosi sve više sigurnosnih izazova koji uključuju negativna iskustva poput kibernetičkih napada i internetskog maltretiranja (cyber bullinga). Istraživanje HAKOM-a pokazuje rastući trend kibernetičkih napada, internetskog maltretiranja i nasilja na mreži. Tako je, u 2023. godini primjerice 17% ispitanika bilo žrtvom kibernetičkog napada (14%

ne stupa u kontakt s neznancima na mreži (62%) Načini brige o sigurnosti na internetu prikazani su u grafikonu broj 1

praksa i očekivanja

Grafikon 1.: Načini brige o sigurnosti na internetu

Načini brige o sigurnosti na internetu

Ništa od navedenog

Za otključavanje računala korištenje složene i jedinstvene lozinke

Korištenje sigurne veze, ne spajanje preko otvorene javne mreže

Korištenje složene i jedinstvene lozinke za račune usluga kojima se pristupa putem interneta

Redovito ažuriranje postavki privatnosti i antivirusnih rješenja

Ne stupanje u kontakt s neznancima na mreži

Zaštita osjetljivih i osobnih podataka, ne objavljivanje na društvenim mrežama istih takvih podataka

Korištenje pina, lozinke, uzorka biometrijske metode za otključavanje ekrana mobilnog uređaja

Izbjegavanje preuzimanja neobičnih aplikacija i aplikacija iz nepoznatih izvora

Izvor: Korištenje i zadovoljstvo internetskim uslugama, Analiza rezultata istraživanja; Grafička obrada: autorica članka

Grafikon 1. Načini brige o sigurnosti na internetu

u 2022. godini). Isto tako, 17% ispitanika bili su žrtve internetskog maltretiranja (12% u 2022.), a 22 % ispitanika je prijavilo nasilje na mreži (18% u 2022.).

3. Društvene mreže

Podaci DataReportala za 2022. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj 2,9 milijuna ili čak 71,2 posto građana koji koriste internet aktivno na društvenim mrežama. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj zabilježeno i 5,25 milijuna mobilnih priključaka odnosno 1,29 po stanovniku. I HAKOM-ovo istraživanje potvrđuje da 95% građana koji u Hrvatskoj koriste Internet svakodnevno koristi društvene mreže.

Anketa koju su u svibnju 2022., u sklopu 5. dana medijske pismenosti, proveli UNICEF i Mreža mladih Hrvatske, pokazala je da svaka druga mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od 3 sata. Isto tako, jedna od tri mlade osobe osjećala je manjak samopouzdanja, stres ili zavist zbog sadržaja na društvenim mrežama. Grafikon broj 2 pokazuje prosječan broj sati po danu provedenih na društvenim mrežama od strane djece i mladih.

Čak 94% mladih koristi društvene mreže barem nekoliko puta dnevno. Samo jedan od sto mladih ne koristi društvene mreže. Analiza, također, pokazuje da su najčešće korištene mreže/platforme među mladima u Hrvatskoj: Instagram, YouTube, Facebook.

Uz navedene često se koristi i TikTok i Snapchat. TikTok je u 2022. godini postala najpreuzimanija aplikacija na svijetu. Prestigla je i Instagram i Twitter. Društvene mreže kriju brojne izazove za sve, pogotovo za djecu i mlade, napose TikTok sa svojim izazovima, koji mogu ugrožavati živote (istrčavanje na prometnu cestu), zdravlje (jedenje ljutih tortilja koje izazivaju opekline unutarnjih organa) i različite predmete (natjecanje u uništavanju tuđih stvari).

3.1. Ovisnost modernog doba, ovisnost o internetu

Rezultati provedenog istraživanja – što mladi smatraju najvećim izazovom – ukazuju na novu ovisnost modernog doba, a to je sve češća ovisnost mladih o internetu, uz konzumiranje alkohola, droge i cigareta. Ovisnost o internetu 20% mladih smatra problemom broj je -

dan. Rezultati istraživanja upućuju na evidentnu potrebu da se problemu razvoja ovisničkog ponaš anja mladih posveti puno više pažnje. Riječ je o istraživanju „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

3.2. Pregled najpopularnijih društvenih mreža

Društvene mreže mogu se definirati kao online sredstva komunikacije i suradnje između neovisnih mreža. Razvoj društvenih mreža događa se kroz različite faze i razdoblja od 1997. pa do danas, a započeo je kad je došlo do podržavanja kombinacije profila i javno artikuliranih prijatelja.

Najpoznatije društvene mreže su:

1. Facebook, osnovan je 2004. godine s idejom povezivanja studenata s Harvarda. Danas ima preko dvije milijarde mjesečno aktivnih korisnika. Osim virtualnog povezivanja korisnika s prijateljima i poznanicama, postao je i važan marketinški alat za promociju proizvoda, usluga i ideja.

2. Twitter, osnovan 2006. godine, s idejom mikro-blogginga, s ciljem slanja kratkih poruka i novosti koje su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima, s maksimalnim brojem 140 znakova.

3. Instagram, osnovan je 2010. godine kao društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa i to ne samo fizičkih osoba nego sve više i tvrtki. Važan dio komunikacije putem Instagrama temelji se hashtagovima koje prate riječi važne za fotografiju i videozapis.

4. Youtube, osnovan je 2005. godine kao mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj ko -

Grafikon 2.: Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama kod djece i mladih

Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama djece i mladih

Sat vremena ili manje

Više od 5 sati

4.1. Modeli zaštite djece i mladih na internetu

Izvor: Mladi i medij – rezultati ankete; Grafička obrada: autorica članka

Izvor: Mladi i medij – rezultati ankete; Grafička obrada: autorica članka

Grafikon 2. Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama kod djece i mladih

risnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise.

5. Linkedin, osnovan je 2002. godine kao mreža oblikovana za potrebe poslovnih ljudi i stručnjaka, a sve više se koristi kao platforma za poslovno povezivanje i pronalaženje posla.

nute aplikacije, mreže Wi-Fija, pa čak i serijski broj kartice SIM, što predstavlja izazov kojima bi vlasnik ByteDance mogao biti izložen ako od matične države dobije zahtjev da preda podatke za druge svrhe.

Odgovornost i nužnost zaštite djece na internetu leži na sustavu, ali i na roditeljima/skrbnicima. Isto tako, nužno je graditi i izgraditi povjerenje između djece i roditelja i odraslih i kod djece razviti osjećaj i potrebu da je bitno da ne skrivaju kad ih nešto muči ili kad na svoj uređaj dobiju poruku neprimjerenog sadržaja da se obrate odraslima, jer su tu odrasli da ih zaštite i nauče.

Čak 94% mladih koristi društvene mreže barem nekoliko puta dnevno. Samo jedan od sto mladih ne koristi društvene mreže. Analiza, također, pokazuje da su najčešće korištene mreže/platforme među mladima u Hrvatskoj: Instagram, YouTube, Facebook. Uz navedene često se koristi i TikTok i Snapchat. TikTok je u 2022. godini postala najpreuzimanija aplikacija na svijetu. Prestigla je i Instagram i Twitter. Društvene mreže kriju brojne izazove za sve, pogotovo za djecu i mlade, napose TikTok sa svojim izazovima, koji mogu ugrožavati živote (istrčavanje na prometnu cestu), zdravlje (jedenje ljutih tortilja koje izazivaju opekline unutarnjih organa) i različite predmete (natjecanje u uništavanju tuđih stvari).

6. Snapchet, osnovan je 2011. godine, a temelji se na stvaranju multimedijskih poruka, fotografija ili video sadržaja koji se mogu dodatno urediti s filterima, tekstovima.

7. TikTok je u Kini poznat kao Douyin, izvorno je osnovan 2016. godine na kineskom tržištu, dok je međunarodna verzija lansirana 2017. godine. Temelji se na videozapisima u trajanju od 15 sekundi do 3 minute. Posljednje vrijeme, TikTok je suočen s određenim izazovima. Naime, aplikacija je u Europskoj uniji, Kanadi, Novom Zelandu, Sjedinjenim Državama, Tajvanu i Velikoj Britaniji, zabranjena na uređajima koje koriste državni službenici zbog zabrinutosti oko nacionalne sigurnosti. Među podacima kojima TikTok može pristupiti su kontakti, geolokacija, kalendar korisnika, druge pokre-

4. Alati za sigurnost na internetu

Sve veća izloženost kibernetičkim napadima, internetskom maltretiranju i nasilju na mreži, zahtjeva adekvatne alate u zaštiti svih korisnika na internetu. Svi korisnici interneta bez iznimke meta su potonje navedenih izazova.

S tim u vezi razvijene su različite aplikacije, koje omogućavaju različite razine zaštite djece na internetu. Usluga „Roditeljska zaštita“ nudi različite mogućnosti poput zabrane pristupima neprimjerenim internetskim sadržajima, filtriranje internetskog sadržaja, ograničavanje poziva ili slanja poruka prema nepoznatim brojevima, zabranu odlaznih poziva nakon dogovorenog limita potrošnje i druge mjere. Osim na pokretne ovakva ograničenja moguća su i na nepokretnim elektroničkim komunikacijama.

3.1. Ovisnost modernog doba, ovisnost o internetu Rezultati provedenog istraživanja - što mladi smatraju najvećim izazovom - ukazuju na novu ovisnost modernog doba, a to je sve češća ovisnost mladih o internetu, uz konzumiranje alkohola, droge i cigareta Ovisnost o internetu 20% mladih smatra problemom broj jedan. Rezultati istraživanja upućuju na evidentnu potrebu da se problemu razvoja ovisničkog ponašanja mladih posveti puno više pažnje. Riječ je o istraživanju „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Život u vremenu razvoja digitalizacije i tehnologije, brze i velike dostupnosti informacija, sve skupa nas usmjerava da sve više koristimo internet. Na odraslima je da se ponašaju odgovorno. Alarmantno je da djeca dnevno provedu prosječno gotovo 3 sata online i isto toliko na društvenom mrežama i da se posljednje desetljeće smanjila dob i sve mlađa djeca pristupaju internetu.

Poseban je izazov u zaštiti djece i za sustav i za odrasle odgovorne za djecu i za to je potrebno primijeniti alate za sigurnost na internetu.

Operator koji pruža i usluge televizije omogućava roditeljsku zaštitu koja se aktivira po potrebama i željama korisnika. Postoji cijeli niz jednostavnih aplikacija, čija instalacija omogućuje roditeljima pristup i kontrolu aktivnosti njihove djece na tabletima i pametnim telefonima. Neke od njih se naplaćuju, a neke su besplatne.

4.2. Aplikacija Xoink

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti izradila je aplikaciju za roditeljsku kontrolu mobitela Xoink i to s edukativnim pristupom. Riječ je o aplikaciji koja omogućava roditeljima da sa svog uređaja kontroliraju čemu sve dijete može pristupiti te koliko vremena smije provesti na pametnom telefonu, ali i potiče samostalno učenje. Aplikacija je dostupna na Go-

praksa i očekivanja

ogle Playu i iOS-u, i dobila je odgojnu vrijednost i preporuku za upotrebu u osnovnim školama od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

4.3. Centar za sigurniji

Internet

Porast zlostavljanja djece kao i razvoj novih oblika zlostavljanja u uskoj je vezi i s razvojem tehnoloških komunikacijskih dostignuća. Tako je internet, kao najpopularnije sredstvo komunikacije i informiranja, postao dio svakodnevice života djece i mladih koji su, nažalost, često izloženi neprimjerenim sadržajima.

U Hrvatskoj djeluje Centra za sigurniji internet, koji je nastao iz iskustva rada zaštite djece i mladih od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu, a koji ima za cilj zaštiti djecu i mlade u bespućima interneta. Putem web stranice Centra moguće je podnijeti Hot line prijavu sadržaja koji sadrže: govor mržnje, slučajeve seksualnog zlostavljanja djece, vizualni prikaz seksualnog zlostavljane djece, trgovinu djece, druge oblike iskorištavanja djece, rasnu i drugu diskriminaciju i neprimjereni chat s djecom na internetu. Za istaknuti je da prijava može biti i anonimna. Osiguran je besplatan i anoniman telefonski broj za djecu i roditelje: 0800 606 606, gdje se svaki radni dan od 08-20 sati može dobiti: pomoć i podrška u slučaju nasilja preko interneta, savjet kako se zaštititi na internetu i kako sigurno koristiti internet i savjet što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na internetu (Centar za sigurniji internet, www.csi.hr).

4.4. Nacionalni CERT

cijskoj sigurnosti RH. Kako stoji na službenim stranicama „CERT je nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj čiji je osnovni zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj. CERT.hr se bavi incidentom ako se jedna od strana u incidentu nalazi u Republici Hrvatskoj odnosno, ako je u .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru, osim tijela državne uprave za koje je nadležan Zavod za sigurnost informacijskih sustava.“

Digitalno doba i rast online kupovine donosi i brojne izazove glede sigurnosti kupnje u pogledu sve češće pojave lažnih web trgovina, pa je po uzoru na već postojeće internacionalne servis CERT razvio domaći servis CERT Patike, pomoću kojeg će građani moći provjeriti legitimnost neke internetske stranice.

Zaključak

Potrošači sve više i češće koriste Internet, kupuju putem online kanala, što uz brojne prednosti donosi i izazove. Činjenica je da postoje pravni temelji u digitalnom okruženju, no, da izazova u zaštiti ne manjka, kao i da alternative u zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju nema i da ključ odgovornosti leži na sustavu i na odraslim pojedincima.

de.“ Potrebno je digitalne tehnologije dodatno osmišljavati kako to stoji i u Okviru digitalnih kompetencija za potrošače, a sve s ciljem: da na digitalnom tržištu donose izbore temeljene na informacijama; da se sigurno koriste internetom i ne postanu žrtve prijevara ili obmanjujućih internetskih marketinških praksi; da razumiju prakse digitalnog marketinga i oglašavanja; da upravljaju internetskim financijskim operacijama; da razumiju rizike i prednosti digitalnog prikupljanja podataka.

Izvori:

Brečko, B., Ferrari, A., Okvir digitalnih kompetencija za potrošače, 2016., Europska komisija.

E-commerce statistics for individuals, February 2023, Eurostat (Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index. php?title=Glossary:Community_ survey_on_ICT_usage_in_households_and_by_individuals )

Knežević, A. Petljak K. Kocmur Z., (2020.). Kako s pametnim tehnologijama i što o istima morate znati. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.

Sinovčić, D. Čak 72 posto stanovnika Hrvatske aktivno na društvenim mrežama - Točka Na I (Dostupno na: https://tockanai.hr/biznis/digital-2022-croatia-cak-72-posto-stanovnika-hrvatske-aktivno-na-drustvenim-mrezama-59129/ )

Istraživanje „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. (Dostupno na: https://www.medijskapismenost.hr/kao-glavni-problem-danas-mladi-dozivljavajuovisnost-o-internetu/

Za istaknuti je važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potrebu jačanja digitalne pismenosti svih građana. I kako je to navedeno u studiji: „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tik-Toka, Perspektive djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija“: „Na putu ljudskog napretka digitalna tehnologija je ključno oruđe i sredstvo i nikakve zabrane i povratak na staro ne mogu donijeti pozitivne isho -

Istraživanje Korištenje i zadovoljstvo korisnika internetom u 2023., (Dostupno na: https://www. hakom.hr/UserDocsImages/2024/ komunikacijske_usluge/HAKOM_ izvje%C5%A1%C4%87e_ispitivanje-koristenja_i_zadovoljstva_ korisnika_internetom_u-2023._ godini.pdf?vel=2368159)

Nacionalni CERT (CERT.hr) je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, osnovan je 2007. godine prema Zakonu o informa - ST

Geopolitika i geometrija globalne trgovine

Opasnosti i izazovi rekonfiguracije svjetske trgovine

Danas se gotovo 20 posto globalne trgovine robom odvija između geopolitički udaljenijih gospodarstava. Riječ je o proizvodima koji su visoko koncentrirani u izvorima – gotovo 40 posto trgovine globalno koncentriranim proizvodima odvija se između geopolitički udaljenih gospodarstava. Geopolitička previranja stavljaju takav odnos na ozbiljnu kušnju i sve je više pojava ozbiljne rekonfiguracije kretanja u svjetskoj trgovini.

To iziskuju i velike promjene koje su nastupile posljednjih godina. Recimo, 2023. Meksiko je postao najveći trgovački partner Sjedinjenih Država u robnoj razmjeni. Vijetnamska trgovina s Kinom i Sjedinjenim Državama u velikom je porastu. Uvoz energije europskih gospodarstava dramatično se odmaknuo od Rusije, dok je uvoz nekih proizvoda iz Kine, poput električnih vozila, svjetski bum.

Povećana ulaganja u niz gospodarstava u razvoju sugeriraju daljnju rekonfiguraciju trgovine u nadolazećim godinama. Iako je otprilike 60 posto greenfield ulaganja otišlo u gospodarstva u razvoju od 2010., njihovo se odredište mijenja. Najveći skokovi u posljednje dvije godine zabilježeni su u Africi i Indiji, dok su najavljena ulaganja u Kinu i Rusiju pala za oko 70 odnosno 98 posto u usporedbi s predpandemijskim prosjekom.

Dvije vrste rekonfiguracije

Budućnost globalne trgovine uključivat će ozbiljne kompromise –smanjenje geopolitičke udaljenosti dolazi s povećanjem koncentracije trgovine, i obrnuto. Istražuju se dvije vrste rekonfiguracije. U jednoj, gospodarstva preusmjeravaju svoju trgovinu na geopolitički usmjerenije partnere. Kao nusprodukt, prosječna trgovinska koncentracija se povećava za 13 posto i

praksa i očekivanja

ekonomski rast trpi. U drugoj se trgovinski odnosi diverzificiraju tako da niti jedno gospodarstvo ne ovisi o drugom, ali kao posljedica toga, geopolitička udaljenost trgovine se povećava. Stupanj kompromisa značajno varira među pojedinim gospodarstvima.

Zanimljivo je sagledati neke trendove koji bi mogli obilježiti 2024. Recimo, trendovi koji definiraju globalno wellness tržište od 1,8 trilijuna dolara u 2024. Ili, kako se pripremiti za ulogu CEO-a? Koji su prioriteti izvršnih direktora u ovoj godini? Koji su dometi i ekonomski potencijali generativne umjetne inteligencije, a vezano uz to i sljedeće granice produktivnosti. Tu su i društveni pritisci da se popravi položaj žena i smanji jaz u zdravlju i primanjima i prilika od 1 trilijun dolara za poboljšanje života i gospodarstva.

Novi pojmovi

Među kreatorima politika i poslovnim vođama pojavio se novi leksikon. Upotreba izraza kao što su ‘odvajanje’, ‘derisking’, ‘reshoring’, ‘nearshoring’ i ‘friendshoring’ u korporativnim prezentacijama povećala se više od 20 puta između 2018. i 2022. Podtekst ovih izraza često je geopolitički, što je sve više obilježje razgovora o tr-

govini. Prosječne carine na trgovinu robom između Kine i Sjedinjenih Država porasle su između tri i šest puta od 2017. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija (EU), Sjedinjene Države i mnogi drugi igrači uveli su sankcije. Velika većina tvrtki iz Europe, Japana i Sjedinjenih Država povukla se ili ograničila poslovanje u Rusiji. Preusmjeravanje brodskih putova zbog krize na Crvenom moru koja je započela u prosincu 2023. ne samo da uzrokuje dodatne troškove, kašnjenja i sigurnosne složenosti, već također ima potencijal stvoriti dalekosežne udarne valove izvan neposredno pogođenih lokacija. Šire gledano, broj novih globalnih trgovinskih ograničenja svake godine u stalnom je porastu, s oko 650 novih ograničenja u 2017. na više od 3000 u 2023.

Kako razumjeti i vrednovati nedavne promjene?

Povijesno gledano, lanci vrijednosti postupno su se mijenjali, ali su unatoč sve većim carinama i ograničenjima posljednjih godina, bili relativno stabilni. To se nije promijenilo. No, od 2017. geometrija povezanosti gospodarstava se mijenja. Analiza promjenjive geometrije globalne trgovine robom odvija se pomoću četiriju mjera, od kojih svaka ima svoja ograničenja: in -

tenzitet trgovine, geografska udaljenost, koncentracija uvoza i nova mjera – ‘geopolitička udaljenost’.

Ove mjere u kombinaciji pomažu nam odrediti brzinu i smjer nedavnih promjena. Na primjer, između 2017. i 2023. američki uvoz je za 18 posto manje koncentriran. Kina povećava svoj udio u trgovini s gospodarstvima u razvoju diljem svijeta. Njemačka je između 2017. i 2023. doživjela pad prosječne geopolitičke udaljenosti svoje trgovine, potaknut padom trgovine s Rusijom. Međutim, porasla je trgovina Njemačke s Kinom. U međuvremenu, gospodarstva Udruge država jugoistočne Azije (ASEAN), Brazila i Indije sudjeluju u trgovini na većim udaljenostima i diljem geopolitičkog spektra. U svakom slučaju, neizvjesno je kako će se ova geometrija razvijati.

Globalni barometar suradnje 2024.

Budućnost svjetskih trgovinskih tokova nije određena i podložna je relativno brzim promjenama. Ali što bi daljnja rekonfiguracija mogla podrazumijevati? Ekonomski analitičari razmatraju dvije ilustrativne rekonfiguracije trgovine i njihove potencijalne implikacije. U jednoj, globalna trgovina se fragmentira i ‘deglobalizira’ prelaskom između geopolitički usklađenijih partnera. U drugoj, trgovina postaje raznovrsnija, bez geopolitičke leće. Oba ilustrativna tipa rekonfiguracije mogu uključivati kompromise. Trgovinska fragmentacija može smanjiti geopolitičke rizike, ali povećava trgovinsku koncentraciju i ima značajnu makroekonomsku cijenu. Diverzifikacija može poboljšati otpornost na neke šokove i ponuditi priliku za niz partnera, ali zadržava veze među geopolitički različitim trgovinskim partnerima.

Trgovina povezuje svijet unatoč geopolitičkim razlikama. Nedavna istraživanja McKinsey Global Instituta (MGI) otkrila su da se sva -

ka veća regija oslanja na uvoz za više od 25 posto svoje potrošnje barem jedne vrste kritičnih resursa, proizvodnih dobara ili usluga. MGI je također otkrio da je 10 posto vrijednosti današnje globalne trgovine robom globalno koncentrirana: tri ili manje gospodarstava osiguravaju najmanje 90 posto svjetskog izvoza. Profili trgovine robom znatno se razlikuju među gospodarstvima. Nije ista trgovina robom u svim gospodarstvima i geometrija njihovih veza je važna. Analitičari su na primjeru triju najvećih gospodarstava – Kina, Sjedinjene Države i Njemačka, kao i kombinirano članstvo ASEAN-a, koje predstavlja četvrto (obuhvaćeno je Ujedinjeno Kraljevstvo, kao drugo najveće gospodarstvo u Europi, Indija, drugo najveće svjetsko gospodarstvo u razvoju (nakon Kine); i Brazil, najveće gospodarstvo u razvoju izvan Azije) došli do zanimljivih zaključaka.

Općenito, velika gospodarstva obično imaju niže razine koncentracije uvoza od svjetskog prosjeka. Analiza je pokazala da se gospodarstva razlikuju po tome koliko je široka ili uska njihova mreža odnosa opskrbe ili koncentracija uvoza. Tako su gospodarstva ASEAN-a i Njemačke visoko integrirana regionalna proizvodna središta. Sjedinjene Države imaju udaljenije trgovinske partnere i niži intenzitet trgovine. Kina trguje u cijelom geopolitičkom spektru. Brazilska trgovina putuje dalje od većine, a

znatne količine idu u Kinu. Indija je blizu svjetskog prosjeka u svojoj trgovinskoj geometriji. Daljnji zaključak ove analize pokazuje kako veća gospodarstva imaju tendenciju trgovati na većim geopolitičkim udaljenostima.

Trgovina s geopolitički udaljenim partnerima može se u uvjetima neizvjesnosti, pa i nesigurnosti, shvatiti kao izvor ekonomske ranjivosti. Ako dođe do trgovinskih trvenja – kao što se dogodilo posljednjih godina za australski izvoz ugljena, vina i ječma u Kinu, na primjer – izvozno gospodarstvo moglo bi izgubiti pristup ključnim tržištima. Druga se gospodarstva mogu oslanjati na geopolitički udaljene partnere za uvoz ključnih proizvoda. Na primjer, iako je prosječna geopolitička udaljenost trgovine Njemačke bila manja 2021. od one mnogih drugih velikih gospodarstava, njezino oslanjanje na ruski izvoz energenata dovelo je do značajne i snažne rekonfiguracije

trgovine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Opasnost globalnih poremećaja

Trgovina nekim globalno koncentriranim proizvodima pomno se ispituje zbog percepcije da bi mogla predstavljati veći rizik. Na primjer, Sjedinjene Države pažljivo promatraju svoju sigurnost opskrbe za vrstu trajnog magneta napravljenog od neodija (rijetki zemni metal). Njemačka, Južna Koreja i Sjedinjene Države uvoze više od 85 posto neodimijskih magneta iz Kine. Magneti se koriste u nizu aplikacija, od motora električnih vozila (EV) do industrijskih robota. Kina istražuje nove izvore za kvarc visoke čistoće. Sjedinjene Države su dom kvarca najveće čistoće na svijetu, koji je potreban za proizvodnju poluvodiča.

Rekonfiguracija trgovine globalno koncentriranim proizvodima, kako bi se izbjegao rizik oslanjanja na geopolitički udaljene partnere, ne bi bila laka. Malo je alternativnih dobavljača danas geopolitički bliže uvoznom gospodarstvu. Kao takvi, globalno koncentrirani proizvodi mogu predstavljati donju granicu ispod koje – barem u kratkom roku – trgovina između geopolitički udaljenijih partnera ne može pasti, a da ne dovede do značajnih poremećaja u opskrbi. Oni su i veze koje vežu i arterije ranjivosti.

Pripremio: Ante Gavranović

Trendovi na FMCG tržištu 2024.

Tanja Jurković Retail DNA www.retaildna.hr

FMCG industrija ili industrija robe široke potrošnje, predstavlja jedno od najdinamičnijih područja globalnog gospodarstva. S proizvodima koji se odlikuju brzom prodajom i relativno niskim cijenama – uključujući hranu, piće, kozmetiku, i kućanske potrepštine – FMCG industrija kontinuirano doživljava promjene predvođene makro trendovima. Makro trendovi su dugoročne, sveobuhvatne promjene koje značajno utječu na društvo, ekonomiju, tehnologiju i okoliš na globalnoj razini. Odlikuju se velikim dosegom i značajnim utjecajem, trajući godinama, čak i desetljećima.

Maloprodavači igraju ključnu ulogu u FMCG industriji. Oni su ti koji odlučuju koje će proizvode staviti na svoje police. Odluke se temelje na nizu faktora uključujući cijenu, kvalitetu, što kupci traže, da li je proizvod inovacija itd.

Pa koji su to ključni trendovi u 2024. godini i kako poslovanje u skladu s tim trendovima može osigurati prednost u predviđanju budućih zahtjeva kupaca i prilagodbi tržištu?

Maloprodajno tr ž iš te u Europi 2023 – 2028

Kada pogledamo projekciju maloprodajnog tržišta u Europi, diskonteri će do 2028. godine prestići neke formate i zauzeti drugo mjesto. Njihov će rast doći od kupaca koji traže vrijednost i diskontera koji proširuju i renoviraju prodavaonice i dodaju više artikala.

Izvor: IGD Research, European retail trends 2024

Online trgovine bit će najbr že rastući kanal u ve ćini europskih zemalja. Supermarketi će ostati najve ći kanal u regiji. Njegov blagi pad tr žišnog udjela doći će zbog prelaska kupaca u diskontere i online kanal. Udio prometa priručnih prodavaonica će rasti.

Hipermarketi se i dalje suoč avaju s izazovima, budući da kupci traže praktičnija rje šenja za kupovinu. Nekim formati će nastaviti s padom tr žišnog udjela kako kupci budu prelazili na modernije maloprodajne kanale.

Makro trendovi su ključni za maloprodavače, jer imaju dubok utjecaj na formiranje potrošačkih zahtjeva i ponašanja. Ove velike promjene koje obuhvaćaju područja poput potrošačkih navika, tehnoloških inovacija, globalnih ekonomskih uvjeta, ekološke svijesti i druš -

tvenih vrijednosti, direktno utječu na način na koji potrošači biraju i kupuju proizvode. Razumijevanje ovih trendova omogućuje maloprodavačima da prilagode asortiman i marketinške strategije kako bi bolje zadovoljili trenutne i buduće potrebe svojih kupaca.

Trend: Održivost

Ekološka svijest igra veliku ulogu u tome što će potrošač kupiti i gdje će obaviti kupnju. Potrošači su sve više svjesni utjecaja proizvoda na okoliš. To uključuje ambalažu, proizvodne procese i izvor sastojaka. Brendovi koji to prepoznaju i prilagode se imaju veće šanse za uspjeh.

Prema istraživanju Accenturea, 96% ispitanika želi da odr živost bude dio njihovih života.

69% ljudi tvrdi da poduzimaju ne š to kako bi živjeli na način koji koristi drugima i planetu. Kada se uključi rije č „odr živost“, taj broj pada na 54%. Na globalnoj razini, 74% ispitanika kaže da su odr žive prakse važ an faktor pri donošenju odluka o kupnji, a 80% se slaže da jasna predanost odr živosti dodaje vrijednost brendu.

Prema Shorrovom Izvje šću potroš ač a o odr živoj ambalaži:

76% ispitanika kaže da su se svjesno trudili kupiti odr živije proizvode u protekloj godini,

• 86% kaže da će vjerojatnije kupovati od trgovaca ako je pakiranje odr živo,

• 77% očekuje da će više marki ponuditi 100% odr živu ambalažu u budućnosti.

Svi ovi podaci pokazuju da rastuća ekološka svijest među potrošačima ne samo da oblikuje tržišne trendove već i postavlja održivost kao ključni faktor u odlučivanju o kupnji.

Trend: Nove prehrambene navike

Koliki udio potrošača su vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci? Ve ćina ljudi još uvijek jede meso, ali istraživanja pokazuju da mnogi prihvać aju prehranu s manje životinjskih proizvoda. Osobito mladi ljudi. Maloprodavači se prilagođavaju ovim trendovima proširivanjem ponude proizvoda biljnog podrijetla.

Vegani, vegetarijanci i oni koji jedu meso: izbori prehrane prema vlastitim prijavama, Ujedinjeno Kraljevstvo, svi odrasli, 2. sije č nja 2023

Navike kupaca mijenjaju se kad je rije č o prehrani:

• 58% kupaca izjavilo je da žele promijeniti svoju prehranu u smjeru zdravijih navika,

Izvor: IGD Research, European retail trends 2024

• 37% kupaca smatra da je zdravija prehrana skuplja od nezdrave prehrane,

• 16% njih navodi da je razlog njihovog prelaska na zdraviju prehranu briga za okoliš ,

• 77% kupaca razmišlja o ve ćoj konzumaciji ili ve ć konzumiraju više svježeg voć a i povrć a,67% kupaca planira smanjiti ili je ve ć smanjilo potrošnju rafiniranog še ćera,

• 40% kupaca izjavilo je da im je glavni motivator prelaska na zdraviju prehranu njihovo osobno zdravlje.

No, ve ćina ispitanika još uvijek ne poš tuje vladine preporuke da jedu najmanje pet porcija voć a i povrć a svaki dan. Kada su pitali ispitanike o njihovom unosu voć a i povrć a, prosjek koji su sami prijavili bio je samo 3,4 porcije voć a i povrć a svaki dan. Na nacionalnoj razini, najnoviji podaci sugeriraju da 70% odraslih osoba ne ispunjava cilj 5 porcija voć a i povrć a dnevno i da je došlo do male promjene u ukupnom unosu voć a i povrć a u ovom desetljeću.

I u Hrvatskoj je prisutan ovaj trend novih prehrambenih navika. Jedan veliki diskonter na hrvatskom tržištu planira uvesti više biljnih proizvoda u asortiman u skorijoj budućnosti. I već su krenuli s tim procesom, na njihovim policama sve je više vegetarijanskih i veganskih proizvoda. Nude se različite alternative za mliječne proizvode, kao i za meso.

Upravo ovaj primjer ilustrira važnost prilagodbe trendovima. Ova strategija odgovara na rastući interes za vegetarijanske i veganske proizvode, pokazujući kako su inovacije u asortimanu ključne za zadovoljavanje promjenjivih potrošačkih zahtjeva.

Trend: Prirodni i organski sastojci

Sve je veća potražnja potrošača za proizvodima koji su u skladu s njihovim težnjama za zdravijim i održivijim načinom života. Posebice, interes za prirodne i organske sastojke naglo je porastao, pri čemu potrošači traže veću transparentnost i kvalitetu u proizvodima koje konzumiraju, pa tako:

• 87% kupaca pazi na prehrambene informacije na pakiranju proizvoda,

• 58% kupaca pogledalo je naljepnice s prehrambenim vrijednostima na prednjoj strani pakiranja u posljednja 3 mjeseca,

• polovina kupaca prehrambenih proizvoda kaže da su spremni dodatno platiti za visokokvalitetne sastojke u hrani i prehrambenim proizvodima.

Prema izvje šću s Nielseniq.com, oko 24% odraslih u SAD-u kupci su „prirodnih“ proizvoda za njegu kože.

Proizvodi usmjereni na prirodu i odr živost imaju br ži rast od prosjeka industrije. Točnije, proizvodi bez parabena, sulfata i ftalata

praksa i očekivanja

bilježe rast od 13% u usporedbi s ukupnim rastom industrije od 2%.

Potrošači sve više traže proizvode s prirodnim i organskim sastojcima, te su spremni platiti više za visokokvalitetne sastojke. Iz perspektive FMCG maloprodavača, jasno je da je prilagodba trendu potražnje za prirodnim i organskim sastojcima ne samo poslovna prilika već i imperativ za održavanje konkurentnosti.

Inicijative trgovaca za poticanje zdravijih stilova ž ivota

Maloprodavači širom Europe preuzimaju inicijativu u promicanju zdravijih stilova života među svojim kupcima, uvodeći inovativne proizvode i usluge koji potiču bolje prehrambene navike i fizičku aktivnost.

Udio u prodaji zdravijih proizvoda (Nutriscore A ili B) Alberta Heijna doseže 55%. Ovo je peta uzastopna godina pove ć anja tog udjela. Kako bi to postigao, Albert Heijn preformulirao je proizvode, uključujući kruh s dodatkom vlakana i manje soli, i uveo nove asortimane kao š to su sokovi i namazi od svježeg povrć a.

Diskonter Aldi pokre će zdravstvene inicijative diljem Europe. U Ujedinjenom Kraljevstvu Aldi je pokrenuo web stranicu sa zdravim receptima kako bi potaknuo kupce da unesu raznolikost u svoje kupnje svježih proizvoda i pomogao im da ostvare cilj pet porcija voć a i povrć a dnevno.

U Njemačkoj je Aldi predstavio besplatnu, novu aplikaciju pod nazivom Aldi Sports. Aplikacija uključuje videozapise vježbanja, recepte, savjete o prehrani i još mnogo toga. Aldi se također udružio s McFitom, vode ćim fitness studijem u zemlji, kako bi kupcima ponudio sniženo, fleksibilno članstvo.

Kroz preformulaciju proizvoda, uvođenje novih zdravih asortima -

na i digitalnih alata, trgovci poput Alberta Heijna i Aldija demonstriraju kako se maloprodaja može transformirati u snažnu platformu za promicanje zdravlja i dobrobiti kupaca.

Kako maloprodavači mogu iskoristiti makro trendove za svoje ciljeve?

Kako se 2024. godina razvija, FMCG tržište nastavlja se prilagođavati i evoluirati u skladu s ključnim makro trendovima koji oblikuju kupovne navike i sklonosti. Trendovi kao što su održivost, nove prehrambene navike te naglasak na prirodne i organske sastojke, ne samo da odražavaju promjenjive vrijednosti i prioritete potrošača, već i stvaraju nove prilike za maloprodavače da se inoviraju i diferenciraju na tržištu. Što je pri tome bitno:

1. Istraživanje i razumijevanje trendova: prvi korak je kontinuirano praćenje i analiza makro trendova kako bi se razumjelo kako oni utječu na kupovne navike i očekivanja.

2. Prilagodba ponude: na temelju razumijevanja trendova, maloprodavači bi trebali prilagoditi ili proširiti svoj asortiman robe kako bi zadovoljili nove zahtjeve kupaca.

3. Inovacija: mudro korištenje inovacija, bilo u asortimanima bilo

u tehnologijama, može pomoći maloprodavačima da stvore jedinstveno iskustvo kupnje i da se time diferenciraju od konkurencije.

Maloprodavači koji aktivno istražuju i primjenjuju makro trendove u svojim strategijama i ponudi, bolje će se povezati s kupcima, ostvariti konkurentsku prednost i osigurati svoje mjesto na sve konkurentnijem FMCG tržištu.

Uspjeh na ovom tržištu zahtijeva kontinuirano praćenje i prilagodbu, a maloprodavači koji to mogu učinkovito ostvariti, bit će oni koji će predvoditi tržište u nadolazećim godinama.

Ukoliko trebate pomoć pozicionirati vaš proizvod na police trgovačkih lanaca, obratite nam se na info@retaildna.hr

Retail DNA: stručnjaci smo u području upravljanja brandovima i kategorijama, pregovora, suradnje s trgovačkim lancima i maloprodaje, s višegodišnjim iskustvom rada u domaćim i internacionalnim trgovačkim lancima. Obratite nam se s povjerenjem.

Izvori

https://www.igd.com

https://www.accenture.com/de-de https://ourworldindata.org

https://www.nielsen.com

https://www.statista.com ST

Posluj pametno,

s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore.

TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove!

(detaljnije na www.teb.hr)

Održivo poslovanje u uvjetima neizvjesnosti – izazovi tranzicije na putu u OECD

Ne pobjeđuju bogata društva i ekonomije, nego otporna i dosljedna društva

Ne možemo pobjeći od činjenice da nas je kao pojedince, kao obitelji, kao članove zajednice i kao zajednicu u cijelosti, zahvatila ozbiljna apatija i to u svim segmentima društva. Pored sjajnih uspjeha uvođenja eura i ulaska u Schengen, što su bili naši vanjskopolitički i vanjskotrgovački prioriteti, te nezapamćenih uspjeha u izgradnji infrastrukture pomoću EU fondova, na unutarnjem planu stvari se ne odvijaju u povoljnom ozračju. Stoga je opravdano upitati se ZAŠTO i sustavno preispitivati odgovore na to temeljno pitanje našeg razvoja i ravnopravnog igranja na svjetskom i EU tržištu, jer mi i jesmo EU tržište. Razloga je više. Dugoročna analiza postignutih rezultata u gospodarskim kretanjima pokazuje statičnost u razvoju, ogroman raskorak u vanj -

skotrgovinskoj robnoj razmjeni, visoki stupanj deindustrijalizacije, industrijsku proizvodnju koja još nije dostigla razinu predratne, egzodus mozgova i stručne radne snage u realnom sektoru i neprimjeren odnos zaposlenih i umirovljenih osoba itd…

Sve to ukazuje na ozbiljnost ukupnog stanja pa time djelomice opravdavaju negativnu percepciju. Očito je da stanovništvo – građani Hrvatske – očekuju ozbiljan pomak u životnom standardu, OČEKUJE PROMJENE, onu prijelomnu točku budućeg razvoja.

Poznata je rečenica: „svaki stari porez je dobar; svaki novi je loš“, toliko o spremnosti stanovništva na promjene. No, sada je tu i ESG: okoliš, socijalna odgovornost, kvalitetno upravljanje. I sve to istovremeno, i sve je to načelno i potrebno i prihvatljivo i u svim dokumenti -

ma verificirano. No, u životu je to nešto teže. Temelji ODRŽIVOSTI, te nove konstrukcije počivaju na uspješnosti države, ekonomije –reklo bi se cijelog društva, u onome što se zove održiv i kontinuirano uspješan ekonomski razvoj. I što sad? Gdje je ta točka zaokreta? Ona se može pojaviti tek nakon poimanja gdje smo, zašto smo tu i shodno tome počnemo djelovati. Djelovati tako da se KONAČNO spoji znanje – ekspertiza, poslovni sektor, te institucije i poluge javne vlasti.

Vjerujemo da pristupanje OECD-u, taj posljednji strateški cilj kojim se želi zaokružiti međunarodni položaj, je taj PRESUDNI ZAOKRET u otvaranju vrata puta održivog razvoja naše zajednice. G20/OECD načela korporativnog upravljanja (pa tako i upravljanja društvom u cjelini) odgovor su na ubrzani ra -

mr. sc. Branko Pavlović

zvoj tržišta kapitala, poslovanje u uvjetima klimatske tranzicije te nove prakse upravljanja. Naime, u sklopu pristupnog procesa učlanjenja u OECD, jedno je od područja procjene sustav korporativnog upravljanja i njegova usklađenost s načelima OECD-a. Ta su načela međunarodni standardi koji usmjeravaju zakonodavna tijela država u unaprjeđenju pravnog regulatornog okvira s naglaskom na društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište. Ona su postala međunarodno mjerilo za korporativno upravljanje čineći osnovu za brojne reformske inicijative koje poduzima javni i privatni sektor.

G20/OECD načela korporativnog upravljanja podijeljena su na slijedeća ključna pitanja:

1. PRAVA I RAVNOPRAVNI POLOŽAJ DIONIČARA I KLJUČNE VLASNIČKE FUNKCIJE; Okvir korporativnog upravljanja trebao bi promicati transparentna tržišta i učinkovitu raspodjelu re -

sursa te bi trebalo biti u skladu s vladavinom prava.

2. ZAŠTITA PRVA I RAVNOPRAVNOG POLOŽAJA DIONIČRA I KLJUČNE VLASNIČKE FUNKCIJE; Okvir korporativnog upravljanja trebao bi zaštiti i olakšati ostvarivanje prava dioničara i osigurati ravnopravni položaj svim dioničarima uključujući i manjinske i strane dioničare. Svi dioničari trebaju imati priliku dobiti učinkovitu pravnu zaštitu kod povrede svojih prava, uz razumne troškove i bez dugotrajnog odgađanja.

3. INSTITUCIONALNI ULAGATELJI, BURZE I DRUGI POJEDINCI; Okvir korporativnog upravljanja trebao bi pružiti dobre poticaje tijekom cjelokupnog procesa ulaganja i osigurati da tržište kapitala funkcionira na način koji pridonosi dobrom korporativnom upravljanju.

4. OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST: Okvir korporativnog upravljanja trebao bi osi -

gurati pravovremeno i točno objavljivanje svih materijalno značajnih informacija u vezi s društvom uključujući financijsku situaciju društva, uspješnost, ODRŽIVOST, vlasništvo i upravljanje društvom.

5. ODGOVORNOST UPRAVE: Okvir korporativnog upravljanja trebao bi osigurati strateško vođenje društva, odnosno učinkovito praćenje upravljanja od strane uprave i odgovornost uprave prema društvu i dioničarima.

6. „ODRŽIVOST“ I ODGOVORNOST: Okvir korporativnog upravljanja trebao bi pružiti poticaje društvima i njihovim investitorima da donose odluke i upravljaju svojim rizicima na način koji doprinosi ODRŽIVOSTI i otpornosti društva. Ova načela odraz su promjena u pogledu poslovanja društava, sve veće složenosti rizika kojima se društva (pa i cijele zajednice) suočavaju u poslovanju i utjecaja digitalizacije kao snažnog čimbenika IT – tehnološke revolucije.

Naime, sveobuhvatni je cilj ovih načela promicanje politika korporativnog upravljanja koja podržavaju ODRŽIVOST i otpornost društava i cijele zajednice, što za uzvrat doprinosi ODRŽIVOSTI i otpornosti gospodarstva u cjelini s jedne strane, a s druge strane treba pridonijeti kvalitetnijoj plovidbi društva i zajednice olujnim morem zvanom tržište kapitala.

Stoga nam ne preostaje ništa do čvrstog vjerovanja da proces učlanjenja u OECD, taj ključni strateški proces kako bi u duhu maksime da ne pobjeđuju bogate ekonomije nego uporne i dosljedne, trebamo uspješno provesti.

Kako bi postali punopravni članovi OECD-a predstoji nam razdoblje usklađenja pravnog sustava korporativnog upravljanja s načelima G20/OECD standardima korporativnog upravljanja. ST

praksa i očekivanja

Prepreke koje dobavljačima stoje na putu u prodajnom procesu s maloprodajnim lancima i kako ih otkloniti

Anita Jurjević Retail DNA www.retaildna.hr

Dospjeti na police maloprodajnih lanaca nije jednostavno, kao niti uspostava suradnje. Idemo najprije pogledati širu sliku.

Maloprodajno tržište robom široke potrošnje vrlo je dinamično i podložno promjenama. Ako se osvrnemo unazad nekoliko godina, vidimo pandemiju, probleme u opskrbnim lancima, rast cijene energenata i cijene sirovina, rastuće troškove života, inflaciju itd. Sve ove promjene stvaraju dinamično okruženje u kojem proizvođači, dobavljači i maloprodavači trebaju brzo reagirati kako bi osigurali konkurentnost. Dodajmo ovim globalnim turbulencijama i promjene koje se događaju na lokalnoj razini (npr. pojavio se konkurent s nižim cijenama i prodaja nam se počela smanjivati) i dobili smo vrlo dinamično, brzo, kompleksno okuženje u kojem opstaju oni koji se najbrže prilagođavaju.

Sve promjene i konstantno prilagođavanje njima, može proizvođačima i dobavljačima stvoriti određenu razinu napetosti i neizvjesnosti. Na promjene i okruženje teško možemo utjecati, ali zato možemo na neke druge segmente. U pravilu je riječ o internim praksama. Upravo o tome će biti riječ u članku – koje su to prepreke koje dobavljačima stoje na putu u prodajnom procesu s maloprodajnim lancima, a koje mogu sami otkloniti.

Dati ću perspektivu Kupca, odnosno perspektivu jednog maloprodajnog lanca. Kao osoba koja je tamo godinama radila, imala sam priliku surađivati s više stotina dobavljača i proizvođača te nabavljati i kupovati tisuće različitih proizvoda. Puno puta u karijeri sam se susrela s dobavljačima koji su imali izvrsne proizvode, privlačne i inovativne, ali nisu znali kako ih prodati određenom lancu. Ili, jednom kada bi i dospjeli na police, nisu znali zadržati pozicije ili bi bili nezadovoljni prodajom i rezultatima.

Dakle, u članku nam je fokus na internim postavkama proizvođača i dobavljača obzirom da na njih kompanije imaju utjecaj i mogu ih presložiti kako bi olakšali poslovanje i u konačnici imali bolje poslovne rezultate u suradnji s trgovačkim lancima. Pa krenimo. Ovo su 4 najčešće prepreke koje dobavljačima stoje na putu u prodajnom procesu s trgovačkim lancima.

1. Nedovoljno razvijena prodajna priča iza branda/ proizvoda

Jedna od najvažnijih stvari u poslovnom svijetu je prezentacija svog proizvoda ili branda potencijalnom kupcu. Govorimo o kupcu maloprodajnom lancu. Nažalost, nije se dovoljno pojaviti na sastanku s izvrsnim proizvodom i očekivati da će menadžment biti zainteresiran. Potrebno je stvoriti uvjerljiv dojam o privlačnosti proizvoda i to prezentirati.

U ovom slučaj najbitnije je menadžment uvjeriti kako će se proizvod prodavati te da će donijeti nešto dodatno u kategoriju. Kada dobavljač ima dobro razvijenu prodajnu priču, tada može vrlo lijepo onu drugu stranu voditi kroz nju – od toga po čemu je brand poseban do toga zašto baš njegov proizvod „zaslužuje“ prostor na polici. Ukoliko dobavljač uspije zainteresirati menadžment za svoj proizvod i

prezentirati da postoje kupci koji će taj proizvod kupovati s polica, lakše će se dogovoriti oko cijene i komercijalnih uvjeta, pozicija, promocija i ostalih aktivnosti.

Ovo su neki od savjeta što uključiti u prodajnu priču.

Prezentirati „širu sliku“

Uključite trenutne trendove i makro trendove. Je li to fokus na zdravlje, održivost, prirodni sastojci ili nešto drugo. Poanta je naglasiti onaj trend i potrebu koju zadovoljava vaš proizvod. Također možete istražiti koji od trendova je bitan lancu, pa ukoliko postoje preklapanja s vašim brandom, svakako to naglasite.

Pokazati potražnju od strane krajnjih kupaca

Jedna je od najbitnijih stvari uvjeriti menadžment da postoje kupci koji će vaš proizvod kupiti. Prezentirajte potrebu koja postoji na tržištu, koji su to točno kupci te kako vaš brand zadovoljava njihovu potrebu.

Što vas čini drugačijima

Pokažite kako je vaš brand/proizvod drugačiji od konkurencije, po čemu ste posebni, kako se diferencirate, koja je vaša jedinstvena priča.

2. Fokus isključivo na svoj proizvod

Imati kvalitetno razvijenu i razrađenu priču iza branda/proizvoda je bitno, no staviti isključivo fokus na sebe i svoju prodajnu priču može rezultirati nedogovorenim poslom. Važno je zapamtiti kako je menadžmentu najvažnije ulistati one proizvode koji će dovesti do rasta ukupne kategorije. To znači da dobavljači, osim što trebaju prezentirati svoj proizvod, također trebaju pokazati trgovcima na koji način će njihov proizvod donijeti vrijednost kategoriji. Jesu li to:

• novi kupci

• kupci koji kupuju češće ili

• kupci koji kupuju cjenovno skuplje proizvode

Razmislite kako vaš proizvod pridonosi boljim rezultatima cijele kategorije i zatim to jasno prezentirajte trgovcima.

3. Nejasni prioriteti

Vjerujem kako se većina osoba koja ima veze s trgovinom susrela s pojmom „paradoks izbora“. Radi se o teoriji koja kaže kako više mogućnosti ili izbora otežava donošenje odluka. Teorija je tokom vremena testirana i analizirana na mnogo različitih načina. Paradoks izbora govori o tome da postoji točka u kojoj previše mogućnosti otežava donošenje odluke, te na kraju i potencijalno odustajanje od kupovine. Paradoks izbora možemo povezati s nedovoljno jasno postavljenim prioritetima od strane dobavljača. Konkretno, to bi bile sve one situacije u kojima proizvođači i dobavljači odjednom nude sav svoj asortiman. U takvim situacijama, izgledan ishod je da se predstavnik lanca osjeća preplavljenim, jer previše izbora dovodi do otežanog odlučivanja i nezadovoljstva.

Zato je najbolje da proizvođači i dobavljači imaju svoju listu najprodavanijih proizvoda te da samostalno naprave selekciju. Definirajte koji su to proizvodi koje želite ulistati na police i prezentirajte ih menadžmentu. Na početku stavite fokus na manji broj artikala, a zatim s vremenom radite na širenju asortimana. U praksi, veće su šanse kako ćete ulistati 5-6 najprodavanijih proizvoda nego odjednom svih 20 proizvoda koje imate u ponudi. Sjetite se – ponekad je manje zapravo više.

4. Osobno shvaćanje tvrdih pregovarača

U trenutku kada tvrde pregovarače i njihovo „ne“ shvatimo osobno, suradnja postaje teška. Javlja se ljutnja, frustracija, ponekad povišeni tonovi, a to nikada ne dovodi do dogovora. Radite na svojim prodajnim i pregovaračkim vještinama. Što ste bolji u prodajnim i pregovaračkim vještinama, veće su šanse za dobre rezultate i ostvarenje svojih ciljeva. Kao dio pripreme za pregovore uključite i scenarij u kojem stvari ne idu glatko i po planu. Unaprijed se pripremite na izazovne situacije. To će vam pomoći da ostanete mirni i sabrani umjesto da paničarite i gubite glavu. A tada lakše dolazite do dogovora. Ukoliko trebate pomoć pozicionirati vaš proizvod na police trgovačkih lanaca, obratite nam se na info@retaildna.hr

Retail DNA : stručnjaci smo u području upravljanja brandovima i kategorijama, pregovora, suradnje s trgovačkim lancima i maloprodaje, s višegodišnjim iskustvom rada u domaćim i internacionalnim trgovačkim lancima. Obratite nam se s povjerenjem. ST

IZLOŽBENA INDUSTRI JA raste do rekordnih razina

Ante Gavranović

Uvođenjem interneta, digitalnog marketinga i drugih komunikacijskih tehnologija promijenio se način na koji se promoviraju proizvodi i usluge. Unatoč tome, sajmovi i dalje ostaju važan alat za izravnu interakciju s klijentima i poslovnim partnerima te za izgradnju čvrstih poslovnih veza. Suvremeni sajmovi prilagodili su se novim okolnostima, uz napredak tehnologije, interneta i digitalnih alata, često kombinirajući se s online komponentama kako bi se proširio njihov doseg i povećala učinkovitost.

Sajmovi, kao snažan alat, i dalje igraju ključnu ulogu u plasmanu proizvoda i usluga. Ovi događaji omogućuju kompanijama i pojedincima da prezentiraju svoje ponude široj publici, uključujući potencijalne kupce, poslovne partnere i konkurenciju. Sajmovi donose mnoge prednosti i prilike. Često nude i edukativne komponente poput predavanja, radionica i prezentacija, omogućujući izlagačima da podijele svoje stručno znanje i izgrade ugled kao lideri u industriji.

Pandemija je snažno utjecala na sajamsku industriju. Prouzročila je ogromne gubitke, uključujući štetu od 158 milijardi eura, pad aktivnosti za oko 66% u odnosu na prethodnu godinu, te značajan gubitak radnih mjesta i vrijednosti poslova između izlagača i posjetitelja.

Očekuje se snažan rast prihoda

Najnovije istraživanje Global Exhibition Barometer (siječanj 2024.)

pokazuje da je kriza sajmova iza nas i da se u 2024. očekuje rast prihoda 15% iznad prosjeka prije pandemije. Novoobjavljeno izvješće, koje svake dvije godine prati puls izložbene/sajamske industrije, također pokazuje da 52% kompanija planira povećati broj zaposlenih u sljedećih šest mjeseci.

Još jedan ključni pokazatelj iz Barometra uključuje 91% tvrtki koje su odgovorile da smatraju da će generativna umjetna inteligencija utjecati na sajamsku industriju

– što je porast u odnosu na 87% u prethodnom izdanju.

Novi rezultati Barometra ističu da se na većini tržišta diljem svijeta izložbena industrija u potpunosti oporavila od pada pandemije 2023. s prihodima koji su u prosjeku dosegnuli razinu usporedivu s 2019. „Naše izvješće pokazuje da izložbena industrija nije samo dosegla razine prije pandemije 2023., nego također planira rast 2024. i otvaraju se mnoga nova radna mjesta na izložbama diljem svijeta.

Ove dobre vijesti dolaze paralelno s promjenama poslovnih prioriteta, gdje ekonomska i ekološka razmatranja pokazuju značajan napredak”, kaže Kai Hattendorf, generalni direktor i glavni izvršni direktor UFI-ja.

Veličina i opseg

Ovo posljednje izdanje UFI-jeve dvogodišnje ankete o industriji završeno je u siječnju 2024. i uključuje podatke iz 419 kompanija u 61 zemlji i regiji. Studija također uključuje izglede i analize za 19 fokusnih zemalja i regija kao i pet dodatnih agregiranih regionalnih zona.

Razina poslovanja jasno je porasla u drugoj polovici 2023., pokazuje studija, s velikom većinom tvrtki iz svih regija (77% na Bliskom istoku i u Africi; do 57% u Sjevernoj Americi) koje su objavile povećanje. Ovaj trend će se nastaviti u 2024.

Uz vrlo pozitivne izglede, prema UFI barometru, očekivan je i rast prihoda za 2024. za prosječnih 15%. Važno je napomenuti da se opći trendovi razlikuju od zemlje do zemlje:

• Prihodi iz 2023. u usporedbi s 2019. variraju od 127% u Indiji, 120% u Španjolskoj i 110% u Italiji, do 88% u Kolumbiji i 85% u Južnoj Africi ili do 82% u Njemačkoj i 80% na Tajlandu.

• Prihodi iz 2024. u usporedbi s 2019. variraju od 154% u Indi -

ji, 151% u Grčkoj do 99% u Kini i 94% u Južnoj Africi.

Što se tiče dobiti iz poslovanja u usporedbi s razinama iz 2019., oko polovica tvrtki proglašava rast veći od 10% za 2023., a svaka četvrta stabilan. U usporedbi s 2022., šest od deset tvrtki najavljuje rast veći od 10%.

Najvažnija poslovna pitanja

Ovo izdanje Barometra ističe značajne pomake u usporedbi s prethodnim izdanjem objavljenim prije šest mjeseci:

• Najhitnije poslovno pitanje navedeno u ovom izdanju je ‘Stanje gospodarstva na domaćem tržištu’ (22% odgovora na globalnoj razini – u usporedbi s 14% prije šest mjeseci – i glavno pitanje u svim regijama i većini tržišta).

• Sveukupno, ‘Globalna ekonomska kretanja’ druga su po važnosti tema na globalnoj razini (17% odgovora, u usporedbi s 12% prije šest mjeseci), a slijede ‘Geopolitički izazovi’ (12%). ‘Unutarnji izazovi upravljanja’ (10%) i ‘Utjecaj digitalizacije’ (6%), koji su prije šest mjeseci bili prva dva pitanja (s 21% odnosno 17% odgovora), sada su potisnuta u odnosu na dva nova: ‘Konkurencija iznutra – izložbena industrija’ (11%) i ‘Održivost/klima’ (10%).

Analiza po segmentima industrije (organizator, samo mjesto održavanja i pružatelj usluga) ne pokazuje razlike u pogledu tri najhitnija pitanja za organizatore i pružatelje usluga, a to su ‘Stanje gospodarstva na domaćem tržištu’, ‘Globalna gospodarska kretanja’ i ‘Geopolitički izazovi’ ‘. Za mjesta održavanja, ‘Geopolitičkim izazovima’ prethode ‘Unutarnji izazovi upravljanja’ i ‘Natjecanje unutar izložbene industrije’.

Istraživanje 32. Globalnog barometra provedeno je u suradnji s 31 udrugom članicom UFI-ja. Ono

pokazuje da je sajamska industrija dio lanca stvaranja vrijednosti svih industrijskih sektora i uslužnih djelatnosti nacionalne ekonomije. Ujedno je i platforma za uključivanje pružatelja usluga s kojima zajednički stvara ukupno događanje.

Svjetski gospodarski utjecaj sajamske industrije je izniman. Očituje se direktno, indirektno i inducirano u generiranju zaposlenosti, potrošnje i prodaje.

Ključni stupovi kampanje za GED

Četiri ključne poruke podupiru ovogodišnju temu, uključujući:

• Izložbe pokreću napredak: izložbe su platforme za rasprave, stvaranje i izlaganje rješenja za naše univerzalne izazove.

• Izložbe olakšavaju gospodarski rast: izložbe su pokretači gospodarskog rasta, povezuju industrije i potiču otvaranje radnih mjesta.

• Izložbe su održive: izložbe su održivi način za poticanje poslovanja i razvoja, okupljanje zajednica na jednom mjestu i upravljanje našim utjecajem na okoliš.

• Izložbe povezuju ljude: izložbe grade zajednicu, okupljaju ljude licem u lice kako bi se povezali, surađivali i doprinosili.

Predsjednik UFI-ja, Geoff Dickinson, komentira: „Značaj ovogodišnje teme Globalnog dana izložbi o održivosti ne može se precijeniti. Izložbe su doista katalizatori održive budućnosti i sada je vrijeme da se okupimo kao industrija 5. lipnja 2024. kako bismo to pokazali“.

Uz pomoć UFI-ja, Globalnog udruženja izložbene industrije, sve tvrtke i profesionalci u sektoru potiču se da se pridruže GED proslavi 5. lipnja 2024. ističući utjecaj izložbi na lokalna gospodarstva – kako u izgradnji poduzeća tako i u povezivanju ljudi iz cijelog svijeta.

Otvorena prva Burza franšiza u Hrvatskoj

izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

Burza franšiza ima edukativni element, s obzirom da će stvarati dio koji pomaže u lakšem shvaćanju franšiznih modela, te će na taj način bolje uputiti posebice primatelje franšiza u franšiznu industriju u cilju donošenja informiranih odluka.

Krajem 2023. godine u Hrvatskoj je otvorena prva burza franšiza u vlasništvu Andrije Čolaka (osnivač i suvlasnik Surf’n’Fries franšize te Čolak Franchising Consulting Group). Prema riječima inicijatora projekta portal je, nakon više od godinu dana intenzivnog rada, dostupan na adresi www.burzafransiza.com.

Cilj projekta i Burze franšiza bio je inicirati i podržati rast hrvatske franšizne industrije te pomoći ulazak stranih franšiza u Hrvatsku. Razvijena franšizna tržišta imaju slične kanale koji su zaista ključni za primatelje i davatelje franšiza, a Hrvatska se sada priključila sa svojom Burzom franšiza koja prati uzore drugih razvijenih zemalja.

Poticaj za kreiranje Burze došla je iz povećanog interesa za franšize i povećanja broja domaćih franšiznih sustava. Prema riječima Andrije Čolaka hrvatska burza franšiza je hrvatski franšizni portal koji omogućava primateljima franšiza da pronađu bogatu ponudu franšiza, a davateljima da lakše dođu do kandidata primatelja franšiza. Projekt je ostvaren u suradnji s partnerima FranCorp, stručnjacima s bogatim iskustvom u radu s fran -

šiznim portalima na međunarodnoj razini.

„Vjerujem da kao zemlja kroz par godina možemo posta lider franšiznog poslovanja u ovom dijelu Europe pa i šire. Imamo izvrsnih koncepata koji, kada se ponude putem franšiznog modela, postaju atraktivni i na stranim tržištima, čime se omogućava internacionalizacija poslovanja mikro i malih koncepata, što je do nedavno bilo nezamislivo“, izjavio je u priopćenju Andrija Čolak, osnivač Burze Franšiza.

Burza franšiza predstavlja mjesto na kojemu se susreću ponuda i potražnja za franšiznim prilikama u Hrvatskoj. Burza je kreirana kao digitalna platforma koja olakšava poslovanje u franšiznom

sektoru, nudeći brojne prednosti u smislu transparentnosti i dostupnosti informacija. Sam portal ima tri glavna dijela: 1. Želim franšizirati svoje poslovanje; 2. Želim saznati više o franšizama; 3. Želim kupiti franšizu.

Želim franšizirati svoje poslovanje

Burza franšiza otvorena je s ciljem pomoći klijentima u direktnom povezivanju s primateljima franšiza, nudeći mogućnost ulistavanja na Franšiznoj burzi pod povoljnim uvjetima.

Na burzi je trenutno aktivno oko 100 davatelja franšiza, s planom proširenja na oko 200 različitih franšiznih sustava. To će, smatra

Čolak, dati daleko najbolji uvid u franšiznu ponudu, olakšati transparentnost u poslovanju i samim time ubrzati rast domaćih franšiznih sustava. Burza franšiza u suradnji s FranCorpom čini dio mreže koja omogućava hrvatskim franšizama ulistavanje u više od deset tržišta u Europi i Aziji. Time je omogućena lakša internacionalizacija poslovanja domaćih franšiznih sustava.

Dodatno, mogućnosću dodavanja franšize u katalog, Burza franšiza omogućava poduzetnicima i rješavanje testa za potencijalnog davatelja franšize. Test se nalazi na poveznici https://franchiseinfo.hr/test-for-potential-franchisor/ i sadrži 24 pitanja te procjenjuje je li poslovanje poduzetnika prigodno za franšizu.

Želim saznati više o franšizama

Burza franšiza ima i edukativni element, s obzirom da će stvarati dio koji pomaže u lakšem shvaćanju franšiznih modela, te će na taj način bolje uputiti posebice primatelje franšiza u franšiznu industriju u cilju donošenja informiranih odluka. Upravo je edukativni sadržaj jedan od ključnih odlika Burze franšize, jer je prema dosadašnjim istraživanjima o franšiznom poslovanju u Hrvatskoj poznato da poduzetnici ne prepoznaju franšizu kao model rasta, odnosno, poduzetnici početnici kao način pokretanja poduzetničkog pothvata. Edukativni su dio portala članci s korisnim informacijama i rješenjima za franšiznu industriju, posebno iz perspektive primatelja franšize.

Želim kupiti franšizu

Portal će također bi od velike pomoći domaćim poduzetnicima koji razmišljaju o kupnji franšize, pružajući im pregled svih dostupnih opcija na jednom mjestu i promovirajući transparentnost franšiznog tržišta.

Dodatno katalogu franšiza koje su u ponudi zainteresiranima da postanu primatelji franšize, pruža se mogućnost rješavanja testa za potencijalne primatelje franšize koji može ukazati je li osoba spremna postati primateljem franšize. Sam upitnik se sastoji od 15 pitanja i moguće ga je pronaći na poveznici

https://franchiseinfo.hr/test-

Kud plovi ovaj brod (drugi dio)

Naši ekonomski mitovi opterećuju sadašnjost i utječu na budućnost

SVAKO KAŠNJENJE S PRILAGODBOM MOGLO BI NAS SKUPO

KOŠTATI.

mr. sc. Branko Pavlović

„Da biste inspirirali ljude oko sebe, ne pokazujte im svoju supermo ć Pokažite im njihovu.“

Aleksander den Heijer

Niti jedan sektor života, niti jedna industrija u godini iza nas nije ostala imuna na turbulencije koje su protresle tržišta i naše živote. Inflacija, nestašice energenata, neregulirana energetska politika, stalno rastuće cijene sirovina, problemi dobavnih lanaca,

do stalne realne opcije rata kao Damoklovog mača nad našim glavama s jedne strane, te izazova zelene i digitalne tranzicije te definiranja ODRŽIVOSTI – i to ne samo održivog poslovanja u uvjetima neizvjesnosti – do ODRŽIVOSTI u vlastitim životima s druge strane.

Tu je svakodnevnicu dodatno zakomplicirala i potencirala nužnost oslobađanja od „MITOVA“ koji su naša svakodnevnica, te traženja boljeg modela života. Nažalost,

još ga nitko nije osmislio (a svi ga tražimo) ni implementirao, jer u većini slučajeva vjerujemo u stare mitove da je „demokracija najbolji oblik vlasti“, a „slobodno tržište“ najbolji sustav koji potiče gospodarski razvoj. Dok ne zamijenimo te mitove boljima, mučiti će nas isti politički, ekonomski, društveni i ekološki problemi, jer kao što je A. Einstein utvrdio, niti jedan problem ne može se riješiti istim načinom razmišljanja koji ga je stvorio. Stoga naša pažnja mora biti na KVALITETI

i ZELENOJ TRANZICIJI, te još većoj pažnji i posveti istraživanjima, razvoju i inovacijama, jer budućnost je u sadašnjosti!

Trenutno se nalazimo u postindustrijskom dobu, a to je doba kvalitetno drukčije od industrijskog. Naša sadašnjost naziva se INFORMACIJSKO doba jer proizvodnja, širenje i korištenje informacija utječu na sve gospodarske i društvene aktivnosti. To je omogućila digitalna tehnologija. Tako danas mnogi teoretičari tvrde da informacijsko doba ima važnu komponentu – s kapitalizmom. Neoliberalni režim (mi) koji omogućuje liberalnu međunarodnu trgovinu preko međunarodnih granica uz pomoć ICT-a (digitalne tehnologije) karakterizira trenutno informacijsko doba. ICT je omogućio neoliberalnom režimu da potiče privatizaciju diljem svijeta, pa se može ustvrditi da globalni ICT konglomerati predstavljaju avangardu globalnog kapitalizma. Privreda informacijskog doba visoko je finacijalizirana, a ICT je jedan od pokretača financijalizacije. Tako se u ovom dobu dijalektika kapital – rad preoblikuje kao dijalektika između elitne klase koja je bliska kapitalu i plebejske klase koja je smještena dalje od kapitala i stoga pati od tog nedostatka. U informacijskom dobu klasa kao koncept postaje diferencirana – postoji više klasa, ovisno o njihovoj blizini ili udaljenosti od kapitala. Tako se kroz kapital odašilje poruka o identitetu.

Tehnološki razvoj ubrzano mijenja strukturu vlasnika sredstava za proizvodnju i kapitala i same radne snage. PID (postindustrijsko društvo: razdoblje između industrijskog i digitalnog društva) visoko je finacijalizirano, te stoga KAPITAL preuzima ključnu ulogu u upravljanju društveno-ekonomskim procesima, te omogućuje „mrvljenje“ radne snage, pa je klasična klasna podjela sve segmentiranija. Tako jedan dio stvaratelja kapitala ima pristup kapitalu i u neposrednoj

je sinergiji s vlasnicima sredstava za proizvodnju i kapitala dok drugi (brojčano puno snažniji) ostaje izvan domašaja kapitala kao temeljne klasne odrednice. (Napomena autora – nisu li sve ove migracije posljedica takvih odnosa?)

U informacijskom dobu učinak digitalizacije na odnos između kapitala i rada je takav da mnogi radnici niske razine digitalnog znanja gube svoje poslove. Poslove koji potiču kreativnost stjerat će u kut elitna skupina radnika – nazovi, menadžera. Takvo informacijsko doba stvara najmanje dvije skupine radnika: jednu skupinu koja se bavi informacijama i obavlja rutinske poslove niske razine, a druga se skupina – skupina radnika znanja, a bavi se vrhunskim radom koji uključuje kreativnost (što im omogućava dostupnost kapitala).

Jedan od novijih koncepata koji je osnažio zadnjih godina (kao posljedica pandemije) je rad na daljinu (rad od kuće) što također omogućuje tehnologija. U informacijskom dobu kroz rad na daljinu i koncepte fleksibilnosti radnog vremena, više radnog vremena može doći pod kontrolu kapitala. Stoga se mjesto u kojem se odvija dijalektika kapital –rad suštinski mijenja iz tvornice u ured, a kroz koncept rada na daljinu postaje rad od kuće.

Tako, slijedeći momenti, uočeni u informacijskom dobu posve su relevantni:

• Dijalektika kapital – rad ne može se jednostavno svesti na dijalektiku tipa kapitalist –proletarijat i djeluje na višoj razini apstrakcije.

• Informacijsko doba stvara dva skupa informacijskih radnika: jedan skup radnika koji se bave informacijama i obavljaju rutinske poslove niske razine i drugi skup radnika ZNANJA koji se bave vrhunskim radom koji uključuje kreativnost.

• Potrošač također u određenoj mjeri služi kao radnik u proizvodnji dobara i usluga.

• Događa se zajednička proizvodnja u kojoj se velik broj ljudi uključuje u proces akumulacije kapitala, ali taj proces više kontrolira kapital nego dotična zajednica.

• Rad na daljinu i fleksi rad omogućuje kontrolu kapitala nad radnikom 24 sata, sedam dana itd. i ima potencijal pretvoriti cjelokupno ljudsko biće u neku vrstu ljudskog kapitala.

• Mjesto dijalektike kapital – rad u značajnoj se mjeri pomaknulo iz tvornice u ured ili samo mjesto boravka pojedinca. U rad od kuće, a u ovom globaliziranom svijetu virtualni ured prostire se po cijelom svijetu.

Kad se ovi čimbenici promatraju zajedno tada se zaključuje da je trenutno kapital poprimio sveproži -

digitalna ekonomija

majući karakter i da se može shvatiti kao zbroj pojedinačnog ljudskog kapital – kao zbroj njegovog kompleksa društvene povezanosti. A taj je kapital po svom opsegu globalan. Radna je snaga također globalnog opsega, postavljena je nasuprot tog kapitala. Ona nije monolitna radna snaga, već ima dihotomiju u smislu podjele na klasu ranika koji rade na visokoj razini znanja i klasu radnika na nižoj razini informatike. U ovom globalnom informacijskom društvu sredstva proizvodnje sve više postaju globalizirana i uobičajena.

To je isti skup multinacionalnih kompanija koje kontroliraju sredstva za proizvodnju diljem svijeta. Uvjeti rada velikog dijela digitalnog proletarijata postaju sve sličniji, jer ih izravno ili neizravno određuju te iste multinacionalne kompanije.

Intenzitet tehnološkog razvoja svijet ubrzano transformira iz postindustrijskog informacijskog doba u postindustrijsko VIRTUALNO doba, a tu je podjela između zbilje i mašte potpuno izbrisana. Sve to dodatno pogoduje dominaciji kapitala, tj. neoliberalnom špekulativnom tržišnom gospodarstvu. Potpuna kontrola financijskih podataka postaje alat eksploatacije masa bez ograničenja. Ulaskom u VIRTALNU eru segmentacija klasa postaje još intenzivnija, te virtualni prostor ima tendenciju potpunog preuzimanja fizičkog prostora pojedinaca.

Kako bi svojom prilagodljivošću osigurao dominaciju nad radom kapital kontinuirano potiče tehnološki razvoj uvodeći nove čimbenike klasne diferencijacije (sredstava za rad, KAPITAL i PODATKE). Tako

se ovo naše postojeće društvo postupno transformira prema VIRTUALNOM dobu, a u tom procesu važnu ulogu ima razvoj umjetne inteligencije (AI). Tu nastaje virtualni prostor unutar kojeg pojedinac obavlja željene i radne aktivnosti, a da se pritom nalazi u svom stvarnom prostoru. Virtualni je prostor tako sve više nametnut fizičkom prostoru s tendencijom da ga potpuno preuzme. Kreiranje i upravljanje virtualnim prostorom uvjetovano je mogućnošću korištenja velike količine podataka kao novog čimbenika klasne diferencijacije. Pristup podacima i mogućnost njihove obrade ključni su alat VIRTUALNOG doba, što za posljedicu ima novo višerazinsko klasno strukturiranje.

Stoga se opravdano pitamo – KUDA PLOVI OVAJ BROD?

Poslovni izazov – natjecanje u poduzetništvu s ciljem razvoja

poduzetničkih kompetencija mladih

Poslovni izazov višednevno je natjecanje u poduzetništvu za učenike srednjih škola koje se dijeli na četiri regionalna, jedno nacionalno i jedno međunarodno natjecanje, a održava se od 2013. godine. Osmišljeno je s ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija mladih, a prezentirane ideje iz godine u godinu pokazuju sve veći interes mladih za razvoj u poduzetničkom smjeru. Nakon što se završi nacionalno natjecanje, 20 najboljih natjecatelja i njihovi mentori sudjeluju na međunarodnom natjecanju Poslovni izazov zapadnog Balkana gdje se pridružuju ostalim natjecateljima iz regije (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.)

Poslovni izazov nastao je kao odgovor na potrebu učenika za iskazivanjem vlastite kompetencije i ideja u svrhu samoostvarenja. Već se 11 godina provode natjecanja širom Republike Hrvatske, uključujući i manje regije, kao i otoke. Prva faza izazova su regionalna natjeca-

nja, podijeljena prema nacrtu četiri regije Hrvatske: istok, zapad, sjever i jug. Regiju istoka čine Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Regiju zapada čine Karlovačka, Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija. Regiju sjevera čine Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka županija. A regiju juga čine Zadarska, Šibensko-kninska, Splitskodalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Ove školske godine domaćini regionalnih natjecanja su Ekonomska škola Požega, srednja škola Lovre Montija Knin, srednja škola Dugo selo i srednja škola Zvane Črnje Rovinj. Tema ovogodišnjeg natjecanja glasi „Održivo poduzetništvo i očuvanje hrvatskih šuma“ te se odvija pod pokroviteljstvom Europskog

parlamenta i Hrvatskih šuma. Popis timova koji su se plasirali na regionalna natjecanja nalazi se na web stranici udruge Poduzetni, dok se sama natjecanja odvijaju sljedećim redoslijedom: 09.02. – regionalno natjecanje istok – Ekonomska škola Požega, 16.02. – regionalno natjecanje zapad – srednja škola Zvane Črnje Rovinj, 27.02. – regionalno natjecanje sjever – srednja škola Dugo Selo i 01.03. – regionalno natjecanje jug – srednja škola Lovre Montija Knin.

Najbolji timovi koji su se plasirali na državno natjecanje koje će se održati 20. i 21. ožujka u Poreču u organizaciji PGEŠ Katarina Zrinski, udruge Poduzetni i BIZ – Poduzetničkog inkubatora, imati će priliku prezentirati svoje ideje pred širom publikom u koju su dobrodošli svi zainteresirani građani. U sklopu natjecanja održati će se i okrugli stol između mentora i organizatora na temu „Izazovi obrazovanja za poduzetništvo u srednjim školama“.

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Uspješno

komuniciranje u marketingu (6)

„Above-the-line“

dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati:

1. Dobre i loše strane pojedinih medija, koje nazivaju „above-the-line“

2. Kako se preliminarno ocjenjuje kvaliteta oglašavanja

Sažetak

Dobar oglas prodaje, nudi ideju koja se slijedi, a loš ruši imidž u glavi potrošača, pa zato treba slijediti pravila koja se temelje na istraživanjima i dugogodišnjoj praksi. Svaki medij ima svoj domet i pravila kojih se treba pridržavati, a ona su sastavljena na osnovi dugih provjera u svjetskoj (i osobnoj) praksi. Testiranjem oglašavanja pomoću tabela i upitnika koji su ovdje predstavljeni, povećavaju se kvaliteta i učinkovitost. Metrika u komuniciranju može biti pouzdana samo ako je kvaliteta na primjerenoj razini, a ovi će prikazi čitatelju pomoći da to postigne.

Kjučne riječi: TV, radio, novine, časopisi, oglas, kvaliteta.

poruke, emocija (važno!), personalizacija, nagradne igre, involviranje potrošača u rješavanje, glamur (povod za prepričavanje), proizvod u upotrebi…, da nešto naučim…, mogu doživjeti, steći iskustvo… sam svoj majstor, zvijezde i idoli, djeca (pretjerano korištenje je pitanje etike), direktno skretanje pažnje na webstranice, oglase u novinama (recepti na TV), na prodajna mjesta, na povezanost oglašavanja. Auditorij preferira dobre „štosove“, geg i seks. Da, ali mi prodajemo marku, a ne seks… Oprezno i s gegom. On služi samo radi privlačenja pažnje i mora biti u funkciji, jer inače odvlači od glavne poruke.

2. Preliminarna provjera rješenja

1. Karakteristike oglasa (odnosi se i na druga sredstva)

Dobar oglas je dinamičan, oduševljava, relevantan je, možete ga i sačuvati, nešto unaprjeđuje, zapaža se i zanimljiv je… Loš oglas je dosadan i statičan, nije životan, arogantan, bez ukusa, irelevantan je, ne zapaža se, za smeće je…

Provjeriti za sva sredstva i rješenja koja dolaze od agencije: slijede li ponuđena rješenja elemente iz pozicioniranja, slijedi li se brifing, kreativna strategija?

2.1. Moć malog ekrana

Evo 30-ak ideja: dramatizacija iz stvarnog života, humor, „slice of life“ (trakavice), rješavanje problema, svjedočenja, garancije, novosti, zanimljive činjenice, crtići i animacije, rezon – ZAŠTO, komparacije, pre -

1.1. Kako da oglas, TV spot i ostalo postanu zapaženi?

Mali je ekran moćan medij, ali zbog saturacije oglašavanja i interneta, moć mu opada, pa treba voditi računa o kvaliteti spotova i vremenu emitiranja, optimalizirati kompoziciju TV spota prema test listi, vremenu i broju emitiranja. Treba znati da jeftini spotovi mogu izazvati nepovoljne učinke. Vječita borba vodi se oko sapunica. Na temelju masovnog prihvaćanja sapunica može se izvući jedna pouka. Ljudi se poistovjećuju s nekim likovima iz njih i uzimaju ih kao životnu stvarnost. Televizija može djelovati vrlo sugestivno, ali i izazvati averziju.

Postoje i dva delikatna pitanja koja su često predmet rasprava i različitih stajališta.

Jedno je seks kojim se bez sumnje privlači pažnja. Sexappeal i romance povezani su sa situacijama užitka, posebno udvoje, no to nije npr. alat, juha, deterdžent, ali može biti sladoled, kava, sredstva za uljepšavanje.

Djeca pak izazivaju jake emocionalne učinke, a njihovo iskorištavanje u oglašavanju zabranjeno je kodeksom, a etičku odgovornost snose i oglašivači.

Televizija – za i protiv

PRO KONTRA

• Neizbježna je, nametnuta…

• Gleda se kod kuće u opuštenoj atmosferi

• Puni impact vizualnih i zvučnih efekata i pokreta – izvrsna podloga za kreativnost

• Obuhvaća se širok potencijal

• Odlična nacionalna pokrivenost i ekstenzija preko satelita

• Brzi učinci s visokim budžetom

• Stvaranje identiteta marke

• Fleksibilnost prema ciljanoj grupi u odabiru tema (sportske emisije, domaćice i dr.).

• Prenatrpanost

• Prekidi emisija imaju upitno djelovanje (dulji blok „reklama“ izaziva ljutnju ili se koristi za pauzu)

• Visoki troškovi proizvodnje i emitiranja u prikladnim terminima

• Manji stupanj korisnog djelovanja za uže segmente, izabrane niše

• Loš i jeftin spot –negativan učinak

• U poduzeću se svi „razumiju“ u televiziju i kritiziraju…

Upute i preporuke za kreativan pristup za TV spot

• Boje snažno djeluju na raspoloženje sukladno karakteru proizvoda i uporabe;

• Emocionalni učinci TV-a su snažni;

• Pazite da specijalni efekti (trikovi, gegovi, seks, zvijezde s malog ekrana) ne odvrate pozornost od glavnog smisla, već da ga pojačaju;

• Pazite da spot ne bude prekreativan (artistički dojam) i da se ne izgubi smisao brendinga;

• Animacija može biti dopadljiva, ali mora biti relevantna;

• „Crtići“ su simpatični, ali neka govore manje kako bi bili jasniji;

• Ne ismijavajte proizvod – smijte se s njim!

• Ljudi vole „slice-of-life“;

• Džingl je važan radi poruke – „kupi me“…;

• Ako je spot traljav i dosadan, nema pravih učinaka.

Zadnja minuta da provjerite TV „storyboard“

Elementi provjere i opaske Da Ne

Prisutnost oglašivačke ideje i poruke – je li je u centru pažnje

Je li poruka jasna, prepoznatljiva, zanimljiva, vjerodostojna

Korespondira li poruka proizvodu i marki

Odgovara li poruka ciljnoj grupi

Može li pojedini odsjek izraziti što je bitno za razumijevanje

Može li se u sekundi otvaranja involvirati i privući gledatelje

Slijedi li se u sekcijama logički redoslijed, razvoj priče, napredak i doprinos razumijevanju – „o čemu se tu zapravo radi?“…

Jesu li slike jednostavne, jasne, izražajne

Pojačavaju li riječi dojam slike i je li sadržaj strukturiran tako da maksimizira impact vizualnog dijela

Jesu li riječi jednostavne, razumljive, jasne većini gledateljstva

Izražavaju li riječi jasno i sa smislom svaki dio radnje

Ulazi li proizvod u kadar u pravi trenutak Možete li ponoviti radnju bez da spomenete proizvod

Provjerite uvjerljivost, autentičnost, distinkciju

TV je pretežno vizualni medij, pa – jesu li izbjegnute isprazne riječi

Ocijenite TV spot

Najprije se na prezentaciji agencije zavalite u svoj stolac kao da ste kod kuće. Nasmijte se ako je smiješno i činite sve drugo što inače činite kad gledate TV spot. Reakcija neka bude spontana, a tek onda uzmite listu, šarajte po njoj, najprije provjerite je li u skladu s ranije usvojenim korekcijama i unaprjeđenjima iz prezentacije storyboarda.

Opis elemenata

Poštuju li se sugestije iz prezentacije storyboarda

Je li dovoljno naglašena glavna točka koja prodaje – jednostavna i jaka provokativna ideja

Hoće li potrošači prihvatiti spot kao relevantan za njihove želje i potrebe, respektirajući njihov senzibilitet i inteligenciju?

Je li brzo skrenuta pažnja potrošača i zadržana do kraja?

Kompatibilnost formata, strukture i stila s markom i kompanijom

Sinkronizacija video i audio elemenata

Jesu li sekvence jednostavne, a ne pretrpane i presijecane akcijama koje zbunjuju i prekratke su…

Mogu li se jasno identificirati proizvod i marka

Ne čini li vas spot indiferentnim Što mislite – kao opći dojam – može li MNOGO bolje

… ili samo ispravke, ako je u suštini pogođena ideja

2.2. Radio je podcijenjen!

Da Ne

Radio je svugdje vrlo raširen medij, mogu se emitirati vrlo kreativna rješenja (glazba, glasovi, znakovi) koja mogu vrlo uspješno poduprijeti marku, podići njenu vrijednost i potaknuti impulse za kupnju. Radio je postao dio naše svakodnevice, on je u kući, prenosiv je, u automobilima je, slušaju se vijesti i dobra glazba, sluša se kad se ide na posao, kad se glača rublje, kad se ne gleda mali ekran…

Vicevi o Husi i Hasi su popularni jer su smiješni i zbog načina na koji ih priča pravi Bosanac. Priča tako da vi u svojoj glavi situaciju doživljavate u slici, vidite kako se H. i H. voze, pa stanu, pa se počešljaju po glavi. Neka vam agencija na prezentaciji pusti spot, pa ako ga vi ne doživite kao sliku u glavi, neće ni potrošač.

Savjeti i preporuke za kreativnu strategiju

• Za radio se pišu slike, a ne glas;

• Glas i glazbena kulisa moraju biti različiti od drugih, jer ih slušatelj isključuje iz zapažanja;

• Involvirajte slušatelje (pišite nam…, čeka vas iznenađenje…, pogodite…);

• Poruke moraju biti kratke i jasne, a iznad 20 riječi pamti se sve teže;

• Pripaziti na ugodu zvuka – neka spiker govori, prirodno;

Radio – za i protiv

PRO

• Široke mogućnosti personalizacije i odabira segmenata

• Lojalnost „mojojC“ radio stanici

• Signifikantna lokalna identifikacija

• Zovu ga „Theater of the mind“ radi korištenja imaginacije slušatelja

• Potencira djelotvornost televizije svojim transferom mašte

• Obuhvaća mobilni auditorij

• „Impact“ se stvara momentalno

• Mali troškovi i kratko vrijeme proizvodnje.

KONTRA

• Prenatrpanost i gubi se s drugim porukama, a pogotovo s istim spikerom

• Kratak kreativni život

• Traži često ponavljanje

• Ako nije interesantno, izaziva ljutnju

• Mnogo stanica stvara konfuziju

• Efektno samo ako je različito posebno u glazbi, glasu i sadržaju.

• Radio je često usmjeren na usamljene osobe u vozilima, u sobi, kupaonici, pa im se treba obraćati kao da su spiker i slušatelji oči u oči;

• Lokalne radio stanice su vrlo slušane, koristite to za lokalne akcije;

• Poruka treba privući pozornost, a ne ići „na živce“.

Lista za provjeru radio poruka

• Je li postavljena jedna jaka centralna ideja?

• Možete li u svojoj mašti zamisliti sliku na osnovi onoga što spiker govori?

• Je li postignuta distinkcija u tonskoj pozadini u odnosu na druge blokove (ako je glas isti kao u drugim spotovima samo gubite vrijeme i dignitet)?

• Privlači li pažnju i ne „ide na živce“ ?

• Identifikacija marke?

• Je li sve vrlo jasno pisano i izrečeno?

• Nije li previše teksta (da se ne gubi)?

• Osjeća li se prijateljski ton (pazite, obraćate se potrošaču „oči u oči“)?

• Ako ste pretendirali na lagani humor, je li zaista zabavno?

• Može li slušatelj odmah reagirati na vašu poruku, da je po nečem pamti, da stupi u akciju?

2.3. Tisak

Dnevne novine – pro i kontra

PRO KONTRA

• Odmah djeluje na području svoje distribucije

• Prilika za neposredno poticanje kupnje

• Povjerenje u oglas

• Benefit od etabliranih običaja čitatelja

• Izbor ciljane grupe –geografska i socijalna obilježja

• Visoka lokalna penetracija i identitet (lokalni listovi)

• Kratak život – traži ponavljanja

• Boje nisu tako oštre, a lokalni oglasi su pretežno crno-bijeli

• Ako nisu izrazito atraktivni, oglasi se preskaču

• Pretežno primarni čitatelji i rijetko se vraćaju na iste stranice

• Cijena – ovisi o poziciji u listu

• Dnevni tisak se kupuje radi vijesti, pročita se i baci, izrezuju se i čuvaju samo posebni članci i recepti;

• Oglasni se dio pretražuje s namjerom da se nešto sazna i kupi;

• Kolor oglasi moraju biti prilagođeni papiru, mutna slika izaziva loš dojam;

• Tisak se doživljava racionalno, čitatelji se ne vraćaju na iste stranice;

• Vijest je samo za jedan dan, pročita se i baci.

Časopisi – za i protiv

PRO

• Kompatibilnost proizvoda i karaktera časopisa (tehnika, moda i dr.)

• Čuva se dugo vremena (stručni dio, moda) ili tjedan dana (tjedni magazini)

• Prilike za kreativnost

• Privrženost čitatelja

• Čita se relaksirano

• Pozitivan utjecaj na izgradnju identiteta

KONTRA

• Čitatelj selektivno bira časopis i stranice

• Veći su troškovi u odnosu na dnevnike

• Ističe se vizualna dimenzija, mora se kombinirati s drugim medijima

nakon naslova prelazi na sliku! Detaljnije se informacije daju ako naslov upućuje i motivira na čitanje te ako se opisi odnose na tehničke upute, uporabu i osobno angažiranje. Poruka mora biti jasna, kratka, s malo opisa, analogije. Sinkronizacija s ostalim medijima povećava učinke. Dobra ilustracija, izazovna poruka, izraz „novo“ povećava interes za čitanje.

Kad želite procijeniti kvalitetu oglasa, vodite računa o sljedećim elementima:

• Koji su ciljevi i koja je oglašivačka ideja?

• Je li privlačan, atraktivan, „eye appeal “? Je li poruka jasna, mogu li brzo doznati o čemu se radi?

• Izaziva li u meni pozitivan osjećaj ili me ostavlja ravnodušnim?

• Je li naslov (headline) dovoljno jak da privuče na čitanje?

• Je li sadržaj (body copy ) lagan za čitanje, jasan, kratak… da se čitatelj ne mora naprezati, mučiti…? Neka čita! Treba se čitati lako, sa zanimanjem, treba se osjetiti prijateljska naklonost, ne isticati MI, MI nego više VI, VAMA.

• Je li raspored takav da je čitanje zadovoljstvo i odvija li se progresivno?

• Je li brending jak? Mora se usredotočiti na oglašivačku ideju, jer je to ključ proizašao iz pozicioniranja.

• Da nije prenatrpano, da su slova jasna, da mi se urežu u pamćenje.

• Zašto bih ja trebao kupiti taj proizvod, slijediti ideju? Za koga je relevantan?

3. Zaključak

U radu s agencijom usredotočite se na oglašavačku ideju, jer je to ključ proizašao iz pozicioniranja, a specifičnosti u oglašavanju odnose se na to kako je ta ideja prevedena npr. u oglas ili TV spot koji prodaje. Držite se pravila koja se odnose na pojedine medije i oglašavanje.

Časopisi su fokusirani na ciljanu grupu. Dobar oglas pobuđuje emocije. Potrošač kod oglasa ostaje nekoliko trenutaka s nama, vraća se na oglas koji izazove interes.

Pazite!

Ne gomilajte neuvjerljive fraze, fokusirajte se na bitno. Nadovežite se na druge medije (recepti), a koristite časopise i za umetnute kupone, brošurice… D. Ogilvy tvrdi da čitatelji u samo 5% slučajeva čitaju informacije ispod naslova u oglasu. Naime većina

Preliminarno provjeravajte rješenja koja vam nude agencije, prođite zajednički kroz njih. Rezultati paralelnih istraživanja i preliminarnih testiranja u više od deset godina pokazali su mala odstupanja, pa primjena tih pravila štedi vrijeme i novac. Zvijezda oglasa je marka/brend, proizvod, a ne oglas sam po sebi. Oglašavanje je dio brendinga!

Preporučena literatura

Gabay, J. J.: Copywriting, McGrow-Hill, N. Y., 2003. Joung, M: Ogilvy on advertising, Bloomsbury, N.Y., 2018. Pavlek, Z.: Branding, M.E.P., Zagreb, 2008. ST

Stručna praksa u inozemstvu Trgovačke škole u Zagrebu

Odlazak na stručnu praksu u inozemstvo oblikuje mlade ljude u globalne građane budućnosti

Iskustvo mobilnosti učenike je obogatilo u području struke, pružilo im je uvid u širinu komercijalnih djelatnosti u turističkom gradu u stranoj državi, te njihovom životopisu dalo dodanu vrijednost i konkurentsku prednost na tržištu rada.

Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport koji već 36 godina obogaćuje živote i širi vidike milijunima građana svih generacija. Nastao je kao program studentske razmjene, a u međuvremenu prerastao u program za sve generacije u čije se aktivnosti mogu uključiti brojne organizacije. Program je u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju otvoren učenicima, vježbenicima, pripravnicima i zaposlenicima srednjih strukovnih i umjetničkih škola, a projekti u sklopu programa mogu biti usmjereni na mobilnosti ili suradnju s inozemnim ustanovama. Trgovačka je škola nositeljica dvije Erasmus+ akreditacije za razdoblje 2023. – 2027., te u sklopu projekta u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u školskoj godini 2023./2024. na individualne mobilnosti usavršavanja na -

stavnika upućuje četiri nastavnice strukovnih predmeta, a 16 učenika upućuje na stručnu praksu. Aktivnosti se biraju prema potrebama ustanove u sklopu postavljenih ciljeva, a Trgovačka škola je odabrala aktivnost stručne prakse u tvrtkama, u trajanju od dva tjedna. Također, moramo spomenuti da su korisnicima i prijaviteljima projekata u Republici Hrvatskoj na raspolaganju bespovratna sredstva koja dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU.

U sklopu planiranja navedenih aktivnosti, na javni poziv prema učenicima završnih razreda programa Komercijalist prijavilo se 16 učenika, a za prijavu je bilo potrebno napisati životopis na engleskom jeziku i motivacijsko pismo. Za destinaciju stručne prakse odabrali smo španjolski grad Málagu, gdje su učenici u pratnji nastavnika proveli 14 dana radeći u tvrtkama s kojima je ugovor sklopila tvrtka po -

srednik. Po završetku mobilnosti, učenici su dobili ugovor o poučavanju, potvrdu o sudjelovanju te Europass dokument o mobilnosti, a evaluacija je provedena na više razina: tvrtke su evaluirale rad i angažman učenika u dva navrata, učenici su evaluirali iskustvo mobilnosti, kao i nastavnici u pratnji. Odlazak na stručnu praksu u inozemstvo unutar ovog programa donosi niz značajnih prednosti koje nadmašuju samo stjecanje stručnih vještina: učenici su produbili znanja iz stručnih predmeta kao što su Poznavanje robe (upoznavali su asortiman neprehrambenih proizvoda, npr. igračaka u prodavaonici igračaka ili asortiman automobila u tvrtki koja prodaje automobile), Trgovinsko poslovanje i Poduzetništvo (uglavnom u svim tvrtkama) i Poslovna komunikacija (u agenciji za nekretnine, poliklinici, itd. gdje su učenici bili zaduženi za odgovaranje na poruke

Kristina Vilček, nastavnica Trgovačke škole u Zagrebu

klijenata, te u pripremi pisanjem motivacijskog pisma i životopisa). Osim stručnih predmeta, produbili su znanja i iz Engleskog jezika i Informatike. Učenici su se na praksi sporazumijevali uglavnom na engleskom jeziku, ali su se povremeno nalazili i u situacijama kad su komunicirali s osobama koje govore samo španjolskim jezikom, te tako poboljšali i svoje komunikacijske i socijalne vještine.

Također, jačali su i svoje samopouzdanje kroz osobni i profesionalni razvoj, što će im koristiti u bilo kojem budućem području rada.

Osim obrazovnog dijela mobilnosti, učenici su imali priliku uživati i u odgojnom dijelu: naučili su putovati zrakoplovom, samostalno koristiti javni prijevoz u stranom gradu, te samostalno kvalitetno organizirati svoje slobodno vrijeme. Zatim, učenici su imali priliku u Málagi posjetiti katedralu, utvrdu Alcazabu, Muzej automobila i mode, te Muzej Pabla Picassa koji je rođen u Málagi. Dodatno su upoznali Andaluziju izletima izvan Málage te su tako posjetili gradove Sevillu, Granadu s posjetom palači Alhambri i Gibraltar, britanski prekomorski teritorij.

Zaključno, odlazak na stručnu praksu u inozemstvo nije samo korisno za obrazovanje, nego oblikuje mlade ljude u globalne građane budućnosti. Ovo iskustvo mobilnosti učenike je obogatilo u području struke, pružilo im je uvid u širinu komercijalnih djelatnosti u turističkom gradu u stranoj državi, te njihovom životopisu dalo dodanu vrijednost i konkurentsku prednost na tržištu rada. Također, ovo iskustvo im je neizbježno proširilo horizonte i omogućilo im da se okušaju na međunarodnom tržištu rada, da razviju ključne vještine za uspjeh u budućnosti, te iz prve ruke iskuse blagodati Erasmus+ programa, promovirajući Trgovačku školu i Republiku Hrvatsku u Europi.

Dio učenika sudionika u ovoj mobilnosti, rekli su o svojim iskustvima sljedeće:

Matej Dragojević (4.A):

Stručnu praksu sam radio u Poliklinici za pedijatriju La Carihuela gdje sam radio u administraciji. Iznenadilo me koliko puno posla u administraciji ima u jednoj poliklinici! Radne zadatke mi je davala vlasnica poliklinike, Desirée, a u radu sam koristio različite Microsoftove alate kao što su PowerPoint, Word i Excel. U PowerPointu sam izrađivao prezentaciju na engleskom i španjolskom jeziku koja se kasnije prikazivala na zaslonu u čekaonici. Zatim, izrađivao sam cjenike usluga, kupone za određene usluge, objave za društvene mreže Poliklinike, Excel tablice u koje sam unosio imena pacijenata i termine posjeta i slično. Svakodnevnim korištenjem spomenutih programa otkrio sam opcije koje dotad nisam imao prilike koristiti, a kako sam u radu koristio i španjolski jezik, naučio sam osnove te sam se trudio koristiti određene izraze i izvan radnog mjesta. Ovo lijepo i korisno iskustvo preporučio bih svakome.

Anđela Berišić (4.A):

Ovo mi je bilo prvo susretanje s programom Erasmus+ i moram pri -

znati da je bilo zaista odlično! Radila sam u prodavaonici igračaka Centro Juguete u mjestu Torremolinos u okolici Málage, gdje sam pakirala pošiljke za dostavne službe poput GLS, MRW i Correos. Osim toga, slagala sam i police, uređivala izlog i sklapala igračke. Iako su moji radni zadaci bili poprilično naporni i iscrpljujući, bilo mi je ugodno na poslu jer su ostali radnici i šef bili pristupačni i ljubazni. Štoviše, po završetku stručne prakse, angažman mene i kolege iz grupe šef je nagradio večerom u restoranu s tradicionalnim andaluzijskim jelima, u kojima smo uživali.

Moram spomenuti kako smo imali dovoljno vremena i za međusobno druženje te da smo bili smješteni u odličnom smještaju u kojem nam ničega nije nedostajalo.

Petra Žganjer (4.B):

S jednim kolegom iz škole radila sam u tvrtki Miña Car koja se bavi prodajom rabljenih automobila. Moj je zadatak bio rad u MS Excelu, tj. unošenje ulaznih računa sa servisa, razvrstavanje računa po datumu, registarskoj oznaci i modelu te unos novih registarskih brojeva automobila. Zatim, radila sam i s uredskim papirima: skenirala sam dokumente, ispisivala ih, kopirala, razvrstavala te arhivirala u registratore. Najdraži zadatak mi je bio rad u programu Autonet u

Matej

Anđela u tvornici igračaka

erasmus+

koji sam unosila ulazne račune te ih razvrstavala po dokumentima. U radu u ovom programu morala sam prevoditi sa španjolskog na engleski jezik pa sam čak uspjela zapamtiti par riječi.

Klara Šifel (4.B):

Iskustvo stručne prakse za mene je bilo pomalo nespretno, jer nitko u mojoj tvrtki nije tečno komunicirao na engleskom jeziku. No, to me je navelo da nađem alternativni način sporazumijevanja pa smo se služili pantomimom.

Radila sam u tvrtki Circulo de Empresarios de Torremolinos, svojevrsnom poduzetničkom inkubatoru, a moj glavni radni zadatak bio je prepisivanje podataka iz kataloga ili Word dokumenta na internetsku stranicu tvrtke ili u Excel tablicu.

Sam posao bio mi je pomalo monoton, ali sam ostala fokusirana jer nisam htjela napraviti grješke, ponajviše jer sam radila s meni nepoznatim jezikom. Iskustvo mi je unatoč tome bilo odlično jer sam se imala priliku okušati u nečem novom, a dodatno sam upoznala i kolege iz škole.

Lana Mihalić (4.B):

Teško mi je riječima opisati koliko mi je bilo lijepo provoditi vrijeme

u Španjolskoj sa svojim kolegama i profesorima. Radila sam u tvrtki iDevelop koja nudi edukativne sadržaje, a moj je posao bio skeniranje i kopiranje računa klijenata, te da u Excel tablice unosim datume, imena tvrtki i cijene s računa po mjesecima. Ovaj mi je posao bio stvarno zanimljiv, a radnici u tvrtki bili su spremni pomoći u slučaju problema. U Málagi sam sklopila mnoga nova prijateljstva s kolegama iz 4.A razreda iako se dosad nismo družili. Svaki dan poslije posla posjećivali smo razna nova mjesta i svako je bilo zanimljivo i jako lijepo. Stvorili smo nove uspomene i nikad neću zaboraviti koliko sam u ta dva tjedna bila opuštena, sretna, a i smirena. Iz Málage sam

se vratila bogatija za nove prijatelje i uspomene, s poboljšanim jezičnim vještinama, te s mnogo slika u svojoj mobilnoj galeriji. Kad bih imala priliku ponovila bih ovo iskustvo, a žao mi je što i ranije nisam sudjelovala u Erasmus+ projektima naše škole.

Mihaela Tomić (4.B):

Radila sam u agenciji za nekretnine Sol y Mar, a moj je zadatak bio da provjeravam komunikaciju s potencijalnim klijentima, izbor nekretnine koju žele unajmiti ili iznajmiti, nakon čega sam ispunjavala formulare. Atmosfera na poslu bila je ugodna i svi su bili ljubazni. Grad Málaga mi se jako svidio, a dodatno smo ga upoznali poslije posla. Izdvojila bih divne muzeje koje smo posjetili, ulice pune narančinih stabala, degustaciju poznatih churosa s čokoladom i doživljaj španjolske kulture i načina života. S izleta izvan Málage moram izdvojiti tradicionalni flamenco ples u Sevilli, predivnu palaču Alhambru u Granadi te majmune na Gibraltaru. Sigurna sam da ću ovo iskustvo dugo pamtiti i da će mi biti vrlo korisno u budućnosti.

Klara

Simona u tvrtki Govez

Mihaela i Matej Lazić

Lucija u Mundo Marino

Od ekoloških pritisaka do gospodarskih potreba

Zagreb,

Sajmovi – odraz poslovne izvrsnosti

Zlatni sponzor:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Paket ekonomske sigurnosti

Europska komisija bavi se rastućim geopolitičkim napetostima, geoekonomskom rascjepkanošću i tehnološkim promjenama koje predstavljaju izazove za europsko gospodarstvo i ekonomsku sigurnost Europe u novom Paketu ekonomske sigurnosti koji je objavljen potkraj siječnja.

EuroCommerce, koji predstavlja europski maloprodajni i veleprodajni sektor, pozdravlja Komisiju što se uhvatila u koštac s tim razvojem, ali upozorava instituciju da osigura konkurentnost europskih tvrtki. EuroCommerce traži oprezan pristup kako bi se zaštitila konkurentnost poduzeća u Europi. Glavna direktorica Christel Delberghe komentirala je: „Okvir za poslovanje na globalnoj razini postao je teži tijekom posljednjih nekoliko godina s porastom prekida u opskrbnom lancu, a naš se sektor kontinuirano prilagođavao kao bitan dio globalnog opskrbnog lanca. Predani smo podršci i poboljšanje već postojećih mjera EU-a za jačanje gospodarstva EU-a, a Komunikacija predstavljena danas dobra je osnova. Također moramo osigurati da mala i velika poduzeća podjednako budu u mogućnosti slijediti sva nova pravila izdana u pokušaju rješavanja ovih složenih problema bez ugrožavanja svoje globalne konkurentnosti.“

EuroCommerce pozdravlja namjeru EU-a da preuzme vodstvo u definiranju zajedničkog programa s partnerima kada je riječ o kontroli izvoza i također je zadovoljan što Komisija traži bolju koordinaciju između država članica i Komisije u tom pogledu.

Paket prijedloga za reformu carinske unije

Gotovo uvijek zaboravljamo naglasiti ulogu carine u trgovinskom međunarodnom prometu, iako je ona jako važan čimbenik u strukturi državnih prihoda. Međunarodni dan carina, koji se obilježava od 1953., prošao je i ove godine nezapaženo u javnosti, što je velika nepravda u odnosu na tu važnu ekonomsku funkciju.

Naime, carine predstavljaju oblik posrednih poreza koji se ubire kada određena roba prelazi preko državne, odnosno carinske granice. Naplaćuje se na uvoz robe i pripada skupini neizravnih poreza. Ona se uvodi radi prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje. Najstariji je instrument vanjskotrgovinske politike i dodatkom na cijene dobara i usluga utječe na samu vrijednost međunarodne trgovine.

Carina je i važan izvor državnih prihoda, jer se carinskim prihodima koji se slijevaju u državni proračun financiraju brojna javna dobra. Na taj način, osim uloge instrumenta vanjskotrgovinske politike, carina predstavlja važnu ulogu i u javnim financijama neke države. Zaštitna funkcija carine izaziva promjene valutnog karaktera, utječe na formiranje odnosa unutarnjih vrijednosti, te preko njih često može iza -

zvati efikasno opće djelovanje i za vanjsku razmjenu.

Međunarodni dan carine obilježava se svake godine 26. siječnja. Svjetska carinska organizacija stavila je u ovogodišnjem obilježavanju naglasak na temu „Carina uključuje tradicionalne i nove partnere sa svrhom“. Udruge, zastupljene u Trade Contact Group (TCG) koju je osnovala Europska komisija, pohvaljuju i podržavaju ovu temu koja nije mogla doći u bolje vrijeme.

Više je od dva desetljeća TCG imao ključnu ulogu u pružanju dragocjenog stručnog znanja Europskoj komisiji, carinskim vlastima država članica i drugim institucionalnim dionicima. Članovi TCG-a podržavaju napredna rješenja nudeći visoku razinu regulatornog, logističkog, predmetnog i IT znanja svojim institucionalnim kolegama. Ovaj aktivni doprinos usklađen je s važnim ciljevima kao što su olakšavanje trgovine, sigurnost granica i otpornost globalnih opskrbnih lanaca.

U 2024. godini, na europskoj regionalnoj razini, predstoji još jedna ključna godina za carinu. Europska komisija predstavila je paket prijedloga za reformu carinske unije. Dodatno zakonodavstvo EU-a sa značajnim utjecajem na carinu i trgovinu je u pripremi. Istovremeno, bitni sustavi e-Carine u državama članicama trebali bi zaživjeti u sljedećih dvanaest mjeseci. Uspjeh svih gore navedenih inicijativa uvelike

ovisi o količini i kvaliteti uključenosti trgovine prije usvajanja i provedbe. Kao takvo, trgovinsko savjetovanje pokazalo se važnijim nego ikad kako bi se zakonodavstvo moglo uspješno provesti i ispuniti svoje ciljeve.

pratite li naš portal?

Vrijeme je za... KVIZ

1) Kako se zove 225 metara dugačak brod koji je 17. 2. porinut u riječkom brodogradilištu 3. maj?

a) Algoma Endevour

b) Algoma Intrepid

c) Algoma Eclipse

2) Koji naš nogometni reprezentativac nije Podravkin ambasador Lino Lade i Čokolina?

a) Dominik Livaković

b) Luka Modrić

c) Vedran Lovren

3) Koji je američki poslovni magazin u svom posljednjem online izdanju pisao o rastu tvrtke Infobip, prvog hrvatskog jednoroga?

a) Fast Company

b) The Economist

c) Fortune

4) Koja je tema sajma Viroexpo koji se ove godine 27. put održao u Virovitici?

a) gospodarstvo, obrtništvo i poljoprivreda

b) pčelarstvo

c) zdrava prehrana, ljekovito bilje i zeleno poduzetništvo

5) Koja je velika tvrtka uložila 10 milijardi dolara u OpenAI i ChatGPT u 2023. godini?

a) Apple

b) Tesla

c) Microsoft

6) Koji je po redu fašnik održan u Samoboru ove godine?

a) 198.

b) 124.

c) 91.

7) Kako se zove projekt usmjeren na pružanje potpore urbanomu pošumljavanju, tj. sadnji drveća u gradovima s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida (CO2) i snižavanja temperature zraka?

a) Od izvora do mora

b) Projekt O2

c) Boranka

8) Koji rekord u Guinnessovoj knjizi rekorda je u listopadu 2023. godine srušila Rimac Nevera na Automotive Testing Papenburg u Njemačkoj?

a) za ubrzanje

b) za vožnju unazad

c) za brzinu kočenja

Pripremila: prof. Gabrijela Čorković

Marita Brčić Kuljiš: Upravljanje migracijama.

Između suvereniteta države i ljudskih prava.

Knjiga pod naslovom Upravljanje migracijama. Između suvereniteta države i ljudskih prava, izv. prof. dr. sc. Marite Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prva je knjiga na hrvatskom govornom području koja obrađuje koncept upravljanja migracijama.

Riječ je o nadnacionalnom apolitičkom pristupu koji zagovara ideju uređenih, organiziranih i sigurnih migracijskih procesa kako za odredišne i ishodišne zemlje, tako i za same migrante. Upravljanje migracijama, kao idejna paradigma, stoga zagovara preuzimanje društvene i političke odgovornosti za migracije koje se danas sve više shvaćaju kao globalni fenomen koji se može urediti jedino nadnacionalnom suradnjom.

Početna pozicija razumijevanja koncepta upravljanja migracijama traži usvajanje razlika između dva međusobno uvjetovana, ali bazično različita koncepta odnosno razlikovanja između koncepta migracijske politike i koncepta upravljanja migracijama. Dok je migracijska politika politički determinirana (jer je riječ o migracijskoj politici svake pojedine države), upravljanje migracijama, s druge strane, teži procesu depolitizacije, ali i demilitarizacije migracijskih procesa. Iako se dobro regulirane migracijske politike mogu razumjeti kao jedan oblik upravljanja migracijama, njihov je pristup prvenstveno determiniran idejom suvereniteta i legitimiteta pri čemu se vodi računa isključivo o potrebama i željama pojedinačne države.

S druge strane, upravljanje migracijama funkcionira kao forma nadnacionalne refleksije migracija kao globalnog fenomena koja u obzir

uzima interese svih uključenih dionika migracijskih procesa bilo da je riječ o odredišnim državama, ishodišnim državama, ali i samim migrantima sa svim pripadajućim ljudskim pravima. Model upravljanje migracijama tako nastaje kao rezultat međudržavne suradnje, ali i suradnje država s međunarodnim organizacijama po pitanju migracijskih procesa. Riječ je o nadnacionalnom pravno-zakonodavnom okviru koji suverenim državama daje upute i smjernice prilikom izrade njihovih vlastitih migracijskih politika, koje će uključivati i globalne dimenzije prava i odgovornosti država kao članica nadnacionalni i međunarodnih sporazuma.

Uz dva ključna poglavlja, Između suvereniteta države i ljudskih prava te Upravljanje migracijama, autorica u posebnom poglavlju pod naslovom Europska unija i upravljanje migracijama daje poseban uvid u specifičnosti fenomena migracija na europskom tlu. Tu se, kako ćemo vidjeti, posebice usmjerava na analizu Novog pakta o migracijama i azilu iz 2020. godine, a koji je nastao kao reakcija ne veliku migracijsku i izbjegličku krizu 2015./2016. godine koja je u Europskoj uniji izazvala i političku krizu, kao i krizu upravljanja.

Razlozi za pojavu tih strukturnih kriza su višestruki, a ključni je razlog bio upravo nepostojanje zajedničke strategije odnosno zajedničkog upravljanja migracijama na području Europske unije.

U prva dva poglavlja knjige, autorica raspravlja o migracijskim politikama iz perspektive državnog suvereniteta i perspektive ljudskih prava. Riječ je o analizi filozofskopolitičkog okvira koji je neophodan

za razumijevanje migracijskih procesa, ali i otpora država prilikom uspostavljanja modela upravljanja migracijama. Tu je riječ o vrlo složenim povijesnim odnosima koji su zasnovani, među ostalim elementima i na odnosu između ideje suvereniteta države i ideje ljudskih prava. Prvo poglavlje stoga i završava pitanjem tko ima veća prava – čovjek ili država, odnosno, na temelju kojih legitimnih i legalnih kriterija neka država ima pravo ograničiti imigraciju, obzirom da nema pravo ograničiti emigraciju?

Nakon filozofsko-političkog uvoda, autorica nas uvodi u temu upravljanja migracijama gdje izlaže tzv. upravljačku migracijsku arhitekturu koja sadrži tri temeljna stupa. Prvi temeljni stup traži zajedništvo ciljeva, odnosno, traži usklađenost politika i interesa država u području migracija; drugi stup traži novi međunarodni okvirni sporazum o globalnoj mobilnosti i migracijama te treći stup koji predlaže koordinirani međuinstitucionalni aranžman koji uključuje važnu ulogu međuvladinih i nevladinih organizacija

u procesu donošenja migracijskih politika. Autorica Brčić Kuljiš stoga i predstavlja dokumente Ujedinjenih naroda koji se tiču migracija, a riječ je o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i reguliranim migracijama i Globalnom kompaktu o izbjeglicama. Sama dvojnost dokumenta ukazuje kako se i na globalnoj razini nastoji učiniti još stroža distinkcija po pitanju izbjeglica i migranata, ukazujući na veće ili manje obveze koje države imaju obzirom na postojeći međunarodni poredak.

Kada je riječ o izbjeglicama, obveze države su puno veće nego kada je riječ o migrantima, ali u oba slučaja država, ukoliko je legitimna članica međunarodnog sustava, ima obvezu poštivanja ljudskih prava. Riječ je o dokumentima koji su doneseni kao direktan rezultat ranije donesenih Ciljeva održivog razvoja 2030., a koji su potvrdili nužnost globalnog djelovanja u kontekstu migracija.

Ciljevi održivog razvoja polaze od načela univerzalnosti i inkluzivnosti, a njihov lajtmotiv „nikoga ne ostavljati iza sebe” (leaving no-one behind ) reflektira se na sve učestalije migracije koje nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Autorica stoga i posvećuje posebna poglavlja održivom razvoju i klimatskim migrantima/izbjeglicama kao kontekstu unutar kojeg je nužno uspostavljanje modela upravljanja migracija obzirom da se problem klimatskih promjena može rješavati jedino na globalnoj razini. Rasprava o upravljanju migracijama na globalnoj razini neizostavno uključuje, osim klimatskih promjena, i uvid u demografske i ekonomske pokazatelje. Autorica nam stoga daje uvid u podatke Odjela za stanovništvo Ujedinjenih naroda prema kojima se stopa rasta stanovništva postepeno usporava, a rezultat usporavanja se potvrdio u 2018. godini kada je po prvi put u povijesti ukupan broj osoba starijih od 64 godine premašio broj dje -

ce do 5 godina. Riječ je o tranziciji koja se mogla očekivati na globalnoj razini obzirom da se isto dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama 1966, u Španjolskoj 1971... Navedenu tranziciju Indija će doseći 2028. godine, a zemlje južne Afrike 2036. godine s time što će u npr. Nigeriji broj djece mlađe od 5 godina prevladavati u odnosu na starije od 64 sve do 2087. godine. Na demografske podatke usko se vežu ekonomski podatci.

Autorica Brčić Kuljiš nas tako upozorava na dobru poznatu činjenicu kako će tzv. starim nacijama, a tu je riječ o Japanu, državama Europske unije, Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, a njima će se uskoro pridružiti i Kina, uskoro biti onemogućen makroekonomski rast, a čak ni poticanje stope nataliteta ne može nadomjestiti ispražnjenost koja je usred dugogodišnjeg pada nataliteta dovela do nedostatka radne snage.

Rješenja, kako se navodi u knjizi, ne nudi ni automatizacija, ni suvremena tehnologija, jer se određeni poslovi ne mogu zamijeniti tehnologijom, a osim toga i sama tehnologija stvara nova radna mjesta. Tu se nazire i sudbina same Europske unije koja zbog pada nataliteta već godinama osjeća sve veći pritisak zbog nedostatka radnika na tržištu radne snage, ali i sve većeg pritiska na vanjske granice Europske unije zbog nereguliranih migracija.

Autorica Brčić Kuljiš upravo Europsku uniju, zbog njene specifičnosti po pitanju političkog uređenje jer je riječ o nadnacionalnoj zajednici s ograničenim suverenitetom koja se sastoji od 27 država s, više ili manje, izraženim suverenitetom, vidi kao savršeni primjer mogućnosti uspostavljanja modela upravljanja migracijama na nadnacionalnoj razini, a čije će elemente države članice primjenjivati prilikom formiranje vlastitih migracijskih politika.

Na taj je način, kako navodi Brčić Kuljiš, zamišljen i Novi pakt o migra -

cijama i azilu iz 2020. godine. Autorica stoga u knjizi daje detaljni prikaz uloge i ciljeva Novog pakta, ali i uloge FRONTEX-a odnosno Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu zajedno s modelima preseljenja/premještanja/vraćanja migranata koji nemaju prava ulaska u države članice, te dubokih izazova koje već dva desetljeća pred Europsku uniju stavlja Dublinska uredba.

Tu se nazire sva slabost Schengena, ali je jasno kako bi neuspjeh Schengena označio neuspjeh Europske unije, stoga se u Novom paktu nude modeli rješenja i za taj problem. U zadnjim poglavljima knjige, autorica Brčić Kuljiš, daje pregled demografskih i ekonomskih aspekata koji ukazuju na nužnost upravljanja migracijama u Europskoj uniji. Iako se države članice znatno razlikuju obzirom na postotnost iseljavanja domicilnog stanovništva, svim državama članicama zajedničko je obilježje starenja stanovništva i pad nataliteta. Projekcija Centra za globalni razvoj Ujedinjenih naroda navodi kako će 2050. godine radno sposobnog stanovništva u EU biti za 95 milijuna manje nego 2020. godine. Govori se o demografskom živom pijesku kojeg ne može zaustaviti ni kontinuirana migracija iz afričkih zemalja, obzirom da će u tom periodu radnici imigranti popuniti do 30% potrebne radne snage.

No, osim nedostatka radne snage, još je veća opasnost od nedostatka adekvatne radne snage odnosno radnika s potrebnim vještinama i kompetencijama, ali i problema iscrpljivanja ljudskog kapitala ishodišnih zemalja čime se te zemlje onemogućava u razvoju i podizanju standarda. Model upravljanja migracijama, kako ga zamišlja i Novi pakt o migracijama i azilu, sadržava prijedloge rješenja i tih poteškoća pri čemu je početni korak uspostavljanje redovitih migracijskih kanala između ishodišnih i odredišnih država pri čemu bi se

donekle spriječile i ilegalne migracije, ali, što je još važnije, obuzdalo krijumčarenje migranata koje je doseglo zastrašujuću razinu i koje nam postaje vidljivo u broju smrtno stradalih migranata na Balkanskoj ruti, Mediteranskoj ruti itd.

Autorica stoga u Novom paktu o migracijama i azilu vidi odlučniji stav Europske unije da preuzme proaktivni pristup migracijskim procesima, formirajući nadnacionalni pravo-zakonodavni okvir upravljanja migracijama koji će države članice

primjenjivati prilikom izrade vlastitih migracijskih politika, te samostalno odlučivati o načinima uspostave migracijskih kanala, oblicima migracija te modelima integracije. Migracijske politike država članica Europske unije nisu i ne mogu biti jednoobrazne, jer su uvelike determinirane idejom suvereniteta i kulturnom specifičnošću država članica, pri čemu se sve više naglasak stavlja na neuspjeh multikulturalizam i traženja novih integracijskih modela.

Zaključno, knjiga Upravljanje migracijama. Između suvereniteta države i ljudskih prava, objavljena u izdanju Instituta za migracije i narodnosti, Zagreb te Filozofskog fakulteta u Splitu 2023. godine, ukazuje na nužnu potrebu preuzimanja društvene i političke globalne odgovornosti za upravljanje migracijama, jer ako se migracijama ne bude sustavno upravljalo, velika je opasnost da će migracije upravljati našim društvima, našim državama, a i nama samima.

Ivor Altaras Penda: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem

Uprosincu 2023. godine iz tiska je izašla knjiga

Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende, izvanrednog profesora na Sveučilištu Libertas. Knjiga je javnosti predstavljena 8. prosinca 2023. godine na promociji održanoj u prostorijama Sveučilišta Libertas, a tom je prilikom autor obilježio i 10. godišnjicu rada na spomenutoj visokoobrazovnoj instituciji.

Knjiga je tiskana u vlastitoj nakladi. Ima 296 stranica, 290 slikovnih i 8 tabličnih prikaza, tvrde korice i ušiveni straničnik. Cijela je tiskana u boji, na sjajnom papiru.

Riječ je o nesvakidašnjoj knjizi čiji se sadržaj te osobito način pristupa obrađenim temama ponajbolje mogu razumjeti tek u kontekstu biografije njezinog autora.

Ivor Altaras Penda, rodom iz Zagreba, ima široko društveno-humanističko obrazovanje – stekao je doktorat iz područja sociologije, magisterij iz politologije, a profesuru iz filozofije. Usto, iz tzv. „neakademskog“ svijeta, stekao je MBA titulu

na Cotrugli Business School, položio jednogodišnji stručni studij gospodarske diplomacije na Diplomatskoj akademiji pri MVEP RH te brokerski ispit i ispit za zastupnika u osiguranju kod HANFA-e, a stekao je i certifikat za financijskog analitičara na Institutu za menadžment te je aktivni sudionik na hrvatskom i međunarodnom financijskom tržištu. U slobodno vrijeme bavi se planinarstvom i numizmatikom.

Sve to upućuje na činjenicu da odabir monetarnih tema za ovu knjigu uopće nije slučajan, već je rezultat trajnog autorovog interesa, koji je svoj odraz dobio i u aktivnostima koje Ivor Altaras Penda obavlja u sklopu svojega svakodnevnog znanstveno-nastavnog posla.

Upravo iskustvo rada sa studenticama i studentima na kolegijima i sadržajima koji imaju doticaja s novčarskim temama, sam autor odmah u uvodu ističe kao jedan od glavnih izvora inspiracije za nastanak ove knjige. Primijetio je, kaže, da studenti mnogo bolje savladavaju predviđeno gradivo ako im je prezentirano kroz zanimljive i poučne povijesno-monetarne priče.

U želji da ih učini dostupnima i široj zaineresiranoj javnosti, autor je sakupio više od pedeset priča i one su glavni predmet interesa knjige Memento moneta

Knjiga je podijeljena u dva velika dijela. Prvi dio bavi se monetarnim temama iz cijeloga svijeta, pa i Republike Hrvatske, dok se u drugom dijelu knjige autor ekstenzivno bavi isključivo temama vezanima za nacionalnu valutu Republike Hrvatske, kune i lipe, koje su političkom odlukom demonetizirane 1. siječnja 2023. godine.

Bez imalo dvojbe i sasvim izravno, autor kroz više poglavlja i s vrlo oštrom žaokom višeslojnih argumenata izriče stav da je dokidanje nacionalne valute, unatoč prednostima uvođenja eura za pojedine segmente hrvatske ekonomije (pri čemu osobito ističe izvoznike, kojima je uvođenjem eura znatno smanjen valutni rizik poslovanja, što pozdravlja), sa sobom donijelo čitav niz gubitaka, i to ponajprije u monetarno-ekonomskom, pravnom, identitetskom, pa čak i estetskom smislu.

Sasvim otvoreno i uz pripadajuću argumentaciju, na čak pet razina, autor izražava određeni politički i socijalni svjetonazor, koji se povremeno može iščitati na stranicama ove knjige, bilo da je riječ o hrvatskim, europskim ili svjetskim monetarnim temama.

Time se Ivor Altaras Penda donekle izlaže pred svojim čitateljstvom, ali ga istodobno tjera na promišljanje o ponuđenim argumentima. Možete se, a i ne morate s njime složiti, ali upravo to ovoj knjizi daje osobit, polemičarski ton i čar.

To je posebice vidljivo u poglavljima u kojima Altaras Penda progovara o mogućim monetarnim motivima ubojstva čak dvaju američkih predsjednika (Abrahama Lincolna i Johna Fitzgeralda Kennedyja), o pojavi Nikole Tesle na novcu brojnih država svijeta, prigodnoj eurokovanici od dva eura iz 2005. godine izdanoj povodom obilježavanja potpisivanja europskog ustava koji su građani na referendumu odbacili ili kovanicama kojima se iskazuje zahvala medicinskim djelatnicima za sudjelovanje u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, pa sve do novčanice od 500 eura za koju autor kaže da je „prezrena“, a u Kraljevini Danskoj, primjerice, njezina upotreba i zakonom je zabranjena.

Svaki novac na koji se referira Ivor Altaras Penda nastojao je prikazati fotografijom, što cijeloj knji -

zi daje dodatnu vrijednost jer se obrađene teme lako vizualiziraju. Ipak, u knjizi postoje dva poglavlja (Povratak korijenima – povratak zlatu? i Budućnost novca) koja su primarno tekstualna, a u kojima autor nastoji ponuditi određenu prosudbu vjerojatnosti ponovnog uvođenja globalnog zlatnog standarda i općenito budućnosti svjetskoga novca.

Budući da je tu riječ o svojevrsnom nesigurnom terenu, jer je budućnost svijeta, pa tako i novca, još uvijek neispisana stranica povijesti, autor poseže za tzv. sociološkom imaginacijom, koja na trenutke prelazi u pravu filozofsku analizu kompleksnih aspekata ljudskog promišljanja i djelovanja, koja mogu dovesti do sasvim različitih socijalnih, ekonomskih, političkih i geopolitičkih scenarija, povoljnih ili pak upravo suprotno – krajnje nepovoljnih za čovječanstvo.

Dakako, knjiga nudi i čitav niz jednako zanimljivih poglavlja ležernijeg karaktera, u kojima se opisuju različite povijesne priče, počevši od početaka financijske povijesti svijeta pa sve do današnjih dana, koje stoje u pozadini stvaranja brojnih kovanica i novčanica. Između ostaloga, Ivor Altaras Penda vodi nas u vrijeme grčko-perzijskih ratova, kada je nenadano otkriće srebra financijski spasilo cjelokupnu europsku kulturu.

Autor progovara i o svijetu razrušenog rimskog grada Pompeja, čiji nam arheološki nalazi otkrivaju da je svoju monetarnu stranu imala čak i ljudska spolnost. Potom nam donosi priču o osebujnoj hrvatskoj kraljici koja je stolovala u gradu Samoboru (Barbari Celjskoj, u hrvatskim krajevima poznatijoj pod imenom Crna kraljica, uz koju se vežu brojne pučke legende), koja je usto bila i alkemičarka, a 2014. godine dobila je „svoju“ eurokovanicu, kao i o Bračaninu (Mariju Puratiću) koji je svojim izumima i patentima zadužio cijelu gospodarsku granu (ribarstvo), za što mu se na svojemu

novcu odužila svjetska ribarska velesila (Kanada).

Svakako treba spomenuti i detaljan opis zagrebačkih gornjogradskih križara i jedinstven pokušaj stvaranja prvog hrvatskog kovanog i papirnatog novca, kojeg je, zbog povijesnih okolnosti nažalost ne sasvim uspješno, nastojao realizirati hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski revolucionarne 1848. godine.

Vezano za vrijeme postojanja hrvatske nacionalne valute autor osobitu pozornost poklanja temi prikaza žena na hrvatskome novcu, iznadprosječne zastupljenosti motiva grada Dubrovnika na novcu, kao jedinstvene hrvatske i svjetske destinacije, te analizi pogrešaka nastalih pri izradi novca u Hrvatskoj kovnici novca (nekadašnjem Hrvatskom novčarskom zavodu). Ovdje spomenute teme, dakako, tek su odabir iz mnoštva tema obrađenih u knjizi.

Knjiga Memento moneta sadrži i jednu metodološku specifičnost. Naime, u većini poglavlja autor vizualno, kao zasebni dio, izdvaja tekst pod nazivom „Zanimljivost“, gdje u obliku nenametljivih, a opet iznimno zanimljivih digresija navodi dodatne činjenice, koje mogu pridonijeti još boljem razumijevanju vremena i okolnosti kojima se pojedino poglavlje specifično bavi. Zaključno, možemo ustvrditi da je knjiga Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem Ivora Altarasa Pende jedinstveno djelo na hrvatskome tržištu. Tko se upusti u iščitavanje njezina sadržaja može očekivati svojevrsno intrigantno putovanje kroz monetarnu povijest svijeta, u kojoj se pojavljuju brojni ljudi i događaji koji su pridonijeli stvaranju stvarnosti kakvu danas poznajemo.

U tom smislu ova je knjiga i iznimno jako i inovativno edukacijsko sredstvo koje svojim holističkim, tj. interdisciplinarnim pristupom može biti zanimljivo štivo širokom krugu čitateljstva. ST

Urlike Herrmann: Kraj kapitalizma

Zašto gospodarski rast i zaštita klime ne idu zajedno i kako ćemo živjeti u budućnosti. Izdanje: VBZ biblioteka Ambrozija, Zagreb, 2023. Prijevod – Franjo Janeš.

O problemima kapitalizma i suvremenih društava dosta se piše, naravno, s različitih aspekata i sa različitim pretenzijama. Kako danas tumačiti kapitalizam i kapitalističko društvo s obzirom na to u kakvom svijetu živimo, globaliziranom i politiziranom, izloženom krizama i motivima. Kapitalizam je predstavljao napredak, ali nažalost ima temeljnu slabost: ne proizvodi samo rast, nego i mora rasti da bi bio stabilan. Bez stalnog širenja kapitalizam kolabira. No, u ograničenom svijetu ne može se neograničeno rasti. Trenutno se razvijeni (čitaj kapitalistički) ponaša kao da im je na raspolaganju nekoliko planeta. No, na našu žalost stvarnost je da postoji samo jedna ZEMLJA. Do sad su se države uzdale u to da bi nekako mogle uskladiti gospodarstvo i zaštitu klime. Tipični mitovi glase: „Zeleni New Deal“ rasta i energije. Polažu se velike nade u to da bi se cjelokupno gospodarstvo moglo prebaciti na ekološku energiju – bilo to promet, industrija ili grijanje. No, taj je „zeleni rast“ svojevrsna iluzija jer ekološke energije (struje) neće biti dovoljno, jer se energija mora pohraniti – solarni paneli ili vjetrenjače daju struju (energiju) samo kad sija sunce i pušu vjetrovi. Da bismo se unaprijed pobrinuli za razdoblje zatišja i tame, energija se mora skladištiti, a taj međukorak je toliko skup da će zelene energije biti premalo – barem kako danas stojimo. Da bi zelena energija bila dostatna preostaje zemlji samo „zeleno smanjivanje“. Nije nikakva nova misao – novi mit – da neprestani rast nema budućnosti.

Mnogi su klimatski aktivisti odavno uvjereni da PRIRODA (zemlja) može preživjeti samo ako kapitalizam nestane i glavni moto im je: „System change, not climate chenge“. U tom svijetlu, nedostaju vizije o tome kako bi moglo izgledati ekološko kružno gospodarstvo u kojem se troši samo onoliko koliko se može reciklirati. Ključne su riječi, između ostalog, robna razmjena, ekonomija za opće dobro ,antikonzumerizam, skraćeno radno vrijeme ili univerzalni temeljni dohodak. Ali, kako ostvariti kružno gospodarstvo još je uvijek nejasno i o tome mnogi autori pišu, pa i autorica. Rijetko se postavlja pitanje kako bi uopće trebalo odustati od stalno rastućeg kapitalizma bez izazivanja teške gospodarske krize. Naime, mnogi klimatski aktivisti slute da će napuštanje kapitalizma biti teško. I sami ne znaju odgovor i traže ga, te se zalažu za planski pristup razgradnji istog. Zaštita klime može uspjeti samo globalno, jer staklenički plinovi ne poznaju granice. Unatoč tome, ova knjiga za početak opisuje samo koncept koji vrijedi za Njemačku.

Naime, kapitalizam nije na dobrom glasu. U Njemačkoj samo dvanaest posto ljudi vjeruje da ima koristi od postojećeg gospodarskog sustava. Nejednakost diljem svijeta još je uvijek ekstremno velika, a klimatska kriza izazvana gospodarskim rastom ugrožava budućnost života na zemlji i nema dvojbe da su sve to posljedice upravo kapitalističkog društvenog sistema. Autorica se u knjizi pita kako je moguće da najpotentnije stvorenje koje hoda ZEMLJOM uništava svoj jedini DOM. Ona tako postavlja prava pitanja među kojima je najvažnije: kakva nas budućnost čeka ako se moramo odreći rasta radi opstanka? Trenutni stupanj razvoja tehnologije ne omogućava da sunce i vjetar budu jedini energen -

ti koji će zadovoljiti rastuće potrebe za energijom. Nuklearna energija je vrlo riskantna i upitna s pozicija ekologije. Mogu li industrijski razvijene zemlje reći zbogom kapitalizmu i prebaciti se na kružnu ekonomiju bez tektonskih poremećaja?

To ne čini zbog promicanja nacionalne uskogrudnosti nego lakšeg razumijevanja. Ekonomija klimatske zaštite (cirkularna) već je dovoljno teška. U tom slučaju pomaže kad je barem okvir pregledan i poznat i zato se manjkavosti zelene energije objašnjavaju na primjeru Njemačke.

Naime, tko želi razumjeti kraj kapitalizma mora poznavati njegovu povijest. Autorica zato najprije opisuje kako je nastao današnji gospodarski sustav i kako funkcionira. Pritom postaje jasno kako je kraj neizbježan. Kapitalizam je fascinantan, ali nema budućnost. Slijedeća epoha biti će „EKONOMIJA PREŽIVLJAVANJA“ zaključuje autorica.

Uistinu pametno napisana knjiga. Autorica kaže da trebamo polako zaboravljati stalni rast i pripremiti se na postupno odricanje – RBB Info radio.

mr. sc. Branko Pavlović

Nada Zgrabljić Rotar: Uvod u medije i medijsku pismenost

Nakon knjiga Radio – mit i informacija, dijalog i demokracija (2007), te Digitalno doba – masovni mediji i digitalna kultura (2011) naša istaknuta profesorica i znanstvenica Nada Zgrabljić Rotar je krajem 2023. godine objavila još jednu iznimno značajnu knjigu koja će bez ikakve sumnje biti vrijedan udžbenik uz pomoć kojeg će mnoge generacije studenata informacijsko-komunikacijskih znanosti, novinarstva, politologije i sociologije stjecati temeljne spoznaje o medijskoj profesiji.

U knjizi Radio – mit i informacija, dijalog i demokracija autorica je na znanstveno utemeljeni način, ali korištenjem pristupačnog jezika razotkrila mnogobrojne mitove o radiju, u povijesnom kontekstu drugom masovnom mediju, kojeg je autorica kao dugogodišnja radijska djelatnica imala prilike izuzetno dobro upoznati. U ovoj se knjizi, koja je i danas vrlo aktualna, profesorica Zgrabljić Rotar posebice pozabavila odnosom monološke usmjerenosti medija i njihovim dijaloškim potencijalima koji su ključni za održivi društveni razvoj demokratskih društva.

Autorica je veliku pozornost posvetila pitanju pasivne radijske publike koju postavlja nasuprot interaktivnih slušatelja. U Digitalnom dobu autorica analizira na koji je način digitalna komunikacija promijenila komunikaciju, kulturu, biznis, društvo, posebice ljudska prava i demokraciju. I u knjizi Uvod u medije i medijsku pismenost vidljiva je snažna usredotočenost autorice na odnos medija i društva, bolje rečeno utjecaj medija na društvo i politiku, odnosno demokratske procese, što je bilo vidljivo i u prethodnim knjigama autorice, pa

ovu knjigu možemo smatrati logičnim slijedom autoričine znanstvene produkcije.

Knjiga Uvod u medije i medijsku pismenost na 172 stranice, podijeljene u osam poglavlja koje slijede uvodno poglavlje, na vrlo pregledan i sustavan način sistematizira relevantna znanja o razvoju medija te medijskoj pismenosti što je iznimno važan doprinos području informacijsko-komunikacijskih znanosti, novinarstva, ali i politologije i sociologije. Naime, živimo u tzv. post-činjeničnom medijskom okruženju kojim dominiraju teorije zavjera i lažne vijesti, vlada sve veće nepovjerenje konzumenata medija u matične i tradicionalne medije, a korisnici se sve više informiraju putem društvenih medija na kojima nema adekvatnih medijskih vratara.

Stoga ova knjiga predstavlja izniman doprinos osvještavanju i edukaciji studenata, akademske, ali i stručne javnosti o ovim vrlo aktualnim problemima i pitanjima, te daje hvalevrijednu sistematizaciju i pregled masovnih medija i masovne komunikacije, kako one iz spektra tradicionalnih, tako i one iz spektra tzv. novih medija; složenih odnosa medija i društva; medijskih sustava; medijskih industrija te medijske pismenosti.

Prvo poglavlje knjige naslovljeno „Masovna komunikacija“ bavi se objašnjavanjem i definiranjem temeljnih pojmova poput medija, masovnih medija i masovne komunikacije te pojmovima masa i masovna publika. Drugo poglavlje knjige, „Tradicionalni mediji i medijski utjecaji“, fokusira se na povijesni razvoj tradicionalnih medija, tiska, radija i televizije te prezentira ključne faze razvoja teorija o medijskim utjecajima, izme -

đu ostalih model izravnih učinaka; model ili razdoblje medija bez utjecaja; model ili period kumulativnih učinaka medija, te model tzv. transakcijske perspektive medijskih utjecaja.

Treće poglavlje je naslovljeno „Internet i komunikacija“ i posvećeno je, kako i sami naslov poglavlja upućuje, Internetu, ili kako ga teoretičari komunikacija u podjeli medija znaju nazivati, novom mediju ili preciznije novim medijima, čime ga odvajaju od tradicionalnih masovnih medija, tiska, radija i televizije. Na samom početku poglavlja autorica analizira je li Internet uopće masovni medij te potom nastavlja razmatranjem obilježja komunikacije na Internetu. Poglavlje završava iznošenjem informacija o ključnim teoretičarima i teorijama komunikacije na Internetu.

Četvrto poglavlje, „Novi mediji digitalnog doba“, logičan je nastavak prethodnog poglavlja te u ovom poglavlju autorica iznosi temeljne informacije o www (World Wide Web), portalima, Facebooku, You -

nove knjige

Tubeu, Googleu i Wikipediji. Peto poglavlje naslovljeno je „Mediji i društvo“ te razmatra teme poput odnosa medija i kulture, kulturnih područja u medijima te medija i javnosti.

U šestom poglavlju, „Medijski sustav“, prezentira teorijske pristupe medijskim sustavima, odnosno uvid u razvoj medijskih sustava kroz povijest te razmatra razlike među suvremenim medijskim sustavima. U poglavlju su prezentirani i elementi hrvatskog medijskog sustava te pitanje regulacije i samoregulacije medijskih sustava.

U sedmom poglavlju, „Medijska industrija“, autorica razmatra pitanja strukture, odnosno dijelova medijske industrije, proizvodnje, distribucije i konzumacije medijskih sadržaja te industrije medija na Internetu. U posljednjem poglavlju knjige, naslovljenom „Medijska pismenost“, predstavljeni su koncept(i)

medijske pismenosti, tri glavne paradigme medijske pismenosti (tehničke kompetencije, kritičko konzumiranje i sposobnost proizvodnje medijskog sadržaja), naglašava se uloga medijske pismenosti kao ključnog alata u borbi protiv dezinformacija i zakonska regulativa medijske pismenosti.

Knjiga Uvod u medije i medijsku pismenost sveučilišni je udžbenik i kao takva je prvenstveno namijenjena akademskoj i stručnoj javnosti te studentima informacijskokomunikacijskih znanosti, novinarstva, politologije i sociologije, no i široj javnosti zainteresiranoj za medijsku te manipulativnu komunikaciju, kao i načine suzbijanja štetnih posljedica lažnih vijesti.

Mnogobrojna istraživanja ukazala su na sve veći utjecaj lažnih vijesti na stvaranje stavova i mišljenja građana, što se posebno pogubnim pokazalo tijekom pande -

Ivančica Bobek LL.M.: Uspješna

Pravni okvir za dugoročnu primjenu najbolje poslovne prakse

Kako doći do novca za poslovanje – jedno je od pitanja na koje odgovara knjiga „Uspješna poslovna partnerstva“ koja gotovo na svakoj stranici viče: Pažnja, potencijalna prilika! Gotovo sva današnja milijunski vrijedna poslovanja nastala su u poslovnim partnerstvima, navodi na početku knjige Ivančica Bobek LL.M. i razrađuje pravne osnove za sve načine unaprjeđenja poslovanja kroz suradnju i povezivanja. Poduzetništvo je osnova biznisa, važno za društveni rast i za ostvarenje pojedinca, objašnjava autorica, a uspješniji su oni koji surađuju, jer suradnja može ubrzati razvoj svih partnera. Zato nisu rijetki primjeri da poslovni partneri

mije korona virusa kada se paralelno s pandemijom dogodila i infodemija s mnogobrojnim teorijama zavjera vezanima i uz porijeklo virusa, njegovu opasnost te cjepiva. Društveni mediji i portali igraju iznimno važnu ulogu u ubrzavanju širenja lažnih vijesti te im omogućuju globalno širenje.

Stoga je od iznimne važnosti obrazovati i informirati sve studente informacijsko-komunikacijskih znanosti, novinarstva, politologije i sociologije o trenutnim medijskim ekosustavima i opasnostima od neodgovornog i nepromišljenog diseminiranja neprovjerenih informacija kako bi u svom kasnijem profesionalnom, ali i privatnom životu imali ključne informacije i kompetencije nužne za suzbijanje manipulativne masmedijske komunikacije.

doc. dr. sc. Mirela Holy

poslovna partnerstva

žele surađivati, ali ne znaju odakle krenuti i kako regulirati odnose. Tu se pokazuje kako pravo može biti kreativno, praktično i proaktivno, jer ima predviđen širok raspon načina povezivanja koji su provjereno uspješni. Na popularan način, komunikativno i entuzijastično, s mnoštvom primjera, Ivančica Bobek u svojoj knjizi razrađuje prednosti različitih vrsta poslovnih partnerstava – strateških, financijskih i equity.

Zašto se mnogi poduzetnici financijski oslanjaju na 3 F– family, friends, fools? Koja je razlika između licence i franšize? Kako se nasljeđuje poslovni udio i što je drag-along klauzula? Ivančica Bobek ima hrvatsku i američku diplomu i dobro poznaje poslovne običaje u SAD-u, stoga upoznaje čitatelja i s hrvat-

skom i s anglosaksonskom praksom i terminologijom, koja dominira svijetom, a i kod nas je sve pri -

sutnija. Malo poznati pojmovi, koji se sve češće koriste, kao što su joint venture venture capital hedge fondovi, ovdje su objašnjeni uz primjere s navedenim prednostima i ograničenjima.

Knjigu „Uspješna poslovna partnerstva“ preporučuju uspješni menadžeri, poduzetnici i voditelji poslovnih medija. Kristina Ercegović, osnivačica i CEO medijske platforme Žene i novac naglašava kako mnoga partnerstva ne uspijevaju iako je u njima velik potencijal, a zahvaljujući ovoj knjizi imaju veće šanse za uspjeh.

Nataša Kapov, suvlasnica medijske platforme Žene i novac, u knjizi Ivančice Bobek zapazila je u knjizi podatak da se više pod 40 posto poslovanja vodi kroz poslovne suradnje, a taj se broj od devedesetih višestruko povećao. Saša Tenodi, Nlp trener, voditelj Prodajnog mindseta , komentira da je knjiga Ivančice Bobek cjelovit vodič kroz različite faze partnerstva, od osnivanja do rješavanja problema koji mogu nastati u

vrijednostima i komunikaciji. Vedran Sorić, voditelj Prodajnog mindseta kaže da ova knjiga odgovara na pitanja poduzetnika i prije nego što ih postave. Zoran Rajn iz Međunarodnog centra za crowdfunding ističe kako brojni primjeri iz hrvatske i svjetske prakse čine ovu knjigu vrijednim poslovnim vademecumom svakog poduzetnika i onog koji to namjerava postati.

temama s ciljem poučavanja o pravu i podizanja svijesti i informiranosti. Bavljenje sa pravom tržišnog natjecanja, međunarodna edukacija u tržišno orijentiranom SAD-u i okruženost poduzetnicima, dala joj je razumijevanje tržišta, mnogih ekonomskih tema, važnosti (malih) poduzetnika za gospodarstvo zemlje, poteškoća s kojima se susreću i njihovih potreba.

Ivančica Bobek ima dvije diplome: hrvatsku, Pravnog fakulteta u Zagrebu (2012.) i američku, Penn State Law, Pennsylvania (2021.) gdje je završila specijalistički magisterij – Master of Laws (LL.M.) te stekla specijalizaciju u području prava tržišnog natjecanja i korporativnog prava.

Radno iskustvo započela je 2013. godine kao odvjetnički vježbenik. Tijekom studija u SAD-u, radila je kao asistentica profesora Samuela C. Thompsona u Centru za istraživanje spajanja i preuzimanja (M&A). Nakon povratka iz SAD-a, ponovno se vraća odvjetništvu.

Upravo je svakodnevni rad inspiracija Ivančici za pisanje o pravnim

Obnovite pretplatu

Ljubav prema pisanju imala je cijeli život, a ljubav prema pisanju o pravu otkrila je počevši pisati za portal Žene i novac, gdje je stalni kolumnist. Također je stalni kolumnist časopisa Poduzetnik. Uz odvjetnički poziv, Ivančica je i sama poduzetnica i poslovna partnerica – suvlasnica je društva Zaokret d.o.o. sa Kristinom Ercegović i još deset predivnih žena, koje je vlasnik portala Žene i novac, suvlasnica društva Rugby team d.o.o. sa Sašom Tenodijem. Također je suosnivačica udruge BITno o nekretninama zajedno sa Tatjanom Likar Elez i Blaženkom Mičević, a u odvjetništvu također ima poslovnog partnera.

SVJETSKA TRŽIŠTA: Novi rekordi na Wall Streetu

Na Wall Streetu je u četvrtak 29. veljače S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu, kao i Nasdaq, što se uglavnom zahvaljuje rastu cijena dionica tehnoloških kompanija, dok su podaci o inflaciji bili u skladu s očekivanjima. Dow Jones ojačao je 0,12 posto, na 38.996 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,52 posto, na 5.096 bodova, a Nasdaq indeks 0,90 posto, na 16.091 bod. Novi rekordni dosezi S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Ad-

vanced Micro Devices. Pozitivno su na tržište utjecali i podaci o inflaciji, koji su bili u skladu s očekivanjima.

U siječnju je indeks cijena za osobnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini.

To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka središnja banka mogla početi smanjivati kamatne stope u lipnju, dok čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata.

Cijene nafte iznad 83

dolara,

Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 83 dolara pod utjecajem špekulacija da će vodeći proizvođači smanjivati opskrbu i u drugom tromjesečju, a možda i dulje.

Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena barela s rokom isporuke u svibnju bila viša za 1,43 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 83,34 dolara. Ugovori s rokovima isporuke u travnju istekli su u četvrtak i zaključili trgovinu sa cijenom od 83,62 dolara. Na američkom tržištu ba-

Ponajviše zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, burzovni su indeksi u veljači porasli već četvrti mjesec zaredom.

U proteklom mjesecu Dow Jones porastao je 2,2 posto, dok je S&P 500 skočio 5,2, a Nasdaq indeks 6,1 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,07 posto, na 7.630 bodova, a frankfurtski DAX 0,44 posto, na 17.678 bodova. No, pariški CAC oslabio je 0,34 posto, na 7.927 bodova. (H)

u fokusu OPEC+

rel je danas poskupio 1,54 dolara i njime se trgovalo po 79,80 dolara. Među trgovcima je na kraju tjedna prevladalo uvjerenje da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici ograničavati opskrbu i u drugom tromjesečju. Odluka bi trebala biti donesena idući tjedan.

Ograničavanjem opskrbe do kraja godine poslali bi snažnu poruku i to bi podiglo cijene, objašnjava Carsten Fritsch iz Commerzbanka. Budu li je pak ograničavali do kraja drugog tromjesečja, cijene

se neće značajnije promijeniti jer je mogućnost već uračunata u cijene, dodaje Fritsch. Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u veljači crpio 26,42 milijuna barela dnevno, za samo 90 tisuća barela dnevno više nego u siječnju. Potporu cijenama pružila je i procjena trgovaca da Saudijska Arabija u travnju neće značajnije mijenjati cijene nafte koju prodaje azijskim kupcima. OPEC je odvojeno objavio da se u četvrtak cijena barela košarice nafte njegovih članica nije značajnije promijenila i iznosila je 82,01 dolar. (H)

27. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

ZAVARIVANJE

30. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

BIAM

MALA ŠKOLA TRGOVINE

PRODA JA

GO VIRAL (eng.) = POSTATI VIRALNO (hrv.)

Sigurno ste čuli za viralne sadržaje na društvenim mrežama, kao i za viralni marketing. Pridjev viralno se u ovom kontekstu koristi kako bi se opisalo širenje informacija društvenim mrežama koje podsjeća na širenje bioloških virusa. Međutim, u hrvatskom standardnom jeziku već postoji pridjev imenice virus, a to je virusni, što znači da se pridjev viralno pogrešno koristi. Dakle, marketing može biti virusni, a ne viralan

ELEVATOR PITCH (eng.)

U hrvatskom jeziku nema prijevoda za izraz elevator pitch, a najbliži opis je prezentacija proizvoda koja je dovoljno jasna i sažeta da je slušatelj može razumjeti u jako kratkom vremenu. Nije poznato tko je prvi upotrijebio ovaj izraz, ali je sigurno da se odnosi na prezentaciju koja može trajati od 30 sekundi, odnosno koliko je moguće provesti u prosječnoj vožnji dizalom, do najviše tri minute.

IN THE PIPELINE (eng.) = U NASTANKU/TIJEKU (hrv.)

Prisutnost cijevi u ovom izrazu upućuje na to da pričamo o nečemu što je na svom putu (klijentu) ili što mora izaći na drugi kraj, kao kad su u pitanju materijali koji se prenose cijevima. Tako se ovaj izraz može koristiti kako bi se npr. opisao projekt koji je u tijeku ili robu koja je u procesu dostave.

HARD SELL (eng.) = AGRESIVNA PRODAJA (hrv.)

Hard sell možemo prevesti kao agresivnu prodaju, jer je u pitanju metoda prodaje u kojoj prodavač vrši velik pritisak na kupca u namjeri da mu proda proizvod. Izraz suprotnog značenja je soft sell, odnosno uvjeravanje u svrhu prodaje.

WORD OF MOUTH (eng.) = USMENA PREDAJA (hrv.)

Izraz word of mouth odnosi se na usmenu predaju, odnosno na prijenos informacija usmenim putem. Kad pričamo o usmenoj predaji u prodaji, korištenjem ovog izraza želi se naglasiti važnost osobnih preporuka i neformalne komunikacije o određenom proizvodu.

SELL LIKE HOTCAKES (eng.) = PRODAVATI SE KAO HALVA (hrv.)

Ovaj izraz je nastao u SAD-u na početku 19. stoljeća, a prema receptima iz tog doba da se zaključiti da su hotcakes zapravo palačinke. Te iste palačinke bile su toliko popularne na crkvenim sajmovima da su ih uspjeli prodati i prije nego bi se stigle ohladiti, što je dodatno pojačalo potražnju za njima (zbog moći usmene predaje ili word of mouth). Prikladno je ovaj izraz prevesti izrazom koji sadrži hranu, u ovom slučaju halvom, iako izraz prodavati se / ići kao halva, umjesto u hrvatskom jeziku, ima izvor u jezicima naših susjeda.

Pripremila: prof. Gabrijela Čorković

MODERNI NOGOMET ILI STARA ŠKOLA?

Bitno je zabiti gol. Kad je u pitanju banka, nema dileme.

PBZ digitalno bankarstvo: brzo i sigurno!